Strategija Vode

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

2010. 2022.
STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
2010. 2022.
Sarajevo, oujak 2012. godine
NARUITELJI:
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Titova 15, 71.000 Sarajevo
Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo

Grbavika 4/III, 71.000 Sarajevo
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora, Mostar

Dr. Ante Starevia b.b., 88.000 Mostar
KONZORCIJ ZA IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA FBiH:
Drutvo za istraivanje, studije, projektiranje i konzalting

Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar
Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

Travanj 2010.
hrv.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 47. sjednici, odranoj 17.6.2010. godine, utvrdila
Prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine.
Predstavniki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 33. sjednici odranoj
20.10.2010. godine usvojio prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i
Hercegovine, u tekstu kako ga je predloila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 5. Izvanrednoj sjednici, odranoj
20.12.2011.godine, usvojio prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i
Hercegovine u istom tekstu.

Travanj 2010.
hrv.
TIMOVI UKLJUENI U IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA:

KOMISIJA ZA PRAENJE REALIZACIJE PROJEKTNOG ZADATKA ZA IZRADU STRATEGIJE
UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BIH:
Hazima Hadovi dipl.ing.
Aziz omor dipl.ing.
Damir Mren dipl.ing.
Mirko arac dipl.ing.
Sejad Deli dipl.ing.
Mehmed Buturovi dipl.ing.
mr. Anisa ii-Moi dipl.biol.
Federalno min. poljoprivrede vodoprivrede i umarstva

Federalno min. poljoprivrede vodoprivrede i umarstva
AVP Jadransko more, Mostar
AVP Sava, Sarajevo
AVP Sava, Sarajevo
AVP Sava, Sarajevo
RADNI TIM KONSULTANTA:

Voditelj projekta:
Adnan Bijedi dipl.ing.
Odgovorni izvritelji po oblastima:

Vodno pravo:
Ekonomija:
Uporaba voda:
Zatita voda:
Zatita od voda:
prof.dr. Slavko Bogdanovi dipl.iur.

prof.dr. Kasim Tati dipl.ecc.
Indira Sulejmanagi dipl.ing.
Haris Aliehovi dipl.ing.
amila Ademovi dipl.ing.
Hidroloke analize bilanca voda:

Hidrogeologija:
Kvaliteta voda bioloki pokazatelji:
Povrinska vegetacija:
Uporaba voda za natapanje:
Nino Rimac dipl.ing.

dr. Hazim Hrvatovi dipl.ing.
dr. Sadbera Troi-Borovac dipl.biol.
dr. Izet engi dipl.ing.
Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo

Travanj 2010.
hrv.
MEURESORSKI KOORDINACIONI ODBOR ZA STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Hazima Hadovi
Aziz omor
Damir Mren
Sejad Deli
Omer Paali
Rasim Fazli
Mehmed Cero
Tomislav Luki
Tarik Begi
Hanka Muinbegovi
Slavenko ehovi
Brankica Pandurevi
efik Korii
Nada Gali
Kadira Moevi
Dalibor Marini
Nermin Drnda

AVP Sava, Sarajevo
Federalno ministarstvo okolia i turizma
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federalno ministarstvo prostornog ureenja
Federalno ministarstvo zdravstva
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Komisija za koncesije Federacije BiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
J.P. Elektroprivreda BiH
J.P. Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne
Udruenje poslodavaca komunalne privrede FBiH
SAVJETODAVNA VIJEA VODNIH PODRUJA:

SAVJETODAVNO VIJEE VODNOG PODRUJA RIJEKE SAVE:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Prof. Dr. Husno Hrelja

Subhija Huki
Zijada Redi
Tomisla Luki
Slavenko ehovi
Admir Kariik
Hilmo ehovi
Senad Tuti
Zrinka Bilui
Senada Malibegovi
Medida Rai
Abdulah Burek
Nedad Meki
Tihomir Milanovi
Muamera Srna
Sead Dambi
Ekrem Kahriman
Vlado Franji
Milutin Luka
Kemal Balti
Sadik Silajdi
Kadira Moevi
Ivanka Bari
Prof. Dr. Muriz Spahi
Prof. Dr. Midhat Suljkanovi
Prof. Dr. efket Goleti
Rijad Tikvea
Elmir ehi
Prof. Dr.Vildana Alibabi
Alenka Savi
Latif Hubani
Dragoslav Popovi
Graevinski fakultet u Sarajevu

Tuzlanski kanton
Federalno ministarstvo rudarstva i industrije
Unsko-sanski kanton
Posavski kanton
Zeniko-dobojski kanton
Bosansko-podrinjski kanton
Srednjobosanski kanton
Kanton Sarajevo
Livanjski kanton
KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo
JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla
JP Vodovod i kanalizacija Zenica
JP Vodovod Biha
JP Komunalac Drvar
JKP Babunar Travnik
JKP 6 mart Gorade
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Prirodno matematiki fakultet Sarajevo
Tehnoloki fakultet Tuzla
Mainski fakultet Zenica
Ekotim, Sarajevo
Prijatelji prirode-Eko Element, Bugojno
Ekoloka koalicija Unskog sliva, Biha
Centar za razvoj i podrku, Tuzla
Drinski biseri, Gorade
Opina Drvar

Travanj 2010.
hrv.
SAVJETODAVNO VIJEE VODNOG PODRUJA JADRANSKOG MORA:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
mr. sc. Gordan Prskalo

Marija Novokmet
Alma Imamovi
Mato Bandur
Aida Pilav
Igor Dizdar
Tarik Begi
Damir Jerkovi
Marinko Pranji
Stjepan Karai
Drako Doli
Nedad Meki
Semir Mustafi
Omer Osmanovi
Aleksandar Petrovi
Stipe Knezovi
Mario oli
Amir kobalj
Vladimir Zovko
Prof. Dr. Elvedin Hani
Mr. sc. Suad pago
Mr. sc. Mirna Rai
Edis Topi
Mato Gotovac
Marinko Dalmatin
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

JP Komunalno Livno
Hercegovako-neretvanski kanton
Zapadnohercegovaki kanton
Kanton 10
Kanton Sarajevo
JP Vodovod Mostar
JKP Jablanica Jablanica
JKP Komunalno Grude
JKP Tomislavgrad
JKP apljina
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
JP Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar
Agromediteranski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru
Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Asspekt Drenica Mostar
Centar za graansku suradnju, Livno
Ekoloka udruga Lijepa naa apljina, apljina
NADLENA KANTONALNA MINISTARSTVA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Unsko-sanski kanton
Kanton Posavski-upanija Posavska
Tuzlanski kanton
Zeniko-dobojski kanton
Bosansko-podrinjski kanton
Srednjobosanski kanton
upanija zapadnohercegovaka
Kanton Sarajevo
Livanjski kanton
Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,
Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu,
Kantonalno ministarstvo za privredu,
Ministarstvo umarstva, vodoprivrede i poljoprivrede,
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede,
Ministarstvo prostornog ureenja, resursa i zatite okolia,
Ministarstvo privrede
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

Travanj 2010.
hrv.
STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine
Kazalo:
1.
Osnovne informacije o predmetnom podruju ...................................................................... 13

1.1.
Poloaj i drutveno-politiki okvir ..............................................................................................13
1.1.1. Osnovni pokazatelji .................................................................................................................................. 13

1.1.2. Stanovnitvo ............................................................................................................................................. 14
1.1.2.1.
Demografski razvitak do 1991. godine............................................................................................ 15
1.1.2.2.
Demografski razvitak u razdoblju 1991.-2007. godine ................................................................... 15
1.2.
Prirodne znaajke .........................................................................................................................18
1.2.1. Opi pokazatelji ........................................................................................................................................ 18

1.2.2. Litografske i tektonske znaajke ............................................................................................................... 18
1.2.2.1.
Neogeni bazeni Federacije BiH ....................................................................................................... 22
1.2.2.2.
Glavne navlane strukture Dinarida ................................................................................................ 23
1.2.3. Stanje uma ............................................................................................................................................... 25
1.2.3.1.
Upravljanje umama u kontekstu zatite voda................................................................................. 26
1.2.3.2.
Upravljanje umama u kontekstu zatite od erozija ........................................................................ 28
1.2.4. Zatiena podruja .................................................................................................................................... 29
1.2.5. Ope hidrografske znaajke ...................................................................................................................... 31
1.2.5.1.
Vodno podruje rijeke Save ............................................................................................................ 33
1.2.5.2.
Vodno podruje Jadranskog mora ................................................................................................... 36
1.2.6. Reljef......................................................................................................................................................... 39
1.2.7. Klima ........................................................................................................................................................ 40
2.
Stanje voda ............................................................................................................................. 43

2.1.
Povrinske vode .............................................................................................................................43
2.1.1. Ope kvantitativne znaajke ..................................................................................................................... 43

2.1.2. Prostorna i vremenska raspodjela ............................................................................................................. 43
2.1.3. Koliine povrinskih voda ........................................................................................................................ 45
2.1.3.1.
2.1.3.2.
2.1.4. Bilanca povrinskih voda .......................................................................................................................... 63
2.1.4.1.
2.1.4.2.
2.1.4.3.
Sumarna bilanca povrinskih voda .................................................................................................. 64
2.1.4.4.
Ocjena vodnog bogatstva sopstvenim vodama ................................................................................ 64
2.1.5. Kvaliteta povrinskih voda ....................................................................................................................... 65
2.1.5.1.
Uvod ................................................................................................................................................ 65
2.1.5.2.
Ocjena stanja kvaliteta voda za razdoblje do 1991. godine ............................................................. 66
2.1.5.3.
Ocjena stanja kvaliteta voda za razdoblje 2000.-2005.-2007. godine ............................................. 66
2.1.5.3.1. Vodno podruje rijeke Save ....................................................................................................... 66
2.1.5.3.2. Vodno podruje Jadranskog mora .............................................................................................. 71
2.1.5.4.
Usporedba rezultata kvaliteta voda ................................................................................................. 74
2.2.
Podzemne vode ..............................................................................................................................76
2.2.1. Stupanj hidrogeoloke istraenosti............................................................................................................ 76

2.2.2. Hidrogeoloka rejonizacija ....................................................................................................................... 76
2.2.3. Prikaz akumulacija podzemnih voda sa bilancom priuva ....................................................................... 78
2.2.3.1.
Lokacije, granice i karakteriziranja tijela podzemnih voda sa bilancom priuva ............................ 78
2.2.4. Zbirna bilanca priuva podzemnih voda ................................................................................................... 80
2.2.4.1.
Intergranularni akviferi.................................................................................................................... 80
2.2.4.2.
Karstno-pukotinski akviferi ............................................................................................................. 81
Travanj 2010.
hrv
2.2.5. Mineralne, termalne i termomineralne vode ............................................................................................. 82

2.2.5.1.
Osnovni podaci ................................................................................................................................ 83
3.
Stanje u podruju upravljanja vodama .................................................................................. 85

3.1.
Pravni okvir upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH ..............................85
3.1.1. Mjerodavnosti Bosne i Hercegovine ......................................................................................................... 85

3.1.2. Vodno pravo Federacije BiH .................................................................................................................... 86
3.1.2.1.
Uvodne napomene ........................................................................................................................... 86
3.1.2.2.
Propisi o vodama Federacije BiH .................................................................................................... 86
3.1.2.3.
Neke znaajke novog pravno-institucionalnog okvira upravljanja vodama u Federaciji BiH ......... 87
3.1.2.4.
Usklaenost propisa Federacije BiH sa Community Acquisom ...................................................... 89
3.1.3. Vodno pravo kantona ................................................................................................................................ 89
3.1.4. Odnosi izmeu entiteta ............................................................................................................................. 90
3.1.5. Prilozi ........................................................................................................................................................ 93
3.2.
Institucionalni okvir upravljanja vodama u Federaciji BiH ...................................................100
3.2.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 100

3.2.2. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva ........................................................... 101
3.2.3. Meunarodni okvir upravljanja vodama ................................................................................................. 102
3.2.4. Strune institucije na razini Federacije Bosne i Hercegovine ................................................................. 102
3.2.5. Kantonalna ministarstva mjerodavna za oblast upravljanja vodama ...................................................... 103
3.2.6. Kadrovska struktura ljudski resursi u sektoru voda ............................................................................. 104
3.2.6.1.
Ralamba stanja ........................................................................................................................... 105
3.2.7. Inspekcijske slube ................................................................................................................................. 106
3.3.
Ekonomski okvir upravljanja vodama......................................................................................107
3.3.1. Osnovni izvori financiranja upravljanja vodama .................................................................................... 107

3.3.2. Izvorni prihodi sektora voda ................................................................................................................... 108
3.3.2.1.
Posebne vodne naknade................................................................................................................. 108
3.3.2.2.
Opa vodna naknada ..................................................................................................................... 110
3.3.2.3.
Ostala sredstva............................................................................................................................... 110
3.3.3. Postojea ekonomska situacija osnovnih segmenata vodnog sektora ..................................................... 111
3.3.4. Postojea situacija u pogledu koncesija u vodnom sektoru .................................................................... 114
3.3.5. Postojea situacija u pogledu privatizacije u vodnom sektoru ................................................................ 115
3.4.
Uporaba voda pokazatelji stanja ............................................................................................116
3.4.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 116

3.4.2. Opskrba vodom stanovnitva .................................................................................................................. 116
3.4.2.1.
Opseg stanovnitva vodovodnim sustavima .................................................................................. 116
3.4.2.2.
Zahvaene i isporuene koliine voda ........................................................................................... 117
3.4.2.3.
Prikaz resursa za vodoopskrbe ...................................................................................................... 119
3.4.2.4.
Prikazi stanja vodoopskrbe po vodnim podrujima....................................................................... 119
3.4.2.4.1. Vodno podruje rijeke Save: .................................................................................................... 119
3.4.2.4.2. Vodno podruje Jadranskog mora:........................................................................................... 126
3.4.2.5.
Zakljuak ....................................................................................................................................... 130
3.4.3. Uporaba voda za potrebe gospodarstva .................................................................................................. 131
3.4.3.1.
Uporaba vodnih snaga ................................................................................................................... 132
3.4.3.2.
Uporaba voda u poljoprivredi natapanje ..................................................................................... 135
3.4.3.3.
Ribnjaci ......................................................................................................................................... 135
3.4.3.4.
Sport i rekreacija na vodama ......................................................................................................... 136
3.4.3.5.
Plovidba......................................................................................................................................... 136
3.5.
Zatita voda pokazatelji stanja ...............................................................................................138
3.5.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 138

3.5.2. Izvori zagaenja i procjena pritisaka ...................................................................................................... 138
3.5.2.1.
Koncentrirani izvori zagaenja voda ............................................................................................. 139
3.5.2.2.
Disperzni izvori zagaenja ............................................................................................................ 142
3.5.3. Zatita voda od koncentriranih izvora zagaenja .................................................................................... 143
3.5.3.1.
Ureaji za preiavanje otpadnih voda ........................................................................................ 143
3.5.4. Zatita voda od disperznih izvora zagaenja .......................................................................................... 145
3.5.5. Zatiena podruja .................................................................................................................................. 145
Travanj 2010.
hrv
3.5.6.
3.6.
Pojava akcidentnih zagaenja voda ........................................................................................................ 146
Zatita od voda pokazatelji stanja ..........................................................................................148
3.6.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 148

3.6.2. Stanje sustava za zatitu od tetnog djelovanja voda .............................................................................. 149
3.6.3. Zatita od poplava znaaj poplava ....................................................................................................... 150
3.6.3.1.
Izgraenost zatitnih objekata po poplavnim podrujima ............................................................. 151
3.6.3.2.
Plavne povrine ............................................................................................................................. 156
3.6.3.3.
Mape rizika.................................................................................................................................... 157
3.6.3.4.
Negraevinske mjere zatite od poplava ....................................................................................... 157
3.6.3.5.
Sadanja organizacija obrane od poplava ...................................................................................... 158
3.6.3.6.
Organizacija obrane od leda .......................................................................................................... 158
3.6.3.7.
Praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava .................................................................... 158
3.6.3.8.
Reimi rada hidroakumulacija za vrijeme velikih voda ................................................................ 159
3.6.3.9.
Otklanjanje posljedica od tetnog djelovanja voda ....................................................................... 159
3.6.4. Zatita od erozija i bujica ........................................................................................................................ 159
3.6.4.1.
Stanje erozija tla i bujica ............................................................................................................... 161
3.6.5. Odvodnja unutarnjih voda....................................................................................................................... 162
3.6.6. Nedostatak voda...................................................................................................................................... 163
3.7.
3.7.1.
3.7.2.
3.7.3.
4.
Osnove za izvjee o stanju okolia u Federaciji BiH ..............................................................164

Uvod ....................................................................................................................................................... 164
Veze izmeu DPSIR elemenata-indikatora ............................................................................................. 165
DPSIR metoda u oblasti upravljanja vodama ......................................................................................... 165
Ciljevi upravljanja vodama i mjere ...................................................................................... 167

4.1.
Polazita pri definiranju ciljeva upravljanja vodama .............................................................167
4.1.1. Razina ugroenosti ope zdravstvene situacije stanovnitva .................................................................. 167

4.1.1.1.
Opseg stanovnitva javnom vodoopskrbom .................................................................................. 167
4.1.1.2.
Obuhvat stanovnitva sustavima za odvodnju i tretman otpadnih voda ........................................ 168
4.1.1.3.
Kvaliteta povrinskih voda ............................................................................................................ 168
4.1.1.4.
Kvaliteta podzemnih voda ............................................................................................................. 168
4.1.1.5.
Utjecaj poplava .............................................................................................................................. 169
4.1.1.6.
Zakljuak ....................................................................................................................................... 169
4.1.2. Sigurnost stanovnitva i dobara .............................................................................................................. 169
4.1.3. Meunarodne obveze i ugovori............................................................................................................... 170
4.1.3.1.
Europski okvir upravljanja vodama............................................................................................... 170
4.1.3.2.
Meunarodne konferencije o upravljanju vodama ........................................................................ 171
4.1.3.3.
Milenijski razvojni ciljevi (MRC) ................................................................................................. 173
4.1.3.4.
Relevantni ugovori i konvencije .................................................................................................... 174
4.2.
Opi ciljevi upravljanja vodama................................................................................................177
4.3.
Ciljevi upravljanja vodama i mjere po oblastima ....................................................................179
4.3.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 179

4.3.2. Pravni okvir ............................................................................................................................................ 181
4.3.2.1.
Metodoloki pristup....................................................................................................................... 181
4.3.2.1.1. Razlozi za reviziju vodnog prava i propisa o vodama.............................................................. 181
4.3.2.1.2. Razlozi za institucionalnu reformu .......................................................................................... 182
4.3.2.1.3. Neke ope znaajke Strategije i trenutka u kome se donosi u pogledu ciljeva i rokova .......... 182
Strateki cilj 1: Pravna reforma sektora voda, koja proizlazi iz potrebe za prilagoavanjem novim drutvenim
uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabiliziranja i
pridruivanja BiH Europskoj uniji ................................................................................................................... 183
4.3.2.1.4. Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU ....................................................................................... 183
4.3.2.1.5. Principi na kojima se zasnivaju zahtjevi EU ............................................................................ 184
4.3.2.1.6. Rokovi za zadovoljenje zahtjeva EU ....................................................................................... 185
4.3.2.1.7. Instrumenti meunarodnog vodnog prava................................................................................ 186
4.3.2.2.
Operativni ciljevi i mjere za pravni okvir ...................................................................................... 187
4.3.2.2.1. Operativni cilj 1: Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU ........................................................... 187
4.3.2.2.2. Operativni cilj 2: Ciljevi koji proizlaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i
institucija 195
Travanj 2010.
hrv
4.3.2.3.
Mjere za postizanje stratekih i operativnih ciljeva ....................................................................... 197
4.3.2.4.
Prilozi: ........................................................................................................................................... 198
4.3.2.4.1. Prilog 1: Lista propisa EU koji se odnose na vode................................................................... 198
4.3.2.4.2. Prilog 2: Lista direktiva EU koji su od znaaja za upravljanje vodama ................................... 199
4.3.2.5.
Pravni aspekt javno-privatnog partnerstva .................................................................................... 199
4.3.3. Ekonomski okvir ..................................................................................................................................... 201
4.3.3.1.
Razlozi za analizu ekonomskih i financijskih aspekata u upravljanju vodama ............................. 201
4.3.3.2.
Kljune strateke odrednice i njihov utjecaj na budue poslovne modele u oblasti upravljanja
vodama.......... ................................................................................................................................................... 202
4.3.3.3.
Znaajke uspjenih buduih poslovnih i organizacijskih modela strateki ciljevi u upravljanju
vodama u Federaciji BiH .................................................................................................................................. 202
4.3.3.4.
Strateki cilj 2: Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu
uz veu zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu upravljanja vodnim resursima ............................... 203
4.3.3.5.
Strateki cilj 3: Poboljanje uinkovitosti, unapreenje transparentnosti i poveanje odgovornosti u
upravljanju vodama .......................................................................................................................................... 204
4.3.3.6.
Strateki cilj 4: Osiguranje financijske odrivosti u upravljanju vodama i reforma sustava cijena
vodnih usluga uz postupno uvoenje ekonomske cijene vode ......................................................................... 205
4.3.3.7.
Operativni ciljevi i mjere za ekonomski okvir .............................................................................. 206
4.3.3.7.1. Operativni cilj 3: Ekonomski racionalnije i okolini prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i
realiziranje mjera za prelazak sa postojee prakse upravljanja ponudom na upravljanje potranjom za
vodom............. ............................................................................................................................................. 206
4.3.3.7.2. Operativni cilj 4: Postupni prelaz na sustav koji bi osigurao dugorono odrivo financiranje u
oblasti upravljanja vodama, te puno pokrie trokova od korisnika usluga ili iz drugih izvora .................. 207
4.3.3.7.3. Operativni cilj 5: Poboljanje procesa odluivanja o vidovima uporabe vodnih resursa ......... 208
4.3.3.8.
Problem financiranja i inovativni izvori financiranja u upravlja nju vodama ............................... 208
4.3.3.9.
Javno-privatno partnerstvo u oblasti upravljanja vodama strateki izazovi i mogua rjeenja .. 209
4.3.3.10. Ekonomska cijena vode ................................................................................................................. 210
4.3.3.11. Financiranje putem vodnih naknada i prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra .............. 211
4.3.3.11.1. Posebne vodne naknade za uporabu povrinskih i podzemnih voda ...................................... 212
4.3.3.11.2. Financiranje melioracijskog odvoenja i melioracijskog natapanja: ..................................... 212
4.3.3.11.3. Posebne vodne naknade za uporabu vode za proizvodnju elektrine energije ....................... 214
4.3.3.11.4. Vodne naknade za zatitu voda .............................................................................................. 214
4.3.3.11.5. Naknada za vaenje materijala iz vodotoka ........................................................................... 215
4.3.3.11.6. Financiranje zatite od tetnog djelovanja voda zatita od poplava .................................... 215
4.3.4. Institucionalni okvir ................................................................................................................................ 216
4.3.4.1.
Strateki cilj 5: Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu
procesa pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda ......................................................................... 216
4.3.4.2.
Operativni ciljevi i mjere za institucionalni okvir ......................................................................... 219
4.3.4.2.1. Operativni cilj 6: Institucionalno jaanje sektora voda Federacije BiH ................................... 219
4.3.4.2.2. Operativni cilj 7: Osnaenje strunih kapaciteta ...................................................................... 220
4.3.4.2.3. Operativni cilj 8: Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode ................... 221
4.3.4.2.4. Operativni cilj 9: Uspostava referentne(ih) i ovlatenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda
................................................................................................................................................. 222
4.3.4.2.5. Operativni cilj 10: Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u sluajevima pojave
akcidentnih i iznenadnih zagaenja voda .................................................................................................... 223
4.3.5. Uporaba voda .......................................................................................................................................... 223
4.3.5.1.
Uvod .............................................................................................................................................. 223
4.3.5.2.
Strateki cilj 6: Poveanje obuhvata i poboljanje javne vodoopskrbe ......................................... 224
4.3.5.3.
Strateki cilj 7: Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u oblastima iji razvitak ovisi od
interesa trita ................................................................................................................................................... 225
4.3.5.4.
Operativni ciljevi i mjere za oblast uporabe voda ......................................................................... 227
4.3.5.5.
Opskrba vodom stanovnitva ........................................................................................................ 227
4.3.5.5.1. Potrebne koliine voda ............................................................................................................. 227
4.3.5.5.2. Prikaz raspoloivih vodnih resursa za javnu vodoopskrbu ...................................................... 229
4.3.5.5.3. Operativni cilj 11: Poveanje obuhvata javnim vodovodnim sustavima sa sadanjih 60% na
priblino 80% na kraju planskog razdoblja Strategije ................................................................................. 230
4.3.5.5.4. Operativni cilj 12: Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sustavima za oko 15% ........... 231
4.3.5.5.5. Operativni cilj 13. Racionalna uporaba, zatita, unapreenje stanja i ouvanje vodnih resursa
koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javne vodoopskrbe ......................................................... 232
4.3.5.6.
Operativni ciljevi za uporabu vode u oblastima iji razvitak ovisi od trita ................................ 233
Travanj 2010.
10
hrv
4.3.5.6.1. Operativni cilj 14: Ouvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta uporabe i zatite iz ZOV-a
Federacije BiH, sukladno oekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvitak ovisi od interesa trita
i opeg ekonomskog napretka ..................................................................................................................... 233
4.3.6. Zatita voda ............................................................................................................................................. 239
4.3.6.1.
Uvod .............................................................................................................................................. 239
4.3.6.2.
Strateki cilj 8: Postizanje i odravanje dobrog stanja povrinskih i podzemnih voda radi zatite
akvatine flore i faune i potreba korisnika voda ............................................................................................... 240
4.3.6.3.
Operativni ciljevi i mjere za oblast zatite voda ............................................................................ 241
4.3.6.4.
Kvaliteta povrinskih i podzemnih voda ....................................................................................... 242
4.3.6.4.1. Operativni cilj 15: Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podruje rijeke Save i Vodno
podruje Jadranskog mora ........................................................................................................................... 242
4.3.6.5.
Zatita voda od koncentriranih izvora zagaenja .......................................................................... 243
4.3.6.5.1. Operativni cilj 16: Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda ............. 244
4.3.6.5.2. Operativni cilj 17: Smanjenje emisije tetnih i toksinih materija koje produciraju pojedini
industrijski zagaivai kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja i principa "zagaiva plaa"......... 245
4.3.6.5.3. Operativni cilj 18: Smanjenje koliina zagaenje koje dospijeva u povrinske i podzemne vode
sa ustrojenih i divljih odlagalita krutog otpada ....................................................................................... 246
4.3.6.6.
Zatita voda od disperznih izvora zagaenja ................................................................................. 246
4.3.6.6.1. Operativni cilj 19: Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti ................................. 247
4.3.6.6.2. Operativni cilj 20: Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje umama ........ 247
4.3.6.6.3. Operativni cilj 21: Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih voda za
naselja ispod 2.000 stanovnika .................................................................................................................... 247
4.3.6.6.4. Operativni cilj 22: Smanjenje zagaenja od prometa ............................................................... 247
4.3.6.7.
Zatiena podruja......................................................................................................................... 247
4.3.6.7.1. Operativni cilj 23: Uspostava zatienih podruja sukladno Zakonu o vodama FBiH ............ 248
4.3.7. Zatita od voda ........................................................................................................................................ 249
4.3.7.1.
Strateki cilj 9: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama ..................................... 249
4.3.7.2.
Operativni ciljevi i mjere za oblast zatite od voda ....................................................................... 249
4.3.7.2.1. Operativni cilj 24: Obnova i sanacija postojeih, te izgradnja i odravanje sustava zatitnih
vodnih objekata u cilju poveanja stupnja sigurnosti obrane od poplava .................................................... 250
4.3.7.2.2. Operativni cilj 25: Izrada i donoenje planova za zatitu od tetnog djelovanja voda ............. 251
4.3.7.2.3. Operativni cilj 26: Smanjenje erozije ....................................................................................... 252
4.3.7.2.4. Operativni cilj 27: Uspostava Programa za borbu protiv sue ................................................. 253
4.3.7.2.5. Operativni cilj 28: Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe- ruenja ili prelivanja
ustava.............................................................................................................................................................254
5.
Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama ...................................... 255

5.1.
Uvod i prikaz Plana.....................................................................................................................255
5.2.
Pregled potrebnih ulaganja - Cijene provedbe planiranih mjera ..........................................290
5.2.1. Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja ............................................................................. 290

5.2.2. Uporaba voda .......................................................................................................................................... 290
5.2.3. Zatita voda ............................................................................................................................................. 290
5.2.4. Zatita od voda ........................................................................................................................................ 291
5.2.5. Dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije ......................................................................... 291
5.2.6. Procjena moguih izvora i uvjeta financiranja provedbe mjera radi ostvarenja ciljeva Strategije
upravljanja vodama FBiH ..................................................................................................................................... 293
5.2.6.1.
Svjetska banka ............................................................................................................................... 296
5.2.6.2.
Sredstva Europske unije ................................................................................................................ 296
5.2.6.3.
EIB (Europska investicijska banka) .............................................................................................. 298
5.2.6.4.
Bosanskohercegovaka razvojna banka BOR banka .................................................................. 298

Travanj 2010.
11
hrv

Travanj 2010.
12
hrv

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRUJU
1.1. POLOAJ I DRUTVENO-POLITIKI OKVIR
1.
Osnovne informacije o predmetnom podruju
1.1.
Poloaj i drutveno-politiki okvir
1.1.1.
Osnovni pokazatelji
Bosna i Hercegovina se, prema svom zemljopisnom poloaju, nalazi na granici dvaju klimatskih
pojaseva zapadnog Balkanskog poluotoka. Prostire se na povrini od 51.209,2 km2, od ega kopno
zauzima 51.197 km2 a more 12,2 km2.1 Klima je preteito kontinentalna a na jugu zemlje
mediteranska. Slubeno ime drave je Bosna i Hercegovina koje je definirano stupanjem na snagu
Okvirnog sporazuma o miru iz 1995. godine. Drava se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i
Hercegovine (Federacija BiH) i Republike Srpske (RS), te Distrikta Brko (DB). Zemljopisne
koordinate krajnjih toaka Bosne i Hercegovine su slijedee:
Poloaj Sjeverna zemljopisna irina Istona zemljopisna duljina
Sjever
450 16' 30''
160 55' 56''
0
'
''
Jug
42 33 00
180 32' 24''
0
'
''
Istok
44 03 00
190 37' 41''
Zapad
440 49' 30''
150 44' 00''
Opina/naselje
B. Dubica/Gradina D.
Trebinje/Podtirovnik
Bratunac/lijebac
Biha/Bugar
Tabela 1. 1.1: Zemljopisne koordinate krajnjih toaka Bosne i Hercegovine

(Izvor: Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove BiH)
Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta, nastala je potpisivanjem Vaingtonskog

sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, 18. oujka 1994. godine.
Na sjednici Ustavotvorne skuptine, 30. oujka 1994. godine, usvojen je Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine. Ova skuptina je 1996. godine prestala sa radom nakon formiranja Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine. Povrina Federacije BiH iznosi 26.127 km2.
Administrativno se Federacija BiH sastoji od deset kantona, to je utvreno Zakonom o federalnim
jedinicama2, dok su nazivi i sjedita kantona utvreni ustavima kantona, i to:
Unsko-sanski kanton, sa sjeditem u Bihau (Kanton 1);

Posavski kanton, Oraje (Kanton 2);
Tuzlanski kanton, Tuzla (Kanton 3);
Zeniko-dobojski kanton, Zenica (Kanton 4);
Bosansko-podrinjski kanton, Gorade (Kanton 5);
Srednjobosanski kanton, Travnik (Kanton 6);
Hercegovako-neretvanski kanton, Grad Mostar (Kanton 7);
Zapadnohercegovaki kanton, iroki Brijeg (Kanton 8),
Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo (Kanton 9),
Kanton 10, Livno
Organizacijski, kantoni su podijeljeni po opinama kojih na prostoru Federacije BiH ukupno ima
79. Na slijedeoj slici se daje ilustrativan prikaz povrina kantona unutar Federacije BiH.
1
2
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: www.bhas.ba

Sl. novine FBiH, br.9/96

Travanj 2010.
13
hrv

Slika 1 1.1: Kantoni Federacije BiH
1.1.2.
Stanovnitvo
Kao to je poznato, u Bosni i Hercegovini nema slubenih popisa stanovnitva od 1991. godine. Svi
podaci objavljeni nakon 1991. godine zasnivani su ili na ogranienim lokalnim popisima i anketama
manjih podruja ili na strunim ralambama i procjenama.
Treba naglasiti da je razdoblje nakon 1991. godine obiljeen burnim demografskim pomjeranjem.
Pored toga, u ovom vremenu su nastale politike i drutvene promjene koje uvelike kompliciraju
ocjenu sadanje demografske situacije, a poglavito prognoze za budue razdoblje. Podruje
Federacije BiH je bilo pogoeno migracionim promjenama u koje su bile ukljuene tisue
stanovnika i to u, demografski gledano, vrlo kratkom razdoblju. Ukoliko se za Bosnu i Hercegovinu
promatraju stope prirasta stanovnitva u posljednjih 40 godina, moe se izdvojiti nekoliko
karakteristinih faza:
Do 70-ih godina demografsku dinamiku karakterizirale su visoke stope prirasta stanovnitva;

Od 70-ih do 90-ih godina, bez obzira na rast stanovnitva, godinji rast je bio manji;
Od druge polovine 90-ih, po procjenama, uoen je ponovni, neto blai, rast ali daleko blai u
odnosu na ranija razdoblja.

Travanj 2010.
14
hrv

1.1.2.1.
Demografski razvitak do 1991. godine
U slijedeoj tabeli i grafiku daje se prikaz demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini po

rezultatima provedenih popisa stanovnitva. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnitva,
1991. godine Bosna i Hercegovina je imala 4.377.033 stanovnika na teritoriji od 51.197 km2.3
Godina
popisa
1879.
1885.
1895.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
Povrina
km2
51.246
51.246
51.246
51.200
51.200
51.564
51.189
51.221
51.197
51.197
51.197
51.197
Broj
stanovnika
1.158.440
1.336.091
1.568.092
1.898.044
1.890.440
2.323.555
2.564.308
2.847.459
3.277.948
3.746.111
4.124.256
4.377.033
Stanovnika / km2
22,6
26,1
30,6
37,1
36,9
45,1
50,1
55,6
64,0
73,2
80,6
85,5
Tabela 1.1.2: Prikaz promjene broja stanovnika BiH po provedenim popisima stanovnitva 1879.-1991. g.
1.1.2.2.
Demografski razvitak u razdoblju 1991.-2007. godine
Kao to je naprijed navedeno, ovo razdoblje se, pored toga to nije obiljeen popisom stanovnitva,
karakterizira izraenim demografskim pomjeranjem. Ratno razdoblje 1991.-1995. je donijelo
destrukcije i posljedice velikih razmjera, mjerljivih i nemjerljivih u stanovnitvu, imovini,
gospodarskim kapacitetima, te drutvenoj i komunalnoj infrastrukturi. Posljedice na ljude su najtee
i ogledaju se u gubicima, odlivu stanovnitva (posebno radno najaktivnijeg), kao i u pogoranju
psihofizikog zdravstvenog stanja. Stanovnitvo je pretrpjelo izmjene migracijama, kretanjima
raseljenih i izbjeglih osoba, a izmijenjena je ekonomska, obrazovna i urbano-ruralna struktura.
Procjene o broju stanovnika za razdoblje 1996.-2007. godine su preuzete iz publikacija Federalnog
zavoda za statistiku Sarajevo.4
Treba znati da je u razdoblju nakon 1995. godine dolo do formiranja novih opina u Federaciji
BiH, i to: Buim u Unsko-sanskom; Domaljevac u Posavskom; eli, Doboj-istok, Sapna i Teoak
u Tuzlanskom; Doboj-jug i Usora u Zeniko-dobojskom; Foa i Pale u Bosansko-podrinjskom i
opina Dobretii u Srednjobosanskom kantonu. Takoer, dolo je i do promjena granica iz 1991.
godine za neke opine. Sve ove promjene uzete su u obzir, pa je po podacima navedene statistike
institucije broj stanovnika Federacije BiH (stalno prisutno stanovnitvo), za razdoblje 1991.2007.
godine, prikazan i grafiki, Slika 1.1.2.
3
4
Podatak se odnosi na povrinu kopna BiH od 51.197 km2, dok je ukupna povrina BiH 51.209,2 km2
Federalni zavod za statistiku Sarajevo www.fzs.ba

Travanj 2010.
15
hrv

Promjena broja prisutnog stanovnitva u Federaciji BiH za period 1991-2007 godina
3200
Stanovnitvo x 1000
3000
2800
Prisutno
stanovnitvo F BiH
2600
2400
2200
2000
1991 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Godine
Slika 1.1.2: Grafiki prikaz promjene broja stanovnika u Federaciji BiH za razdoblje 1991.-2007. godine
(Izvor: Federalni zavod za statistiku Sarajevo)
Kao to se vidi iz navedenih podataka, broj prisutnog stanovnitva se za promatrano razdoblje

uglavnom ne mijenja znaajnije i kree se oko 2.300.000, to je u odnosu na 1991. godinu
smanjenje za oko 26%. Promatrajui odnos broja stanovnika iz 2007. prema 1991. godini, po
kantonima, dobiva se slijedea slika.
PROCJENA 2007
POPIS 1991
496.830
419.030
401.796
287.878
256.339
227.473
82.069
82.095
89.012
HERCEGBOSANSKA
UPANIJA
115.626
KANTON SARAJEVO
267.412
ZAPADNOHERCEGOVAKI
KANTON
BOSANSKOPODRINJSKI
KANTON
ZENIKO-DOBOJSKI
KANTON
TUZLANSKI
KANTON
33.662
39.951
339.513
HERCEGOVAKONERETVANSKI
KANTON
41.187
56.635
KANTON POSAVSKI
UNSKO-SANSKI
KANTON
499.075
478.699
SREDNJOBOSANSKI
KANTON
488.399
343.795
Slika 1.1.3: Grafiki prikaz odnosa broja stanovnika popis 1991. procjena 2007.
Trenutno najnaseljeniji dijelovi Federacije BiH su sredinji i sjeveroistoni dio teritorije, tonije
Kanton Sarajevo sa oko 325 i Tuzlanski Kanton sa oko 185 stanovnika na km2, gdje na 15%
povrine teritorije ivi oko 40% ukupnog stanovnitva Federacije BiH. Na drugim dijelovima
teritorije situacija je relativno povoljna, izuzev Kantona 10 gdje na 19% ukupne teritorije Federacije
BiH ivi samo 16,6 stanovnika na km2.
Travanj 2010.
16
hrv

Raspored stanovnitva po naseljima je mogue prikazati samo za razdoblje 1991. godine, shodno
rezultatima popisa5. Na slijedeoj slici se daje grafika interpretacija veliine naseljenih mjesta na
prostoru Federacije BiH.
Slika 1.1.4: Broj stanovnika i veliina naselja po opinama

(popis 1991.)
Procjene o broju stanovnika za razdoblje 1996.-2007. godine se od Federalnog zavoda za statistiku daju samo za
opine
Travanj 2010.
17
hrv

1.2. PRIRODNE ZNAAJKE
Raspored broja stanovnika po vodnim, odnosno slivnim i podslivnim podrujima u Federaciji BiH
dat je na slijedeim tabelama.
Predmetno podruje:
Podsliv Une sa Glinom i Koranom
Podsliv Vrbasa
Podsliv Bosne
Podsliv Drine
Neposredni sliv Save
Ukupno Vodno podruje rijeke Save
Broj stanovnika
Popis 1991 g.
Procjena 1997 g.
364.597
302.488
160.762
120.868
1.544.386
1.341.727
63.410
57.526
144.988
135.557
2.278.143
1.958.166
Tabela 1.1.3: Prikaz stanovnitva Federacije BiH na Vodnom podruju rijeke Save
Predmetno podruje:
Sliv Neretve sa Trebinjicom
Sliv Krke i Cetine
Uk. Vodno podruje Jadranskog
mora
Sveukupno Federacija BiH
Broj stanovnika
Popis 1991 g.
Procjena 1997 g.
359.060
311.262
81.615
58.084
440.675
369.346
2.718.818
2.327.512
Tabela 1.1.4: Prikaz stanovnitva Federacije BiH na Vodnom podruju Jadranskog mora
1.2.
Prirodne znaajke
1.2.1.
Opi pokazatelji
Geoloka graa i petrografski sastav terena Federacije BiH je rezultat duge geoloke prolosti, to
je rezultiralo stvaranjem magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, te mnogih orudnjenja.
Reljef se razvijao tijekom razdoblja paleozoika, mezozoika i kenozoika. Na znaajke hidrografskog
otjecanja znaajno utjee postojanje razvijenog karstnog podruja.
Na hidroloke prilike bitan utjecaj imaju geomorfoloki i hidrogeoloki imbenici, to se ilustrira
slijedeim navodima:
Poloaj barijera Dinarida, koji presijecaju vlana zrana strujanja sa Sredozemlja, izazivaju
njihovo podizanje, naglo hlaenje i nastanak padalina. Stoga su i najvee padaline na prostoru
Bosne i Hercegovine i Federacije BiH ba u podnoju Dinarida;
Na takav sustav nastanaka padalina nadovezuje se poloaj prostiranja karsta, sa njegovim velikim
podzemnim retenzionim hidrolokim potencijalima.
Na ovakvim osnovama, uz odgovarajui pogodan rubni kontakt sa hidrogeolokim izolatorima,

nastaju sva izvorita znaajnih vodotoka, oba vodna podruja Federacije BiH. Sa istim
geomorfolokim i padalinskim obiljejima, ali bez karsta, reim voda u Federaciji BiH, kao i u
Bosni i Hercegovini u cjelini, bi bio znaajno nepovoljniji.
1.2.2.
Litografske i tektonske znaajke
Podruje Federacije Bosne i Hercegovine smjeteno je u nekoliko razliitih paleogeografskostrukturnih jedinica koje se razlikuju po svom sastavu, strukturi i genezi. U profilu jugozapadZavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo
Travanj 2010.
18
hrv

sjeveroistok, od Jadranskog mora do rijeke Save mogu se izdvojiti slijedee paleogeografskostrukturne jedinice, prikazane na Slici 1.2.1.:
Dinarska karbonatna platforma (Vanjski Dinaridi) - najveim dijelom sliva Jadranskog mora a
manjim rijeke Save;
Bosanski fli podsliv rijeke Save;
Paleozojsko-trijaske alohtone formacije koje manjim dijelom pripadaju slivu Jadrana a veim
slivu rijeke Save. Slivu Jadrana pripadaju jugozapadni dijelovi Zec planine, Bitovnje i Bjelanice
(sliv rijeke Neretve). Slivu rijeke Save pripadaju paleozojski i trijaski tereni podruja Kljua,
Sanskog Mosta, planine Vranice, Igmana i Bjelanice, ireg podruja Sarajeva i Gorada;
Ofiolitna zona koja obuhvaa planine Ozren i Konjuh (tipini nekarstni teren u kome prevladavaju
bazine i ultrabazine stijene) podsliv Save;
Savsko-vardarska zona (Tuzlanski i Posavski kanton) podsliv Save;
U okviru ovih paleogeografsko-strukturnih jedinica, izdvojene su post-orogene oligocenske,
neogenske i kvartarne formacije u kojima su formirana znaajna vodna tijela intergranularne
poroznosti.
Geological map of Bosnia and Herzegovina
12
14-a
Biha
10
14
14 - a
1
2
3
4
15
16
24
25
15
25
4 Sarajevo
2
25
Jablanica 6 7
14
19
20
21
22
23
24
25
4
25
4
4
8
Mostar
14
13
9
19
1
4
10
Viegrad
18
Gorade
6
23
14
25
21
11
12
13
2 25
6
19
20
21
22
23
24
25
1
25
Livno
5
6
9
10
16-a
17
18
Zvornik
12
Travnik
7
8
24
23
1
2
3
4
24
12
18
9 6
Legend
1 2 14
14
Tuzla
18
10
13- a
13 12
-a
18
Bijeljina
1 3-a
1 3-a
11
Brko
12
10
12
13-a
14-a
15
22
Banjaluka
B.Gradika
22
-a
10
13
13
Neum
11
Trebinje
Allochthonus Paleozoic and Triassic complexes

Metamorphyc Rocks: 1. Silurian, Sedimentary Rocks: 2. Devonian , 3. Carboniferous,
4. Late Permian , 5 . Early Triassic, 6. Middle Triassic, 7. Late Triassic,
Volcanic Rocks: Variscan=25 . Rhyolite group , Middle Triassic=23. Basalt group
Plutonic Rocks: Middle Triassic=19. Alkali-feldspar syenite , 20. Gabbro group,
21. Granodiorite-diorites group
Adriatic carbonate platform (External Dinarides)

8. Jurassic , 11 . Cretaceous, 13. Paleocene , 14 . Eocene
Passive continental margin (Flysch Bosniaque)
Km
64
10. Jurassic-Cretaceous
Ophiolite zone
9 . Late Jurassic Late Cretaceous(melange ), 18. Middle Jurassic-Late Jurassic (ophiolite formations)
Active continental margin (Vardar zone)
Sedimentary Rocks: 12. Late Cretaceous, 13 a. Paleocene , 14 a. Eocene

Plutonic Rocks: 22. Eocene (granite group ), Volcanic Rocks: 24 . Miocene (trachyte group )
Post-orogenic Oligocene, Neogene and Quarternary sediments

15. Eocene-Oligocene (Promina), 16. Miocene intramountain fresh-water sediments,
Hazim Hrvatovi
16 a. Miocene South Pannonian Basin , 17. Pliocene
Sl.1.2.1: Pregledna geoloka karta Bosne i Hercegovine sa glavnim paleogeografsko-tektonskim jedinicama (Hrvatovi,
2000).
Travanj 2010.
19
hrv

Legenda za sliku:
Alohtoni paleozojsko-trijaski kompleksi
Metamorfne stijene: 1. Silur(facija zelenih kriljaca), Sedimentne stijene: 2. Devon(vapnenci i dolomiti), 3.
Karbon(klastini sedimenti), 4.Gornji perm(klastiti, evaporiti, vapnenci), 5. Donji trijas(klastiti i rjee vapnenci),
6.Srednji trijas(vapnenci, rjee dolomiti), 7. Gornji trijas(vapnenci i dolomiti).
Vulkanske stijene: Variscijske (paleozoik)=25. Skupina riolita, Srednji trijas=23. Skupina bazalta
Plutonske stijene: Srednji trijas=19. Alkalni sijeniti, 20. Skupina gabrova, 21. Skupina granodiorita-diorita.
Dinarska karbonatna platforma
8. jura(vapnenci i dolomiti), 11. kreda(vapnenci), 13. paleocen(vapnenci), 14.eocen(fli),
Bosanski fli (pasivna kontinentalna margina)
10. jursko-kredni flini sedimenti
Ofiolitna zona
9. gornje-jurski i donjo-kredni ofiolitni melan(pjeari, glinci, alevroliti, ronaci, dijabazi, gabri, serpentiniti, vapnenci,
konglomerati), 18.Srednjejurske-gornjojurske ofiolitne formacije (bazine i ultrabazine stijene)
Savsko-vardarska zona (aktivna kontinentalna margina)
Sedimentne stijene: 12. gornja kreda (fli-djelomino metamorfiran), 13.a. paleocen (vapnenci i klastiti), 14.a.
eocen(fli)
Plutonske stijene: 22. Eocen (skupina granita), Vulkanske stijene:24 miocen (skupina trahita)
Post-orogeni oligocenski, neogenski i kvartarni sedimenti
15.eocen-oligocen(konglomerati i pjeari), 16.miocenski slatkovodni sedimenti sa naslagama uglja, 16.a. miocenski
sedimenti junog Panonskog bazena (marinski sedimenti), 17. pliocen
U narednom tekstu su opisane osnovne geoloke i tektonske znaajke navedenih jedinica.
Dinaridska karbonatna platforma Dinaridska karbonatna platforma - Vanjski Dinaridi,

obuhvaa prostor sjeveroistono od obale Jadranskog mora, poznat pod imenom Visoki kr ili
karstni Dinaridi. To je pojas duljine preko 300 i irine 80-200 km (nakon tektonske redukcije). U
ovom prostoru je bila karakteristina dugotrajna karbonatna sedimentacija (od srednjeg trijasa do
srednjeg eocena, a u nekim dijelovima i od gornjeg perma) iji je rezultat stvaranje veoma debelih
naslaga karbonatnih sedimenata u kojima su smjetena velika vodna tijela podzemne vode sa
znaajnim vrelima, kao to su vrelo Bune, Bunice, Klokot, Klokun i mnoga druga. U okviru
Dinaridske karbonatne platforme, formirano je vie tercijarnih paleodepresija, odnosno neogenih
sedimentacijskih bazena u kojima su u razdoblju oligocen-pont egzistirala slatkovodna jezera. Po
facijelnom tipu i litolokim znaajkama sedimenata nastalih u ovim bazenima (gline, pjeenjaci,
bree, konglomerati, ugljeni i vapnenci), bitno se razlikuju od sklopa karbonatne platforme, ali po
hidrogeolokoj funkciji, veliini i utjecaju na razvitak karstifikacijskih procesa unutar karbonatne
platforme, ovi bazeni predstavljaju njene znaajne elemente. Neogeni bazeni su tretirani kao
posebna paleogeografsko-strukturna jedinica razvijena u irem prostoru BiH. U podruju
Dinaridske karbonatne platforme to su slijedee jedinice: Cazinsko-bihaki, Drvarski, Glamoki,
Kupreki, Livanjski, Duvanjski, Mostarski, Nevesinjski i Gataki bazen.
Bosanski fli (Blanchet, 1969.; Aubouin et al., 1970.), takoer poznat kao flina zona SarajevoBanja Luka (Mojievi, 1975.), taloio se na padini i podnoju Jadransko-karbonatne platforme
(Pami et. al., 1998.). U Bosanskom fliu, koji je debljine oko 3.000 m, mogu se izdvojiti dvije
skupine formacija (Oluji, 1980.). U Legendi karte to su brojevi 7 i 8.
Starija, Vranduka skupina, karakterizira se alterniranjem neflinih ejlova paraflinih i
turbiditnih sekvencija koje su, uglavnom, izgraene od mikrita, arenita, ejlova, ponegdje
interstratificiranih s radiolaritima kao rezultat pelagikih ingresija; ova je jedinica lijaske do
berijaske starosti. Ova skupina formacija sadri obilan ofiolitni detritus, to indicira da je podruje
njenog stvaranja bilo u podruju ispred obduciranih ofiolita. Ova skupina formacija je izgraena
od mijeanih karbonatno-silikatnih stijena.
Mlaa, Ugarska skupina formacija, predstavlja pravi karbonatni fli koji je, uglavnom, izgraen
od materijala sa karbonatne platforme Vanjskih Dinarida. Lee diskordantno preko skupine

Travanj 2010.
20
hrv

Vranduk. Ova je jedinica albske do senonske starosti, a ponegdje sadri i donjopaleogenske

mikrofosile, poznata je u literaturi kao Durmitorski fli.
U hidrogeolokom smislu, litoloki sastav ovih flinih formacija je odredio i njihovu
hidrogeoloku funkciju, pa je kompleks jursko-krednog flia (Vranduka skupina) definiran kao
hidrogeoloki kompleks sa vodonepropusnom funkcijom, bez akvifera, a kredni karbonatni fli
(Ugarska skupina) kao hidrogeoloki kompleks sa mjeovitom poroznosti.
Alohtone paleozojsko-trijaske formacije remete pravilni zonalni raspored dinaridskih

paleogeografsko-strukturnih jedinica. Ove jedinice sadre, uglavnom, Paleozojske metasedimente
i metavulkanite koji su pokriveni permskim sedimentima. Pored paleozojskih formacija, prisutno
je obilje trijaskih vapnenaca i dolomita uz podreenije sinkrone magmatske i klastine stijene.
Paleozojski i trijaski kompleksi predstavljeni su Sansko-unskim, Srenjobosanskim i Jugoistonobosanskim alohtonim masama.
Podruje Federacije Bosne i Hercegovine zahvaa male prostore poznatog paleozojskog Sanskounskog podruja. To su tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Kljua i pripadaju karbonu, gornjem
permu i donjem trijasu.
Srednjobosanskim kriljavim gorjem (Vranica, Kruica, Radovan, Bitovnja, Zec i
Berberua), u irem smislu, nazivamo planine, uglavnom, izgraene od kristalastih kriljaca.
Najstarije tvorevine predstavljaju metamorfiti nastali preteito od sedimentnog kompleksa
silurske i ordovicijske () starosti. Kompleksi kriljaca, uglavnom, pripadaju faciji zelenih
kriljaca niskog stupnja metamorfizma, a manjim dijelom prelaznoj epidot-amfibolitskoj faciji.
Izdvojeni su slijedei metamorfiti: kvarcno-sricitski, muskovitski, filitini, kloritski, otrelitski,
amfibolski i grafitini kriljci; metapjeari, kvarciti, dolospariti mermerisani vapnenci i
mermeri. Navedeni parametamorfiti najkarakteristiniji su na terenima Busovae, Fojnice, Viteza
i Vranice. Meutim, mogu se izdvojiti i ograniena podruja karbonatne sedimentacije, izgraena
od vapnenaca, dolomita i mermera (Vranica) koja imaju karakter karstne sredine i u kojima je
smjeteno vodno tijelo podzemne vode.
Oblast jugoistone Bosne zahvaa podruje Foe, Gorada i Prae. Najstarije naslage, stariji
paleozoik, otkrivene su izmeu Foe i Gorada gdje je ouvan hercinski smjer pruanja slojeva.
Kod Ustikoline otkriveni su bankoviti vapnenci( Spasov i Filipovi, 1966. i Kulenovi 1977.) sa
konodontima gornjeg silura (Ozarkodina, Panderodus).
Dinaridska ofiolitna zona pokriva najvei dio Unutarnjih Dinarida, a izgraena je od slijedeih
jedinica (Pami, 1982.; Pami et al., 2002.):
a) Radiolaritna formacija, srednje/gornjotrijaske do donjokredne starosti, predstavlja slojna-sloj sekvencu izgraenu preteito od radiolarita i ejlova s podreenim mikritima i bazaltima.
b) Gornjojurski olistostromski ofiolitni melan ili divlji fli (wildflysch), u starijoj
literaturi poznat kao dijabaz-rona formacija, ima debljinu veu od 1 km. Ova formacija
predstavlja haotinu tvorevinu izgraenu od siltno-glinovitog matriksa sa fragmentima grauvaka,
ofiolita i podreeno ronjaka, glinaca, kriljaca i egzotinih vapnenaca koji su uglavnom trijaske
starosti. Gornji dio melana je metamorfiran kao rezultat konduktivne toplote nastale
obduciranjem vruih i mlaih ultramafitnih geolokih tijela. Ovaj metamorfizam je gornjojurske
starosti.

