SLOBODNO VRIJEME I MLADI

SAETAK:
Ovim znanstvenim radom pokuala sam prikazati slobodno vrijeme kao bitan
imbenik integracije pojedinca u drutvo te njegovog psihikog i fizikog
razvoja.Svi ljudi koriste svoje slobodno vrijeme prema svojim
mogunostima,sposobnostima, a ponajvie prema svojim eljama.Mlade ljude i
njihov nain provoenja slobodnog vremena karakterizira injenica da je to
vrijeme kada ih ne koe pravila i norme koja su vie-manje prisiljeni potivati
kod kue ili u koli.Slobodno vrijeme mladih sam prikazala kroz elementehobi,igre,zabava,drutvene aktivnosti.Na kraju iznosim potrebu za odgojem za
slobodno vrijeme koje bi imalo za funkciju razluivanje dobrih i loih naina
provoenja slobodnog vremena.

KLJUNE RIJEI:, drutvene aktivnosti, masovna kultura, odgoj za slobodno

vrijeme, slobodno vrijeme
1.UVOD
Kao relativno nova kulturno povijesna pojava, slobodno vrijeme e najvjerojatnije,
uskoro postati nezaobilazna preokupacija brojnih znanosti, posebno drutvenih, i jedna od
najatraktivnijih tema naeg vremena. Ako je tono pretpostavka da e kvaliteta
ovjekovog duha i smisao njegovog slobodnog vremena sve vie biti odreeni sferom
slobodnog vremena, onda e ta sfera zahtijevati i sve vie sloenih istraivanja.
U primitivnim drutvima je umjesto slobodnog vremena postojalo vrijeme odreeno za
ceremonije koje su najee neposredno bile vezane za rad. Tako se zabava nije mogla
odvojiti ne samo od rada,nego i od obreda, ceremonija, kultova Od tada su se stvari
znatno promijenile.ovjek industrijske civilizacije se tako naao pred nekim
proturjenostima: nikada nije imao vie materijalnih sredstava za ivot ali istovremeno
nikad nije bio toliko nezadovoljan sobom.Razlog takvom stanju je injenica da je tada
zabava sluila samo kao bijeg iz stvarnosti, a ne kao spontana aktivnost nekog pojedinca,
i kao takva nije mogla sluiti ovjeku u zadovoljavanju nekih njegovih stvarnih
potreba.Nizak nivo ivota, materijalna nesigurnost te nedostatak obrazovanja postaju
glavni imbenici koji spreavaju ovjeka da aktivno sudjeluje u svom slobodnom
vremenu.
S vremenom se meuljudski odnosi u procesu proizvodnje sve vie kompliciraju jer se
ovjek sve vie odvaja od drugih ljudi tako da mu, objektivno, ostaje samo slobodno
vrijeme da se u njemu pokua stvaralaki ostvariti. Tako moderni ovjek nastoji
intenzivno iskoristiti svoje slobodno vrijeme odajui se ivotnim uivanjima i zabavama
razliitih formi. Bez obzira na uvjete vremena u kojem se ovjek nalazi, prava granica
slobodnog vremena je upravo u njemu samome tj. u njegovom intelektu i mati. Koristei

svoju matu i intelekt pri pisanju ovog seminara pokuat u Vam to slikovitije pribliiti i
upoznati Vas sa fenomenom slobodnog vremena.
2.TO JE SLOBODNO VRIJEME?
Iako je pojam slobodno vrijeme objanjen u raznim enciklopedijama, monografijama,
studijama i udbenicima, gotovo je neshvatljiva nesuglasnost i suprotstavljenost autora
pri odreivanju ovog pojma. Tako se slobodno vrijeme zamjenjuje npr. pojmovima kao
to su osloboeno vrijeme, dokolicaa i u samoj se rijei creare1 koja na latinskom
znai stvoriti, kreirati, mogu nai razna objanjenja.
Zbog razliitih analiza ovog pojma (filozofske, etike, estetske, pravne, socioloke,
psiholoke analize) teko je precizno odrediti to bi zapravo bilo slobodno vrijeme. Neki
teoretiari se slau oko toga da je to vremenski interval koji je osloboen svake obaveze a
u kojem osoba pokuava razviti svoje sposobnosti, dok drugi smatraju da je to
jednostavno vrijeme osloboeno od organiziranog rada.U njega su ukljueni potreban
odmor,razne obiteljske i drutvene obaveze koje smo duni izvravati. Jedna od
prihvatljivih definicija je ona Ratka Boovia koji kae da je slobodno vrijeme skup
aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji moe potpuno predati, bilo da se odmara ili
zabavlja, bilo da poveava nivo svoje obavijetenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se
dobrovoljno drutveno angaira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralaku sposobnost
poto se oslobodi svojih profesionalnih, obiteljskih i drutvenih obaveza.(Boovi
1979,str 59.)
Za ovjeka je karakteristino da bira ono to je izvan rizika i odgovornosti i zato e mu
najdraa aktivnosti biti upravo ona koja ga ne obavezuje a istovremeno ga odvaja od
svijeta kojeg doivljava kao stalnu prinudu i opasnost. Svi se mi, bar na trenutak, elimo
odvojiti od stvarnog svijeta, opustiti se i zaboraviti na sve probleme. Naalost, vrlo esto
sadraj i obujam slobodnog vremena ne ovisi o nama samima ve o naem drutvenom
poloaju i stupnju ekonomske moi koje posjedujemo unutar nekog drutva. ovjek se ne
moe smatrati subjektom slobodnog vremena sve dok ne postane pojedinac u pravom
smislu te rijei jer slobodno vrijeme, izmeu ostalog, podrazumijeva i slobodan izbor a
takav izbor ne moe imati osoba koja se samo pasivno poistovjeuje sa svojom ulogom u
drutvu.
Sociologija slobodnog vremena je dosegla vrhunac u svom razvoju negdje oko 30-tih
godina 19. stoljea, meutim, veina sociologa smatra da se ona nije do kraja
konstituirala jer joj jo uvijek nedostaju vrsti teorijski koncepti i istraivanja koja bi dala
detaljniji uvid u itavo to podruje. etrdesetih godina 19. stoljea sociologija slobodnog
vremena postaje, u pravom smislu rijei, socioloka disciplina. U Americi se sociolozi
sve vie bave problemom dokolice i pojavom tzv. masovne kulture. Slobodno vrijeme
tako unosi nove dimenzije u ljudsku zajednicu i potie neke promjene. Veliko znaenje
ima i porast drutvene svijesti a brojne mogunosti koje ovjeku prua konstantno
razvijanje novih tehnika (npr. masovnih medija) najintenzivnije se koriste u slobodnim
satima. Osloboen od dnevnih obaveza pojedinac je u mogunosti da se vie posveti sebi
i svojim blinjima. Stjecanjem novih znanja i usvajanjem kulturnih vrijednosti te

