Andrea Sapunar Kneevi: Knjievni prsten

Knjievnost Hrvata izvan Hrvatske

Cjelokupnim

opsegom

radova

ovoj

knjizi,

kao

zatvorenom

kompozicijskom

krugu-

-prstenu, autorica obuhvaa teme vezane uz umjetniko stvaralatvo Hrvata izvan Hrvatske,
posebno austrijskih, maarskih i moravskih, i spaja ih s domovinskom kroatistikom.

Kao to oznaava podnaslov knjige, najopseniji dio znanstvenoga djela posveen

je istraivanju knjievnosti i kulture gradianskih Hrvata, osobito baroknom razdoblju
17. i 18. stoljea, u vremenu procvata tiskanih izdanja. Autorica je istraila bogatu
arhivsku grau i dosad nepoznate izvore i podatke o navedenoj knjievnosti (rad
Eberharda M. Kragela, Lovre Bogovia, Joefa Ficka, Bogomira Palkovia, Simeona
Kniefaca, Jeremije otaria, Mihovila Nakovia, Ivana Vukovia, Frana Kurelca i drugih
knjievno-kulturnih djelatnika).
Barok i prosvjetiteljstvo

Na poetku knjige ve prva studija Apokrifni tekstovi gradianskih Hrvata u

XVIII. st. Preblaene Divice Marije sanja prouava odraz najranijih europskih
srednjovjekovnih apokrifnih tekstova i njihovo irenje usmenom predajom, a zatim i
odraz te sveukupne tradicije na gradianskohrvatska protureformacijska tiskana izdanja
(najstarije sauvano iz 1780). Autorica svojom metodom ulazi u povijesne korijene
nadahnua gradianskohrvatske barokno-prosvjetiteljske knjievnosti, komparativno ih
usporeuje s istovjetnim stvaralatvom na njemakom, talijanskom i maarskom
podruju, a metodom stilske analize tekstova iznosi njihove umjetnike osobitosti i
jezine karakteristike. U dvama znanstvenim radovima, Barokne propovijedi Eberharda
M. Kragela i Bogovieva Hia zlata vrh gradianskohrvatske barokne
pobonosti, autorica iri obzorje percipiranja hrvatske barokne manire na spomenuta
dva reprezentativna ostvarenja duhovne knjievnosti, iz anra eshatoloke homiletike i
kao

primjer

molitveno-katehetskoga

pastoralnog

djela

pridodanim

pjesnikim

poglavljem crkvene himnodije.

U Kragelovim propovijedima analizira njegov stil skladanja egzemplarnoga
kazivanja uporabom omiljene barokne pelde (tj. egzempla i parabole), dok se na razini
ralanjivanja pieve reenine periode istiu barokna perifrastinost, hiperbolinost,
kumulativna metaforinost i bujna retorinost.
Molitvenik i pjesmarica Hia zlata fra Lovre Bogovia najpopularnije je djelo starije
gradianskohrvatske knjievnosti, ovjenano baroknim ukrasnim stilom i proirivano u
brojnim izdanjima (Hia zlata ima petnaestak izdanja, a u proirenom obliku pod

Odabrala i priredila: A. Sikavica Joler, prof.

Andrea Sapunar Kneevi: Knjievni prsten

naslovom Nova hia zlata isto toliko). Na temelju tog djela i opsenih komparativnih
prouavanja, autorica iznosi povijest marijanskoga kulta i marijanske bratovtine u
eljeznom (Eisenstadt) te uoava jezine osobitosti, arhaizme i vrijednost rijetko rabljena
Bogovieva tezaurusa, argumentirajui i njegovo naslanjanje na kajkavsku himnodijsku
tradiciju (crkvene pjesme Nikole Krajaevia Sartoriusa, Jurja Muliha i zbornik
Cithara octochorda).

Izd. Erasmus naklada, Zagreb, 2012.

