Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp.

157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

T.E.I. Thessaloniki
Greece

UDC 339.732.4
Subject review
Received: 21.02.2006

WIFI sstereich
Wirtschaftskammer
Department of Tourism
Management

DJELOVANJE MEUNARODNOG
MONETARNOG FONDA (MMF) UNUTAR
MEUNARODNE EKONOMIJE
Ana Vizjak

University of Rijeka, Croatia1

Saetak: U drugoj polovici Drugog svjetskog rata, kada se ve nazirala vojna pobjeda saveznika, tadanji
vodei svjetski ekonomisti potaknuli su stvaranje novog svjetskog ekonomskog poretka.
U svezi s tim, na najviim razinama saveznike koalicije, poduzete su odgovarajue radnje u cilju pripreme
sastanka na vrhu, gdje bi se pokualo pronai odgovore na vie pitanja o stvaranju novog svjetskog
monetarnog sustava. Nakon mnogih meusobnih kontakata, sastanak elnih ljudi koalicije je i odran u
malom gradiu Bretton Woodsu u USA.
Na tom sastanku su prezentirane dvije strategije budueg svjetskog ekonomskog ustroja. Nakon burnih
usaglaavanja prihvaena je modificirana (usklaena) strategija svjetski poznatog ekonomista Keynesa.
Uz podrku svih prisutnih osnovana je Svjetska banka kao najvanija svjetska financijska institucija, kojoj je
namijenjen cilj praenje novog svjetskog financijskog ustroja. Tom prilikom kao dio novog sustava osnovana
je i financijska organizacija pod nazivom Meunarodni monetarni fond MMF (International Monetary
Fund).
Kljune rijei: MMF, stvaranje, ustroj, djelovanje, kvote.

Abstract: THE INTERNATIONAL MONETARY FUND (IMF) IN THE INTERNATIONAL

ECONOMY. During the second half of World War II, when the military victory of the Allies could already
be discerned, the leading world economists of the time initiated the creation of a new economic world order.
At the highest levels of the allied coalition action was taken to arrange a summit meeting which would
endeavour to provide answers to a number of issues relating to creating a new world monetary system.
Following numerous contacts, the coalitions leading figures met in the small town of Bretton Woods, USA.
Two strategies of the future economic world order were presented at the meeting, and after tumultuous
negotiations, the modified (harmonised) strategy of the worldknown economist Keynes was accepted.
With the support of all present, the World Bank was established as the most important financial institution,
with the aim of monitoring the new financial world order. Also established was a financial organisation
called the International Monetary Fund (IMF) as a part of the new system.
Key words: IMF, founding, organisation, activities, quotas.
1
Ana Vizjak, Ph.D., Assistant Professor, University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality
Management in Opatija, Croatia.

157

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

UVOD
Krajem Drugog svjetskog rata, kada je postajalo jasno, da ratni sukobi vie ne
mogu dugo trajati, ukazala se potreba stvaranja novog svjetskog ekonomskog ustroja
nakon svretka ratnih sukoba, a posebice stvaranja novog meunarodnog financijskog
ureenja. Ubrzo su kroz saveznike financijske institucije iznesena dva ekonomska plana,
koji su tretirali budui svjetski ekonomski poredak. Autori planova bili su tada
najpoznatiji svjetski ekonomisti Keynes i White, koji su javnosti ponudili nacrte planova
o buduem Meunarodnom upravljanju financijama nakon zavretka ratnih sukoba.
Razlika izmeu Keynesova i Whiteovog plana bila je u tumaenju tzv.
obraunskih kvota.
Prema Keynesovoj zamisli trebalo je osigurati akreditive fonda na uplaeni ulog
pojedinoj zemlji lanici, koji bi se koristio za financiranje njezine bilance plaanja, dok je
prema Whiteu obraunska kvota trebala biti u potpunosti uplaena pedeset posto u zlatu,
a pedeset posto u devizama zemlje lanice.
Osnovom ova dva prijedloga donesen je, nakon daljnjih usaglaavanja
zajedniki plan budueg sustava, koji je s malim izmjenama primljen na meunarodnoj
monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu, koja je trajala od 1. 07. do 22.07. 1944.
godine.
Na sastanku u Bretton Woodsu postignut je kompromis, kojim se pokuavalo
uskladiti ne samo ameriki i engleski pristup problemu, nego se pokuavalo povezati
staru neuinkovitu koncepciju zlatnog standarda s novim gospodarskim zamislima. Novi
je sustav trebao pomoi ostvarivanje vee svjetske gospodarske zaposlenosti i poticati
bolju gospodarsku uinkovitost. Takav nain ekonomskog djelovanja odraavao je u biti,
modificirani i prilagoen novom vremenu zlatno-devizni standard, kojeg je vana osobina
bila dranje meunarodnih monetarnih rezervi u zlatu ili dolaru. Na toj osnovi stvorenih
rezervi pokrivala bi se nepovoljna financijska situacija kod zemalja koje su ostvarile
neravnoteu bilance plaanja prema inozemstvu, a ako bi neravnotea bilance plaanja
due potrajala, tada bi se mogle koristile i druge vrste rezervi, kao i rezerve
Meunarodnog monetarnog fonda.
Izmjenom valutnog pariteta tj. devalvacijom ili revalvacijom, uspostavljala bi se
uz suglasnost Meunarodnog monetarnog fonda, ravnotea platne bilance pojedine
zemlje lanice. Sustav je trebao djelovati na osnovi promjena pariteta i odnosa vrijednosti
nacionalnih valuta prema zlatnoj rezervi poloenoj u za to uspostavljenoj instituciji
odnosno prema dolaru kao svjetskoj konvertibilnoj valuti.
Sustav se trebao koristiti od trenutka kada su suprotnosti izmeu nacionalne i
inozemne vrijednosti valuta toliko narasle, da se trebalo primijeniti novi odnos prema
ekvivalentu svih valuta - zlatu ili dolaru, odnosno mehanizme kojima bi se uskladilo
djelovanje suprotnih sila.2
Tri su vane osobine tog prihvaenog djelatnog sustava:
1. Na financijskom tritu uspostavljeni su novi odnosi, te novi zlatno-devizni
standard. Svaka zemlja lanica, ako eli sudjelovati u svjetskom
financijskom sustavu, mora uskladiti vrijednost svoje nacionalne valute
prema zlatnom standardu ili amerikom dolaru. Uz to svaka zemlja lanica
mora preuzeti obvezu intervencije na deviznom tritu, kako se ne bi
dopustilo nekontrolirano ponaanje deviznih teajeva, a na taj nain i
2

Mrkui, . (1980) Meunarodne financije, Informator, Zagreb, str. 264.