upoznavanjem drugih sredina i praenjem aktualnih zbivanja on se aktivnije poinje

odnositi prema svijetu koji ga okruuje.
Vrlo je vano istaknuti da je slobodno vrijeme, kao i veina ostalih drutvenih pojava, dio
odreenog drutvenog konteksta, da nuno proizlazi ali i utjee na njega. Mnogi
teoretiari prouavaju ovaj fenomen odvojeno od niza pojava koje ga okruuju i upravo u
tome grijee jer se slobodno vrijeme ne moe prouavati odvojeno od ostalih ovjekovih
aktivnosti.
Nae miljenje, osjeanje i ivotna praksa su nerazdvojivo povezani; ne moemo biti
slobodni u svojim mislima ako nismo slobodni emocionalno a ne moemo biti slobodni
emocionalno ako nismo slobodni u svojoj ivotnoj praksi tj. u svojim ekonomskim i
drutvenim odnosima.
3. HOBIJI, IGRE I SLOBODNE AKTIVNOSTI
Staromodno slobodno vrijeme danas i bogatai smatraju kao udaljavanje od stvarnosti tj.
kao put u demoralizaciju. Na slobodno vrijeme se vie ne pretpostavlja prirodan i
pozitivan uvjet za realizaciju najviih vrijednosti. Rad postaje glavna stvar u ivotu i
temeljna stvarnost za sve klase u industrijskom drutvu. Prema pesimistikoj hipotezi,
ovjekova uloga u radu oblikuje njegovo ponaanje i u slobodnom vremenu. To znai da
e se pojedinac, koji je proveo osam sati pasivno izvravajui neke specijalizirane radne
zadatke, u slobodnom vremenu prepustiti onim oblicima ponaanja koji od njega ne
zahtijevaju nikakav aktivan stav. Za razliku od gore navedene, optimistika hipoteza
naglaava produktivni i razvojni aspekt slobodnog vremena te pretpostavlja da e
pojedinac to vrijeme ispuniti kreativnim djelovanjem i aktivnostima na vlastitom razvoju
i usavravanju. kolovanje u slobodnom vremenu i hobiji su poetni oblici takvih
kreativnih i razvojnih aktivnosti. Mehanizirani rad ovladava pojedincem i ne doputa mu
koncentraciju esto ni u vremenu izvan rada. Hobi je produktivna aktivnost za sebe koja
nema nikakvog znaaja za zajednicu, stanje koje nema novanu vrijednost. Iako iz ovoga
proizlazi da hobi sadri samo subjektivnu vrijednost, sociolog Friedmann naglaava i onu
objektivnu 2. im hobi postane zanimljiv za nekog drugog, njegovo znaenje nije samo
rekreacija nego i pruanje zadovoljstva drugome. Usporeujui hobije sa procesom
obrazovanja, moemo zakljuiti da je obrazovna djelatnost mnogo djelotvornija jer se
njom stvara svojevrstan red koji pojedincu omoguuje da slobodno djeluje u svijetu i tako
se odnosi i prema drugim ljudima.
Za razliku od zabave, igra uvijek predstavlja odreeni slijed tj. u njoj je sadran cilj a ona
sama tei ispunjenju, postizanju odreenog rezultata, dok je u zabavi osnovno oputanje,
psiho-fizika relaksacija. Zanimljiva je Freudova teza da dijete igrom tj. matom
upoznaje stvarnost. U svijetu dosadnog i specijaliziranog rada, igra je sredstvo kojim
ljudi nadopunjavaju fizioloki i afektivni odmor koji za svrhu ima uspostavljanje
ravnotee linosti. Posebno se istie to da igra oslobaa od agresivnosti a sportski sukobi
nam omoguuju da na prihvatljiv nain iskaemo svoj instinkt za nasiljem.