Gradianskohrvatske knjievne teme autorica je znatno obogatila obraujui

dosege povijesnog istraivanja gradianske knjievnosti u starijih hrvatskih filologa:
Ivana Kukuljevia Sakcinskog, ime Ljubia, Ivana Miletia. Donosi se i pregled
najvanijih strunih istraivanja gradianskohrvatskoga usmenoga pjesnitva (od Moriza
Fialke, Frana Kurelca, Dragutina Rakovca, Stanka Vraza, Izmaila Ivanovia Sreznjevskog,
Franje Ksavera Kuhaa, Gjure Kutena i ostalih manje poznatih istraivaa).
Poredbene slavistike i druge usporednice

Osim radova vezanih uz gradianskohrvatsku knjievnu batinu u knjigu su

uvrteni i drugi znanstveni radovi i eseji iz podruja filologije s temama vezanim uz
prouavanje

kroatistike

komparativnim

paralelama

prema

slavistikoj

zapadnoeuropskoj, posebice njemakoj knjievnosti. Radovi su kompozicijski poredani

kronolokim

slijedom

od

sagledavanja

starije

do

novije

hrvatske

knjievnosti.

U radu Prohaskina studija o problemu slavenske kulture autorica se bavi retrospektivom i

kritikim prosuivanjem filoloke metode Dragutina Prohaske i njegova sagledavanja
kroatistike naspram cjelokupne slavistike knjievnosti (posebice ruske, eke, slovake,

Odabrala i priredila: A. Sikavica Joler, prof.

Andrea Sapunar Kneevi: Knjievni prsten

poljske, te knjievnosti pojedinih junoslavenskih naroda).

U

sklopu

prouavanja

afiniteta

za

specifinosti

barokno-prosvjetiteljskog

razdoblja u hrvatskoj knjievnosti nastala je i njezina rasprava Stilska obiljeja Babieva

Cvita razlika mirisa duhovnoga u kojoj se analiziraju karakteristike Tome Babia
kao sastavljaa antologije te se odreuje njegovo eruditivno poznavanje, didaktiko
preuzimanje i stiliziranje refleksivne proze i duhovnih pjesama, ali i istie njegov prinos u
izboru materijala te kompoziciji, samostalnoj stilizaciji tekstova i uporabi narodnog izraza
tokavske ikavice kojima je postigao kontinuitet izmeu starije hrvatske knjievnosti i
novoga vremena, kako je to prvi uoio Radoslav Katii.
U radovima Vrazov prinos poznavanju hrvatske i slovenske usmene knjievnosti i
Narodne pjesme gradianskih Hrvata u knjievnoj ostavtini Stanka Vraza autorica se
putem ostavtine i djela Stanka Vraza bavila romantiarskim oduevljenjem i
sabiranjem izvora usmenoga narodnog pjesnitva i glazbenih narodnih popijevki, ali i
uoavanjem utjecaja narodnih popijevki na romantiarski stil umjetne autorske poezije.
Opsenim knjievnopovijesnim i faktografskim zapaanjima autorica obrazlae Vrazove
zasluge

za

poznavanje

hrvatske,

slovenske,

bugarske

gradianskohrvatske

folkloristike.
Od knjievnosti do jezikoslovlja

Andrea Sapunar Kneevi usmjerila je svoj knjievnopovijesni interes i prema

piscima iz razdoblja hrvatskoga modernizma: Vladimiru Nazoru i Milanu Begoviu.
U studiji Narativno-deskriptivna struktura Nazorove putopisne proze pokazuje se
piev smisao da iz epizodinih i akcidentalnih pseudozapleta dosegne umijeem
pripovijedanja i opisivanja lirsku poetinost, duhovitost, povijesnu znakovitost ili
fantazijsku reminiscenciju te time i vaan prinos daljem razvoju hrvatskoga putopisnog
anra.
Rad Milan Begovi kao kazalini kritiar i teatrolog rezultat je autoriina opsenog
bavljenja pievim dramskim opusom u sklopu znanstvenoizdavakog projekta HAZU-a
Kritiko izdanje sabranih djela Milana Begovia u 24 knjige (voditelj Tihomil Matrovi.
Epicentar je autoriina kritikog sagledavanja uloga Begovia kao teatrologa i kazalinog
zaljubljenika, autora vie od dvjesto teatrolokih osvrta. Osim u hrvatskoj periodici
Begovi je kazaline prikaze objavljivao i u njemakim, austrijskim, talijanskim i srpskim
asopisima te je tako, uz vlastiti respektabilni meunarodni dramski uspjeh, znatno
pridonio