Travanj 2010.
21
hrv

c) Ultramafitni masivi su sauvani kao relikt oceanske kore koja pliva na debelom
ofiolitnom melanu (dijelovi planina Konjuh, Ozren). Dijelovi ultramafita (lerzoliti i harzburgiti)
su serpentinirani.
Gornji dijelovi ofiolitnih sekvenci su bili erodirani kada se stvara kora raspadanja serpentinita
obogaena kobaltom i niklom (podruje Gornjih ivinica). Preko kore raspadanja taloe se mlae
sedimentne kontinentalne i marinske formacije.
d) Sedimentne formacije koje lee transgresivno preko ofiolita mogu se izdvojiti u dvije
glavne formacije: Pogarska formacija (Jovanovi, 1957.) i platformni vapnenci kod Olova i na
Vijencu kod Lukavca.
Pogarska formacija je u donjim dijelovima predstavljena klastitima (konglomeratima, pjearima,
breama) koji su nastali od detritusa iz jurske ofiolitne zone, ali sa karakteristinim paleozojskim
crvenim granitima pronaenim u konglomeratima. Konkordantno preko ovih klastita (gornji
dijelovi donje krede) lee gornjokredni rudistni vapnenci (podruje epa i Zavidovia).
Platformni tip vapnenaca otkriven je kod Olova (podruje Stupanice i Vijenac kod Lukavca) i
predstavlja fosiliferne gornjojurske do donjokrene plitkovodne vapnence koji predstavljaju
poetak formiranja jedne manje, izolirane, karbonatne platforme koja u podlozi ima ofiolite.
Savsko-vardarska zona je prostor izmeu june Tisije i unutarnjih Dinarida (Sjeverna Bosna),
koji je uglavnom pokriven neogenskim sedimentima Panonskog bazena. Pre-neogene formacije su
sauvane na podruju Trebovca i Majevice. U Savsko-vardarskoj zoni su prisutne gornjokredne
do paleogenske fline jedinice koje su intrudirane paleogenim granitoidima, zatim ofiolitne
jedinice, tektonizirani melan i bimodalni vulkanizam.
Post-orogene oligocenske, neogenske i kvartarne formacije. U sadanjoj strukturi Dinarida

vanu ulogu imaju oligocensko-miocenske marinske do slatkovodne naslage nastale nakon
finalnog strukturiranja Dinarida za vrijeme eocenske deformacijske faze. U Bosni i Hercegovini
ima preko 150 malih i velikih slatkovodnih bazena sa naslagama uglja, od ega su u Federaciji
Bosne i Hercegovine najpoznatiji Sarajevsko-zeniki, Bugojanski, Kamengradski, Livanjski,
Tuzlanski i Mostarski.
U okviru podruja Federacije Bosne i Hercegovine, u izdvojenim slatkovodnim neogenskim
bazenima, izdvojene su naslage predstavljene laporovito-glinovitim sedimentima, rjee
konglomeratima, pijeskovima, vapnencima i ugljevima koji se eksploatiraju. Najee, kao
pokrovne naslage, u okviru ovih bazena konstatirani su plio-kvartarni pijeskovi i glinoviti
pijeskovi sa podreeno ljunkovima.
1.2.2.1.
Neogeni bazeni Federacije BiH
U strukturi Dinarida znaajnu ulogu imaju neogenske marinske do slatkovodne naslage nastale
nakon izdizanja Dinarida za vrijeme eocenske deformacijske faze. U Bosni i Hercegovini ima veliki
broj manjih ili veih slatkovodnih bazena sa naslagama uglja ili bez njih koji su rasprostranjeni na
svim geotektonskim i paleogeografskim jedinicama i mogu se zonirati na:
neogeni bazeni karbonatne platforme (Glamo, Livno, Sreviko p., Bijelo p., Duvanjsko polje,
Kupreko p., uiko p., Mostar, Biha, Drvar, Cazin i dr.),
neogeni bazeni izmeu Srednjobosanskog kriljavog gorja i Dinaridske ofiolitske zone
(Sarajevsko-zeniki bazen, Bugojanski bazen, Sansko-kamengradski, i dr.),
neogeni bazeni Unutarnjih Dinarida, nastali izmeu Dinarske ofiolitske i zone Savsko-vardarske
zone (Tuzlanski b., Graanica, Banjaluki b. i dr.),
Travanj 2010.
22
hrv

Posebno znaajni po niz funkcija hidrolokog i hidrogeolokog karaktera su sloeni sustavi

Mostarskog blata, Hutova i Bukog blata.
Litofacijelne znaajke ovih bazena su, zbog intenzivnih orogenih djelatnosti u tom razdoblju i
ciklinih izmjena uvjeta sedimentacije, veoma raznovrsne ali generalno dominiraju klastiti svih
tipova (gline, lapori, pijesci, konglomerati i dr.) sa karbonatnim sekvencama (vapnenci ) i izraenim
fazama formiranja ugljenih naslaga.
Svaki od ovih bazena bitno utjee na regijske i lokalne hidrogeoloke odnose i dio su sustava
cirkulacije podzemnih voda, a sa aspekta hidrogeolokog karaktera podloge na kojoj su formirani
znaajno je razlikovati:
neogeni bazeni na karbonatnoj karstificiranoj podlozi,
neogeni bazeni na klastinoj vodonepropusnoj podlozi.
U podruju karbonatne platforme, neogeni bazeni zauzimaju znaajna prostranstva u formi krakih
polja i ovdje e se, zbog veliine i znaaja u formiranju sustava cirkulacije podzemnih voda,
odnosno formiranju podzemnih vodnih tijela u podruju Dinaridske karbonatne platforme, naglasiti
neke od njih na podruju Federacije BiH.
Neogeni bazeni i vodonepropusne naslage koje ih tvore, zavisno od lokalnih geolokih prigoda i
hipsometrijskog poloaja, imaju razliitu ulogu unutar hidrogeolokog sklopa karstnih terena.
Prvenstveno funkcioniraju kao djelomine (visee), lokalne ili potpune barijere kretanju podzemnih
voda, usmjeravajui njihovo kretanje, i najee odreuju podzemne hidrogeoloke vododijelnice.
Tako, npr., neogen Duvanjskog polja usmjerava vode na dvije strane: ka vrelima Rame i Sinjskom
polju, dok neogen Livanjskog polja ini dugu barijeru, koja, ipak, ne zadrava sasvim vode iz
zalea, itd. Na taj nain ove naslage, zajedno sa strukturno-tektonskim poremeajima i njihovim
posljedicama, direktno utjeu na poloaj u prostoru i dubinu karstifikacije. Tim prije jer su mnogi
bazeni znatne monosti: od 500 pa do 2.000 m.
Razvodnica izmeu slivova Cetine, Krke i Neretve, unutar jadranskog sliva, rezultat su sloenog
djelovanja vie imbenika, meu kojima znaajno mjesto zauzima prostorni poloaj stijenskih masa
sa funkcijom hidrogeolokog kompleksa, kakvim se mogu smatrati jezerski sedimenti neogena u
cjelini, odnosno promina naslage razvijene u tom podruju. Na svom putu prema najniem
erozivnom bazisu, dio podzemnih voda vie puta nailazi na prepreke od neogenih sedimenata,
pojavljuje se na njihovoj povrini i tee preko (a djelomino i kroz) njih, da bi, na suprotnom kraju
polja, ponovo uao u podzemlje i nastavio tei prema nioj stepenici. Utvreno je pet horizonata na
kojima podzemne vode izlaze na povrinu i to: Kupreko polje (1.117 do 1.160 mnm), uiko polje
(cca 915 mnm), Glamoko i Duvanjsko polje (oko 860 mnm), Livanjsko polje i Buko blato (oko
700 mnm), te Sinjsko polje (oko 300 mnm). Utvrena su dva generalna smjera cirkulacije
podzemnih voda: zapadni krak, sa kaskadama Glamoko Livanjsko Sinjsko polje i istoni,
markantniji smjer koji se odvija preko Kuprekog, uikog, Duvanjskog i Bukog na Sinjsko polje.
1.2.2.2.
Glavne navlane strukture Dinarida
Zanemarujui lokalne tektonske sloenosti, vidi se da sve velike paleogeografske i strukturne

jedinice lee navuene jedna preko druge, s Vanjskim Dinaridima na dnu i Savsko-vardarskom
zonom na vrhu. Te velike navlano-borane strukture Dinarida deformirane su od gornje jure do
eocenske deformacijske faze. Imajui u vidu ovu injenicu, glavne navlane strukture Dinarida
(sl.4.3.) mogu se podijeliti u tri osnovne skupine (koje generalno predstavljaju i paleogeografske
jedinice Dinarida):
Travanj 2010.
23
hrv

Navlake proizale kretanjem Dinaridske karbonatne platforme, koje se karakteriziraju relativno

jednostavnom geometrijom i umjerenom duljinom kretanja (Karstna i Una-Glamo-Drenica-Gacko
navlaka),
100 km
0
2
BIHA
BANJALUKA
1
3
TUZLA
LEGENDA
4
Savsko-vardarska navlaka
Golijska navlaka
Ofiolitska navlaka
SARAJEVO
5
Durmitorska navlaka
Sansko-unska navlaka
Navlaka bosanskog flia
MOSTAR
1. Unski rasjed
2. Banjaluki rasjed
3. Spreansko-kozaraki rasjed
4. Drinski rasjed
5. Sarajevski rasjed
6. Neretvanski rasjed
7. Trebinjski rasjed
8. Busova;ki rasjed
9. Vrbaski rasjed
Tektonski blok Srednjebosanskog kriljavog gorja

Raduka navlaka
Navlaka Glamo-Drenica-Gacko
Krska navlaka
DUBROVNIK
Slika 1.2.2: Glavne strukture Dinarida Bosne i Hercegovine
Navlake proizale kretanjem dinarskog dijela Tetisa, koje se karakteriziraju kompleksnom

geometrijom i znaajnom duljinom transporta (Bosanskog flia, Ofiolitna i Savsko-vardarska).
Navlake proizale kretanjem paleozojsko-trijaskih jedinica, koje se, takoer, karakteriziraju
kompleksnom geometrijom i duljinom kretanja i preko sto kilometara (Durmitorska, Golijska,
Sansko-Unska, Kljuko-Raduka).
eoni dijelovi ovih navlanih struktura mogu se pratiti stotine kilometara. Svaka od ovih navlanih
strukturnih (navlake prvog reda) jedinica su interno ubrane, izrasjedane i podijeljene u navlake
drugog reda, koje se mogu pratiti na duljini i do 50 km.
Glavne rasjedne strukture Dinarida. U jasno izraenoj navlanoj grai Dinarida, mogu se
izdvojiti slijedei rasjedi:
dubinski rasjedi,
postkolizioni vodoravni i normalni rasjedi - rasjedi prvog reda (neotektonski aktivni rasjedi),
gravitacioni i reversni rasjedi drugog reda.
Izdvojeni dubinski rasjedi sijeku cijelu Zemljinu koru ili njene velike dijelove. Glavni smjer
pruanja ovih rasjeda je sjeverozapad-jugoistok, dok su izdvojeni i rasjedi smjera pruanja
sjeveroistok-jugozapad i oni vjerojatno predstavljaju granice magnetnih anomalija. Lokacije i
dugotrajna djelatnost dubinskih rasjeda imale su znaajnu ulogu u oblikovanju geologije. Oigledno
Travanj 2010.
24
hrv

je da oni imaju vezu izmeu geotektonskih jedinica, magmatizma i metalogenije, geotermalne

energije, nalazita plina i nafte, a poglavito su znaajni za seizmiku djelatnost podruja Bosne i
Hercegovine.
Dubinski rasjedi imaju priblino vertikalni poloaj, a njihovo pruanje je suglasno sa pruanjem
geotektonskih jedinica i neotektonskih zona. Povrinska geologija i recentna seizmika djelatnost
ukazuje na njihovu izraenu neotektonsku djelatnost.
1.2.3.
Stanje uma
Ukupni umski fond na podruju Federacije BiH ima prirodnu strukturu, iako su u razdoblju od
1970. do 1995. godine umski resursi znatno degradirani. Prirodna struktura umskog fonda,
strunim i brinim upravljanjem, bit e osigurana i u budunost, dok e prirodno pomlaivanje
poticati a dugotrajnost upravljanja unapreivati, bioloku razliitost to e sveukupno unaprijediti
opekorisne i polivalentne funkcije ume. umski resursi, radi iznimno dugog reprodukcionog
razdoblja, kao i, s druge strane, visokog nacionalnog interesa za ovu gospodarsku granu, zahtijevaju
posebnu pozornost. U aktualnom kontekstu ivljenja poveani su zahtjevi za uporabom
polivalentnih funkcija i to poglavito kroz izdvajanje:
zatienih uma,
zatitnih uma i
uma s posebnom namjenom.
Zatiene ume predstavljaju prostore posebne namjene u smislu ouvanja sjemenskih sastojina i
praenja ekosustava. Zatitne ume imaju poseban znaaj i ulogu u zatiti izvorita, posebno
izvorita pitke vode i vodotoka, konzervaciji povrinskih voda, zatiti od incidentnih oneienja,
zatiti od negativnih utjecaja povrinske erozije tla uzrokovane padalinskim vodama, sprjeavanju
pojave klizita itd. ume s posebnom namjenom predstavljaju polazne elemente za uspostavu
prirodnih rezervata, nacionalnih parkova, spomenika prirode i zatienih pejsaa. Da bi se ukazalo
na znaaj navedenih funkcija uma, u narednoj tabeli se daje pregled struktura uma i umskog
zemljinog prostora u Federaciji BiH.
ira kategorija uma i umskog zemljinog
Povrine Povrine u postotcima
prostora
(ha)
(%)
Visoke ume s prirodnom obnovom
514.244
40,1
Visoke degradirane ume
16.912
1,3
umske kulture s procijenjenom drvnom masom
51.251
4,0
umske kulture bez procijenjene drvne mase
13.217
1,0
UKUPNO VISOKE UME
595.624
46,4
Izdanake ume
252.703
19,7
UKUPNO OBRASLO UMSKO ZEMLJITE
848.327
66,1
Goleti sposobne za poumljavanje
185.803
14,5
Goleti nesposobne za poumljavanje
121.468
9,5
UKUPNO NEOBRASLO UMSKO ZEMLJITE 307.361
24,0
UKUPNO ZA GOSPODARENJE
1.155.598
90,1
Minirane povrine (sve kategorije)
127.129
9,9
SVEUKUPNO (nesporno):
1.282.727
100,0
Tabela 1.2.1.: Tabela zastupljenosti umskih resursa na prostoru Federacije BiH

Travanj 2010.
25
hrv

1.2.3.1.
Upravljanje umama u kontekstu zatite voda
Na povrinske i podzemne vode, kao prirodni resurs, u znaajnoj mjeri imaju utjecaja umskogospodarske mjere. Naprimjer, naini sjee utjeu na sadraje i dinamiku vode u povrinskim i
dubljim dijelovima pedosfere. U ravnim zonama, koje su naprimjer karakteristine za neposredni
sliv Save, mogue su pojave vodolenosti ili pojave vikova vode u zonama poljoprivredne
proizvodnje. U istim zonama, i sa istim tlima u kojima je zastupljena odgovarajua umska
vegetacija, ne javljaju se vodolenosti. Za dinamiku voda karakteristino je to da redovita
ophodnja-prorjeivanje, utjeu na poveanja priuva vode u tlu, a kronje svojom povrinom tite
tlo od prekomjernog zagrijavanja i isparavanja voda.
Jedna od najvanijih ekolokih funkcija ume je zatita voda. Prema Zakonu o umama Federacije
BiH6, dio 5 u lancima 38., 39., 40. i 42., govori se o umama s posebnim reimom upravljanja.
Prema ovom Zakonu, u ume s posebnim nainom upravljanja spadaju: zatitne ume, ume s
posebnom namjenom i ume kra.
U neposrednom slivu rijeke Save znaajan zagaiva voda je poljoprivreda (mineralna hraniva,
zatitna sredstava - herbicidi i pesticidi, organske komponente, ostaci goriva i maziva itd.), imajui
u vidu da je ovo dominantno poljoprivredno podruje. Radi opasnosti od oneienja voda,
znaajna je uloga umske vegetacije i tla, posebno njegovih pufernih svojstava. Integralnim
djelovanjima ovih dvaju imbenika ublaavaju se ili sprjeavaju negativni utjecaji na povrinske i
podzemne vode. Posebno je vana uloga umskih sustava koji svojim metabolikim funkcijama
korjenovog sustava i nadzemnih, a posebno zelenih dijelova (lisna povrina ima ulogu ublaivaa i
absorbenta nepovoljnih utjecaja), vre posrednu zatitu od zagaenja koja mogu biti rastvorena ili
suspendirana u padalinskim vodama. U neposrednom slivu rijeke Save dominiraju listopadne ume,
pa su efekti zatite voda tijekom vegetacijske sezone puno izraeniji. Pored ovakve funkcije, umski
sustavi su znaajan regulator vodnog reima i ujednaavanja visokih razina podzemnih voda. U
dijelovima gdje su ume zamijenjene poljoprivrednim prostorom, stalno se javljaju problemi
vikova podzemnih voda i njihovih visokih razina, to uzrokuje potrebu za izgradnjom odvodnih
sustava.
U zonama podsliva Une sa Koranom i Glinom zastupljeni su preteito trijaski karstni tereni sa
znaajno zastupljenim kavernoznim i pukotinskim vodonosnicima, te je u ovim dijelovima iznimno
vana zatitna uloga uma od procesa dubinske erozije tla i zamuenja izvorskih voda nakon obilnih
padalina. Efekt zatite podzemnih vodonosnika od zamuenja, uzrokovanih dubinskom erozijom tla
kroz pukotinske sustave, a koji osiguravaju zastupljene ume u ovom podslivu, iznimno je vaan jer
se u ovoj zoni podsliva nalaze karstni izvori znaajne izdanosti. Pored ove uloge, vana je uloga
ume u izjednaavanju i ublaavanju vrnih protjecaja i ujednaavanju vodnog reima. Na
prostorima bez umske vegetacije prisutne su velike oscilacije u dinamici vode zbog visokih
temperaturnih kolebanja. U dijelu podsliva prisutni su podzemni vodonosnici meuzrnske
poroznosti, pa i u ovim prostorima umska vegetacija ima znaajnu ulogu u procesima
izjednaavanja brzina povrinskog otjecanja i perkolacije padalinskih voda. Posebno je vana uloga
visokih mjeovitih uma u zatiti od poetaka erozije i zatiti od intenzivnih erozivnih procesa.
Kalkulacije o negativnim utjecajima umskih sustava na dinamiku vode, posebno u karstnim
regijama, nisu sukladni ciljevima dugoronog odrivog upravljanja vodnim resursima.
U zonama podsliva Vrbasa, visoke mjeovite ume imaju odluujuu zatitnu ulogu povrinskih i
podzemnih vodonosnika. Ovo se posebno odnosi na zatitnu ulogu prostora koji su dolomitnog
6
Sl. novine FBiH br:20/02

Travanj 2010.
26
hrv

karaktera i prostora koji predstavljaju kontaktne zone magmatskih masiva i karbonatnih trijaskih
masiva. U ovim zonama su relativno plitke podzemne vode, pa umski sustavi visokih mjeovitih
uma vre zatitu od zagaenja suspendiranim materijama izvorskih voda, koje bi moglo biti
uzrokovano dubinskom erozijom i pronosima fizikih i kemijskih zagaenja. Na ovaj nain,
osigurava se i odrava stalan kvaliteta podzemnih voda, a veina eventualnih zagaenja koja moe
biti sadrana u padalinskim vodama bude zadrana na nadzemnim dijelovima i na taj nain se
ublaavaju utjecaji incidentnih zagaenja. U daljnjem procesu ublaavanja negativnih utjecaja, u
procesima dezintegracije organskih komponenti, tlo preuzima znaajnu ulogu, vezujui u stabilne
forme eventualne zagaivae. U niim dijelovima podsliva Vrbasa, preteito su zastupljene
listopadne ume, ija se uloga zatitnog imbenika od zagaenja znaajno poveava tijekom
vegetacijske sezone, a trajno je prisutna znaajna uloga u zatiti nagnutih pozicija od erozivnih
procesa uzrokovanih vodom.
Srednjobosansko podruje, koje predstavlja podsliv Bosne, vrlo je osjetljivo na erozivne procese pa
sve vrste zastupljenih umskih sustava, u ovom smislu, imaju vanu ulogu. Posebno je vaan aspekt
za najnie i brdske dijelove podsliva. Vana je uloga preteito listopadnih uma u ovom dijelu
podsliva, i to u zonama klizita. Ove ume svojim mehanizmima poboljavaju procese stabiliziranja
terena ili doprinose usporavanju ovih procesa. Na ovaj nain se odrava uspostavljena stalna
dinamika podzemnih voda i omoguava relativna ujednaenost izdanosti vrela. Uloga
protuerozivne zatite je znaajna, a posebno je izraena u toku vegetacijske sezone kada su prisutne
intenzivne ljetne padaline koje izazivaju velike tete. Visoke mjeovite ume, u planinskim zonama
u opsegu ovog podsliva, odravaju visoki kvaliteta podzemnih vodonosnika, onemoguavajui
dubinsku eroziju i zadravajui, svojim nadzemnim i podzemnim sustavima, veinu fizikih i
kemijskih zagaenja.
U planinskim dijelovima podsliva Drine zastupljene su visoke mjeovite ume ija je uloga
znaajna u zatiti podzemnih vodonosnika od incidentnih zagaenja izazvanih dubinskom erozijom
u karstificiranim podrujima. U brdskom dijelu prevladavaju listopadne ume sa znaajnom
protuerozivnom ulogom i ulogom izjednaavanja temperaturnih kolebanja i dinamike otjecajnih
voda.
U slivu Neretve najvie je izraena vegetacijska razliitost. U izvorinom dijelu najznaajnija je
vodozatitna uloga visokih mjeovitih i listopadnih, preteito bukovih uma. Njihov znaaj je u
zatiti od incidentnih zagaenja ireg izvorinog dijela. U kanjonskim i klisurastim dijelovima,
vanu ulogu imaju ume u zatiti od vodne erozije. Karstificirani, preteito jurski i kredni prostori
sliva Neretve, obiluju podzemnim tokovima i podzemnim vodonosnicima razliite izdanosti, u
ijoj zatiti od incidentnih zagaenja ili od zamuenja, znaajnu ulogu igraju sve vrste i zastupljeni
tipovi umskih zajednica. Istaknuta je uloga umskih, preteito kserofitnih, sustava u podrujima
Hercegovine gdje su prisutne intenzivne i obilne padaline koje uzrokuju jaku dubinsku i povrinsku
eroziju. U dijelovima bez umske vegetacije na karstificiranim podrujima ekstremno je prisutna
povrinska i dubinska erozija tla, te su, kao posljedice takve erozije, prisutni znaajni prostori
takozvanog ljutog kra ili potpuno povrinski bezvodni prostori. U irem opsegu delte Neretve,
koji manjim dijelom pripada prostorima Bosne i Hercegovine, nalazi se movarna zona Hutovog
blata koja, iz aspekta zatite voda, ima viestruki znaaj, a jedan od najvanijih je razliitost flore i
faune koja je definira i u okvirima europskih direktiva.
U slivu Krke i Cetine preteito su zastupljene listopadne ume, sa vanom ekolokom,
ambijentalnom i vodozatitnom ulogom. Zbog zatite podzemnih karstnih vodonosnika, kao
imperativno, namee se odranje i unapreenje umskih sustava kako bi se umanjile potencijalne
mogunosti zagaenja voda i vrlo estih podzemnih i mjeovitih povrinskih i podzemnih rijenih
Travanj 2010.
27
hrv

tokova. Pojedinane umske povrine, po obodima karstnih polja, imaju znaajnu ulogu u
umanjivanju negativnih posljedica eolske erozije i prekomjerne evaporacije retencijskih voda s
poljoprivrednih povrina, uzrokovanih toplim vjetrovima.
Obalni pojas mora u potpunosti predstavlja karstne i povrinski bezvodne prostore na kojima je
izrazito prisutna dubinska erozija i erozija izazvana vjetrom. Zastupljena vegetacija degradiranih
listopadnih uma, makije i esmine, ima znaajnu ulogu u zatiti podzemnih vodonosnika i
podzemnih vodnih tokova od zamuenja i incidentnog zagaenja, eventualno uzrokovanog
padalinskim vodama. Ovakav tip vegetacije, iako ne predstavlja tipine umske sustave, takoer
ima znaajnu ulogu u konzervaciji vode koja se nalazi u tlu ili blizu povrine tla i koja ima
odluujuu ulogu u odranju vegetacije mediteranskog dijela obalnog pojasa. Pored navedenog,
vegetacija obalnog pojasa mora znaajno ublaava temperaturne ekstremne oscilacije tijekom
ljetnih mjeseci, to opet utjee na dulje razdoblje zadravanja raspoloivih koliina voda.
1.2.3.2.
Upravljanje umama u kontekstu zatite od erozija
Vrlo neujednaena geomorfoloka struktura prostora Federacije BiH je jedan od razloga

potencijalne i realne erodibilnosti zemljita. Bez obzira radi li se o umskim, poljoprivrednim ili
drugim prostorima, rizici od erozije vodom su znaajni.
Tercijerni sedimenti preteito su zastupljeni u neposrednom slivu Save i vrlo su osjetljivi na eroziju
izazvanu vodom, dok su mogunosti pojave muljevitih bujica izraene u prostorima u kojima su
narueni stabilni umski sustavi. Neposredni sliv Save predstavlja erodibilni prostor sa izraenom
tendencijom taloenja nanosa i smanjivanje protjecajnih kapaciteta korita dotjecajnih vodotoka.
Zbog toga, ravniarski dio predstavlja stalno plavno podruje.
U podslivu Une sa Glinom i Koranom postoje rizici od erozije. Zatita od erozije provodi se
pravilnim upravljanjem umskim resursima i odravanjem u stabilnom stanju ostalih zastupljenih
ekosustava.
U planinskom dijelu podsliva Vrbasa prisutne su potencijalne opasnosti od bujica, pa se zatita
ovog dijela podsliva provodi umsko-gospodarskim zahvatima i ustrojstvom irih zona korita. U
brdskom dijelu podsliva Vrbasa, mogunosti pojave erozije su poveane ukoliko se narue stabilni
umski ekosustavi. Djelotvorne mjere su zatita uma od prekomjerne sjee i odravanje drugih
ekosustava u stabilnom stanju.
Podsliv Bosne predstavlja erozivno vrlo osjetljiv prostor, pa su u ravniarskom dijelu toka prisutni
procesi nanoenja i taloenja erodiranih materijala, to uzrokuje smanjenje protjecajnih kapaciteta
korita sa svim prateim posljedicama. Kao vana mjera zatite od erozije, preporuuje se
unapreenje upravljanja umskim sustavima uz smanjenje umskih sjea. Pored ovoga, potrebno bi
bilo unaprijediti opu okolinu svijest i znanja to bi znaajno doprinijelo stabiliziranju rizinih
podruja.
U podslivu Drine postoje rizici od erozije ukoliko se poremete ve uspostavljeni stabilni odnosi
umskih ekosustava. Najbolje mjere zatite su provedbe planiranih umsko-gospodarskih
djelatnosti.
U slivu Neretve vrlo je izraena bujina erozija i to posebno u dolomitnim podrujima i u slivnim
zonama vodnih akumulacija. Pojava nanosa u akumulacijama, smanjuje njihove ukupne kapacitete.
Travanj 2010.
28
hrv

Najvanije protuerozivne mjere sastoje se u poumljavanju, odranju ujednaenog stanja u

zastupljenim umskim ekosustavima, kao i smanjivanju rizika od poara.
U podruju sliva Krke i Cetine i u obalnom pojasu mora, gdje su u potpunosti zastupljeni
vapnenaki, jako karstificirani masivi, znaajno su izraeni procesi dubinske erozije. Ovakvi
procesi mogu negativno utjecati na opstojnost vegetacije. U najvanije mjere zatite od erozije u
ovoj zoni ubrajaju se zatita od prekomjernog paarenja, zabrana sjea, poumljavanje i pravilne
umsko-uzgojne mjere.
1.2.4.
Zatiena podruja
Sva zatiena podruja, u kontekstu zatite prirode, imaju posebno izraenu bioloku raznolikost, a
jedna od osnovnih ideja u donoenju zatitnih okvira bila je ukupno odranje zateenih ekolokih
odnosa i ublaavanje negativnih antropogenih utjecaja, kako bi se zatitili prirodni resursi u ijim
okvirima su povrinske i podzemne vode.
U Federaciji BiH upravljanje okoliem je u mjerodavnosti Federalnog ministarstva okolia i
turizma, te kantonalnih ministarstva. Na razini drave Bosne i Hercegovine, ove mjerodavnosti su u
okvirima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Pored nositelja djelatnosti zatite
okolia, u ove procese su ukljueni Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
kao i kantonalna ministarstva.
Briga o zatienim podrujima regulirana je Zakonom o zatiti prirode7, kojim se ureuje zatita,
ouvanje, obnova i odrivi razvitak prirode u Federaciji BiH. Zakonom su obuhvaene ope i
posebne mjere zatite uspostavom zatienih podruja. U mjerodavnosti Federacije Bosne i
Hercegovine su zatiena prirodna podruja i nacionalni parkovi, a u mjerodavnosti kantona
zatieni pejsai i spomenici prirode8. U kategoriju zatiena podruja uvrtavaju se, po Zakonu o
vodama, i zatiene zona izvorita (stav 3.5.5. Strategije).
Zakonom o zatiti prirode je regulirana materija u cilju definiranja uvjeta i naina zatite, ouvanja i
odrive uporabe prirodnih podruja, opih mjera zatite prirodnih i ivotinjskih vrsta i posebnih
mjera zatite prirode, to se ostvaruje proglaavanjem i uspostavom zatienih podruja. Zakonom o
zatiti prirode se utvruju 4 prostorne kategorije zatienih podruja9:
Kategorija 1 - podruja zatite prirode: zatieno podruje ustanovljeno u znanstvene svrhe ili radi
zatite divljine;
Kategorija 2 nacionalni park: zatieno podruje ustanovljeno u svrhu zatite ekosustava i
rekreacije;
7
Sl. novine FBiH br.33/03. Prema ovom Zakonu, lanak 25, zatiena podruja su: (1) zatiena prirodna podruja ustanovljena u
znanstvene svrhe ili radi zatite divljine, (2) nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zatite ekosustava i rekreacije; (3) spomenici
prirode ustanovljeni u svrhu ouvanja specifinih prirodnih znaajki i (4) zatieni pejsai ustanovljeni u svrhu ouvanja kopnenih
pejsaa, priobalnih podruja i rekreacije.
8
Za upravljanje zatienim podrujima donesene su i druge odredbe, od kojih su vane: Pravilnik o uvjetima pristupa zatienim
podrujima (Sl. n. FBiH br. 69/06), Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra zatienih podruja (Sl. n. FBiH br. 69/06),
Pravilnik o sadraju i nainu izrade plana upravljanja zatienim podrujima (Sl.n. FBiH br. 65/06), te pravilnik o novim mjerama za
istraivanje ili ouvanje kako bi se sprijeio znaajan negativni utjecaj na ivotinjske vrste namjernim hvaanjem ili ubijanjem (Sl.n.
FBiH br. 65/06). Pored navedenih zakonitih dokumenata i drugih akata, zatiena podruja su obuhvaena i Zakonom o prostornom
planiranju i uporabi zemljita na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH br. 02/06). Ovim Zakonom su regulirana
podruja posebnih obiljeja, podruja izrazitog prirodnog i kulturnopovijesnog znaaja.
9
Kategorije zatienih podruja se ne podudaraju sa nomenklaturom Meunarodne unije za zatitu prirode, to bi trebalo prilagoditi
izmjenama i dopunama Zakona o zatiti prirode. (Izvor: Informacija o zatienim prirodnim podrujima u Kantonu Sarajevo,
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, studeni 2008.)
Travanj 2010.
29
hrv

Kategorija 3 spomenik prirode: zatieno podruje ustanovljeno u svrhu ouvanja specifinih

prirodnih znaajki;
Kategorija 4 zatieni pejsa: zatieno podruje ustanovljeno u svrhu ouvanja kopnenih
pejsaa, priobalnih podruja i rekreacije.
Na podruju Federacije BiH do sada su ustanovljena zatiena podruja, od kojih se navode
slijedea:
Vei dio podsliva rijeke Une proglaen je ''podrujem od znaaja za Federaciju Bosne i
Hercegovine''10 i stavljen pod zatitu Zakonom o nacionalnom parku Una. Osnovni cilj
postavljene zatite ovog podruja bio je zatita rijeke Une, ouvanje sedrenih tvorevina, ouvanje
kvalitete voda, ouvanje biljnog i ivotinjskog svijeta i njihovih razliitosti, kao i spomenika
kulture u granicama podruja i u njegovoj neposrednoj kontakt zoni. U opsegu ''podruja od
znaaja za Federaciju'', izdvojen je prostor od 19.800 ha koji ima kategoriju ''nacionalni park''11, a
prostor od 13.500 ha bit e u kategoriji ''strogo zatieni prostor'', dok e 6.300 ha biti
kategorirano kao ''podruje kontroliranog razvitka''. Pored rijeke Une, znaajni i vrijedni
pozornosti, s karstnim znaajkama su vodotoci: Unac, Ostrovica, Klokot i Bastaica, sa svojim
izuzetno lijepim vrelima.
Podrujem posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine proglaeni su

Igman-Bjelanica-Treskavica i Visoica.12 Prostor je u opsegu Hercegovako-neretvanskog i
Kantona Sarajevo, sa povrinom od oko 900 km2. U ovom podruju posebnih obiljeja znaajni
vodotoci su: eljeznica, Bijela i Crna rijeka, u irem podruju nalazi se Neretva i Borako jezero
sa rijekom iticom kao istekom iz jezera i rijeka Rakitnica. Povrinskih voda gotovo uope nema
na cijelom prostoru. Cijeli prostor se odlikuje izraenom vegetacijskom razliitosti. Specifikum
ovog prostora predstavlja prauma Ravna Vala koja je specijalni istraivaki i obrazovni
rezervat.
Spomenik prirode Skakavac, na podruju Kantona Sarajevo13, povrine 1.430 ha. Znaajan je i sa
hidrolokog aspekta, a odlikuje se visokim stupnjem bioloke raznolikosti.
Spomenik prirode Vrelo Bosne, na podruju Kantona Sarajevo, povrine 603 ha.14
Spomenik prirode Tajan, na podruju Zeniko-dobojskog kantona. Povrina ovog zatienog

podruja prirode iznosi 3.510 ha a prostire se na opinama Zavidovii i Kakanj.15
Spomenik prirode Prokoko jezero, na podruju Srednjobosanskog kantona na povrini od

2.225 ha.16
Zatieni pejsa Bijambare obuhvaa povrinu od 367,36 ha i karakteriziraju ga geomorfoloke i

vegetacijske specifinosti. Zatieno podruje Bijambare17 proglaeno je IV. kategorijom ili
10
Odluka o utvrivanju podruja sliva rijeke Une podrujem od znaaja za Federaciju BiH. Sl. novine Federacije BiH br.32/04
Zakon o Nacionalnom parku Una, Sl. novine Federacije BiH br.44/08
12
Odluka o utvrivanju Igmana, Bjelanice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visoica) podrujem posebnih obiljeja od
znaaja za Federaciju BiH. Sl. novine Federacije BiH br.8/85
13
Odluka o proglaenju ireg podruja vodopada Skakavac Spomenikom prirode. Sl. novine Kantona Sarajevo br.10/02
11
14
Zakon o proglaenju spomenika prirode Vrelo Bosne. Sl. novine Kantona Sarajevo br.16/06
Sl. novine Zeniko-dobojskog kantona br.3/08
16
Sl. novine Srednjobosanskog kantona, br.12/05. U toku je inicijativa za proglaenje prostora Semenica spomenikom
prirode.
17
Zakon o proglaenju zatienog pejsaa Bijambare. Sl. novine Kantona Sarajevo br.21/03
15

Travanj 2010.
30
hrv

''zatienim pejsaom'', namijenjenim za ouvanje, znanstvena istraivanja, ekoloka obrazovanja,

kao i rekreaciju i turizam.
Rekreacioni centar Duga Luka kod Bihaa, proglaen je zatienim prostorom ume sa
posebnom namjenom, ija povrina ima opseg od 118,2 ha.18
Poseban znaaj za Federaciju Bosne i Hercegovine imaju dva parka prirode, uspostavljena 1995.
godine, Hutovo blato i Blidinje19. Park prirode Hutovo blato predstavlja movarnu oblast u slivu
Neretve. Jedna je od najbogatijih zatienih oblasti sa povrinom od 7.411 ha i uvrtena je na listu
posebno zatienih mediteranskih oblasti prema Barcelonskoj konvenciji iz 1964. godine. Hutovo
blato je, za sada, jedini prostor u Federaciji BiH koji je uvrten (2002. godine) u popis movarnih
stanita od meunarodne vanosti (Ramsarska konvencija iz 1971. godine). Park prirode Blidinje se
nalazi na prostoru vrsnice, na oko 2.000 m. n.v. Florni elementi ovog parka i susjednih oblasti
Prenja, abulje i Vrana, koji ovaj sklop planina u fitogeografskom smislu uvrtavaju u takozvani
Hercegovaki endemini razvojni centar, obiluju endeminim vrstama koje su zastupljene samo
na ovim planinama ili u zoni Dinarida.
Ukupno je u Federaciji BiH, sukladno Zakonu o zatiti prirode, do 2009. godine zatieno 280,76
km20. Povrina zatienih podruja od prije donoenja Zakona o zatiti prirode iznosi 435,49 km2,
tako da je ukupna povrina ovog podruja 716,25 km2, odnosno 2,74% od povrine Federacije BiH,
odnosno 1,4% od povrine Bosne i Hercegovine.21
1.2.5.
Ope hidrografske znaajke
U hidrografskom smislu, povrinske vode prostora Federacije BiH pripadaju rijenim bazenima
Crnog, odnosno Jadranskog mora. Od ukupne povrine Federacije BiH (26 127 km2) crnomorskom
slivu, odnosno vodnom podruju rijeke Save pripada 17.506 km2 (67%) a jadranskom, odnosno
vodnom podruju Jadranskog mora 8.621 km2, (33%).22 Podjela prostora Federacije BiH po
navedenim vodnim podrujima je i osnova za mjerodavne prostore agencija za vodna podruja koje
su osnovane shodno Zakonu o vodama. Ilustrativan prikaz granica vodnih podruja dat je na
narednoj slici.
18
Rjeenje o proglaavanju ume sa posebnom namjenom, sa slubenim nazivom: Rekreacioni centar Duga Luka
Pljeevica, Biha, Unsko-sanski kanton, Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, 3. svibanj
2006.
19
Odredba o zatiti prirode HR HB, Zakon br.13/95
20
Prema informaciji Federalnog ministarstva okolia i turizma, travanj 2010.
21
U toku je procedura proglaenja dijela podruja planine Konjuh, sa dijelom slivnog podruja gornjeg toka rijeke
Oskove, povrine oko 8.000 ha, zatienim pejsaem.
22
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. list FBiH
br: 41/07.
Podaci iz ove Odluke se razlikuju od onih kojima raspolae Federalni hidrometeoroloki zavod Sarajevo. Prema ovoj
instituciji, povrina vodnog podruja rijeke Save iznosi 17.533 km2.
Travanj 2010.
31
hrv

Vodno podruje rijeke Save: 17.506 km2
Vodno podruje Jadranskog mora: 8.621 km2
Slika 1.2.3: Prikaz granica vodnih podruja prostora Federacije BiH
Na slijedeim slikama se daju prikazi podruja ralambi, a u nastavku osnovne hidrogeoloke i

hidrografske znaajke slivnih i podslivnih podruja Federacije BiH.
Slika 1.2.4: Prikaz vodnih podruja Federacije BiH sa slivnim i podslivnim podrujima

Travanj 2010.
32
hrv

1.2.5.1.
Vodno podruje rijeke Save
Neposredni sliv rijeke Save: Cijelo podruje podsliva rijeke Save u Bosni i Hercegovini je
paleografski locirano izmeu Panonske nizine i sredinjeg dinarskog podruja. Razvitak doline
rijeke Save je povezan sa razvitkom panonskog bazena nastalog u srednjem tercijaru. Podruje
podsliva rijeke Save u Federaciji BiH je ogranieno na 1.155 km2 23 i veim dijelom se odnosi na
podsliv rijeke Tinje.
Slika 1.2.5: Neposredni sliv rijeke Save
Podsliv Une sa Glinom i Koranom: Rijeka Una drenira sjevernu stranu dinarskog karsta sa
povrinom podsliva u Federaciji BiH od 5.762 km2 (rijeka Una sa Sanom), a ukupna je 9.368 km2.
Izvor rijeke Une se sastoji od velikog broja znaajnih karstnih vrela. Pored glavnog, juno od
Suvaje, postoje jo dva- Velika i Mala Netka. Ova tri vrela formiraju rijeku Unu koja neposredno
nizvodno prima vode Srebrenice. Najvanije desne pritoke Une su: Unac, Krunica, Sana,
Mljeanica i Motanica. Lijeve pritoke su Klokot i irovac. Rijeka Una ima karakteristian
snjeno-kini reim sa niskim ljetnim i visokim proljetnim i jesenjim protjecajima i, vrlo esto,
izuzetno velikim zimskim vodama.
23
Izvor podataka za povrine pojedinih podslivnih i slivnih podruja je Federalni hidrometeoroloki zavod Sarajevo.
Razlike koje se javljaju u odnosu na dokument: Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. list FBiH br: 41/07. su predmet neusuglaenog pristupa radu, to je predmet
budueg rada navedene institucije sa agencijama za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora.

Travanj 2010.
33
hrv

Slika 1.2.6: Podsliv Une sa Glinom i Koranom
Podsliv Vrbasa: ovo podruje je locirano u jugozapadnom dijelu Federacije BiH, odnosno u
sredinjem dijelu Dinarskog masiva. Ukupna povrina sliva iznosi 6.386 km2, a u Federaciji BiH
2.165 km2. Izvor Vrbasa je smjeten u podnoju planine Vranice. Najznaajnije desne pritoke su
Ugar i Vrbanja, a lijeve Pliva i Crna Rijeka. Rijeka Vrbas ima izraen pluvijalno snjeni reim sa
visokim proljetnim i jesenjim a niskim zimskim i ljetnim protjecajima.
Slika 1.2.7: Podsliv rijeke Vrbas

Travanj 2010.
34
hrv

Podsliv Bosne. Ovo podslivno podruje zauzima sredinji dio Federacije BiH. Ukupna povrina
sliva iznosi 10.457 km2, a u Federaciji BiH 7.477 km2. Rijeka Bosna se formira jakim karstnim
vrelom u podnoju planine Igman. Znaajne desne pritoke su eljeznica, Miljacka, Stavnja,
Krivaja i Sprea, a lijeve Zujevina, Fojnica, Lava i Usora. Prostor podsliva rijeke Bosne je i
najgue naseljen u Federaciji BiH sa najznaajnijim industrijskim kapacitetima.
Slika 1.2.8: Podsliv rijeke Bosne
Podsliv Drine: Cijeli podsliv rijeke Drine obuhvaa sredinji dio Dinarida, poevi manjim
dijelom u Albaniji pa do Panonske nizine, odnosno ua u rijeku Savu. Ukupna povrina podsliva
je 19.946 km2, a u Federaciji BiH 974 km2. Rijeka Drina nastaje spajanjem rijeka Pive i Tare, a do
ua prima desne pritoke ehotinu, Lim, Uvac, Rzav i Jadar, te lijeve Sutjesku, Prau i Drinjau.
U vodnom reimu ove rijeke, dominantnu ulogu imaju visoki proljetni protjecaji, kao posljedica
topljenja snijega i intenzivnih padalina. Posebno su izraeni niski ljetni protjecaji, kao posljedica
malih padalina i izraenije evpotranspiracije.

Travanj 2010.
35
hrv

Slika 1.2.9: Podsliv Drine
1.2.5.2.
Vodno podruje Jadranskog mora
Ovo podruje u Federaciji BiH obuhvaa izrazito kraki prostor na kojem su formirani znaajni
povrinski tokovi: Neretva, Krka i Cetina. Uglavnom je formirano od vodopropusnih stijena
karstificiranih vapnenaca mezozoika i kenozoika, dok se vodonepropusne stijenske mase pojavljuju
mjestimice. Formiranje vrela na ovakvim podrujima je rezultat sposobnosti karsta da koncentrira
smjerove cirkulacija podzemnih voda koje se prazne na jednoj ili vie lokacija. Pojava nepropusnih
sedimenata u disolucionom pukotinskom kolektoru uvjetuje da se akumulirana voda preko barijera
izljeva na povrinu. Velika kraka vrela su obino vezana za najnii erozivni bazis, premda ih ima i
na viim obzorjima. Cirkulacija podzemne vode u kru se razlikuje od cirkulacije podzemne vode u
drugim sredinama i teko je tono utvrditi okolnosti pod kojima se ona vri. Za prostor Federacije
BiH znaajni su vodotoci, odnosno slivovi: rijeke Neretve i rijeke Krke sa Cetinom.
Sliv rijeke Neretve: Zauzima najvei dio vodnog podruja Jadranskog mora, a sa ukupnom
duljinom u BiH od 205,12 km ini najveu rijeku bosanskohercegovakog kra. Povrina sliva u
Federaciji BiH iznosi 5.745 km2, dok je ukupna povrina sliva oko 12.750 km2, zajedno sa
podslivom rijeke Trebinjice. U gornjem toku, Neretva tee kanjonom i prima desne pritoke:
Jasenicu, Rakitnicu, Treanicu, Kraljunicu, Neretvicu i Ramu, dok su lijeve pritoke: itica i
Bitica. U srednjem toku, nizvodno od grada Jablanice, prima desne pritoke Doljanku i Dreanku
i lijevu- Prenjsku rijeku. U donjem toku, nizvodno od Mostara, Neretva formira iroku dolinu i
prima desne pritoke: Radobolju, Liticu i Ugrovau, koje dolaze preko Mostarskog Blata i
Jasenice, a nizvodno od apljine rijeku Trebiat. Lijeve pritoke na ovom dijelu su Buna, Bregava
i Krupa. I pored toga to je Neretva bogata vodom, njene pritoke sa viih horizonata povremeno
presuuju. Dio lijeve pritoke u Federaciji BiH, rijeka Trebinjica, se usmjerava ka HC apljina,
djelomino reguliranim koritom kroz Popovo polje.

Travanj 2010.
36
hrv

Slika 1.2.10: Sliv rijeke Neretve sa Trebinjicom
Sliv Krke i Cetine: Ovo podruje, povrine 2.876 km2, obuhvaa kraka polja zapadnog dijela
Federacije BiH - Glamoko, Livanjsko, Kupreko i Duvanjsko - koja lee na nadmorskim
visinama od 700 do 1.200. Obzirom na meusobne visinske odnose, karstificirane propusne
vapnence i nepropusne tercijarne sedimente u krakim poljima, dolazi do pojava snanih vrela,
kao to su Bistrica, Sturba, abljak i uica. Vodotoci formirani od ovih vrela su uglavnom kratki,
nemaju povrinske recipijente, nego ponorima otjeu u rijeku Cetinu. Izgradnjom HC Orlovac
vode zapadnobosanskih krakih polja se uglavnom prikupljaju u akumulaciju Buko blato, odakle
se, nakon energetske uporabe u Republici Hrvatskoj, isputaju u rijeku Cetinu.

Travanj 2010.
37
hrv

Slika 1.2.11: Sliv Krke i Cetine
Na slijedeem grafiku se daje ilustracija odnosa veliina povrina opisanih slivnih i podslivnih
podruja u Federaciji BiH.
Slivna i podslivna podruja Federacije BiH
Podsliv Bosne
29%
Podsliv Vrbasa
8%
Podsliv Une sa Glinom

i Koranom
22%
Podsliv Drine
4%
Sliv Neretve
22%
Sliv Cetine
11%
Other
33%
Nep. Sliv r. Save

4%
Slika 1.2.12: Odnos slivnih i podslivnih podruja Federacije BiH
Jedna od osobenosti vodnog podruja Jadranskog mora su kraka polja koja se formiraju u
nizovima na razliitim nadmorskim visinama. Ovakav poloaj omoguava ciklino pojavljivanje i
nestajanje voda od polja do polja, odnosno omoguava da se voda sa viih, djelomino ili ukupno,
pojavljuje na vrelima niih horizonata. Niz krakih polja jugozapadnog podruja Federacije BiH se
prostire od Kuprekog, sa prosjenom nadmorskom visinom od oko 1.150 m.n.m., do Jezerca, sa
Travanj 2010.
38
hrv

prosjenom nadmorskom visinom 30-36 m.n.m. U ovom nizu se nalaze: Glamoko i Duvanjsko
polje, Livanjsko polje sa Bukim blatom, Posuko i Virsko polje, Imotsko-bekijsko polje,
Mostarsko blato, Ljubuko polje i Rastok. Pored ovih, postoje i manja kraka polja, kao to su
Rako i Rakitno polje. Sva ova kraka polja se nalaze u sastavu Dinarskog kra, pa im se i smjer
pruanja uglavnom poklapa sa smjerom pruanja Dinarskog planinskog masiva: sjeverozapadjugoistok. Za veinu polja karakteristini su i poloaji vrela, odnosno dotjecaji voda su obino
locirani po sjeveroistonim obodima, dok su zone otjecanja, kao zavreci vodnih tokova ili ponori,
smjeteni po jugozapadnim rubovima. U slijedeoj tabeli daju se osnovni podaci o poloajima i
veliinama nekih krakih polja na podruju Federacije BiH.
Povrina
Duljina
irina
(km2)
365
126,1
130
152,7
15,2
51
57
33,6
(km)
65
20
(km)
6
7
21
35
20
125
0,5-0,2
1-6,0
0,5-0,3
2,8
Krako polje
Livanjsko
Duvanjsko
Glamoko
Kupreko
Posuko
Bekijsko
Tihaljina-Mlade-Trebiat
Mostarsko blato
Nadm.
visina
(m.n.m.)
705-710
860-930
880-900
1.150
570-600
250-270
75-130
225-250
Tabela 1.2.2.: Osnovne znaajke veih krakih polja u Federaciji BiH24
1.2.6.
Reljef
Bosna i Hercegovina, kao i Federacija Bosne i Hercegovine, je uglavnom planinska zemlja sa

ravniarskim predjelima uz obale veih rijeka. Idui od sjevera prema jugu, ravniarski predio
postupno prelazi u iroko pobre koje se uzdie sa 200 na 600 m.n.m., te postupno prelazi u
planinski predio. Preostali dio prostora zauzimaju Dinarske planine sa smjerom pruanja od
sjeverozapada prema jugoistoku. U sredinjem dijelu prevladavaju uzvienja od nekarbonatnih
stijena, izmeu kojih su razmjerno iroke doline rijeka i kotline Sarajevsko-zenika i Tuzlanska.
Jugozapadno podruje je izgraeno od jurskih i vapnenakih stijena. U krakom predjelu Dinarida,
na razliitim nadmorskim visinama, lee kraka polja. Brdovito istono podruje je veinom
graeno od nepropusnih stijena. Juni dio prostora, koji se stupnjevito sputa ka Jadranskom moru,
veinom je izgraen od kredskog i jurskog vapnenca. Vii dio ine Dinarski planinski nizovi,
izmeu kojih se pruaju kraka polja, a u niem dijelu prevladavaju zaravni, takoer sa krakim
poljima (Ljubuko i Mostarsko).
Generalno gledajui, prostor Federacije BiH pripada srednjem gorskom reljefu, a osnovne
hipsometrijske znaajke su date na slijedeem grafiku:
24
Ovome treba dodati i dio najveeg krakog polja u Bosni I Hercegovoni (Popovo polje) u povrini od 20,15 km, koje
pripada Federaciji BiH, sa prosjenom nadmorskom visinom od 220 do 240 m.n.m.

Travanj 2010.
39
hrv

Osnovne hipsometrijske karakteristike terena BiH
35
32,4
29
Procenat zatupljenosti
30
25
Visina od 0 do 200 m n.m.
20,8
20
15
14,2

10
Visine preko 2000 m n.m.
3,5
0,1
0
Slika 1.2.13: Osnovne hipsometrijske znaajke terena BiH
Znaajno je napomenuti da su najvea vertikalna ralanjenja oko vododijelnica vodnih podruja

rijeke Save i Jadranskog mora, a stupanj vodoravne ralanjenosti je najmanji na vapnenako
dolomitnim supstratima. Najvei nagibi terena su u klisurama i prelazima povrine u visoke
grebene, a najmanji po kotlinama i meugorskim depresijama.
1.2.7.
Klima
Klimatske znaajke uvjetuju zemljopisni poloaj Federacije BiH, blizina Jadranskog mora, smjer
pruanja planinskih vijenaca, te stalna smjena vazdunih masa podrijetlom sa Atlantskog okena,
Sredozemnog mora i kontinentalnog dijela Europe. Klima jednog podruja predstavlja prirodni
okvir u kojem se smjetaju i prilagoavaju ivotne djelatnosti, pa time i sustav za upravljanje
vodnim resursima. Podruje Bosne i Hercegovine je specifino po dinaminim promjenama
klimatske slike na relativno malom prostoru. Na potezu od oko 200 km, od Jadranskog mora ka
unutarnjosti, mijenjaju se tri klime.
Obzirom na zemljopisnu irinu, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Federacijom BiH, nalazi se u
sjevernom umjerenom toplotnom pojasu, to znai da taj poloaj odreuje zbirnu klimu bez
dominacije samo jednog tipa. Prema karakteristinim osobinama klime, mogue je izdvojiti tri
zasebna pojasa:
Maritimni pojas, uglavnom u podruju Hercegovine, sa modificiranom mediteranskom, odnosno

maritimnom klimom. Osnovna obiljeja su blae zime i mjestimice visoke ljetne temperature.
Najblau klimu ovog pojasa ima dolina rijeke Neretve, u srednjem i donjem toku. Godinja
koliina padalina se kree izmeu 1.000 i 1.500 l/m2, kojih ima tijekom cijele godine, najmanje u
srpnju i kolovozu (samo 30 l/m2), a najvie tijekom proljetnih i jesenjih mjeseci, sa preko 150 l/m2
prosjeno.
Alpski pojas, na podruju sredinje Bosne sa kontinentalno planinskom klimom. Osnovna

znaajka ove klime je otra zima, sa temperaturama do 300C. Prosjena koliina padalina se
kree od 1.000 do 1.200 l/m2. Najvee koliine padalina se javljaju u kasnu jesen (94 l/m2), a
najmanje se biljee u veljai (oko 67 l/m2). Snjene padaline su obilne, poglavito na viim
kotama.

Travanj 2010.
40
hrv

Umjereni klimatski pojas, sjeverni prostori, sa srednjoeuropskom klimom, dosta otrim zimama i
toplim ljetnim mjesecima. Prostor Posavine je najtopliji, sa srpanjskim temperaturama od oko
210C, ali i najsiromaniji padalinama, sa godinjim padalinama od 700 do 800 l/m2. Neto toplija
podruja su u dolinama rijeka Une i Sane, sa srpanjskim temperaturama od oko 220C i godinjim
padalinama od oko 1.000 l/m2. Hladnija podruja su srednji tokovi rijeka Bosne i Vrbasa, gdje se
srpanjske temperature kreu oko 190C, sa godinjim padalinama od 800 do 1.200 l/m2.
Padalinski i temperaturni reimi su dati u formi godinjih varijabilnosti za niz od 30 godina, (1961.1991.), na slijedeim tabelama i grafikim prikazima.
Podruje
I.
-0,83
-0,70
-1,20
0,10
-1,25
2,27
-2,53
Podsliv Bosne
Nep. slij r. Save
Podsliv Drine
Podsliv Une
Podsliv Vrbasa
Sliv Neretve
Sliv Cetine
II.
1,73
2,10
1,70
2,15
1,20
4,33
-1,40
III.
5,57
6,70
5,70
5,90
4,95
7,70
3,03
IV.
10,13
11,90
9,70
10,10
9,45
11,90
6,20
V.
14,63
17,10
14,40
14,85
13,90
16,37
11,47
T sr.mj.(C)
VI.
VII.
17,50 19,30
19,90 21,40
17,30 19,00
17,90 19,65
16,80 18,60
19,63 21,77
14,37 16,53
VIII.
18,87
20,80
18,60
19,05
18,15
21,37
16,30
IX.
15,40
17,20
15,30
16,00
14,80
17,97
12,87
X.
10,60
11,70
10,30
11,15
10,15
12,90
8,63
XI.
5,40
6,60
4,90
7,40
5,10
8,07
3,47
XII.
0,57
1,50
0,40
1,80
0,20
3,73
-0,97
Tsr.(C)
9,9
11,3
9,7
10,5
9,35
12,67
7,33
Tabela 1.2.3.: Prikaz srednjih mjesenih temperatura zraka po slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH
Srednje mjesene temperature zraka po pojedinim slivnim i podslivnim podrujima
F BiH
25
Podsliv Bosne
Temperature (C)
20
Neposredni sliv r. Save
15
Podsliv Drine
Podsliv Une
10
Podsliv Vrbasa
Sliv Neretve
0
-5
II
III
IV
VI VII VIII
IX
XI
Sliv Cetine
XII
Mjeseci
Slika 1.2.14: Prikaz srednjih mjesenih temperatura zraka po slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH
Na slijedeoj tabeli i grafiku prikazane su vrijednosti srednjih mjesenih i godinjih padalina, za

razdoblje 1961.-1991. godine, po slivnim i podslivnim podrujima.
Pmj. (l/m2)
Podruje
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Pgod
(l/m2)
Podsl. Bosne
60,333
56,667
61,667
70,667
82,667
95
78,333
74,667
66,333
66,667
79,667
74,667
Nep. sl. Save
47
49
51
64
71
84
65
65
50
46
64
64
720
Podsl. Drine
55
52
51
67
68
80
63
69
68
68
86
71
798
1133
Podsl. Une
867,33
74
73,667
83
99,667
102,67
109,33
101,33
96
93,333
91,333
114,33
94,333
Podsl. Vrbasa
55,5
58,5
63,5
67
79,5
86,5
72,5
71,5
73
71
93
79,5
871
Sliv Neretve
154,33
163
157
132
102,33
86,667
51,333
82,667
109
160
286,67
193
1528
Sliv Cetine
104,33
100,33
100,67
103
88
95
70
75,667
93,333
118
157,67
147,33
1193,33
Tabela 1.2.4.:Prikaz srednjih mjesenih vrijednosti padalina po pojedinim slivnim i podslivnim podrujima
Federacije BiH
Travanj 2010.
41
hrv

Srednje mjesene padavine po pojedinim slivnim i podslivnim

podrujima F BiH
Prosjene vrijednosti (l/m2)
350
Podsliv r. Bosne
300
Nep. Sliv r. Save
250
Podsliv r. Drine
200
Podsliv Une
150
Podsliv Vrbasa
Sliv Neretve
100
Sliv Cetine
50
0
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Mjeseci u godini
Slika 1.2.15: Prikaz srednjih mjesenih vrijednosti padalina po slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH
Prostorni raspored prosjenih godinjih padalina (mm) za prostor Federacije BiH i Bosne i
Hercegovine dat je na slijedeoj karti slici izohijeta.
Slika 1.2.16: Raspored izohijeta za prostor Federacije BiH

Travanj 2010.
42
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.
Stanje voda
2.1.
Povrinske vode
2.1.1.
Ope kvantitativne znaajke
Za cijeli prostor Bosne i Hercegovine prosjene godinje koliine padaline iznose 1.250 l/m2.
Obzirom na kopnenu povrinu zemlje od 51.197 km2, dolazi se do ukupnog volumena padalinskih
voda od oko 64x109 m3, odnosno odgovarajuem ukupnom otjecanju od 2.030 m3/s. Obzirom da je
sa prostora Bosne i Hercegovine prosjeni sopstveni otjecaj 1.200 m3/s, dolazi se do prosjenog
koeficijenta otjecanja od 0,57. Otjecanje voda se vri u smjeru sliva rijeke Dunav sa povrine od
38.719 km2 (75,7%) i u smjeru Jadranskog mora sa povrine od 12.410 km2 (24,3%), odnosno od
ukupne koliine voda u smjeru sliva rijeke Dunav otjee 722 m3/s, a u smjeru Jadranskog mora
433 m3/s. Karakteristini pokazatelji po pojedinim podslivnim i slivnim povrinama u Bosni i
Hercegovini su prikazani u narednoj tabeli.
Sliv /podsliv
Povrina
sliva/podsliva
u BiH
Duljina
vodotoka
duljih od 10
km
(km2)
Nep. sliv r. Save
Podsliv Une
Podsliv Vrbasa
Podsliv Bosne
Podsliv Drine
Ukupno sliv r. Dunav
Sliv Neretve i Trebinjice
Sliv Krke i Cetine
Ukupno sliv Jadranskog m.
UKUPNO BIH
5.287
8.143
6.274
10.810
7.119
37.633
7.912 + 2.021
83 + 2.633
12.649
50.282
(km)
1.693,2
1.480,7
1.096,3
2.321,9
1.355,6
7.947,7
886,8
177
1.063,8
9.011,5
Specifini pr.
protjecaj q
(l/s/km2)
11,4
26,1
19,9
16
21,2
38,1 + 49,4
34,6
Tabela 2.1.1: Karakteristini pokazatelji slivnih i podslivnih podruja u BiH25
Prostor Federacije BiH se odlikuje slinim hidrolokim uvjetima teenja. Od ukupne povrine,
rijenom bazenu Dunava, odnosno vodnom podruju rijeke Save, pripada 17.506 km2 (67%), a
vodnom podruju Jadranskog mora 8.621 km2, odnosno 33% teritorije. Dakle, od ukupne koliine
voda, u smjeru rijenog bazena Dunava, sa prostora Federacije BiH otjee 353 m3/s (sopstveni
srednji godinji otjecaj), a u smjeru Jadranskog mora 317 m3/s, to sa ovog prostora daje ukupan
sopstveni otjecaj od 670 m3/s. Za prosjenu koliinu padalina od 1.250 l/m2 i odgovarajui ukupni
otjecaj od 1.037 m3/s, dolazi se do prosjenog koeficijenta otjecanja od 0,65.
2.1.2.
Prostorna i vremenska raspodjela
Iz naprijed navedenih okvirnih podataka, mogue je uoiti, ve u mnogim ranijim elaboratima

naglaeni, nesklad raspoloivih koliina voda u odnosu na dinamiku potreba. Sopstvenim vodama
su najsiromaniji dijelovi Federacije BiH gdje su i najizraenije potrebe predio Posavine, sa
25
Izvor. Okvirna vodoprivredna osnova BiH. JVP Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, Sarajevo 1994.
godine

Travanj 2010.
43
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
poljoprivrednim potencijalima, i podruje podsliva Bosne, sa najguom naseljenou i

industrijskim potencijalima. Razdoblja malih voda, izraeni preko minimalnih srednjih mjesenih
protjecaja 95% osiguranosti, traju relativno dugo (lipanj-rujan), obino u razdobljima najizraenijih
potreba za vodom (potrebe stanovnitva, poljoprivrede i, naalost, jo uvijek potrebnog razblaenja
zagaenja). Promatrajui gustoa naseljenosti stanovnitva po analiziranim podrujima, slika o
prostornoj i vremenskoj rasporeenosti raspoloivih koliina voda postaje jo nepovoljnija. Na
prostoru podsliva rijeke Bosne, po procjenama, ivi oko 1.340.000 stanovnika ili 57 % od ukupnog
broja stanovnitva Federacije BiH. Istovremeno, na ovom prostoru se formira samo 19,8 %
sopstvenog protjecaja Federacije BiH. Promatrajui kvaliteta voda, situacija je, takoer, nepovoljna.
Najgue naseljeni prostori su i najizraeniji zagaivai raspoloivih voda, za sada preteito bez
izgraenih sustava za zatitu kvaliteta, to ograniava uporabu nizvodnim korisnicima. Vodno
podruje Jadranskog mora je u neto povoljnijoj situaciji. Sa 33,3% povrine Federacije BiH, gdje
po procjenama ivi oko 16 % stanovnitva, formira se oko 47 % sopstvenog protjecaja voda
kvaliteta znatno boljeg nego u ostalim podrujima.
Male vode na slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH su veoma izraene. Vrijednosti
minimalnih srednjih mjesenih voda 95% osiguranosti, sa kojima se uglavnom barata kada se
govori o minimalnim vodama koje osiguravaju opstojnost ekosustava u i oko voda, iznose oko 15%
srednjih godinjih protjecaja. Podsliv Bosne je i po tom pokazatelju u najloijoj situaciji. Sa tog
podsliva otjee oko 13% minimalnih protjecaja rijeke Save. Za cijeli podsliv rijeke Save vrijedi vrlo
nepovoljan odnos koji se izraava sa: minQmj.95%=0,15Qsr.g. Slina je situacija prisutna i na
vodotocima vodnog podruja Jadranskog mora sa vrlo neravnomjernim reimima protjecaja.
Velike vode se na prostoru Federacije BiH pojavljuju u obliku bujinih reima, sa kratkim
poplavnim talasima i velikim modulima otjecanja (1-1,5 m3/s/km2). Za vodno podruje rijeke Save,
prosjean odnos srednjih godinjih protjecaja i velikih voda vjerojatnoe pojave 1% iznosi
Q(1%)=18,5Qsr.g., to znai da je ovo vodno podruje nepovoljno po reimu malih i velikih voda sa
najveom gustoom stanovnitva i najizraenijim potrebama za vodom.
Prirodna jezera: Na podruju Bosne i Hercegovine postoji vie prirodnih jezera razliitog tipa i
hidrolokih znaajki. Neka od njih su stalna, a neka povremena. U prvu skupinu spadaju:
Rijena jezera, odnosno "ujezerenja tekue vode", nastala u proirenjima rijenih korita ili uslijed
uspora od prirodnih pregrada (pragova) u koritu. Na prostoru Federacije BiH ima ih malo, i to
uglavnom na Plivi, Uni i Trebiatu. Za sektor voda nemaju izraen znaaj, kao niti hidroloki,
izuzev stanovitog manjeg utjecaja na smanjenje vrha talasa velikih voda. Nasuprot tome, ova
jezera su visoko vrednovana kao prirodne ljepote, a i ekoloki initelji. Osim prouavanja geneze i
opstanka sedrenih (najee) pragova i nekih morfolokih mjerenja (kod jezera na Plivi), ova vrsta
stalnih jezera u BiH nije posebno prouavana. Prije realizacije hidroenergetskih objekata, slinih
jezera je bilo i uz srednji tok rijeke Neretve (Svitava, Derani itd.).
Planinska jezera su rasuta po pripadajuem dijelu prostora Dinarida i najee su glacijalnog

podrijetla. Procjenjuje se da ih na prostoru cijele Bosne i Hercegovine ima oko 30, iako sva nisu
precizno definirana. Pristup veini njih je teak. Izuzev Borakog jezera, sva ostala imaju
maksimalni volumen manji od 1x106 m3, te imaju mali hidroloki znaaj. U ekolokom smislu (i
kao prirodne ljepote), imaju lokalni znaaj. Kvaliteta voda je uglavnom zadovoljavajui, iako
neka od njih pokazuju simptome eutrofikacije (npr. Borako jezero).
U skupinu povremenih jezera spadaju ona koja se pojavljuju kao retenzije u nekim krakim
poljima tijekom kinog razdoblja godine ili nakon otapanja snijega. Najznaajnija su u

Travanj 2010.
44
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
jadranskom vodnom podruju, iako ih (ali manje po broju i znaaju) ima i na prostorima vodnog
podruja rijeke Save (Podranica, Luci Palanka itd.). Prije realizacije objekata za obranu od
poplava, u Bosanskoj posavini na vie lokaliteta su postojale povremene retenzije u terenskim
depresijama du zaobalja rijeke Save.
2.1.3.
Koliine povrinskih voda
Prikaz koliina povrinskih voda, za prostor Federacije BiH, dat je na osnovu hidrolokih
parametara po osnovnim slivnim i podslivnim podrujima Federacije BiH. Uglavnom je koriteno
razdoblje rada hidrolokih stanica 1961.-1990. godine. (Prema standardima Svjetske meteoroloke
organizacije /WMO/, radi se o dostatno mjerodavnom nizu podataka za provedbu hidrolokih
ralambi).
2.1.3.1.
Podsliv Une:
Rijeka Una izvire u Republici Hrvatskoj i, nakon nekoliko kilometara toka, pojavljuje se u Bosni i
Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, u blizini naselja Martin Brod, gdje prima desnu pritoku Unac
ije su koliine protoka priblino jednake koliinama rijeke Une na sastavku.
Rijeka Sana, kao najvea pritoka Une, izvire u Republici Srpskoj, a i ue joj je na podruju tog
entiteta, tonije u Bosanskom Novom (Novi Grad). Podslivna povrina rijeke Une (sa pritokom
Sanom), u Federaciji BiH iznosi 5.020 km2.
Rijeka Una je, na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, hidroloki izuena obzirom na
znaajan broj hidrolokih stanica u slivu na kojima su vrena dugogodinja sustavska registriranja
vodostaja i mjerenja protoka (prikaz lokacija hidrolokih stanica je dat na slijedeem grafikom
prilogu). Specifikum rijeke Une, na praktino cijelom podslivnom podruju koje pripada Federaciji
BiH, je utjecaj kra, sa svim osobenostima koje on donosi. Glavna posljedica tog utjecaja je
povrinski ne tako znaajno razvijena hidrografija, ali zato postojanje znaajnog broja snanih
krakih vrela sa dobrim kvalitativnim znaajkama vode. To se, prije svega, odnosi na vrelo Klokot
(Biha-Una); vrela Dabar, Zdena, Sanica (sve podsliv Sane) uz, naravno, sama vrela Une i Sane.
Deterministiki utjecaji u slivu Une nisu znaajni, radi se o jednom stohastikom procesu teenja.
Evidentira se jedino HC Kostela na rijeci Uni (nizvodno od Bihaa) ali obzirom da se radi o
protonoj hidrocentrali, nema znaajnog utjecaja na prirodni reim teenja. Takoer, postoji i
stara ustava u gornjem toku vodotoka Unac.
Reim teenja, opisan u gornjem dijelu teksta, je kvantitativno numeriki definiran u narednoj
tabeli, kao i slikovno kao kartografski prikaz hidrografije sliva sa svim karakteristinim
lokalitetima.