4. RAD I SLOBODNO VRIJEME

3

Brojne slobodne aktivnosti kojima se ljudi, po vlastitom izboru, bave u dokolici

predstavljaju dokaz tvrdnji da ovjek od poetka svog postojanja ima odreenu potrebu
za smislenim, oblikovanim djelovanjem.
Teko je razgraniiti trenutke dokolice od slobodnog vremena jer se oni neprestano
izmjenjuju. Dokolica je , zapravo, vrijeme u kojem je pojedinac potpuno lien svih
obaveza, vrijeme u kojem se on preputa izboru ovisno o svojoj volji. Ona je drutvena
injenica koja je uvjetovana znaajkama nekog rada ali isto tako i sama utjee na taj rad.
Nuno je da e se promjene u ovjekovom ponaanju u dokolici bitno odraziti i na njegov
rad.
Odnos ovjeka prema radu treba prouavati u okviru povijesnih odrednica, jer se svako
razdoblje u povijesti ovjeanstva prema radu odnosilo s obzirom na svoja shvaanja o
smislu ovjekovog postojanja, njegovog poloaja u drutvu Tako su npr. antiki
filozofi rad smatrali zlom tj. kaznom koja ovjeka poniava i spreava da se posveti
nekim uzvienijim djelatnostima. Nasuprot tome, u renesansi se javlja skroz drugaija
koncepcija rada. Tada se rad shvaao kao jedna od mogunosti ovjekovog razvoja, jer se
ovjek mogao realizirati jedino u nekom djelovanju. Protestanti smatraju da rad nuno
proizlazi iz privatnog vlasnitva i ekonomskih vrijednosti ljudi. Za razliku od ovih
shvaanja, u dananjoj situaciji potroakog mentaliteta rad ljudima slui iskljuivo kao
sredstvo za stjecanje novca i ukoliko oni ne uspiju njime ostvariti eljeni cilj, nastupa
nemir i neravnotea koja se nastoji nadoknaditi u vremenu osloboenom od rada.
Meutim, i samo slobodno vrijeme ovjeku zadaje sve vie umora i iscrpljenosti, ba kao
i sam rad.
Kod mnogih se, optimistinih, sociologa koji su se bavili slobodnim vremenom javlja
teza da ovjek nezadovoljstvo u radu moe nadomjestiti svojim slobodnim djelovanjem u
dokolici, meutim postoje i oni koji na to gledaju kritiki. Tako npr. Margaret Mead
uvodi pojam zabavljakog morala (fun morality) i prema njenom miljenju, u dokolici
ovjek nastoji ostvariti neka zadovoljstva tj. on sam sebi doputa zabavu dok npr.
Anderson dokolicu promatra kao vrijeme koje se ne prodaje, kao neto to pripada
pojedincu, bez obzira na to kako ga on koristi. injenica je da u zapadnim drutvima rad
sve manje odgovara ovjekovim potrebama i zato jedino u dokolici moe doi do izraaja
njegov slobodni izbor. Po sociologu Kaplanu dokolica je ista suprotnost radu i kao takva
sadrava minimum drutvenih obaveza.
Neki teoretiari smatraju da nam slobodno vrijeme prua mogunost da uspostavimo
kontakt sa ljepotom, ritmom i skladom, u nama, drugima, prirodi, u ljudskim djelima
Oni tvrde da je slobodno vrijeme potrebno da bi ljudi izali iz iscrpljenosti u koju ih
stavljaju loi uvjeti ivota i rada. Naalost, danas ovjek van svog rada esto ne nalazi
atmosferu u kojoj bi se mogao adekvatno odmoriti, jednostavno, uvjeti njegovog ivota
samo produuju njegov umor i nervozu to onda onemoguava svaki odmor.
Slobodno vrijeme postaje svojevrstan fenomen tek u onom stupnju industrijskog razvoja
u kojem, zbog napretka tehnologije i pritiska radnike klase, zapoinje proces odvajanja

onih vikova vremena koji su nisu bili nuni za materijalnu proizvodnju. Prva zakonska
ogranienja radnog vremena su utjecala na to da se tono odredi obavezno
radno vrijeme. Preostali dio vremena su radnici koristili prema vlastitim mogunostima i
sposobnostima, ali oni su, naravno, samo relativno bili gospodari svoga vremena.
Zanimljivo je to se u kreativnom ciklusu ovjekova sposobnost za ostvarivanje rada i
njegova sposobnost za ostvarivanje slobodnog vremena ne iskljuuju, ve upotpunjuju i
meusobno proimaju. To znai da slobodno vrijeme nije suprotno radu iako u radu ipak
postoji neto to se moe smatrati suprotno slobodnom vremenu. Tako je za rad
karakteristina koncentracija koja pokree sve ovjekove sposobnosti i njegovu svijest,
dok u slobodnom vremenu postoji odreena koliina dekoncentracije i oputenosti. Svaki
kreativni proces ukljuuje i jednu i drugu navedenu karakteristiku.
to radnika pogonski rad vie udaljava od njega samog, to on vie tei da se vrati svom
slobodnom vremenu tj. sebi. Meutim, ovjekov smisao za obavljanje nekog rada ne
podrazumijeva i smisao za kvalitetno koritenje slobodnog vremena.
U jednoj zanimljivoj studiji psiholozi A.J.Vingerhoets i Maaike van Huijgevoort, s
Odsjeka za kliniku psihologiju jednog sveuilita u Nizozemskoj, su analizirali vie od
100 ljudi koji pate od sindroma nazvanog bolest slobodnog vremena. Iako je teko za
povjerovati radi se o osobama koje bez problema odrade 12 sati na poslu u jednom danu
ali zato u slobodno vrijeme pate od raznih simptoma kao to su npr. glavobolje, munine,
bolovi, umor Uz sve to, ti se ljudi tee oputaju, doivljavaju jai stres kad moraju
isplanirati godinji odmor a dok rade vie razmiljaju o poslu nego osobe koje nikad nisu
imale bolest slobodnog vremena. Istraivai su doli do zakljuka da se, prije svega,
radi o problemima prilagodbe ponaanja a ne o predanosti poslu i da se tim ljudima moe
pomoi tako da analiziraju svoj posao i pokuaju posvetiti vie pozornosti drugim
aspektima u ivotu.
Moemo se samo nadati da e se u budunosti ostvariti takvo slobodno vrijeme koje nee
biti suprotno radnom vremenu, pogotovo ako i sam rad postane slobodan i stvaralaki.
5. ODGOJ ZA SLOBODNO VRIJEME
Iako se i danas slobodno vrijeme smatra jednom modernom i aktualnom drutvenom
pojavom, postoje brojni propusti na tom podruju kod suvremenog ovjeka. Tako se , ne
samo kod mladih ve i kod starijih generacija, namee problem organizacije slobodnog
vremena te odgoja ljudi za slobodno vrijeme. Cilj je da se razvije smisao za njegovo
pozitivno iskoritavanje tako da ljudi postanu tzv. kulturni nosioci slobodnog vremena.
injenica je da ljudi vrlo esto ne nalaze prave naine kako provesti svoje slobodno
vrijeme, to raditi tj. ''kako ga utui''. Zbog toga, brojni sociolozi smatraju da je djecu
potrebno od ranog djetinjstva usmjeravati, uiti i naroito navikavati na sadrajno
provoenje slobodnog vremena. Jedan od glavnih zadataka slobodnih aktivnosti u
kolama je i taj da pokuaju ublaiti aktualnu zapostavljenost masovnog sporta,
rekreacije, natjecanja, socijalnog okupljanja i zbliavanja. Smisao tih aktivnosti nije da

