Egejske civilizacije bronanog

doba
Minojski keramiki stilovi

Ope napomene
Izrada keramike je zanat koji se - ovisno o razdoblju - moe
svrstati pod pojmove:
a. kunoga zanata ili kune produkcije,
b. kune ili radionike industrije, kod koje je bilo potrebno
specijalizirano znanje i profesionalnost umjetnika i zanatlija,
te patronat osoba visoka statusa i institucija kao palaa.
Od svih zanatlija jedino su keramiari proizvodili
specijalizirane proizvode koji su se kontinuirano traili u
velikom broju. Vjerojatno su jedinice proizvodnje bili ne
samo pojedinci ve i kuanstva, to znai da su u
proizvodnju vjerojatno bili ukljueni i mukarci i ene. U
tekstovima lin. B iz Knosa obrtnici i zanatlije su uvijek
mukarci, ali se jedna ena spominje kao ke-ra-me-ja
(keramiar), pa je uloga mukaraca vj. bila glava
domainstva-radionice, odnosno onoga koji usmjerava
proizvodnju.
Glina je bila osnovni materijal za izradu posu a koje je
sluilo za spremanje, serviranje i konzumiranje hrane i pi a,

Ope napomene
U svim je razdobljima Minojske civilizacije mogue
razlikovati tri temeljne vrste keramike:
- finu keramiku obino svijetle (bijele) osnove, tankih
stijenki, kvalitetne fakture i najee dekorirane (5%),
- slinu keramiku koja u kvaliteti varira od priblino fine do
grube, debelih stijenki i grube glazure (70%)
- grubu keramiku obino tamnosmee ili crvene osnove,
grube povrine, iako katkad polirane i oslikane.
Posljednju kategoriju predstavljaju posude za skladitenje
- pitosi - grube fakture, bijelo bojane i glazirane povrine,
najee dekorirane s keramikim aplikacijama i urezanim
ili oslikanim motivima.

FN- EM I (3500.-2800.)
Najranije minojsko posue evoluiralo je iz posua zavrnog neolita bez
ozbiljnijeg prekida. Osobina keramike EM perioda je varijabilnost stilova od
lokaliteta do lokaliteta. Veina posuda jo uvijek nije nastala u
specijaliziranim radionicama, ve je naprednija forma kune radinosti (runa
izrada). Jedino se u Myrtosu moe locirati postojanje radionice (nalaz 27
podmetaa za izradu posua).
Istraivanja odnosa EM i FN keramike izvrena su uglavnom za podruje
istone Krete gdje FN ima slinosti s neolitom Kiklada, dok su i FN i EM I
naselja suvremena, s postupnom zamjenom prvih drugima. Ostaje nejasno je
li ta pojava posljedica imigracije, naseljavanja imigranata izmeu domicilnog
stanovnitva ili njegova potpunog potiskivanja novim naseljenicima?
Keramika EM perioda je medij u kojemu je tehnoloki napredak doao najvie
do izraaja. Za prvu fazu EM perioda (EM I) karakteristina su 4 keramika
stila ugl. nazvana prema lokalitetima: Pyrgos, Ugravirano posue, Ayios
Onouphrios i Lebena stil.

Pyrgos stil (EM I)

Pyrgos stil nastavlja tradiciju neolitske keramike
prepoznatljivom crnom, smeom ili sivkastom poliranom
povrinom posuda. Glavni su oblici kaliksi, pehari,
dvostruke ili trostruke posude, loptaste posude koje su se
vjeale, mali vrevi i konini pehari. Najprepoznatljivija je
forma kaliks - pehar kombiniran s postoljem oblikovanim
poput obrnutog lijevka. Kao dekoracija se najee javljaju
urezani linearni oblici. Moda je svojom izvedbom
imitirala drvo.

Ugravirano posue (EM I)

Posue rune proizvodnje, preteito okrugloga dna, tamno
polirane ili ispupene povrine, najee u formi vreva i
piksida. Omiljeni su dekor vertikalni i horizontalni urezani
linearni motivi ili motiv jelove granice. Posude ovoga tipa
potjeu uglavnom iz sjeverne i sjeveroistone Krete (npr.
Ayia Photia), mlae su od Grotta-Pelos ili EC I kulture i
nerijetko se povezuju s importom ili ak migracijama s
Kiklada.