Travanj 2010.
45
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
R. Una - Unutargodinji hod srednjih mjesenih proticaja
300.00
250.00
200.00
VS Martin Brod (1965-1990)
150.00
VS Kralje (1969-1990)
100.00
50.00
1
10
11
12
(mjeseci)
Karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama podsliv Une su prikazane na

narednoj tabeli uz grafike ilustracije unutargodinjeg hoda srednjih mjesenih protjecaja.
VS
Vodotok Qsr.god.
(m3/s)
Martin Brod - uzv. Una
23,5
Drvar
Unac
7,7
Rmanj Manastir
Unac
29,5
Martin Brod nizv. Una
53,5
Kulen Vakuf
Una
53,6
Biha
Una
90
Klokot
Klokot
14
Kralje
Una
104
Bosanska Krupa
Una
116
Klju
Sana
35,5
Vrhpolje
Sana
42,8
Sanski Most
Zdena
1,08
Hrustovo
Sanica
14,9
Dabar
Dabar
5,5
Sanski Most
Sana
68,9
Pobrijeje
Bliha
2,92
sr.Qmin
(m3/s)
4,97
0,5
5,6
10,6
10,9
23,4
4,4
27,8
29,5
6,53
8,48
0,24
1
0,41
11
0,22
3
maxQ1/T (m /s)
20 god. 50 god. 100 god.
213
492
543
588
780
875
933
290
429
341
386
535
Max registr. 7,83
262
560
675
771
Tabela 2.1.2: Podsliv Une: karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama

Travanj 2010.
46
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.1: Podsliv rijeke Une
Podsliv Gline i Korane:

Vodotoci na podruju Federacije BiH (Unsko-sanski kanton) koji pripadaju podslivnom podruje
rijeke Une sa Glinom i Koranom u konanici zavravaju u podslivu rijeke Kupe, u susjednoj
Republici Hrvatskoj. Primjerice, vodotoci Toplica i Mutnica pripadaju podslivu Korane, a
Kladunica i Glinica podslivu Gline. Veliina podslivne povrine ovih vodotoka u Federaciji BiH
iznosi 742 km2. Na podslivnim podrujima ovih vodotoka i njihovim pritokama su postojale
hidroloke stanice, ali nizovi hidrolokih osmatranja su kratki, dio podataka nepouzdan, pa se moe
konstatirati da se radi o hidroloki slabo izuenom podruju. Iz tog razloga, proraun
karakteristinih hidrolokih parametara je izvren na osnovu hidroloke regionalizacije sliva. Na
slijedeem grafiku je dat prikaz podslivnog podruja Gline i Korane.

Travanj 2010.
47
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.2. Podsliv Gline i Korane

Podsliv Gline i Korane srednji godinji protjecaji (m3/s) Federacija BiH
R.br. VS/Lokalitet
Rijeka
Sliv/Podsliv Qsr.god.
Izlaz iz FBiH u R.Hrvatsku
Toplica
1
Korana
Mutnica
Kladunica
2
Glina
Glinica
Ukupno izlaz iz FBiH u R.H.
16
Napomena: Proraun izvren na osnovu hidroloke regionalizacije podsliva Gline i Korane, u konanici Kupe (RH)
Tabela 2.1.3: Hidroloki pokazatelji za podsliv Gline i Korane (m3/s)
Podsliv Vrbasa:
Rijeka Vrbas nastaje na podruju Federacije BiH a u gornjem toku granii sa slivom Jadranskog
mora. Karakter sliva rijeke Vrbas na predmetnom podruju je heterogen. Naime, u gornjem toku
sve do Donjeg Vakufa vodotok ima razvijenu hidrografiju, odnosno znaajan broj pritoka, od kojih
neke pokazuju kraki karakter.
Znaajne pritoke, na navedenoj etapi, su: Desna, Kozika rijeka, Bistrica, Veseoica, Prusaka
rijeka, uz napomenu da Kozika rijeka i Bistrica imaju vrela izrazito krakog karaktera (snana
stabilna vrela sa reimom teenja pri velikim vodama na vrelu) kao ve formirani vodotoci.
U gradu Jajcu, Vrbas prima lijevu pritoku Plivu, vodotok koji dotjee iz Republike Srpske (RS), a
ije se vode formiraju sa krakog podruja (zapadni kras) Federacije BiH (primjerice, voda
dotjee iz Glamokog polja ponorima, potom podzemnim kanalima). Rijeka Pliva nastaje od dva
snana kraka vrela da bi, nakon ua u Plivsko jezero, voda otjecala dalje na dva naina. Prvi, kroz
grad Jajce, uvenim Plivskim vodopadom kao bioloki minimum a preostali dio vode otjee
(tunelom) do HC Jajce I (u Federaciji BiH). Ako je do grada Jajca prirodan, stohastiki reim
teenja rijeke Vrbas, nizvodno od Jajca postoje snani deterministiki utjecaji uzrokovani radom
HC Jajce I. i, odmah nizvodno, utjecajem HC Jajce II. Neposredno nizvodno od HC Jajce II., rijeka
Travanj 2010.
48
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Vrbas prelazi u entitet RS. Slivna povrina rijeke Vrbas (sa pritokom Plivom) u Federaciji BiH
iznosi 2.165 km2. Bitno je napomenuti da se to odnosi na hidrogeoloku slivnu povrinu (dakle,
obuhvaen je i dio Glamokog polja koji gravitira ka vrelu Plive).
Na slijedeoj tabeli se daju karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama podsliva
Vrbasa na osnovu viegodinjih osmatranja, kao i prikaz unutargodinjeg srednjeg mjesenog
protjecaja za rijeku Vrbas.
maks.Q1/T
(m3/s)
Qsr.g. sr.Qmin.
3
3
(m /s)
(m /s)
20 g. 50 g. 100 g.
V.S.
Vodotok
Gornji Vakuf
Vrbas
4,42
0,685
Bistrica
2,75
0,800
Veseoica
2,50
0,560
Daljan
Vrbas
16,8
Han Skela
Vrbas
Kozluk
Milaevci *
Bistrica
Veseoica
59,6
79
100
6,00
166
220
269
25,0
10,3
217
275
320
Vrbas
28,0
12,2
248
307
380
Ugar
5,22
1,02
maxQREG
= 70,2
Tabela 2.1.4: Podsliv Vrbasa karakteristine vrijednosti protjecaja

* Granica FBiH i RS-a na Ugru najveim dijelom ide sredinom vodotoka
R. Vrbas - Unutargodinji hod srednjih mjesenih proticaja
140
120
100
VS Kozluk (1971-1989)
80
VS Han Skela (1971-1990)
60
VS Daljani (1972-1990)
VS G Vakuf (1946-1991)
40
20
0
1
10
11
12
(mjeseci)

Travanj 2010.
49
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.3: Podsliv Vrbasa

Travanj 2010.
50
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Podsliv Bosne:
Rijeka Bosna izvire iz snanog krakog vrela u Federaciji BiH, da bi, u Sarajevskom polju, primila
nekoliko znaajnih pritoka: Zujevinu, eljeznicu i Miljacku. Znaajka sliva rijeke Bosne je da u
znaajnom postotku pripada podruju Federacije BiH, ima izrazito razvijenu hidrografiju, sa
nekoliko znaajnih pritoka i velikim brojem manjih pritoka, a utjecaj kra, za razliku od veine
podslivnih podruja rijeka u BiH, nije znaajan. Najznaajnije pritoke rijeke Bosne su Fojnika
rijeka, Lava, Krivaja Usora i Sprea. Podslivno podruje rijeke Bosne je u velikoj mjeri hidroloki
istraeno veliki broj hidrolokih stanica gdje su vrena dugogodinja sustavska registriranja
vodostaja i mjerenja protoka. Podslivna povrina rijeke Bosne u Federaciji BiH iznosi 7.477 km2 i
sigurno je da orografska povrina znaajno odgovara hidrogeolokoj podslivnoj povrini.
Generalno, reim teenja rijeke Bosne je stohastiki, osim to na nekoliko pritoka postoje znaajni
deterministiki utjecaji koji remete prirodni reim teenja. To se, prije svega, odnosi na prostor
Sarajevskog polja, gdje se za potrebe vodoopskrbe Sarajeva vodom zahvaa sa vrela Bosne i
crpljenjem osiromauju vode rijeke eljeznice (koja kroz Ilidu u ljetnim mjesecima ima vrlo male
protoke). Takoer, postoji i utjecaj rada HC Bogatii na rijeci eljeznici koja remeti prirodni reim
teenja ove rijeke. Deterministiki utjecaj je najjae izraen na desnoj pritoci rijeke Bosne Sprei,
akumulacijom Modrac koja reim teenja rijeke Spree nizvodno od brane ini u potpunosti
vjetakim. U nastavku se daju karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama
podsliva rijeke Bosne u Federaciji BiH, kao i unutargodina promjena srednjih mjesenih protjecaja
za rijeku Bosnu u Federaciji BiH.

Travanj 2010.
51
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
VS
Vodotok
Plandite
Bosna
Podteljig
Crna rijeka
Bogatii
Bijela
Krupake stijene
eljeznica
Hadii
Zujevina
Blauj
Zujevina
Sarajevo
Miljacka
Reljevo
Bosna
Fojnica 2
Fojnika r.
Homoljska uprija Lepenica
Podstijenje
Fojnika r.
Visoko
Fojnika r.
Dobrinje
Bosna
Travnik
Lava
Moani
Bila
Merdani
Lava
Zenica
Bosna
Stipovii
Gostovi
Zavidovii
Bosna
Biotica
Biotica
Olovske Luke
Stupanica
Olovo
Krivaja
Zavidovii
Krivaja
Maglaj
Bosna
Kaloevii
Usora
Osmaci
Sprea
Krivaa
Sprea
Straanj
Sprea
Donja Via
Oskova
ivinice
Gostelja
Turija
Turija
Modrac
Sprea
Dobonica
Sprea
Miriina
Sprea
Kakmu
Sprea
Karanovac
Sprea
Qsr.g. sr.Qmin
(m3/s) (m3/s)
6,28
2,15
2,56
8,93
1,43
2,80
5,71
29,7
3,18
5,40
16,1
17,2
57,5
2,80
2,00
17,2
79,8
6,54
97,4
7,30
5,50
12,0
24,6
125
14,6
1,19
4,29
4,50
2,92
3,74
2,89
16,3
19,6
21,6
22,7
24,1
2,40
0,361
0,618
1,52
1,00
7,39
0,647
0,840
3,95
4,62
14,6
0,591
0,411
4,94
20,6
0,590
22,7
1,89
0,490
2,38
3,85
26,9
2,25
0,040
0,224
0,305
0,204
0,264
0,499
2,50
-
maks.Q1/T
(m3/s)
20 g. 50 g. 100 g.
26,3
44,3
62,8
151
56
102
152
421
30,8
53
76
183
74
133
189
495
34,7
60,3
86,9
206
96
168
227
547
255
310
361
336 390
1078 1277
153 175
1370 1545
466
1427
192
1723
482 665
835 1010
1870 2190
461 553
824
1176
2442
620
91,9
136
122
360
129
182
152
534
112
160
140
455
Tabela 2.1.5: Podsliv Bosne karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama

Travanj 2010.
52
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
R. Bosna - Unutargodinji hod srednjih mjesenih proticaja

45
40
35
30
VS Maglaj (1964-1990)
25
VS Raspotoje (1971-
20
VS Reljevo (1960-
15
10
50
0
1
(mjeseci
Slika 2.1.4: Podsliv rijeke Bosne

Travanj 2010.
53
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Podsliv Drine:
Samo manji dio podslivnog podruja rijeke Drine se nalazi na podruju Federacije BiH. Rijeka
Drina u duljini od oko 25 km protjee kroz Federaciju BiH, ukljuujui podruje grada Gorada.
Neposredno nizvodno od Gorada se registrira utjecaj uspora od akumulacije HC Viegrad. Inae,
teenje rijeke Drine kroz Federaciju BiH je pod deterministikim utjecajem uzvodne HC Mratinje, u
Republici Crnoj Gori. Znaajnije pritoke rijeke Drine u Federaciji BiH su Kolunska rijeka, rijeka
Osanica, dio toka rijeke Prae i gornji tok rijeke Drinjae. Podslivna povrina rijeke Drine u
Federaciji BiH iznosi 974 km2. Karakteristine vrijednosti protjecaja rijeke Drine, za vodomjernu
stanicu Gorade u Federaciji BiH, su date na slijedeoj tabeli.
VS
Vodotok
Qsr.g.
(m3/s)
sr.Qmin.
(m3/s)
Gorade
Drina
226
43,9*
maks.Q1/T
(m3/s)
20 g. 50 g. 100 g.
2993
4329
Tabela 2.1.6: Podsliv Drine, rijeka Drina karakteristini protjecaji
Slika 2.1.5: Podsliv rijeke Drine

Travanj 2010.
54
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Neposredni sliv rijeke Save:

Slino kao i podsliv rijeke Drine, i neposredni sliv rijeke Save se samo u manjoj mjeri nalazi na
podruju Federacije BiH. Ovdje je, kao znaajan, tretiran samo podsliv rijeke Tinje u dijelu koji
pripada podruju Federacije BiH. Evidentirani se i manji vodotoci u Pasavskom kantonu koji zbog
svog malog utjecaja nisu kvantitativno definirani. Veliina podslivne povrine neposrednog sliva
rijeke Save u Federaciji BiH iznosi 1.155 km2. Podsliv rijeke Tinje je kvantitativno numeriki
definiran u narednim tabelama i slikovno kao kartografski prikaz hidrografije sliva i svih
karakteristinih lokaliteta. Rijeka Sava se prua cijelom duljinom Posavskog kantona Federacije
BiH i predstavlja meugranini vodotok sa susjednom Republikom Hrvatskom.
Obzirom na znaaj rijeke Save kao meugraninog vodotoka, u narednoj tabeli je, na osnovu obrada
hidrolokih stanica u Hrvatskoj VS Slavonski Brod i VS upanja, dat prikaz karakteristinih
vrijednosti protoka za podruje Posavskog kantona Federacija BiH.
maks.Q 1/T (m3/s)
Qsr.g.
Podruje Rijeka
(m3/s)
20
50
100
Odak
Sava
1020
3176
3405 3568
Oraje
Sava
1209
4002
4362 4623
Tabela 2.1.7: Karakteristini hidroloki podaci za rijeku Savu
Na slijedeoj tabeli se daju karakteristini hidroloki pokazatelji za VS Tinju, kao i dijagram

unutargodinjih srednjih mjesenih protjecaja.
maks.Q1/T
(m3/s)
20 g. 50 g. 100 g.
Qsr.g. sr.Qmin.
(m3/s)
Vodotok (m3/s)
VS
Srebrenik
Tinja
2,25
0,266
154
184
206
Tabela 2.1.8: VS Tinja karakteristini pokazatelji

Neposredni sliv r. Save - rijeka Tinja - Unutargodinji hod srednjih
mjesenih proticaja
4.5
4
3.5
3
2.5
2
1.5
1
0.5
0
VS Srebrenik (1968-1986)
10
11
12
(mjeseci)

Travanj 2010.
55
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.6: Neposredni sliv rijeke Save
2.1.3.2.
Sliv Neretve:
Neretva je najvea rijeka na podruju Federacije BiH. Takoer, gledajui sopstvene vode Federacije
BiH, odnosno vode koje se formiraju i otjeu sa njene povrine, Neretva je i po tom pokazatelju
naa najvea rijeka.
Glavne znaajke ove rijeke su velika slivna povrina, izrazito heterogen sliv, veliki broj pritoka,
snaan utjecaj kra na itavom slivu (sa svim specifikumima krakih podruja) to uzrokuje
znaajnu razliku orografske i hidrogeoloke slivne povrine, te izraene deterministike utjecaje na
teenje uzrokovane brojnim hidrocentralama. Svojim najveim dijelom, Neretva tee podrujem
Federacije BiH, a veliina hidrogeoloke slivne povrine u Federaciji BiH iznosi 5.745 km2. Opis
slivnog podruja je, na osnovu zemljopisnih i hidrografskih razliitosti, podijeljen na tri dijela, kako
slijedi u nastavku teksta.
Gornji tok:
Rijeka Neretva se formira od nekoliko snanih vrela u Republici Srpskoj (koja su locirana istono
od Mostara), a nedaleko nizvodno od naselja Ulog Neretva ulazi na podruje Federacije BiH.
Glavne pritoke Neretve do Konjica su rijeke: Ljuta, Rakitnica, itica (izvire iz Borakog jezera),
Bijela i rijeka Treanica poslije koje se formira Jablaniko jezero.

Travanj 2010.
56
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
U svom gornjem toku, sve do Konjica, teenje rijeke Neretve je jedan u potpunosti stohastiki
proces, to se drastino mijenja neposredno nizvodno od grada Konjica.
Srednji tok:
U svom srednjem dijelu toka, teenje rijeke Neretve je jedan stohastiko-deterministiki proces, to
je uzrokovano brojnim hidrocentralama na ovom potezu: HC Jablanica, HC Rama, HC Grabovica,
HC Salakovac i HC Mostar. Reim malih voda je uvjetovan reimom rada hidrocentrala, dok se, to
se tie velikih voda, od hidrocentrala oekuje da smanje njihov tetni utjecaj. Generalno se moe
konstatirati da hidrocentrale poboljavaju reim teenja rijeke Neretve, to se tie ekstremnih
protoka. Naime, male vode su vee nego pri prirodnom reimu teenja (to je bitno za suno
razdoblje godine), a talasi velikih voda su znatno smanjeni utjecajem vjetakih akumulacija,
odnosno pravilnom uporabom akumulacijskog prostora.
to se tie hidrografije na ovom dijelu sliva, znaajne pritoke Neretve su vodotoci: Kraljunica,
Batica, Neretvica, Rama, Doljanka, Bijela, Dreanjka, a od jezera Jablaniko i Ramsko (vjetaka)
i Blidinje jezero, kao prirodno.
Donji tok:
Iako je cijeli sliv rijeke Neretve pod utjecajem kra, donji tok, od Mostara do ulaza u Republiku
Hrvatsku (Doljani), je pod izraenim utjecajem kra.
Znaajka ovog dijela sliva su: znaajan broj snanih krakih vrela (na pritokama i u samom koritu
Neretve); dotjecaj vode na vrela sa krakih polja podzemnim teenjem; dodatni deterministiki
utjecaji od HC apljina (Krupa), HC Pe Mlini (Trebiat); te brojni kanali za natapanje.
Praktino sve pritoke rijeke Neretve na ovom dijelu sliva dotjeu iz krakih polja sa lijeve i desne
strane toka rijeke Neretve. Pritoka Jasenica (to su vode rijeke Litice i vode manjih vodotoka koji
zavravaju u Mostarskom blatu); pritoka Buna (vode iz Nevesinjskog polja); pritoka Bregava (vode
iz Dabarskog i dijela Fatnikog polja); pritoka Trebiat (nastaje u Imotskom polju). Takoer, du
samih pritoka postoje snana kraka vrela: Klokun, Vriotica, Grudsko vrelo, vrelo Litice, vrelo
Bune i Bunice.
Karakteristina je i lijeva pritoka Krupa koja dotjee iz Deranskog jezera Hutovo blato, a prihvaa
i vode sa HC apljina. Meutim, na ovom dijelu su deterministiki utjecaji jako izraeni. Naime,
rijeka Trebinjica iz smjera Trebinja, kanalom kroz Popovo polje, dotie do gornjeg kompezacionog
bazena HC apljina (podruje Federacije BiH). Rijeka Trebinjica dijelom ponire i obogauje vode
Deranskog jezera, a dijelom zavrava na turbinama HC apljina. Do 1992. godine je srednji
godinji protok za HC apljina iznosio 28 m3/s. Danas je to znatno manje i u potpunosti
deterministiki definirano, obzirom da se protoci rijeke Trebinjice preusmjeravaju za HC
Dubrovnik u Republici Hrvatskoj. Odnosno, utjecaj rijeke Trebinjice na bilancu voda Deranskog
jezera i rijeke Krupe je danas manji nego kako je to bilo u sustavu do 1992. godine i teko ga je
kvantitativno definirati. Brojne hidroloke stanice na itavom slivu rijeke Neretve, sa
dugogodinjim nizom sustavnih hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka, ine da je sliv
rijeke Neretve hidroloki izuen. Na slijedeoj tabeli se daju karakteristine vrijednosti protjecaja
na vodotocima sliva rijeke Neretve u Federaciji BiH i grafiki unutargodinji hod srednjih
mjesenih protjecaja.

Travanj 2010.
57
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
maks.Q1/T
(m3/s)
20 g. 50 g. 100 g.
118 128
132
40,8 51,0 61,4
497 573
628
853 880 1064
maxQREG = 24,0
maxQREG = 32,2
maxQREG = 25,5
63,4
80
95,7
maxQREG = 49,8
maxQREG = 26,8
137 175
213
1814 2030 2216
1909 2130 2318
78,0 94,0
114
104 140
184
216 270
322
36,8 39,0 40,4
VS
Vodotok
Qsr.g.
(m3/s)
sr.Qmin
(m3/s)
Ulog
Donja Ljuta
Glavatievo
Konjic
Konjic
Kralupi
Idbar
Gorani
Jablanica
anica
Drenica
Mostar
Baevii
iroki Brijeg
Ugrovaa
Uzarii
Dom
Blagaj
Malo Polje
Buna
itomislii
apljina
Rakitovac
Grude
Pe Mlininizv
Tihaljina
Poljana
Klobuk
Grabovo
vrelo
Vitina
Humac
Studenci
Stolac
Gabela
Draevo
Draevo
Neretva
Ljuta
Neretva
Neretva
Treanica
Kraljunica
Baica
Neretvica
Doljanka
anica
Dreanjka
Neretva
Neretva
Litica
Ugrovaa
Litica
Jasenica
Buna
Bunica
Buna
Neretva
Neretva
Vrljika
Grudsko vrelo
9,02
2,87
38,6
58,0
2,15
2,09
2,13
4,62
4,54
0,90
7,48
180
201
8,39
2,13
13,3
10,9
22,4
18,8
42,2
253
255
9,01
2,57
0,840
0,328
8,90
Tihaljina
11,1
0,451
Tihaljina
vrelo Klokun
Mlade
16,5
6,54
25,4
0,66
3,19
4,06
125
24,7
194
134
27,1
210
141
28,9
221
Grabovo vrelo
2,28
suho
19,2
22,2
24,3
Vriotica
Trebiat
Studenica
Bregava
Neretva
Krupa
Neretva
3,21
31,4
5,56
18,4
313
18,0
331
1,49
2,55
1,97
10,2 11,0
201 213
28,3 29,6
54,0 59,0
2208 2410
11,6
222
30,5
63,0
2600
0,61
0,273
0,292
0,600
0,330
0,528
50,0
60,0
0,572
suho
suho
suho
4,00
2,30
6,30
68*
0,557
suho
333 348
2046 2250
363
2433
maxQREG
= 82,0
maxQREG
= 69,9
Tabela 2.1.9: Karakteristine vrijednosti protjecaja na hidrolokim stanicama sliva rijeke Neretve

Travanj 2010.
58
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
R. Neretva - Unutargodinji hod srednjih mjesenih proticaja

500
450
400
350
300
VS itomislii (1963-1990)
250
VS Glavatievo (1965-1991)
200
150
100
50
0
1
10
11
12
(mjeseci)
Slika 2.1.7. Sliv rijeke Neretve

Travanj 2010.
59
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Sliv Cetine:
Sliv rijeke Cetine (ili sa nazivom Zapadni kr), koji pripada Bosni i Hercegovini, se u potpunosti
nalazi na podruju Federacije BiH i zauzima povrinu od 2.876 km2.
Jedna od osnovnih znaajki vodnog podruja Jadranskog mora, kojem pripada i sliv rijeke Cetine, je
da se radi o krakom prostoru. Sliv rijeke Cetine pripada masivu i obroncima Dinarida podruju u
potpunosti krevitom sa svim specifikumima i fenomenima kra (snana kraka vrela, povremeni
vodotoci, povremene akumulacije u krakim poljima, suho u ljetnom dijelu godine, vrtae, ponori,
estavele i sl.).
Vei dio padalinskih voda nestaje u prostoru kra (gdje bezbrojne vrtae u slivu kao ogromni
slivnici prihvaaju vodu i brzo je distribuiraju u podzemlje), potom se podzemnim otjecanjem te
vode pojavljuju na mnogobrojnim vrelima. U konkretnom sluaju, sa podruja tzv. zapadnog kra,
odnosno sliva rijeke Cetine nastaju: vrelo rijeke Sane, vrela rijeke Plive, kao i brojna vrela du
Jadranske obale, u Republici Hrvatskoj.
Preciznije, osim gornjeg i sredinjeg dijela Glamokog polja, gdje vodotoci Ribnik i Jaruga
ponorima i podzemnim tokovima otjeu ka vrelima Plive i Sane, i sjevernog dijela Kuprekog polja,
gdje vodotok Mrtvica ponire i podzemnim tokovima zavrava na vrelu Plive, sva ostala polja - donji
dio Glamokog polja, juni dio Kuprekog polja, Duvanjsko i Livanjsko polje - pripadaju slivu
rijeke Cetine.
Najznaajniji vodotoci su Kriva, Jaruga i Ribnik u Glamokom polju, rijeka Mila u Kuprekom
polju, rijeka uica u Duvanjskom polju, te rijeke Bistrica, Sturba, abljak i Riina u Livanjskom
polju.
Prirodne akumulacije se formiraju u: Glamokom polju (retenzija Puine) odakle se preko ponora
Dragni vode evakuiraju u Livanjsko polje; Duvanjskom polju - retenzija koja se preko ponora
Kovai evakuira na vrelo Riine; Livanjskom polju (direktno utjee u Buko jezero); kao i prirodne
retenzije u sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja odakle se vode evakuiraju ponorima Kazanci i
aprazlije ka rijeci Cetini.
U Livanjskom polju postoji snaan deterministiki utjecaj od sloenog sustava koji prikuplja i
odvodi vode ka HC Orlovac u Republici Hrvatskoj. Dio tog sustava je veliko Buko jezero
(vjetako), akumulacija Mandak, Drinovaki kanal (koji prikuplja vode Bistrice, Sturbe i abljaka)
i, u konanici, jezero Lipa gdje se skupljaju sve navedene vode i tunelom odvode ka HC Orlovac.
Brojne hidroloke stanice na itavom slivu rijeke Cetine, sa dugogodinjim nizom sustavnih
hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka, ine da je sliv rijeke Cetine u Federaciji BiH
hidroloki izuen. Na slijedeoj tabeli se daju karakteristine vrijednosti po hidrolokim stanicama
sliva rijeke Cetine, kao i grafiki prikaz unutargodinjih promjena srednjih mjesenih protjecaja
vodotoka Sturba.

Travanj 2010.
60
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
VS
Qsr.g. sr.Qmin.
(m3/s)
(m3/s)
Vodotok
maks.Q1/T
(m3/s)
20 g. 50 g. 100 g.
Badanj
Badanj
1,04
suho
17,5
Dragni
Ponor
1,59
suho
Brda
Mila
0,960
0,200
8,90
Gornji Malovan
Mila
0,830
0,090
uica
uica
2,29
0,110
28,7
38,2
42,9
Mokronoge
uica
2,99
suho
47,5
56,5
63,3
Male Brdine
Drina
2,50
suho
Ostroac
0,210
0,012
7,52
10,2
12,5
Kovai-ponor*
uica
8,20
suho
190
226
252
Vrelo Sturbe
Sturba
4,48
1,24
Gornji abljak
abljak
2,06
0,139
Livno
Bistrica
3,60
0,600
34,8
37,0
38,6
Vrilo
Riina
8,00
evarova Jaruga
1,86
0,002
aprazlije-ponor* Tovarova Jaruga
2,76
suho
Joanica
Kazanci-ponor
20,3
22,5
10,1
11,0
MAXQreg. =
MAXQreg. =
MAXQreg. =
148
185
11,5
32,0
6,63
201
Tabela 2.1.10: Sliv rijeke Cetine karakteristini protjecaji na vodotocima sliva

Sliv Cetine - R. Sturba - Unutargodinji hod srednjih mjesenih
proticaja
8
7
6
5
VS Vrelo Sturbe (1964-1989)
4
3
2
1
0
1
10
11
12
(mjeseci)

Travanj 2010.
61
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.8: Sliv rijeke Cetine

Travanj 2010.
62
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.1.4.
Bilanca povrinskih voda
Bilanca povrinskih voda Federacije BiH je iskazan preko ukupnih koliina voda koje se formiraju
i/ili proteknu preko njene teritorije, zatim podijeljen na sopstvene vode26 i tranzitne vode kako bi se,
u konanici, mogla dati ocjena sopstvenog vodnog bogatstva Federacije BiH. Poseban znaaj imaju
koliine sopstvenih voda jer teko da se tranzitne mogu smatrati vodnim bogatstvom jedne zemlje
obzirom na, primjerice, oteanost kontrole kvaliteta, pa i kvantiteta voda.
Bilanca voda je prezentiran u narednim tabelama kao:
bilanca za slivove i podslivove vodnog podruja rijeke Save i Jadranskog mora,
sumarne bilance povrinskih voda za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora,
sumarne bilance povrinskih voda u Federaciji BiH.
2.1.4.1.
Ukupna zbirna bilanca povrinskih voda za vodno podruje rijeke Save u Federaciji BiH daje se u
slijedeoj tabeli.
Slivno /podslivno
podruje FBiH
Una
Glina i Korana
Vrbas
Bosna
Drina
Nep. sliv r. Save
UKUPNO:
Postotno od ukupno:
Sopstvene
vode
142,5
15
28,4
132,8
29,24
5
352,94
51
Qsr.god. (m3/s)
Tranzitne
vode
57
35
33,4
214
339,4
49
Ukupne
vode
199,5
15
63,4
166,2
243,24
5
692,34
100
Tabela 2.1.11: Bilanca povrinskih voda vodnog podruja rijeke Save Federacije BiH
2.1.4.2.
Ukupna bilanca povrinskih voda za vodno podruje Jadranskog mora daje se u slijedeoj tabeli.
Slivno /podslivno
podruje FBiH
Neretva
Cetina
UKUPNO:
Postotno od ukupno:
Sopstvene
vode
294
23
317
89,5
Qsr.god. (m3/s)
Tranzitne
vode
37
37
10,5
Ukupne
vode
331
23
354
100
Tabela 2.1.12: Bilanca povrinskih voda vodnog podruja Jadranskog mora Federacije BiH
26
Vode koje se pojavljuju-formiraju na prostoru Federacije BiH

Travanj 2010.
63
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.1.4.3.
Sumarna bilanca povrinskih voda
Sumarna bilanca povrinskih voda za prostor Federacije BiH daje se u slijedeoj tabeli, ukupno i po
vodnim podrujima.
Sopstvene
vode
Qsr.god. (m3/s)
Tranzitne
vode
Ukupne
vode
352,9
339,4
692,3
317
37
354
UKUPNO:
670
376
1046
Postotno od ukupno
64
36
100
Slivno /podslivno
podruje FBiH
Vodno podruje
rijeke Save
Vodno podruje
Jadranskog mora
Tabela 2.1.13: Bilanca povrinskih voda prostora Federacije BiH
2.1.4.4.
Ocjena vodnog bogatstva sopstvenim vodama
Kako bi se mogla dati ocjena vodnog bogatstva Federacije BiH sopstvenim vodama, napravljen je
odnos ovih voda spram povrine Federacije i procijenjenog broja stanovnika za sadanje razdoblje.
Taj odnos je prikazan u slijedeoj tabeli.
Sopstvene vode
Teritorija
Federacija BiH
Qsr.god. (m3/s)
W (x m3)
Broj
stanovnika
670,00
21.129,00
2.327.500
Raspoloivo
po
stanovniku
(m3/st)
Ocjena vodnog
bogatstva
9.078,00
Srednje bogata
vodom
Tabela 2.1.14: Ocjena vodnog bogatstva Federacije BiH
Literaturni kriteriji27 za ocjenu vodnog bogatstva neke zemlje ili jednog njenog dijela su uglavnom
slijedei:
Veoma bogata vodom:

Bogata vodom:
Srednje bogata vodom:
Siromana vodom:
Veoma siromana vodom:
preko 20.000 m3/st.

10.000 20.000 m3/st.
5.000 10.000 m3/st.
2.000 5.000 m3/st.
manje od 2.000 m3/st.
Sudei po navedenim kriterijima, Federacija BiH je srednje bogata sopstvenom vodom.28
27
Hidrologija, dio I., dr.S.Prohaska, Institut za vodoprivredu J. erni, Beograd, R.Srbija, 2003. god.
Podaci za neke susjedne zemlje su slijedei: R. Srbija: Q=1.637 m3/stanovniku prostor veoma siromaan vodom
(podatak iz ranijeg razdoblja koji je podrazumijevao i prostor Kosova) i R. Crna Gora: Q=30.460 m3/stanovniku
prostor veoma bogat vodom
28

Travanj 2010.
64
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.1.5.
Kvaliteta povrinskih voda
2.1.5.1.
Uvod
Prema Zakonu o vodama29, izraz povrinske vode oznaava sve kopnene vode, izuzev
podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju
teritorijalnim vodama.
Ocjena o kvalitetu povrinskih voda se donosi na osnovu provedbe redovitih kontrola i ralambi na
odabranim lokacijama. U Bosni i Hercegovini kontrole i analize kvaliteta povrinskih voda su se
sustavno provodile od 1965. do 1991. godine na 58 profila slivnih i podslivnih podruja: Une,
Vrbasa, Ukrine, Bosne, Drine, Neretve i Trebinice. (Ralambama iz tog razdoblja nisu bile
obuhvaene podzemne vode, jezera i akumulacije). Kontrola se zasnivala na trenutnim uzorcima
voda, tako da su fiziko-kemijski parametri kvaliteta voda odreivani tri puta godinje (proljee,
ljeto i jesen), a bioloki dva puta (ljeto i jesen). Standardno, od fiziko-kemijskih parametara stalno
su odreivani: temperatura, izgled, pH, alkalitet, rastvoreni kisik i postotak zasienja, tvrdoa,
ukupne vrste i suspendirane materije, HPK, BPK, orto fosfati i ukupno eljezo. Spojevi duika,
amonijak, nitriti i nitrati, redovito su kontrolirani na 10 profila. Mikrobioloke i bioloke kontrole
kvaliteta su vrene na veini profila.
Kontinuitet praenja kvaliteta voda je prekinut 1992. godine, da bi, u Federaciji BiH, nastavak
organizirane kontrole kvaliteta povrinskih voda uslijedio 1995., odnosno 2005. godine, u
zavisnosti od vodnog podruja i mjerodavnih agencija.
Zakonom o vodama Federacije BiH, lanak 32., se predvia klasifikacija stanja vodnih tijela
povrinskih i podzemnih voda koja se odreuje na osnovu jaine promjena uzrokovanih ljudskim
djelatnostima. lankom 43. istog Zakona se precizira da Vlada Federacije BiH donosi propise o
metodologiji za odreivanje tipova vodnih tijela povrinskih voda i karakteriziranje vodnih tijela
povrinskih i podzemnih voda. Poto propisi o navedenoj metodologiji, kao ni parametri za
odreivanje klasa vodnih tijela, do sada nisu usvojeni, to e se za prikaz i ilustraciju stanja kvaliteta
povrinskih voda koristiti jo uvijek vaea Odredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u
granicama SR BiH30.
Kvaliteta povrinskih voda na podruju Federacije BiH se prikazuje za razdoblje do 1991. godine i
za razdoblje 2000.-2005.-2007. godine.
29
Sl. novine Federacije BiH br.70/06

Sl. list SR BiH br:19/80. (I. klasa vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu uporabljavati
za pie i u prehrambenoj industriji, a povrinske vode- i za gajenje plemenitih vrsta riba (salmonidne). II. klasa vode
koje se u prirodnom stanju mogu uporabljavati za kupanje i rekreaciju graana, za sportove na vodi, za gajenje drugih
vrsta riba (cipridne), ili koje se uz uobiajene metode obrade-kondicioniranja, mogu uporabljavati za pie i u
prehrambenoj industriji. III. klasa vode koje se mogu uporabljavati za natapanje, a poslije uobiajenih metoda obrade
i u industriji, osim u prehrambenoj industriji. IV. klasa vode koje se mogu uporabljavati za druge namjene samo
poslije odgovarajue obrade).
30

Travanj 2010.
65
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.1.5.2.
Ocjena stanja kvaliteta voda za razdoblje do 1991. godine31
Za ovo razdoblje je karakteristina velika razlika izmeu propisanog i stvarnog stanja kvaliteta
voda, poglavito za povrinske vode vodnog podruja rijeke Save. Od 58 profila koji su bili
obuhvaeni programom redovite kontrole (kemijski i bioloki parametri), za promatrano
karakteristino razdoblje 1985.-1989. godine kvaliteta voda je bio u okvirima zahtijevane klase
samo na 15 profila. Na pojedinim dijelovima podslivnog podruja rijeke Bosne uoene su zone
totalne destrukcije kvaliteta voda kao posljedica tada znaajnog efluentnog zagaenja industrije. Na
velikom broju profila parametri kvaliteta su prelazili i vrijednosti normirane za etvrtu klasu.
2.1.5.3.
Ocjena stanja kvaliteta voda za razdoblje 2000.-2005.-2007. godine
2.1.5.3.1. Vodno podruje rijeke Save32

Ponovno sveopseno, sustavno i kontinuirano praenje kvaliteta voda na podruju Federacije Bosne
i Hercegovine, Vodno podruje rijeke Save, poelo je 2005. godine. (U razdoblju 1995.-2005.
vrena su pojedinana promatranja kvaliteta a izvrena je i instalacija odreenog broja automatskih
mjernih stanica.)
U razdoblju listopad 2005. svibanj 2007. godine izvreno je 6 serija ispitivanja, na 39 profila,
vodnog podruja rijeke Save, Federacije BiH. Analizirani su bioloki, mikrobioloki i fizikokemijski elementi kvaliteta voda. Ope konstatacije o kvalitetu voda, po fiziko-kemijskim
elementima, za navedeno razdoblje su slijedee: (i) vode podsliva rijeke Bosne su znaajno vie
zagaene u odnosu na podslivove rijeka Une, Drine i Vrbasa; (ii) rijeka Una je jo uvijek najmanje
zagaena; (iii) najvei izvori zagaenja na podruju podsliva rijeke Bosne su komunalne otpadne
vode velikih urbanih sredina Sarajevo, Visoko, Zenica - i posebno industrijski pogoni podruja
Tuzle; (iv) uoeno je da urbani centri Sarajevo i Tuzla produkuju najvee terete zagaenja voda
podsliva Bosne, a bivi industrijski centri Zenica i Maglaj znatno manje nego u razdoblju do 1991.
godine; (v) jedna od pozitivnih strana koja je uoena je da vodotoci na vodnom podruju rijeke
Save jo uvijek imaju odranu mogunost samopreiavanja, to se vidi iz kvaliteta voda rijeke
Bosne nizvodno od Zenice, koji je znaajno bolji u odnosu na vode uzvodno od Kaknja gdje se
osjea utjecaj zagaenja Sarajeva i Visokog; (vi) najvee zagaenje je uoeno na vodotocima
Miljacke, Joanice i Stavnje u koje se uvode netretirane otpadne vode Sarajeva, Breze i Varea.
Za ocjenu stanja kvaliteta povrinskih voda po biolokoj klasifikaciji i evaluaciji vodotoka,
koriteni su rezultati istraivanja koji su obuhvaali prvenstveno zajednice makroinvertebrata, a
sporadino zajednicu fitobentosa.
U slijedeim tabelama se daje ilustrativan prikaz stanja kvaliteta povrinskih voda Vodnog podruja
rijeke Save prikazan kroz postotne vrijednosti zadovoljenja propisanih uvjeta klasa vodotoka,
sukladno navedenoj Odredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SRBiH:
31
Koriten materijal elaborata: Koncept dugoronog programa zatite voda, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1991.
godina
32
Koriten materijal elaborata: Zavrni rezultati ispitivanja kvaliteta povrinskih voda i sedimenata u vodotocima na
podruju sliva rijeke Save u Federaciji BiH. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, srpanj 2007. godine i
Ispitivanje kvaliteta povrinskih voda na podruju sliva rijeke Save u Federaciji BiH, finalni izvjetaj, Prirodnomatematiki fakultet Sarajevo, svibanj 2008. godine. (Kontrola kvaliteta voda je obavljana u razdoblju listopad 2005.
svibanj 2007. godine. U toku ovog razdoblja, obavljeno je 6 ralambi na 32, odnosno 39 lokacija vodotoka, na osnovu
trenutnih uzimanja uzoraka. Vrene su fiziko-kemijske, mikrobioloke i bioloke kontrole kvaliteta).
Travanj 2010.
66
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Podsliv Une:
PODSLIV RIJEKE
UNE
MDK33
Zadovoljenje propisane klase

(%)
2005.-2007. god.
BIOLOKI PARAMETRI
1,5-2,5
Indeks saprobnosti
100
MIKROBIOLOKI PARAMETRI
Ukupan broj koliformnih
bakterija na 37C (N/100mL)
Prosjek
6.413
FIZIKO-KEMIJSKI PARAMETRI
Suspendirane materije
Isparni ostatak (mg/L)
<30
100
Alkalitet - Aciditet
pH
6,8-8,5
100
Reim kisika
Rastv.kisik (mgO2/L)
Zasienost kisikom (% O2)
>6
100
90-75
100
BPK-5 (mgO2/L)
<4
100
HPK pot.KMnO4 (mgO2/L)
<12
100
Sadraj nutrijenata
Amonijum ion (mg/L)
<0,25
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
100
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
100
Fosfati-o (mgPO4/L)
100
Tabela 2.1.15.: Kvaliteta voda za podsliv rijeke Une za razdoblje 2005.-2007. godine
33
Zakonom o vodama je predvieno klasificiranje stanja voda, odnosno klasificiranje stanja vodnih tijela povrinskih i
podzemnih voda, na osnovu jaine promjena uzrokovanih ljudskim djelatnostima. Predvieno je da se stanje vodnog
tijela odreuje sa njegovim ekolokim i kemijskim stanjem, zavisno od toga koje je loije. Referentni uvjeti ekolokog i
kemijskog stanja voda (lanak 43 Zakona) se donose od strane Vlade Federacije BiH, to jo nije uraeno. Do
donoenja ovih podzakonitih propisa o klasifikaciji stanja voda, primjenjuju se Odredba o kategorizaciji vodotoka (Sl.
list SR BiH br.42/67) po kojoj su svi vodotoci, podzemne vode, prirodna jezera i obalno more, u granicama Federacije
BiH, podijeljene u 4 kategorije, zavisno od namjene i stupnja zagaenja. MDK (maksimalno dozvoljena koncentracija)
je definirana propisanim klasama odreenih etapa povrinskih voda promatranog podslivnog podruja.

Travanj 2010.
67
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.9: Podsliv rijeke Une sa mjernim profilima
Podsliv Vrbasa:
PODSLIV RIJEKE
VRBAS
MDK

(%)
2005.-2007. god.
BIOLOKI PARAMETRI
1,5-2,5
Indeks saprobnosti
100
Prosjek
14.977
<30
50
pH
6,8-8,5
100
Reim kisika
Rastv.kisik (mgO2/L)
>6
100
90-75
100
BPK-5 (mgO2/L)
<4
100
<12
100
Sadraj nutrijenata
Amonijum ion (mg/L)
<0,25
100
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
100
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
100
Fosfati-o (mgPO4/L)
Tabela 2.1.16: Kvaliteta voda za podsliv rijeke Vrbas za razdoblje 2005.-2007. godine
Travanj 2010.
68
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.10.: Podsliv rijeke Vrbas sa mjernim profilima
Podsliv Bosne:
PODSLIV RIJEKE
BOSNE
MDK

(%)
2005.-2007. god.
BIOLOKI PARAMETRI
1,5-2,5
Indeks saprobnosti
92
Prosjek
448.297
<30
74,07
pH
6,8-8,5
92,59
Reim kisika
Ras.kisik (mgO2/L)
>6
100
90-75
96,30
BPK-5 (mgO2/L)
<4
77,78
<12
96,30
Sadraj nutrijenata
Amonijum ion (mg/L)
<0,25
70,37
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
81,48
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
81,48
Fosfati-o (mgPO4/L)
Tabela 2.1.17: Kvaliteta voda za podsliv rijeke Bosne za razdoblje 2005.-2007. godine
Travanj 2010.
69
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.11.: Podsliv rijeke Bosne sa mjernim profilima
Podsliv Drine:
PODSLIV RIJEKE
DRINE
MDK
Zadovoljava propisanu klasu

(%)
2005.-2007. god.
BIOLOKI PARAMETRI
Indeks saprobnosti
1,5-2,5
100
Prosjek
9.450
<30
100
pH
6,8-8,5
100
Reim kisika
Ras.kisik (mgO2/L)
>6
100
90-75
100
BPK-5 (mgO2/L)
<4
100
<12
100
Sadraj nutrijenata
Amonijum ion (mg/L)
<0,25
100
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
100
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
100
Fosfati-o (mgPO4/L)
Tabela 2.1.18: Kvaliteta voda za podsliv rijeke Drine za razdoblje 2005.-2007. godine
Travanj 2010.
70
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
Slika 2.1.12.: Podsliv rijeke Drine sa mjernim profilima
2.1.5.3.2. Vodno podruje Jadranskog mora

Sliv Neretve:
Ponovnom praenju kvaliteta voda na vodnom podruju Jadranskog mora se pristupilo 2000 godine.
U analize su ukljueni, pored ranijih, i neki novi profili na slivovima rijeka Neretve i Cetine.
Ilustrativni prikaz dobivenih rezultata je dat u narednim tabelama, a na Slici II. 1.15. je dat prikaz
sliva rijeke Cetine sa mjernim profilima.

Travanj 2010.
71
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
SLIV RIJEKE
NERETVE SA
TREBINJICOM
MDK

(%)
2000.-2007. god.
BIOLOKI PARAMETRI
1,5-2,5
Indeks saprobnosti
100
Prosjek
2.290
30
100
pH
6,8-8,5
100
Reim kisika
Ras.kisik (mgO2/L)
>6
<4
100
<12
100
BPK-5 (mgO2/L)
100
90-75
Sadraj nutrijenata
Amonijak (mgNH4/L)
<0,25
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
100
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
Fosfati-o (mgPO4/L)
100
Tabela 2.1.19: Kvaliteta voda za sliv rijeke Neretve za razdoblje 2000.-2007. godine
Slika 2.1.13.: Sliv rijeke Neretve i Trebinjice sa mjernim profilima

Travanj 2010.
72
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
SLIV RIJEKE KRKE I

CETINE
MDK

(%)
2001.-2007.god.
BIOLOKI PARAMETRI
1,5-2,5
Indeks saprobnosti
Prosjek
3.683
<30
100
pH
6,8-8,5
100
Reim kisika
Ras.kisik (mgO2/L)
>6
<4
100
<12
100
BPK-5 (mgO2/L)
100
90-75
Sadraj nutrijenata
Amonijak (mgNH4/L)
<0,25
Nitriti (mgNO2/L)
<0,05
100
Nitrati (mgNO3/L)
<10
100
<0,25
Fosfati-o (mgPO4/L)
66,67
Tabela 2.1.20: Kvaliteta voda za sliv rijeka Cetine i Krke za razdoblje 2001.-2007. godine
Slika 2.1.14: Sliv rijeka Krke i Cetine sa mjernim profilima

Travanj 2010.
73
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
2.1.5.4.
Usporedba rezultata kvaliteta voda
Znaajna je usporedba rezultata analiziranja kvaliteta voda iz razdoblja do 1991. godine sa onim
provedenim nakon 2000. godine. Kasnije analize, iako raene nekontinuirano i odvojeno po vodnim
podrujima, generalno pokazuju odreeno poboljanje kvaliteta povrinskih voda, to je i
razumljivo obzirom na smanjene industrijske djelatnosti. Ovaj zakljuak se posebno odnosi na
podsliv rijeke Bosne gdje su zagaenja uzrokovana industrijskim djelatnostima, pored komunalnih
otpadnih voda gusto naseljenog podruja, u razdoblju do 1991. godine bila i najizraenija. Na
slijedeem ilustrativnom grafiku daje se usporedni prikaz kvaliteta voda iz navedenih dvaju
razdoblja po parametrima reima kisika.
12
10
8
6
4
2
0
BPK5 (mg/l) 85-91

BPK5 (mg/l) 005-007
Rastv O2 (mg/l) 85-91
Neretva, Konjic-uzv.
Neretva, itomislii
Drina, Kopai-nizvodno
Sprea, Lukavac-nizv.
Bosna, Maglaj-nizv.
Bosna, Reljevo
Vrbas, Jajce-nizv.
Rastv O2 (mg/l) 005-007
Una, Kralje, Biha-nizv.
Vrijednosti parametara (mg/l)
Poreenja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007 god - reim

kiseonika
Slika 2.1.15: Usporedba kvaliteta voda reim kisika
Rezultati pokazuju promjene na rijeci Bosni (profili Reljevo i Maglaj) i posebno na rijeci Sprei
(profil Lukavac), odnosno pozitivne promjene kvaliteta gledajui po pokazateljima reima kisika:
BPK5 i rastvoreni kisik. Potrebno je naglasiti da vode rijeke Bosne i Spree, za razdoblje 1985.1991. godine, na profilima Reljevo i Lukavac, uope nisu zadovoljavali propisanu klasu. Kod
ostalih vodotoka, takoer je uoen blagi trend poboljanja kvaliteta po ovim pokazateljima, iako se
moe rei da su vode Une, Drine, Neretve, pa i Vrbasa veim dijelom i u ranijem razdoblju
uglavnom zadovoljavale propisane klase kvaliteta. Pozitivne promjene su uoljivije ako se
promatraju i vrijednosti suspendiranih materija u povrinskim vodama, kao jedan od pokazatelja
zagaenja industrijskim otpadnim vodama, to se ilustrativno prikazuje na slijedeem grafiku.

Travanj 2010.
74
hrv

2. STANJE VODA
2.1. POVRINSKE VODE
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
Susp.mat. (mg/l) 85-91
Neretva, itomislii
Bosna, Maglaj-nizv.
Bosna, Reljevo
Vrbas, Jajce-nizv.
Susp.mat. (mg/l) 005-007
Vrijednosti parametara (mg/l)
Poreenja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007

god - suspendovane materije
Slika 2.1.16: Usporedba kvaliteta voda suspendirane materije
Vidljivo je znaajnije poboljanje kvaliteta na profilima rijeke Bosne (Reljevo i Maglaj), te posebno
na rijeci Sprei (Lukavac), kao i na rijeci Vrbas- profil Jajce nizvodno. Po ovom parametru, u
razdoblju 1985.-1991. godine, vode Vrbasa i Spree na navedenim profilima nisu zadovoljavale
propisanu klasu. I kod ostalih vodotoka je vidljivo poboljanje kvaliteta, iako se mora naglasiti da je
ovaj pokazatelj kvaliteta u svezi i sa prirodnim uvjetima, odnosno za cjelovitiju sliku potrebno je
dulje razdoblje osmatranja.
Usporedbe kvaliteta voda po saprobnom indeksu, odnosno biolokim pokazateljima, prikazana su
na slijedeem grafiku.
3,5
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
Saprobni indeks 85-91
Neretva, itomislii
Bosna, Maglaj-nizv.
Bosna, Reljevo
Vrbas, Jajce-nizv.
Saprobni indeks 005-007
Vrijednosti saprobnog indeksa
Poreenja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007 god - saprobni

indeks
Slika 2.1.17: Usporedba kvaliteta voda saprobni indeks
Po ovom pokazatelju, indikativno je poboljanje kvaliteta voda rijeka Bosne i Vrbasa, koje su
izloene i najveem teretu zagaenja. Umanjena vrijednosti saprobnog indeksa, odnosno
poboljanje kvaliteta voda, uglavnom su rezultat smanjenog industrijskog zagaenja, budui da
utjecaj
komunalnih
otpadnih
voda
nije
znaajnije
izmijenjen.
Travanj 2010.
75
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
2.2.
Podzemne vode
2.2.1.
Stupanj hidrogeoloke istraenosti
U Bosni i Hercegovini izvedena su slijedea fundamentalna hidrogeoloka istraivanja:
pregledne hidrogeoloke karte, 1 : 200.000;

tampanje hidrogeoloke karte, 1 : 500.000;
izrada bilance i reima podzemnih voda (pukotinskim, karstno-pukotinskim i intergranularnim
stijenskim masama) u 1984. i 1989. godini;
katastar vodnih objekata, 1:50.000 koji je raen u razdoblj 1989.-1990. (podaci su nedostupni);
zapoeta je izrada Osnovne hidrogeoloke karte, 1 : 100.000 (listovi Sarajevo, Zenica, Bijeljina,
Praa, Metkovi, Mostar).
2.2.2.
Hidrogeoloka rejonizacija
Sintezom ukupnih fiziko-zemljopisnih, geolokih i hidrogeolokih znaajki, teritorija Federacije

Bosne i Hercegovine moe se podijeliti na tri osnovne hidrogeoloke jedinice ili regije i to:
panonsuku, unutarnju i krku regiju. Potrebno je napomenuti da je hidrogeoloka kategorizacija
izvrena prvenstveno na osnovu zastupljenosti akvifera u terenu i prema strukturi i poroznosti
akvifera koji izgrauju teren. Izdvojene su slijedee hidrogeoloke kategorije:
teren sa akviferima intergranularne poroznosti,

teren sa akviferima intergranularne i pukotinske poroznosti,
teren sa akviferima kavernoznopukotinske poroznosti,
teren sa akviferima pukotinske poroznosti,
tereni praktino bez akvifera.
Navedene kategorije sastoje se od hidrogeolokih
jedinica koje su okarakterizirane litolokim sastavom,
geolokom starou ili sastavom kod magmatita,
odnosno genezom za kvartarne tvorevine. U okviru
pojedinih kategorija terena, hidrogeoloke jedinice
(nosioci akvifera) su svrstane u hidrogeoloke skupine
prema vrijednosti koeficijenata transmisibiliteta,
odnosno vodoobilnosti - produktivnosti akvifera.
Tereni sa akviferima intergranularne poroznosti. U
okviru ove kategorije uvrteni su slijedei
hidrogeoloki lanovi: fluvijalni ljunkoviti i
pjeskoviti sedimenti, mjestimice zaglinjeni pijeskovi,
sitnozrni
neogeni
pijeskovi,
deluvijalni
i
glaciofluvijalni nanos, ljunkoviti pijeskovi i gline
rijenih i jezerskih terasa, miopliocenski sedimenti sa
estom izmjenom pijeskova i ljunkova sa laporima i
glinama, te mjestimice ugljevitim glinama i ugljem.
Na osnovu osobina akvifera, navedeni hidrogeoloki
lanovi svrstani su u hidrogeoloke skupine, i to:

Travanj 2010.
76
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
I. skupina - visoki koeficijent transmisibiliteta (vei od 10-3 m2/s),visokoobilni akvifer.

II. skupina - srednji koeficijent transmisibiliteta ( od 10-3 m2/s), srednje vodoobilni akvifer.
III. skupina - nizak koeficijent transmisibiliteta (manji od 10-4 m2/s), akvifer preteito nie
vodoobilnosti.
IV. skupina - razliiti koeficijenti transmisibiliteta, akviferi izrazi, razliite vodoobilnosti,
V. skupina - razliiti, preteito nizak koeficijent transmisibiliteta, akviferi, razliite vodoobilnosti,
preteito nie.
Iz navedenog proizlazi da su u terenima sjeverne Bosne (podruje Odaka, Oraja i Gradaca) i

Sarajevskog polja formirani najvaniji akviferi unutar aluvijalnih tvorevina. Obzirom na veliku
debljinu ljunkovito-pjeskovitih tvorevina i prostorni poloaj prema rijekama, konstatira se da je
nazostvo akvifera gotovo redovito u neposrednom hidraulikom kontaktu sa veoma obnovljivim
koliinama podzemne vode. Kvaliteta vode direktno ovisi od litoloke grae zaleine koja je, za
sada, preteito povoljna za pie. Na ovim terenima, prema osobinama akvifera, zastupljena je prva,
a dijelom i druga hidrogeoloka skupina.
Tereni sa akviferima intergranularne i pukotinske poroznosti predstavljaju terene koje izgrauju
miocenski i oligomiocenski kompleksi u kojima se naizmjenino smjenjuju gline, pijeskovi,
ljunkovi, pjeari, konglomerati, laporci i vapnenci koji grade podinski dio neogenskih sedimenata.
U okviru ove hidrogeoloke skupine ostvareni su preteito diskontinualni akviferi sa razliitim,
uglavnom niskim koeficijentom transmisibiliteta, te su preteito niske vodoobilnosti, osim dijelova
sjeverne Majevice koji su izgraeni od miocenskih vapnenaca (primjer izvorite Domai). Ova
kategorija terena predstavlja june dijelove Panonskog bazena na granici sa unutarnjom regijom sjeverno podruje Majevice i Sarajevsko-zenikog bazena.
Teren sa akviferima kavernoznopukotinske poroznosti. U okviru ove kategorije svrstano je sedam
hidrogeolokih lanova koje obuhvaaju prostrane vapnenake komplekse karbonatne platforme
Vanjskih Dinarida (najvei dio pripada slivu Jadrana). Zastupljeni su slojeviti i masivni vapnenci,
mjestimice sa dolomitima, laporoviti tankoslojeviti vapnenci, mermeri, vapnenci, dolomiti u
alternaciji, dolomiti, dolomitini vapnenci, vapnenaki konglomerati i bree, te neogenski vapnenci
sa manjim pjearskim ulocima. Navedene litofacije-hidrogeoloke jedinice podijeljene su u dvije
skupine. Prvoj skupini pripada samo jedan hidrogeoloki lan koga predstavljaju intenzivno
karstificirani slojeviti i masivni vapnenaki kompleksi sa mjestimice uloenim dolomitima, sa
akviferima izrazito velike transmisibilnosti, odnosno sredina visoke vodoobilnosti i uglavnom
velikog prostranstva. Drugoj skupini pripadaju srednje karstificirane karbonatne stijene: vapnenci,
dolomiti, mermeri, vapnenaki konglomerati i bree. Obzirom na vodoobilnost, zaostaju od prve
skupine, a pojavljuju se kao stijenske mase relativno manjeg prostranstva. Navedene stijene ove
kategorije izgrauju terene u kojima je evidentan hidrauliki mehanizam uglavnom slobodan, a
nazostvo akvifera ispod lokalne erozivne baze mogue je kod svih hidrogeolokih jedinica ove
skupine gdje je dubina karstifikacije sputena ispod iste.
Tereni sa akviferima pukotinske poroznosti. U ovu kategoriju izdvojeni su tereni koje, u
litolokom sastavu, predstavljaju preteito vapnenci, laporoviti vapnenci i pjeari. Podjela na
hidrogeoloke skupine nije vrena jer su zastupljeni akviferi preteito niske transmisibilnosti,
veinom niske produktivnosti i uglavnom malog lokalnog prostranstva. Hidrauliki mehanizam
akvifera je uglavnom slobodan, rjee pod pritiskom.
Tereni preteito bez akvifera. U okviru ove kategorije terena izdvojeno je vie hidrogeolokih
jedinica koje po litolokom sastavu izgrauju svi flini i flioidni kompleksi, vulkanogenosedimentne formacije, crvenica, laporovite gline, pjeskovite i ljunkovite gline, laporci, glinci,
Travanj 2010.
77
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
laporoviti vapnenci, masivni dolomiti, te magmatske i metamorfne stijene. Potrebno je navesti da

tereni ove kategorije zauzimaju veliko prostranstvo Dinarida i Vardarske zone. I pored
evidentiranih malih, lokalnih akvifera izrazito niske produktivnosti, najvei prostor izgrauju
nepropusne stijenske mase. Meutim, sa hidrogeolokog aspekta mogu imati veliku ulogu kao
nepropusna podina ili bona barijera znaajnih ili vodeih akvifera na teritoriji Federacije BiH.
2.2.3.
Prikaz akumulacija podzemnih voda sa bilancom priuva
Prikaz akumulacija podzemnih voda, sa bilancom priuva, uraen je posebno za:
Vodno podruje rijeke Save i

Vodno podruje Jadranskog mora.
Odreeni su poloaji i granice vodnih tijela podzemnih voda, i to za:
akvifere intergranularne poroznosti i

akvifere karstno-pukotinske poroznosti.
2.2.3.1.
Lokacije, granice i karakteriziranja tijela podzemnih voda sa bilancom priuva
Preliminarno odreivanje vodnih tijela podzemnih voda za razliite akvifere izvreno je na osnovu:
geolokih granica vodnih tijela; hidrolokih (hidraulikih) granica vodnih tijela, te ulaznih (za sluaj
poniranja vode) i izlaznih toaka (izvora) koji kontroliraju zonu prihranjivanja.
Metoda odreivanja granica se prilagoavao vrsti poroznosti akvifera i za integralnu poroznost su
koriteni, uglavnom, hidrodinamiki modeli i ekspertske procjene na bazi podataka o pojedinanim
crpljenima i granulometriji akvifera, dok su za akvifere karstno-pukotinske poroznosti koritene
hidrogeoloke i geoloke karte i podaci o utvrivanju podzemnih veza (bojenja) ponorskih zona i
krakih vrela i ekspertske procjene. Osnovna klasifikacija tijela podzemnih voda je, zavisno od tipa
akvifera i naina teenja, odnosno njenog pranjenja, definirana kao:
potpuno odvojena (nepovezana) vodna tijela podzemnih voda, kao to je sluaj sa akviferima
integralne poroznosti, koja se, dominantno, prihranjuju iz vodotoka uz koje su nastala,
povezana tijela podzemnih voda kakva su, uglavnom, u akviferima karstno-pukotinske poroznosti
ije je dominantno prihranjivanje padalinskim vodama ili krakim vodotocima kroz pukotinske
zone a pranjenje kroz vie izvora ili izvorskih zona,
vodna tijela subartekog, artekog ili kombiniranog tipa.
Na podruju Federacije Bosne i Hercegovine identifikovana su slijedea velika tijela podzemnih

voda, i to:

Travanj 2010.
78
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE

Akviferi intergranularne poroznosti
R.br
.
1
2
3
4
5
6
7
8
Naziv

Akviferi karstno-pukotinske poroznosti
Povrina (km2)
Sarajevsko polje
Krekanski bazen
Spreko polje
Graanica-1
Lohinja
Okanovii-Gradaac
Odak
Oraje
Akviferi karstno-pukotinske poroznosti
47,40
62,75
74,00
4,62
2,07
6,77
41,52
28,92
R.br
Naziv
Povrina (km2)
.
1 Vranica
134,30
2 Vlai - emernica
460,15
3 Igman - Bjelanica
217,59
4 Sjeverna Majevica
36,65
5 Stupari
92,06
6 Graanica (kod ivinica)
24,97
7 Pljeevica
108,22
8 Velika Kladua - Cazin
345,93
9 Grme - Srnetica - Vitorog
2.375,30
10 Unac
1.521,35
11 Skolp Graanica
2,48
12 Tahirovii-oralii
8,73
13 Mionica
1,43
14 Milkino Vrelo
2,64
15 Oevja
8,53
16 Izron Suha
11,02
17 Moanica-Crnil
3,75
18 Buci
0,60
19 Tocila
2,63
20 Arapka-Buget
12,72
21 Poarna
3,82
2.2.1. Prikaz tijela podzemnih voda prostora Federacije BiH
Sliv rijeke Neretve

R.br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
2
3
4
Naziv
Tribistovo-Posuje-Grude
Klobuk-Vitina-Tihaljina
Mostarsko blato
Radobolja-Studenci
Prenj
Drenica
vrsnica
Vele
Povrina (km2)
259,67
544,97
233,76
449,81
453,24
71,24
251,50
294,79
Neum
Sliv rijeke Cetine
Kupres
Staretina
Ljubua
Jugoistono od Bukog blata
Akviferi intergranularne poroznosti
Sliv rijeke Cetine
Imotsko polje
211,54
285,95
395,01
643,81
205,79
68,17

Travanj 2010.
79
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
Na slijedeoj slici se daje ilustrativni prikaz rasprostiranja vodnih tijela podzemnih voda.
Slika 2.2.1: Prikaz vodnih tijela podzemnih voda na podruju Federacije Bosne i Hercegovine: (1. Vodna tijela u
akviferima karstno-pukotinske poroznosti; 2. Vodna tijela u akviferima intergranularne poroznosti)
2.2.4.
Zbirna bilanca priuva podzemnih voda
2.2.4.1.
Intergranularni akviferi
Vodno podruje rijeke Save:

R.br.
1
2
3
Kategorija (m3/s)
Naziv
vodnog tijela
Podsliv Bosne
Podsliv Spree
Nep. sliv Save
C1
C2
0,960
0,330
0,148
0,350
-
0,830
0,100
0,079
0,600
0,230
0,070
D1 + D2
Ukupno:
Bilancne
priuve
m3/s
2,140
0,660
0,227
3,310
Ukupne
priuve
m3/s
2,740
0,890
0,297
3,927

Travanj 2010.
80
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE

R.br.
Sliv Neretve
(podruje
Gabele i
Neuma)
2.2.4.2.
Kategorija (m3/s)
Naziv
vodnog tijela
0,100
C1
C2
0,300
0,150
D1 + D2
0,500
Ukupne
priuve
m3/s
0,400
1,050
Bilancne
priuve
m3/s
4,494
6,770
2,438
0,897
14,599
Ukupne
priuve
m3/s
7,434
13,980
5,238
1,607
28,259
Ukupne
priuve
m3/s
31,480
Karstno-pukotinski akviferi
Vodno podruje rijeke Save:
1
2
3
4
Kategorija (m3/s)
Naziv
vodnog tijela
C1
C2
Podsliv Bosne
Podsliv Une
Podsliv Sane
Podsliv Vrbasa
1,724
0.650
0,140
0,077
1,215
0,980
0,318
0,270
1,555
5,14
1,980
0,550
1,650
4,740
1,250
0,440
R.br.
D1 + D2
1,290
2,470
1,550
0,270
Ukupno
Bilancne
priuve
m3/s
Vodno podruje Jadranskog mora:

R.br.
Naziv
vodnog tijela
C1
C2
Sliv Neretve
1,980
5,42
9,070
8,140
6,870
Bilancne
priuve
m3/s
16,470
Sliv Cetine
0,156
0,370
1,775
0,975
1,185
2,301
4,461
18,771
35,941
Kategorija (m3/s)
D1 + D2
Ukupno:
Kategorija priuva podzemnih voda:

Stupanj istraenosti i utvrenosti elemenata nalazita:
Potpuno istraeni i utvreni
A
Istraeni i utvreni
B
Djelomino istraeni i utvreni
C1
Orijentaciono istraeni i utvreni
C2
Pretpostavljeni
D1
Procijenjeni
D2
(Prikaz stupnja istraenosti i utvrenosti kategorija priuva podzemnih voda)34
34
Priuve podzemnih voda kategorija A, B, i C1 pripadaju bilancnim priuvama i utvruju se za odreena nalazita.
Priuve kategorija C2, D1 i D2 smatraju se kao potencijalne, vanbilancne priuve i daju se za ire podruje podsliv ili
vodonosnu sredinu.