158

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

dogovoreni sustav umanjivanja ili rasta teajeva iznad jedan posto. Na taj se
nain dogovorenom sustavu osiguravala primjerena stabilnost, to je bila
njegova najvea prednost.
2. Dogovoreni zlatnodevizni standard trebao je zamijeniti i otkloniti
dotadanje nedostatke, koje je iskazivao u svojem djelovanju zlatni
standard. Najvei nedostatak starog sustava bilo je njegova nefleksibilnost.
Da se izbjegnu posljedice konkurentskih devalvacija, koje svjesno
poduzimaju pojedine drave, svaka nacionalna devalvacija koja bi biti vea
od deset posto i trebala bi biti odobrena od Meunarodnog monetarnog
fonda.
3. Na sastanku je osnivana Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond
MMF i Meunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD.3
Novi svjetski financijski sustav nazvan je Bretton Woodski monetarni
sporazum. Sporazum je dobio naziv po mjestu gdje se konferencija odrala Bretton
Woodsu. Sastanku je nazoilo, prema slubenom izvjeu 730 sudionika iz 44 drave, a
skup se odrao sredinom 1944. godine. Na sastanku nisu bile prisutne zemlje sila
osovine. Zanimljivo je pripomenuti, da je to bio jedan od rijetkih meunarodnih
sastanaka kojem je prisustvovalo toliko mnogo najviih predstavnika raznih zemalja
svijeta, a u isto vrijeme je sastanak ostavio vrlo slab odjek u javnosti. Ljudi toga vremena
nisu u potpunosti razumjeli to se u stvari rjeava na tom skupu, a rjeavala se u stvari
monetarna sudbina budueg svijeta.
Za uspjeno ostvarivanje prihvaenih zamisli, na sastanku je dogovoreno
prenoenje dijela financijske suverenosti pojedinih zemalja lanica na novoosnovanu
meunarodnu financijsku instituciju. Organizatori sastanka, poueni posljedicama velike
svjetske gospodarske krize, zatim, posebice izraenim protekcionizmom i novo
osnovanim monetarnim zonama u vremenu izmeu dva svjetska rata, svjesno su
potaknuli liberalizaciju svjetskog gospodarskog sustava uz namjeru uspostave novih
pravila ponaanja, primjerene novom sustavu. Nove mjere trebale su u kratkom
vremenskom roku potaknuti, razviti i uskladiti slobodno kretanja roba, usluga, kapitala i
ljudi u veem dijelu svijeta.
Ostvarivanje te zamisli trebale su pratiti tri novostvorene meunarodne
institucije, za koje su trebala vrijediti Bretton Woodska pravila:
1. Meunarodna organizacija za promicanje trgovine ITO.
2. Meunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD.
3. Meunarodni monetarni fond IMF.
Pripremni radovi za rjeavanje tog pitanja poeli su tijekom Drugog svjetskog
rata, kada je prezentirano nekoliko zamisli o tome, kako bi trebao izgledati poslijeratni
svjetski monetarni ustroj. Prezentirano je vie zamisli, no, u svim zamislima pitanje zlata
razliito se tretiralo, a posebno se naglaavalo vanost stabilnog pariteta nacionalnih
sredstava plaanja.
Poznati ekonomist Keynes ve je poetkom drugog svjetskog rata oko 1941.
godine javnosti prezentirao svoje miljenje o potrebi osnivanja meunarodnog
financijskog tijela pod nazivom Meunarodni klirinki savez. Vaea valutna jedinica,
koja bi se koristila za transakcije na meunarodnom tritu kapitala, bila bi obraunska
jedinica pod nazivom bancor. Prema prvoj varijanti, uspostavljena obraunska jedinica
zasnivala bi se na indeksu cijena uspostavljenom na financijskom tritu. Po drugoj
3

Ibidem.

159

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

varijanti, vaei indeks cijena ovisio bi o teaju prema zlatu i drugim nacionalnim
valutama postignutim na financijskom tritu .
Uz Keynesovu zamisao o novom svjetskom financijskom ustroju, postojala je i
Whiteova zamisao iz 1943. godine, prema kojoj je zagovarao osnivanje Meunarodnog
stabilizacijskog fonda s financijskim sredstvima u iznosu od oko pet milijardi dolara u
zlatu, nacionalnim valutama ili vrijednosnim papirima.
Potrebna financijska sredstva sakupile bi zemlje lanice svojim kvotnim
ulozima, koji bi opet bili prezentirani u odreenim postocima u zlatu, nacionalnim
valutama i vrijednosnim papirima. Poto mnoge zemlje nisu bile u mogunosti uplatiti
obvezno uee u zlatu ili konvertibilnim dolarskim sredstvima, ponudilo bi se
mogunost da te zemlje daju kvotna uea u nacionalnim valutama. Novana jedinica,
koja bi se koristila pri novanim transakcijama unutar tog sustava, zvala bi se unitas,
dok bi joj realna vrijednost iznosila deset dolara.
Na Bretton Woodskom sastanku nijedna od predloenih zamisli nije u
potpunosti prihvaena, ve je prihvaen kompromis postavki izloenih u obadvije
zamisli.
Postignutim Sporazumom prihvaena je zamisao po kojoj su sve nacionalne
valute zemalja lanica povezane prema amerikom dolaru. Preko stabilnog dolara
ostvarila se vezanost nacionalnih valuta prema zlatu. Vrijednost cijene zlata odreena je
na trideset i pet dolara za finu uncu zlata. Za zemlje koje ne ostvare pozitivne platne
bilance i dou u financijske nevolje, dogovorena je mogunost promjene pariteta
nacionalnih valuta uz odgovarajui pravni postupak u sluaju da su oscilacije na tritu
kapitala iznosile plus ili minus jedan posto. Samo u tom sluaju mogle su se izvriti
promjene pariteta nacionalnih valuta bez znanja Meunarodnog monetarnog fonda. U
sluaju, da se moraju provoditi vee nacionalne valutne promjene i to do najvie deset
posto, trebalo se to izvriti pod odreenim uvjetima i potovati pri tome odreenu
proceduru.4
Ako su valutne promjene u zemlji lanici rasle na postotne vee iznose, sustav je
trebao djelovati u cilju smirivanja valutne situacije, a sama zemlja lanica, morala je
provesti takve gospodarske i financijske mjere, koje bi odobrio Meunarodni monetarni
fond.
Odgovornost za djelovanje sustava preuzeo je Meunarodni monetarni fond u
okviru raspoloivih financijskih sredstava i uspostavljenih pravila ponaanja. Financijska
sredstva za pomo i sanaciju nesreenih nacionalnih gospodarskih sustava trebala su biti
davana u vidu kredita, prava vuenja, okvirnih kredita standby, odnosno tijekom
sedamdesetih godina uspostavom novog sustava tzv. posebnim pravima vuenja. Za tu
namjenu predviena su dodatna financijska sredstva formirana od Kluba desetorice, tj.
skupine gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta.
Novi sustav pokazao se uinkovit i svjetsko gospodarstvo doivjelo je snaan
razvoj. Prema nekim autorima, tijekom cijele gospodarske povijesti nije ostvaren toliko
brz i snaan gospodarski razvoj kao u vrijeme djelovanja Bretton Woodskog sporazuma.
Nakon godina uspjenog djelovanja, prvi nesporazumi meu zemljama
lanicama poinju se javljati na prijelazu iz ezdesetih u sedamdesete godine prolog
stoljea.
Sjedinjene amerike drave kao glavni nositelj i osiguravatelj financijskog
sustava sve tee je odravao sustav od raspada, a odravanje sustava postalo je za
4