Ayios Onouphrios i Lebena stil (EM I)

Za Ayios Onouphrios stil karakteristina je slikana dekoracija i
drugi oblici posua. Dekoracija se sastoji od linearnih motiva,
najee paralelnih linija koje prate oblik posude, u tamnosmeoj
ili smeecrvenoj boji na svijetlo poliranoj povrini. Karakteristine
su forme vrevi, amfore, pikside i obini ili viestruki kernosi.
Zastupljen je uglavnom na sjeveru i jugu sredinje Krete. Keramika
ovoga stila izraivana je od eljezno-crvene gline koja je u
uvjetima peenja s redukcijom kisika bez kontrole dobivala
tamniju boju koja moe varirati od crvene do smee. Nakon toga
je dobivala svijetli premaz i oslikavana tamnim motivima na
svjetlijoj pozadini.
Na istomu je podruju izraivan i tzv. Lebena stil, posue slinih
tipova, ali oslikano linearnom dekoracijom izvedenom svijetlim
(bijelim) bojama na smeoj ili crveno bojanoj pozadini. Veina
posuda je iz grobova.

Koumasa i Fina sivkasta keramika (Fine Gray Ware) / EM II

(2900.-2300.)
Tijekom EM IIA-B perioda keramika ranijeg perioda je unaprijeena i
nastavlja se pojavljivati tijekom prve subfaze (EM IIA: A. Onouphrios i
Lebena stil), ali dominiraju novi stilovi. Iz A. Onouphrios stila razvio se
Koumasa stil s posudama kompleksnih distinktivnih oblika i slikane
dekoracije koja je sada sistematizirana u polja s linijama, trokutima,
tablicama, tzv. leptirima, itd. Motivi su u crvenoj i crnoj boji na
svijetloj pozadini. Najee forme su pehari, zdjele, vrevi i ajnici.
Iz EM IIA perioda potjeu i posude, najee cilindrine ili sferine
pikside, s poliranom povrinom i urezanim dijagonalama, trokutima,
tokama, prstenovima i polukrunicama, nazvane Fina sivkasta
keramika.

Vasiliki stil / EM II (2900.-2300.)

Vasiliki stil je karakteristian stil druge sub faze (EM IIB) i jedan od
najimpresivnijih minojskih keramikih stilova u smislu tehnike izvedbe,
elegancije i dekorativnih efekata. Posude su podebljanih stijenki, a od oblika
preteu vrevi s kljunastim otvorom za izlijevanje, ajnici s dugakim
otvorima, tzv. vrevi za mlijeko i poluloptasti pehari. Povrina posuda
pokrivena je tankom glazurom i nejednakim je peenjem, a mogue i
diranjem vruim ugljenom (prvi pokuaj kontrole boje) postignut efekt ara tj.
pjega, jednak onome na posudama od viebojnog kamena. Pred kraje faze
poinje se javljati i bijelo bojanje, ali ne kao dominantno.

Bijeli stil / EM III MM IA (2300.-1900.)

Tijekom prijelaznog EM III i prve faze MM perioda razvijaju se novi
stilovi ponovno nastali iz onih ranijih. Karakteristian stil ovoga
perioda je tzv. Bijeli stil evoluirao iz Vasiliki stila. Posude toga stila
imaju crnu poliranu povrinu i dekorativne motive izvedene bijelom
bojom: valovnice, rozete, vijence, spirale i spiralne vezice povezane u
trake. Ti su motivi slini onima na peatima. Tipini su oblici vrevi,
ajnici i pehari. Isprva se mislilo da je Bijeli stil lokalnoga
istonokretskog karaktera, ali je dokazano da je takvo posue
izraivano i u drugim regijama otoka.
Prema kraju perioda pojavljuju se i novi stilovi: rani polikromni
(Pred-Kamares) stil, prepoznatljiv po pojavi crvene ili ute boje i
efektu arenila na posudama tipa ajnika ili pehara; barbotinski stil
posude grube povrine s bradaviastim ispupenjima aplicirane
gline poredanima u trakama, valovnicama i brazdama; izbrazdani
stil Knos i okolica.

Barbotinski stil

Izbrazdani stil

Dvobojni stil

EM III MM I

Kamares stil (2200.-1700.)

