Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Stranice 30-37
Jasmina Topi
Aleksandar Juri
30
Stranice 30-37
Uvod
Spajanjem gornjih i donjih pojasnih tapova sa tapovima ispune dolazi do odstupanja od centrinog spajanja, to
rezultira pojavom ekscentriciteta. Istovremeno, dolazi do promjene unutarnjih sila u tapovima reetke te do
pojave dodatnih, sekundarnih naprezanja. Ako se ekscentricitet nalazi unutar propisanih granica
0,55 h0 e 0, 25 h0 , pri emu je h0 visina elinog profila tapa pojasa, ta naprezanja moemo u
proraunu zanemariti.
Promjena nosivosti prikljuaka elinih reetki zavisno od ekscentriciteta definirana je euronormama [1] i
literaturom [2] i [3], a analizirana u radovima nekih autora [4], [5] i [6]. U ovom radu analizirana je pomou pripadnih
izraza iz euronormi te pomou jednog od, u inenjerskoj praksi uobiajenog programskog paketa [7]. Proraunata
reetkasta konstrukcija djelomino je preuzeta iz [4] i izvedena iz upljih kvadratnih profila kvalitete elika S235.
Ekscentriciteti su zadavani kao postotak visine pojasnog tapa, gdje je negativni ekscentricitet nastao razmakom
izmeu tapova, zadavan u vrijednostima od 5%, 10%, 20%, 25%, a pozitivni ekscentricitet nastao preklopom
tapova, u vrijednostima od 5%, 10%, 20% i 30%. Reetkasti nosa je optereen stalnim kontinuiranim optereenjem
vrijednosti 5.0 kN/m te korisnim kontinuiranim optereenjem vrijednosti 2.5 kN/m, koncentriranima u vorove gornjeg
pojasa. Rezultati su, radi lake usporedbe, prikazani u obliku bezdimenzionalnih dijagrama, gdje se na osi ordinate
nalaze vrijednosti faktora uzdunih sila fN, a na osi apcise naneseni su omjeri ekscentriciteta . Prema tome vrijedi:
fN
Ne
,
N0
e
,
h0
(1)
gdje je faktor uzdunih sila omjer unutarnje uzdune sile dobivene s ekscentricitetom Ne i unutarnje uzdune sile
dobivene bez zadanog ekscentriciteta N0. Omjer ekscentriciteta uzet je kao omjer skraenja/produljenja duljine tapa
ispune i visine presjeka pojasnog tapa.
Statika analiza
Kako je reeno u uvodu, unaprijed je odabrana geometrija reetkastog nosaa, a prikazana je na slici 1. U prvom
koraku analizirana je reetka s centrino spojenim tapovima, a nakon toga su zadavani ekscentriciteti u donjem,
zatim u gornjem, te u oba pojasa. Sluajevi zadavanja pozitivnih i negativnih ekscentriciteta prikazani su na slici 2.
31
Stranice 30-37
Mogui naini otkazivanja nosivosti, na temelju kojih je proveden proraun prikljuka su: plastifikacija lica
pojasnog tapa, posmini proboj stijenke pojasnog tapa tlanim tapom, te otkazivanje tapa ispune zbog
smanjenja efektivne irine pukotinom u zavaru ili tapu ispune. Potrebni izrazi za proraun nosivosti prema [1] su:
1) plastifikacija lica pojasnog tapa:
8,9 kn f y 0 t0 2
sin
Ni , Rd
(2)
M5
2) posmini proboj stijenke pojasnog tapa kao pojava pukotine ili odvajanje tapa ispune od pojasa:
Ni , Rd
f yi ti 2 hi 4 ti b i beff
(3)
M5
f y 0 t0
Ni , Rd
3 sin
2 hi
sin i
bi be, p
(4)
M5
f yi ti
Ni , Rd
beff
be,ov
ov
50
M5
2 hi
4 ti
(5)
32
Stranice 30-37
U izrazima 2, 3, 4 i 5 su:
fyi
bi
beff
be,ov
be,p
ti
ov
U tablici 1 dan je pregledni prikaz rezultata dobivenih proraunom nosivosti prema [1] za centrino spojeni
prikljuak te za sve tipove ekscentrino spojenog prikljuka. Rezultati su dani za najmanji postotak ekscentriciteta od
5% visine pojasnog presjeka.