Brki, L. (1990) Teorije meunarodne ekonomske integracije, Gordon, Zagreb.

160

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

ameriko gospodarstvo preteki teret. Iz tih razloga, poetkom sedamdesetih godina u

vrijeme svjetske krize izazvane naftnim nesuglasicama s arapskim zemljama, dolazi do
prve, a neto kasnije i do druge devalvacije dolara. Devalvacije dolara potaknule su
izbjegavanje pretvaranja dolara u monetarno zlato, te poremetile usklaivanje cijena
monetarnog zlata s trinom cijenom zlata. To je dovela do raspada BrettonWoodskog
sustava, a da bi svjetske financije djelovale uspostavljen je novi sustav plivajuih valutnih
teajeva, kojim se vrijednost svake nacionalne valute prema drugim nacionalnim
valutama uspostavlja na meunarodnim tritima kapitala.
1.

MEUNARODNI MONETARNI FOND (MMF) (International

Monetary Fund)

Meunarodni monetarni fond MMF (International Monetary Fund IMF),

osnovan istovremeno kada i Meunarodna banka za obnovu i razvoj, 27.12.1945.
godine.5 Meunarodni monetarni fond je uspostavljen kada su predstavnici zemalja
lanica predali pristupne dokumente svojih zemalja, kojima su potvrdili pristupanje
svojih zemalja Bretoon Woodskom monetarnom sporazumu. Fond poinje ostvarivanjem
svojih zadataka od trenutka, kada su zemlje lanice Fonda uloile preko osamdeset posto
potrebnih sredstava od kvotnih uea. Sjedite i glavni upravni organi Fonda nalaze se u
Washingtonu. Tijekom godina lanstvu Fonda pristupilo je sto i pedeset zemalja lanica,
od toga su neke, glede politikih razloga naputale lanstvo, a kasnije se vraale.
Osnivanju Fonda nazoili su predstavnici etrdeset i etiri zemlja iz svih dijelova
svijeta, a najvanije odluke o osnivanje Meunarodne banke za obnovu i razvoj i
Meunarodnog monetarnog fonda razmatrane su i prihvaene na gospodarskoj konferenciji
u Bretoon - Woodsu, malom gradiu u SAD u saveznoj dravi New Hampshire u Mount
Washington Hotelu. Prilikom osnivanja Fonda postavljeni su i od prisutnih predstavnika
zemalja uesnica i prihvaeni glavni pravci njegovog djelovanja kojima:
treba unaprijediti meunarodnu monetarnu suradnju,
olakati i omoguiti porast meunarodne trgovine,
stabilizirati valute i sprijeiti koritenje instituta devalvacije u korist dravnih
interesa,
uklanjati razna devizna ogranienja u cilju uspostave transparentnog
meunarodnog
sustava plaanja,
otklanjati poremeaje nacionalnih bilanca plaanja pomou sredstava
MMFa.
1.1. Osnivanje Meunarodnog monetarnog fonda - MMF
Zamisao o uspostavi jedne svjetske institucije toga tipa nastaje u vrijeme kada se
vri preustroj svekolikog svjetskog gospodarskog sustava, jer stanje svjetskog
gospodarskog sustava iziskivalo je potrebu za radikalnim promjenama. Usporedo sa
stvaranjem uvjeta za osnivanje Meunarodne banke za obnovu i razvoj i Meunarodnog
monetarnog fonda, djeluje se prema osnivanje Meunarodne organizacije za trgovinu
ITO na postavkama Havanske povelje.
5

Strahinja, D. (2002) Meunarodna ekonomija, EDT, Rijeka.