Pojava prvih palaa u Knosu i Festu i novi tip
urbaniziranoga i centraliziranog drutvenog ustroja, s
pojavom centara za prikupljanje i distribuciju dobara,
odrazila se neumitno i na podruju keramike, ponajprije
kroz poveanu potrebu za velikim posudama za
skladitenje (pitosi), kao i posuda za druge primjerice
ceremonijalne funkcije. U radionicama palaa, pod
supervizijom njezine elite, proizvodi se luksuzno Kamares
posue koje se rafiniranou i novinama jasno razlikuje od
tzv. provincijalne keramike.
Razvoj Kamares stila mogue je pratiti u 4 razvojne faze:
Pred-Kamares faza: MM IA (nije raena na kolu)
Rana Kamares faza: MM IB-IIA (uvoenje kola, fragmenti IIA
keramike otkriveni u Egiptu i Ugaritu)
Klasina Kamares faza: MM IIB-IIIA (1800.-1700; 1700.1650.; vrhunac produkcije)
Post-Kamares faza: MM IIIA (opada uporaba boje, a

Kamares stil (2200.-1700.)

Osim u Knosu i Festu Kamares posue otkriveno je u glavnim
svetitima u spiljama, lukama (Kommos, Poros) i grobljima na
kojima je ukapana elita. Izvoena je po cijelom otoku i izvan
njega. Provincijalne su varijante izraivane u Maliji, Gurniji i
Vasilikiju.
Uvoenje brzoga lonarskog kola oko 1900. (MM IB-IIB) oznailo
je novu tehnoloku revoluciju koja je omoguila izradu finoga
tankostijenog posua.
Karakteristike: polikromija, floralni i animalni m., kompleksni
dizajni i kompozicije, inventivnost.
Izrada: povrina vaze pokrivena je glatkom, sjajnom, tamnom ili
crnom politurom kao osnovom za dekoraciju, a ona je izvedena
oker, crvenom i rjee utom, naranastom, smeom i plavom
bojom. Nekad se kombiniraju bojanje, reljef i elementi u punoj
plastici (ugl. morska bia, koljke, cvjetovi). Od prikaza iz prirode
pojavljuju se hobotnice, zvijezde, ljiljani, afran, palma, svi
krajnje stilizirani. Posebna skupina posuda ekstra tankih stijenki
naziva se posue tipa ljuske jajeta. Estetski gledano, Kamares

Oblici najkvalitetnijega
Kamares posua motivirani
su oito njihovom uporabom
kao stolnoga, kuhinjskoga,
skladinoga, trgovakoga,
kozmetikog i
ceremonijalnog posua
(ritoni u obliku ivotinje ili
glave bika).
Uvoenjem lonarskog kola s
Levanta u MM IB periodu
omogueno je postizanje
savreno simetrinih tijela, a
kontroliranim peenjem u
peima bez zraka i dima
postizanje eljene boje.
Glazure od crvene gline s
primjesama eljeza koja se
dodavala boji.

MM IIB

Pitosi
Pitosi se javljaju neto prije MM I i u uporabi su sve do LM
perioda, postajui vrlo rijetki u LM III. U Knosu je
pronaeno oko 400 pitosa. Najvei pitos drao je oko
5000 l tekuine. Zbog teine pitosi nisu skladiteni na
gornjim katovima.

Pitos s Kamares
polikromnom
dekoracijom, Fest

Duboka posuda za kuhanje

Situla iz
Anemospilije
Krater s reljefnim
ljiljanima, MM IIA, o.
1800.

Kljunasti vr,
MM IIA, o.

Posuda u obliku koare,

Fest

Tronoac-stalak za voe, Fest

Stalak za voe sa
slikanom i reljefnom
dekoracijom, Fest

Visoki stalak za voe,

Fest

Riton s otvorom u
formi ljiljana, Fest

Skifos s ravnim otvorom i

2 drke, Fest

Pehari s jednom drkom i lagano

konkavnim stijenkama, Fest

Loptasti pehar, Knos

Posuda s motivom dvostrukih

sjekira, Fest, 18.st.

Kamares pehar, Fest,

o. 1800.

