Uvod u arheozoologiju

bioarheologija (arheozoologija)
(akad. god. 2014./2015. zimski semestar)

to je arheozoologija ?
(terminologija)
arheozoologija ili zooarheologija ?
izvorno znaenje:
arheozoologija
naglasak na biologiju i ekologiju
(arheozoologija ~ zoologija starih ivotinja)
izvorite u prirodnim znanostima (bioloki aspekt)
u upotrebi: Europa, Azija i Afrika
zooarheologija
naglasak na povezanost ivotinja i ljudi
izvorite u humanistikim znanostima (antropoloki aspekt)
u upotrebi: obje Amerike i dio Velike Britanije
danas su termini izjednaeni i podjednako se koriste
ICAZ (International Council for Archaeozoology)

to je arheozoologija ?
(terminologija)
ostali nazivi u upotrebi:
bioarheologija
Grahame Clark 1972. god. izvorno znaenje: znanstvena
disciplina koja prouava ljudske, ivotinjske i biljne ostatke s
arheolokih nalazita
Jane Buikstra 1977. god. modificirano znaenje (uglavnom SAD)
ogranieno na analize ljudskih ostataka s arheolokih nalazita
danas su u upotrebi oba znaenja
osteoarheologija
naglasak na skeletnim ostacima (ivotinjski i ljudski)
etnozoologija
kvartarna paleontologija
fokus na biologiju i evoluciju ivotinja i rekontrukciju klime i okolia

to je arheozoologija ?
(znaenje)

prouavanje ivotinjskih ostataka s arheolokih nalazita

razvijanje discipline prednosti i nedostaci

povezivanje disciplina: zoologija, paleontologija, arheologija, antropologija
(otvara puno tema; dobra podloga za razne usporedbe)
povijest arheozoolokih istraivanja:
od zoologa / paleontologa / veterinara koji analiziraju kosti za
arheologe do potpuno specijaliziranih arheozoologa / zooarheologa
od opskurnih izvjetaja priloenih na kraju lanka do samostalnih
vrlo iscrpnih objava
od laboratorijskog / kabinetskog rada na tuem materijalu do
samostalnog voenja i aktivnog sudjelovanja u terenskom radu

to istrauju arheozoolozi ?
(razne forme ivotinjskih ostataka)

(1) skeletni i dentalni ostaci (kosti, zubi, rogovi...) kraljenjaka (vertebrata)

ribe (ihtiofauna)
vodozemci i gmazovi (herpetofauna)
ptice (avifauna)
sitni sisavci (micromammalia npr. mievi, imii, krtice)
veliki sisavci
(2) ljuture i kuice mekuaca (arheomalakologija)
(3) ostalo
ljuske jaja (ptice, gmazovi)
egzoskeleton kukaca
paraziti (iz koprolita)

Otkud ivotinjski ostaci na arheolokom nalazitu ?

ostaci ivotinja na arheolokim nalazitima mogu biti:

(a) prehrambeni otpad
Zooarchaeology is basically the study of the garbage of ancient
peoples meals (Simon Davis)
(b) ivotinje koritene u druge svrhe
npr. radna snaga, transport, ukras, ljubimci...
(c) ivotinje koje su ivjele u isto vrijeme u neposrednoj blizini ljudi
ili koristile isti prostor kada ljudi nisu bili u blizini

Povijest arheozoologije

poeci istraivanja ivotinjskih ostataka seu u 19. st. i znaajno su

pridonijeli mijenjanju dotadanjih svjetonazora
Dva najznaajnija doprinosa:
(1) utvrivanje starosti ljudskog roda
(2) razjanjavanje promjena u proizvodnji hrane

Poeci
(od kreacionista do evolucionista)
postanak svijeta prema Bibliji
(do sredine 19. st.)

problematini nalazi ljudskih artefakata uz ostatke

nepoznatih ivotinja

kontroverzno pitanje da li su izumrle

ivotinje (i ovjek u istom kontekstu)
puno starije od pretpostavljenog
nastanka svijeta ?

19. st. starost ljudskog roda

(od 1800. do 1861. god.)
starinar John Frere tadanji pokrajinski namjesnik
1797. god. Suffolk (Engleska)
kameni artefakti + velike ivotinjske kosti
pretpostavlja da su nalazi puno stariji od tada poznatog svijeta
(objavljeno 1800. god. jedan od najstarijih doprinosa arheozoologiji)
u to vrijeme preradikalni stavovi su odbaeni i zanemareni
starinar Jacques Boucher de Perthes
1830. god. Abbeville (Francuska)
slino kao i prethodnik
geolozi Joseph Prestwich i John Evans
1859. god. nakon posjeta de Perthesu potvrdili autentinost nalaza
1861. god. objavili izvjetaj prihvaeno od ire znanstvene javnosti