161

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

Prilikom osnivanja MMFa sastanku su prisustvovali predstavnici

najrazvijenijih zemalja Zapada, a u radu su sudjelovali i predstavnici tadanjeg SSSR-a,
kao vojnog saveznika. No, predstavnici SSSR-a, odbili su potpisati dogovoreni sporazum.
Predstavnici SSSR-a odbili su sudjelovati u priznanju MMF, formalno odbijajui lanstvo
pod izlikom neadekvatne visine financijskog uea koju je svaka zemlja lanica trebala
uloiti u Fond.6
Kasniji razvoj politikih dogaaja pokazao je, da su u pitanju bila neka druga
razmiljanja. Biva federalna zajednica Jugoslavija, takoer je bila lanica Fonda od
njegovog osnivanja. ehoslovaka i Poljska pristupile su Fondu svretkom rata, da bi
1948. godine, po nalogu elnih ljudi tadanjeg SSSR-a istupile iz Fonda. Takvom
politikom sve tadanje zemlje realsocijalistikog bloka ostale su izvan Fonda.
Tek raspadom realsocijalistikog drutvenog ureenja, te zemlje opet su se
okrenule Zapadnom gospodarskom ustroju i ubrzo nakon toga, prihvaene od zemalja
tzv. Slobodne Europe, postale lanice Fonda. Primjerice, poslije raspada integracije SEV,
koja je objedinjavala realsocijalistike gospodarske odnose, lanstvu Fonda pristupile su
Maarska, eka, Slovaka, a uskoro zatim i Kina, dok novostvorena drava Rusija
nastoji svoje djelovanje pribliiti djelovanju Fonda.
1.2. Organi upravljanja Meunarodnog monetarnog fonda
Da bi se osiguralo uspjeno djelovanje novostvorene financijske organizacije
trebalo je ustrojiti i osposobiti upravne i vodee organe MMF-a.
Glavni upravni organ je Odbor guvernera (Board of Governors), koji donosi sve
vanije poslovne i druge odluke. Svaka zemlja lanica ima u Fondu svog predstavnika na
razini guvernera i njegovog zamjenika koji uestvuju u radu Fonda. Guverneri izmeu
sebe biraju predsjednika. Odbor guvernera sastaje se obvezno jedanput godinje i usko
surauje s Odborom guvernera Svjetske banke. Odravanje sastanaka dogovoreno je na
nain, da se dva puta, tj. dvije godine, sastanci odravaju u Washingtonu a trei puta u
nekoj zemlji izvan USA.
Drugi organ upravljanja je Izvrni odbor (Executive Board), koji ostvaruje
izvrne funkcije djelovanja Fonda, a priprema i godinje izvjee djelovanja Fonda.
Izvrni odbor ine 20 izvrnih direktora predstavnika zemalja lanica, od tog broja 5
direktora odreuju lanice koje imaju najvee financijske udjele u Fondu. Drugih 15
direktora zastupa interesne grupe zemalja lanica i posjeduju podjednaku glasaku mo.
Izvrni direktori predstavljaju organizaciju MMF u svojim zemljama, te u grupi zemalja
koje su ih izabrale za svoje predstavnike. Svi izvrni direktori izmeu sebe izabiru
Upravnog direktora.7
Trei organ je Upravni direktor (Managing Director). Upravni direktor brine o
organizaviji, osoblju, imenovanju osoblja, te o zapoljavanju i otputanju. Uz te poslove
obavlja i posao predsjednika Izvrnog odbora.
MMF je organiziran na nain da djeluje regijski i funkcijski. Organizacijski
pokriva pet regija: Afriku, Aziju, Europu, dvije Amerike i Srednji istok. U MMF-u
djeluje i deset funkcijskih sektora: administracija, sredinja banka, devizni i trgovinski
poslovi, vanjski odnosi, fiskalni poslovi, ustroj MMF, pravni poslovi, istraivaki
poslovi, uprava, raunovodstrvo i financije. Uz ove organizacijske jedinice, postoji jo
6
7

Vukovi, I. (2000) Meunarodna ekonomija i turizam, Dalmatina, Zagreb, str. 215.223.

Strahinja, D. op. cit., str,182.

162

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

sedam specijaliziranih jedinica koje vre povremene ili visoko specijalizirane poslove.8
Politika rada i djelovanje Fonda prezentira se i razrauje na godinjim skupovima Fonda.
Ukidanje konvertibilnosti dolara 1971. godine potaklo je potrebu osnivanja
Komiteta dvadesetorice (Committee of Twenty), koji su imali zadau pripremiti
prijedloge za preustroj MMF-a. Prijedlog Komiteta bio je stvaranje Vijea guvernera,
koje bi brojilo 20 lanova, a imalo bi snagu donoenja odluka o svim tekuim pitanjima
djelovanja MMF-a. Vijee je nazvano Privremeni Komitet Odbora Guvernera (Interim
Committee).
Privremeni komitet, kao djelatno tijelo MMF-a, osnovano je 1974. godine, a
lanovi su mu odreeni prema organizacijskom ustroju MMF-a, tj. od grupa zemalja koje
biraju i Izvrni odbor MMF-a.
Glede potreba poslovanja i suradnje s zemljama u razvoju osnovan je Komitet
za razvoj, kao zajedniki ministarski komitet Odbora guvernera Svjetske banke i
MMFa.
MMF ima sve osobine pravne osobe, sklapa poslovne ugovore, stjee ili prodaje
svoju pokretnu ili nepokretnu imovinu, te vri sve druge inidbe, koje odlikuju pravnu
osobu. Prilikom upravljanja fondom i donoenja vanih odluka o razvoju i poslovanju
Fonda zemlje lanice nemaju jednaki broj glasova u upravnim organima Fonda. Broj
glasova u djelovanju Fonda ovisi o veliini kapitala, koji je uloila pojedina zemlja
lanica u Fond. Nain glasovanja je ureen na slijedei nain: svaka zemlja lanica ima
na raspolaganju dvijestotine i pedeset glasova, vie jedan glas na svakih sto tisua
specijalnih prava vuenja. Svaki guverner tj. predstavnik jedne zemlje lanice, te svaki
imenovani izvrni direktor dobiva toliki broj glasova, kolikim brojem glasova raspolae
pojedina lanica, koja ga je delegirala u Fond. Svaki izvrni direktor posjeduje onoliki
broj glasova, koliko je stekla njegova zemlja u Fondu. Zavisno o na taj nain
uspostavljenom glasovanju, zemlje lanice organizirane su na odgovarajui nain.9
U vremenu poslije Drugog svjetskog rata djelovanje Fonda nije nailazilo na
vee tekoe i sve probleme se relativno lagano rjeavalo. Tek sedamdesetih godina
pojavili su se znatniji nedostaci u radu Fonda i izbili razni nesporazumi izmeu zemalja
lanica.
Jednostranim devalvacijama dolara, koju je bez odobrenja drugih lanica
provela vlada SAD, izazvan je raspad BretoonWoodskog monetarnog sporazuma.
Na taj nain narueni su principi dogovorenog djelovanja Fonda, a glede kojih je
i osnovan, te dugo godina uspjeno djelovao. Samo zahvaljujui velikoj vanosti, ugledu i
uspjenom poslovanju, koju je Fond u meuvremenu stekao, nije se ugasio i raspao.
Unato raspadu Bretton Woodskog sustava, iji je i Fond bio jedan od imbenika, sve
svoje funkcije Fond je nastavio uredno izvravati sukladno novostvorenom monetarnom
ureenju.
Tijekom svoga djelovanja MMF je izvrio dvije vane reforme. Prva reforma je
izvrena od 1968.1971. godine, kada je uveden institut specijalnog prava vuenja,
donesena je odluka da dolar vie nije konvertibilan prema zlatu, te se uvode prilagodljivi
devizni teajevi.
Druga reforma je izvrena 1978. godine, kada je izvrena reforma postojeeg
sustava teajeva, odreen nain koritenja fondova koje koristi MMF, uspostavljen je
novi reim odnosa prema zlatu, te izvrena esta opa revizija kvota.
8
9

Babi M. (1993) Meunarodna ekonomija, III izdanje, Mate, Zagreb, str. 329.343.
Ibidem, str. 331.