MM IIA

MM IIIA LM IB (1700.-1450.)
Keramika i slikarstvo na vazama iz razdoblja mlaih palaa
sauvani su u mnogo veem opsegu u odnosu na doba prvih
palaa. Dekoracija na posudama pod utjecajem je murala. Novi
trend bio je kombinacija naturalistikih i dekorativnih motiva
(koji su potisnuli Kamares vegetabilni stil preko cijele posude), s
preteitim tamnim motivima na svijetloj pozadini. (Neki
znanstvenici ne prihvaaju izraz naturalizam smatrajui da je
minojsko slikarstvo daleko od njega i rijetko upotrebljava zelenu
boju.) Repertoar naturalistikih motiva preuzet je iz flore i
morske faune Krete, dok se ljudske i ivotinjske figure gotovo
uope ne javljaju. Posude imaju centar gravitacije pri vrhu, a
baza je ojaana prstenom za bolju stabilnost.
Uobiajeno se razlikuju tri faze razvoja:
A. MM IIIB (1650.-1600.): nastavak izrade Post-Kamares stila, crne
ili smee povrine ukraene bijelim motivima.
B. LM IA (1600.-1500.): nastavak mrekastog stila koji podsjea na
koljke i kornjae i pojava floralnog stila (spirale, rozete,
mrekasti motivi, obino aranirani u horizontalne zone).
C. LM IB (1500.-1450.): Morski i dr. stilovi; vrhunac minojskoga
utjecaja u junoj Egeji (Peloponez, Kikladi, Dodekanez, jugozap.

Namrekani stil kornjaina oklopa (LM IA)

Uvrijeeni naziv za stil kojega je karakteristika visoko
polirana povrina vaze ukraena valovitim motivima: cikcak linijama, horizontalnim trakama i skupinama
nepravilnih linija u crvenoj i smeoj boji koje podsjeaju
na mrekanje kornjaina oklopa. Kod velikih posuda
dekoracija je u trakama, a kod manjih okupira vei dio
povrine.
Oblici: pehari, amfore, skifosi, ovoidni ritoni i vrevi.

Pehar s jednom drkom, grobnica u

Floralni stil (LM IA-IB)

Tradicionalni motivi kretske flore potvreni u MM fazi javljaju se
i sada, ali u novoj sistematizaciji i s novom svjeinom. Glavni su
motivi brljan, rascvjetani afran, spirale, trska, vijenci, papirus,
ljiljani itd., oslikani crvenom i tamnom bojom na svijetloj
pozadini. Identificriani su individualni slikari i radionice (npr.
Slikar trske i Slikar rasprenog ulja).

Vaza ljiljana, Knos

Cilindrina vaza s
Dvostruka vaza s motivom
poklopcem i motivom
snopova afrana, Poros
palminih grana, brljana i

Duboki vr s trskom
po tijelu i smeim
poljima, Knos

Pehar s trskom po tijelu i

tamnosmeim poljima,
Knos

Vr s trskama koje
se dodiruju, Fest

Morski stil (LM IB)

U LMIB periodu pojavljuje se i Morski stil, moda pod utjecajem
murala. Cijela povrina posuda asimetrino je pokrivena morskim
biima hobotnicama, koljkama, zvjezdaama, ribama, dupinima,
esto s pozadinom od stijena, koralja i spuava. Uoene su grupe
posuda i atribuirane pojedinim majstorima (Majstor morskog stila,
Slikar Polipa, radionica Polipa, itd.). Morski je stil opi umjetniki stil
pronaen i na terakotnim reljefima, kamenim vazama i zidnom
slikarstvu, i zadnji je isto minojski stil.

Vr sa zvjezdaom i
Boca s hobotnicom i
Situla sa koljkama i Ovalni riton sa m. vegetacijom
dva kruga,
morskom
zvjezdaama, t.izmeu krakova, LM
morskom
vegetacijom, Nirou koljkama, LM I,
vegetacijom i
I, Palekastro

Ostali stilovi (LM IA-IB)

Apstraktni i geometrijski stil
Posude na kojima se pojavljuju
religijski simboli (npr. labrisi),
geometrijski oblici (cik-cak linije,
rozete, i dr.), imitacije kamenih i
metalnih artefakata, itd. Neke od
posuda teko je klasificirati zbog
raznorodne dekoracije.
Dopunski (alternativni) stil
Mijeani stil koji upotrebljava motive
drugih stilova, izolirajui ih u
pojedinim poljima - bukranij, sveti
vor, labris, tit u obliku osmice i dr.
Oblici: jednoruni pehari, ovoidni ili
loptasti ritoni, ojnohoe, amfore s
volutnim drkama, askosi, situle,
posude u obliku koare, stalci za voe
i dr.