19. st. postavljanje kronolokog okvira

(periodizacija)
biostratigrafija prouava relativni odnos slojeva na temelju fosilnog
sadraja (relativna kronologija: starije i mlae)
paleontolog douard Lartet (1860-ih)
istraivao pilje u Francuskoj
promjene u taksonomskom sastavu ivotinja
relativno-kronoloka podjela naslaga prema dominantnim ivotinjama:
> pragovedo / bizon
> sob
> vunasti mamut i nosorog
> piljski medvjed

19./20. st. prvi arheozooloki radovi

(od 1862. do 1908. god.)
od 1860-ih god. promijenio se nain arheolokih istraivanja poeli su se
skupljati i naizgled beznaajni predmeti poput ivotinjskih kostiju
(dotad su se ivotinjski ostaci skupljali samo na paleontolokim nalazitima)

zoolog Ludwig Rtimeyer

neolitiko naselje na obali jezera (vicarska)
1862. god. opisao ostatke sisavaca
razdvojio domae (ovca, svinja, govedo) od divljih ivotinja
najstariji arheozooloki rad (u pravom smislu rijei)

zoolog Ulrich Duerst

nastavljen rad na utvrivanju ishodita domestikacije
ivotinjski ostataci iz Anau (dananji Kazahstan)
1908. god. dokazao da se proces domestikacije moe pratiti kroz
redukciju veliine i promjene u teksturi kostiju
poetak osteolokih analiza u istraivanju ishodita domaih vrsta

prva pol. 20. st. razvoj discipline

(rekonstrukcija paleookolia)

nakon postavljanja kronolokog okvira (periodizacije) i pionirskih radova

na utvrivanju ishodita i procesa domestikacije, proireni su interesi na
rekonstrukciju paleookolia.

paleontolog Dorothea Bate

pilje na gorju Karmel (Izrael)
1930-ih god. uestalost dviju vrsta
(jelen lopatar Dama; gazela Gazella)
na prijelazu iz pleistocena u holocen na
opada broj jelena promjene u okoliu
(poveana suhoa, smanjenje uma)
jedan od prvih primjena kvantitativnih
podataka u arheozoologiji

sredina 20. st. razvoj discipline

(porijeklo proizvodnje hrane i daljnji razvoj domaih vrsta)
interes arheozoologa usmjeren na procese domestikacije i proizvodnje hrane
pod utjecajem opeg trenda (Gordon Childe: neolitika revolucija)

arheolog Robert Braidwood i zoolog Charles Reed

poeci domestikacije
kritika metodolokog pristupa razlikovanju domaih od divljih formi

veterinar Joachim Boessneck

nalazita u Grkoj i na Bliskom istoku
porijeklo i naknadni razvoj uzgoja stoke
1950-ih god. osniva tzv. minhenske kole
(zajedno sa svojim studentima)
osteologija domaih ivotinja
sljedbenica: Angela von den Driesch

moderna arheozoologija
(od 1970-ih god.)
od 1970-ih god. ogroman porast u interesu za arheozooloka istraivanja

1971. god. prvi meunarodni znanstveni skup posveen arheozoologiji odran u

Budimpeti (Maarska)

ICAZ = International Council for Archaeozoology

osnovan 1976. god. u Nici (Francuska)
od 1974. god. skupovi se odraavaju svake etvrte godine
(... 2010 Paris, Francuska; 2014 San Rafael, Argentina)

razvoj analiza faune u Hrvatskoj

(u okviru paleontolokih istraivanja po. 20. st.)
paleontolog Dragutin Gorjanovi Kramberger
1880. god. dolazak na Mineraloko-geoloki odjel
Narodnog muzeja u Zagrebu
prva sustavna istraivanja geologije kvartara u
Hrvatskoj
utemeljitelj paleomamalogije u ovom dijelu Europe
interes: kvartarni sisavci, tercijarni kitovi,
pleistocenski vertebrati, proboscidi i rinocerotidi

razvoj analiza faune u Hrvatskoj

(u okviru paleontolokih istraivanja po. 20. st.)
paleontolog Dragutin Gorjanovi Kramberger
najznaajniji doprinos je u paleoantropologiji
polupilja na Hunjakovom brdu pored Krapine
(otkrie neandertalaca - 1899. god.)
1913. god. ivot i kultura diluvijalnog ovjeka iz Krapine u Hrvatskoj
(u to vrijeme najkompletnija studija paleolitikog nalazita u Europi)
podjela naslaga na zone prema
dominantnim ivotinjama:
> piljski medvjed
> nosorog
> ovjek
> dabar

razvoj analiza faune u Hrvatskoj

(u okviru kvartargeolokih istraivanja od 1960-ih do 1980-ih)

terenska istraivanja kvartara veinom su usmjerena na speleoloke objekte,

kao jedan od najizraenijih fenomena kra, koji su jo od paleolitika bili i od
velikog znaaja u ivotu ljudi

razvoj analiza faune u Hrvatskoj

(u okviru kvartargeolokih istraivanja od 1960-ih do 1980-ih)

Geoloko-paleontoloka zbirka
i laboratorij za kr
HAZU
(1955. 1974. god.)

