Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
SAETAK:
Ovim znanstvenim radom pokuala sam prikazati slobodno vrijeme kao bitan
imbenik integracije pojedinca u drutvo te njegovog psihikog i fizikog
razvoja.Svi ljudi koriste svoje slobodno vrijeme prema svojim
mogunostima,sposobnostima, a ponajvie prema svojim eljama.Mlade ljude i
njihov nain provoenja slobodnog vremena karakterizira injenica da je to
vrijeme kada ih ne koe pravila i norme koja su vie-manje prisiljeni potivati
kod kue ili u koli.Slobodno vrijeme mladih sam prikazala kroz elementehobi,igre,zabava,drutvene aktivnosti.Na kraju iznosim potrebu za odgojem za
slobodno vrijeme koje bi imalo za funkciju razluivanje dobrih i loih naina
provoenja slobodnog vremena.
svoju matu i intelekt pri pisanju ovog seminara pokuat u Vam to slikovitije pribliiti i
upoznati Vas sa fenomenom slobodnog vremena.
2.TO JE SLOBODNO VRIJEME?
Iako je pojam slobodno vrijeme objanjen u raznim enciklopedijama, monografijama,
studijama i udbenicima, gotovo je neshvatljiva nesuglasnost i suprotstavljenost autora
pri odreivanju ovog pojma. Tako se slobodno vrijeme zamjenjuje npr. pojmovima kao
to su osloboeno vrijeme, dokolicaa i u samoj se rijei creare1 koja na latinskom
znai stvoriti, kreirati, mogu nai razna objanjenja.
Zbog razliitih analiza ovog pojma (filozofske, etike, estetske, pravne, socioloke,
psiholoke analize) teko je precizno odrediti to bi zapravo bilo slobodno vrijeme. Neki
teoretiari se slau oko toga da je to vremenski interval koji je osloboen svake obaveze a
u kojem osoba pokuava razviti svoje sposobnosti, dok drugi smatraju da je to
jednostavno vrijeme osloboeno od organiziranog rada.U njega su ukljueni potreban
odmor,razne obiteljske i drutvene obaveze koje smo duni izvravati. Jedna od
prihvatljivih definicija je ona Ratka Boovia koji kae da je slobodno vrijeme skup
aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji moe potpuno predati, bilo da se odmara ili
zabavlja, bilo da poveava nivo svoje obavijetenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se
dobrovoljno drutveno angaira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralaku sposobnost
poto se oslobodi svojih profesionalnih, obiteljskih i drutvenih obaveza.(Boovi
1979,str 59.)
Za ovjeka je karakteristino da bira ono to je izvan rizika i odgovornosti i zato e mu
najdraa aktivnosti biti upravo ona koja ga ne obavezuje a istovremeno ga odvaja od
svijeta kojeg doivljava kao stalnu prinudu i opasnost. Svi se mi, bar na trenutak, elimo
odvojiti od stvarnog svijeta, opustiti se i zaboraviti na sve probleme. Naalost, vrlo esto
sadraj i obujam slobodnog vremena ne ovisi o nama samima ve o naem drutvenom
poloaju i stupnju ekonomske moi koje posjedujemo unutar nekog drutva. ovjek se ne
moe smatrati subjektom slobodnog vremena sve dok ne postane pojedinac u pravom
smislu te rijei jer slobodno vrijeme, izmeu ostalog, podrazumijeva i slobodan izbor a
takav izbor ne moe imati osoba koja se samo pasivno poistovjeuje sa svojom ulogom u
drutvu.
Sociologija slobodnog vremena je dosegla vrhunac u svom razvoju negdje oko 30-tih
godina 19. stoljea, meutim, veina sociologa smatra da se ona nije do kraja
konstituirala jer joj jo uvijek nedostaju vrsti teorijski koncepti i istraivanja koja bi dala
detaljniji uvid u itavo to podruje. etrdesetih godina 19. stoljea sociologija slobodnog
vremena postaje, u pravom smislu rijei, socioloka disciplina. U Americi se sociolozi
sve vie bave problemom dokolice i pojavom tzv. masovne kulture. Slobodno vrijeme
tako unosi nove dimenzije u ljudsku zajednicu i potie neke promjene. Veliko znaenje
ima i porast drutvene svijesti a brojne mogunosti koje ovjeku prua konstantno
razvijanje novih tehnika (npr. masovnih medija) najintenzivnije se koriste u slobodnim
satima. Osloboen od dnevnih obaveza pojedinac je u mogunosti da se vie posveti sebi
i svojim blinjima. Stjecanjem novih znanja i usvajanjem kulturnih vrijednosti te
onih vikova vremena koji su nisu bili nuni za materijalnu proizvodnju. Prva zakonska
ogranienja radnog vremena su utjecala na to da se tono odredi obavezno
radno vrijeme. Preostali dio vremena su radnici koristili prema vlastitim mogunostima i
sposobnostima, ali oni su, naravno, samo relativno bili gospodari svoga vremena.