163

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

1.3. Financijsko poslovanje Meunarodnog monetarnog fonda - kvote

Organizacijski ustroj MMF uspostavljen je po ugledu na ustroj kapitalnih
gospodarskih poduzea. MMF je ustrojen kao holding poduzea u koje zemlje lanice
uplauju svoje uloge -kvote.
Inicijalna financijska sredstva za potrebe svojeg poslovanja Fond je ostvario od
zemalja lanica putem obveznog uea - kvota. Visina kvote za pojedinu zemlju
utvruje se ovisno o njezinoj gospodarskoj snazi i razmjerna je kvotama drugih zemalja
lanica sline razine razvijenosti. Kasnijim razvojem Fonda, financijska sredstva
prikupljana su i na druge naine. No, veliina pristupnih uloga pojedinih zemalja lanica
nije nikada dolazila u pitanje kao niti njihova prava vezana uz ulog. Prilikom pristupa u
Fond, zemlja lanica mora uplatiti dvadeset i pet posto u meunarodnim rezervama, a
ostatak od sedamdeset i pet posto u nacionalnim sredstvima plaanja. Koliina
meunarodnih sredstava bila je prvobitno uplaivana u zlatu 25 % a nakon 1969. uplata
tih sredstava-kvota izraena je u tzv. specijalnim pravima vuenja SPV.
Slabije razvijenim zemljama odobrena je olakica, da pristupnu svotu plate u
konvertibilnim sredstvima plaanja. Veliina uplatne svote za pojedine zemlje lanice,
ovisi o veliini njezina uea u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. U prvoj etapi djelovanja
Fonda njegova kapitalna financijska sredstva iznosila su sedam milijardi dolara. Pri kraju
1990. godine Fond je raspolagao s vie od devedeset milijardi raznih vrsta financijskog
kapitala i vie od sto trideset i pet milijardi upisnog kapitala raznog sastava. Ukupna svota
pretvorena u amerike dolare iznosila je oko sto i osamdeset milijardi dolara.
MMF prikuplja financijska sredstva na vie naina:
1) uplatom kvota od strane zemalja lanica,
2) prodajom zlatnih priuva,
3) zaduivanjem kod tzv. "Kluba desetorice"- GAB.
Uz ove naine prikupljanja financijskih sredstava pokuava se sredstva dobivati
i putem trita kapitala.
1.4. Vrste kreditnih operacija
Veliine uplatnih svota u dananje vrijeme odreuju se institutom prava vuenja.
Do tog naina poslovanja dolo je nakon odluke Odbora guvernera u skladu s
demonetarizacijom zlata prilikom meubankarskog poslovanja nacionalnih banaka.
Slijedei praksu na valutnom tritu poslovanje Fonda se uskladilo s novim nainom
poslovanja 1974 godine.
Glavna je operativna funkcija Fonda, davanje kredita za ostvarivanje stabilnosti
nacionalnih platnih bilanci zemalja lanica i usklaivanje njihovih financijskih sredstava
s potrebama svjetskog valutnog trita. Na tablici 1. prikazuju se kreditna sredstva MMFa za vrijeme od 1984 do 2005. godine.
Za te svrhe Fond odobrava tri vrste kreditnih operacija: a) pravo vuenja
drawing rights, davanje okvirnih kredita - stand by credits, te posebna prava vuenja special drawing rights.
Pravo vuenja je mogunost zemalja lanica, da u sluaju potrebe za inozemnim
sredstvima plaanja, mogu kupovati potrebna financijska sredstva svojom valutom, ali
imaju obvezu svoju valutu otkupiti u za to odreenom vremenu. Svota koja se moe
podignuti na taj nain dvostruko je vea od iznosa svote koju je zemlja lanica uloila u
Fond.
164

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

Prilikom pojave raznih tekoa vezanih uz neodgovarajue stanje nacionalne

platne bilance, a nastavno na to pojavljuje se prijetnja mogunosti devalvacije nacionalne
valute, omoguava se zemlji koja je u takvim tekoama, mogunost koritenja okvirnog
kredita. Upravo radi potrebe koritenja okvirnih kredita meu najrazvijenijim zemljama
zapada, unutar Meunarodnog monetarnog fonda, osnovana je financijska organizacija
"Klub desetorice". "Klub desetorice" osnovan je u Parizu 1960. godine, a ine ga
predstavnici deset najrazvijenijih zemalja Zapada. Na taj nain gospodarski najrazvijenije
zemlje Zapada sakupile su zavidnu koliinu kreditnih sredstava za svoje djelovanje prema
nerazvijenim zemljama, ovisnim o njihovoj pomoi.
Prilikom uspostave "Kluba desetorice" bilo je zamiljeno da se sakupljena
financijska sredstva u veliini od est milijardi dolara stave na koritenje putem MMF, ali
se od toga odustalo, jer su zemlje donatori namjeravali mimo uvida svjetske zajednice
utjecati na politiki i ekonomski razvoj zemalja kojima pruaju financijske kredite. Na taj
nain ustalio se nain djelovanja, kojim o davanju financijskih kredita odluuje sam
"Klub desetorice". Dogovoreno je da se podignuti okvirni kredit mora namiriti od strane
korisnika u roku od tri godine uz odgovarajue politike ustupke zemlje korisnice kredita.
Tablica 1. Kreditna sredstva MMF-a od 1984 - 2000. godine
u SDR
Godina
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
list. 2005

fundus sredstava
34,936,772,393
35,194,787,249
33,334,905,644
28,751,979,125
24,750,004,884
22,315,104,224
20,731,851,093
23,378,573,926
23,967,172,718
25,196,745,031
25,611,676,952
35,929,173,412
36,127,472,805
46,559,033,783
60,451,017,051
51,061,861,875
42,990,531,049
53,477.225,409
63,601,058,794
65,032,062,712
55,373,766,674
40,670,027,164

pozajmice od SAF, TF,

ESAF/PRGF
2,769,874,900
2,470,247,948
2,013,169,931
1,866,342,930
1,773,964,293
2,334,886,562
2,571,911,617
3,285,717,796
3,804,463,796
3,942,792,899
4,599,768,498
5,657,438,528
5,881,609,752
6,009,867,422
6,288,825,925
6,434,274,362
6,331,595,468
6,424,578.684
6,868,671,012
6,880,893,268
6,766,029.353
6,482,347,272

Ukupno
37,706,647,293
37,665,035,197
35,348,075,575
30,618,322,055
26,523,969,177
24,649,990,786
23,303,762,710
26,664,291,722
27,771,636,514
29,139,537,930
30,211,445,450
41,586,611,940
42,009,082,557
52,568,901,205
66,739,842,976
57,496,136,237
49,322,126,517
59,901,804,093
70,469,729,806
71,912,955,980
62,139,796,027
47,152,374,436

Izvor: Total IMF Credit Outstanding for all members from 1984 to 2005. str.1 of 1.