Ritoni
U LM IA i IB datiraju se i konini ritoni ili pehari izraivani od
steatita, a imitirani i u keramici. Neki od njih su posude za libaciju,
kao to je poznati riton u obliku glave bika iz Knosa. Riton u obliku
bikove glave je poseban tip pronaen u raznim izvedenicama.
Druge poznate kamene vaze LM IA i II perioda su vaza etelaca"
koja prikazuje procesiju etelaca, pehar poglavice i riton
boksaa s prikazom bokaskih scena iz Ayia Triade, riton
svetita s prikazom planinskog svetita gospodarice ivotinja
okruenog pticama i divokozama iz Zakra, i dr.

Posuda u obliku glave bika, LM II.

Minojsko-mikenski period ili p. treih palaa / LM IIIIIA1 (1450.-1350.)

Oko 1450. (LM IB) vlast nad Kretom uspostavljaju
mikenski Grci. Kultura LM II perioda ne znai kraj s
minojskom prolou; minojska tradicija nastavlja se pod
novom administracijom. Ipak, oblici posuda i dekoracija
postaju sve vie mikenskog karaktera. Nove tendencija
ozbiljnosti i veliini vode ka stilizaciji i standardizaciji
floralnih i morskih motiva, nekad do neprepoznatljivosti.
Nazivi stilova jo uvijek nisu usuglaeni i ovise od autora
do autora. Neki autori jednostavno koriste naziv
mikenska koine".
Dizajni s posuda nalaze se i na peatima, peatnjacima,
freskama.
LM II i III keramiku nije uvijek mogue datirati u subfaze, a
javlja se i import sa susjednih obala Mediterana.
Osim keramike koristi se i brea, kalcit, klorit, dolomit i dr.

Dvorski stil / LM II-IIIA1? (1450.-1350.)

Tijekom LM II perioda mikenski su utjecaji sve jai i vaze iz Knosa
postaju sline onima s kopna. Adaptiraju se elementi prethodnih
stilova ali i prakticira apstrakcija i naglaavanje dekorom pojedinih
dijelova posude. Dvorski je stil u prvom redu karakteristian za Knos,
a iri se do Ayia Triade i Kommosa na jugu do Malije na sjeveru,
Palekstra na istoku i Kydonije na zapadu. Kasne manifestacije
dvorskog stila pokazuju tendencije ka geometrizaciji i apstrakciji.
esti su motivi egipatskoga papirusa i lotusa.
Oblici: amfore s 3 drke, skifosi, krateri, etvrtasti alabastroni, pehari
s 1 drkom. Posebna su skupina tzv. Efirejski kiliksi, posude
kopnenoga podrijetla s pojedinanim motivima na dvije strane
posuda (ljiljani, afrani, rozete i dr.)

Lonci s tri drke; l. s prikazom kaciga, d. Vr za libaciju s reljefnim prikazom

sa stiliziranim floralnim motivima
svetih vorova; alabastron s pticama

Alabastron s hobotnicom i koraljima;

vr s pticama i ribama

Amfora s 3 drke Dvorskog

stila, glazirana boja, LM II
ili III. Knos, 15. st.

Efirejski kiliks s papirusovim

cvjetovima, Knos; Efirejski kiliks na
visokoj nozi, Klima, Mesara

LM IIIA2 Subminojski period (1350.-1000.)

Nakon unitenja Knosa, najvjerojatnije sredinom 14. st., izrada
keramike nastavlja se u lokalnim centrima, a ne vie pod
utjecajem jednoga velikog centra. Istraivanja pokazuju
djelatnost barem pet centara produkcije:
1. ire podruje Knosa
2. Chania
3. Palekastro
4. Episkopi kod Ierapetre
5. ire podruje Festa
6. Keramika iz razdoblja nakon unitenja palaa uobiajeno se dijeli
na tri faze:
LM IIIA2
LM IIIB
LM IIIC

LM IIIA2 IIIB (1350.-1200.)