Travanj 2010.
81
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
Bilansne rezerve podzemnih voda Federacije BiH (m3/s)
3,31; 9%0,4; 1%
18,771; 51%
14,599; 39%
V.P. rijeke Save-intergr.akv.
V.P. Jadranskog mora_intergr.akv.
V.P. rijeke Save_puk.karstni akv.
V.P. Jadranskog mora_puk.karstni akv.
Slika 2.2.2: Grafika interpretacija zbirne bilance podzemnih voda Federacije BiH
2.2.5.
Mineralne, termalne i termomineralne vode
Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine, kao obnovljivi resursi,
imaju znaajnu ulogu u gospodarskom i drutvenom ivotu sa stanovita ekolokog i ekonomski
odrivog istraivanja, uporabe i njihove zatite. Predmetne vode imaju irok dijapazon primjene u
balneologiji, medicini, rekreaciji, sportu, turizmu, flairanju voda, ekstrakciji soli i plinova iz voda,
za vodoopskrbu, uporaba toplinske energije voda, upoznavanje geolokih elemenata, unapreivanju
balneoloko medicinskih znanstvenih metoda. Uz ovo, u Federaciji BiH postoje tipovi veoma
efektivnih voda, specifinog fiziko-hemizma kakvih nema u irim prostorima Balkana, to, takoer,
opravdava istraivanja.
Ove vode predstavljaju izuzetno prirodno blago, koje se moe koristiti u raznim gospodarskim
djelatnostima, ali i za izvoz pitkih, mineralnih i ljekovitih voda. BiH daleko zaostaje za drugim
razvijenim zemljama u pogledu polivalentnog istraivanja i uporabe voda, te je evidentna potreba
rada na ovom zadatku sa strunog, znanstvenog i aplikativnog aspekta. ak je i proizvodnja
flairanih mineralnih voda u BiH 10 do 20 puta manja u odnosu na susjedne Hrvatsku i Srbiju, dok
je izvoz iz BiH skoro zanemarljiv.
Kako je uporaba voda usko vezana sa stupnjem njihove istraenosti, to se samo poznavajui
kompleksno sve znaajke voda, mogu odrediti optimalni naini zahvaanja, reim uporabe, pravilnu
zatitu i polivalentnu primjenu. Kao obnovljivi alternativni prirodni resursi i supstituenti klasinih
energenata, ove vode imaju irok obim primjene u razliitim granama gospodarstva, od lijeka do
energenta. Postojanje ovih, nedostatno istraenih ali esto veoma vodoobilnih resursa, zahtijeva
provedbu multidisciplinarnih i faznih istraivanja kako bi se polivalentno i optimalno koristili.
Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine postoje na brojnim
nalazitima u vidu prirodnih pojava (izvora) i umjetnih objekata - kopani bunari, buotine i bueni
bunari - na 163 nalazita, od ega su najbrojnije mineralne vode. U Bosni i Hercegovini posljednjih
50-ak godina intenzivirana su polidisciplinarna i fazna istraivanja i zahvaanja na brojnim
Travanj 2010.
82
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
leitima mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, te dobijeni veliki kapaciteti kvalitetnih i

efektivnih voda; utvrene su njihove indikacije i iroki dijapazon primjene.
2.2.5.1.
Osnovni podaci
U Federaciji BiH ima 163 nalazita leita mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, od ega
101 mineralnih, 39 termalnih i 23 termomineralnih voda. Najbrojnije su mineralne, zatim termalne i
termomineralne vode. Mineralne vode samo s izvorima su najbrojnije (82), zatim termalne vode
(18), od termomineralnih samo (6), to znai, da su termomineralne vode najistraenije buenjem.
Na 92 leita mineralnih voda s izvorima postoji 130 izvora, na 29 leita termalnih voda postoji 60
izvora, a na 15 leita termomineralnih voda ima 44 izvora. Buenje je provedeno na 56 leita, od
ega na 26 leita na kojima nije bilo izvora. Ukupan broj buotina iznosi 134. Od 101 nalazita
mineralnih voda, bueno je na svega 19, od 39 leita termalnih voda bueno je na 20 leita, a od
23 termomineralnih leita na njih 17 je bueno. Bolje su istraene termomineralne vode manje
temperature od 400C od onih iznad 400C. Vie temperirane vode su istraivane pri naftnim
buenjima prije 25 i vie godina, to je razlog njihove nie istraenosti.
Ukupna izdanost predmetnih ovih voda iznosi 5230 l/s, od ega najveu izdanost imaju mineralne
vode (3780 l/s), (u ovom iznosu samo izvor Klokun sudjeluje sa 3600 l/s u minimumu),
termomineralne vode imaju najmanju izdanost - 600 l/s. Izdanosti se odnose na minimalne
eksploatabilne kapacitete leita. Ako se izuzme izvor Klokun, ukupna izdanost mineralnih voda je
najnia, dok je najvea termalnih. Na svim leitima na kojima su provedena pozitivna buenja
dobijene su vee izdanosti na buotinama u odnosu na izvore.
Iz ovog pregleda se moe uoiti nizak stupanj istraenosti svih vrsta voda, te zakljuiti da su
termomineralne vode na najviem stupnju istraenosti, dok su mineralne vode najmanje istraene.
Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine postoje na brojnim
nalazitima u vidu prirodnih pojava izvora- i umjetnih objekata kopani bunari, buotine i bueni
bunari- kako je navedeno u slijedeoj tabeli i prikazano na slijedeoj slici.
Tip voda
Broj leita s
izvorima (na
kojima nema
buotina)
Broj leita s
izvorima i
buotinama
Ukupan
broj
izvora
Ukupan
broj
buotina
Mineralne
82
10
130
Termalne
18
11
60
Termomineralne
6
9
44
Ukupno
106
30
234
Tabela 2.2.6: Osnovni podaci o leitima voda, izvorima i buotinama
37
42
55
134
Broj leita s
buotinama (na
kojima nema
izvora)
Ukupno
leita
9
9
8
26
101
38
23
162
Ukupna
izdanost
buotina i
izvora,
(l/s)
3780
1450
600
5830

Travanj 2010.
83
hrv

2. STANJE VODA
2.2. PODZEMNE VODE
Slika 2.2.3: Prikaz lokacija nalazita mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u Federaciji BiH

Travanj 2010.
84
hrv

3.STANJE U PODRUJU UPRAVLJANJA VODAMA
3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA
3.
Stanje u podruju upravljanja vodama
3.1.
Pravni okvir upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji

BiH
3.1.1.
Mjerodavnosti Bosne i Hercegovine
Dananje stanje vodnog prava Bosne i Hercegovine (BiH) ima izraene specifinosti koje ga
sutinski razlikuju od nacionalnih sustava vodnog prava susjednih zemalja, odnosno zemalja
jugoistone Europe. Te specifinosti proizlaze, prije svega, iz ustavnog karaktera Bosne i
Hercegovine koju ine entiteti: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, te Distrikt
Brko.
Suglasno Ustavu BiH i ustavima Federacije BiH i Republike Srpske, te Arbitranoj odluci o
Distriktu Brko, mjerodavnosti za upravljanje vodama (tj. za razvitak, zatitu, uporabu, zatitu od
tetnog dejstva) u mjerodavnosti su entiteta i Distrikta Brko. Ralamba ustavno-pravnog okvira
BiH pokazuje da, za razliku od brojnih drugih mirovnih sporazuma, zakljuivanih u razliitim
vremenima, Dejtonosko-pariski mirovni sporazumi ne sadre specifine i jasne odredbe koje bi se
odnosile na nacionalne vodne resurse BiH, odnosno na principe kojima bi konstitutivni elementi
drave BiH, tj. entiteti i Distrikt Brko trebali da se rukovode u upravljanju zajednikim vodnim
resursima (resursima presjeenim entitetskom, odnosno distriktskom graninom linijom). Stoga
organi BiH nemaju mjerodavnost za ureivanje tih meuentitetskih odnosa. Pored toga, ne postoji
pouzdan institucionalni i procesni sustav unutar koga bi se rjeavali mogui nesporazumi i sporovi u
upravljanju zajednikim vodnim resursima.
Istovremeno, vanjska politika BiH je u mjerodavnosti institucija BiH. Entiteti imaju pravo da
uspostavljaju specijalne odnose sa susjednim dravama, sukladno suverenitetu i teritorijalnom
integritetu BiH, a sa pristankom Parlamentarne skuptine BiH mogu zakljuivati sporazume sa
dravama i meunarodnim organizacijama. Kad je rije o upravljanju vodnim resursima BiH, to
znai da je za zakljuivanje odgovarajuih meunarodnih sporazuma (kako multilateralnih, tako i
bilateralnih) mjerodavna jedino BiH, ali da su za njihovo izvravanje mjerodavni entiteti i Distrikt.
Ovakvo ustavno rjeenje omoguilo je da se uspostavi mjerodavnost Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH za obavljanje odreenih poslova i zadataka. Sektor za prirodne resurse,
energetiku i zatitu okolia Ministarstva, u tom smislu je mjerodavan za obavljanje normativnopravnih, studijsko-analitikih i informacijsko-dokumentacijskih poslova, koji se, izmeu ostalog,
odnose na:
izradu zakona i podzakonitih akata iz oblasti voda;

izradu strunih ralambi, informacija i prijedloga u svezi sa stanjem u oblasti voda;
utvrivanje strategije i razvojne politike u oblasti voda;
predlaganje mjera za poboljanje stanja;
prikupljanje, praenje i analiziranje podataka o vodnim resursima;
praenje i provedba meunarodnih i domaih inicijativa, konvencija, projekta i programa u oblasti
voda;
izvjeivanje institucija u zemlji i inozemstvu o stanju u oblasti voda;
suradnju sa slinim institucijama u inozemstvu i zemlji u raznim vidovima, ukoliko je to u
interesu BiH;
suradnju sa relevantnim institucijama na dravnoj i entitetskoj razini;

Travanj 2010.
85
hrv

analitiko praenje i izradu strunih ralambi, informacija i miljenja;

koordinaciju mjera na planu racionalne uporabe vodnih resursa, regionalno i globalno;
sve druge djelatnosti u okviru meunarodne i domae suradnje koje se pokau kao neophodne za
adekvatno praenje stanja, provedbu politike i provedba potrebnih mjera i projekta u svrhu
odrivog upravljanja vodama.
3.1.2.
Vodno pravo Federacije BiH
3.1.2.1.
Uvodne napomene
Prostor BiH, pa time i Federacije BiH, pripada slivnim podrujima Crnog i Jadranskog mora, u
okviru kojih je ve uspostavljena iroka multilateralna suradnja u upravljanju vodama pripadajuih
drava. U tom smislu, nedvosmisleno je jasna potreba aurnog izvravanja obveza BiH sukladno,
naprimjer, Konvenciji o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera (Helsinka
konvencija), Konvenciji o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav, Okvirnom sporazumu
o slivu rijeke Save i Protokolu o plovidbi uz taj Sporazum. Ti meunarodni okviri uspostavljeni su
sa ciljem da se dostigne odrivo upravljanje vodama, ukljuujui ouvanje, poboljanje i racionalnu
uporabu povrinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Multilateralna suradnja u cilju realizacije
ovih zahtjeva ostvaruje se u okviru Meunarodnog povjerenstva za zatitu rijeke Dunava (ICPDR)
sa sjeditem u Beu, odnosno Savskog povjerenstva, sa sjeditem u Zagrebu. Osim ovih
meunarodnih sporazuma, postoje i brojni drugi meunarodni sporazumi iz kojih proizlaze
odreene obveze za BiH, a sa procesom pridruivanja Europskoj uniji (EU), sve vie e biti
zahtjeva za prilagoavanjem i usklaivanjem domaeg pravno-institucionalnog okvira za
upravljanje vodama sa zahtjevima EU, ali isto tako i za primjenu u praksi takvih normativnih
opredjeljenja.
Analizom ustavno-pravnog okvira Federacije BiH i kantona mogu se formulirati odreene
specifinosti koje se odnose na mogunost zakonitog ureivanja pitanja upravljanja vodama u
Federaciji BiH i kantonima. Naime, i organi Federacije BiH i organi kantona mjerodavni su za
ureivanje politike zatite ivotne sredine i uporabu prirodnih bogatstava. I pojam ivotne sredine i
pojam prirodnog bogatstva obuhvaaju vode, tako da se iz ovakvog ustavnog opredjeljenja
Federacije BiH, koje je dosljedno podrano odgovarajuim odredbama kantonalnih ustava, moe
nedvosmisleno vidjeti da su Federacija BiH i kantoni zajedniki mjerodavni za ova pitanja. Ta
zajednika mjerodavnost moe se ostvarivati zajedniki, odvojeno, ili od strane kantona, ili
koordinirano od federalne vlasti. U vrenju ovih mjerodavnosti, organi federalne vlasti su Ustavom
obvezani na takvo postupanje da uzimaju u obzir kantonalne mjerodavnosti, razliite situacije u
razliitim pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnou u provedbi. Federalna vlast je ovlatena
na utvrivanje politike i donoenje zakona u pogledu na mjerodavnosti koje su zajednike sa
kantonalnim mjerodavnostima.
Propisi o vodama Federacije BiH donose se i na razini Federacije BiH, i na razini kantona, a
sukladno tako definiranom ustavnom okviru.
3.1.2.2.
Propisi o vodama Federacije BiH
Prvi Zakon o vodama Federacije BiH donesen je 1998. godine. Na osnovu njega donijeto je
nekoliko podzakonitih akata kojima je ustrojen jedan broj pitanja vitalnih za funkcioniranje sustava
upravljanja vodama u Federaciji (naprimjer, zatita izvorita voda namijenjenih za ljudsku uporabu,
obrana od poplava, zatita voda itd). Vanost jednog broja ranije donijetih podzakonitih akata
Travanj 2010.
86
hrv

produljena je do njihovog ureivanja novim podzakonitim aktima, donijetim na osnovu ovog

Zakona. Zakon o zatiti voda Federacije BiH donesen je 2003. godine. Drugi Zakon o vodama
Federacije BiH35, kojim su derogirani Zakon o vodama iz 1998. i Zakon o zatiti voda iz 2003.,
donijet je 2006. godine. Tim Zakonom predvieno je donoenje velikog broja podzakonitih akata36,
to je u toku.
Ovim Zakonom je odreeno da se pod upravljanjem vodama podrazumijeva zatita voda, uporaba
voda, zatita od tetnog djelovanja voda i ustrojstvo vodotoka i drugih voda. Izmeu ostalog,
ustrojena su pitanja koja se odnose na vodna dobra, vodne objekte, teritorijalne osnove upravljanja
vodama, institucije za upravljanje vodama, planove upravljanja vodama, ulogu javnosti u
upravljanju vodama, financiranje sustava upravljanja vodama itd.
Pravne norme kojima se ureuje sustav upravljanja vodama u Federaciji BiH sadrane su, pored
propisa o vodnom pravu, i u drugim propisima kojima se ureuju drugi sektori. Primjera radi, rije
je o propisima o zatiti ivotne sredine, prostornog ustrojstva, umama, poljoprivrednom zemljitu,
financijskim propisima itd. Osim toga, kako je ve ukazano, u Federaciji BiH pitanja u svezi sa
vodama ureuju se i propisima kantona, a za uspjeno upravljanje vodama neophodna je poglavito
suradnja, u prvom redu sa RS-om, kao drugim entitetom, i sa Distriktom Brko. Suradnja sa
susjednim dravama i irim meunarodnim okruenjem, sukladno meunarodnim sporazumima,
postaje sve vie jasno definirani vrsti okvir unutar koga se mora razvijati budui sustav upravljanja
nacionalnim vodama Bosne i Hercegovine, posebno ako se imaju u vidu obveze koje proizlaze iz
Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju sa EU.37
3.1.2.3.
Neke znaajke novog pravno-institucionalnog okvira upravljanja vodama u

Federaciji BiH
Donoenjem novog Zakona o vodama Federacije BiH, 2006. godine, de jure je zapoeo proces
strukturne promjene sustava upravljanja vodama Federacije BiH, razvijenog i naslijeenog iz
ranijeg socijalistikog razdoblja, kad je vodoprivreda bila ureivana propisima koji su se donosili
za cijelu teritoriju SR Bosne i Hercegovine. Smjer u kome se promjene postojeeg sustava odvijaju
jeste razvitak pravnog i institucionalnog okvira upravljanja vodama na principima i sukladno
zahtjevima politike i prava Europske unije. Osnovni instrument koji slui kao generalna paradigma,
u odnosu na koji se domai sustav razvija, jeste Okvirna direktiva o vodama (ODV), uz koju u obzir
treba uzeti i desetine drugih propisa EU. Radi se o procesu koji se mora provoditi postupno, u
duljem vremenskom razdoblju, paralelno sa promjenama u drugim segmentima drutva, zbog toga
to je rije o izuzetno sloenom sustavu upravljanja, pri emu su zahtijevane promjene takvog
karaktera da iziskuju visoku razinu financijskog ulaganja koji se ne moe osigurati u kratkom
vremenskom razdoblju.
Zakonom o vodama su sve povrinske vode razvrstane u vode I. kategorije (pri emu je Federacija
BiH vlasnik javnog vodnog dobra ovih voda) i vode II. kategorije (gde je vlasnik javnog vodnog
dobra grad ili opina, ako nije drugaije odreeno kantonalnim propisom). Zakonom su ustrojena
brojna pitanja koja se u BiH tradicionalno ureuju propisima vodnog prava, kao to su sloboda
uporabe voda, vodne slubenosti, vodni objekti, odreene zabrane i ogranienja itd.
35

V. Tabelu sa LISTOM PODZAKONITIH AKATA KOJI SE MORAJU DONIJETI PO ZAKONU O
VODAMA FEDERACIJE BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. br. 70/06) u Prilogu I.
37
Sporazum je potpisan 16.6.2008.
36

Travanj 2010.
87
hrv

Teritorijalna osnova upravljanja vodama ovim Zakonom je definirana u okviru dvaju vodnih
podruja. Vodno podruje rijeke Save ini dio meunarodnog rijenog bazena rijeke Dunav (koji je
dio meunarodnog podbazena/podsliva Save) na teritoriji BiH, odnosno Federaciji BiH. Vodno
podruje Jadranskog mora obuhvaa dijelove meunarodnih rijenih bazena Neretve sa
Trebinjicom, rijeka Cetine i Krke na teritoriji BiH, odnosno Federacije BiH. Zakonom su osnovane
agencije za upravljanje vodama za ova vodna podruja, sa sjeditima u Sarajevu i Mostaru, koje su,
po svojoj pravnoj prirodi ,javne ustanove i djeluju sukladno propisima kojima je ustrojen rad javnih
ustanova. One su pravni sljedbenici ranijih javnih poduzea koja su funkcionirala na vodnim
podrujima. U statusnom smislu, agencije za vode predstavljaju znaajan kvalitativni pomak u
organizaciji sustava upravljanja vodama, jer nisu profitne organizacije. Agencije imaju svoje
podrune urede, a njihovi zadaci su iscrpno regulirani Zakonom, kao organi upravljanja i sva druga
statusna pitanja, s obzirom na injenicu da ovdje Zakon ima svojstvo njihovog utemeljiteljskog
akta. Zakonom je ustanovljena obveza osnutka Savjetodavnog vijea vodnih podruja, koje ine
predstavnici brojnih interesenata na vodnim podrujima.
Zakonom je propisana obveza donoenja Strategije upravljanja vodama (Strategija) kojom se, u
najirem smislu definira politika upravljanja vodama Federacije BiH. Strategiju, na prijedlog Vlade,
usvaja Parlament Federacije BiH na razdoblje od 12 godina. Strategija upravljanja vodama ini dio
Strategije zatite ivotne sredine. Za provedbu Strategije upravljanja vodama, Zakonom je
propisana obveza donoenja planova upravljanja vodama za svako od vodnih podruja. Sadraj ovih
planova je definiran sukladno odgovarajuim zahtjevima Okvirne direktive o politici voda EU. Isto
se odnosi i na program mjera kojim se utvruju osnovne mjere potrebne za postizanje ciljeva u
svezi sa zatitom voda, ustrojstvom voda i zatitom od tetnog djelovanja voda i uporabom voda.
Zakonom su, isto tako, utvreni i ciljevi zatite ivotne sredine ije postizanje mora biti osigurano
provedbom vodnih planova i programa. Uloga javnosti u procesima planiranja takoer je definirana
Zakonom.
Uporaba voda, zatita voda, ustrojstvo vodotoka i drugih voda i zatita od tetnog djelovanja voda,
kao tradicionalni segmenti djelatnosti upravljanja vodama, ustrojeni su detaljno u posebnim
poglavljima Zakona, uz nastojanje da se postojei resursi upravljanja ouvaju. U perspektivi,
poglavito onaj segment koji se odnosi na zatitu od tetnog dejstva voda, trebalo bi da bude otvoren
za daljnju transformaciju u smjeru transpozicije i primjene Direktive EU o poplavama i razvitka
koncepta upravljanja poplavama, sukladno irim razvojnim trendovima na polju zatite od
elementarnih nepogoda (kao to je Hyogo Framework, naprimjer).
Zakonom su, u posebnim poglavljima, ustrojena pitanja koja se odnose na vodni informacijski
sustav, vodne akte, (prethodnu vodnu suglasnost, vodnu suglasnost i vodnu dozvolu), kojima se
ureuju prava uporabe i obveze po pitanjima zatite voda.
Financiranje sustava upravljanja vodama Federacije BiH iscrpno je ustrojeno Zakonom, pri emu je
od vitalne vanosti injenica da je Zakonom utvren i kriterij za raspodjelu vodnih naknada i
prihoda prikupljenih na osnovu zakupa javnog dobra I. kategorije. Od prikupljenih sredstava,
mjerodavnoj agenciji za vode rasporeuje se 40%, u korist prorauna kantona rasporeuje se 45%, a
u korist Fonda za zatitu okolia Federacije BiH rasporeuje se 15%. Prihodi prikupljeni od zakupa
javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II. kategorije pripadaju proraunima kantona.
U razdoblju od donoenja Zakona, obraunavanje, prikupljanje i kontrola ope i posebnih vodnih
naknada se pokazalo kao praktian problem, jer su ti poslovi, vodnim propisima (tj. podzakonitim
aktom donijetim na osnovu Zakona o vodama) stavljeni u mjerodavnost Poreske uprave Federacije
BiH. Meutim, po Zakonu o poreskoj upravi Federacije BiH, Poreska uprava nema mjerodavnost za
Travanj 2010.
88
hrv

ubiranje naknada, ve samo poreza, doprinosa i taksa. Zbog toga, postoje inicijative da se na
potreban nain izvre dopune Zakona o Poreskoj upravi Federacije BiH, jer se samo na taj nain, u
ovom trenutku razvitka, moe osigurati sigurnost financiranja sustava upravljanja vodama
Federacije BiH, a time kontinuitet i zadovoljavajua dinamika zapoete transformacije sustava i
njegovog pribliavanja eljenom modelu koji e biti u stanju da vodama Federacije BiH upravlja
sukladno zahtjevima EU. Pored toga, jasnim ustrojstvom ovog pitanja i otklanjanjem ove vrste
prepreke za angairanje Poreske uprave na ovom poslovima, znaajno se doprinosi redovitom
funkcioniranju sustava upravljanja vodama i time sigurnosti stanovnitva i materijalnih dobara na
podruju Federacije BiH.
3.1.2.4.
Usklaenost propisa Federacije BiH sa Community Acquisom
Svi navedeni aspekti upravljanja vodama Federacije BiH moraju biti ustrojeni Zakonom o vodama i
drugim propisima. Zakonom o vodama iz 2006. nainjen je odreen pomak u smjeru nalaenja
novih, modernih rjeenja upravljanja kojima bi novi drutveni zahtjevi (izmeu ostalog i u pogledu
zatite ivotne sredine, integriranog upravljanja vodama, upravljanja vodama u okviru rijenog
sliva, uz uvaavanje ekosustavskog pristupa) bili zadovoljeni u mjeri tranzicijskih mogunosti
Federacije BiH. Poetna ralamba usklaenosti odredbi ovog Zakona sa zahtjevima etiri direktive
EU, pokazala je da je postignut visok stupanj transpozicije zahtjeva nekoliko kljunih direktiva EU
u pravni sustav Federacije BiH. Daljnja transpozicija zahtjeva EU u pogledu upravljanja vodama
uslijedit e sa donoenjem podzakonitih akata. Daljnje analize i procjene dometa novog Zakona i
podzakonitih akata koji se donose u cilju njegove provedbe, bit e raene usporedo sa razvitkom
procesa stabiliziranja i pridruivanja EU. U tom smislu, neophodna je fleksibilnost mjerodavnih
organa i prijemivost za nove prijedloge i mijenjanje usvojenih rjeenja kojima e se, u
kontroliranom vremenskom razdoblju, sustav upravljanja vodama, u svim svojim (treba rei: vrlo
sloenim) segmentima, u potpunosti prilagoditi zahtjevima Europske unije.
3.1.3.
Vodno pravo kantona
U razdoblju vaenja Zakona o vodama Federacije BiH iz 1998. godine, kantoni su donijeli svoje
prve zakone o vodama38 i druge propise o vodama iz svoje mjerodavnosti.39 Sukladno Zakonu o
vodama iz 2006. godine, kantoni imaju obvezu da odredbe kantonalnih zakona o vodama usklade sa
odredbama Zakona. Ovim zakonom je utvren i obim ovlatenja kantona za ureivanje tih pitanja
svojim propisima. Naime, zakonima kantona reguliraju se pitanja organizacije i naina obavljanja
poslova koji su Zakonom o vodama Federacije BiH stavljeni u mjerodavnost kantonima. Kako
nikakav mehanizam koordinacije i, eventualno, verificiranja i informiranja o djelatnostima u svezi
sa ovim zahtjevom za usklaivanje kantonalnih vodnih propisa, nije predvien Zakonom o vodama
Federacije BiH, u narednom razdoblju bit e neophodno i ovakvu obvezu urediti zakonom kako bi
se osigurali sigurniji i djelotvorniji osnovi koordinacije u donoenju vodnih propisa i njihovom
izvravanju.
Kad je rije o kantonalnom pravu koji se odnosi na vode, ovdje je neophodno istai strateki znaaj
opredjeljenja da su mjerodavnosti u pogledu osiguranja vode za stanovnitvo podijeljeni izmeu
Federacije BiH i kantona na takav nain da Federacija BiH donosi propise o kvalitetu vode za
ljudsku uporabu i propise u svezi sa efluentima, dok je razvitak i pravno ureivanje pitanja u svezi
sa uporabom i odravanjem infrastrukture za opskrbu stanovnitva vodom za pie i za eliminaciju
38
Za vie detalja, v. tabelu u Prilogu I.

Kao to je Zakon o proglaenju akumulacije Modrac izvoritem vode za pie i zatiti akumulacije i sliva (Sl.
novine Tuzlanskog kantona, br. 05/06)
39

Travanj 2010.
89
hrv

otpadnih voda u iskljuivoj mjerodavnosti kantona. Pitanje javno-privatnog partnerstva u

upravljanju ovim infrastrukturnim objektima, jeste pitanje koje e u narednom razdoblju dobivati na
znaaju i kojem se mora pokloniti velika pozornost na razini Federacije BiH kako bi se ciljevi
politike u ovom pogledu ostvarivali na takav nain da osiguraju jednak poloaj svih graana
Federacije BiH, odnosno, u koordinaciji sa organima Republike Srpske i Distrikta Brko, svih
graana BiH.
U ovom kontekstu, pitanje vodnih koncesije je nezaobilazno. Usuglaavanje mjerodavnosti i
propisa Federacije BiH i kantona koji se odnose na vodne koncesije je neophodno kako bi se
izbjeglo nastajanje negativnih posljedica po vodne resurse i javnu infrastrukturu, koje su u
proteklom razdoblju uoene, poglavito kad je rije o meusektorskim pitanjima, kakvo je recimo
pitanje izgradnje hidroenergetskih objekata. U svakom sluaju, i meusektorsko (meuresorno)
usuglaavanje, pored usuglaavanja navedenih pitanja izmeu Federacije BiH i kantona, potrebno je
osigurati, izmeu ostalog, i kroz dosljednu i pravodobnu primjenu instrumenata upravljanja
zatitom ivotne sredine, kakvi su procjena utjecaja na ivotnu sredinu i strateka procjena utjecaja.
I mjerodavni organi za zatitu ivotne sredine, pored organa mjerodavnih za upravljanje vodama,
kako na razini kantona, tako i na razini Federacije BiH, u svim postupcima davanja vodnih
koncesija moraju imati mogunost da utjeu na donoenje odluke, odnosno da zatite interes resursa
za koje imaju zakonom utvrene mjerodavnosti.
3.1.4.
Odnosi izmeu entiteta
Odnosi izmeu entiteta, povodom raznih pitanja u razliitim oblastima ivota, relativno esto su u
proteklom razdoblju ureivani specifinim pravnim instrumentimamemorandumima o
razumijevanju. Meutim, ta praksa, iako nije u suprotnosti sa ustavnim normama, nije izrazito
slubeno podravana kao nain ureivanja otvorenih meuentitetskih pitanja. Osim toga, ni u mjeri
u kojoj je memorandum o razumijevanju, kao pravni instrument, koriten u praksi izvrne vlasti,
nije doivio razvitak u smjeru potvrivanja od strane parlamentarne vlasti (bilo entitetske,
distriktske ili dravne), ime bi dobio snagu zakona. Sluajevi zakljuivanja memoranduma o
razumijevanju izmeu dravnih organa i organa entiteta i Distrikta, kojima bi bilo ustrojeno
koordiniranje vrenja odreenih mjerodavnosti u svezi sa vodama, nisu do sada zabiljeeni.
U sektoru voda, memorandumi o razumijevanju do sada su potpisivani izmeu vlada entiteta,
izmeu entitetskih ministara mjerodavnih za vode i vlada entiteta i Povjerenstva EU. Namjera je
bila da se ureivanjem pitanja meuentitetske suradnje povodom zajednikih vodnih resursa na ovaj
nain omogui, u postojeim ustavno-pravnim okvirima, upravljanje vodnim resursima Bosne i
Hercegovine na usklaen nain.
Memorandum o razumijevanju izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o
vodnim pitanjima potpisale su 1998. godine vlade entiteta, priznajui potrebu uspostavljanja
mehanizama meuentitetske suradnje u oblasti voda i potrebu informiranja institucija Bosne i
Hercegovine o djelatnostima na polju meunarodne suradnje u pogledu prekograninih voda.
Memorandumom je uspostavljena Meuentitetsko povjerenstvo za koordinaciju, definiran njen
djelokrug, nain i uvjeti rada. Povjerenstvo odluuje konsenzusom, a za sluaj nemogunosti
donoenja odluke konsenzusom, predvien je mehanizam rjeavanja sporne situacije. Pitanja koja
spadaju u okvir mjerodavnosti Povjerenstva obuhvaaju: (i) meunarodne ugovore o
vodoprivrednoj problematici sa stanovita zatite ivotne sredine; (ii) meunarodne vodotoke; (iii)
meunarodne projekte; (iv) suradnju sa susjednim dravama; (v) usklaivanje postojeih i buduih
propisa o vodama; (vi) usklaivanje i praenje standarda kvaliteta; (vii) usklaivanje i kontrolu rada
laboratorija za praenje kvaliteta voda i kategorizaciju vodotoka; (viii) izgradnju i rekonstrukciju
Travanj 2010.
90
hrv

vodoprivrednih objekata na meuentitetskoj graninoj liniji i u njenoj blizini; (ix) usklaivanje

vodoprivrednih planskih dokumenata za objekte presjeene meuentitetskom graninom linijom;
(x) prikupljanje i razmjenu podataka; (xi) usklaivanje planova zatite od poplava i za druge
izvanredne situacije.
Povjerenstvo ima obvezu da se stara o tome da interesi oba entiteta budu uzeti u obzir pri planiranju
uporabe voda, a posebno u sluajevima suprotstavljenih interesa. Memorandumom o razumijevanju,
potpisanom krajem 2000. godine izmeu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike
Srpske s jedne, i Povjerenstva Europskih zajednica sa druge strane, izraena je politika volja svih
subjekata za kontinuiranu potporu institucionalnim reformama u sektoru voda BiH, usmjerenim na
donoenje zdravih, primjenjivih i transparentnih propisa o upravljanju vodama, zasnovanih na
konceptu vodnog sliva i sukladnih propisima Europske unije i meunarodnih konvencija. Ovaj
Memorandum o razumijevanju bio je osnova za osiguravanje meunarodne donatorske potpore
realizaciji projekta institucionalnog jaanja sektora voda u BiH ija realizacija je na kraju dovela i
do donoenja Zakona o vodama Federacije BiH iz 2006. godine.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije BiH i Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede Republike Srpske potpisali su 2001. godine Memorandum o suradnji
kojim su se uzajamno obvezali na buduu suradnju, izmeu ostalog, i u okviru sektora voda.
Memorandumom je, izmeu ostalog, predvieno da ministarstva pojaaju suradnju sa
Meuentitetskim povjerenstvom za vodoprivredu i da joj prue punu potporu kroz potpuniju
provedbu postojeeg memoranduma o suradnji i koordinaciji pitanja iz oblasti vodoprivrede.
Takoer je predvieno da dva ministarstva harmoniziraju propise i usklade organizaciju provedbe i
kontrole zatite voda, posebno obrane od poplava i incidentnih zagaenja, i da zajedniki pripreme
dokument o postupku izdavanja vodoprivrednih akata (uvjeta, suglasnosti i dozvola) za objekte na
zajednikim vodotocima, odnosno za objekte na podruju izmeu entiteta. Ovim aktom iskazana je
i volja dvaju ministarstava za ostvarenjem pune suradnje na provedbi Memoranduma o
razumijevanju i provedbi institucionalnog jaanja sektora voda u BiH i suradnje po drugim
pitanjima iz djelokruga rada ministarstava. Pri tome je predvieno da mjerodavni resori naknadno
usuglase terminski plan za provedbu obveza po Memorandumu. (Ovaj plan nikada nije sainjen).
Reguliranje meuentitetskih odnosa na ovaj nain, pokazalo se u dosadanjoj praksi nedostatno
djelotvornim, to je zapravo i razumljivo kada se ima u vidu pravna priroda instrumenta
(Memoranduma o razumijevanju) kojim su ti odnosi ureivani. Naime, ovi instrumenti se mogu
prije smatrati instrumentima politike (policy) ili, u najboljem sluaju, instrumentima mekog prava
(soft law), kojima se iskazuje politika volja da se odreena pitanja urede na odreen nain, u
odreenim okvirima. Meutim, tako preuzete obveze nemaju karakter obveza preuzetih ugovorima
ili utvrenih zakonom. Zbog toga i nepridravanje ili nepotovanje odredbi Memoranduma o
razumijevanju ne povlai za sobom odgovornost u onom vidu u kojem se pojavljuje odgovornost za
nepotovanje / krenje ugovornih obveza ili za nepotovanje / krenje zakona.
U tom svjetlu, treba vidjeti i tumaiti odsustvo uinaka oekivanih od potpisivanja meuentitetskih
memoranduma o razumijevanju (na razini entitetskih vlada i, kasnije, ministara) u vidu postizanja
visokog stupnja usklaivanja entitetskih propisa o vodama, ali i injenicu da se, prema raspoloivim
informacijama, Meuentitetsko povjerenstvo za koordinaciju pitanja iz oblasti voda godinama ne
sastaje i, praktino, ne ispunjava svrhu zbog koje je osnovana, odnosno zbog koje je Memorandum
o razumijevanju izmeu entitetskih vlada zakljuen.
Zakon o vodama Federacije BiH sadri vie odredbi kojima je cilj prevazilaenje problema koji se
javljaju ili se mogu javiti pri upravljanju zajednikim vodnim resursima entiteta i Distrikta. Te
Travanj 2010.
91
hrv

odredbe su zasnovane na opredjeljenju da se, kad su vode u pitanju, svim graanima i gospodarskim
subjektima Bosne i Hercegovine, kroz propise i njihovu provedbu, mora osigurati jednakost i
pravinost. To podrazumijeva donoenje brojnih propisa (podzakonitih akata) sa slinim,
usuglaenim rjeenjima, koja bi vaila na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom smislu je u
vie sluajeva, poglavito kad je rije o donoenju podzakonitih akata kojima se osigurava
transpozicija propisa EU u pravni sustav BiH, ostavljena mogunost da Vijee ministara BiH
donese odreene podzakonite akte, a Vladi Federacije BiH je utvrena obveza da ih donese samo u
sluaju da ih Vijee ministara BiH ne donese. U veem broju drugih sluajeva, utvrena je obveza
Vlade Federacije BiH da odreene podzakonite akte donese uz konzultacije sa Vladom Republike
Srpske. Ova zakonita obveza Vlade Federacije BiH dopunjena je zakonitom obvezom agencije za
vode da sudjeluje u koordinaciji djelatnosti na izradi i provedbi planova upravljanja vodama sa
mjerodavnim organizacijama iz Republike Srpske na razini Bosne i Hercegovine, odnosno sa
mjerodavnim tijelima za podruje meunarodnog podsliva rijeke Save i meunarodnih rijenih
bazena Neretve i Cetine (lanak 156. stav 1. pod 13). Zakonitom obvezom Savjetodavnog vijea
vodnog podruja da razmatra i daje miljenje o pitanjima upravljanja vodama koja su od znaaja
za meuentitetsku suradnju, za Bosnu i Hercegovinu u cjelini i meunarodne obveze Bosne i
Hercegovine (lanak 165. stav 1. pod 5), dodatno je utvrena obveza Vijea da osigura mogunost
nazostva sastancima Vijea predstavnicima agencije za vode sa istog vodnog podruja Republike
Srpske (lanak 166. stav 4).
Zakonito reguliranje ovakvog pristupa u Federaciji BiH osigurano je u suradnji sa organima
Republike Srpske tijekom pripreme teksta Nacrta Zakona o vodama iz 2006. godine. Meutim, sa
aljenjem se mora konstatirati da je pri donoenju Zakona o vodama Republike Srpske iz 2006.
godine izostao pristup po kome bi odreeni propisi bili donijeti u Republici Srpskoj samo u sluaju
da ih ne donese Vijee ministara BiH, odnosno da Vlada Republike Srpske ima obvezu konzultacija
sa Vladom Federacije BiH pri donoenju podzakonitih akata. Tim Zakonom je uvedeno jedno
manje obvezujue rjeenje pitanja meuentitetske suradnje, jer je agenciji za vode stavljena u
mjerodavnost obveza da sudjeluje u suradnji po pitanjima koordinacije izrade razvitka i provedbe
integralnih planova upravljanja vodama, sa odgovarajuim organizacijama iz Federacije BiH za
potrebe Bosne i Hercegovine, odnosno sa mjerodavnim meunarodnim tijelima za podruja
meunarodnih rijenih slivova (lanak 178. stav 1. pod g) i uspostavlja procedure za redovite
konzultacije sa adekvatnom agencijom na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH po pitanju
obavljanja poslova agencije navedenih u tom lanku (lanak 178. stav 1. pod h). Pored ovoga,
lankom 185. stav 1. pod , utvreno je da Vijee oblasnog rijenog sliva razmatra i daje miljenje
o bilo kojem pitanju iz sektora voda a koje je od znaaja za BiH, meuentitetsku suradnju ili
meunarodne obveze (lanak 185.), te da e Vijee osigurati, po potrebi ... predstavnicima
odgovarajue agencije za vode iz drugog entiteta, mogunost nazostva sastancima(lanak 186.
stav 4).
Izloeno ukazuje na potrebu trajnog nastojanja da se meuentitetska suradnja unapreuje i podie
na viu razinu. Kako se, pribliavanjem Europskoj uniji, pred dravu budu postavljali sloeniji
zahtjevi, ova potreba e biti sve uoljivija i za oekivati je da e se u perspektivi pronai
zadovoljavajua rjeenja.

Travanj 2010.
92
hrv
Travanj 2010.
9
R.br.
3.1.5.
lanak 25.
stav 4
l. 43. stav
1, pod 1) (u
svezi sa l.
31.)
l. 43. stav
1, pod 2) (u
svezi sa
lankom
32.)
l. 43. stav
1, pod 3) (u
svezi sa
lankom
32.)
l. 43. stav
1, pod 4
l. 43. stav
1, pod 5) (u
svezi sa l.
32.-37.)
l. 43. stav
1, pod 6)
Pravni
osnov
Detaljni sadraj i nain donoenja planova upravljanja rijenim

slivovima na vodnim podrujima rijeke Save i Jadranskog mora
Monitoring i sadraj programa monitoringa
Uspostava ciljeva zatite okolia
Postupak provedbe ekonomske ralambe uporabe voda
Parametri kvantitativnog i kemijskog kvaliteta za klasifikaciju

stanja vodnog tijela podzemnih voda
Referentni uvjeti za klasifikaciju ekolokog stanja i doputene

granine vrijednosti parametara kemijskog kvaliteta za
klasifikaciju kemijskog stanja vodnog tijela povrinskih voda
Metodologija za odreivanje tipova vodnih tijela povrinskih

voda i znaajki vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda
Naziv
2 godine od dana
stupanja na
snagu Zakona o
vodama (lanak
219. stav 1)
2 godine od dana
stupanja na
snagu Zakona o
vodama (lanak
219. stav 1)
Rok za
donoenje
Federalno ministarstvo
Predlaga
Vlada Federacije na prijedlog federalnih

ministarstva, uz usklaivanje na razini BiH u
odnosu na pitanja koja su u mjerodavnosti BiH
Prije donoenja ovih propisa, Vlada Federacije e,

uz konzultacije sa Vladom Republike Srpske,
osigurati njihovo harmoniziranje sa odgovarajuim
propisom Republike Srpske (lanak 43. stav 3)
Vlada Federacije donosi ove propise pod uvjetom

da Vijee ministara BiH ne donese takve propise
(lanak 43. stav 2).
Vlada FBiH
Mjerodavnost za
donoenje
LISTA PODZAKONITIH AKATA KOJI SE MORAJU DONIJETI PO ZAKONU O VODAMA FEDERACIJE BiH
(Sl. novine FBiH, br. 70/06)
Prilozi


hrv
Travanj 2010.
lanak 173.
stav 7
12
lanak 55.
stav 1
lanak 55.
stav 1
lanak 55.
stav 4
lanak 57.
stav 1
13
14
15
17
11
10
Pravni
osnov
lanak 23.
stav 5
lanak 164.
stav 3
lanak 164.
stav 5
lanak 171.
(u svezi sa
lankom
170.)
R.br.
9
Propis o stroijim uvjetima od uvjeta navedenih u propisima iz

lanka 55. stav 1
Propis o odreivanju pojedinanih povrinskih voda ili dijelova
povrinskih voda na kojima je zabranjena plovidba plovilima koja
za pogon koriste naftne derivate
Propis o opasnim i prioritetnim materijama
Propis o uvjetima za oslobaanje od plaanja posebne vodne

naknade kojom se detaljno definiraju uvjeti, procedura, rokovi i
mjere u sluajevima neizvrenja obveza na smanjenje emisije
zagaujuih materija
Propis o graninim vrijednostima zagaujuih materija u
otpadnim vodama i drugim zahtjevima kada je u pitanju
isputanje otpadnih voda u povrinske vode i indirektno
isputanje otpadnih voda u podzemne vode,
Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Sl. novine FBiH, br.

47/07)
Akt o vrsti i visini trokova savjetodavnog vijea
Akt o utemeljenju savjetodavnog vijea
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji

Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 41/07)
Naziv
2 godine
1 godina
6 mjeseci od
dana stupanja na
snagu Zakona o
vodama (lanak
219. stav 2,
toka 1)
Rok za
donoenje
Vlada Federacije
Vlada kantona/
Prije donoenja
propisa mora se
osigurati, uz
konzultaciju sa
Republikom
Srpskom, potpuno
harmoniziranje sa
odgovarajuim
propisom Republike
Srpske
Vlada
Vlada, ako Vijee
ministara BiH nije
donijelo takav
propis.
Vlada
Vlada
Mjerodavnost za
donoenje
Federalni ministar
Federalni ministar za okoli
Federalni ministar za okoli
Na prijedlog federalnog
ministra i federalnog
ministra za okoli
Federalni ministar i
federalni ministar za okoli,
uz prethodnu suglasnost
federalnog ministra financija
Na prijedlog federalnog
ministra
Predlaga


hrv
Travanj 2010.
lanak 120.
stav 6
19
9
24
25
lanak 64.
stav 5. (u
svezi sa
stavom 1)
lanak 66.
stav 3. (u
svezi sa
stavom 1)
lanak 104.
23
22
21
lanak 10.
stav 4. (u
svezi sa
stavom 3)
lanak 50.
stav 2. (u
svezi sa
stavom 1)
lanak 174.
stav 1.
lanak 107.
stav 4
18
20
Pravni
osnov
R.br.
Propis o nainu utvrivanja uvjeta za odreivanje zona sanitarne

zatite i zatitnih mjera za izvorita vode koja se po koliini i
kvalitetu moe koristiti ili se koristi za javnu vodoopskrbu, koja
moraju biti zatiena od zagaenja i drugih nepovoljnih utjecaja
na zdravstvenu ispravnost vode ili izdanost izvorita
Propis o uspostavljanju i upravljanju ISV (informacijskog sustava

voda)
Propis o uvjetima koje mora ispunjavati referentna, odnosno
ovlatena laboratorija za praenje stanja voda, verificiranje
rezultata rada ovlatene laboratorije i za izvravanje zadataka iz
mjerodavnosti Federalnog ministarstva, federalnog ministarstva
mjerodavnog za okoli, kantonalnih ministarstava mjerodavnih za
vode i okoli i agencije za vodno podruje i o sadraju i nainu
davanja ovlatenja za rad laboratorije
Propis o sadraju i nainu voenja evidencije i dostavljanju

podataka o crpljenju vode, osim ope uporabe voda, od strane
pravnih i fizikih osoba
Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za

obraunavanje i plaanje i kontrolu izmirivanja obveza na osnovu
ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. novine
FBiH, br. 92/07)
Propis o nainu i uvjetima ogranienog prava uporabe javnog
vodnog dobra koje ne moe biti predmet prometa, ali moe, pod
odreenim uvjetima, sukladno propisima o vodama, biti predmet
ogranienog prava uporabe u formi zakupa
Propis o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja, uvanja i

drugim pitanjima od znaaja za vodne akte (prethodna vodna
suglasnost, vodna suglasnost, vodna dozvola)
Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje mora ispunjavati osoba
koja je registrirana za izradu dokumenata koji se podnose uz
zahtjev za izdavanje vodnog akta (Sl. novine FBiH, br. 17/08)
Naziv
2 godine
1 godina
6 mjeseci
Rok za
donoenje
Federalni ministar u
suradnji sa
federalnim
ministrima
mjerodavnim za
zdravstvo i okoli
Federalni ministar
Federalni ministar u
suradnji sa
federalnim
ministrom financija
Federalni ministar
Mjerodavnost za
donoenje
Predlaga


hrv
Naziv
Propis o nainu odreivanja podruja ugroenog poplavama i

erozijom povrinskih voda i razvrstavanju zemljita na kategorije
ugroenosti
Propis o vrstama i sadraju posebnih planova zatite od poplava i

leda, planova zatite od erozije i bujica i planova zatite od
izvanrednog zagaenja voda
Propis o posebnim uvjetima za proizvodnju, rukovanje i uvanje

opasnih materija i otpada, obranu i sline svrhe, izuzetno od
lanka 59. stav 1. kojim je zabranjeno proizvoditi, rukovati,
uvati i odlagati opasne materije i otpad na vodama i vodnom
dobru
Propis o postupcima i mjerama koje se preduzimaju u sluaju

akcidenta
Propis o utvrivanju osjetljivih i manje osjetljivih podruja i

mjera zatite, zabrane i ogranienja u osjetljivom podruju
Propis o proglaavanju osjetljivih podruja na teritoriji Federacije

BiH
Propis o proglaavanju osjetljivih podruja koja se prostiru na

teritoriji Federacije BiH i Republike Srpske
Pravni
osnov
lanak 86.
stav 4.
lanak 90.
stav 3. (u
svezi sa
stavom 1)
lanak 59.
stav 3 (u
svezi sa
stavom 1)
lanak 61.
stav 9.
lanak 73.
lanak 74.
stav 1.
lanak 74.
stav 2.
R.br.
26
Travanj 2010.
27
28
29
30
31
9
32
1 godina
1 godina
2 godine
Rok za
donoenje
Federalni ministar
mjerodavan za
okoli zajedno sa
federalnim
ministrom
Federalni ministar
mjerodavan za
okoli uz suglasnost
sa federalnim
ministrom
Federalni ministar
mjerodavan za
okoli
Ministarstvo BiH
mjerodavno za vode
Federalni ministar
mjerodavan za
okoli
Vlada
Federalni ministar
Mjerodavnost za
donoenje
Ministri Federacije i RS-a

mjerodavni za vode i okoli
Na prijedlog Federalnog
ministra
(U lanku 220. stav 3.
pogreno je odreeno da
ovaj propis donosi federalni
ministar)
Predlaga


hrv
Travanj 2010.
Propis o nainu obveznog monitoringa voda i djelatnosti u

osjetljivim podrujima
lanak 76.
stav 2. (u
svezi sa
stavom 1)
34
1 godina
Rok za
donoenje
Organ BiH odreen
propisom BiH
Federalni ministar
mjerodavan za
okoli, uz
suglasnost sa
federalnim
ministrom
Mjerodavnost za
donoenje
Predlaga
9
lanci 35. i
41.
lanak 7.
35
36
37
Odluka o izmjenama Odluke o utvrivanju podruja rijeke Une

podrujem od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (Sl.
novine FBiH, br. 80/07)
[Zakon o prostornom planiranju i uporabi zemljita na razini
Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 2/06 i 72/07)]
Odluka o usvajanju Programa utroka sredstava utvrenih
proraunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu sa
kriterijima raspodjele sredstava na poziciji Kapitalni grant za
vodoprivredu[Zakon o izvravanju prorauna Federacije Bosne i
Hercegovine za 2007. godinu (Sl. novine FBiH, br. 25/07), u
svezi sa lankom 210. stav 2. Zakona o vodama (Sl. novine
FBiH, br. 18/98) ]
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainu uplate
javnih prihoda prorauna i vanproraunskih fondova na teritoriji
Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 28/08)[Zakon o
pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH,
br. 22/06]
Na prijedlog Vlade
Federacije BiH
Na prijedlog Ministarstva
poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede
Parlament FBiH
Vlada Federacije
BiH
40
Sasvim je sigurno da se na pojedina pitanja u svezi sa vodama odnose i drugi podzakoniti akti donijeti na osnovu brojnih drugih propisa (naprimjer o prostornom
planiranju, zatiti ivotne sredine itd.) ali nema potrebe da se to pitanje tako ekstenzivno predstavlja. U ovoj Strategiji je samo prikazan sustav propisa (primarnih i
sekundarnih) o vodama i primjera radi, kao u ovom sluaju, navodi se nekoliko akata da se vidi nain povezivanja korpusa propisa o vodama sa drugim (vodoravnim i
sektorskim) sustavima i propisima u okviru pravnog sustava Federacije BiH.
lanak 17.
stav 1. i
lanak 115.
stav 2.
LISTA PODZAKONITIH AKATA KOJIMA SE UREUJU ODREENA PITANJA U SVEZI SA VODAMA40

NA OSNOVU ODREDBI DRUGIH ZAKONA
Propis o proglaavanju osjetljivih podruja, koja se prostiru na

teritoriji BiH i susjedne drave
Naziv
lan 76.
stav 2.
Pravni
osnov
33.
R.br.


hrv
Travanj 2010.
lanak 93.
lanak 117.
stav 9., u
svezi sa
lankom 5.
toka 12.
lanak 124.
stav 1.
toka 1.
44
45
lanak 39.
stav 4.
40
42
lanak 31.
stav 6.
39
lanak 117.
stav 6.
lanak 93.
38
41
Pravni
osnov
R.br.
Odredba o planovima obrane od poplava (Sl. novine FBiH, br.