Zavod za paleontologiju i
geologiju kvartara
HAZU
(od 1974. god.)

razvoj analiza faune u Hrvatskoj

(u okviru kvartargeolokih istraivanja od 1960-ih do 1980-ih)

paleontolog Mirko Malez

kvartarni vertebrati u iroj regiji
(pionirski rad)
iri raspon interesa (geologija kvartara,
tercijarni i kvartarni vertebrati, razvoj
ovjeka, paleolitik i mezolitik, speleologija)
najvei dio rada pleistocenski sisavci
(Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina,
Srbija, Crna Gora, Makedonija)
znaajnija nalazita u Hrvatskoj: Vindija,
andalja I i II, Romualdova peina,
Veternica, Cerovake pilje...

arheozooloka istraivanja kao sastavni dio

meunarodnih interdisciplinarnih arheolokih projekata (1980-ih)

1. Ravni kotari - Hrvatska

(1984. - 1988.)
2. Badanj - Bosna i Hercegovina
(1986. - 1987.)
ostali slini projekti u iroj regiji:
- Obre I i II (1967. - 1968.)
- Lepenski vir (1960-ih godina)

arheozooloka istraivanja kao sastavni dio

meunarodnih interdisciplinarnih arheolokih projekata (1980-ih)
Neothermal Dalmatia Project
(Hrvatska)
- University of Durham, Sveuilite u Zadru
- cilj: strategije opstanka u sjevernoj Dalmaciji u prapovijesti
- nalazita: Tinj, Bukovi-Lastvine i Nadin-Gradina
- analize nalaza sakupljenih u starijim iskopavanjima na istom
podruju (Smili i Nin)
- analiza faune: C. Schwartz

Paleolithic-Mesolithic Occupation of the Adriatic-Mediterranean Zone

of Bosnia-Herzegovina
(Bosna i Hercegovina)
- University of Michigan, Zemaljski muzej u Sarajevu
- cilj: strategije opstanka tijekom tranzicije paleolitik - mezolitik
- nalazite: Badanj
- analiza faune: P. T. Miracle

moderna arheozoologija
(oko 1990. oko 2010.)
neka od istraivanih nalazita na
istonom Jadranu:
1 - Mala Triglavca - Slovenija
2 - Lorun - Hrvatska
3 - Pupiina pe - Hrvatska
4 - Kargadur - Hrvatska
5 - Crno vrilo - Hrvatska
6 - Danilo i Pokrovnik - Hrvatska
7 - Mujina Cave - Hrvatska
8 - Gardun - Hrvatska
9 - Grapeva pilja - Hrvatska
10 - Vela spila - Hrvatska
11 - Nakovana - Hrvatska
12 - Crvena stijena - Crna Gora
13 - Konispol - Albanija

razvoj discipline kroz zadnjih 60 godina

(nakon Gorjanovia)
analize faune do 1980-ih
- prirodne znanosti (paleontologija, zoologija)
- pleistocenska fauna pilje, kotane bree - naslage koje sadre i arh. nalaze
-rekonstrukcije klime i paleookolia, evolucija, ivotinjske zajednice, strategije lova
- primjena u arheologiji: taksonomske liste (holocen)
novi val meunarodnih interdisciplinarnih istraivanja
- nova pitanja (procesualna arheologija): opstanak, ekonomija
- pilje i nalazita na otvorenom
- nastavljaju se istraivanja faune
zadnjih 20 godina
- nova pitanja (post-procesualna arheologija): simbolika, rituali, identitet
- arheologija, paleontologija, veterina
- prapovijest, antika, srednji vijek
- revizija ranijih odredbi (Vindija, Veternica, andalja II, Romualdova peina..)

Trenutno stanje analiza faune na istonom Jadranu

Razliita izvorita (vokacije) i pristupi strunjaka u arheozoologiji
arheologija
- izvorite: humanistike znanosti
- interes: kultura i povijest, odnos ovjeka i ivotinja (lov, stoarstvo...), uporabni i
dekorativni predmeti od kosti, roga i zuba, trgovina i razmjena
paleontologija
- izvorite: prirodne znanosti
- interes: kvartarna fauna, piljske naslage,
naplavine velikih rijeka, paleoekologija...
veterina
- izvorite: prirodne znanosti
- interes: domae ivotinje (populacije, patologija, pasmine, stoarstvo...)

Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, Zagreb

- najdua tradicija (od Maleza do danas)
- komparativna zbirka fosilnih i recentnih ostataka ivotinja
- objedinjava paleontologiju, arheozoologiju, sedimentologiju i geologiju