Pojavljuju se nove vrste posuda,
od kojih se za neke dri da su
mikenskoga podrijetla: konini i
amforasti krateri, alabastroni,
kiliksi, skifosi, loptaste boice i dr.
Karakteristian novi oblik je
ampanjac pehar pehar na
nozi s jednom drkom.
Dekorativni su motivi apstraktni,
standardizirani i ponavljaju se u
zonama posude: hobotnice, ptice,
S oblici, tzv. tablice, cik-cak linije i
valovnice, cvjetovi, spirale i dr.
Mjestimice se pojavljuju i
piktoralne scene, karakteristine
za mikensko posue tog vremena.

LM IIIC Jednostavni i Zatvoreni stil (1200.-1100.)

U LM IIIC periodu iz Dvorskoga se stila razvijaju
Jednostavni i Zatvoreni stil. U zatvorenom se stilu
nastavljaju morske i floralne teme, ali se manifestira
horror vacui ili strah od praznog prostora". Posebice su
raireni lonci pogodni za transport morem.
Oblici posuda su dvaju temeljnih tipova - otvorenih (kiliksi,
pehari, bokali) i zatvorenih (alabasteri, pikside, kr azi,
boce, itd.).

Pseudostamos s motivom morskog svijeta, oko

1200.-1100.

Ojnohoa, oko
1200.

Subminojski stil (1100.1000.)

Subminojski amforisk, Mitsotakis

kolekcija

U Subminojskom periodu
geometrijski dizajni
potpuno potiskuju
figuralnu i vegetabilnu
dekoraciju i navjeuju
geometrijsko doba na
Kreti i poetak prave
Grke civilizacije. Mnoge
posude ostaju i
neukraene. Veina
keramike loe je peena i
oslikana te se boja lako
skida.

Neki od oblika posuda zabiljeeni u Linearu B

Ideogram

Linear B

Mikenski grki

Klasini grki

di-pa

*dipas (sing)

depas (sing), cup

ku-ru-su-pa3

a-pi-po-re-we

*amphiphorewes (pl)

amphiphoreus (sing), amfora

ka-ra-re-we

*khlarewes (pl)

khlaron (sing), posuda za ulje

po-ti-[]-we

u-do-ro

*hudroi (pl)

hydros (sing), posuda za vodu

i-po-no

*ipnoi (pl)

ipnos (sing), zdjela za peenje

Egejske civilizacije bronanog

doba
4. Monumentalno slikarstvo

FRESKO SLIKARSTVO
Na Kreti zapoinje povijest zidnog slikarstva - ostatci bojane buke (crvene i
crne) otkriveni su u kontekstu kasnog neolita. S razdobljem prvih palaa
tehnika je unaprijeena, u pripremi obukane baze i bojama koje su sada
ukljuivale plavu, sivu, utu i bijelu. Ostatci slikarstva iz razdoblja prvih
palaa vrlo su rijetki (Fest, Martsalos, Galinoi, Knos). U Festu i Maliji javljaju se
geometrijski motivi na svijetloj pozadini. U Knosu se na ostatcima fresaka iz
MM III (o. 1700.) javlja tamna pozadina s naranastom i zelenom bojom, a u
to vrijeme idu i najraniji tragovi figuralnog slikarstva (lokalni raz voj ili
Egipat?).
Slikarstvo je najbolje zasvjedoeno primjerima iz razdoblja drugih palaa,
posebice iz Knosa i Akrotirija. Knos se moe smatrati mjestom roenja
figuranog slikarstva i slikarstva uope.
U najvanijim prostorijama Knosa oslikavali su se zidovi, podovi, ak i
tavanice. Figure imaju dimenzije od 10-ak cm do prirodne veli ine. Osim
povrinskog slikarstva javljaju se i oslikani reljefi od buke. Obi no se
povrina zida dijelila u tri dijela-zone, od kojih je sredinja bila najvanija vis.
0,7 do 0,85 m. Zone koje su flankirale glavnu fresku mogle su se dekorirati
stiliziranim prikazima iaranog kamena i drva ili njima obloiti, a sredinja je
bila oslikana prikazima biljaka, ivotinja; ee su to bile ne-naturalistike
pozadine/pejzai ljudskim ili boanskim figurama. Neke scene okupiraju
najvei dio zida. Osnova kod najstarijih slika je crvena ili crvenobijela, a
kasnije blistavoplava u kombinaciji s bijelom ili crnom bojom. Podnice su tg.