postoje u koli zbog nje same, zbog satnica nastavnika, prestia direktorave zbog toga
da postanu trajna i stabilna kultura uenika svih uzrasta. Najvanije je da se mladima
prui prilika da svoje slobodno vrijeme, koje im ostaje na raspolaganju nakon svih
obaveza u obitelji i koli, popunjava onim slobodnim aktivnostima koje e mu pruiti
najvie mogunosti da do maksimuma angaira i ukljui svoje snage i sposobnosti. To e
na kraju pozitivno utjecati na njegov fiziki, duhovni, obrazovni i kulturni razvoj te e
poveati potrebu djeteta za bavljenjem onim aktivnostima koje mu pruaju najveu
zabavu i veselje.
Poticanje stvaralatva u koli
U svakom odgojnom radu je potrebno buditi stvaralake sposobnosti kod uenika a ne
samo formalno poduavati. Uloga stvaralatva u ovjekovom ivotu veoma je vana i
zato je dunost svakog pedagoga da odgojni rad organizira tako da , u najveoj mjeri,
potiu odgajanike na stvaralatvo te da sudjeluju u razvoju njihovih stvaralakih
sposobnosti. Nuni preduvjeti da bi se to postiglo su, izmeu ostalog, i brojne prednosti
to ih prua nastava i drugi oblici kolskog rada, znanje koje se u njima stjee te radne
navike i openito socijalna klima u koli. Zanimljivo je da su djeca prirodno sklonija
uenju na kreativan nain: stalno neto istrauju, zapitkuju, testiraju. Njihovu
kreativnost najvie koi autoritet nastavnika, njegov stil rada i cjelokupna atmosfera koja
vlada u koli potpomognuta zahtjevima roditelja. Najvanije pitanje je koliko je nastavnik
kreativno srdaan i susretljiv tj. da li je sposoban, unato raznim administrativnim i
drugim ogranienjima, obavljati ulogu pokretaa, usmjerivaa i voditelja neke
stvaralake nastave. Da bi se stvorila stimulativna stvaralaka atmosfera u razredu,
potrebno je da se promijene odnosi izmeu uenika i nastavnika jer kreativni odnos
izmeu njih zahtjeva spremnost nastavnika da dozvoli da jedna stvar prirodno vodi
drugu, da se zajedno s djetetom upusti u neku pustolovinu. Oni s uenicima trebaju
uspostaviti prisnije kontakte, razgovarati, sluati ih te s uvaavati njihove prijedloge i
miljenja. Korisno bi bilo i da je nastavnik sposoban odueviti uenika za neki rad tj. za
stvaralako rjeavanje razliitih problema i situacija u koli.
Da bi stvaralake mogunosti uenika u slobodnim aktivnostima dole do punog izraaja
potrebno je da postoje dobri organizacijski, materijalni i kadrovski uvjeti u kolama koji
e ih otkrivati, poticati, usmjeravati i razvijati a ne guiti svojim netolerantnim
okolnostima i zahtjevima. Zanimljivi su rezultati provedenih istraivanja u kolama koji
nam govore da se uenici, u najveem broju sluajeva, ukljuuju u rad neke
izvannastavne grupe zbog toga to ih ona interesira a zatim i zbog sadraja i naina rada u
njoj, to se moe smatrati pozitivnim razlozima. Djeca se najvie opredjeljuju za
sportsko-rekreativne te kulturno-umjetnike grupe slobodnih aktivnosti to je u skladu s
djejim potrebama i eljama za rekreacijom i zabavom, ali i uvjetima rada u kolama, jer
te dvije grupe aktivnosti zahtijevaju najmanje materijalnih izdataka.
Za dobro odgojno djelovanje i voenje slobodnih aktivnosti ipak nije dovoljan samo
entuzijazam nastavnika ve i njegova osposobljenost za taj rad tj. potrebna su odreena
struna znanja i metodike pripreme. O nastavnikovim postupcima, nainu rada i
odnosima s djecom, bitno ovisi uenika stvaralaka produktivnost a to nas upuuje na