cjelokupnom

poznavanju

hrvatske

kazaline

umjetnosti

inozemstvu.

Naglaavajui afirmaciju knjievne kritike u razdoblju realizma, autorica je u radu

Knjievnokritiki prilozi iz poljske kulture i knjievnosti u dalmatinskoj periodici u XIX. i

Odabrala i priredila: A. Sikavica Joler, prof.

Andrea Sapunar Kneevi: Knjievni prsten

poetkom XX. stoljea prikazala ulogu kritike i sve vee zanimanje itateljstva i javne
percepcije za poljsku knjievnost i kulturu toga vremena, sagledavajui knjievnoestetske, ali i socioloke, politike slinosti izmeu hrvatskog i poljskog naroda. S
obzirom na izdavanje djela i dosege knjievnokritikih prikaza pored Zagreba se kao
najvaniji centar polonistike izdvaja uloga Zadra i zadarskih knjievnih djelatnika.
Zadnja dva rada obuhvaaju podruje povijesnojezinih istraivanja te prikazuju
okolnosti razvojnih faza hrvatskoga knjievnog jezika. Prvi (i jedini rad uvrten na
njemakom jeziku), Die Auswirkungen des Jahres 1848 auf die Sprache der kroatischen
Presse in der zweiten Hlfte des 19. Jahrhunderts am Beispiel der Verwendung von
Wrtern fr Fderation und Konfderation obuhvaa povijesnu sudbinu i uvoenje
pojedinih termina (federacije i konfederacije) iz drutveno-politikog na jezino podruje.
U radu Hrvatski jezini standard u jeziku javne komunikacije. Uloga medija u
oblikovanju hrvatske jezine svijesti i kulture (u suautorstvu s Marijanom Togonal)
Andrea Sapunar Kneevi pokazuje na nizu reeninih primjera iz javne medijske prakse
iskrivljavanje pojedinih gramatikih, sintaktikih normi te se zalae za lektorsku i
fonetsku kontrolu publicistikih anrova informativnoga predznaka te podizanje razine
svijesti

potrebi

pravilnoga

pisanja

govorenja

javnoj

komunikaciji.

Svi radovi donose iscrpnu literaturu (unutar teksta i na kraju rada), a primarno
knjievnopovijesna

graa

esto

ukljuuje

pojedine

povijesnojezine,

etnoloke,

komparatistike, muzikoloke i etnomuzikoloke priloge. Pored pojedinih starijih kolega

koji su se bavili gradianskohrvatskim knjievnim nasljeem, kao primjerice Nikola
Beni, Ludwig Kuzmich, Mate Ujevi, Ivan Brabec, Radoslav Katii, Istvn Nyomrkay,
Laszlo Hadrovics, Gerhard Neweklowsky, Mijo Lonari, Irvin Lukei i dr., Andrea
Sapunar Kneevi danas je nedvojbeno najvea poznavateljica i strunjakinja u
sagledavanju starije, ali i suvremene knjievnosti i kulture gradianskohrvatskog
podruja (moravskih, zapadnougarskih i doljnjoaustrijskih Hrvata). Pritom, u rezultatima
istraivanja, prua ne samo nova zapaanja i spoznaje na podruju knjievnosti,
pjesnitva i lingvistike nego i na podruju etnografskog i topografsko-statistikog
istraivanja.
Svoja cjelokupna kroatistika i kroatoloka analiziranja Andrea Sapunar Kneevi
redovito stavlja u komparativni kontekst s aktualnim europskim pravcima, trendovima i
knjievnim kretanjima, pokazujui svoju naitanost i sustavno praenje relevantne
povijesne i suvremene knjievnokritike literature.