Posebna prava vuenja kao nain djelovanja Fonda poinju se ostvarivati u vidu
dodatnih financijskih sredstava pri vrlo sloenim meunarodnim gospodarskim
prilikama. Mnoge zemlje su tijekom svog razvoja ostvarile potrebu za usklaivanjem
naruene meunarodne likvidnosti, a takvih je zemalja u vrijeme osnivanja novog naina
kreditiranja bilo mnogo i to veinom nerazvijenih zemalja. Glede toga je na zasjedanju
165

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

Odbora guvernera 1967. godine u Rio de Janeiru, donesena odluka, da se emitira devet i
pol milijardi posebnih prava vuenja kao pomo zainteresiranim zemljama lanicama.
Odluka je postala pravovaljana nakon dvije godine, kada su je dvije treine zemalja
lanica prihvatile, te su ostvarile etiri petine glasovnog potencijala Fonda. Odluka je
podrana i od strane "Kluba desetorice", a devet i pol milijardi rasporeeno je u roku od
tri godine zemljama lanicama prema veliini kapitalnog udjela u kapitalu Fonda.
U vremenu od 1979 do 1984. godine podijeljena je svota od dvanaest milijardi
sredstava, a svotu je koristilo 141 zemlja lanica. to znai da je u tom vremenu odobreno
oko dvadeset i jedna milijarda novanih sredstava Fonda, a to je est posto ukupnih
monetarnih priuva u svijetu.10
Sastanak Fonda odran u Kingstonu u Jamaici 1976. godine, potaknuo je, razvio
i dodatno usavrio institut, posebnih prava vuenja. Istovremeno je iz sustava
meunarodnog financijskog djelovanja u potpunosti odbaen institut zlata kao slubenog
platenog sredstva koritenog kroz djelovanje Fonda. Prijanju odluku o obveznom ulogu
od dvadeset i pet posto u zlatu, zamijenilo se novim pravilom o uplati dvadeset i pet posto
uloga u uporabljivim valutama. Koje nacionalne valute mogu ostvariti to svojstvo,
odreuje Fond prilikom svog poslovanja. Odbacivanje instituta zlata kao jedinog i
neupitnog platenog sredstva u meunarodnim razmjedbenim odnosima kao i uspostava
posebnih prava vuenja, kao novog naina monetarne meunarodne suradnje, potaknulo
je pitanje: to initi sa zlatnim pologom, koji su dotada uloile u Fond zemlje lanice. To
pitanje je potaknulo brojne nesporazume izmeu zemalja lanica. Dok su brojne zemlje u
razvoju traile da se uloeno zlato proda, a dobivena novana sredstva podijele meu njih
i time potakne njihov razvoj, s druge strane razvijene zemlje su traile da se zlato podijeli
na nain, kako je i uplaeno.11
Nakon brojnih dogovora, pitanje zlatnog uloga zemalja lanica, rijeeno je na
nain, da je jedna estina tog zlata prodana, a dobijeni novac podijeljen meu zemlje u
razvoju, dok je pet estina vraeno zemljama, koje su zlato i uplatile u Fond. Zlatni ulog
je vraan u vremenskom razdoblju od etiri godine, od 1976. do 1979. godine. Na taj
nain su, primjerice, SAD dobile etrdeset i tri tone zlata, a Francuska deset tona zlata
itd.12
1.5. Razvoj i djelovanje fonda
MMF godinama pokuava uspjeno djelovati na rjeavanju pitanja dugova
zemalja u razvoju i pomagati pri njihovom razrjeenju. Tijekom mnogo godina uspjenog
djelovanja Fonda, prezentirano je i razvijano vie programa, kojima je bio cilj odgovoriti
na to pitanje. Najpoznatiji od tih programa bili su Backerov plan, Bradyev plan,
Meksiki plan. Svi ti programi nisu mogli biti u potpunosti ostvareni glede velikih razlika
u gospodarskom razvoju zemalja lanica, pa se to pitanje godinama nije rjeavalo na ope
zadovoljstvo.
Poseban problem ini grupa nerazvijenih zemalja iji su dugovi prema
razvijenim zemljama enormno visoki, a to je jo gore u stalnom su rastu i predstavljaju
globalnu opasnost od socijalnog sukoba koji se moe pretvoriti i u ratne opasnosti, za to
ve postoje naznake.
10
Sabolovi, D. i T. Presean (1994) Hrvatska u meunarodnoj ekonomiji, itanka s izborom tekstova,
Mikrorad, Zagreb, str. 207.211.
11
Baban, Lj. i G. Marijanovi (1996) Meunarodna ekonomija, Osijek, str. 393. 397.
12
Mileta V. (1992) ABC, Europske zajednice, kolske novine, Zagreb, str. 110.