injenicu da je jedno od vanih metodikih pitanja slobodnih aktivnosti: kako i to raditi

u slobodnim aktivnostima.
Istraivanja uenikih komentara o razlici izmeu rada nastavnika u nastavi i njegovog
rada u slobodnim aktivnostima, pokazala su da glavne razlike postoje u stupnju
srdanosti, razumijevanja, topline, otvorenije atmosfere koja oslobaa i u kojoj se dijete
istovremeno moe igrati ali i raditi. Naalost, nastava sama po sebi iscrpljuje nastavnike
pa oni, uglavnom, nemaju ni snage ni vremena za neki kreativniji rad u slobodnima
aktivnostima. Tako nastavnik, i u slobodnim aktivnostima, opet pasivno vri svoju ulogu
nastavnika koji nema hrabrosti da primijeni neke drugaije metode rada.
Sva do sad provedena istraivanja pokazuju da stvarne mogunosti i kreativni potencijali
uenika u slobodnim aktivnostima nisu do kraja iskoriteni a pedagoka, posebno
komunikacijska metoda rada nastavnika jo uvijek ne pogoduje poticanju i razvijanju
stvaralatva uenika u slobodnim aktivnostima.
Izvannastavne aktivnosti
Izvannastavne aktivnosti predstavljaju odgojno planirane djelatnosti koje omoguavaju
svestrano potvrivanje uenikove linosti a nastavniku daju mogunost proirenog
obrazovnog utjecaja. Ukljuivanje uenika u ove aktivnosti je, uglavnom, regulirano
zakonskim propisima3Jedna od vanih funkcija kole je i da svjesno prua razne
organizacijske mogunosti u angairanju uenika u slobodnim aktivnostima. Koje e
aktivnosti neka kola podravati , prije svega ovisi o eljama i afinitetu samih uenika ali
i sposobnosti kole da te njihove elje provede u stvarnost u okviru ozbiljnog odgojnog
rada. Slobodne aktivnosti su prvenstveno aktivnosti uenika a sami nastavnici imaju
ulogu voditelja tj. oni ih koordiniraju i usmjeravaju prema djejim interesima i u skladu s
opim ciljem i zadacima odgoja u cjelini. Neki nastavnici dosljedno polaze od uenikovih
sklonosti i elja te prema tome formiraju razne grupe i sekcije slobodnih aktivnosti.
Organizaciju, vrste i oblik slobodnih aktivnosti odreuju razliiti kriteriji od kojih se
posebno istiu: vrsta kole, dob uenika, materijalna i kulturna razina, opremljenost
kole, artikulacija nastavnog plana i programa, nastavniki kadar, naini financiranja rada
kole
Veina teoretiara slobodne aktivnosti dijeli na: slobodne vannastavne oblike stjecanja
znanja, slobodne tehnike aktivnosti, slobodne tjelesne i sportske aktivnosti uenika,
slobodne kulturno-umjetnike i kulturno-zabavne aktivnosti uenika te slobodne
ekonomske i radno-proizvodne aktivnosti uenika dok pod osnovne oblike u kojima se
razvijaju te aktivnosti spadaju: grupe, kruoci, klubovi, drutva (npr. sportsko-rekreativno
drutvo, kulturno-umjetniko drutvo, struno-tehnika drutva), organizacije
Razvijanje individualnih sposobnosti uenika
Bitna pretpostavka za razvijanje individualnih sposobnosti uenika su mogunosti koje
oni imaju u izvannastavnim slobodnim aktivnostima da se samostalno opredjeljuju za rad
u nekoj grupi, drutvu, itd. Rad u tim aktivnostima je, prije svega, slobodan, spontan,