03/02)
Pravilnik o minimumu sadrine opeg akta o odravanju, uporabi
i osmatranju vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br.
49/01)
[na web siteu Federalnog ministarstva objavljen je Pravilnik pod
istim nazivom, na osnovu iste odredbe Zakona o vodama iz 1998.,
razliit u tekstu, koji nosi broj 05-25-10-1/07 i datum 6.3.2007.]
Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima i nainu izdavanja i uvanja
vodoprivrednih akata (Sl. novine FBiH, br. 03/02)
Pravilnik o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i
zatitnih mjera za izvorita voda koja se koriste ili planiraju da
koriste za pie (Sl. novine FBiH, br. 51/02)
Odluka o Glavnom planu operativnih mjera obrane od poplava za
2007. godinu (1.2.2007.)
[Osnov je lanak 9. stav 1. Odredbe o planovima obrane od
poplava (Sl. novine FBiH, br. 03/02), donijete na osnovu
Zakona o vodama iz 1998.]
Pravilnik o zatitnim zonama i zatitnim mjerama izvorita
Okanovii za opskrbu vodom Gradaca (6.2.2007.)
[Osnov je lanak 43. stav 1. Pravilnika o uvjetima za odreivanje
zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koja se
koriste ili planiraju da koriste za pie (Sl. novine FBiH, br.
51/02)]
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za
tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sustav javne
kanalizacije, odnosno u drugi prijemnik (Sl. novine FBiH, br.
50/07)
Naziv
Rok za
donoenje
Mjerodavnost za
donoenje
LISTA PODZAKONITIH AKATA

DONIJETIH NA OSNOVU ZAKONA O VODAMA IZ 1998.
Predlaga


9
hrv
Travanj 2010.
Tuzlanski kanton
Tuzlanski kanton
46
9
4.
lanak 124.
stav 1.
toka 2.
Naziv
Zeniko-dobojski
kanton
Kanton Sarajevo
Srednjobosanski
kanton
Posavski kanton
Rok za
donoenje
Mjerodavnost za
donoenje
Zakon o vodama
Zakon o vodama
Zakon o vodama
Sl. novine Posavskog kantona, br. 02/00
Sl. novine Srednjobosanskog kantona, br. 14/02
Sl. novine Sarajevskog kantona, br. 16/00
Sl. novine Zeniko-dobojskog kantona, br. 8/00
Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 05/06
Zakon o vodama
Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 15/99
Zakon o vodama
Zakon o proglaenju akumulacije Modrac izvoritem

vode za pie, zatiti akumulacije i sliva:
Zakon o zatiti akumulacije Modrac
LISTA DONIJETIH KANTONALNIH PROPISA O VODAMA
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za

tehnoloke otpadne vode koje se nakon proiavanja iz sustava
javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Sl. novine
FBiH, br. 50/07)
Pravni
osnov
R.br.
Predlaga


hrv

3. STANJE U PODRUJU UPRAVLJANJA VODAMA
3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA
3.2.
Institucionalni okvir upravljanja vodama u Federaciji BiH

3.2.1.
Uvod
Zakonom o vodama Federaciji BiH41

(lanak 21.) se navodi da je upravljanje
vodama u mjerodavnosti Bosne i
Hercegovine, Federacije, kantona,
grada i opine. Entitetskim Zakonima o
vodama su odreeni institucionalni
okviri upravljanja vodama. Ovi zakoni,
ija je procedura kreiranja i usvajanja
trajala nekoliko godina, uraeni su
sukladno pristupu upravljanja vodnim
resursima u zemljama EU, a u ozraju
pribliavanja BiH lanstvu u ovoj
organizaciji. Zakonima o vodama je
utvrena nova struktura za upravljanje
vodama i to tako da je osnovna jedinica
za
upravljanje
Vodno
podruje
(Distrikt).
Za Federaciju BiH to su: vodno podruje rijeke Save i vodno podruje Jadranskog mora.
Organizacijski, radi provedbe zadataka upravljanja vodama, Zakonom o vodama je predvieno
osnutak agencija za vode: Agencija za vodno podruje rijeke Save (AVP Sava) i Agencija za vodno
podruje Jadranskog mora (AVP Jadransko more), sa sjeditima u Sarajevu i Mostaru.
Pored agencija za vode, Zakonom se predvia osnutak i podrunih ureda, u cilju djelotvornijeg
izvravanja zadataka i promoviranja principa pribliavanja korisnicima voda. Planirano je da se, uz
AVP Sava, osnuju podruni uredi za: podsliv rijeke Une u Bihau, podsliv rijeke Vrbas u Jajcu,
podsliv rijeke Bosne u Zenici i podsliv rijeke Drine u Goradu. Podruni uredi za AVP Jadransko
more za: slivove Cetine i Krke u Livnu i podruni ured u Konjicu za gornji tok rijeke Neretve, sa
Rakitnicom i srednji uzjezerni tok rijeke Neretve. U dosadanjem razdoblju, tijekom procesa
institucionalnog organiziranja sektora voda u BiH i Federaciji BiH, osnovani su podruni uredi u
Zenici i Jajcu za vodno podruje rijeke Save, podruni ured za slivove rijeka Cetine i Krke u Livnu,
te za gornji tok rijeke Neretve u Konjicu.
U narednoj shemi je prikazana institucionalno organizacijska shema sektora voda u BiH, sa
fokusom na Federaciju BiH.
41

Travanj 2010.
100
hrv

Vijee ministara BiH
Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH
Vlada Federacije BiH
Ministarstvo komunikacija i
prometa BiH
Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva
Agencija za vodno podruje rijeke

Save, Sarajevo
Agencija za vodno podruje

Jadranskog mora, Mostar
Podruni ured za podsliv rijeke

Bosne, Zenica
Podruni ured za slivove rijeka Cetine

i Krke, Livno
Podruni ured za podsliv rijeke

Vrbas, Jajce
Podruni ured za gornji tok rijeke

Neretve sa Rakitnicom
Konjic
Podruni ured za podsliv rijeke Une,

Biha
Podruni ured za podsliv rijeke Drine,
Gorade
Slika 3.2.1: Institucionalno-pravni okvir upravljanja vodama u BiH i Federaciji BiH
3.2.2.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (Ministarstvo) je oformljeno na

osnovu Zakona o federalnim ministarstvima42 a lankom 15. ovog Zakona je opisana opa
mjerodavnost ovog ministarstva: vri upravne, strune i druge poslove utvrene zakonom koji se
odnose na mjerodavnost Federacije u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Sjedite
Ministarstva je u Sarajevu a poslovi upravljanja vodama unutar Ministarstva su dodijeljeni Sektoru
vodoprivrede. Djelatnosti Ministarstva se odnose na: vodne resurse, razvojne planove, bilance
voda, uporaba voda, zatitu voda, zatitu od voda, te druge poslove utvrene Zakonom o federalnim
ministarstvima.
Organizacijski, Ministarstvo je podijeljeno po slijedeim sektorima43: (i) Sektor poljoprivrede,
(ii) Sektor za poljoprivrednu politiku i meunarodnu suradnju, (iii) Sektor prehrambene industrije,
(iv) Sektor vodoprivrede, (v) Sektor veterinarstva i (vi) Sektor umarstva.
Djelatnost Ministarstva i sektora voda u Federaciji BiH, sa definiranjem institucionalne
organiziranosti, je opisana Zakonom o vodama. Osim ovog osnovnog zakonitog dokumenta, oblast
upravljanja vodama se u veoj ili manjoj mjeri odnosi i prema Zakonu o zatiti okolia i Zakonu o
fondu za zatitu okolia44.
42

Shodno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva BiH
44
43

Travanj 2010.
101
hrv

3.2.3.
Meunarodni okvir upravljanja vodama
Meunarodni okvir upravljanja vodama za Federaciju BiH ine meunarodni ugovori koje je Bosna
i Hercegovina potpisala ili preuzela iz ranijeg razdoblja, te potpisane konvencije i sporazumi iz ove
oblasti.
Zbog svog poloaja, unutarnjeg pravnog ustrojstva i meunarodnog okruenja, Bosna i
Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine su upuene na meunarodnu suradnju u oblasti
upravljanja vodama, prvenstveno sa susjednim zemljama regije. Unutarnja organizacija zemlje
nalae da se poslovi vanjske politike sektora voda vode preko institucija drave Bosne i
Hercegovine, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa), ali je provedba preuzetih
obveza na entitetima.
Obzirom na pripadnost prostora Bosne i Hercegovine i Federacije BiH rijenom bazenu rijeke
Dunav i slivu Jadranskog mora, odreeni su i okviri meunarodne suradnje po ovim osnovama
proeti kroz konvencije: Konvencija o suradnji za zatitu i odriva uporaba rijeke Dunav,
(Konvencija za zatitu rijeke Dunav) i Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaenja
(Barselonska konvencija).
Regionalna suradnja zemalja koje gravitiraju rijeci Savi definirana je Okvirnim sporazumom o slivu
rijeke Save,45 kojim je dogovoreno: (i) uspostava meunarodnog reima plovidbe; (ii) uspostava
odrivog upravljanja vodama; (iii) poduzimanje mjera u cilju spreavanja ili ograniavanja tetnih
posljedica od voda i (iv) uspostava mehanizama za kreiranje djelotvorne multilateralne suradnje
zemalja podsliva rijeke Save.
Bilateralni odnosi sa susjednom Republikom Hrvatskom iz oblasti upravljanja vodama odreeni su
posebnim dokumentom - Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o
ustrojstvu vodoprivrednih odnosa46 o ustrojstvu odnosa u oblasti voda izmeu dviju zemalja od
zajednikog interesa a na osnovu Konvencije o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i
meunarodnih jezera (Helsinka konvencija).
Procesi pribliavanja nae zemlje europskim integracijama podrazumijevaju preuzimanje niza
obveza i pravila rada u oblasti upravljanja vodama. Okvirne direktive o vodama (ODV) (Water
Framework Directive -WFD)47 su svakako osnovni dokument iz ove oblasti.
3.2.4.
Strune institucije na razini Federacije Bosne i Hercegovine
Shodno Zakonu o vodama, lankom 152. su osnovane agencije za vodna podruja kao strune
institucije radi provedbe zadataka upravljanja vodama, i to: Agencija za vodno podruje rijeke
Save (AVP Sava), sa sjeditem u Sarajevu (www.voda.ba) i Agencija za vodno podruje Jadranskog
mora (AVP Jadransko more), sa sjeditem u Mostaru (www.jadran.ba).48
45
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Sl. glasnik BiH br.8/2003 Meunarodni ugovori
Sl. list RBiH, posebno izdanje-meunarodni ugovori, br.6, od 25.12.2006. god.
47
Direktiva 2000/60/EC Europskog parlamenta i vijea od 23. listopada 2000. godine, kojom se uspostavlja okvir
djelovanja zemalja Europske zajednice u oblasti politike voda. (Water Framework Directive).
48
Mjerodavnosti i zadaci Agencija za vodna podruja su takoer definirani Zakonom o vodama, lancima 155. i 156.
46

Travanj 2010.
102
hrv

U okvirima institucija Federacije BiH, pored navedenih agencija, za sektor voda su, po prirodi
djelatnosti i mjerodavnosti, vezane i slijedee strune institucije:
Federalni hidrometeoroloki zavod Sarajevo (www.fhmzbih.ba);

Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo,
Federalni zavod za geologiju Sarajevo (www.fzzg.ba);
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Sarajevo (www.fgu.com.ba);
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo (www.bhas.ba/new/);
Federalni zavod za statistiku Sarajevo (www.fzs.ba);
Federalna uprava civilne zatite Sarajevo (www.fbihvlada.gov.ba/fucz/).
Naravno, za oblast upravljanja vodama su vezane i brojne, domae ili inozemne, konzultantske
tvrtke koje djeluju na prostoru Federacije BiH.49
3.2.5.
Kantonalna ministarstva mjerodavna za oblast upravljanja vodama
U Federaciji BiH, pored federalnog, u poslovima upravljanja vodama sudjeluju i kantonalna

ministarstva, mjerodavna za predmetnu oblast:
Unsko-sanski kanton, Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,

(www.vladausk.ba);
Posavski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Sektor vodoprivrede
(www.zupanijaposavska.ba);
Tuzlanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (www.vladatk.kim.ba);
Zeniko-dobojski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Sektor za
vodoprivredu i umarstvo (www.zdk.ba);
Bosansko-podrinjski kanton, Kantonalno ministarstvo za privredu (www.bpkgo.ba);
Srednjobosanski kanton, Ministarstvo umarstva, vodoprivrede i poljoprivrede, sa Odjelom
vodoprivrede, zaduenim za poslove sektora voda za podruje kantona, (www.sbk-ksb.gov.ba);
Hercegovako-neretvanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
(www.vlada-hnz-k.ba);
Zapadnohercegovaki kanton, Ministarstvo prostornog ureenja, resursa i zatite okolia,
(www.vladazzh.com);
Kanton Sarajevo, Ministarstvo privrede, Sektor za poljoprivreda, vodoprivredu i umarstvo.
(www.privreda@ks.gov.ba);50
Livanjski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (www.vladahbz.com).
Mjerodavnosti upravljanja vodama su uglavnom na kantonalnim ministarstvima poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva, slino kao na federalnoj razini, dok su u nekim sluajevima
mjerodavnosti pri ministarstvima gospodarstva. Ope mjerodavnosti kantonalnih ministarstava za
oblast voda, bilo da imaju ili nemaju zasebne slube i sektore, su: (i) Zatita voda, zatita od voda i
49
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva je, po osnovu natjeaja, objavilo listu Pravnih osoba
kojima su izdata Ovlatenja za sloene vodne objekte ili djelatnosti. Na listi su slijedee pravne osobe: Javno poduzee
za vodoprivrednu djelatnost Sprea d.d. Tuzla; Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo; ES Hydrotechnics d.o.o. Sarajevo;
Privredno drutvo Institut za hidrotehniku GF Sarajevo d.d. Sarajevo; Ipsa institut d.o.o. Sarajevo; Vodovod d.o.o.
Mostar i Energoinvest d.d. Sarajevo. Pored ove, objavljena je i lista Pravnih osoba kojima su izdata Ovlatenja za manje
sloene vodne objekte ili djelatnosti: Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar i Tehnograd Tuzla. (Izvor: web stranica
Ministarstva, srpanj 2009.)
50
U Kantonu Sarajevo mjerodavno ministarstvo za sva komunalna poduzea je Ministarstvo prostornog ureenja i
zatite okolia. U proraunu ovog Ministarstva se planiraju i sredstva za financiranje dijela rada komunalnih poduzea.
Travanj 2010.
103
hrv

ustrojstvo reima voda; (ii) Zatita od poplava, erozija i bujica; (iii) Vodoopskrba stanovnitva i
uporaba voda za potrebe gospodarstva; (iv) Odvodnja voda sa poljoprivrednih povrina i (v)
Planiranje razvitka sektora voda.
3.2.6.
Kadrovska struktura ljudski resursi u sektoru voda51
Ljudski resursi, odnosno struni kadar sektora voda Federacije BiH su analizirani po institucijama
federalnog i kantonalnih ministarstava, kao i na razini strunih institucija. U Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH, sektor vodoprivrede52, za rukovodei kadar, od
planiranih 8 pozicija uposleno je 5, dok je od planiranih 5 pozicija strunih suradnika uposleno 3.
Struni kadar po kantonima Federacije BiH, pozicije pomonika kantonalnih ministara i strunih
suradnika mjerodavnih za upravljanje vodam, ilustrativno su prikazani u slijedeoj tabeli:
Struni kadar u kantonalnim ministarstvima zaduenim za upravljanje vodama
Pomonici ministra i
rukovodei kadar. Struni
suradnici i nadglednici
R.
Kanton/Ministarstvo
zadueni za sektor voda
br.
Sadanje
Planirano
stanje
Unsko-sanski kanton (Kanton 1)
1.
2
5
Posavski kanton (Kanton 2)
2.
3
7
Tuzlanski kanton (Kanton 3)
3.
7
8
Zeniko-dobojski kanton (Kanton 4)
4.
4
7
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
Bosansko-podrinjski kanton (Kanton 5)
5.
2
3
Srednjobosanski kanton (Kanton 6)
6.
2
5
Ministarstvo umarstva, vodoprivrede i poljoprivrede
Hercegovako-neretvanski kanton (Kanton 7)
7.
4
10
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
Zapadnohercegovaki kanton (Kanton 8)
8.
2
4
Kanton Sarajevo (Kanton 9)
9.
4
5
Ministarstvo privrede. Sektor za poljoprivreda,
vodoprivredu i umarstvo
Kanton 10
10.
0
3
UKUPNO:
30
57
Tabela 3.2.1. Struni kadar u kantonalnim ministarstvima zaduenim za upravljanje vodama
51
Podaci datiraju iz VI. mjeseca 2008. godine.

Po organizacijskoj strukturi sektora vodoprivrede, prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH
52

Travanj 2010.
104
hrv

Stanje kadrovske strukture po strunim institucijama na razini Federacije BiH je slijedee:

Struna institucija
Struni kadar po sistematizaciji

Postojee stanje
Planirano
Agencija za Vodno podruje rijeke Save53
37
58
Agencija za Vodno podruje Jadranskog mora54
20
37
Federalni hidrometeoroloki zavod Sarajevo55
6
11
Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo
10
31
Federalni zavod za geologiju Sarajevo
18
29
Ukupno:
91
166
Tabela 3.2.2. Kadar u strunim institucijama
3.2.6.1.
Ralamba stanja
Kao to je naprijed prikazano, ljudski resursi po federalnim i kantonalnim ministarstvima sektora

voda, kao i u okvirima strunih institucija, nedostatni su za zadovoljenje svih potrebnih zadataka.
Ilustrativan primjer je stupanj popunjenosti kantonalnih ministarstava gdje je odnos trenutno
uposlenih kadrova spram potrebno planiranih - 53%. Ni u razmatranim strunim institucijama taj
odnos nije puno bolji, to ukazuje na sliku nedostatnosti raspoloivih ljudskih potencijala.
Ralamba kadrovske strukture ljudskih resursa, i sadanje a posebno planirane, ukazuje na
neodgovarajuu zastupljenost odreenih potrebnih strunjaka. Ovo se posebno odnosi na
kantonalna ministarstva pred koja e se u buduem vremenu stavljati sve sloeniji zahtjevi. Sudei
po nazivima radnih mjesta, u ovim ministarstvima preovladavaju inenjerska zanimanja. Strunjaci
za vodno pravo se decidno spominju samo u tri kantona, (Tuzlanski, Srednjobosanski i
Hercegovako-neretvanski), s tim da se u posljednja dva planira po jedno radno mjesto za ovu
oblast. Ostali kantoni ove strunjake uope ne planiraju kao neophodan kadar, ukoliko to nije
sadrano u radnim mjestima tipa pomonika ministra za vodoprivredu ili naelnika odjela.
Samo u jednom kantonalnom ministarstvu, (Posavski kanton), planira se operator baze podataka.
Federalno ministarstvo planira jedno radno mjesto pod nazivom struni savjetnik za pravne
poslove i jedno pod nazivom struni suradnik za obradu vodoprivrednog informacijskog sustava.
Ovakva struktura kadra ne moe odgovoriti sadanjim zahtjevima koji se stavljaju pred sektor voda
u Federaciji BiH. Treba imati na umu da proces prilagoavanja domaeg zakonodavstva i
institucionalnog ustrojstva organizaciji upravljanja vodama zemalja EU, podrazumijeva drugaije
kadrovske profile nego to je to sada sluaj. Drugim rijeima, evidentan je manjak kvalitetnih
multidisciplinarnih strunih kadrova, a kljuna stvar uspjenog, odrivog upravljanja vodama je
struno i obueno osoblje po svim profesionalnim disciplinama potrebnim u procesima planiranja,
razvitka i upravljanja vodama. Posebno je znaajna nepovoljna prostorna rasporeenost kadrova,
koja se ogleda u navedenoj strukturi i kapacitetima kadrova po kantonalnim ministarstvima. Dobro
je poznato da je razvitak kadrova na lokalnoj razini osnova uspjenog i odrivog upravljanja
vodama.
Organizacijski, postoji vertikalan odnos pronosa mjerodavnosti sa federalnog ministarstva ka
operativno-strunim institucijama, odnosno agencijama za vodna podruja, i konano ka podrunim
uredima za slivna ili podslivna podruja (tamo gdje su formirana). Drugim rijeima, radi se o
produetku mjerodavnosti sredinjeg, federalnog ministarstva. Sa druge strane, kantonalna
53
Po Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, AVP Sava Sarajevo, svibanj 2008.
Po pregledu radnih mjesta s rasporedom uposlenika AVP Jadransko more, Mostar, 7.4.2008.
Iz ove institucije se navode pozicije: direktor, te iz sektora hidrologije i sektora ivotne sredine odjel za kvalitet
voda
54
55

Travanj 2010.
105
hrv

ministarstva imaju lokalnu mjerodavnost, a rasporedom sredstava iz vodnih naknada i samostalnost

u usmjeravanju sredstava sukladno planovima kantona. Direktna organizacijska povezanost kantona
i Federacije BiH je Zakonom o vodama planirana kroz savjetodavna vijea vodnih podruja, gdje su
kantoni zastupljeni sukladno povrini koju participiraju u odreenom vodnom podruju.
3.2.7.
Inspekcijske slube
Znaajna promjena po pitanju ustrojstva inspekcijskih slubi, koje se po raznim razinama odnose na
upravljanje vodama, desila se usvajanjem Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i
Hercegovine56, a ogledala se u tome da je ovim inspekcija postala nezavisno tijelo u odnosu na
oblast koju nadgleda. Zakonom je predvieno da se inspekcijski nadzor obavlja putem federalnih i
kantonalnih inspekcija organiziranih u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalnim
upravama za inspekcijske poslove. Nadzor nad radom Federalne uprave za inspekcijske poslove
vri Vlada Federacije BiH, dok vlade kantona imaju nadzor nad radom kantonalnih uprava.
Federalna inspekcija vri nadzor nad izvravanjem propisa u okvirima mjerodavnosti odreenih
federalnim propisima i, analogno, kantonalna inspekcija vri nadzor nad izvravanjem federalnih
propisa u okviru mjerodavnosti kantonalnih propisa.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je formirana 1.1.2007 godine. Organizacijski se ova
uprava sastoji od inspektorata: trine; sanitarne; inspekcije rada; urbanistiko-ekoloke; prometne;
poljoprivredne; umarske; veterinarske; tehnike i vodoprivredne inspekcije. Zadaci vodoprivredne
inspekcije su: nadzor nad provedbom zakona i propisa koji se odnose na: vode, kvaliteta voda i
uporabu voda; ustrojstvo vodotoka; eksploataciju mineralnih sirovina iz korita vodotoka; izgradnju
objekata u ili blizini vodotoka; upravljanje vodoprivredom; provedba meudravnih i
meunarodnih obveza za vode, te vrenje ovlasti javnih poduzea u primjeni zakona i propisa.
Formiranje kantonalnih uprava za inspekcijske poslove je u toku, odnosno u toku je kreiranje
zakonitih pretpostavki57. U dosadanjem razdoblju, takve uprave su oformljene u: (i) Zenici, za
Zeniko-dobojski kanton; (ii) Tuzli, za Tuzlanski kanton; (iii) Goradu, za Bosansko-podrinjski
kanton; (iv) Bihau, za Unsko-sanski kanton; (v) irokom Brijegu, za Zapadnohercegovaki kanton
i (vi) u Sarajevu za istoimeni kanton. U svim ovim kantonalnim upravama postoji vodoprivredna
inspekcija, organizacijski obino u zajednikom inspektoratu sa poljoprivrednom i umarskom. U
toku je formiranje za Kanton Sarajevo i Posavski kanton.
56
57
Slubene novine Federacije BiH br:69/05

Podatak se odnosi na srpanj 2008. godine

Travanj 2010.
106
hrv

3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA
3.3.
Ekonomski okvir upravljanja vodama
Ekonomski okvir Strategije upravljanja vodama Federacije BiH, za dio u kojem se opisuje stanje u
ovoj oblasti, podrazumijeva sagledavanje slijedeih komponenti:
Osnovni izvori financiranja razliitih segmenata upravljanja vodama u svijetu i Federaciji Bosne i
Hercegovine;
Postojea situacija u pogledu izvornih prihoda po osnovu naplate posebnih vodnih naknada,
prvenstveno agencija za vodna podruja;
Postojea situacija u pogledu statusa i naplate ope vodne naknade;
Postojea ekonomska situacija osnovnih segmenata upravljanja vodama: vodoopskrba,
prikupljanje i preiavanje otpadnih voda, zatita voda i zatita od voda;
Postojea situacija u pogledu izdavanja koncesija;
Postojea situacija u pogledu privatizacije vodnih objekata.
3.3.1.
Osnovni izvori financiranja upravljanja vodama
Vodna infrastruktura, bilo gdje u svijetu, financira se, u krajnjem sluaju, iz jednog od slijedea tri
izvora: (i) Korisnici voda, kroz direktne izdatke ili raune za vodu, plaene poduzeima za
vodoopskrbu; (ii) Fiskalni prihodi - prorauni na svim razinama vlasti (na bazi prikupljenih
lokalnih ili dravnih poreza, te sredstva ostvarena prodajom dravne imovine, dobara i usluga) i (iii)
Nepovratna sredstva i donacije, nevladine organizacije i dobrotvorna drutva.
Sredstva za financiranje mogu se osigurati i putem kreditnog zaduenja komercijalnog, lokalnog
ili meunarodnog, ukljuivo i meunarodne financijske institucije ili kroz ulaganje dionikog
kapitala. Ali naravno, krediti se moraju otplatiti a ulagai dionikog kapitala zahtijevat e dividende
i/ili oekivati porast vrijednosti svojih dionica. Ukoliko tri navedena krajnja izvora financiranja ne
mogu osigurati otplate kredita i razumnu stopu povrata na kapital, investicijska sredstva nee biti
dostupna. Iskustva ukazuju da sredstva za financiranje infrastrukture i vodnih objekata generalno
dolaze iz slijedeih pojedinanih izvora:
Korisnici voda kao to su domainstva, farmeri i poduzea;

Javna poduzea za vodoopskrbu, koja financiraju tekue odravanje i neke nove investicije iz
prihoda prikupljenih od korisnikih taksi (bruto operativni novani tok) u vidu zajmova i ponekad
javnih supsidija;
Privatne tvrtke, lokalne ili inozemne, osiguravaju sredstva iz slinih izvora kao i javna poduzea,
plus dodatna sredstva u vidu dionikog kapitala;
Nevladine organizacije i lokalne zajednice;
Lokalne banke i ostale financijske institucije, nudei kratkorone ili srednjorone zajmove po
trinim kamatnim stopama;
Meunarodne banke i agencije za financiranje izvoza;
Meunarodne donacije iz multilateralnih i bilateralnih izvora, raspoloive kao zajmovi po
povoljnim uvjetima ili kao bespovratna sredstva (grantovi);
Multilateralne financijske institucije;
Okoliki i vodni fondovi;
Dravne sredinje i lokalne vlade, osiguravajui supsidije, garancije za kredite i sredstva od
izdavanja obveznica.

Travanj 2010.
107
hrv

Procjena uea pojedinih izvora financiranja u svim segmentima upravljanja vodama, u svijetu
2003. godini je slijedea: domai javni sektor 69%; inozemna pomo 17%; meunarodni privatni
sektor 9% i domai privatni sektor 5%.58 Jedan oblik financiranja koji se ne koristi u projektima
koje poduzima javni sektor jeste ekviti ili dioniki kapital privatnih dioniara. Visoki trokovi
dionikog kapitala ine ga neatraktivnim sredstvom za financiranje projekta u svezi sa vodom59.
U Federaciji BiH je ova oblast ustrojena zakonom, pa se u Zakonu o vodama Federacije BiH
(ZOV)60 navode slijedei izvori sredstava namijenjeni za obavljanje poslova i zadataka odreenih
tim Zakonom: (i) ope vodne naknade; (ii) posebne vodne naknade; (iii) prihodi po osnovu zakupa
javnog vodnog dobra; (iv) prorauni Federacije, prorauni kantona, prorauni grada i opine; (v)
kreditna sredstva; (vi) sredstava osigurana posebnim zakonom; (vii) donacije i ostala sredstva
sukladno zakonu.
3.3.2.
Izvorni prihodi sektora voda
3.3.2.1.
Posebne vodne naknade
Osnovni izvor financiranja agencija za vodna podruja rijeke Save i sliva Jadranskog mora
(odnosno javnih poduzea za vodna podruja do 1.1. 2008.) su posebne vodne naknade. Posebne
vodne naknade se ubiru na osnovu Zakonu o vodama i podzakonitih akata kojima su ustrojena
pitanja visine naknada, obveznici plaanja, nain i rokovi plaanja i dr. Posebne vodne naknade
predstavljaju javne i vlastite prihode agencija vodnih podruja. Na osnovu lanka 171. Zakona o
vodama Federacije BiH, na zajedniki prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva FBiH i Ministarstva okolia i turizma FBiH i uz prethodnu suglasnost Ministarstva
financija FBiH, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o visini posebnih vodnih
naknada. Ovom Odlukom, koja je stupila na snagu 1. 7. 2007. godine (ime je prestala vaiti
Odluka o stopama, odnosno iznosima posebnih vodoprivrednih naknada ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 46/98, 25/00, 7/02, 6/03), utvrena je visina posebnih vodnih naknada za: (i)
uporabu povrinskih i podzemnih voda; (ii) uporaba vode za proizvodnju elektrine energije; (iii)
zatitu voda; (iv) vaenje materijala iz vodotoka i (v) zatitu od poplava. Sve navedene naknade se
ubiru u praksi, osim posebne vodne naknade za zatitu od poplava koja jo nije uvedena zbog toga
to nisu osigurani dodatni uvjeti i parametri za njeno plaanje.
Osnova za prikupljanje vodnih naknada sadran je u principima "zagaiva plaa" i "korisnik
plaa" koji podrazumijevaju da zagaiva voda treba da plati trokove preiavanja isputenih
zagaenih voda, odnosno korisnik voda treba da plati rentu za uporabu vode kao opeg dobra. Ovi
principi sadrani su i u Okvirnoj direktivi o vodama EU kojom se ureuje nain upravljanja vodama
u zemljama lanica Europske unije. U novi Zakon o vodama ugraena su rjeenja koja su propisana
Okvirnom direktivom o vodama. Provedba Zakona o vodama Federacije BiH zahtijeva, pored
strunih potencijala, i velika sredstva da bi se postigli eljeni ciljevi o statusu voda u odreenom
vremenskom razdoblju. Zakon o vodama FBiH je, u osnovi, zadrao postojei sustav financiranja
sektora voda. Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH, a na
osnovu informacija dobivenih na bazi upitnika u svezi sa usklaivanjem zakonodavstva BiH sa
58
Andrew Taylor, Shareholders could receive Pounds 18bn from utility mutuals Kelda Water Group Sets Financial
Trend, Financial Times, 16 Jun 2000, str. 6., navedeno prema David Hall:Financing water for the world an
alternative to guaranteed profits, March 2003, page 5
59
U Velikoj Britaniji, njihovi vlastiti konzultanti savjetuju privatne vodne tvrtke da bi u segmentu uporabe vode, cijene
vode mogle biti nie za 5% ukoliko bi se sektor vodoopskrbe financirao samo na bazi duga, umjesto na bazi miksa duga
i dionikog kapitala koji se koristio od samog poetka nakon provedene privatizacije.
60
Travanj 2010.
108
hrv

direktivama EU, prema postojeoj situaciji i tempu kojim se prikupljaju sredstava namijenjena za
financiranje projekta u sektoru voda, BiH e tek 2030. godine dostii potrebne standarde u ovoj
oblasti.
Obraun i plaanje vodnih naknada u Federaciji BiH regulira Zakon o vodama i Pravilnik o nainu
obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obveza na
osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada61.
Dio sredstava koji pripada agencijama (40%) treba da se, sukladno Zakonu o vodama, koristi za: (i)
poslove i zadatke koje agencije imaju sukladno Zakonu o vodama, (ii) odravanje zatitnih objekata
u vlasnitvu Federacije, (iii) druge poslove i djelatnosti koje su ovim Zakonom povjerene agenciji
za vode i (iv) financiranje rada agencije za vode. Dio ostvarenih prihoda koji pripada kantonima
(45%) koristi se za sufinanciranje izgradnje i odravanja vodnih objekata iz lanka 14. stav 1.
Zakona, (osim objekata iz toke 3. alineje 2., 4., 5. i 6. tog lanka), kao i ostale djelatnosti u svezi
sa poslovima upravljanja vodama (izrada tehnike dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i
dr.). Prihodi Fonda za zatitu okolia Federacije BiH (15%) koriste se iskljuivo za provedbu
zadataka koji su ovim Zakonom dati u mjerodavnost federalnom ministarstvu mjerodavnom za
okoli i za sufinanciranje infrastrukture za zatitu voda od znaaja za Federaciju.
U tabeli u nastavku navode se osnovni podaci o financijskim efektima odluke o posebnim vodnim
naknadama, te predvieni prihodi posebnih vodnih naknada po kantonima, vodnim podrujima i za
Federaciju Bosne i Hercegovine, kao i njihova raspodjela na korisnike sredstava.
Redni
broj
KANTON
UKUPAN
IZNOS PVN
PRORAUN
KANTONA
45%
AGENCIJA
ZA VODE
40%
Vodno podruje
slivova rijeke Save
1.1.
UNSKO-SANSKI
1.688.094,00
749.642,30
675.237,60
1.2.
POSAVSKI
751.977,05
338.389,67
300.790,82
1.3.
TUZLANSKI
8.094.430,71
3.642.493,82
3.237.772,28
1.4.
ZENIKO-DOBOJSKI
7.606.691,00
3.423.010,95
3.042.676,40
1.5.
BOS.-PODRINJ.
168.280,97
75.726,43
67.312,39
1.6.
SREDNJOBOSANSKI
1.717.933,13
773.069,91
687.173,25
1.7.
SARAJEVSKI
4.792.785,62
2.156.753,53
1.971.114,25
Ukupno 1:
24.820.192,48
11.169.086,61
9.928.076,99
Vodno podruje sliv.
2.
Jadranskog mora
2.1.
Z.HERCEGOVAKI
1.031.374,72
464.118,62
412.549,89
2.2.
HERC.-NERETVAN.
5.121.175,47
2.304.528,96
2.048.470,19
2.3.
LIVANJSKI
731.615,47
329.226,96
292.646,19
Ukupno 2:
6.960.567,42
3.132.255,34
2.784.226,97
Federacija BiH (1+2):
31.780.759,90
14.301.341,96
12.712.303,96
Tabela 3.3.1: Predvieni financijski efekti prikupljenih vodnih naknada u Federaciji BiH,
FOND ZA
OKOLI
15%
1.
253.214,10
112.796,56
1.214.164,61
1.141.003,65
25.242,15
257.689,97
718.917,84
3.723.028,87
154.706,21
768.176,32
109.742,32
1.044.085,11
4.767.113,99
Iz prethodne sumarne tabele vidi se da godinji financijski efekt naplate prema Odluci o visini
posebnih vodnih naknada iznosi 31.780.759,90 KM, naravno pod uvjetom 100% naplate. Meutim,
iz dosadanjih iskustava u naplati posebnih vodnih naknada moe se sa sigurnou tvrditi da e
naplata biti znatno manja od stvarno mogue. Postojea situacija je takva, da je stupanj naplate
vodnih naknada od komunalnih poduzea koja obavljaju djelatnost vodoopskrbe, veoma niska.
61
Slubene novine Federacije BiH", broj:92/07

Travanj 2010.
109
hrv

Agencija za vodno podruje Jadranskog mora uspjela je u prethodnom razdoblju naplatiti samo
17% potraivanja po osnovu posebnih vodnih naknada od komunalnih poduzea. Situacija je neto
bolja na vodnom podruju rijeke Save gdje je stupanj naplativosti posebnih vodnih naknada oko
43%62.
Problem u svezi sa naplatom ovih sredstava lei u injenici da se prilikom usvajanja novog Zakona
o vodama nije vodilo rauna o usuglaenosti njegovih odredbi sa odredbama drugih vaeih zakona
u Federaciji BiH. Konkretno, prema Zakonu o vodama, organi Poreske uprave su eksplicitno
navedeni kao institucija koja ima mjerodavnost i obvezu da kontrolira prikupljanje sredstava po
ovom osnovu od komunalnih poduzea. Meutim, ta obveza ne postoji u Zakonu o poreskoj upravi
(kojim se definiraju mjerodavnosti i nain rada Poreske uprave), tako da su ta dva zakona, pravno
gledajui, u koliziji. Imajui u vidu da same agencije nemaju mogunost da bilo kojim sredstvom
prisile komunalna poduzea da plaaju posebne vodne naknade, njihovo plaanje praktino je u
ovom momentu stvar samo dobre volje komunalnih poduzea. Po osnovu posebnih vodnih naknada
je u 2006. godini u Proraun Federacije BiH prikupljeno 2.590.162 KM, dok je za namjene u
oblasti upravljanja vodama istovremeno izdvojeno 1.450.000 KM63.
3.3.2.2.
Opa vodna naknada
Obveznik obraunavanja i plaanja ope vodne naknade je fizika i pravna osoba registrirana za
obavljanje djelatnosti na osnovu rjeenja izdanog od mjerodavnog organa. Opu vodnu naknadu
uplauje poslodavac - isplatitelj plae, u iznosu od 0,5% neto plae svih uposlenika, zajedno sa
isplatom plae uposlenika. Polazei od injenice da u Federaciji BiH ima negdje oko 300.000
uposlenih, (pri emu su izuzeti uposleni u dravnoj upravi koji ne podlijeu obvezi plaanja ope
vodne naknade), i da je prosjena plaa u Federaciji BiH 700 KM, dolazi se do ukupnog oekivanog
iznosa ope vodne naknade u iznosu od 12.600.000 KM za razdoblje od godinu dana.
3.3.2.3.
Ostala sredstva
Federalna Vlada usvojila je 8. oujka 2006. godine Program javnih investicija za razdoblje 2006.2008. godine. Vlada Federacije BiH, Ministarstvo financija FBiH i resorna federalna i kantonalna
ministarstva duna su koristiti Program javnih investicija za razdoblje 2006.-2008. godine kao
temelj za mobiliziranje vanjske pomoi (donacija i kredita) u pregovorima sa inozemnim
kreditorima i donatorima. Ukupna predviena sredstva u Programu javnih investicija u razdoblju
2006.-2008. godine iznose 1.334.700 KM, od ega se na domae izvore odnosi 365,2 M KM (27 %)
a na inozemne izvore 969,5 M KM (73 %). U Programu javnih investicija, sektor voda sudjeluje sa
19 %. Najvei dio kandidiranih projekta obuhvaenih u Programu javnih investicija je iz oblasti
vodoopskrbe i otpadnih voda (36 %).
62
Prema informacijama iz Agencije za vodno podruje Jadranskog mora, dugovi po osnovu nenaplaenih posebnih
naknada znaajno optereuju poslovanje Agencije i predstavljaju balast u financijskim izvjetajima koji se iz godine u
godinu prenosi kao nenaplaeno potraivanje. Prema podacima dostavljenim od strane samih obveznika, tj. komunalnih
poduzea, u 2007. godini ukupne neizmirene obveze iznose preko 500.000 KM. Ukupne neizmirene obveze
komunalnih poduzea po osnovu PVN-a, u razdoblju 2003.-2006. iznose oko 3.500.000 KM.
63
Vlada Federacije BiH je u lipnju 2007. godine donijela odluku o usvajanju Programa utroka sredstava utvrenih
Proraunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu na poziciji "Kapitalni grant za vodoprivredu". Odobrena
sredstva u Proraunu Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu iz kapitalnog granta za vodoprivredu u iznosu od
2.150.000 KM usmjerena su na razliite projekte u oblasti vodoprivrede, sumarno na slijedei nain: (i) Zatita voda
985.000 KM; (ii) Zatita od tetnog djelovanja voda 405.000 KM i (iii) Sanacija objekata za zatitu od poplava koji su u
vlasnitvu Federacije BiH 760.000 KM.
Travanj 2010.
110
hrv

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (Ministarstvo),

za sektor voda je iz Prorauna Federacije BiH za 2008. godinu osigurano cca 16,0 M KM, od ega
je 12,5 M KM pomo kantonima i opinama za izgradnju i rekonstrukciju objekata vodne
infrastrukture. Sektor okolia i voda uvrten u je prvu (I.) kategoriju prioriteta IPA fondova64 za
2008. godinu za BiH, to je jako znaajno u smislu izgleda za dobivanje sredstava neophodnih za
financiranje projekta iz oblasti voda.
Vlada Federacije BiH je prihvatila kreditno zaduenje od 60 milijuna eura po Ugovoru izmeu BiH,
Federacije BiH i Europske investicijske banke (EIB) za financiranje Projekta vodovod i
kanalizacija u Federaciji BiH.
Prema informaciji iz Ureda Svjetske banke u Zagrebu, Svjetska banka je 30. svibnja 2008. godine
odobrila dvije darovnice Globalnog fonda za okoli u ukupnom iznosu od 8 milijuna amerikih
dolara za Projekt upravljanja Neretvom i Trebinjicom, i to za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od 6
milijuna dolara, te za Hrvatsku u iznosu od 2 milijuna dolara.
3.3.3.
Postojea ekonomska situacija osnovnih segmenata vodnog sektora
Zbog izuzetno teke situacije, u smislu nedostajuih sredstava za investiranje u sve segmente
upravljanja vodama, Ministarstvo je u listopadu 2007. godine uputilo dopis, odnosno dokument
Vladi Federacije BiH pod nazivom: Program utroka sredstava ostvarenih po osnovu privatizacije
za financiranje vodne infrastrukture, u kojem su izneseni konkretni prijedlozi i neophodna
sredstava za financiranje infrastrukture u oblasti voda.65
Komunalne vodne usluge su u mjerodavnosti lokalnih vlasti (ili na regionalnoj/kantonalnoj razini)
koje imaju obvezu da, nezavisno ili u suradnji sa ostalima, osiguraju djelovanje u svom podruju.
Za izvoenje ovih djelatnosti, lokalne vlasti mogu uspostaviti komunalno poduzee, javnu
instituciju, ili ih mogu povjeriti drugim pravnim ili fizikim licima na osnovu ugovora o koncesiji
ili ugovora o povjeravanju obavljanja djelatnosti vodoopskrbe i odvoenja otpadnih voda. Davatelj
usluge je odgovoran za upravljanje i rad vodne infrastrukture. Prihodi od izvrenja djelatnosti
ostvaruju se kroz cijenu usluga koju plaaju korisnici. Komponente koje ine cijenu vode su: cijena
usluge vodoopskrbe; cijena usluge odvoenja i preiavanja urbanih otpadnih voda; naknada za
financiranje i odravanje infrastrukture; naknada za zatitu izvorita; naknada za zatitu voda;
naknada za uporabu voda; PDV na cijenu komunalnih usluga i, ubudue najvjerojatnije, naknada za
koncesiju za zahvaanje vode. Vodovodna poduzea u svom poslovanju prihode ostvaruju po
slijedeim osnovama:
Pruanjem osnovnih usluga vodoopskrbe, odvoenja i preiavanja urbanih otpadnih voda;

Pruanjem ostalih usluga u ovoj oblasti (npr. prikupljanje i odvoz otpada);
Subvencijama iz prorauna kantona.
Vodovodi su, uglavnom, organizirani kao zasebni opinski, pa su stoga i trokovi odravanja,
odnosno redovitog poslovanja, u velikom broju sluajeva, neracionalni a u pojedinim sluajevima i
nepotrebno visoki. Komunalne organizacije zaduene za vodoopskrbu ne mogu u potpunosti
64
Instruments for Pre-Accession Assistance IPA, Instrumenti za pomo u predpristupnoj fazi, uspostavljeni u svrhu
razvitka EU perspektive za zemlje zapadnog Balkana.
65
Za sektor vodoopskrbe predvien je iznos od 950 milijuna KM za dovoenje sustava vodoopskrbe na predratnoj
razini. Navedena procjena uraena je odmah nakon rata (1996. godine). Meutim, stav Ministarstva je da je procjena
uinjena 1996. godine aktualna i danas u istom iznosu.
Travanj 2010.
111
hrv

odgovoriti na postavljene zadatke. Razloga ima vie, a jedan od najvanijih je nizak postotak
naplate isporuenih voda uz jedinine cijene koje ne odgovaraju realnim ekonomskim parametrima.
U postojeoj situaciji, evidentno je da bez trajnih, sigurnih i po obimu dostatnih sredstava nije
mogue izvriti sve zakonom odreene funkcije proste i proirene reprodukcije. Poglavito su
problematina nedostajua sredstva za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukturnih objekata koji bi
trebalo da se osiguraju iz izvora spomenutih u Zakonu o vodama, i to:
Proraun Federacije i kantona - Kada sredstva osigurana iz izvornih prihoda nisu dostatna za
financiranje novih objekata, a to je do sada uvijek bilo pravilo, tada Federacija ili kanton iz
sredstava prorauna moraju osigurati sva ili preteit dio sredstava za financiranje takve investicije.
Sredstva namjenskih kredita - Ova sredstva mogue je ostvariti iz prorauna Federacije, odnosno
kantona, ili da Federacija BiH osigura povoljna sredstva banaka.
Sredstva javnih zajmova - Ova sredstva osigurava drava kada je u kratkom vremenu potrebno
osigurati financiranje konkretne investicije. (U tom smislu, Zakon predvia mogunost da
Federacija raspie zajam za prikupljanje potrebnih sredstava).
Sredstva osigurana po posebnom zakonu - Ako ocijeni za potrebno, Federacija BiH se moe
opredijeliti za donoenje posebnog zakona kojim e se osigurati potrebna sredstva za tono
odreenu investiciju u neki od segmenta djelokruga rada sektora voda.
Sredstva donacija i ostala sredstva - Pod ostalim sredstvima u ovoj kategoriji izvora sredstava,
Zakon, vjerojatno, predvia za sada nedostatno preciziranu lepezu izvora, kako domaeg, tako i
inozemnog podrijetla, sa povoljnim uvjetima u pogledu obveze vraanja u smislu vrlo dugog roka i
vrlo niskih kamata, s obzirom da su uope smjeteni u istu kategoriju kao i donacije. Jasno je da od
donacija nema povoljnijih izvora financiranja, no postojea situacija ukazuje na injenicu da su
vremena obilnih donacija ve ekonomska prolost za Bosnu i Hercegovinu. Moda bi se u ovoj
kategoriji eventualno mogle nai obveznice kao jedna od osnovnih vrsta dugoronih vrijednosnih
papira (na razvijenim sekundarnim tritima) koji slue za pribavljanje (plasiranje) financijskih
sredstava na dugi rok.
U postojeoj situaciji u lancu mjerodavnosti i odgovornosti u oblasti vodoopskrbe, uoljive su
slijedee razine: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH; kantonalne vlade;
opine, koje ovu odgovornost prenose na vodovodna poduzea. Novim Zakonom o vodama,
posebno je naglaena uloga kantona i opina u pogledu komunalne vodne infrastrukture (npr. Zakon
o vodama predvia da prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II.
kategorije u cijelosti pripadaju proraunu kantona). Opine su odgovorne za identificiranje potreba
za razvitak sektora voda na svome podruju, utvrivanje naina kako da se te potrebe zadovolje na
najdjelotvorniji nain, te da konano izdvoje i sredstva potrebna za realiziranje prihvaenih
projekta. O svojim namjerama i odlukama, opine obavjetavaju kantone koji bi trebali da, iz
raspoloivih sredstava, sufinanciraju projekte u segmentu vodoopskrbe, zajedno sa proraunom
Federacije BiH koji bi, takoer, trebao u okviru raspoloivih sredstava da pomogne u
sufinanciranju. Na bazi ovog lanca odgovornosti, za oblast opskrbe vodom, postoje slijedei mogui
izvori financiranja:
Vladini prorauni na federalnoj, kantonalnoj i opinskoj razini;

Prihodi od obavljanja usluga, prikupljeni od strane opinskih komunalnih poduzea, od razliitih
kategorija potroaa;
Specifini porezi, tj. posebna i opa vodna naknada.

Travanj 2010.
112
hrv

U postojeoj situaciji, od poduzea koja se bave vodoopskrbom u Federaciji BiH se oekuje da

zadovolje razliite, nekada meusobno suprotstavljene ciljeve, imajui u vodu specifinost usluge
koju pruaju i znaaj koji voda ima kao oskudno dobro u ekonomskom, ekolokom, socijalnom i
politikom smislu. Od poduzea se oekuju da posluju na tritu i sukladno trinim principima
ostvaruju prodaju usluge i svoj ukupni prihod, te da iz njega financiraju odravanje postojee
infrastrukture, ali i svoj razvitak. Meutim, cijena vode iskoritena je kao instrument socijalne
politike i svjesno se dri na razini koja je daleko od ekonomske cijene koja bi omoguila pokrivanje
svih ekonomski i tehnoloki opravdanih trokova poslovanja poduzea koja se bave vodoopskrbom,
prikupljanjem, odvodnjom i preiavanjem otpadnih voda.
Sadanji sustav je takav da se primjenjuje sustav zaraunavanja cijena i naplate koji je veoma
jednostavan u operativnom smislu. Postoje samo dvije tarifne skupine potroaa, domainstva i
poduzea, to znai da postoje i razliite cijene za te dvije skupine. Primjenjuje se linearna metoda
obrauna cijena, to znai da nema diferenciranja po koliinskim blokovima potronje. Za bilo koju
potroenu koliinu plaa se ista cijena. Postojei cjenovni sustav nije u funkciji podsticanja na
racionalniju uporabu vode, producira jako teku situaciju poduzea i rezultira poslovanjem sa
gubitkom, koji se ve uobiajeno pokriva iz sredstava kantonalnih prorauna.66 Nezadovoljavajui
stupanj naplate potraivanja za isporuenu vodu predstavlja dodatni problem.67
Prema praksi u zemljama EU, u pogledu formiranja cijena, insistira se utvrivanje ekonomske cijene
vode kako bi se: (i) destimulirala potronja, (ii) omoguilo odranje kvaliteta isporuke vode, te
(iii) osiguralo dostatna sredstava za razvitak vodovodnih poduzea. Iako u BiH postoje znaajni
problemi u pogledu socijalne situacije veine stanovnitva, formiranje cijena vode ispod prosjenih
ukupnih trokova, ustvari, samo poveava problem normalnog funkcioniranja poduzea koje
upravlja vodom. Meutim, naglaava se da bi komunalna poduzea koja se bave vodoopskrbom
morala prihvatiti injenicu da ekonomska cijena vode podrazumijeva pokrie ne bilo kakvih nego
samo ekonomski, organizacijski i tehnoloki opravdanih trokova poslovanja. Sigurno je da postoji
znaajan neiskoriteni prostor za unapreenje interne ekonomije u smislu poboljanja uinkovitosti
poslovanja i, primjerice, djelotvornije uporabe energije. U tom smislu je sigurno da vodovodna
poduzea nisu u dostatnoj mjeri motivirana da racionalnije koriste resurs koji im je povjeren. S tim
u svezi se koristi primjer naknade koju su ova poduzea obvezna da plaaju po osnovu prava
uporabe vodnog resursa. Prema ranijem zakonu, poduzea su plaala vodnu naknadu za uporabu
vode u iznosu od 0,05 KM po m3 isporuene vode. Prema novom Zakonu, ta obveza je smanjena na
0,01 KM po m3 zahvaene vode.
Ovakvu situaciju bi trebalo promijeniti (odnosno, da se iznos naknade na zahvaenu vodu povea)
jer djeluje nemotivirajue u pogledu racionalnije uporabe prirodnih vodnih resursa. Imajui u vidu
znaaj koji ova poduzea imaju, za sada monopolsko pravo da koriste vodni resurs za namjenu po
kojoj su osnovana, kao i koliine vode koje zahvaaju, potrebno je ukazati da ovakvo rjeenje nije
sukladno osnovnom zahtjevu iznesenom u Zakonu o vodama, u kojem se istie da upravljanje
vodnim resursima mora biti organizirano na principima odrivog i na osnovama ouvanja vodnih
66
U postojeoj situaciji, da ne postoje subvencije od strane vlada kantona, kao i njihov doprinos kroz proraunske
transfere, to ini i do 30% prihoda vodovodnih poduzea, ista ne bi bila u stanju pokriti niti svoje osnovne operativne
trokove.
67
JKPK ViK Sarajevo od potroaa potrauje 55 milijuna KM, JKP Vodovod Biha od svih potroaa potrauje oko
6 milijuna KM, JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla oko 24 milijuna KM, a u JKP Vodovod Zenica dugovanja za
potroenu vodu iznose oko 2 milijuna KM.
Travanj 2010.
113
hrv

resursa.68 U narednoj tabeli date su visine naknada za uporabu voda i u nekim drugim europskim
zemljama.
Drava
Bugarska
eka
Republika
Naknada za uporabu voda

Ne primjenjuje se
-povrinske vode
-podzemne vode
Iznos naknade
Ne primjenjuje se
-Iznos naknade utvruje tvrtka za upravljanje rijenim slivom
-0.05 EUR/m3
-izmeu 0.0019 EUR/m3 i 0.96 EUR/m3 u zavisnosti on naina
Svi izvori
Estonija
uporabe vode
izmeu 0.006 EUR/m3 i 0.04 EUR/m3 u zavisnosti on naina
Svi izvori
Maarska
uporabe vode
-0.003 EUR/m3
-povrinske vode
-0.016 EUR/m3
Latvija
-podzemne vode
Iznos naknade za mineralnu vodu je izmeu 0.08 EUR/m3 i 0.161
EUR/m3
-iznos naknade ovisi od naina uporabe vode
-povrinske vode
-0.009 EUR/m3 (domainstva); 0.02 EUR/m3 (industrija) i 1.22
Litva
-podzemne vode
EUR/m3 (mineralna voda)
-povrinske vode
-0.027 EUR/m3
Poljska
-podzemne vode
-0.08 EUR/m3
-povrinske vode
-0.005 EUR/m3 0.0006 EUR/m3
Rumunija
-podzemne vode
-0.006 EUR/m3
-0.5 EUR/m3
-povrinske vode
-0.02 EUR/m3 za javnu vodoopskrbu i 0.5 EUR/m3 za ostale
Slovaka
-podzemne vode
namjene
Ne primjenjuje se
Ne primjenjuje se
Slovenija
Tabela 3.3.2.: Naknade za uporabu voda u nekim europskim zemljama
(Izvor: REC 2000., Navedeno prema Agnieszka Laskowska and Frank Scrimgeour:Environmental Taxation: The
European Experience, http://wms-soros.mngt.waikato.ac.nz/ )
U oblasti zatite od tetnog djelovanja voda, procijenjena postojea vrijednost osnovnih objekata
vezanih za zatitu od voda u Federaciji BiH na vodotocima prvog reda u 2008. godini iznosi ukupno
148.900.936 KM, od ega na vodnom podruju rijeke Save 99.515.970 KM ili 66,83%, a na
vodnom podruju Jadranskog mora 49.384.966 KM ili 33,17 %. Sadanji prihodi agencija za vode
ne osiguravaju ni priblian iznos potreban za pokrivanje trokova tekueg i investicijskog
odravanja postojeih objekata. U tom smislu, moe se kao ilustracija navesti podatak da je J.P. za
Vodno podruje slivova rijeke Save, zajedno sa ostalim participantima u razdoblju 1997.-2007.
godine uloilo (uglavnom u objekte uz rijeku Savu) tek oko 17 milijuna KM, ili u prosjeku 1,7
milijun KM godinje.69
3.3.4.
Postojea situacija u pogledu koncesija u vodnom sektoru
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (Ministarstvo) je na osnovu ranijeg

Zakona o vodama iz 1998. godine i na bazi ranije Odredbe o dodjeli koncesija iz 2000. godine,
kojim se propisuje metodologija dodjele koncesija, kao i na bazi Pravilnika o utvrivanju
koncesijskih naknada za sve vrste koncesijskih ugovora, odobrilo ukupno 10 koncesija, i to: 4
68
Usporedbe radi, naknada za uporabu voda obraunata na isporuenu i naplaenu koliinu vode u Hrvatskoj iznosi
0,80 kuna/m3, to iznosi 0,20 KM (prema srednjem kursu od 4,1 kune za 1 KM, na dan 6.6.2008. godine). Naknada za
zatitu voda iznosi 0,90 kuna /m3, to iznosi 0,22 KM. (Izvor: http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=182).
69
U momentu pisanja izvjetaja (15. svibanj 2008.) Vlada Federacije BiH jo uvijek nije donijela odluku kojom bi se
dio sredstava prikupljenih po osnovu privatizacije upotrijebio za financiranje vodne infrastrukture u sva tri navedena
segmenta.
Travanj 2010.
114
hrv

koncesije za flairanje voda, 3 koncesije javnim komunalnim poduzeima za vodoopskrbu, (Zenica,

Tuzla i Travnik) i 3 koncesije za uporabu ljekovitih banja (Sanski Most, Ilida i Olovo).
Vlada Federacije BiH razmatrala je i injenicu da se trenutno tri komunalna poduzea za
vodoopskrbu, kojima je odobrena koncesija na izvorita i koja po tom osnovu moraju da plaaju
utvreni iznos koncesijske naknade, praktino nalaze u nepovoljnijem ekonomskom poloaju u
odnosu na ostala komunalna poduzea koja nemaju potpisan koncesioni ugovor i koja ne plaaju
dodatnu koncesionu naknadu. U postojeem Zakonitom okviru, kantoni imaju mjerodavnost da
izdaju koncesije na vode. Kantoni dodjeljuju koncesije za izgradnju malih hidrocentrala i flairanje
vode. Problem je to o tim djelatnostima ne dostavljaju nikakve informacije Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (Ministarstvo), jer je zakonita regulativa
protumaena tako da Ministarstvo ima samo savjetodavnu ulogu i pored injenice da kantonalni
zakoni moraju biti usuglaeni za federalnim propisima u ovoj oblasti. Povjerenstvo za koncesije na
razini drave bi trebala otkloniti ovaj nedostatak i raspolagati sa svim informacijama o dodijeljenim
koncesijama. Naime, od 2002. godine, kada je donesen federalni Zakon o koncesijama,70
Ministarstvo nije vie mjerodavno za dodjelu koncesija. Ministarstvo je uputilo dopis Vladi kojim
se zahtijeva preispitivanje takvog naina davanja koncesija. Stav je Ministarstva, iznesenog u
Zakljuku o usuglaavanju koncesijskih naknada dostavljenog Vladi, da bi koncesije za uporabu
izvorita trebalo da se dodjeljuju opinama a ne komunalnim poduzeima. Naime, revizija izvrena
tijekom 2007. godine utvrdila je odstupanja u smislu obraunatih koncesijskih naknada jer su na 10
dodijeljenih koncesija naknade obraunavane prema starom Pravilniku o koncesionim naknadama.
Usklaivanje visine koncesijskih naknada sa vaeim odredbama je u toku.
3.3.5.
Postojea situacija u pogledu privatizacije u vodnom sektoru
Privatizacija u oblasti upravljanja vodama jo nije pokrenuta, osim sa pojedinanim izuzecima u

nekim kantonima. Npr. u Tuzlanskom kantonu je izvrena privatizacija objekata vodoopskrbe, i to
uz potporu USAID-a (Amerike agencije za meunarodni razvitak). U toku je proces preispitivanja
takve odluke ali se pojavio problem to je privatizacija izvrena uporabom certifikata, a sada bi, u
sluaju ponitenja odluke, trebalo vratiti gotov novac (ke) investicijskim fondovima koji su
sudjelovali u procesu privatizacije. U postojeoj situaciji, izraen je i problem odsustva ili jako
smanjenog investiranja javnih sredstava u infrastrukturu koja je privatna. Stav je Ministarstva da ne
bi trebalo, ni u kom sluaju, privatizirati vodnu infrastrukturu i objekte nego samo komunalno
poduzee (Titular vlasnitva bi onda odreivao onog ko bi objekte praktino koristio u poslovnoj
djelatnosti na najdjelotvorniji nain).71Svjetska banka procjenjuje da privatni sektor opskrbljuje oko
5% onih koji su trenutno prikljueni na vodovodnu mreu financijski analitiari procjenjuju da je
7% - ostalih 95% ili 93% opsluuje javni sektor.72 Stoga se iznosi interesantan zakljuak da se ne
moe oekivati da privatni sektor bude glavni pokreta razvitka u oblasti upravljanja vodama.
70
Sl. novine Federacije BiH br. 40/02

Neke drave su dozvolile privatizaciju vodovoda kako bi poboljale usluge i kvalitet isporuene vode. Meutim, ono
to se javilo kao rezultat je uglavnom bilo poveanje cijena vode, uz malo ili nikakvo unapreenje u kvalitetu usluge.
Tako je u Bukuretu, Sofiji i Budimpeti, gdje je izvrena privatizacija sustava vodoopskrbe, cijena vode oko 3 eura/m3.
72
Andrew Taylor, Shareholders could receive Pounds 18bn from utility mutuals Kelda Water Group Sets Financial
Trend, Financial Times, 16. Jun 2000., p. 6., navedeno prema David Hall:Financing water for the world an
alternative to guaranteed profits, March 2003, str. 5
71

Travanj 2010.
115
hrv

3.4. UPORABA VODA- POKAZATELJI STANJA
3.4.
Uporaba voda pokazatelji stanja
3.4.1.
Uvod
Uporaba voda, prema ZOV-u Federacije BiH, obuhvaa oblasti:
zahvaanje, crpljenje i uporabu povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene (opskrba

vodom za pie, sanitarne i tehnoloke potrebe, natapanje i dr.);
uporaba vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i druge pogonske namjene;
uporaba voda za uzgoj ribe;
uporaba voda za plovidbu;
uporaba voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sline namjene.

Uporaba vode za opskrbu stanovnitva vodom za pie, sanitarne potrebe i potrebe protivpoarne
zatite ima prednost u odnosu na ostale namjene.73
3.4.2.
Opskrba vodom stanovnitva
Najvaniji zadatak u oblasti uporabe voda jeste osiguravanje vode za pie u svrhu pokrivanja
potreba za vodom stanovnitva i privrede koja ima zahtjeve za uporabom voda najvieg kvaliteta.
Na prostorima BiH, vodoopskrba stanovnitva putem javnih vodovoda datira jo iz razdoblja
Rimskog carstva. U znaajnijem obimu, vodovodi datiraju iz tursko-osmanlijskog razdoblja, kada je
polovinom XV. stoljea u Sarajevu izgraen prvi javni vodovod, mnogo prije nego u drugim
europskim gradovima. Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, izgraeno je, za ono vrijeme, niz
modernih vodovoda sa objektima za preiavanje, od kojih su neki i danas u funkciji.
Opepoznat problem pri analizi postojeeg stanja bilo koje oblasti je nain i mogunosti
prikupljanja podataka, a zatim provjera i ocjena njihove validnosti. Na ovaj problem se godinama
ukazuje pa su, u tom smislu, ostvareni i neki pomaci: edukacije uposlenih u komunalnim
organizacijama i opinama, formiranje baza podataka, izrada studija, formiranje informacijskih
sustava koje vode agencije za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora. Kod obrade sadanjeg
stanja vodoopskrbe, pristup je bio slijedei: ralamba opsega javnim sustavima vodoopskrbe,
izvori vodoopskrbe, ukupno zahvaene i isporuene koliine vode, kvaliteta vode, specifine
potronje, stanje i kvaliteta vodovodnih sustava, itd.
Polazna osnova za analizu stanja vodoopskrbe je, naravno, broj stanovnika po vodnim podrujima.
Koriteno izvjee Federalnog zavoda za statistiku Procjena broja stanovnika po kantonima i
opinama iz 2007.g., dok je broj stanovnika po pojedinim vodnim podrujima i za razinu sliva i
podsliva procijenjen uz pomo obrade podataka u GIS softwareu.
3.4.2.1.
Opseg stanovnitva vodovodnim sustavima
Prema uraenim obradama raspoloivih podataka, oko 60% stanovnitva Federaciji BiH je
obuhvaeno javnim vodovodima (u gradskim podrujima je pokrivenost 94% od ukupnog broja
stanovnika, dok je u seoskim podrujima pokrivenost znatno manja i kree se oko 20%). U narednoj
73
Po lanku 44. ZOV-a Federacije BiH

Travanj 2010.
116
hrv

tabeli je prikazan broj stanovnika obuhvaenih javnim vodovodnim sustavima po pojedinim vodnim
podrujima.
R.br.
1
2
Vodna podruja
Vodno podruje
rijeke Save
Vodno podruje
rijeke Jadranskog
mora
Ukupno:
Broj stanovnika
prikljuenih na javne
vodovodne sustave
(st.)
Ukupan broj
stanovnika
(st.)
Postotak prikljuenosti
stanovnitva na javnim
vodovodima
(%)
1.179.900
1.958.166
60
214.666
369.346
58
1.394.566
2.327.512
60
Tabela 3.4.1: Prikaz opsega stanovnitva javnom vodoopskrbom
Ostalo stanovnitvo svoje potrebe za vodom zadovoljava putem individualnih, skupnih ili lokalnih
vodovoda za iju mjerodavnost i upravljanje nisu zaduena javna komunalna poduzea.
3.4.2.2.
Zahvaene i isporuene koliine voda
Ukupno zahvaene koliine voda, za potrebe vodoopskrbe u Federaciji BiH, kreu se oko
261.542.143 m3/g, to na 1,39 M stanovnika obuhvaenih javnim vodovodnim sustavima daje bruto
specifinu potronju od 512 l/stan/dan.74
Slika 3.4.1.: Ukupno zahvaene koliine vode
Odreeni broj javnih vodovoda u gradovima, a pogotovu u selima, jo uvijek u odreenim

razdobljima godine nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe korisnika za vodom, a esto ni u
kvalitetu, zbog ega su prisutne redovite pojave redukcije u isporukama to je poglavito izraeno
74
Struktura specifine potronje je slijedea:

Potronja u domainstvima, odnosno kuna ili potronja u stanovima. U okvire ovog stavka specifine potronje
ukljuena je i potronja javnih institucija tipa kole, kasarne, zdravstvene institucije, ali i gubici vode u vodovodnom
sustavu koji su za nae uvjete jako znaajni u ukupnoj strukturi potronje vode;
Potronja privrede, koja je prikljuena na gradsku vodovodnu mreu, a koja u svom tehnolokom postupku koristi
vodu kvaliteta vode za pie. Zadovoljenje potreba za vodom za zalijevanje bati, okunica i individualni uzgoj stoke,
to se prvenstveno odnosi na seoska naselja, takoer je sadrano u ovom stavku strukture specifine potronje.