166

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

Brojne analize i istraivanja kompetentnih svjetskih organizacija, koje djeluju

pod okriljem UN iskazuju redne veliine dugova, koji iznose preko tisuu i tristo milijardi
amerikih dolara i stalna su prepreka daljnjoj uspjenoj meunarodnoj gospodarskoj
suradnji. Zemlje dunici, sve od reda nerazvijene zemlje s, takoer, nerazvijenom
gospodarskim strukturama i u najmanju ruku, za zapadne kulture udnim drutvenim
ureenjima u kojima se cijene raznorazne filozofije i obiaji, te manje rad i potovanje
ovjeka kao odgovorne i radine jedinke kao i privatne imovine.
Glede toga javlja se pojava, da s jedne strane stoje nerazvijene zemlje koje se
ale na nemogunost otplate svojih dugova, a same nita ili malo ine da mijenjaju svoje
ponaanje i nain ivota. a s druge strane, razvijene zemlje trae naplatu svojih
potraivanja i pokuavaju na sve naine mijenjati njihov nain djelovanja i ustroja.13
Grupama na vlasti u takvim nerazvijenim zemljama u cilju je, dok su na vlasti,
podignuti od meunarodne zajednice to vie kreditnih sredstava i usmjeriti ih i na svoje
privatne raune. Naravno, da su prije toga prilagodili zakonodavne sustave svojih zemalja
takvim transakcijama i u veini sluajeva ostaju nekanjeni ili im je teko dokazati
nezakonito djelovanje.
Davatelji financijskih i drugih vrsta kredita to dobro znaju, tako da pri
donoenju odluka kojima se odobravaju okvirni krediti zemljama traiteljima, posebno se
rigorozno provjerava njihova mogunost povrata posuenih financijskih sredstava,
posebice u zadanom roku i u cjelokupnom iznosu. Tom prilikom zahtijevaju se od
zemalja traitelja kredita posebne garancije, esto puta i politike usluge ili njihovo
odricanje od pojedinih suverenih prava i odluka.
1.6. Postupak dobivanja kreditnih sredstava putem instituta prava
vuenja
Institut prava vuenja moe koristiti svaka zemlja lanica prema potrebi, uz
uvjet da unaprijed najavi svoju namjeru, kao i potrebitu visinu financijskih sredstava, koja
je odreena veliinom njezinoga uloga u Fondu. Svaka druga vrsta kredita mora proi
odreenu proceduru koja je uspostavljena i odreena prilikom odobravanja okvirnih
kredita.
Takvim se proceduralnim postupcima eli sprijeiti zemlje traitelje financijskih
kredita, da odobrena novana sredstva ne troe za namjene koje nisu predviene
dogovorom o davanju kredita. Uspostavljena procedura odobravanja i davanja okvirnih
kreditnih sredstava, jednaka je za sve zemlje lanice i primjenjuje se na isti nain za sve.
Svaki zahtjev za davanje kredita zemlje lanice razmatra posebno za to zaduena grupa
vrhunskih strunih ljudi financijske struke. Struna grupa vri sve poslove oko
sakupljanja potrebitih obavijesti o zemlji traiteljici kredita i formulira pitanja, na koja
zemlja traitelj kredita mora dati odgovore.14
Sva nejasna ili druga pitanja koja izazivaju nesporazume, rjeavaju se promptno
razgovorima na licu mjesto. Poto se zavre razgovori s zemljom traiteljem kredita,
saini se izvjee i daje preporuka Fondu za daljnji postupak. Svaka odluka Fonda, bila
pozitivna ili negativna, posebno se cijeni i veoma je vana pri djelovanju raznih
Aleksi, M., Unkovi M. (1978) Meunarodna spoljna politika spoljnotrgovinski sistem Jugoslavije,
Savremena administracija, Beograd, str. 194.200.
14
Baban, Lj. i G. Marijanovi op. cit., str. 398.
13

167

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

meunarodnih financijskih institucija, primjerice, Svjetske banke ili drugih komercijalnih

banaka. Takoer, i sve druge meunarodne financijske institucije visoke ili nie razine,
visoko cijene politiku Fonda, jer znaju da strunjaci Fonda savjesno rade svoj posao.
Tom prigodom treba napomenuti, da i "Klub desetorice" takoer na slian nain provodi
kontrolu financijske podobnosti zemalja traitelje kredita. Na tablici 2. prikazuju se
dodijeljena kreditna sredstva MMF od 1998. do 2005. godine.
Tablica 2. Dodijeljeni krediti MMF po raznim osnovama od 1998 do 2005. godine

1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005

Ukupno
4,556,401,320
13,911,646,193
27,878,043,742
27,251,570,581
25,592,397,315
24,263,736,105
24,366,361,616
19,693,170,938

glavni djelatni dio

4,156,784,058
12,630,958,604
25,188,465,103
24,638,499,518
23,011,963,983
21,231,033,603
21,176,316,684
17,342,524,422

dio sredstava SDR

168,286,357
586,806,322
1,301,166,702
1,221,020,763
1,184,662,079
1,048,952,722
856,164,297
363,116,121

u SRD
sredstva trusta
231,330,905
693,881,267
1,388,411,937
1,392,050,300
1,395,771,253
1,983,749,780
2,333,880,635
1,987,530,395

Izvor: IMF Arrears 1998 to 2005. 1 of 2

Prilikom sklapanja ugovora o odobravanju okvirnih kredita, definiraju se i

neki drugi uvjeti, koje zemlja traitelj kredita mora ispuniti, da bi dobila traena
financijska sredstva. U tu grupu uvjeta spada i provoenje obveznih mjera iz oblasti
gospodarske politike, koje zemlja traitelj mora ispuniti, a koje bi poboljale njezinu
sposobnost ispunjavanja meunarodnih obveza financijske naravi. U situaciji, kada se
neka zemlja lanica nae u tekoj gospodarskoj situaciji, a ve je iskoristila okvirni
kredit, te se sprema podnijeti zahtjev za daljnjim podizanjem kredita, Fond jo
rigoroznije prati gospodarsko stanje u zemlji traitelju.
Tijekom postupka za odobravanje financijskih kreditnih aranmana Fond ne
daje informacije o tijeku rada na tom predmetu, no, po zavretku pregovora daje se
zavrna odluka u slubenom glasilu MMF.
Nakon raspada realsocijalistikog drutvenog sustava, zemlje koje su
svojevremeno iz protesta napustile MMF, opet su se vratile u njegovo lanstvo, a
prihvaene su i zemlje koje ranije nisu bile lanice, kao primjerice Kina, iji je
predstavnik, kao pripadnik najmnogoljudnije zemlje svijeta, u Fondu dobio jedno od
mjesta izvrnih direktora, tako da sada u Fondu ima sedam stalnih izvrnih direktora.
Dugogodinja je bila namjera i elja vodeih ljudi Fonda, da sve tranzicijske europske
drave budu ukljuene u djelovanje Fonda, to je na kraju i ostvareno.
2. REPUBLIKA HRVATSKA I MMF
Republika Hrvatska je kao dio tadanje zajednice SFRJ, koja je bila i formalni
osniva Fonda, koristila sva prava i obveze MMF-a i sudjelovala putem svojih
izabranih predstavnika na razini bive drave, u radu organa MMF.
Raspadom bive Jugoslavije, jedna je od drava lanica MMF i jedan od
njezinih osnivaa i formalno prestala postojati, te je Odbor izvrnih direktora MMF-a
donio odluku kojom se po tom osnovu dravu SFRJ brie iz lanstva, dok su kao
168