dinamian, raznovrstan a polazi od interesa uenika, njihovih elja, sklonosti i

nadarenosti. Takav rad je nesputan strogim programima, ocjenama, strahom zbog
neuspjeha a uenik u njima sudjeluje s namjerom da produbi svoje znanje, da se zabavi,
razonodi, da provede korisno i ugodno vrijeme izvan kole. Uenik u slobodnim
aktivnostima ima priliku da trai, istrauje ali i da se dokae, potvrdi svoju linost i
afirmira se u razredu, grupi, koli. One su takoer pogodne i za razvijanje uenikog
samoupravljanja jer se oni maksimalno ukljuuju u donoenje svih odluka u grupi. U tim
se aktivnostima uspjeno razvijaju radne navike, pozitivan odnos prema radu i
odgovornost za izvravanje dogovorenih zadataka. Poznato je da djeca vole ozbiljne
zadatke i uloge, stoga im nastavnici trebaju vjerovati i , primjereno njihovoj dobi i
mogunostima, povjeravati praktine zadatke i samostalno donoenje odluka. Slobodne
aktivnosti su prilika da se teorija povee sa praksom tj. sloboda s odgovornou. Radom u
njima djeca stupaju u socijalne kontakte i odnose, koji svestrano izgrauju njihovu
linost. One pruaju priliku da se kola, pomou suradnje raznih grupa i drutava
slobodnih aktivnosti integrira u drutveni ivot sredine kojoj pripada. Aktivno
sudjelovanje uenika u drutvenom ivotu znai i njegovo stvarno angairanje u
razrednoj zajednici, uenikim drutvima, zajednici uenika.
Izlazak djece izvan uionice, njihovi posjeti drugim kolama i krajevima nae zemlje, kao
razmjena rada u slobodnim aktivnostima, nema samo karakter nekakve manifestacije ve
ima i pedagoko te politiko znaenje. Tako su npr. susreti izviaa, uenike olimpijade,
festivali, izlobe radova i slino, nezaboravni dogaaji za svako dijete. Upravo je u
slobodnim aktivnostima, vie nego u nastavi, mogue njegovati drutveni ivot i
drutveno koristan rad kole.
Planiranje izvannastavnih aktivnosti u kolama
Treba naglasiti da planiranje i programiranja rada u slobodnim aktivnostima nije nimalo
lagan posao jer se radi o jednom od najvanijih i najodgovornijih dijelova nekog
odgojnog rada i ukoliko se ozbiljno provodi, on zahtjeva poznavanje drutvenih,
psiholokih, pedagokih i didaktikih dimenzija odreene aktivnosti u koli. Ipak,
slobodne aktivnosti nisu kruto fiksirane ve su, u veini sluajeva, fleksibilne, tako da
ostavljaju mogunost unoenja uvijek novih tema i sadraja. Na taj nain kola, u skladu
sa potrebama neke mjesne zajednice te ire ivotne sredine i posebnih uvjeta rada, u
programe slobodnih aktivnosti unosi nove sadraje, naine rada i ostvarenja postavljenih
zadataka.
U naim kolama sastavljanje programa slobodnih aktivnosti nije ba na zavidnoj razini
jer se sve, uglavnom, svodi na oponaanje sadraja iz programa pojedinih nastavnih
predmeta. Da bi se prevladao ovaj nedostatak i programi podigli na vii stupanj kvalitete,
nuno je da se uvaavaju ne samo opi ve i posebni zahtjevi i naela programiranja rada
u izvannastavnim tj. slobodnim aktivnostima. Jedan od takvih zahtjeva je i da programski
sadraji u najveoj mjeri trebaju biti izraz uenikih elja. Idealno bi bilo kad bi
programe slobodnih aktivnosti izraivali sami uenici uz pomo uitelja a ne da, kao to
je to danas prisutno, uitelj iskljuivo polazi od samoga sebe, svojih afiniteta, elja i
sposobnosti za rad u nekoj slobodnoj aktivnosti. Osim toga, vano je da se izvannastavna

aktivnost i nastava programski povezuju ali i da se izbjegne situacija u kojoj e se, u

slobodne aktivnosti svesti na savladavanje nastavne grae. Sadraji iz nastave mogu biti
produbljivani u tim aktivnostima ali samo po elji uenika, ne prisili uitelja. Program
slobodnih aktivnosti treba odraavati kulturu neke sredine i ivotne zajednice a djeca
trebaju poznavati okolinu u kojoj ive, njena prirodna, kulturna i povijesna bogatstva.
Programski sadraji moraju biti prilagoeni uvjetima rada odreene kole to znai da
moraju najprije zadovoljiti glavni smisao svog postojanja na kojem e se onda osnivati
njihova podjela i razlikovanje.
Nastavnik kao voditelj izvannastavnih aktivnosti
Nastavnik ne moe biti samo predava svog predmeta jer je on, iznad svega, odgajatelj a
odgoj kao takav se ne moe predavati. Sudjelovanje nekog nastavnika u izvannastavnim i
izvankolskim aktivnostima kao i njegov kulturni te drutveni rad u mjesnoj zajednici
predstavljaju glavne, zakonske i prirodne, sastavnice njegovog poziva. Dok je u nastavi
iskljuivo rukovoditelj, organizator i najee jedini subjekt tj. glavna figura, u
slobodnim aktivnostima nastavnik je samo u poetku pokreta a kasnije samo
savjetodavni voditelj i pedagoki rukovoditelj kojem je glavni cilj da potie, savjetuje i
usmjerava. Vano je naglasiti da su slobodne aktivnosti, prije svega, aktivnosti uenika te
da oni u tim aktivnostima trebaju maksimalno izraavati svoje slobodne i stvaralake
uloge. Meutim, bitna je injenica da su slobodne aktivnosti i dio sistematiziranog i
organiziranog odgojno-obrazovnog procesa u kolama pa stoga ne mogu biti preputene
samo volji uenika. Za bolji rad u tim aktivnostima vano je da nastavnik prilagodi svoj
rad uenicima, tako da to bude neposredna komunikacija koja e stvaralaki poticati i
ohrabrivati djecu te ujedno stvoriti i povoljnu radnu atmosferu u nekoj grupi. Bavljenje
nekih teoretiara pitanjem nastavnikove motivacije za rad u slobodnim aktivnostima
dovelo je zanimljivih injenica. Tako je npr. jedna nastavnica, voditeljica folklorne grupe
u koli, izjavila da joj je to najtei posao u koli jer se nikada nije time bavila niti ima
smisla za takav rad. Znajui ovaj podatak, ne moemo a da se ne zapitamo kakve e
minimalne koristi od njenog rada imati djeca koja su lanovi te folklorne skupine. Iako
slobodne aktivnosti postoje ve punih trideset godina kao integralni dio na naim viim
kolama i fakultetima, vrlo malo toga se ini na osposobljavanju nastavnikih kadrova za
rad u tom podruju a dananja veza kole i obitelji se jo uvijek svodi samo na
informiranje o ocjenama, vladanju i opem uspjehu uenika. Prijeko je potrebno da se i
roditelji neposredno ukljue u pedagoki ivot kole a to se moe ostvariti kroz rad
slobodnih izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti.