Tablica 1 Rezultati prorauna prema [1] za ekscentricitet u vrijednosti od 5%
VRIJEDNOSTI SILA IZAUNATIH PO EURONORMAMA ZA CENTRINO SPOJENE TAPOVE
Izraz
(5)
Vlana ispuna
Centrino spojeni tapovi
Tlana ispuna
72,32 kN
(2)
(3)
Vlana ispuna
Tlana ispuna
72,620 kN
99,779 kN
Pozitivan ekscentricitet na donjem pojasu
92,975 kN
152,816 kN
(4)
184,781 kN
165,307 kN
(2)
99,606 kN
99,836 kN
(3)
(4)
152,816 kN
184,274 kN
164,922 kN
(5)
72,047 kN
(5)
87,662 kN
(5)
87,416 kN
33
Stranice 30-37
Istovremeno su za zadano optereenje i varijaciju ekscentriciteta dobivene najvee sile u vlanom i tlanom tapu
ispune programskim paketom [7]. Oekivano su to sile u tapovima ispune prvog polja reetke i iznose 70,19 kN za
tlani, te 65,74 kN za vlani tap. Rezultati su prikazani bezdimenzionalnim dijagramima pomou izraza 1 na slikama
5 i 6.
34
Stranice 30-37
Usporedba rezultata
Kako bi se jednostavnije usporedile varijacije stvarnih sila i sila nosivosti prema euronormama, zavisno od promjene
ekscentriciteta, uzeti su bezdimenzionalni rezultati za ekscentricitete u oba pojasa, a prikaz se vidi na slikama 7 i 8.
35
Stranice 30-37
Zakljuak
Nakon provedene analize nosivosti prikljuka izrazima iz euronormi, moe se zakljuiti da poveanjem
ekscentriciteta izazvanog razmakom izmeu tapova u donjem kao i u oba pojasa, vrijednost uzdune sile u obje
ispune raste. U sluaju ekscentriciteta izazvanog razmakom izmeu tapova u gornjem, kao i ekscentriciteta
izazvanog preklopom tapova u svim preostalim sluajevima, vrijednosti uzdune sile u tlanoj i vlanoj ispuni
opada. Provedenom analizom najveih sila u tapovima ispune metodom KE, moe se zakljuiti da poveanjem
ekscentriciteta izazvanog razmakom tapova u gornjem pojasu, vrijednost uzdune sile u tlanoj ispuni opada,
dok vrijednost uzdune sile u vlanoj ispuni raste. U donjem pojasu, kao i u sluaju ekscentriciteta istovremeno u
oba pojasa, vrijednost uzdune sile u tlanoj i vlanoj ispuni raste. Poveanjem ekscentriciteta izazvanog
Junui, S; Topi, J; Juri, A
36
Stranice 30-37
preklopom tapova u gornjem pojasu, vrijednost uzdune sile u tlanoj ispuni raste, dok u vlanoj ispuni pada. U
donjem pojasu, kao i u sluaju ekscentriciteta u oba pojasa, vrijednost uzdune sile u tlanoj i vlanoj ispuni
opada. Usporedbom rezultata za ekscentricitete u oba pojasa, slinost pokazuju rezultati u sluaju pozitivnih
ekscentriciteta, dakle ekscentriciteta izazvanih preklapanjem tapova.
Razmatrani rezultati upuuju na injenicu koliko je vana precizna ugradnja tapova ispune pri izvedbi reetke,
posebno u sluajevima kada su ti tapovi u visokom stupnju iskoritenosti.
Literatura
[1] European Committe for Standardization (CEN) 2005: EN 1993-1-8, Eurocode 3: Design of steel structures
Part 1-8: Design of Joints
[2] Deba, I.; Androi, B.; Dujmovi, D.: Metalne konstrukcije 3, I.A.P., Zagreb
[3] Markulak, D.: Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku, GF
Osijek, 2008
[4] Kneevi, I.; Mikolin, M.; Markulak, D.: Proraun prikljuaka u reetkastim elinim nosaima prema Eurokod
normama, e GFOS (br.1)
[5] Radi, I.; Markulak, D.; Mikolin, M. 2010: Design and FEM Modelling of Steel Truss Girder Joints; Strojarstvo
52 (2) 125-135
[6] Junui, S., Ani, N., Juri, A.: Utjecaj ekscentriciteta na unutarnje sile u reetki
[7] Programski paket, 2009: CSI SAP2000 INTEGRATED SOFTWARE FOR STRUCTURAL ANALYSIS &
DESIGN V14.
37