Scene koje ukljuuju ljudske figure imaju ritualno, ceremonijalno ili simbolino
znaenje. Reljefne freske koje se gotovo uvijek nalaze u vanim prostorijama,
prikazuju boanske ili kraljevske figure (princ s ljiljanima, mala Parianka),
simboline prikaze (grifoni) i ritualne sportove (preskakanje bika).
Rekonstrukcija figuralnih fresaka je mnogo tea od onih obinoga
dekorativnog karaktera.
Izvan Knosa freske se mnogo ee nalaze u Akrotiriju i dr. minoiziranim
kikladskim gradovima (Melos, Keos) nego bilo kojem kretskom poloaju izvan
Knosa! Tu e se razviti poseban slikarski stil sa svojim temama.
Rano razdoblje treih palaa vrijeme je kad se fresko slikarstvo iri i na kopno.
U Knosu su iz tog vremena preostale freske koje pokazuju iste osobine kao i
freske na kopnu. Nije jasno je li to posljedica utjecaja kopna ili je sluaj
obrnut. ini se da su mnogi slikari nakon unitenja Knosa i dr. palaa nastavili
raditi na kopnu pa su tu nastale freske u minojskoj tradiciji.

Teme

Materijali, tehnike i vrste slikanja

Tempera (drvo)
- Boje na principu vode aplicirane na vapnenu
buku
- Uporaba etke

Prikazi preskakanja i
hvatanja bika

Enkaustika (kamen, bjelokost)

- Aplicirane i s grijanjem stabilizirane boje

Procesije, festivali i
rituali

Upotreba spatule

Reljefno slikarstvo
Glatko slikarstvo
Naini slikanja:
1. Oslikani tuko reljefi
2. Freske s ljudskim i ivotinjskim prikazima
- U prirodnoj veliini
- Ispod prirodne veliine
-

Minijaturno slikarstvo

3. Dekorativni motivi i heraldike ivotinje velikih

dimenzija

Pejzai sa ivotinjama
Berbe

Skupine ena
Morski svijet
Postavljanje slika na zidu

Boje
Veinom minerali ili pigmenti
zemlje.
zemlje

Reljefna freska s bikom iz koridora

sjevernog ulaza, Knos, LM IB-II
Bijeli ljiljani i
crveni irisi
izrastaju iz
cvjetnih aki
na crvenoj
pozadini,
Amnissos

Freska ljiljana, soba 7, Amnissos

Dame u plavom s briljivo ureenim

frizurama i nakitom na vratu i rukama te
steznicima s plavim rubom, Knos, MM IIIBLM IA

ena u plesu,
Kraljiin
megaron, Knos

Kralj-sveenik ili princ s krunom od

ljiljana i paunovim perima, odjeven u
kratko odijelo, l. je rukom vjerojatno
vodio neku zvijer (grifon, sfinga?),

Freska toreadora, Knos, LM II-IIIA

Pejza s majmunima koji beru afran, Knos, MM

IIIA, o.1700.-1600.
Sjedea boica ili sveenica, Pseir

Minijaturna freska s prikazom dijela palae

(svetita u zapadnom krilu Knosa) u kojemu su se
odravali rituali, festivali, ples ili okupljanje naroda,
Knos, MM IIIB-LM IA, o. 1550. ili LM II

Knos, LM IB, o. 1500.

Freska s plavim
pticama, LM IA,
o. 1550.

Maka se prikrada ptici

nalik fazanu, Ayia Triada,
LM IA, o. 1550.

Kretsko-mikenski period

Antitetiki grifoni, Knos, LM II-IIIA,

1400.-1350.
Parianka, dio velike kompozicije
sa sjedeim i stojeim figurama
koje dre kalikse, Knos, LM IA ili
II-IIIA.
Nosa ritona koji predvodi
procesiju, Knos, LM II-IIIA,
1400.-1350.

LM IIIA (1370-1360.?)

Animalni motivi

Zakljuni komentari
Bogata ikonografija
Slikarstvo sveprisutno u javnom kontekstu (palae)
Nema direktnih paralela izmeu keramikog i zidnog slikarstva
Nisu poznata imena majstora-slikara
Neke rekonstrukcije su upitne i preispituju se