6. MASOVNA KULTURA
Dugo e se morati ekati da se postigne relativno ravnomjerno poveanje rezervi
slobodnog vremena svih drutava, a pogotovo svih lanova drutava. Znajui to, ne ini
nam se toliko neobinim to su u suvremenim uvjetima podjele rada i utjecaja masovne
kulture najei sadraji slobodnog vremena upravo pasivni odmor i pasivna razonoda.

Usmjerenost ovjeka prema masovnim oblicima razonode ga, u stvari, odvodi od

njegovog unutranjeg svijeta i njegove stvarnosti te se on sve vie pribliava iracionalnim
drutvenim ciljevima.
injenica je da su elektronski mediji (radio, film, televizija, telefon) produili pojedina
osjetila i osnaili pojedine funkcije kod ljudi. Televizija se i dan danas smatra jednim od
najznaajnijih elektronskih medija i to ne samo zato to bez problema moe dospjeti do
svake kue i svakog pojedinca, ve i zato to je ona, za razliku od filma i fotografije, prije
produetak osjeta dodira nego vida i podrazumijeva aktivno sudjelovanje gledatelja.
Televizija je preuzela veliki dio uloga koje su pripadale raznim kulturnim institucijama u
prolosti. Zato ve sada postaje jasno da se ona mora prouavati kao nova vrsta ljudske
aktivnosti koja tei da bude pristupana svim drutvenim slojevima, grupama,
nacionalnostima i uzrastima. Ona, u velikoj mjeri, utjee i na emocionalni i intelektualni
ivot pojedinca, odreuje njegov stav prema svijetu a moe i ozbiljno ugroziti ovjekovu
individualnost.
U dananjoj civilizaciji kojoj je osnovni cilj stjecanje sve vee koliine materijalnih
dobara, svakidanje ponaanje ljudi u velikoj mjeri odreuju i reklame. Upravo na
primjeru reklame moemo shvatiti ovjeka koji postaje nezasitan potroa, jer ona u
njemu razvija strast za posjedovanjem novih stvari i tako ta potreba ulazi u sve sfere
ovjekovog ivota, od prehrane do nekih kulturnih potreba. to se vie neki proizvod
probija na trite, to je njegova reklama sve znaajnija, iako se ponekad moe raditi o
stvarima koje su potpuno beskorisne i tetne, kao npr. kolut nazvan hulahop. U poetku
su strunjaci tvrdili da se radi o spravi koja je pogodna za razgibavanje tijela pa su ga
ubrzo poela koristiti ne samo djeca ve i odrasli. Lijenici su, meutim, nakon nekog
vremena dokazali da taj arobni hulahop zapravo izaziva skrivene degenerativne
pojave na kimi. Iako je hulahop danas opet postao popularan, radi se o tipinom
primjeru za reklamu koja bezobrazno zanemaruje svaku svrhu osim komercijalne.
Reklama je, zapravo, izazov tj. poticaj koji rijeima i slikom kod ovjeka izaziva elju za
troenjem. Ljudi su danas sve vie pod utjecajem masovne reklame koja se na vrlo
djelotvorno prenosi raznim sredstvima masovnih komunikacija (oglasima, reportaama,
radiom, televizijom). Osim to cilja na modernog ovjeka i na njegovu sklonost za
troenjem novca, reklama postaje i sredstvo politikih manipulacija, jer je neprestano i
svugdje prisutna, a utjee i na razvijanje odreenih stavova o svijetu i ivotu uope.
Slobodno vrijeme je na jedan poseban nain pod utjecajem komercijalne reklame jer su
sve one usmjerene na pojedinca, uglavnom, u vrijeme kad je on vie-manje preputen
svojim eljama. esto se pojedinac upravo u slobodnom vremenu usmjerava na troenje
novca za razne nekorisne predmete i tako se, zapravo, sve vie udaljava od realnih
drutvenih i kulturnih sadraja. Komercijalna reklama uvjetuje da se ovjek u slobodno
vrijeme ponaa kao potroa a ne kao samostalno, razumno bie. Ona mu, jednostavno,
ne doputa da se u svojoj dokolici smiri i na tren odvoji od uurbanog svijeta i tako od
jedne integrirane linosti stvara otueno bie kojem je jedini cilj troenje.

7. SLOBODNO VRIJEME DANAS

10

Danas je ve jasno da poveanje slobodnog vremena postaje bitan imbenik integracije

cjelokupnog ljudskog vremena i uvjet svestranog razvoja linosti, ali ne samo u
slobodnom ve i u cjelokupnom ovjekovom vremenu. Meutim, sve dok ekonomska
optimalizacija i humanizacija procesa proizvodnje ne budu potpuno usklaeni, poveanje
slobodnog vremena nee garantirati razvoj ovjekovih stvaralakih sposobnosti i
njegovih potreba.
Dok u obitelji i koli postoje relativno vrsto odreene norme i kontrola ponaanja,
ispunjavanje slobodnog vremena je esto preputeno samim adolescentima. Ako je dobro
organizirano, slobodno vrijeme moe omoguiti zadovoljavanje nekih njihovih osobnih
interesa, ali kao loe strukturirano moe predstavljati veliku opasnost, jer zahtjeva
samokontrolu ponaanja koju mnogi mladi ljudi jo ne posjeduju.
U sklopu istraivanja o nainima provoenja slobodnog vremena meu srednjokolcima
u Primorsko-goranskoj upaniji, utvreno je da je najei oblik provoenja slobodnog
vremena pasivno sluanje glazbe kod kue ili gledanje televizije (88.2%). Osim toga,
istie se i drutveni ivot vezan uz veernje izlaske koji se svakodnevno javlja kod 33.3%
srednjokolaca a njega karakterizira: provoenje vremena u kafiima, disko klubovima,
veernji izlasci radnim danom, noni izlasci koji zavravaju u ranim jutarnjim satima
Ovakvi oblici ponaanja poveavaju rizik za konzumiranje alkohola, marihuane, teih
droga, zapoinjanje puenja
Ovaj stil provoenja slobodnog vremena takoer je usko povezan i s agresivnim
ponaanjem, pogotovo kod mladia to nam pokazuje i ovaj grafikon.