I na kraju, moda nije sluajno ova knjiga naslovljena baroknom metaforikom

Prstena, jer autorica cjelokupnim opsegom radova u svojoj knjizi, kao u zatvorenom
kompozicijskom krugu-prstenu, obuhvaa teme vezane uz umjetniko stvaralatvo
Hrvata izvan Hrvatske i spaja ih s domovinskom kroatistikom. injenica je da danas ne

Odabrala i priredila: A. Sikavica Joler, prof.

Andrea Sapunar Kneevi: Knjievni prsten

znamo dovoljno o umjetnikim dosezima Hrvata u svijetu, a poznato je da smo u samu

traginom vrhu svjetskih naroda po broju raseljenih ljudi. Kad bi naa drava normalno
gospodarski funkcionirala, ali jo vie posjedovala normalnu kulturoloku razvojnu i
integracijsku koncepciju, ve bismo odavno imali zaseban znanstveni institut za
prouavanje i objavljivanje brojnih knjievnih i uope umjetnikih djela te znanstvenoumjetnikih dostignua sveukupnoga hrvatskoga iseljenitva u svijetu. A to nipoto nisu
zanemarive dimenzije, samo je nae znanje o tome zbog viedecenijske povijesnopolitike potlaenosti nedostatno.
Zato je kroatistika zaputeno podruje?

Piui Proslov knjige Knjievni prsten akademik Radoslav Katii, urednik knjige,
zakljuuje da je kroatistika zaputeno podruje, ali istodobno prua i dijagnozu zato je
tomu tako: Uzrok je tomu dijelom u slabosti hrvatske sredine, koja nije raspolagala niti
onim sredstvima koje je sama privreivala niti joj se doputalo da se valjano konstituira,
nego su ju razne sile neprestano ometale i rastrojavale, ali dobrim dijelom lei i u
gledanju filoloke kole, donedavna sasvim dominantne, koja ne vidi u Hrvata
knjievnoga jezika relevantnog za nau sadanjost prije prihvaanja standardnojezinog
modela Vuka Stefanovia Karadia pod sam kraj devetnaestoga stoljea. Time se kao za
sadanjost

irelevantna

odbacivala

sva

hrvatska

knjievnojezina

batina

osim

novotokavske folklorne knjievnosti. Sa starijom hrvatskom knjievnosti postupalo se

kao s mrtvom, za nae novo doba neaktualnom. Podruje kojemu se nije uoavala cjelina
ostajalo je nuno krljavo i zaputeno.
U svojoj recenziji akademik Istvn Nyomrkay naglasio je vanost prouavanja
gradianskih

tema

razvijanju

povezivanju

srodnosti

izmeu

susjednih

srednjoeuropskih naroda: Uzimanje u ruke i itanje takvih radova ujedno pomae

uzajamnom razumijevanju razliitih drutvenih grupa unutar jednog naroda i moe voditi
boljem i dubljem razumijevanju i drugih (susjednih) naroda.
S obzirom na sve te okolnosti, upravo knjige poput Knjievnog prstena vrijedne
znanstvene istraivaice Andree Sapunar Kneevi vana su nadopuna knjievnoga
kroatistikog obzorja i poticaj da to cjelovitije nastojimo poznavati vrijedna knjievna i
knjievnokritika ostvarenja to su kao dio zajednike nacionalne kulturne batine
nastala u okruju najbrojnije stoljetne zajednice Hrvata izvan Hrvatske, u austrijskih,
maarskih i moravskih Hrvata.
Hrvojka Mihanovi-Salopek

_________________________________________________________________________________________
Izvor: http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac502.nsf/AllWebDocs/Vazan_prinos_kroatistici

Odabrala i priredila: A. Sikavica Joler, prof.