Zanimljivo je to se u kreativnom ciklusu ovjekova sposobnost za ostvarivanje rada i
njegova sposobnost za ostvarivanje slobodnog vremena ne iskljuuju, ve upotpunjuju i
meusobno proimaju. To znai da slobodno vrijeme nije suprotno radu iako u radu ipak
postoji neto to se moe smatrati suprotno slobodnom vremenu. Tako je za rad
karakteristina koncentracija koja pokree sve ovjekove sposobnosti i njegovu svijest,
dok u slobodnom vremenu postoji odreena koliina dekoncentracije i oputenosti. Svaki
kreativni proces ukljuuje i jednu i drugu navedenu karakteristiku.
to radnika pogonski rad vie udaljava od njega samog, to on vie tei da se vrati svom
slobodnom vremenu tj. sebi. Meutim, ovjekov smisao za obavljanje nekog rada ne
podrazumijeva i smisao za kvalitetno koritenje slobodnog vremena.
U jednoj zanimljivoj studiji psiholozi A.J.Vingerhoets i Maaike van Huijgevoort, s
Odsjeka za kliniku psihologiju jednog sveuilita u Nizozemskoj, su analizirali vie od
100 ljudi koji pate od sindroma nazvanog bolest slobodnog vremena. Iako je teko za
povjerovati radi se o osobama koje bez problema odrade 12 sati na poslu u jednom danu
ali zato u slobodno vrijeme pate od raznih simptoma kao to su npr. glavobolje, munine,
bolovi, umor Uz sve to, ti se ljudi tee oputaju, doivljavaju jai stres kad moraju
isplanirati godinji odmor a dok rade vie razmiljaju o poslu nego osobe koje nikad nisu
imale bolest slobodnog vremena. Istraivai su doli do zakljuka da se, prije svega,
radi o problemima prilagodbe ponaanja a ne o predanosti poslu i da se tim ljudima moe
pomoi tako da analiziraju svoj posao i pokuaju posvetiti vie pozornosti drugim
aspektima u ivotu.
Moemo se samo nadati da e se u budunosti ostvariti takvo slobodno vrijeme koje nee
biti suprotno radnom vremenu, pogotovo ako i sam rad postane slobodan i stvaralaki.
5. ODGOJ ZA SLOBODNO VRIJEME
Iako se i danas slobodno vrijeme smatra jednom modernom i aktualnom drutvenom
pojavom, postoje brojni propusti na tom podruju kod suvremenog ovjeka. Tako se , ne
samo kod mladih ve i kod starijih generacija, namee problem organizacije slobodnog
vremena te odgoja ljudi za slobodno vrijeme. Cilj je da se razvije smisao za njegovo
pozitivno iskoritavanje tako da ljudi postanu tzv. kulturni nosioci slobodnog vremena.
injenica je da ljudi vrlo esto ne nalaze prave naine kako provesti svoje slobodno
vrijeme, to raditi tj. ''kako ga utui''. Zbog toga, brojni sociolozi smatraju da je djecu
potrebno od ranog djetinjstva usmjeravati, uiti i naroito navikavati na sadrajno
provoenje slobodnog vremena. Jedan od glavnih zadataka slobodnih aktivnosti u
kolama je i taj da pokuaju ublaiti aktualnu zapostavljenost masovnog sporta,
rekreacije, natjecanja, socijalnog okupljanja i zbliavanja. Smisao tih aktivnosti nije da
postoje u koli zbog nje same, zbog satnica nastavnika, prestia direktorave zbog toga
da postanu trajna i stabilna kultura uenika svih uzrasta. Najvanije je da se mladima
prui prilika da svoje slobodno vrijeme, koje im ostaje na raspolaganju nakon svih
obaveza u obitelji i koli, popunjava onim slobodnim aktivnostima koje e mu pruiti
najvie mogunosti da do maksimuma angaira i ukljui svoje snage i sposobnosti. To e
na kraju pozitivno utjecati na njegov fiziki, duhovni, obrazovni i kulturni razvoj te e
poveati potrebu djeteta za bavljenjem onim aktivnostima koje mu pruaju najveu
zabavu i veselje.
Poticanje stvaralatva u koli
U svakom odgojnom radu je potrebno buditi stvaralake sposobnosti kod uenika a ne
samo formalno poduavati. Uloga stvaralatva u ovjekovom ivotu veoma je vana i
zato je dunost svakog pedagoga da odgojni rad organizira tako da , u najveoj mjeri,
potiu odgajanike na stvaralatvo te da sudjeluju u razvoju njihovih stvaralakih
sposobnosti. Nuni preduvjeti da bi se to postiglo su, izmeu ostalog, i brojne prednosti
to ih prua nastava i drugi oblici kolskog rada, znanje koje se u njima stjee te radne
navike i openito socijalna klima u koli. Zanimljivo je da su djeca prirodno sklonija
uenju na kreativan nain: stalno neto istrauju, zapitkuju, testiraju. Njihovu
kreativnost najvie koi autoritet nastavnika, njegov stil rada i cjelokupna atmosfera koja
vlada u koli potpomognuta zahtjevima roditelja. Najvanije pitanje je koliko je nastavnik
kreativno srdaan i susretljiv tj. da li je sposoban, unato raznim administrativnim i
drugim ogranienjima, obavljati ulogu pokretaa, usmjerivaa i voditelja neke
stvaralake nastave. Da bi se stvorila stimulativna stvaralaka atmosfera u razredu,
potrebno je da se promijene odnosi izmeu uenika i nastavnika jer kreativni odnos
izmeu njih zahtjeva spremnost nastavnika da dozvoli da jedna stvar prirodno vodi
drugu, da se zajedno s djetetom upusti u neku pustolovinu. Oni s uenicima trebaju
uspostaviti prisnije kontakte, razgovarati, sluati ih te s uvaavati njihove prijedloge i
miljenja. Korisno bi bilo i da je nastavnik sposoban odueviti uenika za neki rad tj. za
stvaralako rjeavanje razliitih problema i situacija u koli.