Travanj 2010.
117
hrv

u slivu rijeke Krke i Cetine (Vodno podruje Jadranskog mora), te u sjevernom dijelu podsliva
Bosne i Drine (Vodno podruje rijeke Save). Jedan od uzronika redukcija jesu i gubici u samim
vodovodima.75
U tim uvjetima, izuzetno je teko osigurati ravnomjernu raspodjelu raspoloivih koliina vode svim
potroaima, te osigurati osnovne higijenske uvjete. Mora se rei i to da su enormno veliki gubici
jednim dijelom rezultat i nemogunosti evidentiranja isporuenih koliina vode radi slabe
opremljenosti komunalnih poduzea koja gazduju vodovodnim sustavima.
Za neke opinske centre, dobivene vrijednosti specifinih potronji stanovnitva su izuzetno male,
to moe biti posljedica loeg evidentiranja koliina vode koje uu u sustav, odnosno registriranje
na kunim, tj. vodomjerima potroaa, kao i nedosljedno prikazivanje neto i bruto potronje. esto
se tu radi o vodovodima opinskih centara gdje se provode redukcije u isporukama vode od
najmanje 8 sati dnevno, iz razloga ili nedostatnih kapaciteta izvorita ili neodgovarajuih objekata
za transport, akumuliranje i distribuciju vode sa visokim postotkom gubitaka ili, to je, naalost,
najei sluaj, kombinacija sva tri navedena razloga.
Uglavnom, za sredine sa urednim isporukama vode moe se zakljuiti da vrijednosti sadanje
specifine potronje vode domainstava iznose oko 120 l/stan/dan, to je ujedno i prosjena
specifina potronja stanovnitva za prostor Federacije BiH. Prosjena specifina potronja
gospodarstva koje je prikljueno na gradsku vodovodnu mreu (prema dostupnim podacima), iznosi
oko 64 l/stan/dan.
Iz prethodnog se moe vidjeti da je sadanja specifina potronja domainstava opinskih centara
predmetnog podruja Federacije BiH, koja imaju urednu vodoopskrbu, uglavnom u okviru
uobiajenih vrijednosti za europske zemlje sa slinom klimom, stupnjem razvitka, tehnolokim
razvitkom i sl. Najvei gradovi Federaciji BiH- Sarajevo, Tuzla, Mostar i Zenica- imaju, po pitanju
vodoopskrbe, svoje specifinosti a njihova potronja znaajno utjee na ukupnu, to je prezentirano
slijedeim grafikom:
Slika 3.4.2.: Raspored zahvaenih koliina vode
75
prema podacima Asocijacije vodovoda u Bosni i Hercegovini u pojedinim vodovodima gubici iznose i do 80%
ukupnih koliina zahvaene vode).

Travanj 2010.
118
hrv

3.4.2.3.
Prikaz resursa za vodoopskrbe
Za zadovoljenje potreba vodoopskrbe stanovnitva koriste se vodni resursi podzemnih i povrinskih

voda, u odnosu kako je prikazano na slijedeoj slici.
Slika 3.4.3.: Uporaba vodnih resursa za vodoopskrbe u Federaciji BiH
3.4.2.4.
Prikazi stanja vodoopskrbe po vodnim podrujima
3.4.2.4.1. Vodno podruje rijeke Save:

Ukupno na predmetnom podruju, tj. na federalnom dijelu vodnog podruja rijeke Save, po procjeni
trenutno ivi oko 1.958.166 stanovnika76. Gledajui po pojedinim podslivnim podrujima, raspored
je slijedei:
Broj stanovnika,
po procjeni, za 2007.
godinu
R. br.
Podsliv Bosne
1.341.727
Podsliv Vrbasa
120.868
Podsliv Une sa Glinom i Koranom
302.487
Podsliv Drine
57.526
Neposredni sliv rijeke Save
135.557
UKUPNO
1.958.166
Tabela 3.4.2: Prikaz procjene broja stanovnika za Vodno podruje rijeke Save, Federacija BiH
U opinskim centrima je smjeteno oko 52 % od ukupnog broja stanovnika, dok su ostali (48 %)
locirani u seoskim naseljima.
76
Izvor podatka: GIS baza podataka AVP Sava i AVP Jadran

Travanj 2010.
119
hrv

Postotak stanovnitva prikljuenog na javne vodovode, za cjelokupno predmetno vodno podruje

rijeke Save, iznosi oko 60 %, pri emu je postotak opsega stanovnika gradova oko 97% a
stanovnika ostalih naselja, koji su prikljueni na vodovode opinskih centara, odnosno lokalne
vodovode za ije odravanje je odgovorna gradska komunalna organizacija, iznosi oko 16 %77.
Odnosno, od ukupnog broja stanovnika, broj onih koji se opskrbljuju vodom putem ovakvih javnih
vodovoda iznosi oko 1.179.900. Prema raspoloivim podacima, ukupne koliine voda koje se
zahvaaju na izvoritima za potrebe vodoopskrbe iznosi 217.950.665 m3/god.
U nastavku se daje tabelarni prikaz podataka o zahvaenim i isporuenim koliinama voda uz
grafiku ilustraciju.
Vodno podruje rijeke

Save
Koliina zahvaene
vode na izvoritu /
izvoritima
(m3/god.)
172.674.957
7.693.848
Broj stanovnika koji

se opsluuju
vodovodima
Bruto specifina
potronja
(l/stan/dan)
Podsliv Bosne
865.004
Podsliv Vrbasa
48.565
Podsliv Une, Gline i
26.959.668
194.800
Korane
Podsliv Drine
7.022.432
29.300
3.599.760
42.231
Ukupno:
217.950.665
1.179.900
Tabela 3.4.3. Prikaz bruto specifinih potronji voda po analiziranim podrujima.
547
434
379,2
656,6
234
506
Prosjena, bruto specifina potronja vode, izraena kao odnos ukupno zahvaenih koliina i
ukupnog broja stanovnika obuhvaenih javnim vodovodima, je 506 l/stan/dan. Strukturu ove bruto
specifine potronje vode ine: specifina potronja domainstva, gospodarstva i institucionalne
potronje, te neoprihodovana voda, odnosno gubici.
Slika 3.4.2.: Isporuene koliine vode i gubici
Kvaliteta vodoopskrbe, opisan u prethodnim stavkama, moe se ocijeniti kao neodgovarajui i

vremenu i potrebama potroaa. este redukcije, veliki gubici vode, nedostatan kapacitet izvorita,
dotrajala distributivna mree su, u cijelosti ili djelomino, znaajke skoro svih vodovoda.
77
Podatak iz Dugoroni program opskrbe pitkom vodom stanovnitva i privrede FBiH, 2003.g.

Travanj 2010.
120
hrv

Struktura izvorita koja se koriste za vodoopskrbu je slijedea:
pukotinsko-karstne sredine koje se na povrini javljaju u vidu vrela i izvora 36 %;

podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina 9 %;
podzemne vode iz intergranularnih sredina 39 %;
otvoreni vodotoci 13 %;
vjetake akumulacije i prirodna jezera 3 %.
Slika 3.4.3.: Struktura izvorita koja se koriste za vodoopskrbu V.P. rijeke Save
Opskrba vodom iz akumulacija je sigurno dobro rjeenje za regije sa nedostatnim koliinama vode
iz drugih resursa, a trenutno su ovi vodozahvati primijenjeni u podslivu Vrbasa Jajce, te u
podslivu Bosne- regija Tuzle i Gradaca. Otvoreni vodozahvati iz vodotoka su uglavnom
primijenjeni u podrujima siromanim vodom (npr. Gorade), te kao interventno rjeenje u
podrujima gdje za osiguranje dodatnih koliina vode iz drugih, kvalitetnijih resursa, treba dosta
vremena i sredstava. Najzastupljeniji su vodozahvati vrela i izvora, te podzemnih voda, to ujedno
predstavlja i najkvalitetnije vodne resurse.
Kvaliteta voda na mjestima zahvata je, u velikom broju sluajeva, neodgovarajui i to kod otvorenih
vodozahvata (vodotoci i akumulacije) gdje se zahtijeva prethodno kondicioniranje. Kvaliteta resursa
podzemnih voda je uglavnom zadovoljavajui, a odstupanja se javljaju obino u razdobljima veih
kia kada su u veoj ili manjoj mjeri zapaene mutnoe. Na vodnom podruju rijeke Save je
izgraeno ukupno 25 ureaja za kondicioniranje vode za pie.
U nastavku slijedi prikaz stanja vodoopskrbe po podslivovima.
Podsliv Une sa Glinom i Koranom:
Danas se moe rei da je, prema raspoloivim podacima, javnim vodovodnim sustavima u ovom
podslivu obuhvaeno oko 194.800 stanovnika, to iznosi oko 65% od njihovog ukupnog broja
prema procjeni u 2007. godini. Podsliv Une sa Glinom i Koranom obuhvaa cijele opine Biha,
Cazin, Veliku Kladuu, Buim, Bosansku Krupu, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Klju, Drvar, te
dijelove opina koje veim dijelom pripadaju drugim vodnim podrujima: Glamo i Bosansko
Grahovo.

Travanj 2010.
121
hrv

Javnim vodovodnim sustavima upravlja 9 komunalnih poduzea. Specifina potronja stanovnitva

za ovaj podsliv, u prosjeku, iznosi oko 115 l/stan/dan, a gospodarstva oko 61 l/stan/dan. Ukupno
zahvaene koliine vode iznose 26.959.668 m3/god., od ega je stanovnitvu isporueno 8.007.488
m3/god., a gospodarstvu 3.956.157 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 51%.
Djelatnosti koje se trenutno provode na ovom podruju usmjerene su preteito na rekonstrukcije
vodovodnih sustava u cilju smanjenja gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih
opina u pogledu obuhvaenosti javnim vodovodnim sustavima i njihovom kvalitetu. Takoer, u
odnosu na prijeratne podatke, moe se vidjeti da je sadanje stanje takvo da su ukupno isporuene
koliine vode ve gotovo blizu prijeratnih, dok se primjetno poveala isporuka vode stanovnitvu u
odnosu na onu koja se isporuuje gospodarstvu i ostalim potroaima. To je sukladno intenzivnim
poslijeratnim djelatnostima na obnovi i proirenju vodovodnih sustava gdje se, kao prioritet,
postavilo opskrba stanovnitva vodom, kao osnovni preduvjet poboljanja ivotnog standarda.
Uspostavljen je zemljopisni informacijski sustav za upravljanje vodovodnim sustavima za skoro sve
opine iz kojeg se mogu dobiti podaci o svim objektima. Takoer, intenzivirane su djelatnosti oko
izrade projekta Zatite izvorita, te su za najvei broj izvorita uraeni elaborati i donesene odluke
opinskih vijea o uspostavi zone sanitarne zatite, s tim to je jo uvijek prisutan problem provedbe
donesenog.
Postojei vodozahvati u ovom podruju su zahvati podzemnih voda, i to:
Pukotinsko karstne sredine (vrela i izvori) 72% (podruja Bihaa, Bosanskog Petrovca, Kljua,
Drvara, Sanskog Mosta...)
Intergranularne sredine (bunari) 10% (podruja Bosanske Krupe, Velike Kladue)
Podzemne vode (PKS) 18%, (podruja Cazina, Buima)
Kapaciteti vodozahvata se kreu od 5 l/s do 1000 l/s (Klokot-Biha). Kvaliteta voda je, u veini
sluajeva, zadovoljavajui tako da se provodi samo dezinfekcija vode. Jedino izgraen ureaj za
kondicioniranje voda je u Sanskom Mostu, gdje se provodi koagulacija, flokulacija, taloenje,
filtracija i dezinfekcija vode.
Na predmetnom podruju, trenutno su u eksploataciji 343 lokalna vodovoda sa kojih se opskrbljuje
oko 92.600 stanovnika, to je oko 30 % ukupne populacije kantona. Od ovog broja, samo se na 18
vodovoda vri dezinfekcija vode, to se uglavnom odnosi na vodovode koji su pod nadzorom
komunalnih poduzea.
Podsliv Vrbasa:
Podsliv Vrbasa u Federaciji BiH obuhvaa cijele opine Jajce, Dobreti, Bugojno, Donji i Gornji
Vakuf, te dijelove opina koje pripadaju drugim vodnim podrujima: Glamo, Kupres, Novi
Travnik i Travnik.
Ukupan broj stanovnika na dijelu podsliva Vrbasa u Federaciji BiH, prema popisu iz 1991.g.,
iznosio je 103.500, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podruju ivi oko 120.000 stanovnika.
Najvei broj stanovnika ivi u Bugojnu i Jajcu. Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaeno oko
48.000 stanovnika, odnosno oko 40%. Specifina potronja stanovnitva za ovaj podsliv se kree
oko 138 l/stan/dan. Ukupno zahvaene koliine vode iznose 7.693.848 m3/god., od ega je
stanovnitvu isporueno oko 2.317.164 m3/god., a za gospodarstvo i javnu potronju 1.700.024
m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 39%, premda u odreenim podrujima (dijelovi
opina sa dotrajalom vodovodnom mreom) idu i do 70%. Vodovodne mree su, generalno, u
Travanj 2010.
122
hrv

loem stanju i veliki postotak otpada na vrlo stare cijevi. Djelatnosti koje se trenutno provode na
ovom podruju usmjerene su preteito na rekonstruiranje vodovodnih mrea u cilju smanjenja
gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih opina u pogledu opsenosti javnim
vodovodnim sustavima i njihovom kvalitetu. Na podrujima pet opina na dijelu podsliva Vrbasa u
Federaciji BiH postoji veliki broj lokalnih vodovoda koji su pod upravom mjesnih zajednica
(Bugojno 23 lokalna vodovoda, Donji Vakuf 50, Gornji Vakuf oko 36, Jajce i Dobreti oko 40).
Procjenjuje se da se ak oko 40.000 stanovnika opskrbljuje vodom iz lokalnih vodovoda. U
narednom razdoblju slijede djelatnosti na popisu ovakvih vodovoda kako bi se moglo pristupiti
planiranju njihovog registriranja i stavljanja pod kontrolu.
Detaljne mape i podaci o postojeim vodovodnim mreama ne postoje i njihova izrada je u toku.
Kvaliteta vode je zadovoljavajui i vri se redovita kontrola na svim sustavima koji su pod
nadzorom i upravom komunalnih poduzea. Na svim sustavima se vri dezinfekcija vode.
Postojei vodozahvati u ovom podruju su zahvati podzemnih i povrinskih voda, i to:
Pukotinsko karstne sredine (vrela i izvori) 78%, 9 izvorita kapaciteta vodozahvata 2-300 l/s
(podruja Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa, te manjeg dijela Jajca)
Akumulacija Plivsko jezero i Jezero (povrinski vodozahvati) 22% (podruje Jajca). Kapaciteti
ovih vodozahvata su od 10 l/s pa do 100l/s.
U sluajevima vodozahvata iz akumulacija gdje kvaliteta voda ne zadovoljava, izgraeni su ureaji

za kondicioniranje: Plivsko jezero i Jezero (vodoopskrba grada Jajca).
Podsliv Bosne:
Podsliv rijeke Bosne je najnaseljenije i najrazvijenije vodno podruje u Federaciji BiH, a time i
najzahtjevnije kada je u pitanju vodoopskrba. Na ovom podslivnom podruju, oko 865.000
stanovnika opskrbljuje se vodom sa javnih vodovoda. Ukupno zahvaene koliine vode iznose oko
172.674.957 m3/god. Stupanj prikljuenosti stanovnitva na javne vodovodne sustave iznosi oko
64%, s tim to je ovaj postotak znatno vei za opinske centre nego za ostala naselja. Takoer, bruto
specifina potronja, kao i specifina potronja stanovnitva i gospodarstva, varira od podruja do
podruja. Velike bruto specifine potronje imaju najvei opinski centri - Sarajevo, Tuzla i Zenicaali i naselja Busovaa, Ilija, Zavidovii, Vare, Olovo, Banovii. To je, najveim dijelom,
uzrokovano visokim gubicima u sustavima, to se sa dostatnom pouzdanou moe rei za najvee
opinske centre jer isti imaju redovita mjerenja i dostatne pouzdane podatke o koliinama
zahvaenih i isporuenih koliina vode.
Meutim, kod manjih gradova i naselja gdje se moe raunati na vii stupanj nepouzdanosti
podataka, uzrok drastino velikim ili malim specifinim potronjama moe biti u nedostatnim
koliinama zahvaene vode, u malom opsegu vodovodnim sustavom, kao i gubicima u vodovodnim
sustavima. Tako je bruto specifina potronja za podsliv rijeke Bosne u Federaciji BiH 547
l/stan/dan, dok je specifina potronja stanovnitva u prosjeku 100 l/stan/dan. Procijenjeni gubici se
kreu u prosjeku oko 49%.
Izvorita voda koja se koriste za vodoopskrbu su na ovom podruju vrlo raznolika: zahvati
podzemnih voda intergranularne poroznosti - 49%, podzemne voda pukotinsko-karstne poroznosti 8%, zahvati iz pukotinsko-karstnih sredina (vrela i izvori) - 29%, te povrinske vode iz
vodotoka -13% i akumulacije 1%.

Travanj 2010.
123
hrv

Najvee koliine voda se zahvaaju putem bunara podzemne vode i to u dolini rijeke Spree
(Tuzlanski kanton), kao i u Sarajevskom polju, dok su od vodozahvata najzastupljenije kaptae
vrela i izvora.
Najei problem kvaliteta povrinskih voda su mutnoe, ali i povien sadraj organskih zagaenja.
Izraeni su problemi zahvata voda rijeke Bosne za potrebe vodoopskrbe Maglaja.
to se tie kvaliteta podzemnih voda, teko ih je generalizirati ali se moe rei da spadaju, zajedno
sa vrelima i izvorima, u najkvalitetnije vodne resurse. Kod podzemnih voda iz sredina
intergranularne poroznosti u sjevernim podrujima (tuzlanska regija, Odak, Teanj, Kalesija),
najei parametri koji odstupaju od dozvoljenih su eljezo i mangan, te amonijak. Openito,
najkvalitetnije vode su vode sa vrela i izvora i to na podruju Srednjobosanskog kantona gdje se
nalaze znaajna izvorita i po kapacitetu i kvalitetu (Kruica, Plava voda, fojnika izvorita).
Meutim, ukoliko se urno ne pristupi provedbi mjera zatite vrlo, lako moe doi do degradiranja
kvaliteta.
Najvei vodovodni sustavi su Sarajevo, Tuzla i Zenica kojima se opskrbljuje oko 560.000
stanovnika, to iznosi oko 66% od ukupnog broja stanovnika obuhvaenih vodovodnim sustavima u
podslivu Bosne. To su, ujedno, i jedini vodovodni sustavi regionalnog karaktera.
Vodovodni sustav Sarajevo obuhvaa oko 350.000 stanovnika. Ovaj sustav karakterizira vrlo
visok stupanj obuhvaa stanovnitva i moe se rei da je dobro ustrojen i kontroliran. Ukupno,
sa svih izvorita se zahvaa prosjeno 84.000.000 m3/god. vode. Najvee koliine se zahvaaju
iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%), iz planinskih izvorita (13%), te iz otvorenih
tokova vode (oko 4%). Samim tim, sustav je u koliini od 90% crpni. Duljina vodovodne
mree (primarne i sekundarne) se kree oko 1.000 km, od ega od azbest-cementnih cijevi oko
200 km. Procjene su da je zapaen manjak spremnikog prostora i, u tom smislu, se
poduzimaju djelatnosti na izgradnji novih spremnika. U prethodnom razdoblju se intenzivno
radilo na formiranju jedinstvene baze podataka, tako da je uraen katastar vodovodnih
objekata, a u funkciji je i telemetrijski sustav koji omoguava daljinski nadzor i upravljanje
svih objekata. Prema posljednjim podacima, gubici u sustavu iznose oko 63,5%, a najveim
dijelom su uzrokovani aktivnou vodovodne mree. Sa razvitkom vodovodnog sustava grada
Sarajeva, paralelno se razvija nadgradnja zatite vodnih resursa i njihovih zatitnih zona. Sirova
voda zadovoljava u pogledu kvaliteta, a za odravanje kvaliteta pitke vode vri se dezinfekcija,
dok su u funkciji i 3 stanice za kondicioniranje vode za sluajeve zahvata povrinskih voda
(vodozahvati na rijekama Bosni, Vogoi i Moanici). Javno komunalno poduzee zadueno z
aupravljanje ovim vodovodom posjeduje suvremeni laboratorij za ispitivanje kvaliteta voda i
laboratorij za ispitivanje i kalibraciju vodomjera.
Vodovodni sustav Tuzle i okolnih naselja vri se preko meuopinskog vodovodnog sustava
Tuzla - ivinice Lukavac kojim je obuhvaeno oko 165.000 stanovnika. Osnovu ovog
sustava vodoopskrbe ine vodozahvati: Spreko polje zahvat podzemnih voda
intergranularne poroznosti, Stupari i Toplice zahvat podzemnih voda iz pukotinskokarstnih sredina, akumulacija Modrac zahvat povrinskih voda. Kvaliteta vode sa izvorita
ne zadovoljava, te se vri kondicioniranje na tri ureaja: Spreko polje (koagulacija,
flokulacija, taloenje, filtracija i dezinfekcija), Stupari (filtracija i dezinfekcija) i na
novoizgraenom ureaju za kondicioniranje vode iz jezera Modrac. Pored toga to postojea
izvorita kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe ove regije za vodom, loe stanje cjevovoda i
objekata u sustavu, uvelike doprinose niskom stupnju zadovoljenja potreba za vodom. Obzirom
da se radi o velikom sustavu i da postoji stalno slijeganje tla u gradu Tuzli, gubici vode
trenutno iznose 55 %. Pored toga, jo uvijek je visok udio AC cijevi u distributivnoj mrei ija

Travanj 2010.
124
hrv

ukupna duljina iznosi oko 630 km. Prema dostupnim podacima, ukupno se zahvaa 27.767.000
m3/god. voda. Uvoenjem dodatnih koliina vode iz jezera Modrac znatno su se poboljali
uvjeti opskrbe vodom i redukcije smanjile na minimum. Ostaje i problem zatite izvorita kao
kljuni za budue rjeavanje.
Zenica, prema procjeni iz 2007.g., broji oko 127.300 stanovnika, dok je javnim sustavom
vodoopskrbe obuhvaeno oko 90.000 stanovnika. Ukupno proizvedene koliine vode iznose
12.344.220 m3/god., a gubici se kreu oko 40%. Prosjena specifina potronja po stanovniku
je, prema procjeni Komunalnog poduzea, u visini izmeu 180 i 200 l/stan/dan, premda je ova
razina potronje smanjena redukcijama u dostavljanju vode u toku ljetnih sezona. Podaci
sugeriraju da pravne osobe, u prosjeku, troe 30% od potronje za domainstva. Zenica koristi
etiri glavna izvora vodoopskrbe za svoj sustav, i to:
(a) Sustav Kruica (Opina Vitez) ukupnog maksimalnog kapaciteta procijenjenog na 420 l/s,
za Zenicu se isporuuje u prosjeku oko 300 l/s.
(b) Babina Rijeka povrinski izvor sa maksimalnim kapacitetom tretmana njegovog ureaja
za filtriranje je procijenjen na 200 l/s. tavie, biljeenja iz posljednje tri godine ukazuju da se
samo prosjeno 72 l/s koristi za vodoopskrbu Zenice.
(c) Bunar Strmenjak, sa zabiljeenim kapacitetom od 20 l/s.
(d) Klope, prirodni izvor kapaciteta od 5 l/s, ali prosjean kontinuirani protok koriten sa ovog
izvora izmeu 2004. i 2006. godine nije bio vii od 2 l/s.
Kvaliteta voda je, uglavnom, zadovoljavajui, sa povremenim smetnjama na izvoritu
otvorenog tipa - vodotok Babina Rijeka. Postoje, takoer, problemi sa mutnoom u toku kia na
izvoru, koji pripada sustavu izvora Kruica, to je posljedica neprovedbe mjera zatite
izvorita (intenzivna sjea ume). Sustav ima telemetrijsko praenje, a JPKVK Zenica
posjeduje svoju vlastitu laboratoriju za fizike, kemijske i bakterioloke analize vode na izvoru
i du distributivne mree vode. Voda se podvrgava tretmanu dezinfekcije samo klorisanjem, ali
je, takoer, i filtracija omoguena na povrinskim izvorima vode (Babina Rijeka). Sustav
distribucije vode je u, prosjeku, star preko 30 godina, sa pojedinim sekcijama koje su i starije
(40 i 50 godina). Sustav je dug preko 140 km i, uglavnom, je izgraen od lijevanoeljeznih i
elinih cijevi, bez potrebne unutarnje i vanjske zatite, osim katodne zatite u nekim
podrujima.
Podsliv Drine:
Podsliv Drine u Federaciji BiH obuhvaa opine: Gorade, Pale-Praa (FBiH), Foa-Ustikolina
(FBiH), Kladanj, Sapna i Teoak. Ukupan broj stanovnika na dijelu podsliva Drine u Federaciji
BiH, prema popisu iz 1991.g., iznosio je 70.527, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podruju
ivi oko 57.500 stanovnika. Broj stanovnika opina Sapna i Teoak je povean u odnosu na 1991.
(doseljavanje izbjeglica), dok je broj stanovnika na teritoriji opina Pale i Foa FBiH smanjen.
Procjenjuje se da je javnim sustavima vodoopskrbe obuhvaeno oko 29.300 stanovnika, odnosno
oko 50%. Specifina potronja za ovaj podsliv se kree od 60 do 160 l/stan/dan. Ukupno zahvaene
koliine vode iznose okvirno 7.022.432 m3/god., od ega je stanovnitvu isporueno 983.958
m3/god., a za gospodarstvo i javnu potronju 248.268 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na
oko 82%, to je daleko najvie na vodnom podruju rijeke Save za FBiH. Vodovodne mree su,
uglavnom, u loem stanju i veliki udio ine vrlo stare cijevi. Djelatnosti koje se trenutno provode na
ovom podruju usmjerene su preteito na rekonstruiranje vodovodnih mrea u cilju smanjenja
gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih opina u pogledu obuhvaenosti javnim
vodovodnim sustavima i njihovom kvalitetu. Najnaseljenije podruje je opina Gorade gdje su i
pored vodozahvata sa zadovoljavajuim kapacitetima (zahvati povrinskih voda-Drine i kaptae,
kapaciteta 3-250 l/s), izraeni problemi vodoopskrbe. Uzrokovani su loom vodovodnom mreom,
Travanj 2010.
125
hrv

ali i estim prekidima u radu ureaja za kondicioniranje vode za pie na zahvatima povrinskih
voda.
Podruje Kladnja, ima neodgovarajuu vodoopskrbu uglavnom radi dotrajale vodovodne mree
visoki gubici, ali i radi problema sa kvalitetom voda izvorita u kinom razdoblju kada esto dolazi
do prekida u vodoopskrbi. Opine Pale FBiH, Foa FBiH, Teoak i Sapna su uglavnom ruralna
podruja, pa su tako vodovodni sustavi mali i jo u fazi izgradnje.
U Goradu su izgraena 2 ureaja za kondicioniranje vode rijeke Drine. Na svim vodovodnim
sustavima se vri dezinfekcija voda.
Postojei vodozahvati u ovom podruju su zahvati podzemnih i povrinskih voda, i to:
Pukotinsko karstne sredine (vrela i izvori) 32%, izvorita kapaciteta vodozahvata 2-50 l/s
(podruja Kladnja, Pale FBiH i Gorada)
Rijeka Drina povrinski vodozahvati (Gorade) 68%, kapaciteta 30 250 l/s
Akumulacija Snjenica (povrinski vodozahvati) bez podataka (podruje Teoaka).
Neposredni sliv Save:

Neposrednom slivu rijeke Save u Federaciji BiH pripadaju opine Domaljevac, Oraje, Gradaac,
Srebrenik, eli, te dijelovi opina Odak i Graanica, koje najveim dijelom pripadaju poslivu
rijeke Bosne. Broj stanovnika ovog podruja iznosi, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku
iz 2007. godine, oko 135.000 stanovnika. Najnaseljenije i najrazvijenije su opine Gradaac i
Srebrenik. Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaeno oko 42.200 stanovnika, to iznosi svega
oko 30%. U posljednjih nekoliko godina su intenzivirane djelatnosti oko izrade projektne
dokumentacije i istranih radova za zahvaanje dodatnih koliina vode u cilju poboljanja stanja, te
se konkretni rezultati tek oekuju.
Ukupno zahvaene koliine vode iznose oko 3.599.760 m3/god. Generalno, gubici iznose oko 54%,
a najvei su u Gradacu gdje se kreu i do 70% radi veoma loeg stanja vodovodne mree. Obzirom
na slab obuhvat vodovodnim sustavima, niske vrijednosti prosjene specifine potronje (oko 80
l/stan/dan) nisu odraz stvarnog stanja jer su specifine potronje unutar pojedinih vodovodnih
sustava znatno vee.
Za cijelo ovo podruje se moe rei da je u najveem dijelu orijentirano na izvorita podzemnih
voda, gdje su bunarski vodozahvati zastupljeni sa 70%, vodozahvati povrinskih voda sa 28%
(akumulacija Vidara Gradaac), a kaptirana izvorita sa svega 2%. Kvaliteta voda je tipian. Kod
vodozahvata iz akumulacije radi loeg kvaliteta voda je izgraen ureaj za kondicioniranje, dok se u
podruju Oraja u podzemnim vodama javlja eljezo. Ukupno izgraene vodovodne mree ima oko
150 km, uglavnom od PVC i AC cijevi.
3.4.2.4.2. Vodno podruje Jadranskog mora:
Vodno podruje Jadranskog mora obuhvaa Sliv Neretve sa Trebinjicom, Sliv Krke i Cetine, te
obalno more. Ukupno, na vodnom podruju Jadranskog mora, po procjenama za 2007. godinu, ivi
369.346 stanovnika, rasporeenih po slivnim podrujima kako je prikazano u nastavku teksta:

Travanj 2010.
126
hrv

R. br.
Broj stanovnika, po procjeni, za 2007. godinu
Sliv rijeke Neretve sa Trebinjicom
311.262
Sliv Krke i Cetine
58.084
SVEUKUPNO
369.346
Od ukupnog broja stanovnika, javnim vodovodnim sustavima je obuhvaeno oko 58%. Kao i za
Vodno podruje rijeke Save, vrijedi konstatacija da je daleko bolji obuhvat u gradskim sredinama,
opinskim centrima, nego u ruralnim podrujima. Dobru pokrivenost javnim vodovodnim
sustavima imaju Mostar i itluk, dok je za iroki Brijeg, Glamo i Prozor-Ramu taj postotak veoma
nizak. Prema raspoloivim podacima, ukupne koliine voda koje se zahvaaju na izvoritima za
potrebe vodoopskrbe iznose 43.591.478 m3/god. U nastavku se daje tabelarni prikaz podataka o
zahvaenim i isporuenim koliinama voda po slivovima:
Vodno podruje
Jadranskog mora
Koliina zahvaenih voda

na izvoritima
(m3/god.)
Broj stanovnika koji se

opsluuje vodovodima
(st.)
Bruto specifina
potronja voda
(l/stan/dan)
Sliv Neretve sa
40.626.187
188.056
591,9
Trebinjicom
Sliv Krke i Cetine
1.863.691
23.610
216,3
Obalno podruje
1.101.600
3.000
1.006
Ukupno:
43.591.478
214.666
556,3
Tabela 3.4.4: Odnos zahvaenih i isporuenih koliina voda po slivnim podrujima vodnog podruja Jadranskog mora
Slika 3.4.6: Zahvaene koliine vode po slivovima vodnog podruja Jadranskog mora
Prosjena, bruto specifina potronja vode, izraena kao odnos ukupno zahvaenih koliina i
ukupnog broja stanovnika obuhvaenih javnim vodovodima je 556,3 l/stan/dan. Strukturu ove bruto
specifine potronje vode ine: specifina potronja domainstva, specifina potronja gospodarstva
i institucionalne potronje, te neoprihodovana voda, odnosno gubici. Specifine potronje vode
stanovnitva, u domainstvima, se kreu u prosjeku oko 115 l/stan/dan.
Kvaliteta vodoopskrbe, obzirom na visok postotak gubitaka od 69%, moe se ocijeniti kao
neodgovarajui i vremenu i potrebama potroaa. este redukcije, veliki gubici vode, nedostatan
kapacitet izvorita, dotrajala distributivna mree, u cijelosti ili djelomino, znaajke su skoro svih
Travanj 2010.
127
hrv

vodovoda. U veini opina nije izdana vodoprivredna dozvola za izvorita niti postoji katastar
vodovoda.
Struktura izvorita koja se koriste za vodoopskrbu je slijedea:
pukotinsko-karstne sredine koje se na povrini javljaju u vidu vrela i izvora 43%;

podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina 46%;
otvoreni vodotoci 9%;
vjetake akumulacije i prirodna jezera 2%.
Slika 3.4.7.: Struktura izvorita vodno podruje Jadranskog mora
Opskrba vodom iz akumulacija je sigurno dobro rjeenje za regije sa nedostatnim koliinama vode
iz drugih resursa, a trenutno se iz akumulacije Tribistovo opskrbljuje vodom Opina Posuje.
Najzustupljeniji su vodozahvati podzemnih voda, to ujedno predstavlja i najkvalitetnije vodne
resurse.
Kvaliteta vode je dobar i ne zahtijeva prethodno kondicioniranje vode za pie. Odstupanja se
javljaju obino u razdobljima veih kia kada su, u veoj ili manjoj mjeri, zapaene mutnoe na
vrelu Radobolje. Od tretmana se provodi samo dezinfekcija vode, dok je ureaj za kondicioniranje
voda vrela Radobolje u funkciji po potrebi.
Veinom nisu uspostavljene zatitne zone izvorita, osim nekoliko izvorita za koja je uspostavljena
I zatitna zona. Postoje projekti zatite izvorita grada Mostara (Radobolja, Studenac, Salakovac i
Bonjaci), apljine (Bjelave), Gruda (Grudsko vrelo), irokog Brijega (Borak), te Tomislavgrada
(izvorita Mukinica).
Prikaz stanja vodoopskrbe po slivovima vodnog podruja Jadranskog mora:
Sliv rijeke Neretve sa Trebinjicom:
Sliv Neretve sa Trebinjicom u Federaciji BiH obuhvaa opine: Mostar, apljina, itluk, Rama,
iroki Brijeg, Posuje, Ljubuki, Grude, Jablanica, Konjic i Stolac. Ukupan broj stanovnika na
dijelu sliva Neretve sa Trebinjicom u Federaciji BiH, prema popisu iz 1991.g., iznosio je 359.060,
dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podruju ivi oko 311.000 stanovnika. Javnim sustavima
Travanj 2010.
128
hrv

vodoopskrbe je obuhvaeno oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika.
Bruto specifina potronja je, u prosjeku, 592 l/stan/dan, a razlike su izuzetno velike od podruja do
podruja (iroki Brijeg oko 111 l/stan/dan do enormnih 1.200 l/stan/dan za Prozor-Ramu).
Specifina potronja stanovnitva za ovaj sliv se kree oko 118 l/stan/dan, pri emu je za opinu
iroki Brijeg vrijednost specifine potronje dosta nia i dostie oko 43 l/stan/dan.
Ukupno zahvaene koliine vode sliva Neretve iznose 40.626.187 m3/god., od ega je stanovnitvu
isporueno 8.091.876 m3/god., a za gospodarstvo i javnu potronju 4.018.044 m3/god. Gubici se, u
prosjeku, procjenjuju na 70%. Postojei vodozahvati u ovom podruju su zahvati podzemnih i
povrinskih voda, i to:
Pukotinsko karstne sredine (vrela i izvori) 45%, 11 izvorita kapaciteta vodozahvata 60-547,2
l/s (podruja Mostara, Rame, irokog Brijega, Ljubukog, Jablanice, Konjica i Stoca). Izvorite
DO (opina Stolac) se nalazi na podruju Republike Srpske.
Podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina 44%, 6 bunara kapaciteta vodozahvata 32-1.000
l/s (podruja Mostara, apljine, itluka i Gruda).
Vjetake akumulacije i prirodna jezera (Akumulacija Tribistovo) (povrinski vodozahvati) 2%
(podruje Posuja). Kapacitet ovog vodozahvata je 90 l/s.
Ovoreni vodozahvati 9% Bregava u Stocu i Ljubuki.
Kvaliteta voda je, u veini sluajeva, zadovoljavajui vrela i izvori, kao i podzemne vode iz
intergranularnih sredina, tako da se provodi samo dezinfekcija vode, osim na mjestu vodozahvata
Radobolja - vrelo (opina Mostar) gdje je za vrijeme velikih mutnoa predvien i izgraen ureaj za
kondicioniranje vode. Preiavanje se, u ovom sluaju, obavlja uz pomo brzih filtara. Na nekim
od izvorita su odreene i uspostavljene zatitne zone.
Sliv rijeka Krke i Cetine:
Sliv rijeka Krke i Cetine u Federaciji BiH obuhvaa opine Livno, Duvno i Bosansko Grahovo, te
dijelove opina koje pripadaju ovom vodnom podruju ali se jednim dijelom nalaze u drugom
vodnom podruju: Glamo i Kupres. U ovom dijelu e se dati prikaz stanja vodoopskrbe svih datih
opina jer administrativno pripadaju ovom vodnom podruju.
Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Krke i Cetine u Federaciji BiH, prema procjeni iz 2007.g.,
iznosi oko 58.000 stanovnika. Najvei broj stanovnika ivi u Livnu i Tomislavgradu. Javnim
sustavima vodoopskrbe je obuhvaeno oko 23.600 stanovnika, odnosno svega nekih 40%. Bruto
specifina potronja za ovaj sliv je 216,3 l/stan/dan, a po pojedinim vodovodnim sustavima su vrlo
razliite i kreu se u intervalima od 48,2 l/stan/dan za Bosansko Grahovo do 316 l/stan/dan za
Tomislavgrad. Openito, za ovaj sliv je karakteristino da je mali prostorni obuhvat stanovnitva
koji se opskrbljuje vodom iz vodovodnih sustava, kao i ukupno zahvaene koliine vode. Ukupno,
zahvaene koliine vode iznose 1.863.693 m3/god., od ega je stanovnitvu isporueno 636.212
m3/god., a za gospodarstvo i javnu potronju 288.601 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na
oko 50%, premda za podruje Glamoa idu i do 70%. Veliki broj stanovnika je orjentiran na
pojedinane zahvate vode iz atrnja, bunara, te malih lokalnih vodovoda. Slaba toka postojeih
vodovodnih sustava su stare i dotrajale vodovodne mree, to dodatno doprinosi openito looj slici
vodoopskrbe. Vodni resursi koji se koriste u sustavima vodoopskrbe su:
Pukotinsko karstne sredine (vrela i izvori) 33%, 9 izvorita kapaciteta vodozahvata 3-150 l/s
(podruja Livna, Bosanskog Grahova i Kupresa);

Travanj 2010.
129
hrv

Podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina (bunari) 67% (13 vodozahvata). Kapaciteti

vodozahvata iznose 6,5-70 l/s (podruja Tomislavgrada,Glamoa, Bosanskog Grahova i Kupresa).
Kvaliteta sirovih voda je, u veini sluajeva, zadovoljavajui vrela i izvori, tako da se provodi
samo dezinfekcija vode. U opinama Livno, Tomislavgrad i Kupres je na svim vodozahvatima
uspostavljena I zatitna zona, dok je jedino za izvorite Mukinica uraen Projekt zatite izvorita.
Neposredni sliv Jadrana obalno more:
U neposredni sliv Jadrana spada opina Neum, a prema dostupnim podacima u ovoj opini je
registrirano 4.682 stanovnika, pri emu je 3.000 stanovnika obuhvaeno javnim vodovodnim
sustavom, to iznosi oko 64% od ukupnog broja stanovnika.
Javnim vodovodnim sustavom upravlja Komunalno poduzee Neum. Bruto specifina potronja za
ovaj podsliv iznosi oko 1006 l/stan/dan. Ukupno zahvaene koliine vode iznose 1.101.600
m3/god., od ega je stanovnitvu isporueno 267.289 m3/god., a gospodarstvu 166.856 m3/god.
Gubici se u prosjeku procjenjuju na oko 60%. Potrebno je napomenuti da su u ovom podruju, radi
turistike sezone u ljetnom razdoblju, izraene razlike unutar godine u pogledu potronje vode.
Obzirom na zadovoljavajue koliine vode, na ovom podruju se ne provodi redukcija vode.
Postojei vodozahvati u ovom podruju su zahvati podzemnih voda i to podzemne vode iz
pukotinsko-karstnih sredina (bunari) 100% (dva vodozahvata). Kapaciteti vodozahvata iznose 15,
odnosno 200 l/s (Blace, Gabela). Kvaliteta voda je zadovoljavajui, tako da se provodi samo
dezinfekcija vode, plinovitim klorom. U opini Neum je na vodozahvatima uspostavljena I zatitna
zona.
3.4.2.5.
Zakljuak
Uvidom u prezentirane podatke, moe se zakljuiti slijedee:
Ukupna potrebna koliina vode za vodoopskrbu stanovnitva i industrije po pojedinim vodnim

podrujima ne premauje kapacitete moguih izvorita. Ista situacija je i sa sveukupnim
predmetnim podrujem. Drugim rijeima, ima dostatno vode za zadovoljenje potreba
vodoopskrbe u planskom razdoblju. Raspored izvorita i njihov odnos prema lokacijama
potroaa, odnosno orijentacije potroaa prema pojedinim izvoritima je predmet posebne
analize.
Ukupni kapaciteti podzemnih voda, odnosno voda iz intergranularnih i pukotinsko-karstnih

sredina, zadovoljavaju potrebe. Ovo, naravno, ne znai da nema potrebe za otvorenim
vodozahvatima ili akumulacijskim jezerima, to je uvjetovano prostornim neskladom konzumnog
podruja i izvorita podzemnih voda, ali ukazuje na bogatstvo ovog vodnog resursa i na potrebu
njegovog ouvanja i zatite kvaliteta.
Kao najinteresantnije podruje sa najveim ukupnim potrebama, izdvaja se podsliv rijeke Bosne.
U ovom podslivnom podruju je i odnos potrebno-raspoloivo najnepovoljniji. Ukupni kapaciteti
podzemnih voda, koji se procjenjuju na oko 5,9 m3/s, dobrim dijelom su iscrpljeni postojeim
vodozahvatima, u postotku od oko 82%. Jedino se na ovom podslivnom podruju oekuje
neophodnost formiranja vienamjenskih akumulacija, sa vodoopskrbom kao prioritetnom svrhom.
Znaajka podsliva rijeke Drine je siromatvo kapacitetima podzemnih voda, to umnogome

uslonjava rjeavanje problema vodoopskrbe jer su vezani neophodnim tretmanom.

Travanj 2010.
130
hrv

Evidentna je stagnacija u razvitku vodovodnih sustava. Posljedice su zastarjela oprema, loe

stanje objekata vodovoda, loe stanje vodozahvata, brojna uska grla u vodovodnim sustavima koji
svojim kapacitetima ne odgovaraju narastajuim potrebama potroaa, te, to je poglavito
izraeno u Vodnom podruju Jadranskog mora, nedostatan opseg.
U velikom broju sluajeva nisu uspostavljene zatitne zone izvorita, a tamo gdje su ustanovljene
obino se mjere provode samo u I zoni zatite.
Vodovodi su organizirani kao opinski, bez uvezivanja u meuopinske (uz rijetke izuzetke, npr.
Tuzlanska regija) ili regionalne. Radi toga su i raspoloive koliine voda na izvoritima
neravnomjerno rasporeene u odnosu na potrebe.
Komunalne organizacije, zaduene za proizvodnju i distribuciju vode, jo uvijek ne mogu u

potpunosti da odgovore na postavljene zadatke. Usporeno se napreduje u izradi katastra
vodovodnih objekata, a ne vode se uredno evidencije o koliinama zahvaene i isporuene vode.
Kadrovska struktura uposlenih veine komunalnih organizacija je neodgovarajua zadacima koji

se pred ovakve organizacije postavljaju.
Visoki gubici voda, naalost, su jedna od opih znaajki veine vodovodnih sustava.
3.4.3.
Uporaba voda za potrebe gospodarstva
Udio gospodarskih potroaa u ukupnoj potronji vode je znaajan i u dobroj mjeri ovisi od stupnja
razvitka podruja za koji se rade procjene potreba za vodom. Jedan dio potreba za vodom
gospodarstva koje u svom procesu zahtijeva vodu kvaliteta vode za pie ukljuen je kroz stavku
specifine potronje stanovnitva, a s druge strane, najvei industrijski potroai vrlo esto imaju
vlastite izvore opskrbe, poglavito ukoliko im u procesu proizvodnje nije neophodna voda kvaliteta
za pie.
Kvaliteta i koliine zahvaene vode za potrebe industrije zavise, prvenstveno, od primijenjenog
tehnolokog procesa koji, izmeu ostalog, znaajno utjee i na odabir lokacije gospodarskog
subjekta, te, nadalje, i na nain zahvaanja vode i eventualno njen predtretman. Dananje
tehnologije su, u principu, orijentirane na smanjenje svih resursa koji se koriste u proizvodnom
ciklusu i uvoenje recirkulacije vode u tehnolokom procesu gdje god je to mogue, jer bez obzira
to se veliki gospodarski potroai u segmentu osiguranja potrebnih koliina vode baziraju na
formiranju vlastitih zahvata, oni su duni plaati naknadu za uporabu voda, odnosno isputanje
upotrijebljenih voda. Na taj su nain industrijski potroai stimulirani na osuvremenjivanje
tehnologije i racionalna uporaba resursa na tragu principa odrivog razvitka (IPPC Direktiva i
primjena BAT Best Available Technologies), izmeu ostalog, i kroz viestruku uporabu vode u
proizvodnom ciklusu ili smanjenje utroka vode po jedinici proizvoda.
U ranijem razdoblju se potronja vode industrije iz vlastitih izvora evidentirala i obraivala u
godinjim statistikim izvjeima, pri emu je uz mjerenje tereta zagaenja koje se producira u
ciklusu uporabe voda uz koliine zahvaene vode, to bilo osnova za obraun taksi i doprinosa.
Potpuno je jasno da se tadanji podaci drastino razlikuju od trenutnog stanja na terenu, pogotovu u
domenu obima proizvodnje pojedinih gospodarskih pogona, ali i promjene tehnologije, pa i
promjene namjene industrijskih pogona. Takvi su podaci informativnog karaktera i slue da ukau
na broj takvih gospodarskih pogona i koliine voda koje su bile zahvaene i koritene na taj nain.78
78
Po ZOV-u, lanak 50., stavak: Obveza voenja evidencije, se navodi:(1) Pravne i fizike osobe koje zahvaaju i
crpe vodu, osim ope uporabe vode, dune su voditi evidenciju o koliinama zahvaene vode i o tome dostavljati
podatke mjerodavnoj agenciji za vodno podruje.

Travanj 2010.
131
hrv

Industrija koja u svom tehnolokom procesu ne treba vodu kvaliteta vode za pie svoje potrebe za
vodom, po pravilu, zadovoljava vlastitim vodovodnim objektima. Uglavnom su to vode za potrebe
hlaenja ili pranja, a veina industrija primjenjuje sustave recirkuliranja. Sanitarna potronja vode
ovih vidova industrije predviena je u specifinoj potronji tog podruja. Podaci o koliinama vode
koju koristi gospodarstvo iz vlastitih vodozahvata su prikazani u nastavku.
Zahvaene godinje koliine u
1.000 m3/god.
u sadanjem razdoblju (2007.g.)
Vrbas
17.689,73
10,2
Una, Glina sa Koranom
36.068,11
0,135
Bosna
249.122,25
58,4
Drina
4.128
32,5
50
59
Neretva
45.033
641,87
Cetina
708,47
Ukupno:
352.799,56
59.147,70
Tabela 3.4. 5: Prikaz zahvaenih koliina voda za potrebe gospodarstva iz sopstvenih vodozahvata
Sliv /podsliv
3.4.3.1.
Zahvaene godinje koliine u

1.000 m3/god. do 1991. g.
Uporaba vodnih snaga
Jedan od pouzdanih pokazatelja standarda stanovnika i stupnja razvitka odreenog drutva je i

potronja elektrine energije. Bosna i Hercegovina raspolae znaajnim primarnim energetskim
resursima, to se vidi iz slijedeeg:
procijenjeni hidropotencijal iznosi oko 6.800 MW, od ega je iskoriteno nekih 35% po
kapacitetu, odnosno oko 38% (cca. 9.000 GWh) u odnosu na maksimalno moguu proizvodnju
elektrine energije to je, prema ''Stratekom planu i programu razvitka energetskog sektora
Federacije BiH''(Ekspertna skupina, veljaa 2008.), najnia iskoritenost hidropotencijala u
Europi,
bilancne priuve ugljena, prema navedenom dokumentu, iznose blizu 4,0 milijarde tona.
Instalirani kapaciteti, proizvodnja i potronja energije u FBiH pokazuju da udio energetskog sustava
FBiH iznosi oko 60% od cjelovitog energetskog sustava BiH. U Federaciji BiH elektrina energija
se iskljuivo proizvodi iz hidropotencijala i uglja.79 Izgradnjom hidroenergetskih objekata se u
znaajnoj mjeri utjee i na neenergetski sektor, pri emu se ti efekti najee ne vrednuju, ili barem
ne na pravi nain, ali se moe rei da je ve odavno prisutan trend planiranja i izgradnje
vienamjenskih vodnih sustava gdje je samo jedan od razloga izgradnje energetska uporaba. Svoje
interese kroz jedan tako sloen sustav zadovoljavaju i sektori poljoprivrede, turizma, voda i sl.
Obzirom na razinu utjecaja na okoli, razlikuju se hidrocentrale sa velikim ustavama, kao i mini
hidrocentrale.80
Hidroenergetski potencijal, prema dananjoj razini tehnikih rjeenja za uporabu, za Bosnu i
Hercegovinu iznosi 22.050 GWh. Procjene za prostor Federacije BiH iznose 11.987 GWh.
(Slijedea tabela daje prikaz hidropotencijala po vodotocima).
79
U energetskom sektoru djeluju dvije elektroprivrede: JP Elektroprivreda BiH dd, Sarajevo i JP Elektroprivreda
HZHB, dd, Mostar.
80
Granica meu njima je 5MW - Europska unija, odnosno 20MW - Meunarodni panel za klimatske promjene.
Travanj 2010.
132
hrv

Vodotok
Neretva
Vrbas i Pliva
Raspoloivi tehniki
hidropotencijal
(GWh)
5.048,21
852,1
Una i Sana
1.511,7
Bosna
Drina
Trebinjica
1.483,5
786,7
620
Cetina
Napomena:
Sa pritokama
U Federaciji BiH
Zbog nedostatne istraenosti nije uzet u obzir potencijal
donjeg toka rijeke Une
U Federaciji BiH
U Federaciji BiH
Hidroenergetski potencijal sa ovih prostora jednim dijelom
koristi R. Hrvatska
Zbog nedostatne istraenosti, ocijenjene na oko 10%
tehnikog potencijala
594,4
Male
hidrocentrale
UKUPNO:
1.090
11.986,61
Tabela 3.4.6.81: Hidroenergetski potencijal Federacije Bosne i Hercegovine
Na Vodnom podruju rijeke Save trenutno egzistiraju slijedei hidroenergetski objekti:

R.br.
1
2
3
4
Naziv HC
Slapovi na Uni
(Kostela)
Jajce I.
Jajce II.
Modrac
Godina
poetka rada
IP
HC
Una
1954.
DP
Pliva
Vrbas
Sprea
1957.
1954.
1998.
Vodotok
DP
DP
DP
Ukupno:
Instalirani kapaciteti
(snaga MW)
Srednja godinja
proizvodnja (GWh)
8,2
27,4
60
30
2
100,2
259
181
10
477
Tabela 3.4.7.: Hidroenergetski objekti Vodnog podruja rijeke Save
Na kompletnom podslivu rijeke Bosne egzistiraju samo centrale Modrac, mini centrala Hrid, MHC
na Lavi i MHC na Fojnikoj rijeci, to ukazuje na izuzetno nizak stupanj iskoritenosti ukupnog
potencijala. Podsliv rijeke Bosne je najvei u Bosni i Hercegovini, a sam vodotok Bosna
karakterizira visok stupanj izgraenosti i urbanizacije, tako da se ne moe oekivati izgradnja
znaajnih akumulacija koje bi posluile za upravljanje vodnim reimom. Na znaajnijim pritokama
rijeke Bosne, kao to su Krivaja, Bila, Biotica, Bijela i Crna rijeka, te eljeznica i Miljacka, u
ranijem razdoblju je planirano formiranje akumulacijskih bazena koji imaju funkciju
vienamjenskih vodoprivrednih objekata.
Hidroenergetski kapacitet rijeke Vrbas se samo jednim manjim dijelom, oko 22,5% od ukupno
iskoristivog potencijala, danas koristi, pri emu se u razvojnim planovima i Vodoprivrednoj osnovi
Vrbasa iz 1989. godine, koja je obraivala kompletan podsliv, planira daljnja izgradnja
elektroenergetskih objekata. Dananji elektroenergetski objekti u podslivu Vrbasa FBiH su Jajce I. i
Jajce II., od ega je Jajce II. na rijeci Vrbas, a Jajce I. na njegovoj najveoj pritoci Plivi.
Analizom uvjeta izgradnje hidroenergetskih ureaja, na podslivu Une dolo se do zakljuka da je
mogue izgraditi 19 hidrocentrala iako danas postoje samo tri (Kostela, trbaki Buk i Krunica),
to ovaj vodotok Une svrstava u red najneiskoritenijih vodotoka sa stupnjem iskoritenja
potencijala od 1,7%, prema proizvodnji energije.82
81
Podaci iz Okvirne vodoprivredne osnove BiH izdvojeno za Federaciju BiH

Sa aspekta sektora voda, najiskoritenija akumulacija na ovom podslivnom podruju bi bila akumulacija HC Klju
na rijeci Sani. Za HC Vrhpolje izraena je projektna dokumentacija tijekom 1999. i to na razini idejnog projekta. HC
Vrhpolje je tada planirana kao vienamjenski objekat ijom bi se izgradnjom rijeili brojni problemi u svezi sa
82

Travanj 2010.
133
hrv

Pripadajui tok podsliva rijeke Drine u FBiH podrazumijeva izuzetno kratak potez koji u
energetskom smislu, ali i sa aspekta ukupnog potencijala ovog vodotoka, ne znai puno. Kota
uspora postojee HC Viegrad se uvlai u centar Gorada, dok su se na uzvodnom potezu
Gorade Foa varijantno analizirale mogunosti izgradnje dviju centrala na Drini.
Na Vodnom podruju Jadranskog mora postoje hidroenergetski objekti:
U slivu rijeke Krke i Cetine jedino izgraeno hidropostrojenje je HC ''Orlovac''. Veliki dio
hidroenergetskog potencijala koji pripada BiH, iskoriten je putem ovog objekta ija je strojara
izgraena na teritoriji Republike Hrvatske. Akumulacija Buko blato ove hidrocentrale je najvea
akumulacija po povrini izgraena u Europi. Procjenjuje se da je hidroenergetska iskoritenost sliva
Krke i Cetine koji pripada Federaciji BiH - 59,3%83 snage.
Podsliv Neretve sa Trebinjicom je po svome vodnom bogatstvu najznaajniji vodotok Federacije
BiH. Na samoj rijeci Neretvi su izgraena 4 hidroenergetski ureaji. Na odreenim (starijim)
hidroenergetskim objektima su pokrenute, a negdje i zavrene, djelatnosti na revitaliziranju objekata
i to: na hidrocentrali Jablanica (poveanje instaliranog kapaciteta), na hidrocentrali Rama, Mostar,
Jajce I. i II.
R.br.
1
2
3
4
5
6
7
Naziv HC
Rama
Jablanica
Grabovica
Salakovac
Mostar
Pe Mlini
apljina
Vodotok
Rama
Neretva
Neretva
Neretva
Neretva
Vrlika
Trebinjica
Godina
poetka rada
1968.
1955.
1982.
1982.
1987.
2005.
1979.
Tip HC
DA
DA
PA
PA
PA
DA
RHC
UKUPNO:
Tabela 3.4.8.: Hidroenergetski objekti Vodnog podruja Jadranskog mora
Instalirani
kapaciteti
Ni (MW)
160
170
115
210
72
30
440
1.197
Srednja
godinja
proizvodnja
Eg (GWh)
731
792
372
563
300
80
451
3.209
U BiH je nakon 1996. godine izgraeno 20 malih HC (uglavnom u Federaciji BiH), a u postupku
gradnje se nalazi 40. Za ovu namjenu je do sada dodijeljeno oko 200 koncesija. Veina malih HC je
izgraena sredstvima privatnih ulaganja i stranim investicijama. Do 1992. godine, izgraeno je 13
malih HC u BiH, ukupne snage cca. 27 MW, koje se danas nalaze u vlasnitvu elektroprivrednih
tvrtki, od ega cca. 21 MW na teritoriji Federacije BiH. Utvrivanjem obveze za elektroprivredna
drutva u Federacije BiH da otkupe cjelokupno proizvedenu elektrinu energiju iz OIE (obnovljivi
izvori energije) i utvrivanje cijene preuzimanja na osnovu iznosa vaeeg tarifnog stava za prodaju
aktivne energije, kao i druge okolnosti, snano su pokrenule investicijski ciklus u ovoj oblasti
(posebno investicije u male HC instalirane snage do 5 MW), tako da se sada vre pripreme za
investiranje (ili je u toku gradnja) u cca. 200 malih HC ukupne instalirane snage od 177,44 MW (za
koje je ve dodijeljena koncesija).84
zatitom od voda i njene uporabe u svrhu zadovoljenja potreba za natapanjem, ekoloki prihvatljivog protoka, te za
rekreaciju i sl.
83
Okvirna vodoprivredna osnova BiH, 1994.
84
Podaci iz Strateki plan i program razvitka energetskog sektora Federacije BiH''
Travanj 2010.
134
hrv

MHC u vlasnitvu JP Elektroprivrede BiH Sarajevo su u Bihau- Biha i Krunica, Teoaku

Snjenica, Osanica u Goradu, te Hrid i Bogatii u Sarajevu. Pored ovih, trenutno egzistira i niz
MHC-a u vlasnitvu treih osoba na rijekama Kozici, Jezernici, Borovnici, Prusakoj rijeci, te
Vrbasu.
U prethodnom razdoblju, JP Elektroprivreda HZ HB Mostar je pripremila obilnu tehniku
dokumentaciju koja treba da poslui kao osnova za planiranje i izgradnju hidroenergetskih objekata,
gdje je teite baeno na istraivanje mogunosti gradnje MHC, kao to je: Vodoprivredni uvjeti
za izgradnju hidrocentrala: Sliv Gornja Cetina-Podloge, JP EP HZHB, Sektor za razvitak, 2007., te
Vodoprivredni uvjeti za izgradnju malih hidrocentrala: sliv T-M-T i sliv r. Litice-Podloge, JP EP
HZHB, sektor za razvitak 2007.
3.4.3.2.
Uporaba voda u poljoprivredi natapanje
U BiH su, do 1992. godine, postojali natapni sustavi na ukupno 19.570 ha, i to: (i) vodno podruje
rijeke Save 12.600 ha, (Semberija-6.800 ha, srednja Posavina-800 ha i Lijeve polje-5.000 ha) i
(ii) vodno podruje Jadranskog mora 6.970 ha, (sliv Neretve-5.540 ha, sliv Trebinjice-1.130 ha i
kraka polja-300 ha). Mnogi sustavi nisu ni bili u potpunoj funkciji. Nakon 1996. godine situacija je
jo tea uslijed ratnih oteenja i zaputenosti sustava. Ako se zna da je tada ukupna obradiva
povrina u BiH (bez prirodnih livada) bila oko 1.100.000 ha, znai da su sustavi za natapanje bili
izgraeni na 1,8 % obradivih povrina, a da se trebalo natapati 191.620 ha ili 17,4% obradivih
povrina.
Na podruju Federacije BiH se danas ne raspolae slubenim podacima o natapanim povrinama,
niti o kulturama koje se natapaju. Prema neslubenim informacijama, sadanje stanje natapanja je:
(i)vodno podruje rijeke Save ukupno oko 362,5 ha i (ii) vodno podruje Jadranskog mora
ukupno oko 1.250 ha. Ukupno, prema neslubenim podacima, na podruju Federacije BiH se natapa
tek 1.612,5 ha ili 0,2 % od obradivih povrina.
3.4.3.3.
Ribnjaci
Uzgoj ribe, kao i njeno konzumiranje, na veem dijelu Federacije BiH nema ukorijenjenu tradiciju i
dananje stanje ove gospodarske djelatnosti najee se svodi na reaktiviranje manjih pastrmskih i
izgradnju novih, jo manjih, ribnjaka koji se, po pravilu, lociraju na uzvodnijim etapama vodotoka.
Ograniavajui imbenik u pogledu uzgoja plemenitih vrsta riba jeste kvaliteta voda za koji se moe
rei da zadovoljava samo na nekim etapama vodotoka. Danas u cijeloj Bosni i Hercegovini egzistira
35 registriranih ribnjaka, a vei dio njih je lociran u slivu rijeke Neretve. Moe se rei da je prisutna
tradicija uzgoja pastrmke, kao najtraenije riblje vrste. Druge riblje vrste, manje zahtjevne po
pitanju kvaliteta voda, kao to arani, po pravilu se uzgajaju u ribnjacima na veim povrinama za
koje je, osim prostora, potrebno osigurati i odgovarajue koliine vode koje se povremeno
zahvaaju u odreenim fazama proizvodnje.
Pregled stanja ribogojilita, kao i strategija razvitka ove gospodarske djelatnosti, ne postoji i
dozvole, odnosno vodoprivredne suglasnosti, date su na razini kantona. Pri tome nije uspostavljena
djelotvorna kontrola uporabe voda.
Kada se govori o mogunostima i stanju proizvodnje ribe na otvorenim vodotocima, prirodnim
jezerima i jednom broju vjetakih jezera, onda se tu, gotovo po pravilu, radi o prirodnom prirastu
uz poribljavanje za razinu sportskog ribolova. Akumulacije za potrebe vodoopskrbe ili druge
Travanj 2010.
135
hrv

jednonamjenske akumulacije, nisu pogodne za ribogojstvo iz razloga mogueg pogoranja kvaliteta

voda i neusklaenosti u planu uporabe akumulacije sa tehnologijom uzgoja ribe.
3.4.3.4.
Sport i rekreacija na vodama
Rekreacija na vodi podrazumijeva kupanje, plivanje, ribolov, veslanje, jedrenje, klizanje na ledu i
krae boravke pokraj vode poput logorovanja, te druge oblike kratkotrajnih dolazaka ili duljih
boravaka. U posljednje vrijeme, poglavito je atraktivan turizam u okviru kojeg se nude i rekreativne
djelatnosti vezane za vodene povrine, kao i lovni i ribolovni turizam, a sve se vie afirmira rafting,
poglavito na vodotocima sa velikim podunim padom i lijepim krajobrazom poput Une, Neretve,
Krivaje i sl. Prirodna jezera i akumulacije, kao to su Borako, Jablaniko i Modrako jezero su ve
poznate turistike destinacije, koje, naalost, ve postaju ugroene njihovim neplanskim i
neorganiziranom uporabom u ove svrhe. Uporabom akumulacija za vodoopskrbu neminovno e se
desiti zanaajna ogranienja u pogledu uporabe ovih vodnih povrina za potrebe rekreacije i turizma
zbog neophodnosti provedbe mjera zatite kvaliteta voda.85 Kvaliteta rekreacije na vodi ovisi od:
vodoprivrednih, klimatskih, lokalnih i drugih uvjeta, ukljuujui topografiju i ljepotu pejsaa. Na
uporabu voda za rekreativne svrhe veliki znaaj imaju slijedei parametri: kvaliteta, temperatura,
dubina i brzina vode, irina vodnog ogledala, pojava riba, vodnog ivotinjskog i biljnog svijeta,
promjenljivost vodnog ogledala, konflikt sa ostalim vodoprivrednim namjenama. Kvaliteta vode i
temperatura su najvaniji utjecajni imbenici koji doprinose da se neki vodni resurs koristi u veoj
ili manjoj mjeri za ove namjene.
Tradicija u uporabi prirodnih ili ustrojenih vodotoka za sport i rekreaciju je, u zadnje vrijeme,
poneto potisnuta zbog promjena i negativnih pojava koje su proistekle iz:
Smanjenja slobodnog prostora neposredno uz korita vodotoka radi izgradnje stambenih i

poslovnih objekata;
Znaajnog pogoranja kvaliteta vode u vodotocima i to posebno tijekom ljeta kada je zbog
minimalnih protoka koncentracija otpadnih materija u vodi najvea, a istovremeno je upravo tada
najvei interes za rekreaciju na vodi;
Zadravanja velikih koliina otpada na obalama rijeka;
Smanjenja protoka tijekom ljetnih mjeseci zbog poveanja potronje za druge potrebe (drastino
smanjenje vodoprivrednog minimuma u vodotocima);
Blizine intenzivnog prometa (putevi i eljeznice) neposredno uz korita vodotoka to izaziva
zagaenje, buku i, generalno, naruavanje prirodnog ambijenta;
Nekontroliranog iskopa pijeska i ljunka iz korita vodotoka;
Smanjenja ili nestanka ribljeg fonda pogodnog za sportski ribolov;
Reguliranja korita vodenih tokova, kanaliranje formiranje kanala pri emu se esto poveavaju
brzine, smanjuje dubina vode i irina korita.
Ovi, kao i drugi uzroci, doprinose da se znatno pogoravaju ne samo uvjeti za rekreativne
djelatnosti ve i ambijentalne znaajke korita mnogih vodotoka.
3.4.3.5.
Plovidba
Openito, u cijeloj dravi Bosni i Hercegovini se malo pozornosti posveivalo izgradnji novih i
poboljanju uvjeta postojeih plovnih puteva. Promet brodicama obavljao se na Savi i na donjim
85
U toku je izrada Strategija razvitka turizma Federacije BiH, tako da e se ovim dokumentom moi raspolagati
pouzdanijim podacima i planovima u svezi sa ovom oblasti.