11

Agresivno ponaanje se ovdje odnosilo, uglavnom, na: psovanje i deranje na javnom

mjestu, vrijeanje ljudi, sudjelovanje u kraama, grupnim tuama, izbjegavanje nastave,
namjerni fiziki napad na neke osobe Takoer se rizinim pokazao i stil ponaanja koji
je karakteriziran odlascima s drutvom na skrivena mjesta (parkovi i sl.), nedolaenjem
kui nakon kole pa ak i posjetima rock i slinim koncertima. Istraivanje je takoer
pokazalo i to da mladi, koji se neto aktivnije bave sportom, u prosjeku manje pue,
manje koriste sredstva za smirenje i neto manje su depresivni.
Radi usporedbe spomenut u jo i istraivanje koje je provela udruga Spektar na temu
ivota mladih u zadarskim srednjim kolama. Anketa je obuhvatila generacijski gotovo
itavu populaciju srednjokolaca, od prvaa do maturanata a glavni zakljuak istraivanja
je, na kraju, bio taj da mladima u Zadru treba kvalitetan prostor za okupljanje i
provoenje slobodnog vremena. ak 49.2% ispitanika se pokazalo nezadovoljnim
trenutnom kvalitetom ivota, to zapravo i ne udi ako pretpostavimo da je od poetka do
svretka kole njihova svakodnevna relacija upravo kua-kola, osim, naravno,
vikendima. A vikende i ,openito, slobodno vrijeme provode na slijedee naine:

Po rezultatima ovog istraivanja moemo zakljuiti da zadarska mlade ima razliite

naine provoenja slobodnog vremena; svatko se bavim svojim vie ili manje korisnim
poslovima, od sjedenja u kafiima do leanja u sobi i itanja knjiga.
Ipak, najvei dio srednjokolske populacije u Zadru se pokazao nezadovoljnim svojim
ivotom u tom gradu, ali malo njih se zaista trudi da na tom planu neto promijeni.
Naalost, teko je i oekivati drugaije ponaanje kad je sama anketa pokazala da ak
84.9% srednjokolaca ne zna za nita drugo osim provoditi svoje vrijeme u kafiima i
diskotekama, odnosno, gledajui televiziju.

12

Slobodno vrijeme jo uvijek ima veliki utjecaj na sve aspekte naeg individualnog i
drutvenog ivota ali to je neto to mi ne moemo promijeniti jer se ono, kao i
stvaralatvo, opire svakom planiranju i predvianju. Sigurno je da ni najbolja
organizacija slobodnog vremena ne moe rijeiti sve probleme koje ono sa sobom nosi.
Reguliranje slobodnog vremena je danas mogue samo ako drutvo stvori takve uvjete u
kojima e moi doi do njegovog stvaralakog i aktivnog koritenja.
Kako ubiti tj. kako potroiti slobodno vrijeme danas postaje ozbiljno pitanje utoliko
prije to samo ubijanje vremena postaje ozbiljan problem jer u isto vrijeme znai i
ubijanje linosti.

ZAKLJUAK
Slobodno vrijeme se ve pokazalo kao pojava ije su granice neodreene i nedefinirane a
sadraji neujednaeni i proturjeni. Stoga bi svako odreenje slobodnog vremena trebalo
uzeti u obzir stupanj mogunosti ovjeka, da kao cjelovita linost, samostalno i svjesno
odreuje svoju egzistenciju, svoj odnos prema sebi i svijetu koji ga okruuje. Prema
tome, moemo kazati da slobodno vrijeme, izmeu ostalog, predstavlja i jedan vid
egzistencije koju ovjek dobrovoljno odabire da bi izvrio proces samorealizacije.
Bez sumnje je da slobodno vrijeme, samo po sebi, prua velike mogunosti za kulturni i
stvaralaki razvoj linosti, meutim, jo uvijek te mogunosti nisu do kraja iskoritene.
Sve vee skraivanje drutveno potrebnog radnog vremena poveat e mogunosti za
koritenje slobodnog vremena a to e onda, u okvirima suvremenog drutva, postati jedan
od bitnih uvjeta za ovjekovo neprofesionalno sudjelovanje u javnom ivotu. Tek tada e
ovjek moi vie utjecati na zbivanja u drutvu i biti pokreta nekih drutvenih promjena.
Na kraju mogu zakljuiti da slobodan razvoj svih ljudskih sposobnosti i zadovoljavanje
svih ljudskih potreba u uvjetima emancipiranosti mogu i dalje dovoditi do novih
koncepcija o slobodi i novim shvaanjima ovjeka i svijeta.
LITERATURA:

1. Martini T.: Slobodno vrijeme i suvremeno drutvo, Informator,

Zagreb, 1977.
2.Boovi R.: Iskuenja slobodnog vremena, Mladost, Beograd, 1979.
3.Previi V.: Izvannastavne aktivnosti i stvaralatvo, kolske novine,
Zagreb,

13