Da bi stvaralake mogunosti uenika u slobodnim aktivnostima dole do punog izraaja
potrebno je da postoje dobri organizacijski, materijalni i kadrovski uvjeti u kolama koji
e ih otkrivati, poticati, usmjeravati i razvijati a ne guiti svojim netolerantnim
okolnostima i zahtjevima. Zanimljivi su rezultati provedenih istraivanja u kolama koji
nam govore da se uenici, u najveem broju sluajeva, ukljuuju u rad neke
izvannastavne grupe zbog toga to ih ona interesira a zatim i zbog sadraja i naina rada u
njoj, to se moe smatrati pozitivnim razlozima. Djeca se najvie opredjeljuju za
sportsko-rekreativne te kulturno-umjetnike grupe slobodnih aktivnosti to je u skladu s
djejim potrebama i eljama za rekreacijom i zabavom, ali i uvjetima rada u kolama, jer
te dvije grupe aktivnosti zahtijevaju najmanje materijalnih izdataka.
Za dobro odgojno djelovanje i voenje slobodnih aktivnosti ipak nije dovoljan samo
entuzijazam nastavnika ve i njegova osposobljenost za taj rad tj. potrebna su odreena
struna znanja i metodike pripreme. O nastavnikovim postupcima, nainu rada i
odnosima s djecom, bitno ovisi uenika stvaralaka produktivnost a to nas upuuje na
6. MASOVNA KULTURA
Dugo e se morati ekati da se postigne relativno ravnomjerno poveanje rezervi
slobodnog vremena svih drutava, a pogotovo svih lanova drutava. Znajui to, ne ini
nam se toliko neobinim to su u suvremenim uvjetima podjele rada i utjecaja masovne
kulture najei sadraji slobodnog vremena upravo pasivni odmor i pasivna razonoda.
10
11
12
Slobodno vrijeme jo uvijek ima veliki utjecaj na sve aspekte naeg individualnog i
drutvenog ivota ali to je neto to mi ne moemo promijeniti jer se ono, kao i
stvaralatvo, opire svakom planiranju i predvianju. Sigurno je da ni najbolja
organizacija slobodnog vremena ne moe rijeiti sve probleme koje ono sa sobom nosi.
Reguliranje slobodnog vremena je danas mogue samo ako drutvo stvori takve uvjete u
kojima e moi doi do njegovog stvaralakog i aktivnog koritenja.
Kako ubiti tj. kako potroiti slobodno vrijeme danas postaje ozbiljno pitanje utoliko
prije to samo ubijanje vremena postaje ozbiljan problem jer u isto vrijeme znai i
ubijanje linosti.
ZAKLJUAK
Slobodno vrijeme se ve pokazalo kao pojava ije su granice neodreene i nedefinirane a
sadraji neujednaeni i proturjeni. Stoga bi svako odreenje slobodnog vremena trebalo
uzeti u obzir stupanj mogunosti ovjeka, da kao cjelovita linost, samostalno i svjesno
odreuje svoju egzistenciju, svoj odnos prema sebi i svijetu koji ga okruuje. Prema
tome, moemo kazati da slobodno vrijeme, izmeu ostalog, predstavlja i jedan vid
egzistencije koju ovjek dobrovoljno odabire da bi izvrio proces samorealizacije.
Bez sumnje je da slobodno vrijeme, samo po sebi, prua velike mogunosti za kulturni i
stvaralaki razvoj linosti, meutim, jo uvijek te mogunosti nisu do kraja iskoritene.
Sve vee skraivanje drutveno potrebnog radnog vremena poveat e mogunosti za
koritenje slobodnog vremena a to e onda, u okvirima suvremenog drutva, postati jedan
od bitnih uvjeta za ovjekovo neprofesionalno sudjelovanje u javnom ivotu. Tek tada e
ovjek moi vie utjecati na zbivanja u drutvu i biti pokreta nekih drutvenih promjena.
Na kraju mogu zakljuiti da slobodan razvoj svih ljudskih sposobnosti i zadovoljavanje
svih ljudskih potreba u uvjetima emancipiranosti mogu i dalje dovoditi do novih
koncepcija o slobodi i novim shvaanjima ovjeka i svijeta.
LITERATURA:
13