Travanj 2010.
136
hrv

tokovima rijeka Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve. Za prostor Federacije BiH se moe rei da se
plovidba povremeno odvija na dijelu toka Neretve, od Gabele do Metkovia, duljine oko 4 km, te
du obale mora, u duljini oko 24 km. Federaciji BiH pripada i dio rijeke Save na podruju opine
Odak86. Rijeka Sava je plovna za vee brodove od Siska sve do njenog ua, a nakon raspada
Jugoslavije je postala meunarodnom rijekom. Danas rijeka Sava nije dostatno ustrojena za
plovidbu; na plovnom putu postoje otre okuke koje usporavaju plovidbu, pliaci koji se pojavljuju
pri niskom vodostaju, dok pri visokim vodostajima rijeka rui obalu i proiruje korito, ime
smanjuje dubinu. Openito, promet rijekom Savom je, za sada, relativno skroman, a na malom
dijelu toka koji pripada Federaciji BiH se svodi na vrlo ogranienu uporabu87. Na nekim
vienamjenskim akumulacijama obavlja se plovidba lokalnog tipa malog intenziteta.
86
Od meuentitetske linije kod Male Brusnice do ua rijeke Bosne u Savu kod Bosanskog amca, te takoer na
podruju opina Domaljevac, amac i Oraje od meuentitetske linije kod luke u Bosanskom amcu do ua rijeke
Smrdulje u rijeku Savu kod sela Vuilovca na podruju opine Oraje.
87
Krajem 2002. godine izmeu vlada Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije potpisan je meudravni ugovor kojim se
pravno regulira plovidba rijekom Savom. U okvirima rada Savskog povjerenstva se, uz angaman zemalja lanica, vode
djelatnosti na izradi Studije izvedivosti i projektne dokumentacije za obnovu i razvitak prometa i plovidbe na plovnom
putu rijeke Save.
Travanj 2010.
137
hrv

3.5. ZATITA VODA - POKAZATELJI STANJA
3.5.
Zatita voda pokazatelji stanja
3.5.1.
Uvodne napomene
Pravni okvir djelovanja u oblasti zatite voda definiran je ZOV-om Federacije BiH88, poglavito
njegovo poglavlje VI., ali veliki i direktni utjecaj na zatitu kvalitativno- kvantitativnog reima
voda imaju i djelatnosti u svezi sa okoliem, zdravstvom, prometom, energetikom, turizmom,
poljoprivrednom, umarstvom i sl., tako da se u najveem broju djelatnosti moraju ukljuivati po
potrebi i druge specijalistike institucije i organe upravljanja.
Nepostojanje podzakonitih akata kojima se oparacionaliziraju obveze i zadaci predstavlja samo dio
problema u pogledu provedbe djelatnosti i mjera u svezi sa zatitom voda. Odreena strateka
dokumentacija (Prijedlog plana upravljanja zatitom kvaliteta voda za vodno podruje sliva rijeke
Save- dio Federacije BiH, 2000 02; WQM - Plan zatite voda koji je obradio oblast zatite voda od
urbanih otpadnih voda, 2005-07; Living Neretva, u toku i dr.), kojom se obraivala ova tematika
ukazala je na loe stanje u ovoj oblasti sa naznakom smjera u kome se treba djelovati.
Jedan dio obveza u pogledu zatite kvaliteta voda proistie i iz meunarodnih ugovora i sporazuma
kao to su: SSP (Sporazum o stabiliziranju i pridruivanju), ICPDR (International Commission for
the Protection of the Danube River), Savsko povjerenstvo, MAP (Mediteranski akcijski plan) i
drugi89, tako da se ciljevi i akcijski planovi vezani za ove obveze moraju postaviti na istim
osnovama i harmonizirati u provedbu, u suradnji sa strukturama upravljanja iz sektora voda u RS-u.
3.5.2.
Izvori zagaenja i procjena pritisaka
Po svom karakteru i stupnju utjecaja, kao najvei izvori zagaenja su prepoznati koncentrirani, od
slijedeih izvora: (i) urbane otpadne vode, (ii) industrijske otpadne vode i (iii) procjedne vode sa
odlagalita otpada. Osim ovih izvora zagaenja, kao vani se mogu izdvojiti izvori zagaenja koji
su po svom karakteru rasuti, a izvori su: (i) ruralna naselja, (ii) poljoprivreda, (iii) umarstvo i (iv)
promet. Osim ovih izvora zagaenja, postoji itav niz onih koji su, u ovom trenutku, za nae
prostore od manjeg znaaja.
Ralamba izvora zagaenja i procjena pritisaka ukljuuje niz koraka, od kojih su najvaniji:
Pregled svih djelatnosti koje potencijalno mogu prouzroiti neke od vidova pritisaka na vodotoke,
uz istovremeno ukazivanje na one tipove pritisaka ili djelatnosti koji mogu prouzroiti efekte koji
su u konfliktu sa preliminarnim ciljevima vezanim za stanje kvaliteta voda koji se eli postii.
Procjena trendova razvitka koji mogu, eventualno, doprinijeti promjeni veliine pritisaka na
vodna tijela. Takve su analize djelomino u svezi sa ekonomskim ralambama trendova razvitka
pokretakih sila.
Identifikacija kritinih djelatnosti i pritisaka, tj. pritisaka koji mogu biti ili imaju takav karakter da
njihovo nerjeavanje dovodi do rizika da se u konanici ne postigne dobar status voda.
88

Za potrebe povjerenstva ICPDR-a i MAP-a uraeni su i dostavljeni mjerodavnim meunarodnim institucijama
izvjetaji koji sadravaju opis stanja i identifikaciju najznaajnijih problema na slivnim podrujima pod njihovom
ingerencijom.
89

Travanj 2010.
138
hrv

3.5.2.1.
Koncentrirani izvori zagaenja voda
Urbane aglomeracije, kao znaajni koncentrirani zagaivai, kvantificirani su i prostorno locirani na

osnovu statistikih podataka o naseljenim mjestima, pri emu je vano napomenuti da je stupanj
pokrivenosti kvalitetnim prikupljanjem, odvodnjom i tretmanom otpadnih voda naselja u
Federaciji BiH izuzetno nizak.
Nepostojanje pouzdanog registra industrijskih zagaivaa i podataka o teretu zagaenja kojeg
isputaju, prevazien je uporabom podataka o ispitivanju kvaliteta efluenta koji se povremeno
provodi u cilju odreivanja osnove za plaanje naknada za zatitu voda od industrije. Ovako
dobiveni podaci sadre u sebi veliki stupanj nepouzdanosti (jednokratno mjerenje, promjene u
pogledu tehnologija i kapaciteta, diskontinuiranost u prikupljanju podataka i sl.) i kao takvi teko
mogu biti dobra polazna osnova za procjenu utjecaja pojedinih gospodarskih subjekata.
Zagaenja koja dospijevaju u povrinske i podzemne vode putem procjednih voda sa odlagalita su
najmanje istraena i jedini ozbiljniji pokuaj u tom smislu je uraen na ovakvom odlagalitu u
Sarajevu.
Stanovnitvo:
Slijedei principe navedene u Direktivi o gradskim otpadnim vodama (91/271/EEC) kao

integralnog dijela Okvirne direktive o vodama (ODV) i uvaavajui dananje stanje u Federaciji
BiH, u fazi podjele na tipove zagaenja od stanovnitva usvojen je princip da se kao koncentrirani
izvori zagaenja raunaju sva naseljena mjesta sa 2.000 i vie stanovnika. Procjena je da danas u
naseljima veim od 2.000 stanovnika ivi oko 1.360.000 stanovnika, to predstavlja oko 60% od
ukupne sadanje populacije, te je taj broj stanovnika svrstan u koncentrirane izvore zagaenja. Na
taj se nain moe pribliiti procjeni ukupnog tereta zagaenja od stanovnitva po
slivnim/podslivnim podrujima, kako je prikazano u slijedeoj tabeli:
Sliv/podsliv
Broj
stanovnika
2007.
Uee
BPK5
(t/god)
(t/god)
(t/god)

Podsliv rijeke Une sa Koranom i Glinom
302.487
13
Podsliv rijeke Vrbas
120.868
5
Podsliv rijeke Bosne
1.341.727
58
Podsliv rijeke Drine
57.526
2
135.557
6
Ukupno VP rijeke Save:
1.958.166
84
Podsliv rijeke Neretve sa Trebinjicom
311.262
13
Podsliv rijeka Krke i Cetine
58.084
2
Ukupno VP Jadranskog mora:
369.346
16
Sveukupno Federacija BiH:
2.327.512
100
6,624
2,647
29,402
1,260
2,969
42,902
1,214
485
5,390
231
544
7,865
276
110
1,225
52
124
1,788
6,817
1,272
8,089
1,250
233
1,483
284
53
337
50,991
9,348
2,125
Tabela 3.5.1.: Pregled ukupnog tereta zagaenja od stanovnika po slivovima i podslivovima
Interesantno je napomenuti da je u naseljenim mjestima veliine do 2.000 stanovnika, koja u

ukupnom broju naselja sudjeluju sa oko 95%, ivjelo oko 40% od ukupnog stanovnitva. Ovaj tip
naselja je ili doivio znaajno smanjenje broja stanovnika ili je zbog svoga poloaja uao kao
cjelina sa susjednim naseljima u zajedniku aglomeraciju. Relativno mali doprinos u ukupnom
Travanj 2010.
139
hrv

teretu zagaenja i njihov karakter upuuju na to da ova naselja tretiramo kao rasute zagaivae. U
naseljima veliine od preko 2.000 stanovnika ivi oko 60% stanovnika, dok u ukupnom broju
naseljenih mjesta ona sudjeluju sa oko 5%.
Jedan od izvora u analizi veliine koncentriranih zagaivaa jesu podaci iz elaborata: Statistiki
godinjak za 2006. gdje je data procjena broja stanovnika po opinama u Federaciji BiH, kao i
podaci o kanalizacijskim sustavima i produkciji otpadnih voda na bazi koje bi se mogla dati ocjena
da je na javni kanalizacijski sustav u Federaciji BiH prikljueno oko 761.000 stanovnika ili oko
33% od ukupnog broja 2.327.512.
Kanalizacijska mrea (km)
2002 g.
2003 g.
Ukupna duljina zatvorene kanalizacijske mree
1.943
1.970
Mjeoviti sustav
1.015
1.023
Separatni sustav
928
947
otpadne vode
586
542
padalinske vode
342
405
Duljina glavnog kolektora
292
292
Broj kanalizacijskih prikljuaka
133.992
134.066
Broj ulinih slivnika
14.027
14.301
Tabela 3.5.2.: Pregled izgraene kanalizacijske mree na prostoru Federacije BiH
2004 g.
2.044
1.032
1.012
601
411
308
145.092
14.628
2005 g.
2.059
1.040
1.019
606
413
309
148.792
14.635
2006 g.
2.071
1.045
1.027
613
414
310
152.225
-
Daljnja podjela urbanih aglomeracija se vri prema njihovoj veliini, odnosno efluentnom
potencijalu.
Industrijski zagaivai:
Nedostatak sustavskog monitoringa kvaliteta i koliina efluenta industrijskih zagaivaa rezultiralo

je da se ocjene tereta zagaenja pojedinih vodotoka zasnivaju na podacima dobivenim ili na osnovu
mjerenja provedenih za potrebe procjene produkcije otpadnih voda velikih zagaivaa ili na osnovu
procjena zasnovanih na podacima vezanim za tip i obim proizvodnje pojedinih gospodarskih
subjekata uraenih u cilju dobivanja osnove za naplatu taksi za isputanje otpadnih voda. Za vodno
podruje rijeke Save je u 2007. vrena naplata za teret isputene vode utvren ispitivanjem kvaliteta
otpadnih voda za 84 industrijska zagaivaa i utvreno je da isputaju ukupan teret zagaenja u
veliini od 2.118.468 ES, dok je na podruju sliva Jadranskog mora utvreno, putem mjerenja 11
zagaivaa, ukupno 26.593 ES. Prethodni podaci ilustriraju znaajan stupanj redukcije tereta
zagaenja u odnosu na razdoblje do 1991. godine na dijelu koji se odnosi na industrijske
zagaivae90.
90
Za jedan dio industrijskih zagaivaa koji se svrstavaju u manje, obraun tereta zagaenja se vri preko koeficijenata
i procjenjuje se da je njihov doprinos u ukupnom teretu zagaenja znaajno manji u odnosu na ove za koje se obraun
vri mjerenjem.

Travanj 2010.
140
hrv

Industrijski zagaivai - mjerenjem EBS

Sliv/podsliv
Podsliv rijeke Une sa Koranom i

Glinom
Podsliv rijeke Vrbas
Podsliv rijeke Bosne
Podsliv rijeke Drine
Ukupno VP rijeke Save:
Podsliv rijeke Neretve sa
Trebinjicom
Podsliv rijeka Krke i Cetine
Ukupno VP Jadranskog mora:
Sveukupno Federacija BiH:
Sa
Bez
predtretmanom
predtretmana
(EBS)
(EBS)
12.683
Ukupno
(EBS)
Procjena
Ukupno
industrija
(EBS)
(EBS)
12.683
2.386
4.297
1.442
1.024
769.792
1.321.844
5.924
486
3.591
1.682
793.432
1.325.036
2.466
2.091.636
6.410
5.273
2.118.468
1.831
19.026
440
2.469
26.152
2.110.662
6.850
7.742
2.144.620
2.144.620
13.128
11.110
24.238
187.642
211.880
0
13.128
2.355
13.465
2.355
26.593
3.402
191.044
5.757
217.637
806.560
1.338.501
2.145.061
217.196
2.362.257
Tabela 3.5.3.: Pregled ukupnog tereta zagaenja od industrije po slivovima i podslivovima iji se obraun vri na
osnovu mjerenja
Ako se usporedi teret zagaenja od stanovnika i teret zagaenja od industrije, dolazi se do zakljuka
da je teret zagaenja od industrije obuhvaene sustavom za naplatu za isputenu vodu i zagaenja
od stanovnitva u ovom trenutku priblino jednak. Uzimajui u obzir da jedan dio industrije nije
obuhvaen sustavom naplate za isputene vode, te se otpadne vode jednog dijela stanovnitva,
poglavito onog koji spada u rasute zagaivae, isputa u tlo kao recipijent, moemo konstatirati da
je industrija u blagoj prednosti u pogledu doprinosa ukupnom zagaenju koje dospijeva u vode.
Odlagalita otpada:
U skupini zagaivaa koji indirektno, putem procjednih voda, emitiraju zagaenje u povrinske i
podzemne vode, znaajno mjesto zauzimaju odlagalita krutog otpada. Osim odlagalita u Sarajevu,
kojom se kontrolirano upravlja i gdje je u probni rad puten ureaj za tretman procjednih voda, uz
odreene nedostatke se za potrebe odlaganja krutog otpada u ovom trenutku mogu ukljuiti i
odlagalita Uborak kod Mostara, Krivodol, Bosanska Krupa, kao i odlagalite u Tenju.
Niti jedno odlagalite nema ustrojen monitoring niti egzaktne podatke o produkciji zagaenja i
njegovom utjecaju na promjenu stanja kvaliteta povrinskih i podzemnih voda. Godinja produkcija
komunalnog otpada se kree oko 270 kg/st, od ega se oko 36% od ukupnih koliina uope ne
prikuplja od strane javnih komunalnih poduzea. Neodgovarajue ustrojena sanitarna odlagalita na
koja se odlae prikupljeni otpad, a kojih ima 54 (21 ustrojena i 33 djelomino ili nikako ustrojena
odlagalita), koriste se za odlaganje oko 40% od ukupnog otpada.
Osim toga, industrija godinje dodatno doprinese sa 1.500.000 t otpada, od ega se oko 10% moe
kategorizirati kao opasni. Dodatno optereenje ini otpad od poljoprivrede u koji se ukljuuje i oko
4.550.000 t/god. stajnjaka koji se u veliini od oko 80% odlae na poljoprivredna zemljita i na taj
nain dobiva karakter difuznog zagaenja.

Travanj 2010.
141
hrv

3.5.2.2.
Disperzni izvori zagaenja
Rasuti, ili disperzni zagaivai, koji na prostoru Federacije BiH imaju znaajan doprinos na
promjenu kvaliteta voda, jesu:
mala naselja, koja ne ulaze u kategoriju koncentriranih zagaivaa (ispod 2.000 stanovnika),
utjecaji od poljoprivrede,
utjecaji od umarstva,
utjecaji od padalinskih voda sa prometnica.
Rasuti izvori zagaenja su direktno vezani za djelatnosti ovjeka koje se odnose na naseljavanje
ruralnih prostora i uporaba zemljita (rasuta naselja, poljoprivreda, umarstvo, prevoz i sl.), a po
nainu postanka su prostornog karaktera. Specifinost u Federaciji BiH je da najvei broj
stanovnika u ruralnim dijelovima nije obuhvaen nikakvim kanalizacijskim sustavima, te se
prikupljanje i konana dispozicija otpadnih voda svodi na veliki broj direktnih ispusta ili nepropisno
izvedenih septikih jama, pa se ono u ukupnoj bilanci zagaenja moe svrstati u tip rasutog
zagaenja.
Da bi se dobili iskoristivi podaci o teretu zagaenja od poljoprivrede, moraju se provesti
istraivanja na karakteristinim prostornim cjelinama zasnovana na dostupnim podacima koji se
odnose na nain uporabe poljoprivrednog zemljita i posljedicama tih djelatnosti na promjene
kvaliteta voda u razliitim hidrolokim uvjetima. Ovim istraivanjima moraju se obuhvatiti i podaci
o uporabi sredstava za zatitu bilja, kao i prirodnog i vjetakog gnojiva, ali i drugi elementi koji
utjeu na produkciju zagaenja sa odreenog prostora. U Federaciji BiH ne postoji pravni okvir
kojim bi se stvorile pretpostavke za provedbu Direktive 91/676/EEC koja se tie zatite vodnih
resursa od zagaivanja nitratima prouzroenih poljoprivrednim djelatnostima.
Potencijal koji lei u poljoprivrednoj djelatnosti, opisuje podatak da od ukupne povrine BiH
poljoprivredno zemljite pokriva cca. 2.600.000 ha (oko 52%), a ostatak od 2.400.000 ha je umsko
zemljite (oko 48%). Iako je ukupna povrina poljoprivrednog zemljita u Federaciji BiH i RS-u
dosta slina, uzimajui u obzir populaciju entiteta, dolazi se do podataka da u Federaciji BiH po
jednom stanovniku ima 0,56 ha poljoprivrednog zemljita, i to 0,23 ha oranica i bata, dok je u RSu stanje neto povoljnije, odnosno ima 0,90 ha po stanovniku poljoprivrednog zemljita i 0,46 ha po
stanovniku oranica i bata91.
Eksploatacija ume, kao i djelatnosti koje je prate, (izgradnja umskih puteva, prevoz/izvlaenje
isjeene drvne mase od mjesta sjee do prometnica, uporaba mehanizacije, formiranje umskih
gradilita itd.), kao posljedicu ima poveanje erozije i unoenje suspendiranih materija u vodotok.
Skrauje se vrijeme koncentriranja padalina i putovanja do vodotoka, to za posljedicu ima uestalu
pojavu ekstremnih vrijednosti protjecaja. Takoer, opasnost predstavlja prevoz i uskladitenje
goriva i maziva koja se koriste za mehanizaciju na umskim radilitima, servisiranje mehanizacije,
kao i odlaganje iskoritenog ulja.
91
Uporaba zemljinog prostora u BiH ima naglaen ekstenzivni karakter, sa izraenim tendencijama nedostatno
planiranog i neracionalnog pristupa. Gubici tla su prouzroeni, prvenstveno, neplanskom izgradnjom stambenih,
industrijskih i infrastrukturnih objekata, neracionalnom eksploatacijom mineralnih sirovina i ekscesivnom erozijom
izazvanom deforestacijom, te nepravilnom obradom na nagibima. U FBiH ovi gubici iznose vie od 3.000 ha godinje.
Travanj 2010.
142
hrv

Prema nainu postanka i mehanizmu rasprostiranja, difuzni izvori zagaenja mogu biti, osim od
otpadnih voda stanovnitva, poljoprivrede, umarstva i posljedica spiranja sa prometnica, i otjecanje
povrinskih voda sa urbanih povrina (promjena kvalitativno-kvantitativnog reima otjecanja).
Vlastitih iskustava u pogledu doprinosa ovih zagaivaa na stanje kvaliteta voda, baziranih na
sustavnim istraivanjima i praenju promjena, nema i u narednom razdoblju predstoji ukljuivanje
razliitih institucija da bi se dobila realna slika stanja.
3.5.3.
Zatita voda od koncentriranih izvora zagaenja
3.5.3.1.
Ureaji za preiavanje otpadnih voda
U Federaciji BiH danas postoji i radi ukupno sedam ureaja za preiavanje otpadnih voda
stanovnitva, i to u Gradaacu, epu, Srebreniku i Trnovu, na slivu rijeke Save, odnosno u
Ljubukom, itluku i Grudama na slivu Jadranskog mora, kome se moe dodati i ureaj u Neumu
iako je locirano u R. Hrvatskoj. Jedan dio ureaja za tretman urbanih otpadnih voda, koja su prije
rata bila u funkciji ili pak u zavrnoj fazi izgradnje, danas nisu u funkciji. To se prvenstveno odnosi
na ureaje u Sarajevu, Trnovu i Odaku na slivu rijeke Save, odnosno ureaje u irokom Brijegu i
Bosanskom Grahovu, na slivu Jadranskog mora92. Na ovaj nain se procjenjuje da je samo oko 3%
stanovnika Federacije BiH obuhvaeno tretmanom otpadnih voda, a ukoliko bi se u funkciju stavili
ureaji koja su prije rata ili bila u funkciji ili u zavrnoj fazi izvoenja, (Sarajevo, Trnovo, Odak,
B.Grahovo, iroko Brijeg, Grude), taj bi postotak bio oko 30% (uee ureaja u Sarajevu je ovdje
dominantno).
Ono to karakterizira najvei broj naseljenih mjesta na podruju Federacije BiH jeste nepostojanje
objedinjenog sustava za prikupljanje (i tretman) otpadnih voda, te injenica da se otpadne i
padalinske vode najee prihvaaju mjeovitim sustavom kanalizacije i najkraim moguim putem
provode do najblieg recipijenta. Dio stanovnika je individualno rjeavao pitanje konane
dispozicije otpadnih voda na nain da se otpadne vode skupljaju u septike jame, najee uraene
tako da se njihov sadraj procjeuje u podzemlje a preliva u najblii potok, ime se kontaminiraju
podzemne i povrinske vode, a opasnosti od ovog naina isputanja otpadnih voda je to se najee
zagauju resursi podzemnih voda. U sutini, i jedan i drugi nain isputanja otpadnih voda je
nekontroliran, neodriv i suprotan zasadama sanitarija naselja, a posljedice se mogu samo
procijeniti.
92
Ureaj u Odaku je 1992. godine bilo u zavrnoj fazi, tj. u fazi montae opreme, tako da nikada nije puteno u
funkciju. I danas postoje graevinski objekti koji se mogu iskoristiti u postupku rekonstrukcije i revitaliziranja ovog
ureaja.

Travanj 2010.
143
hrv

Vodno podruje
Naziv
ureaja
Sarajevo
Trnovo
epe
Gradaac
Srebrenik
Odak
Godina
izgradnje
Kapacitet
(ES)
Kapacitet
ureaja
koja su u
funkciji
(ES)
1984.
1991.
2008.
1983.
2000.
600.000
5.000
5.500
2.250
VP r. Save
30.000
30.000
12.000
12.000
10.000
Uk. VP r. Save
662.500
44.250
Ljubuki
1990.
5.000
5.000
Neum
1989.
30.000
30.000
itluk
2008.
7.000
7.000
VP Jadrana
Grude
2.500
B. Grahovo
1.650
iroki Brijeg
1991.
5.000
Uk. VP Jadrana
51.150
42.000
SveukupnoFBiH
713.650
86.250
Tabela 3.5.4.: Pregled ureaja za preiavanje urbanih otpadnih voda
Stupanj
obrade
Pogonsko
stanje
I. i II .
I. i II .
I. i II .
I. i II .
I. i II .
I .
Van pogona
Van pogona
I faza
U pogonu
U pogonu
Van pogona
I. i II.
I.
I. i II.
I. i II.
I.
I. i II.
U pogonu
U pogonu
U pogonu
Otean pogon
Van pogona
Van pogona
Postojanje vie ispusta u recipijente onemoguava kontinirano praenje produkcije otpadnih voda i
efekte eventualnog preiavanja na poboljanje kvaliteta povrinskih i podzemnih voda.
Slika 3.5.1.: Prikaz lokacija ureaja za tretman otpadnih voda stanovnitva

Travanj 2010.
144
hrv

Pregled ureaja za tretman industrijskih otpadnih voda ne postoji objedinjen na razini agencija za
vodna podruja, ali se kroz kontrolu i mjerenja EBS-a (ekvivalentnog broja stanovnika) dolazi do
nekih podataka koji mogu posluiti kao polazna osnova za procjenu mjera zatite kvaliteta voda. U
ovom trenutku je poznato da na podruju vodnog podruja Save rade ureaji za tretman
industrijskih otpadnih voda u: tvornici papira u Maglaju; koarskoj industriji u Visokom; tvornici
bezalkoholnih pia i tvornici ice u Sarajevu; tvornici autodijelova u Tenju, te u kompletnom
kompleksu kemijske industrije u Tuzli. Meutim, efekti rada su uglavnom nepoznati.
Na vodnom podruju Jadranskog mora su u funkciji industrijski ureaji za tretman otpadnih voda
tvornice aluminija u Mostaru i irokom Brijegu, te pivare u Grudama. Jedan dio industrijskih
zagaivaa je prije rata imao predtretman, ali su ovi ureaji izvan funkcije, to zbog prestanka rada
industrijskih pogona, to zbog neodgovarajueg neodravanja. Ti ureaji su bili u krugu tvornica
Igman Konjic, Unis u Prozoru, Buturovia polju, itomisliu, Mostaru i Jablanici, Famos u
Ljubukom itd. U novije vrijeme su izgraena i stavljena u funkciju dva nova ureaja za tretman
industrijskih otpadnih voda, i to mesna industrija Lijanovi i Feal, obje u irokom Brijegu.
3.5.4.
Zatita voda od disperznih izvora zagaenja
Gospodarenje zagaenjem iz disperznih izvora se svodi na primjenu niza mjera po pojedinim

specifinim znaajkama svake pojedine kategorije zagaivaa: poljoprivreda, umarstvo, promet i
sl. Zakonito se ova oblast nije definirala, a kontrola nad proizvodima koji se koriste za zatitu bilja
nije u potpunosti uspostavljena. Za prometnice koje se grade je u postupku dobivanja dozvola za
graenje potrebno, kroz okolinu dozvolu, odnosno vodnu suglasnost, rijeiti problem prikupljanja i
tretmana povrinskih voda, ali se na taj nain ne rjeavaju problemi u svezi sa odvodnjom sa
postojeih prometnica.
Naselja koja zbog svoje veliine spadaju u kategoriju rasutih zagaivaa, problem konane
dispozicije otpadnih voda danas rjeavaju na neadekvatan nain, najee direktnim isputanjem u
vodotoke. Ovdje mogu u velikoj mjeri da doprinesu djelatnosti koje se odnose na reduciranje tereta
zagaenja na mjestu njegovog nastanka i primjenom nekonvencionalnih ureaja za tretman
otpadnih voda.
3.5.5.
Zatiena podruja
Sukladno ZOV-u Federacije BiH, zatiena podruja su svrstana u pet skupina od kojih su prve tri u
veoj mjeri vezane za uporabnu vrijednost voda a u preostale dvije skupine naglasak je na okolinoj
problematici, odnosno osiguranju uvjeta za razvitak biljnih i ivotinjskih akvatinih vrsta. Prema
l. 65 ZOV-a zatiena podruja su:
podruja namijenjena za zahvaanje vode za pie;
podruja namijenjena zatiti ekonomski vanih akvatinih vrsta;
povrinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, ukljuujui i podruja odreena za kupanje;
podruja podlona eutrofikaciji i podruja osjetljiva na nitrate;
podruja namijenjena zatiti stanita biljnih i ivotinjskih vrsta ili akvatinih vrsta u kojima je
odravanje ili poboljanje stanja voda bitan uvjet za njihovu opstojnost i reprodukciju.93
Ovakva klasifikacija je usklaena sa ODV-om, l. 6. aneksa IV., kojima se definiraju tipovi
zatienih podruja sa aspekta upravljanja vodama.
93
Opisano u poglavlju 1.2. Prirodne znaajke

Travanj 2010.
145
hrv

Zatiena podruja namijenjena zahvaanju vode za pie odreuju se na osnovu ranije donesenog
podzakonitog akta koga je potrebno uskladiti sa ZOV-om i, u sklopu tih djelatnosti, provesti
evaluaciju vaeeg Pravilnika. Jedan dio vodovodnih sustava nema vaeu odluku o proglaavanju
zona sanitarne zatite usklaenu sa novim pravilnikom, a dobar dio vodovoda je samo djelomino
uspio da uspostavi zone sanitarne zatite to je u fazi provedbe i kontrole vrlo zahtjevna i skupa
djelatnost.
Odluka o proglaavanju zona sanitarne zatite izvorita vode za pie treba da definira i nain
financiranja i kontrolu provedbe odluke. Usvajanje odluka o zonama zatite je u svezi sa
administrativnim granicama i moe biti u mjerodavnosti organa vlasti od opinske do dravne
(meudravne). Donoenje odluke o proglaenju zona sanitarne zatite je od interesa i drugih
sektora, pri emu se to poglavito odnosi na zdravstvo, prostorno planiranje i okoli, promet i
energetiku, ali i umarstvo i poljoprivreda.
Podruja namijenjena zatiti ekonomski vanih akvatinih vrsta nisu jo odreena jer nisu
doneseni odgovarajui podzakoniti akti. Planirano je, prema lanku 71. ZOV-a, da se oni, u
suradnji sa ministarstvima mjerodavnim za veterinarstvo i prostorno planiranje, donesu a ova
podruja bi morala biti unesena i u odgovarajue prostorne planove.
Podruja namijenjena rekreaciji i kupanju se, u ovom trenutku, odreuju prema Odredbi o
klasifikaciji i kategorizaciji voda iz 1980. godine koja nije usklaena sa ZOV-om. Prema ovoj
Odredbi, u dijelu koji definira uporabnu vrijednost vode kao vode koje se mogu koristiti za kupanje
i rekreaciju, jesu vode tzv. II. klase, za koju su opet propisane maksimalno dozvoljene koncentracije
(MDK), karakteristinih fiziko-kemijskih i biolokih parametara. Mjerodavnost u domenu praenja
kvaliteta vode za kupanje je podijeljena izmeu sektora zdravstva i voda. Kupalita proglaava
opinski organ mjerodavan za vode.
Podruja podlona eutrofikaciji i podruja osjetljiva na nitrate jo uvijek nisu odreena i njihovo
e definiranje uslijediti nakon donoenja podzakonitih akata od kojih bi osnovni bio onaj koji
donosi federalni ministar za okoli, a koji se odnosi na utvivanje osjetljivih i manje osjetljivih
podruja i ija izrada je u toku. Ovim se podzakonitim aktom donose i mjere zatite, zabrane i
ogranienja, te se propisuje monitoring mjera (Pravilnik o monitoringu u osjetljivim podrujima je u
fazi izrade) i djelatnosti. Osim ovog podzakonitog akta, naophodno je donijeti i odredbu o
klasifikaciji i kategorizaciji povrinskih i podzemnih voda, sukladno ZOV-u Federacije BiH.
3.5.6.
Pojava akcidentnih zagaenja voda
Akcidentna zagaenja voda bitno utjeu na pogoranje kvalitativnih svojstava povrinske i

podzemne vode ime se ugroava akvatina flora i fauna kao i njena uporabna vrijednost, a najee
se pojavljuju kao posljedica ljudskog djelovanja. Osim ljudskim djelovanjem, promjena stanja
kvaliteta vode moe biti prouzroena pojavom nekih prirodnih fenomena, kao to su ekstremno mali
protjecaji, visoke temperature zraka i vode i sl. Vrlo loa kombinacija je pojava nedozvoljenih
materija u vrijeme malih voda to samo pogorava negativne efekte jedne, same po sebi, negativne
pojave.
Pojave akcidentnih i izvanrednih zagaenja, kako povrinskih, tako i podzemnih voda, ne prati se
sustavno niti postoji centralizirana evidencija koja bi mogla posluiti za procjenu stanja u ovoj
oblasti. Iako je ovu problematiku tretirao i stari ZOV (Sl. novine FBiH 18/98) u svojim lancima
od 124. do 130., nije ustrojen sustav postupanja u sluajevima havarijskih, izvanrednih i iznenadnih
zagaenja, nego se ad hoc iznalaze rjeenja jer ne postoji rutiniran, propisan i standardiziran
postupak koji se primjenjuje u takvim situacijama.
Travanj 2010.
146
hrv

Novi ZOV Federacije BiH spominje ovu oblast svojim l. 61. koji u stavku 9 navodi da akt u kome
bi se definirale mjere i postupci u sluaju pojave zagaenja donosi federalni ministar mjerodavan za
okoli, dok federalni ministar za PV donosi propis i daje ovlatenje za pravne osobe koje se mogu
angairati u sanaciji posljedica pojava zagaenja. Ovaj podzakoniti akt jo nije donesen a treba
definirati postupke i mjere koje se trebaju provoditi u sluajevima pojave ovog tipa zagaenja.
Njegova izrada je u toku, pa e se po usvajanju istog stvoriti realan okvir za operativnije djelovanje
i praenje ovih pojava.
U svakom sluaju bi trebalo da se u okviru ovog podzakonitog akta definira mjesto pohranjivanja
podatka o akcidentnim zagaenjima, ime bi se olakalo upravljanje ovom vrstom neeljenih
pojava, fokusirala pozornost na mehanizam nastajanja i smanjile posljedice koje ovakva zagaenja
neminovno izazivaju. Ti podaci bi bili korisni i za analize na osnovu kojih se mogu izvui odreeni
statistiki pokazatelji, trendovi i uestalost pojava, kao i najei uzronici i posljedice koje nastaju
zbog ovoga.
Fragmentarni podaci o nekim znaajnijim incidentnim zagaenjima se mogu dobiti u agencijama za
vodna podruja, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kantonalnim inspektoratima, policijskim
institucijama i sl., ali ne postoji jedno mjesto gdje se takvi podaci prikupljaju i obrauju94.
94
Akcidentna zagaenja na vodnom podruju Jadranskog mora, koja su se desila u zadnje vrijeme su: isticanje
transformatorskog ulja na objektu HC ''Jablanica'', pojava boje nepoznatog podrijetla u Konjicu na povrini Jablanikog
jezera (bez otkria poinioca i bez posljedica na akvatini ivi svijet), izvrtanje vozila za prevoz betona i dospijee nafte
i zauljene vode u Salakovako jezero, te isticanje nafte u Jablaniko jezero u elebiu kod Konjica. Na vodnom
podruju rijeke Save je karakteristino da su se pojave akcidentnih zagaenja najee deavale na rijeci Sprei,
nizvodno od Lukavca, ali je osim na ovom vodotoku uoena pojava pomora riba na rijeci Gnjici nizvodno od elia, na
rijeci Usori, te na osnovu dojave iz R. Hrvatske, na rijeci Savi. Najvei broj ovih pojava ostaje na razini kantonalnih
slubi u ijoj je mjerodavnosti sektor voda.
Travanj 2010.
147
hrv

3.6. ZATITA OD VODA POKAZATELJI STANJA
3.6.
Zatita od voda pokazatelji stanja
3.6.1.
Uvodne napomene
Jedna od zasada na kojim se zasniva upravljanje vodama jeste zasada osiguranja zatite od tetnog
djelovanja voda, koje prvenstveno proizlazi iz potrebe za zatitom stanovnitva i imovine, te
potreba za uklanjanjem posljedica tetnog djelovanja. Zatitom od voda obuhvaene su sve mjere,
djelatnosti i radnje koje se u irem prostoru planiraju, poduzimaju i izvode, sa ciljem da se umanje
(ili eliminiraju) posljedice koje nastaju tetnim dejstvom neustrojenog vodnog reima. Ustrojstvo
vodotoka i drugih voda obuhvaa: izvoenje, tehniko i investicijsko odravanje reguliranih
vodotoka, zatitnih vodnih objekata i objekata melioracijskih sustava, te druge radove kojima se
omoguava kontroliran i nekodljiv protok voda i njihovu namjensku uporabu. Zatita od tetnog
djelovanja voda obuhvaa radove i mjere za obranu od poplava (upravljanje poplavama), obranu od
leda, zatitu od erozija i bujica, borbu protiv sua, kao i otklanjanje posljedica od tetnog djelovanja
istih.
Po Zakonu o vodama, povrinske vode se razvrstavaju (prema znaaju u upravljanju vodama) na
vode I. i II. kategorije. Vode I. kategorije ine 15 rijeka i 5 vjetakih akumulacija na Vodnom
podruju Save (sl.3.6.1) i 8 rijeka i 8 vjetakih akumulacija na Vodnom podruju Jadranskog mora
(sl.3.6.2). Takoer, u vode I. kategorije svrstana su i prirodna jezera i movarna podruja95, a sve
ostale vode spadaju u vodotoke II. kategorije.
450,00
400,00
350,00
300,00
250,00
200,00
150,00
100,00
50,00
0,00
Sava
366,59
Ukupna duljina U BiH (km)
93,65
Duljina u FBiH (km)
Duljina u RS i distriktu Brko (km) 272,94
Una
Unac
Sana
Vrbas
Pliva
Bosna
Krivaja
Usora
239,00
157,00
82,00,
66,27
66,27
0,00
168,95
67,00
101,95
235,00
128,00
107,0
31,14
2,29
28,85
275,50
167,00
108,13
79,73
79,73
0,00
31,48
23,88
7,59
Sprea eljeznica
77,56
52,77
24,79
48,73
19,58
29,15
Tinja
Drina
Sanica
Klokot
100,43
45,77
54,67
398,84
30,97
367,87
21,09
21,09
0,00
4,61
4,61
0,00
Slika 3.6.1: Vodotoci I kategorije Vodnog podruja rijeke Save_duljine
Vodotoci, vode I. kategorije za vodno podruje rijeke Save su: Sava, Una, Unac, Sana, Vrbas,
Pliva, Bosna, Krivaja, Usora, Sprea (nizvodno od ua Jale), eljeznica, Tinja, Drina, Sanica i
Klokot, te vjetake akumulacije: Hazna, Vidara, Jajce I., Jajce II. i upica. Na vodnom podruju
Jadranskog mora vodotoci, vode I. kategorije su : Neretva, Trebinjica (regulirani dio vodotoka),
Matica (Vrljika), Tihaljina-Mlada-Trebiat, Bregava, Krupa, Litica (nizvodno od irokog Brijega)
i Rama, te vjetake akumulacije: Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Buko blato,
Mandak i Lipa. Prirodna jezera i movarna podruja ine vode I. kategorije, a to su: Borako
jezero, Blidinje i Hutovo blato.
95
Zakon o vodama FBiH (Sl. novine FBiH, br.70/06) lanak 5.

Travanj 2010.
148
hrv

250,00
200,00
150,00
100,00
50,00
0,00
Ukupna duljina U BiH (km)
Duljina u FBiH (km)
Duljina u RS i/ili distriktu Brko (km)
Neretva
Trebinjica
Matica (Vrljika)
T, M, T.
Bregava
Krupa
Litica
Rama
240,00
188,44
52,40
88,50
31,39
57,11
6,43
6,43
0,00
58,78
58,78
0,00
34,23
34,23
0,00
12,08
12,08
0,00
19,35
19,35
0,00
16,18
16,18
0,00
Slika 3.6.2: Vodotoci I kategorije za Vodno podruje Jadranskog mora_duljine
Izvoenje objekata za zatitu od tetnog djelovanja voda provodi se prema Planu i programu koje
donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva.96 Odravanje vodotoka, vodnog dobra i drugih
zatitnih objekata provodi se na osnovu Plana ustrojstva vodotoka i drugih voda koji su sastavni dio
Plana upravljanja vodama koji donose agencije (AVP Sava Sarajevo i AVP Jadran Mostar), a uz
suglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (FMPV)97. Odluke o
graenju melioracijskih sustava, od poetka 2008. godine, donose kantonalne skuptine, a
odravanje melioracijskih sustava vrit e se prema Programima koje e, takoer, donositi
kantonalne skuptine. Institucije sektora upravljanja vodama su zaduene i za djelatnosti
identifikacije i uknjienja vodnog dobra, te djelatnosti u svezi sa eksploatacijom ljunka i pijeska iz
vodotoka, inundacija i ua rijeka u more.
3.6.2.
Stanje sustava za zatitu od tetnog djelovanja voda
Znaajniji radovi na reguliranju rijeka, izgradnji melioracijskih objekata i iskoritenju vodnih snaga
u Bosni i Hercegovini datiraju jo iz devetnaestog stoljea.98 Radovi na zatiti od poplava su
intenzivirani od ezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljea, ime su znatno
smanjene tete od poplava a time stvoreni uvjeti za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i
poveanje prinosa. Postojeim izgraenim sustavima velike tete su nanijela ratna deavanja 1991.1995. godine, oteeni su mnogi objekti, zaustavljen njihov daljnji razvitak, a poseban problem
predstavlja visoka kontaminiranost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima. Pored uloenih
napora i znaajnog napretka u rjeavanju problema, upravo mine predstavljaju jednu od glavnih
prepreka za sigurnost stanovnitva, te ekonomski i drutveni razvitak podruja (visoka
kontaminiranost na podruju Posavine). Objekti zatite od poplava i melioracijski sustavi sastoje se
od regulacijskih i zatitnih vodnih objekata od vanjskih voda, te objekata za melioraciono unutarnja
odvodnja. Naa dosadanja iskustva jasno pokazuju da se i sloena problematika zatite od poplava
na pojedinim podrujima moe veoma uspjeno rjeavati reguliranjem izravnanjem protoka. U
dosadanjem razdoblju, u Bosni i Hercegovini su izgraene vienamjenske akumulacije99 ukupnog
volumena 3.851 hm3, a za prostor Federacije BiH posebno treba istai slijedee primjere:
96

98
1887 .g. prof F.RIEDEL - Izvjee o hidrologiji Trebinjice - melioracije Popovog polja, 1896.g. WASSERBAUTEN
IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, MELIORATIONSARBEITEN UND CISTERNEN IN KARSTGEBIETE,
PHILIP BALLIF, WIEN, 1896 1911. g. ing. Th. SCHENKEL - vodne snage podruja karsta na jugu Austro-Ugarske
monarhije, -hidroenergetska uporaba voda rijeke Trebinjice; itd.
99
Sve akumulacije sa visokim ustavama imaju uraenu dokumentaciju o posljedicama moguih ruenja ili prelivanja
ustava u kojoj su date zone plavljenja, te uspostavljani sustavi o uzbunjivanju stanovnitva.
97

Travanj 2010.
149
hrv

Sa izgradnjom akumulacija Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac i Mostar, ukupnog korisnog

volumena oko 800 hm3, u dolini Neretve, nizvodno su srednji godinji maksimalni protoci
smanjeni za preko 60%.
Izgradnjom akumulacije Bilea, volumena 1.280 hm3, zatiena je od poplava dolina Trebinjice,
ukljuujui i oko 4.000 ha na Popovom Polju koje je ranije svake godine bilo dugotrajno
plavljeno.
Izgradnjom akumulacije Buko blato, volumena oko 800 hm3, sprijeeno je povremeno plavljenje
povrine oko 20.000 ha na Livanjskom Polju.
Na nizvodnom dijelu Sprekog Polja znaajno su smanjene poplave nakon izgradnje akumulacije
Modrac, korisnog volumena 76 hm3.
Akumulacijom upica, volumena oko 7,7 hm, izgraene na rijeci Unac, (oko 17 km uzvodno od
Drvara - prvobitno sluila za opskrbu vodom industrije), zadravaju se poplavni talasi.
Akumulacija Hazna, sa 0,5 hm3 korisnog volumena, i akumulacija Vidara, sa 2,8 hm3 korisnog
volumena, na vodotoku Vidara, smanjuju poplave na podruju grada Gradaca.
Melioracijski objekti (objekti za unutarnju odvodnju) su izgraeni na prostoru od oko 70.000 ha,
dok je na prostoru od oko 30.000 ha izvrena komasacija100. Na prostoru Federacije BiH su
izgraeni sustavi odvoenja sa mreom glavnih i sekundarnih kanala, crpnim stanicama i drugim
prateim objektima101. Za odvodnju sa karstnih polja, na prostorima Jadranskog sliva je izgraeno
pet tunela (od toga dva u Bekijskom, jedan u Livanjskom polju - energetski, te jedan u Mostarskom
blatu, dok je drugi u izgradnji).
3.6.3.
Zatita od poplava znaaj poplava
Organizacijski pristup rjeavanju problematike zatite poplavnih podruja (priobalja rijeka i

karstnih polja) u Bosni i Hercegovini otpoeo je krajem XIX. stoljea. U dvadesetom stoljeu, do
prije 15-ak godina, zatita od poplava urbanog i poljoprivrednog zemljita predstavljala je glavnu
djelatnost tadanjeg sektora voda. Problemi zatite od poplava u Federaciji BiH su specifini i
kompleksni. Oni se moraju rjeavati sustavatski i uz primjenu odgovarajue strategije.
U drugoj polovini XX. stoljea znatno je unaprijeena graevinska tehnika, a time i izgradnja
vodnih objekata, to omoguava da se problemi tetnog djelovanja voda veoma djelotvorno
rjeavaju. Stvorene su mogunosti da se u okvirima rjeavanja kompleksnih problema voda bitno
utjee i na korekciju prirodno nepovoljnih hidrolokih reima. Meutim, pojedini zahvati (posebno
oni koji predstavljaju parcijalna rjeenja) nisu bili dostatno detaljno proueni i koordinirani, tako da
nisu dali dostatne, a pogotovu ne optimalne uinke u oblasti zatite od tetnog djelovanja voda.
Problemi se, posljednjih godina, uslonjavaju nekontroliranim naseljavanjem rijenih dolina i
inundacijskih podruja.
Poplave su prirodni fenomeni ija se pojava ne moe izbjei, ali se pravodobnim poduzimanjem
graevinskih i negraevinskih radnji i mjera, poveanjem svijesti o opasnosti od poplava,
podizanjem stupnja pripravnosti i edukacijom stanovnitva, poplavni rizici mogu svesti na najmanju
mjeru. Poplave102 su opasna prirodna katastrofa koja esto odnosi nemali broj ljudskih ivota,
100
Stanje u BiH pred rat

Najvea crpna stanica je Tolisa na podruju srednje Posavine Oraje sa 15 m3/s .
102
Preko 100 razarajuih poplava zadesilo je Europu izmeu 1998. i 2004. godine, ukljuujui katastrofalne poplave u
dolinama Dunava i Elbe u ljeto 2002. i poplave 2005. Poplave su ukazale na ozbiljnu potrebu zatite od tetnog
djelovanja voda konkretnom akcijom. Poplave su odnijele (od 1998.) oko 700 ivota i najmanje 25 biliona osiguranih
dobara.
101

Travanj 2010.
150
hrv

nanose neprocjenjive materijalne i ekoloke tete, zagauju izvorita pitke vode, izazivaju
epidemijske bolesti, te nanose i druge tete. Generalno, sve radnje vezane za zatitu od tetnog
djelovanja voda mogu se grupirati prema vrstama poplava:
rijene poplave (topljenje snijega i leda);

bujine poplave (kratkotrajne kie veeg intenziteta);
poplave na karstnim poljima (nedostatan kapacitet ponora, nezatienost donjih horizonata, obilne
kie i topljenje snijega) - formiranje prirodnih retenzija;
poplave unutarnjim vodama (polderi, movarna zemljita);
poplave uzrokovane ledom;
poplave u urbanim sredinama (ograniavajui kapacitet kinih kolektora);
akcidentne poplave (pucanje nasipa, ustava, pojave klizita, pojava voda veeg ranga).
Poplavni rizici su znatno smanjeni izgradnjom zatitnih objekata, ali jo uvijek ne postoji dostatna
zatita svih poplavnih podruja Federacije BiH. Dakle, poplave se mogu pojaviti i tamo gdje se
najmanje oekuju ili se mogu pojaviti vode rjeeg ranga pojave od onih na koje su objekti zaite
dimenzionirani. Poseban problem predstavljaju oneienja okolia pri pojavi velikih voda i
eventualna toksina zagaenja.
3.6.3.1.
Izgraenost zatitnih objekata po poplavnim podrujima
Neposredni sliv Save: Sjeverni dio Federacije BiH ine odaka (povrine 185 km2) i srednja
Posavina (povrine 160 km2) koje su u neposrednom slivu Save, a zatieni su od poplava
formiranjem poldera, savskim obrambenim nasipom i nasipima uz rijeku Bosnu (duljine oko 73
km), te obodnim kanalima (duljine oko 22 km). Unutarnja odvodnja poldera se vri mreom
gravitacijskih kanala kada su vodostaji u Savi niski. Kod pojave velikih voda u Savi vri se
prepumpavanje unutarnjih voda crpnim stanicama Zorice I. i II., Svilaj, Tolisa i urii103, ukupnog
kapaciteta oko 35 m3/s. Razlozi nedostatne razine zatite podruja su ratna razaranja, miniranost
povrina i dugogodinje nedostatno odravanje objekata sustava. Poplavna podruja su ugroena i
vodama rijeke Bosne. Vanu ulogu u zatiti od tetnog djelovanja voda ima redukcija vrnih
protoka poplavnog talasa rijeke Save na uzvodnom dijelu, u susjednoj Republici Hrvatskoj104.
Podsliv Une sa Glinom i Koranom: Na poplavnom podruju rijeke Une, u Federaciji BiH,
nedostatna zatita od poplava je prisutna kod naselja: Kulen Vakuf, Biha, Bosanska Krupa,
Bosanska Otoka, Drvar (Unac), Klju i Sanski Most (Sana), te Cazin (Mutnica, Toplica, Korana,
Kladunica, Bojna i Glinica). Zatita od tetnog djelovanja voda je, uglavnom, rjeavana parcijalno:
na Uni skidanjem ili sniavanjem sedrenih pragova (nizvodno od Kulen Vakufa), djelominim
reguliranjem Unca, reguliranjem korita Sane u Sanskom Mostu, te rijeke Mutnice i Kladunice u
Cazinu. Ustrojstvu voda doprinosi i postojea akumulacija upica105 na Uncu (uzvodno od Drvara).
Pri nailasku velikih voda plave se sve doline, naselja, ifrastrukturni i drugi objekti, te poljoprivredne
103
CS urii pripada Distriktu Brko BiH, sa kapacitetom 7,5 m3/s, a vri prepumpavanje unutarnjih voda srednje
Posavine i kontrolira 67% njene povrine.
104
Zatita od poplava nizinskom retenzijom i ekspanzionim povrinama stvorila je ekoloki povoljne uvjete, zbog ega
je Lonjsko polje i proglaeno Parkom prirode.
105
Ustava i akumulacija izgraene za osiguranje vode za industriju, sa ukupnim volumenom V=7.7 hm3, te za zatitu
od tetnog djelovanja voda . Vodopropusno karstno podruje gdje nikada nije rjeena vododrivost akumulacija. Za
djelotvorno zadravanje talasa potrebno je cca 15.000.000 m3 volumena koji je mogue osigurati upicom i
akumulacijom Mokronoge (uzvodno od Drvara). Prelivni organi -boni preliv potpuno devastiran!
Travanj 2010.
151
hrv

povrine, a posebno su ugroeni Ripa, Pokojsko polje, povrine u dolini Klokota106. Rijeka Sana
(sa Blihom i Zdenom) plavi oko 740 ha, a na ovim povrinama je mogue ostvariti intenzivnu
poljoprivrednu proizvodnju i urbani razvitak107. Luci-palanako polje je jedino vee karstno polje
na vodnom podruju rijeke Save sa specifinostima i fenomenima karstnih polja i ugroenosti od
poplava zatvorenih karstnih poplavnih podruja. Na ovom polju nisu graeni nikakvi zatitni
objekti, a tete nastaju sa velikim prilivom vode u vrijeme povodnja. Znaajka polja je i nedostatno
otjecanje kroz nekoliko ponora. Plavi se oko 1.100 ha od ukupno oko 2.600 ha povrine polja. Na
temelju raspoloivih hidrolokih podataka (ranije registriranih maksimalnih protjecaja i vodostaja),
moe se, gledajui u cjelini, zakljuiti da je danas u podslivu Une najvei rizik od poplava u
Federaciji BiH.
Podsliv Vrbasa: Problemi zatite od tetnog djelovanja voda na poplavnim podrujima rijeke Vrbas
(na podruju Federacije BiH) javljaju se u naseljima Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i
nizvodnije. Koncepcija zatite od tetnog djelovanja voda zasnovana je na radovima na izgradnji
zatitnih vodnih objekata u koritu rijeke Vrbas - Gornji Vakuf i Bugojno, te izgradnji prateih
nasipa (Donji Vakuf). Vee tete mogu se oekivati u Donjem i Gornjem Vakufu i Bugojnu. Na
podslivnom podruju postoje samo pojedinani regulacijski i zatitni vodni objekti koji ne mogu
osigurati odgovarajuu zatitu. Poplavno podruje rijeke Plive je skoncentrirano na vrlo uski dio
njenog toka kroz grad Jajce.
Podsliv Bosne: Rijeka Bosna je najvea desna pritoka rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zatita od poplava rjeavana je u veim naseljima du Bosne: Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovii,
Doboj i Odak. Radovi na izgradnji zatitnih vodnih objekata raeni su parcijalno, esto je
osiguravana samo jedna obala i, po pravilu, zbog manjka sredstava krai potezi koji ne vre
potrebnu zatitu.
Podslivu Bosne pripadaju: Sprea sa Oskovom, Gosteljom i Turijom, Jala i Mramorski potok, Usora
i Lava, te vodotoci na prostoru Sarajevskog polja. Poplavno podruje Spree, uzvodno od
akumulacije Modrac, ima povrinu od cca 5000 ha. Zatita od voda vrena je nasipima
dimenzioniranim na vode ranga pojave 1/20. Prostor ivinica i oko jezera Modrac plavljen je
velikim vodama rijeka Spree i Oskove i usporenim vodama iz jezera Modrac. Prostori nizvodno od
akumulacije Modrac, gdje su velike vode umanjene utjecajem same akumulacije, rjee su plavljene,
iako je problem ustrojstva vodotoka Jale i Spree jo uvijek prisutan. Dolina Usore108 spada u
najneustrojenije vodotoke, izraena je intenzivna neplanska eksploatacija ljunka, koja ugroava
vodotok i izvorine zone, a prisutno je i plavljenje okolnog prostora. Pored rizika od plavljenja
grada Travnika, rijeka Lava na svom toku plavi dolinski dio Dolca, Viteza, Nove i Stare Bile, te
povrine uzvodno od Han Bile (na vodotoku Bila). Na ovom podruju postoje samo pojedinani
regulacijski i zatitni vodni objekti koje ne mogu osigurati odgovarajuu zatitu poplavnih podruja
koja se naglo razvijaju (posebno Vitez). Sarajevsko polje je ugroeno velikim vodama Bosne i
njenih pritoka Dobrinje, eljeznice, Miljacke, Zujevine i Tilave. tete koje nastaju plavljenjem su
enormno velike jer se radi o gradskom podruje (ve gusto naseljenom, a i planovima je predvien
razvitak podruja predviene industrijske zone). Korito Miljacke je regulirano u duljini od 10 km.
Koncepcijom zatite Sarajeva (od velikih voda Miljacke) je usvojen rang pojave 1/500 godina (iako
na svim reguliranim potezima nije postignut taj cilj).
106
Zatita od tetnog djelovanja voda smanjenjem plavljenih povrina u Bihau, neophodno je ralaniti utjecaj
sedrenog praga i brane HC Slapovi na Uni!
107
Veliki znaaj bi imala vienamjenska akumulacija Vrhpolje sa zaopreminom oko 24 hm3. Povoljan utjecaj na
zadravanja velikih voda i nizvodno od Sane.
108
1988. godine uraena je projektna dokumentacija akumulacije ''Marica'' (kod mjesta Blatnica), trebala je osigurati
pitku vodu za 15-ak opina sjeverne Bosne.
Travanj 2010.
152
hrv

Podsliv Drine: Jedini dio toka Drine koji se nalazi u Federaciji BiH je u podruju Bosanskopodrinjskog kantona. Rijeka Drina nastaje spajanjem dvaju vodotoka Pive i Tare cca 65-70 km
uzvodno od Gorada. uvena je poplava iz 1896.g. kada je protok Drine bio znatno vei od ranga
pojave 1/500 godina. Izgradnjom akumulacije Mratinje (ukupnog volumena 880 hm3) znatno je
smanjen rizik od poplava u Goradu109. Radovi na zatiti od tetnog djelovanja voda, odnosno na
stabiliziranju korita Drine, raeni su parcijalno i nisu dostatni za sigurnu obranu od poplava.
Sliv Neretve: Rijeka Neretva je najvea i najbogatija vodom primorskoga, izrazito karstnog
podruja. Duljina toka Neretve u BiH iznosi 205,12 km i prolazi kroz dvije drave, Bosnu i
Hercegovinu i Republiku Hrvatsku. Gornji se tok rijeke prostire do Konjica, srednji do Poitelja, a
donji, nazvan Donja Neretva, od Poitelja110 (nizvodno od itomislia) do mora, u duljini od 36 km.
Na etapi toka rijeke Neretve, nizvodno od Mostara, pa do granice sa Republikom Hrvatskom,
ulijevaju se vee pritoke - Buna, Bregava, Krupa i Trebiat. Na tom podruju su smjeteni gradovi
Mostar i apljina. Poplavno podruje Neretve od ua do rijeke Bune do granice sa Republikom
Hrvatskom ima izrazite znaajke karsta u kojem su formirani znaajni povrinski vodeni tokovi.
Etapa Neretve u Federaciji BiH, nizvodno od Mostara pa do granice sa Republikom Hrvatskom,
moe se podijeliti u dvije pod-etape: (i) Ue Bune-apljina na kojoj nisu vreni nikakvi
regulacijski radovi i podizani nasipi iako su ugroene znaajne povrine graevinskog i
poljoprivrednog zemljita sa putevima, stambenim i gospodarskim objektima, te (ii) apljinagranica Republike Hrvatske gdje su graeni objekti obrane od poplava. Radi zatite od voda urbanih
i poljoprivrednih povrina grada apljine i desne obale Gabela Metkovi, izgraeni su zatitni
nasipi i parapetni zidovi sa prateim objektima (brane, upusti zaobalnih voda itd.).U razdoblju
ratnih zbivanja dolo je do velikih migracija stanovnitva, pa i nicanja novih naselja: Ortije, Buna,
itomisli I., itomisli II.111 i dr.
Rijeka Krupa je lijeva pritoka koja tee iz movare Hutovo blato, karakterizira je veliki protjecajni
profil, to omoguava da i pri relativno malim denivelacijama znatne koliine vode teku iz Neretve
u Hutovo blato,112 i obrnuto. Hidromelioracijskim radovima izvedenim 1960. godine formirane su
Viika (1.000 ha) i Svitavska (1.300 ha) kaseta, tako da je znaajno smanjena veliina prirodne
retenzije, a time i njezini efekti na smanjenje talasa velikih voda rijeke Neretve na njenom donjem
toku. Poveani su minimalni a smanjeni maksimalni vodostaji, to je znatno olakalo zatitu od
voda. Problematika zatite od voda za podruja sliva Neretve vezana je za zatitu urbanih cjelina,
turistikih podruja, infrastrukturnih objekata, poljoprivrednih povrina, izgradnju hidrocentrala za
vienamjenske uporabe voda, ali i za posebnu specifinost i fenomen karstnih polja. Rizici od
poplava su prisutni u svim krakim poljima sliva Neretve:
Imotsko-bekijsko (Grudsko) polje smjeteno je u zaleu Dalmacije, u sjeverozapadnom dijelu
Hercegovine, ukupne povrine cca 10.059,00 ha (od ega 46%, odnosno 4.592,00 ha pripada opini
Imotski u RH, a 54%, odnosno 5.467,00 ha opini Grude u FBiH). Izgradnjom tunela Penik 1951.
109
Izgradnjom niza novih akumulacija, a posebno Buk Bijele (uzvodno od Foe), ukupnog volumena 410 hm3, znatno
e se smanjiti rizik od poplava.
110
Na slivu rijeke Neretve izgraeno je vie hidroenergetskih objekata sa akumulacijskim jezerima (HC Rama, HC
Jablanica, HC Grabovica, HC Salakovac, HC Mostar i HC apljina) koji bitno utjeu na vodni reim i obranu od
poplava u slivnom podruju Neretve s Trebinjicom.
111
Izgradnjom novih naselja znaajno je naruena namjena prostora. Objekti novih naselja izgraeni su u poplavnom
prostoru plavljenom ve pri pojavi vode ranga 1/20.
112
Na osnovu hidraulikih prorauna provedenih u okviru Idejnog projekta HC apljina, zakljueno je da postoje dobri
uvjeti za otjecanje vode iz Hutova blata u Neretvu, a takoer iz Neretve u Hutovo blato - retencijski prostor Neretve.