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

njezine formalne nasljednice pravno potvrene est njezinih bivih republika, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija, te SR Jugoslavija, sastavljena od Srbije i
Crne Gore. Odbor ponitava lanstvo nepostojeoj dravi i upuuje sve nasljednice na
jednakopravnu mogunost pristupa MMF-u.
Drave slijednice trebaju samostalno ispunjavati sve potrebne zadane uvjete i
njihov prijam u MMF- niti po jednoj osnovi nije ovisio o ispunjavanju uvjeta prijama
drugih slijednica.
Jedan od obveznih preduvjeta, kojima se odreuje pristup pojedine drave
nasljednice MMFu je odreivanje veliine prijamnih kvota. Odbor ukazuje na
potrebu, da nove drave nasljednice same izmeu sebe podijele zateena kvotna
financijska sredstva bive drave, a iju imovinu su organi MMFa procijenili na
nain, da bi ona za Hrvatsku iznosila 28,49 posto, Sloveniju 6,49 posto, Bosnu i
Hercegovinu 13,2, Makedoniju 5,4 i SR Jugoslaviju 36,52 posto.
Hrvatski udio u zajednikoj imovini bive drave iznosio bi prema toj procjeni
261,6 milijuna SRD ili preraunato 349 milijuna USD. Istovremeno obveze bive
drave, takoer prema MMF-u, iznosile su oko 40 milijuna USD. Raspodjelom obveza
izmeu drava nasljednica, na Hrvatsku bi pripalo 9 milijuna USD obveza.
Pristupom MMFu i koritenjem uspostavljenih reima djelovanja te svjetske
financijske institucije, Hrvatskoj se omoguava pristup svjetskom tritu kapitala, ali u
isto vrijeme MMF posjeduje i instrumente kojime se onemoguava neogranieno
zaduivanje na svjetskim izvorima financijskih sredstva. Za dobivanje financijskih
sredstava, primjerice za obnovu zemlje ili za daljnji gospodarski razvoj, Hrvatska
drava treba, kao i sve druge lanice, pripremiti kvalitetne razvojne programe, koje e
svjetske financijske institucije i prihvatiti. Na taj nain je Svjetska banke tijekom 2001.
godine odobrila Hrvatskoj financijskih sredstava u iznosu od 200 milijuna USD, a
Hrvatska vlada trebala je pripremiti i predoiti strunom organu MMF-a
makroekonomski plan razvoja zemlje.
Nakon to je ispunila odreene zadane uvjete za punopravni prijam, Republika
Hrvatska je i formalno postala punopravna lanica MMF s mogunou koritenja
financijskih sredstava MMFa to je ostvarila koritenjem odobrenog kredita tijekom
2001 i 2002. godine, kao i narednim godinama.
ZAKLJUAK
Kada je postalo jasno, da se Drugi svjetski rat blii kraju, organizacija UN i
njezini djelatni organi potaknuli su odravanje jedne svjetske konferencije posveene
organiziranju budueg svjetskog ekonomskog, posebice financijskog ustroja, kojim bi
se odreivalo daljnje kretanje svjetskog gospodarskog sustava. Uz podrku i uee
najrazvijenijih zemalja Zapada, konferencija je odrana 1944. godine u gradiu Breton
Woodsu u USA.
Na tom sastanku dogovoreno je osnivanje i osnove djelovanja nekoliko
najvanijih svjetskih financijskih i gospodarskih organizacija, kao to su Meunarodna
banka za obnovu i razvoj IBRD, Meunarodni monetarni fond - MMF ili IMF. U
ovome radu pozornost se poklanja MMF-u i navode relevantni pokazatelji potrebni za
razumijevanje osnivanja i djelovanja te institucije.
Tijekom svoga djelovanja MMF je unato velikih promjena unutar svjetskog
gospodarskog sustava, preivio, ali i doivio nekoliko reformi i drugih manjih izmjena,
169

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 157-170, 2006
A. Vizjak: DJELOVANJE MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA (MMF)...

no, njegovo djelovanje se nastavilo, jer se pokazao kao vrlo korisna svjetska
financijska organizacija. MMF djeluju na principima dobro organiziranog kapitalskog
dionikog drutva. Prvobitno su ulona financijska sredstva zemalja lanica u MMF
ulagana u omjeru 25 posto u zlatu, a 75 posto u nacionalnim valutama, dok se u
kasnijem vremenu sustav uloga neto mijenja. Traiteljima, koji koriste kredite,
veliina kredita odobrava se na principu ulonih kvota.
Pozitivne, ali i negativne odluke rukovoditeljskih i strunih organa MMFa u
meunarodnom financijskom svijetu postiu veliko tovanje i posebice svaka pozitivna
odluka MMFa otvara vrata gotovo svih svjetskih financijskih institucija i organizacija.
To je mogue glede toga, jer organi MMFa djeluju nepristrano i poteno, a svaku
svoju zadau odrade visoko profesionalno i u zadanim rokovima.
LITERATURA
1. Aleksi, M., Unkovi M. (1978) Meunarodna spoljna politika spoljnotrgovinski sistem Jugoslavije,
Savremena administracija, Beograd.
2. Baban, Lj. i G. Marijanovi (1996) Meunarodna ekonomija, Osijek.
3. Babi M. (1993) Meunarodna ekonomija, III izdanje, Mate, Zagreb.
4. Brki, L. (1990) Teorije meunarodne ekonomske integracije, Gordon, Zagreb.
5. Ceri, V. (1959) Leksikon pojmova u meunarodnom transportu i trgovini, Birozavod, Zagreb, 1959.
6. Corsten, H. (1993) Lexikon der Bertiebswirtschaftslehre, Oldenbourg Verlag, Mnchen Wien.
7. Mileta V. (1992) ABC, Europske zajednice, kolske novine, Zagreb.
8. Mrkui, . (1980) Meunarodne financije, Informator, Zagreb.
9. Sabolovi, D. i T. Presean (1994) Hrvatska u meunarodnoj ekonomiji, itanka s izborom tekstova,
Mikrorad, Zagreb.
10. Strahinja, D. (2002) Meunarodna ekonomija, EDT, Rijeka.
11. Vizjak, A. (1997) Hrvatski turizam u europskoj i svjetskoj turistikoj razmjeni, VGPV, Opatija.
12. Vukovi, I. (2000) Meunarodna ekonomija i turizam, Dalmatina, Zagreb.

170