Travanj 2010.
153
hrv

godine reim plavljenja je znatno smanjen. Sve vode skupljaju se na nii dio Imotsko-grudskog
polja i formiraju retenziju Nuga. Za zatitu od voda Imotsko-grudskog polja izgraeno je nekoliko
objekata: tunel Penik, retenzije Proloko blato, Nuga i Rastovaa, akumulacije Tribistovo i Riice,
odvodni kanal Grude-Vrlika, regulirani vodotoci Vrlika, kanal ipovaa, kanal Glavine i niz drugih
manjih vodotoka.
Mostarsko blato je po morfolokim, geolokim i hidrolokim osobinama tipino karstno polje,
ukupne povrine oko 4.140 ha. Pripada slivu rijeke Neretve i relativno je bogato vodom. Kroz brdo
Varda prolazi odvodni tunel za vode Mostarskog blata. Trajanje poplava na prostoru Mostarskog
blata u direktnoj je svezi sa reimom isputanja vode kroz tunel Varda113 i propusnom moi
Jasenice.
Iako ponorske zone Mostarskog blata evakuiraju cca. Q=15 m3/s, poplave se javljaju svake godine,
ali je duljina trajanja poplava znatno smanjena.
Podsliv Trebinjice u Federaciji BiH. Osnovni koncept upravljanja vodama na irem podruju
rijeke Trebinjice114 je omoguavanje to duljeg zadravanja voda na povrini, a time i stvaranje
uvjeta za nesmetanu vienamjensku uporabu. Zadovoljenje potreba za vodom mogue je ostvariti
jedino izgradnjom vienamjenskih akumulacija i vjetakih vodnih tokova, uz osiguranje
vododrivosti istih, te izgradnjom zahvata za korisnike bez veih trokova pumpanja. Gornji
horizonati rijeke Trebinjice podrazumijevaju ire podruje smjeteno iznad kote postojee
akumulacije Bilea115.
Slika 3.6.3: Trebinjica-vienamjenska uporaba voda gornjih horizonata116 (plan)

113
Izgradnja drugog tunela je u tijeku.

Na izuavanju reima voda (prirodnih vodotoka i karstnih polja), uz tretiranje podruja kao jedinstvene vodne
cjeline, radi se ve 40 godina.
115
Kota akumulacije Bilea 400 m.n.m., gornji horizonti su: Nevesinjsko, Gatako, Dabarsko, Fatniko i Bileko polje.
116
Izvor Trebinjica-vienamjenska uporaba voda gornjih horizonata-workshop:
114

Travanj 2010.
154
hrv

Realiziranjem sustava uporabe voda Neretve sa Trebinjicom i akumulacije Bilea, volumena od

oko 1.280 hm3, odvodnog tunela prema HC Dubrovnik, akumulacije Trebinje I., reguliranog korita
rijeke Trebinjice117 do gornjeg kompanzionog bazena RHC apljina u Popovom Polju, upusnih
(prelivnih) organa na nasipima prema ponorima u cilju dodatne evakuacije velikih voda, konano
je, uporabom hidroenergije, poveanjem poljoprivredne proizvodnje i natapanjem, rijeen problem
obrane od poplava ovog podruja.
Sliv Krke i Cetine: Livanjsko polje se nalazi na jugozapadu Federacije BiH, ija ukupna povrina
iznosi oko 35.200 ha (pripada slivu rijeke Cetine), od ega je pod akumulacijom Buko blato i Lipa,
te izgraenom hidroenergetskom kanalskom mreom oko 6.200 ha. U sredinjem dijelu polja
osloboeno je od poplava oko 14.000 ha, a povrina sjeverozapadnog podruja iznosi oko 15.000
ha118. Izgradnjom dijela sustava HC Orlovac na podruju sredinjeg dijela polja, poplave se vie
ne pojavljuju ni pri dotjecaju velikih voda u polje. Hidroenergetski kanali slue i za zatitu od
poplava. U sustavu HC Orlovac na srednjem dijelu polja izgraen je kompenzacioni bazen Lipa
iz koga se voda upuuje tunelom prema strojari u R. Hrvatskoj, a eventualni viak transportira
reverzibilnim kanalom Lipa- Buko blato u akumulaciju Buko blato.
Glamoko polje, uz Kupreko, predstavlja najvie krako obzorje na razvodnici vodnih podruja
rijeke Save i Jadranskog mora, odnosno sliva Cetine. U najniem dijelu Glamokog polja se
skupljaju sve vode iz viih dijelova, formirajui retenziju. Nema izgraenih objekata za zatitu od
poplava.
Duvanjsko polje (zajedno sa ujicom) ima povrinu oko 127 km2. Na jugozapadu, ujica ponire u
ponor Kovai i ponovo se pojavljuje na Livanjskom obzoru u Bukom blatu, na izvoru Riine.
Ponor Kovai (sa svojim evakuacijskim kapacitetom od oko 60 m3/s) je jedini veliki ponor na
Duvanjskom polju, a ujedno je po evakuacijskom kapacitetu i najvei ponor u slivu Cetine119.
Dotok velikih voda premauje kapacitet ponora, te svake godine dolazi do formiranja velike
predponorske retenzije. Na obuhvaenom irem podruju Kovai u zoni predponorske retenzije ne
postoje objekti za zatitu od poplava.
117
Duljina reguliranog korita je cca 75 km - obloga od prskanog betona

aprazlije oko 8.500 ha i dralovac 6.500 ha
119
Najvei ponor u slivu rijeke Cetine i na Balkanu
118

Travanj 2010.
155
hrv

3.6.3.2.
Plavne povrine
Povrine plavljenja120 po vodnim i pojedinim poplavnim podruijima su date u narednim tabelama.

Dolina rijeke
Sava
Sava
Una
Una
Una
Una
Klokot
Sana
Sanica
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Bosna
Bosna
eljeznica
Lava
Lava
Usora
Sprea
Tinja
Tinja
Drina
Plavljena povrina (ha)121

V.V.1/20
V.V.1/100
V.V.1/500
5.483
6.037
6.348
11.818
12.108
13.052
230
241
250
1.054
1.367
1.546
230
240,7
250,2
120,4
143,2
165,8
174,4
174,6
174,8
491
739
885
150,9
163
178,4
105
151
218
191,1
230,6
273,1
26
62,8
108,4
549,3
611
643
655
1.891
2.430
20,85
29,23
37,3
22,1
47,2
55,5
393,1
633,9
826,1
1.303
1.685
1.781
3.125
3314
3.632
106,6
130,9
160,6
353,4
400,9
427,6
263,0
304,0
439,0
Podruje
Odak
Oraje
Kulen Vakuf
ire podruje Bihaa
Bosanska Krupa
Bosanska Otoka
Klokot
ire podruje Sanskog Mosta
Sanica
Gornji Vakuf
Bugojno
Donji Vakuf
Plandite Reljevo
Bosna ue u Savu
ue
Travnik, Dolac
Vitez
FBiH
nizvodno od Modraca
Tinja u FBiH
Srebrenik
ire podruje Goraa
Tabela 3.6.1: Plavne povrine vodnog podruja rijeke Save

Dolina rijeke
Neretva
Bregava
Trebiat
Trebiat
Krupa
Mostarsko blato
Imotsko-bekijsko
polje
Duvanjsko polje
Livanjsko polje
Livanjsko polje
Glamoko polje
Glamoko polje
Podruje
Granica FBiHHC Mostar
ue
ue Humac
Humac - Klobuk
Krupa
Ravni dio u cjelini od Uzaria do
ponorskih zona na jugoistonom
dijelu
Jugoistoni dio polja zona izloena
poplavama zbog nedostatnih
kapaciteta ponora i postojeeg tunela
za evakuaciju voda
ire podruje Kovai zona
predponorske retenzije Kovai na
junom dijelu polja
ire podruje aprazlije- podruje
predponorske retencije
ire podruje Kazanci- podruje
ire podruje Mladekovci- podruje
ire podruje Puine- podruje
V.V.1/20
150,00
62,5
47,00
157,50
126
Plavljena povrina (ha)

V.V.1/100
V.V.1/500
205,00
223,00
66,7
69,31
47,00
47,00
182,00
196,70
127,8
294,1
2.411,50
2.653,00
2.762,60
2.528,00
2.932,00
3.288,00
1.492,00
2.815,80
4.958,00
2.641,00
5.712,00
7.396,8
4.277,00
4.735,00
4.976,00
1.239,00
1.325,60
1.716,8
1.890,60
2.073,00
2.385,6
Tabela 3.6.2: Plavne povrine vodnog podruja Jadranskog mora

120
Podaci preuzeti iz nacrta GPP-glavnog preventivnog plana obrane od poplava FBiH.

Izvor podataka: Procjena sadanje razine zatite od poplava u Federaciji BiH i izrada programa poboljanja'' Zavod
za vodoprivredu d.d. Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar, 2002. godina. Elaboratom nije napravljen
jedinstven pristup u odreivanju plavljenih povrina. Za Vodno podruje rijeke Save plavljene povrine su odreivane
za prirodno stanje korite, bei izgraenih nasipa, dok su za Vodno podruje Jadranskog mora plavljene povrine
odreivane za modificirano stanje korita sa postojeim nasipima.
121

Travanj 2010.
156
hrv

3.6.3.3.
Mape rizika
Slika br. 3.6.4.: Mape plavnog rizika u Federaciji BiH za rang pojave 1/20 godina
Po definiciji Europske Direktive o upravljanju poplavnim rizikom, mape rizika predstavljaju sintezu
mapa plavljenja i mapa potencijalnih teta.122 Mape rizika pomau u procesu odreivanja
prioritetnih mjera i, uope, u procesu stvaranja politike za izradu strategije odrivog razvitka u
sektoru voda. Strategija buduih ulaganja treba da slijedi mjere dobivene na bazi mapa plavljenja
ugroenih podruja (karata opasnosti od poplava) i mapa rizika. Na Slici br. 3.6.4. 123 prikazane su
potencijalne tete za rang pojava velikih voda 1/20 (raene su i za vode ranga pojave 1/100 i 1/500)
za ugroena poplavna podruja.
3.6.3.4.
Negraevinske mjere zatite od poplava
Po ZOV-u Federacije BiH, Vlada Federacije BiH donosi Odredbu o Planovima obrane od
poplava124 (Odredba). Ovom Odredbom utvruju se vrste, sadraj i nain izrade, postupak
usuglaavanja, donoenja, auriranja i uvanja planova zatite od tetnog djelovanja voda u
Federaciji BiH. Zatita od tetnog djelovanja voda odnosi se na obranu od poplava i leda na
vodotocima, zatitu od erozije i bujica, te na mjere zatite i otklanjanja posljedica od iznenadnog
zagaenja voda prouzroenih poplavama. Odredbom se uspostavlja okvir za procjenu i upravljanje
poplavnim rizicima, sa ciljem smanjivanja posljedica tetnog djelovanja voda po ljudsko zdravlje,
okoli, kulturnu batinu i gospodarsku djelatnost.
122
Mape se izrauju na bazi procjenjenih potencijalnih teta, te sraunatih internih stopa rentabiliteta. Osnovu za
utvrivanje stope rentabiliteta ine tete (koje u analizi predstavljaju koristi) i uloene investicije za izgradnju objekata
zatite od voda ugroenih podruja. Za ocjenu ukupnih uinaka proraunate su prosjene tete za sva ugroena
podruja.
123
Mape preuzete iz nacrta GPP- glavnog preventivnog plana obrane od poplava FBiH.
124
Odredba - Sl. novine FBiH, br. 26/09 od 15.4.2009.god.

Travanj 2010.
157
hrv

Mjere, radovi i druge djelatnosti koje se preduzimaju radi obrane od poplava na odreenom
podruju Federacije, definiraju se u odgovarajuem planu obrane od poplava za to podruje.
Obzirom na interdisciplinarni i multilateralni karakter i utjecaj mjera, potrebno je ostvariti
koordinaciju i usuglaavanje sektorskih politika vezanih za upravljanje vodama, zatitu okolia,
prostorno planiranje, poljoprivreda, prevoz, te osigurati uee zainteresirane javnosti.
3.6.3.5.
Sadanja organizacija obrane od poplava
Vlada Federacije BiH, na osnovu Odredbe o planovima obrane od poplava i prijedloga federalnog
ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, donosi Odluku o Glavnom planu operativnih
mjera obrane od poplava, poetkom svake godine za tekuu godinu. Glavni plan operativnih mjera
obrane od poplava za 2008. godinu i organizacijska shema za provedbu obrane od poplava na
podrujima Save i Neretve gdje su izgraeni vodoprivredni objekti (vlasnitvo Federacije BiH), je
slijedea: organ mjerodavan za koordinaciju i usklaivanje izrade Glavnog plana operativnih mjera
i njegovu provedbu je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH; organizacija
koja daje podatke je Federalni meteoroloki zavod Sarajevo; operativni centar za koordinaciju
kljunih djelatnosti obrane od poplava je sjedite Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva FBiH Sarajevo. Na vodnom podruju Jadranskog mora, organizacija koja vri sve radove
na obrani od poplava je Agencija za vodno podruje Jadranskog mora Mostar, direktor Agencije
je glavni rukovoditelj obrane od poplava. Na vodnom podruju rijeke Save, organizacija koja vri
sve radove na obrani od poplava je Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo, direktor
Agencije je glavni rukovoditelj obrane od poplava.
Centri obrane od poplava su u Oraju i Odaku, na vodnom podruju rijeke Save, te crpna stanica
Svitava, zatvaranica Kula Kruevo, u Mostarskom blatu, i Kula zatvaranica Drinovci u
Imotskobekijskom polju, na vodnom podruju Jadranskog mora. Izgraene su uvarske kue koje
slue i kao terenske ispostave obrane od poplava.
3.6.3.6.
Organizacija obrane od leda
Obrana od leda poinje kada se zalede vee povrine vodnog ogledala ili kada se pojavi gomilanje
ili pokretanje ledenih masa, uslijed ega moe doi do opasnosti od poplava ili oteenja
vodoprivrednih i drugih stalnih ili plovnih objekata i ureaja na vodotoku. Na podrujima koja su
obuhvaena Glavnim operativnim planom, obranu od leda vri ista organizacija koja vri i obranu
od poplava. Na ostalim podrujima obranu od leda vre organizacije koje su odreene planom
obrane od poplava za ta podruja. Pri zaleivanju veih povrina ili kada se pojavi gomilanje ili
pokretanje ledenih masa, proglaavaju se redovite ili izvanredne mjere na vodotoku ili dijelu
vodotoka kako bi se otklonile tetne posljedice. U redovite mjere spada promatranje i registriranje
pojave leda (postotak pokrivenosti povrine vodnog ogledala, debljina leda, visina nagomilanih
naslaga leda i sl.). U izvanredne mjere spada preduzimanje intervencija u koritu vodotoka na
razbijanju ledene kore i ledenih barijera miniranjem, ledolomcima ili na drugi adekvatan nain.
3.6.3.7.
Praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava
Da bi se to djelotvornije mogla provoditi operativna obrana od poplava, postavljene su i

automatizirane vodomjerne stanice. Federalni meteoroloki zavod Sarajevo dostavlja podatke i
izvjea informacijskim centrima (osnovani pri agencijama za vodna podruja rijeke Save i
Jadranskog mora). U razdoblju kada se oekuju poplave, podaci se dostavljaju svakodnevno, sa svih
stanica, a kada vodostaji dostignu mjerodavne vodostaje za proglaavanje obrane od poplava (Sl.
Travanj 2010.
158
hrv

Brod, amac upanja, apljina, Humac i dr.), podaci se dostavljaju svaka etiri sata, sve do
ukidanja mjera obrane od poplava.
3.6.3.8.
Reimi rada hidroakumulacija za vrijeme velikih voda
Reim rada hidroakumulacija vri se prema vodoprivrednim uvjetima datim u vodoprivrednim

dozvolama za svaki pojedinani objekt, a do usvajanja planova pogona od strane mjerodavnog
organa. Od momenta uvoenja mjera redovite obrane od poplava, korisnici hidroakumulacija
svakodnevno dostavljaju podatke o razini vode u akumulacijama, dotoku u akumulacije i isputanju
iz akumulacije. Kod izvanredne obrane od poplava, korisnici akumulacija spomenute podatke su
obvezni dostavljati svaka 4 sata u informacijske centre agencija za vodna podruja. Reim punjenja
i pranjenja akumulacijskog prostora predvienog za prihvatanje poplavnog talasa mora biti
detaljno opisan i kao takav predstavljati sastavni dio Plana upravljanja hidrocentralama. Rad
evakuacijskih organa kod proglaene izvanredne obrane od poplava se mora vriti u koordinaciji sa
mjerodavnim tijelima sektora voda. Ako korisnici akumulacija imaju podatke sa hidrolokih i/ili
meteorolokih stanica i eventualnu mogunost daljinske dojave, duni su kod pojave opasnosti od
poplava omoguiti agencijama kontinuirani pristup spomenutim podacima. Na osnovu lanka
IV.b.7. Ustava Federacije donesen je i Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesrea 125 kao plan zatite od prirodnih i drugih nesrea126, te otklanjanje
posljedica od tetnog djelovanja voda. Zatita i spaavanje od prirodnih i drugih nesrea obuhvaa:
programiranje, planiranje, organiziranje, obuavanje i osposobljavanje, provedba, nadzor i
financiranje mjera i otklanjanje posljedica od tetnog djelovanja voda.
3.6.3.9.
Otklanjanje posljedica od tetnog djelovanja voda
Sanacija posljedica tetnog djelovanja voda se vri na osnovu Programa sanacije. Sredstva za
sanaciju osigurava Federacija, ako su tete nastale na vodnoj infrastrukturi/vodnom objektu
(ureaju), dok su za vodne objekte koji nisu u vlasnitvu Federacije sredstva duni osigurati vlasnici
objekata. Program sanacije donosi Vlada Federacije BiH, est mjeseci od dana procjene tete i
pripreme Prijedloga programa sanacije (isti donosi Povjerenstvo za procjenu teta, a sukladno
Zakonu o vodama i Zakonu o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea). Financijskog osiguranja od nepokrivenih poplavnih rizika u Federaciji BiH jo nema,
emu su razlog stare navike od ranijeg drutvenog ustrojstva. Za oekivati je da e razvitkom
trine ekonomije i promjenama vlasnikih odnosa doi do prilagoavanja mjerodavnih institucija i
primjene spomenutih mjera.
3.6.4.
Zatita od erozija i bujica
Brdovito-planinski karakter Bosne i Hercegovine i Federacije BiH uzrokuje stvaranje velikog broja
bujica (Sl.3.6.5) razliite razorne moi, kao i mogunost za stvaranje novih erozivnih procesa.
125
Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea FBiH (Sl. novine FBiH,
br.39/03, od 8.8.2003.g.)
126
Sl. novine FBiH br. 40/08
Travanj 2010.
159
hrv

km
15.000,0
10.000,0
5.000,0
0,0
Neposredni sl. Neretva sa

Ttrebinjicom
Save
Una
Vrbas
Bosna
Drina
Povrina osn. sliva /podsliva
8.185,0
5.400,0
10.460,0
7.200,0
5.029,0
11.535,0
3.320,0
Povrina bujinog sliva/podsliva
1301,0
614,0
2909,0
2546,0
1536,0
3782,0
281,0
Cetina
Slika 3.6.5.: Prikaz bujinih povrina na prostoru BiH
Intenzitetima procesa pogoduju preduvjeti za stvaranje erozije i bujica, a to su, prije svega: reljef,
geoloko-pedoloke podloge, klimatski imbenici, nain uporabe zemljinog fonda i biljni pokriva,
a posebno antropogeni utjecaji (nekontrolirana sjea uma, poari, neadekvatna poljoprivredna
proizvodnja i sl.). Erozivni procesi (Sl. 3.6.6.) uzrokuju velike tete, ispirajui plodna tla na strmim
i nezatienim (i danas sjeom uma ugroenim) povrinama, brdskim dijelovima sliva, smanjujui
poljoprivredne povrine i retencijske kapacitete uma, te retencijske kapacitete tala.
I kat. Ekscesivno jaki erozivni
procesi
I 0%
II 2%
V 15%
III 22%
II kat. Jaki procesi erozije

III kat. Procesi erozije srednje
jaine
IV kat. Slabi procesi erozije
V kat. Veoma slabi procesi
erozije
IV 61%
Slika 3.6.6.: Intenziteti erozivnih procesa u BiH
Erozivni procesi degradiraju i/ili u potpunosti unitavaju vegetaciju u slivu, to pogoduje pojavi
bujinih i sve veih poplava. Bujinim tokovima pogoduju morfoloke znaajke, petrografski sastav
tla, geoloke podloge, litoloke i strukturne osobine materijala, padaline (kao klimatski imbenik), a
posebno veliki utjecaj ima antropogeni imbenik (este sjee, paljevine, paa stoke, krenje uma za
stvaranje njiva itd.), posebno na strmim terenima. Ekonomsko-socijalni uvjeti drutva i ovjek
ubrzavaju procese erozije vie nego svi prirodni uvjeti zajedno. Bujini tokovi u brdskim dijelovima
pokreu enormne koliine nanosa, koje se taloe u ravniarskim dijelovima rijeka, smanjujui im
propusnu mo, u akumulacijama i retenzijama, smanjujui im volumen, oneiavajui akumuliranu
vodu (akumulacije za vodoopskrbu), dovode do pojave mutnoe i sl.

Travanj 2010.
160
hrv

3.6.4.1.
Stanje erozija tla i bujica
Stanje erozije tla i bujica (Sl.3.6.7 i 3.6.8) u segmentu zatite od tetnog djelovanja voda ima
presudnu ulogu na deavanja u ravniarskim dijelovima tokova. Federacija BiH je, generalno
gledano, zahvaena razliitim tipovima i intenzitetima erozivnih procesa i znatnim brojem izrazitih
bujica. Erozijom je zahvaeno oko 90% povrine BiH127, a prema Katastru bujinih tokova i
erozivnih podruja u Bosni i Hercegovini ima 935 bujinih tokova, sa povrinom 12.969 km2.
Stanje erozije u BiH u slivu rijeke Save
km
10.000,00
5.000,00
0,00
Povrina sliva F
Erodirana povrina Fe
Akumulacija nanosa Fa
Kupa
Una
Jablanica
Vrbas
Ukrina
Bosna
Tinja
Drina
705,32
642,13
63,19
7.907,74
7.354,94
552,80
475,02
375,26
99,76
6.260,20
5.634,45
625,75
1.500,18
1.292,97
207,21
10.550,81
9.630,44
920,37
905,19
617,84
287,35
7.321,16
6.949,50
371,66
Sava
-neposredni
sliv
2.402,71
1.189,68
1.213,03
Slika 3.6.7: Stanje erozije na prostoru vodnog podruje rijeke Save Federacije BiH
Dosadanji radovi na ustrojstvu bujica i zatiti tla od erozije vreni su radi zatite odreenih
objekata, kao to su akumulacijski bazeni, autoceste, recipijenti u naseljima i dr. Formirane su i
specijalizirane organizacije za ustrojstvo bujica i zatitu tla od erozije128.
2
km
10.000,00
5.000,00
0,00
Krka
Cetina
Neretva
Jadransko more
neposredni sliv
Povrina sliva F
100,73
2.840,71
8.668,67
1.505,69
Erodirana povrina Fe
99,75
2.260,61
8.071,63
1.455,35
Akumulacija nanosa Fa
0,98
580,10
597,04
110,34
Slika 3.6.8: Stanje erozije na prostoru vodnog podruja Jadranskog mora Federacije BiH
127
Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1994.g.

Vidne rezultate imala je sekcija za slivno podruje HC ''Jablanica'' (poela je sa preorijentacijom poljoprivredne
proizvodnje u slivu).
128

Travanj 2010.
161
hrv

Neophodno je naglasiti da se problemu pojave erozije mora pristupati sustavnije i strunije jer su
posljedice nesagledive. Teko je osigurati veu stabilnost i funkcionalnost reguliranih ustorojenih
nizijskih vodotoka a da se ne pridaje vea pozornost i vanost kompleksnom ustrojstvu sliva.
3.6.5.
Odvodnja unutarnjih voda
Najvei dio plodnog zemljita u Federaciji BiH se nalazi u ravniarsko talasastim podrujima,
prije svega u sjevernom dijelu, brdsko-planinskim dijelovima, odnosno njihovim rijenim dolinama.
Visinska pripadnost poljoprivrednih rejona formira prosjek godinjih padalina i temperatura.
Prosjek padalina u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.100 mm sa neravnomjernom regionalnom i
vremenskom raspodjelom.
Srednjorona strategija razvitka poljoprivrednog sektora istie da je prioritetan zadatak podizanje
plodnosti tla primjenom agromeliorativnih i agrotehnikih mjera, te ustrojstvo i zavravanje
hidromelioracijskih sustava u ravniarskim podrujima, dolinama rijeka i u karstnim poljima. Do
1991. godine se u Bosni i Hercegovini odvodnjavalo oko 70.000 ha, a postojalo je oko 30.000 ha
komasiranih melioracijskih povrina. Poljoprivredno zemljite je resurs ukupnog prostora zemlje i
sa tom injenicom treba startati kod proizvodne organizacije koja mora biti inkorporirana u
prostorne planove. Potrebe osnovnog i detaljnog odvoenja su, nakon zatite od vanjskih voda te
potreba za natapanjem, elementarni uvjeti i pitanja za stabilnu i sigurnu poljoprivrednu proizvodnju.
Melioracijske povrine su formirane u nizinama pored rijeke Save, u irokim nizinama Une, Vrbasa,
Bosne, Neretve, te na zatvorenim karstnim poljima. Sustavi unutarnjeg odvoenja u Federaciji BiH
(Slika 3.6.9.) su do 1991. godine bili izgraeni u potpunosti u odakoj i u srednjoj Posavini, a na
podruju Bihaa, Gornje Spee, Livanjskog i Imotsko-bekijskog polja i Mostarskog blata su samo
djelomino izgraeni.
Neodvodnjeno
65%
Odvodnja otvoreni
kanali
34%
Odvodnja drenani
sistem
1%
Slika 3.6.9: Postojei sustavi unutarnjeg odvoenja na prostoru Federacije BiH.
Veina postojeih sustava za unutarnju odvodnju su u loem stanju, prvenstveno zbog

neodgovarajueg ili nikakvog odravanja, zbog ratnih i poratnih teta, pa ak i ope nebrige za
stanje u kome se sustavi nalaze. Posebne probleme predstavlja kontaminiranost podruja i vodotoka
minama, kao i sama injenica da voda nosi mine129. Takve povrine se nalaze u Posavini (srednjoj i
odakoj), Brkom, Bihau, Cazinu i drugim mjestima. Objekti detaljnog odvoenja, sa prateim
objektima (ploastim propustima, cjevastim propustima, ustavama, kaskadama, sifonima i sl.)
129
BiH je minama najzagaenija zemlja u regiji jugoistone Europe. Ukupna sumnjiva povrina iznosi oko 1.889 km2
(oko 3.68 % teritorije).
Travanj 2010.
162
hrv

uglavnom nisu odravani kako je to zakon zahtijevao, to se, naravno, manifestira u

nefunkcioniranju ukupnog melioracijskog sustava. U slijedeoj tabeli se daje prikaz izgraenosti
melioracijskih sustava u Federaciji BiH.
Podruje
Odaka Posavina
Srednja Posavina
Podsliv Une
Podsliv Vrbasa
Podsliv Bosne
Sliv Neretve
Kraka polja
Ukupna povrina
(ha)
Vodotok
Sava
Sava
Una, Glina i Korana
Vrbas
Bosna
Neretva, Krka i Cetina
18.500
16.000
18.000
1.200
12.300
36.100
59.410
Odbodnjavanje
(ha)
Otvoreni kanali
Drenani sustavi
7.800
250
16.000
400
6.000
0
1.200
800
7.200
0
13.100
0
3.600
100
Ukupno Federacija BiH

161.510
Tabela 3.6.3: Podaci o izgraenim melioracijskim sustavima u Federaciji BiH130
54.900
1.550
Generalno, stanje melioracijskih povrina u Federaciji BiH, zahvaljujui prije svega usitnjenosti
parcela, ratnoj devastaciji i kontaminaciji minama, nedostatku sredstava i dugogodinjem
neodravanju objekata, je loe. Vano je istai potrebu organiziranja zajednikog upravljanja tlom i
vodama unutar slivnog/podslivnog podruja.
3.6.6.
Nedostatak voda
Nedostaci voda su, u zadnje vrijeme, dosta esta pojava, stoga je neophodno osigurati organizaciju
prognoziranja i spreavanja njihovih posljedica. To je stanje uzrokovano nedostatkom vode u zraku
i tlu, malom koliinom padalina i intenzivnom evapotranspiracijom (vrlo bitan uzrok nedostatka
voda - sua)131. Nedostaci voda se ubrajaju u prirodne katastrofe sa najteim posljedicama. Njihov
utjecaj na okoli i posljedice na socioekonomska kretanja, razaranje ravnotee sustava, na
proizvodnju hrane i ostale poremeaje, moe biti katastrofalan. Planove za prognozu i spreavanje
sua treba inkorporirati u planove opih elementarnih nepogoda, odnosno u akcijske planove obrane
od poplava132, odnosno u planove upravljanja vodama. Najvee tete od sua trpi poljoprivreda.
130
Okvirna vodoprivredna osnova BiH, Sarajevo 1994. godine

Sue su definirane (Svjetska meteoroloka organizacija) kao razdoblja sa padalinama manjim od 60 % od prosjenih
u odnosu na prosjek regije (dio podruja koji prekriva najmanje 50% analizirane regije).
132
Na njih se nadovezuju planovi za natapanje.
131

Travanj 2010.
163
hrv

3.7. OSNOVE ZA IZVJEE O STANJU OKOLIA
3.7.
Osnove za izvjee o stanju okolia u Federaciji BiH
3.7.1.
Uvod 133
Na osnovu razmiljanja iz Europske okoline agencije (European Environment Agency EEA) o

tome kako bi se trebala definirati strategija integrirane procjene stanja okolia (Integrated
Environmental Assessment), od strane instituta RIVM134 je doao prijedlog uporabe okvirne
metodologije kojom se zasebno promatraju: pokretaki utjecaji na okoli (''Drivers''), pritisci na
okoli (''Pressures''), stanje (''States''), utjecaji (''Impacts'') i odgovori (''Responces''). Kasnije je
ovo postalo poznato kao DPSIR okvir za integrirano izvjeivanje o stanju okolia prihvaen od
strane Europske okoline agencije. Ovakav okvir omoguava donositeljima odluka da na osnovu
sagledavanja indikatora sadanjeg stanja okolia donesu odluke za djelovanje u buduem razdoblju,
te definiraju poredak ciljeva.
Prema ovom DPSIR okvirnom planu djelovanja, postoji lanac uzrono-posljedinih veza koji
poinje sa ''pokretakim silama'' (ekonomija, ope ljudske djelatnosti), preko (emisije zagaenja),
do ''stanja'' (fizikog, kemijskog i biolokog) i ''utjecaja'' na ekoloke sustave i ljudsko zdravlje, te
konano do politike ''odgovora'' (postavljenje prioriteta odgovora, definiranje ciljeva, indikatora
uspjenosti provedbe ciljeva i sl.). Opi DPSIR okvir djelovanja je prikazan na slijedeoj shemi.
POKRETAI
Sluajevi
pokretaa - D
ODGOVORI
Politike mjera i
definiranje
ciljeva
R
PRITISCI
Zagaivai - P
UTJECAJI
STANJE
Kvalitet - S
Zdravstveno
stanje st.,
ekosustavi- I
133
Koriten materijal: The DPSIR Framework, by P. Kristensen, National Environemntal Research Institute, Denmark,
Department of Policy Analyses. European Topic Centre on Water, European Environment Agency, 2004.
134
National Institute of Public Health and Environment, Bilthoven, Netherlands

Travanj 2010.
164
hrv

3.7. OSNOVE ZA IZVJEE O STANJU OKOLIA
3.7.2.
Veze izmeu DPSIR elemenata-indikatora
DPSIR okvir je veoma koristan u procesu opisivanja uzronih ovisnosti i veza izmeu podrijetla i
posljedica okolinih problema. Primjerice, odnosi izmeu D i P, tijekom ekonomskih
djelatnosti, su u funkciji ekoloke djelotvornosti primijenjenih tehnologija i odgovarajuih sustava
koji se koriste do nieg P se dolazi sa izrazitijim D samo ukoliko je ekoloka djelotvornost
unaprijeena. Slino tome, odnosi izmeu I na ljude i okoli i S su u ovisnosti od otpornosti
ekosustava. U ovisnosti od toga koliko su I (utjecaji) shvaeni, prepoznati i procijenjeni od strane
donositelja odluka vidljiviji su rezultati primijenjenih odgovora (R) na pokretae D.
3.7.3.
DPSIR metoda u oblasti upravljanja vodama
Jedan od ciljeva upravljanja vodama je zatita i ouvanje ljudskog zdravlja, uporedo sa ouvanjem
odrivih vodnih i njima pridruenih ekosustava. Meutim, takoer je vano tono kvantificirati i
identificirati sadanje stanje i utjecaje na ove sustave kako bi se bilo u stanju dati procjenu promjena
u vremenu. Tijekom procjene stanja voda bilo na globalnoj, nacionalnoj ili razini rijenog bazena,
potrebno je definirati odgovore na slijedea pitanja: (i) stanje voda (bilanca voda i pokazatelji
kvaliteta); (ii) vremenski trend (poboljanje ili pogoranje stanja u okvirima prihvatljivih limita ili
ne); (iii) uzronici problema (pritisci na okoli od naselja stanovnitva, od industrije ili od
poljoprivrede); (iv) rezultati provoenja politike akcijskog plana (da li su rezultati u smjeru
ostvarenja zadatih ciljeva).
U nastavku se daje DPSIR okvir za oblast stanja upravljanja vodama u Federaciji BiH.

Travanj 2010.
165
hrv
Travanj 2010.
16
Provedba mjera za smanjenje utjecaja rasutih izvora zagaenja
Formiranje sustava za prikupljanje i tretman otpadnih voda
Slika 3.7.1: DPSIR okvir za Strategiju upravljanja vodama Federacije BiH
Potpora formiranju vienamjenskih vodnih sustava
Definiranje
e
je prioriteta
p o e i
postavljanje ciljeva
Pad nivoa podzemnih voda - Sarajevsko i

Spreko polje
Povean rizik od poplava
Povean salinitet u donjem toku r. Neretve
U kkvalitet
li podzemnih
d
ih voda
d po odreenim
d i
Ugroen
vodnim tijelima
Prekoraenje vaeih standarda voda za kupanje
Gubitak vrsta po odreenim dionicama vodotoka

(Bosna, Sprea, Jala, Stavnja, Miljacka)
Degradacija kvaliteta povrinskih voda na

pojedinim dionicama vodotoka, posebno
podsliva rijeke Bosne
Edukacija javnosti i gospodarstva o neophodnosti racionalnije uporabe voda
"R" - Odgovori
Provoenje politike upravljanja vodama uz

suradnju sa politikom upravljanja okoliem
u Federaciji BiH
Podzemne vode iz pukotisnko-karstnih i

intergranularnih sredina: bilance rezerve
Q=37,11 m3/s
Hidroloki pokazatelji povrinskih voda:

Sopstvene vode: Qsr.g=670 m3/s
KOLIINA VODA
Fiziko-kemijski i bioloki pokazatelji stanja

povrinskih i podzemnih voda
"I" - Utjecaji
j j
OKOLINI UTJECAJI-KVALITET VODA:
Promoviranje i u uvoenje sustava "upravljanje ponudom" umjesto sadanjeg "upravljanje potranjom"

vode
Utjecanjem na makroekonomsku politiku i

meusektorskom
suradnjom
Tokasti izvori zagaenja otpadnim vodama

stanovnitva (S=2,32 M st.): BPK5=50.991 t/g;
N=9.348 t/g, P=2.125 t/g
Industrijski zagaivai: EBS=2.362.557
Odlagalita otpada: nema podataka
IZVORI ZAGAENJA:
N
j poljodjelstvenih
lj dj l
ih povrina
i Q
64M
Natapanje
Q=6,4
m3/g
Energetika -Termocentrale: TC Kakanj Q=8,9 M

m3/g i TC Tuzla Q=18,05 M m3/g
Gospodarstvo - vlastiti vodozahvati Q=59,14

m3/g
Vodoopskrba stanovnitva:
Q=261,54 M m3/god (85% podzemne vode)
"S" - Stanje
j
KVALITET VODA
Racionalna uporaba voda putem smanjenja gubitaka u sustavima i postupnim uvoenjem "ekonomske
cijene vode"
5 ureenih i 54 neodgovarajue odlagalita
RIBNJACI
ODLAGALITA OTPADA
Natapanje poljodjelstvenih povrina. Disperzni

izvori zagaenja povrinskih i podzemnih voda
POLJODJELSTVO
Hidro i termocentrale (TC Tuzla i TC Kakanj)
ENERGETIKA
Potrebe za sanitarnom i tehnolokom vodom te

vodom
d
za hl
hlaenje
j
INDUSTRIJA
Sn=2,33 M, u 2007 g. (po procjeni).

Vodoopskrba, odvoenje i tretman otpadnih
voda. 310 km kanalizacijske mree sa oko
150.000 prikljuaka
"P" - Pritisci
ZAHVAENE KOLIINE VODA:
"D" - Pokretai
STANOVNITVO

3.7. OSNOVE ZA IZVJEE O STANJU OKOLIA U FEDERACIJI BiH

hrv

4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE
4.1. POLAZITA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA
4.
Ciljevi upravljanja vodama i mjere
4.1.
Polazita pri definiranju ciljeva upravljanja vodama
4.1.1.
Razina ugroenosti ope zdravstvene situacije stanovnitva
Jedan od ciljeva upravljanja vodama je i osiguranje potrebnih koliina voda odgovarajueg kvaliteta
za razne namjene koji, pored toga to je naveden u Zakonu o vodama135, proizlazi i iz javnog
drutvenog interesa: ouvanje i unapreenje dobrog opeg zdravstvenog stanja stanovnitva.
Osnovni pokazatelji ope zdravstvene situacije stanovnitva, sa aspekta upravljanja vodama, su:
4.1.1.1.
Opseg stanovnitva javnom vodoopskrbom136
Razina opsega stanovnitva javnom vodoopskrbom se uobiajeno izraava postotcima u odnosu na

ukupno stanovnitvo predmetnog podruja. Na podruju Federacije BiH javnom vodoopskrbom su
uglavnom opslueni stanovnici opinskih centara, eventualno sa prigradskim naseljima
prikljuenim na gradske vodovode. Gledajui po vodnim podrujima, prosjean postotak obuhvaa
stanovnitva vodovodnim sustavima za Vodno podruje rijeke Save iznosi 60%, a za Vodno
podruje Jadranskog mora 58%. Prosjeno, za Federaciju BiH ovaj postotak obuhvaa je oko
60%137.
Usporedba ovih, sa podacima za Bosnu i Hercegovinu, ukazuje da je trend postupnog poveanja
postotka obuhvata stanovnitva, ustanovljen u razdoblju 1971.-1981.-1988. godine, zaustavljen, U
navedenom razdoblju, ovaj postotak je rastao sa 31%, u 1971. godini, na 47% u 1981. godini, da bi
1988. dosegao vrijednost od 56%.138 I po ovim vrijednostima Bosna i Hercegovina je zauzimala
pretposljednje mjesto u tadanjoj Jugoslaviji. Usporedba sa vrijednostima postotka obuhvata u
susjednim zemljama najbolje ukazuje na zaostajanje nae zemlje i Federacije BiH u razvitku
vodovodnih sustava: Hrvatska, 76%139; Austrija, 86%; eka, 87%; Slovaka, 83%; Slovenija,
85%; Maarska, 92%.
Vrijednost specifine potronje vode stanovnitva (domainstva i institucije, bez gospodarstva i
gubitaka) za Federaciju BiH, u prosjeku, iznosi oko 120 l/stan/dan. Ovo naalost ne ukazuje na
racionalno nisku potronju vode u domainstvima, blisku prosjeku u veini razvijenijih europskih
zemalja, ve na nedostatak dostatnih koliina voda u nekim sredinama.
135
lanak 22. Zakona o vodama Federacije BiH: Ciljevi upravljanja vodama

lanak 4. Zakona o vodama Federacije BiH: Javna vodoopskrba oznaava poslove zahvaanja podzemnih ili
povrinskih voda za opskrbu vodom stanovnitva, njihovo preiavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti i dovoenje
do mjesta potronje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahvaena koliina vea od 10 m3/dan.
137
Radi se, kao to je navedeno, u ukupnom stanovnitvu. Postotak obuhvata u opinskim centrima se kree izmeu 94 i
98%.
138
Dugoroni program opskrbe pitkom vodom stanovnitva i privrede u SR BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo,
1988. godina.
139
Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske, Nacrt, 2007.godina.
136

Travanj 2010.
167
hrv

4.1.1.2.
Obuhvat stanovnitva sustavima za odvodnju140 i tretman otpadnih voda
Organizirani sustavi za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda su, uglavnom, koncentrirani na

opinske centre, s tim da je, za razliku od vodovodnih sustava, postotak obuhvata znatno nii.
Procjene za Federaciju BiH govore da je ovaj postotak oko 33%, odnosno ovim sustavima je
ukupno obuhvaeno oko 761.000 stanovnika.141 Recipijenti su povrinske vode. Ukupna duljina
kanalizacijske mree je 2.071 km, odnosno 2,72 m/st.
Komunalne otpadne vode se gotovo u potpunosti u recipijente isputaju bez prethodnog tretmana.
Sadanja situacija je takva da se samo od 44.500 stanovnika otpadne vode tretiraju, to u postotcima
iznosi samo oko 1,9% od ukupnog stanovnitva Federacije BiH.
4.1.1.3.
Kvaliteta povrinskih voda
Kvaliteta povrinskih voda na prostoru Federacije BiH je, generalno govorei sa gledita ope
zdravstvene situacije stanovnitva, ugroen, a na nekim vodotocima ili dijelovima vodotoka i
opasno naruen. Ovo se, razumljivo, uglavnom odnosi na prostor podsliva rijeke Bosne, gdje je
kvaliteta povrinskih voda najloiji. Najznaajniji uzronici zagaenja su komunalne otpadne vode
stanovnitva, kao koncentrirani zagaivai, (22 aglomeracije sa preko 10.000 stanovnika142).
Utjecaj zagaenja industrije, izraen ekvivalentnim brojem stanovnika, iznosi oko 2.400.000.
Negativan utjecaj zagaenja povrinskih voda na zdravlje stanovnitva je potencijalno viestruk a
ogleda se u utjecaju na kvaliteta resursa vode za pie, vode za potrebe natapanja, rekreacije i sl.
4.1.1.4.
Kvaliteta podzemnih voda
Postojea struktura vodnih resursa podzemnih voda koja se koriste za vodoopskrbu stanovnitva je
takva da u ukupnoj koliini zahvaenih voda u postotcima sudjeluju sa 85%. Podzemne vode iz
pukotinsko-karstnih sredina, koje su posebno osjetljive na unos zagaenja, ine 52%. Jasno je da se
najizraeniji negativni utjecaji na zdravstvenu sigurnost stanovnitva ogledaju u ugroenosti
izvorita vode za pie. Zatita ovih izvorita je definirana vaeim Pravilnikom143, kojim su
odreene tehnike i upravne mjere koje se trebaju provoditi u cilju zatite kvaliteta voda. Naalost,
potpuna primjena ovih mjera se ne provodi.
Sustavna osmatranja kvaliteta podzemnih voda se ne provode ali se zakljuci o kvalitetu ovog
vodnog resursa mogu izvui iz podataka o kvalitetu voda koje se zahvaaju za potrebe vodoopskrbe
stanovnitva. Po ovim podacima se moe zakljuiti da je kvaliteta vodnih resursa podzemnih voda
jo uvijek, uglavnom, dobar. Za vei dio ovih voda koje se koriste za vodoopskrbu, izuzev obvezne
dezinfekcije, nije potreban dodatni tretman. Za podzemne vode iz integranularnih sredina podruja
podsliva rijeke Bosne i neposrednog sliva rijeke Save (Spreko polje, prostor oko grada Oraja)
140
Pod ovim pojmom podrazumijevaju se sustavi za prikupljanje i odvodnju urbanih otpadnih voda ije odravanje je u
mjerodavnosti ovlatene organizacije.
141
Predmet posebne analize je stanje ovih kanalizacijskih sustava, dotrajalost, kvalitet odravanja, te lokacije i broj
ispusta u recipijente.
142
Izvor podatka: Gospodarenje kvalitetom voda na razini rijenih slivova u Bosni i Hercegovini, Carl Bro i REC,
2007. god.
143
Pravilnik o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koja se koriste ili
planiraju da koriste za pie, Sl. novine FBiH br.51/2002.
Travanj 2010.
168
hrv

evidentno je nazostvo rastvorenih iona eljeza i mangana, a u nekim zonama i nitrata.144

Posljednjih godina uoen je nepovoljan trend pogoranja kvaliteta voda na vrelima iz pukotinskokarstnih sredina, uglavnom kao rezultat nepaljivih djelatnosti na pripadajuim zonama
prihranjivanja, to je uzrokovalo neminovnost gradnje ureaja za kondicioniranje.
4.1.1.5.
Utjecaj poplava
Poplave, kao prirodan fenomen, imaju negativan utjecaj prvenstveno po sigurnost stanovnitva i
dobara. Meutim, posljedice koje poplave ostavljaju za sobom se ogledaju po zdravstvenu situaciju
stanovnitva putem zagaenja resursa vode za pie ili onemoguenju zahvaanja voda za potrebe
vodoopskrbe. Poplavama su najugroeniji resursi podzemnih voda iz intergranularnih sredina (33%
resursa voda koje se koriste za vodoopskrbu stanovnitva), budui da se nalaze u aluvijonima rijeka.
4.1.1.6.
Zakljuak
Navedeni opi pokazatelji razina zdravstvene sigurnosti stanovnitva na prostoru Federacije BiH
ukazuju da je neophodno poveati razinu ulaganja, a posebno i prvenstveno usmjeriti pozornost
javnosti na sadanje stanje. Kao to je ve navedeno, kvaliteta voda na vodozahvatima je uglavnom
dobar ali e zasigurno biti sve manje kvalitetnih vodnih resursa ukoliko se proces zagaenja voda
nastavi ili intenzivira i ukoliko se zone prihranjivanja izvorita ne zatite. Tek na tako postavljenim
osnovama bit e mogue pristupati irenju opsega javnom vodoopskrbom.
Posebnu temu predstavlja organizacija komunalnih poduzea kojima su povjereni poslovi
zahvaanja i distribuiranja voda, kao i poslovi prikupljanja, odvoenja i, u rijetkim sluajevima,
tretmana otpadnih voda. Rad i organizacija ovih poduzea je u mjerodavnosti opina ili kantona,
odnosno uglavnom je koncentriran na opinske centre. Stoga je i izraen nesklad u razini
organiziranja i razvijenosti. Zato e biti neophodno pristupati procesima organiziranog uvezivanja
vie komunalnih organizacija na osnovu ekonomskih, tehnikih i ostalih uvjeta, a sve u cilju
racionalnijeg rada, poveanja kvaliteta usluga i stupnja obuhvaa stanovnitva.
4.1.2.
Sigurnost stanovnitva i dobara
Sigurnost stanovnitva i dobara, za oblast upravljanja vodama, se ogleda razinom zatite prostora
Federacije BiH od tetnog djelovanja voda, kao to su: poplave, poplave uzrokovane ledom, erozije
i bujice. Prostor Bosne i Hercegovine, kao i Federacije BiH, posljednjih je decenija bio uglavnom
poteen poplava irih razmjera. Treba, meutim, imati na umu da je zemlje Europe, samo u
razdoblju 1998.-2004. godina, zadesilo preko 100 razarajuih poplava sa oko 700 rtava i 25 biliona
eura osiguranih sredstava. Ovaj i slini primjeri ukazuju na svu ozbiljnost potrebe zatite od tetnog
djelovanja voda konkretnim akcijama.
Sadanja situacija, gledajui po stanju objekata za zatitu od voda, je takva da se, prvenstveno zbog
financijske situacije, ne uspijeva obavljati ni redovito odravanje145. Takvo stanje je osnovni uzrok
nezadovoljavajue razine zatite od tetnog djelovanja voda sa visokom rizicima od poplava,
nedovrenim i neodravanim melioracijskim sustavima i samo djelomino saniranim ratnim
oteenjima.
144
Stanovnitvo na prostoru amca i Oraja je dugo razdoblje ugroeno endemskom nefropatijom. Nema znanstveno
dokazane povezanosti ove bolesti sa kvalitetom podzemnih voda iako se na ovaj uzrok sumnja.
145
Izuzetak ine prostori odake i srednje Posavine gdje se odravanje sustava za obranu od poplava obavlja redovito i
u potrebnom obimu (izuzev kosina nasipa na etapama koje nisu deminirane).

Travanj 2010.
169
hrv

4.1.3.
Meunarodne obveze i ugovori
Meunarodni okvir upravljanja vodama definiran je geopolitikim poloajem Bosne i Hercegovine,

odnosno pripadnou zemljama Mediterana Jadranskog sliva, kao i zemljama na slivu rijeke
Dunav. Poloaj Bosne i Hercegovine na prostoru zapadnog Balkana, odnosno pripadnost skupini
zemalja sa opredjeljenjem ka lanstvu u Europskoj uniji (EU), najjasnije odreuje krajnji okvir u
oblasti upravljanja vodama.
4.1.3.1.
Europski okvir upravljanja vodama146
Proces razvitka europskih propisa o vodama traje skoro 30 godina. U poetku su, za zemlje lanice
EU, usvojeni standardi kvaliteta za povrinske vode koje se koriste za vodoopskrbu stanovnitva.
Potom, obvezujui ciljevi kvaliteta vode za pie i propisi o kvalitetu voda za uzgoj ribe i koljki,
voda za kupanje i podzemnih voda.147 Druga faza razvitka propisa o vodama je bila zasnovana na
zakljucima Ministarskog seminara o politici voda EU iz 1988. godine na kojem je razmotrena
potreba donoenja propisa EU o ekolokom kvalitetu voda, odnosno zatraeno je da se donesu
prijedlozi unapreenja ekolokog kvaliteta povrinskih voda u zemljama EU. Rezultat ove odluke
su nove direktive o vodama kojima je uveden obvezan bioloki tretman otpadnih voda (po potrebi i
vii stupanj), kao i o kontroli zagaenja voda nitratima sa poljoprivrednih povrina. Zagaenja voda
iz velikih industrijskih pogona su regulirana 1996. godine, a revidirani standardi kvaliteta vode za
pie su objavljeni 1998. godine.148
Nakon provedbe postupka konzultacija, postignut je konsenzus o potrebi donoenja jedinstvenog
okvirnog pravnog instrumenta kojim bi se zamijenila dotadanja fragmentarna politika u sektoru
voda EU, to je rezultiralo prijedlogom Direktive kojom bi se uspostavio okvir za europsku politiku
voda. Konano je Okvirna direktiva o vodama stupila na snagu 2000. godine.149
Svrha ove Okvirne direktive o vodama (ODV), lanak 1., je uspostava okvira za zatitu unutarnjih
povrinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda. ODV je osnovni pravni
instrument od kojeg se oekuje: da omogui spreavanje daljnjeg pogoranja, zatitu i poboljanje
statusa akvatinih ekosustava, zavisnih terestinih ekosustava i movarnih podruja; unapreenje
odrivosti uporabe voda, zasnovanoj na dugoronoj zatiti vodnih resursa; poveanje zatite i
unapreenje akvatine ivotne sredine i davanje doprinosa ublaavanju posljedica poplava i sua.
ODV se zasniva na osnovnom principu po kojem se rijeni sliv, kao prirodna hidroloka cjelina,
smatra optimalnom jedinicom upravljanja. Drave lanice imaju obvezu da identificiraju ova
podruja na svojim teritorijima, te da osiguraju odgovarajue administrativne aranmane sa
146
Koriten materijal publikacije: EU Water Framework Directive, Okvirna direktiva EU o vodama, Novi Sad, 2005.
Urednik dr.Slavko Bogdanovi
147
Direktiva 76/464/EEC iz 1976 o zagaenjima uzrokovanim isputanjem odreenih materija u akvatinu ivotnu sredinu,
Direktiva 82/176/EEC iz 1982 o graninim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za isputanje ive u sektoru industrije,
Direktiva 85/513/EEC iz 1983 o graninim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za isputanje kadmija,
Direktiva 84/156/EEC iz 1984 o graninim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za isputanje ive u sektorima osim industrije,
Direktiva 84/491/EEC od 1984 o graninim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za isputanje heksaklorocikloheksana,
Direktiva 86/280/EEC od 1986 o graninim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za isputanje odreenih opasnih supstanci
ukljuenih u listu Aneksa I Direktive 76/464/EEC
148
Direktiva 91/271/EEC od 1991. o tretmanu komunalnih otpadnih voda

Direktiva 91/616/EEC od 1991. o zatiti voda od zagaenja uzrokovanog nitratima
Direktiva 80/778/EEC od 1980. koja se odnosi na kvalitet voda namjenjen ljudskoj uporabi
Direktiva 2007/60/EZ od 23.10.2007. godine o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima
149
iz poljoprivrednih izvora,
Direktiva 2000/60/EC

Travanj 2010.
170
hrv

odreivanjem odgovornih organa za primjenu pravila ODV-a na svakom podruju rijenog sliva na
svojoj teritoriji.150
Direktivama o: procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, podzemnim vodama i zagaenju
akvatinog okolia opasnim supstancama se zaokruuje legislativa o vodama u EU, ije osnove
predstavlja ODV, i sa kojom ine jedinstvenu cjelinu. Kasnije, lipnja 2008. godine, Europski
parlament i Vijee su usvojili Direktivu o Strategiji upravljanja morima151, (2008/56/EC).
Direktivom se, za zemlje lanice, uspostavlja okvir za poduzimanje neophodnih mjera u cilju
dostizanja ili odranja dobrog okolinog statusa152 u morskom okoliu, najkasnije do 2020. godine.
4.1.3.2.
Meunarodne konferencije o upravljanju vodama
Odreene smjernice i preporuke donesene na svjetskoj razini, istina, nemaju obvezujui karakter ali
imaju snagu uputa i meunarodno prihvaenih pravila rada, te, kao takve, utjeu na nain
upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.153
Jedna od konferencija od utjecaja na planove upravljanja vodama skoro svih zemalja je
Meunarodna konferencija o vodama i okoliu (International Conference on Water and the
Environment), odrana u Dablinu, Irska, sijenja 1992. godine. Osnovni rezultat ove Konferencije
je set preporuka za provedbu akcija na lokalnom, nacionalnom i meunarodnoj razini koje se
baziraju na slijedea etiri principa upravljanja vodama154:
Svjea voda je ogranieno i ranjivo prirodno dobro koja je osnova za odriv ivot, razvitak i
okoli. Budui da je voda u prirodi osnova ivota, efektivno upravljanje vodnim resursima
zahtjeva sveopsean pristup kojim e se povezati socijalni i ekonomski razvitak sa zatitom
prirodnih ekosustava. Efektivno upravljanje povezuje uporabu poljoprivrednog zemljita i voda na
cijelom podruju prihranjivanja akvifera podzemnih voda.
Razvitak i upravljanje sektora voda treba biti bazirano na irem ueu, to obuhvaa korisnike,
planere i donosioce odluka, na svim razinama planiranja. ire uee u procesima donoenja
odluka je rezultat poveane svijesti javnosti o znaaju voda. To znai da se odluke, tijekom
procesa planiranja i provedbe odreenih projekta, donose i na najniim razinama odluivanja, sa
punim ueem javnosti i korisnika voda.
ene imaju sredinju ulogu tijekom opskrbljivanja, upravljanja i racionalne uporabe voda.
Sredinja uloga ena, kao opskrbljivaa, korisnika i predvoditeljica zatite okolia, je rijetko bila
prepoznata u institucionalnim planovima razvitka i upravljanja vodnim resursima. Primjena ovog
principa zahtjeva prepoznavanje posebnih potreba ena, kao i osnaivanje njihovog uea u
procesima donoenja odluka i primjene planova.
Voda ima ekonomsku vrijednost, po svim oblicima uporabe, i treba biti prepoznata kao
ekonomsko dobro. Po ovom principu, vano je prepoznavanje osnovnog ljudskog prava na pristup
150
lanak 3.1-2 Okvirne direktive o vodama, lanak 3.1-2

Marine Strategy Framework Directive, (2008/56/EC), 17. lipanj 2008.
152
Po direktivi: Dobar okolini status: okolini status morskih voda koje omoguavaju ekoloki diverzitet, vode koje su
iste, zdrave i produktivne i da je uporaba morskog okolia na razini odrivosti potencijala za sadanje i budue
generacije.
151
153
UN konferencija o ivotnoj okolini, (UN Conference on the Human Environment), tokholm, 1972. god;
UN konferencija o vodama, (UN Conference on Water), Mar de Plata, 1977. god;
Konferencija o okoliu i razvitku (Conference on Environment and Development), Rio de Janeiro, 1992.
Svjetski samit o odrivom razvitku, Johanesburg, 2002. god.
154
god;
The Dublin Statement on Water and Sustainable development, Dublin, Ireland, 31. January 1992.

Travanj 2010.
171
hrv

istoj vodi i sanitetskoj opremi po snoljivoj cijeni. Neprepoznavanje ekonomske vrijednosti voda
dovodi do ugroavanja stanja okolia i vodnih resursa. Gospodarenje vodama kao ekonomskim
dobrom je vaan put ka dostizanju djelotvorne uporabe, a ujedno i put ka konzerviranju i zatiti
vodnih resursa.
Navedena etiri principa upravljanja vodama (Dablinski principi) su osnova koncepta integriranog
upravljanja vodama, koji se zakljucima ove Konferencije, i sve vrijeme nakon toga, promovira
kao osnova razvitka nacionalnih sektora voda. Integrirano upravljanje vodama je proces kojim se
promovira koordinirani razvitak i upravljanje vodama, zemljitem i pripadajuim prirodnim
resursima radi ostvarenja maksimalnih ekonomskih i socijalnih koristi, na ravnopravnoj osnovi, bez
ugroavanja odrivih vitalnih ekosustava. Vaan aspekt integriranog upravljanja vodnim resursima
je ukljuivanje ope drutvene dimenzije, to podrazumijeva: (i) Koordinaciju djelatnosti sektora
voda sa ostalim sektorima uz definiranje politike za razvitak, na svim razinama odluivanja; (ii)
Ukljuivanje svih zainteresiranih strana-subjekata155 u procese odluivanja. To, naravno,
podrazumijeva ope drutvene napore u polju edukacije stanovnitva kako bi zainteresirane osobe
imale neophodno znanje za puno ukljuenje u procese donoenja odluka; (iii) Podrazumijevanje da
odluke o planiranju razvitka, bilo kojeg sektora (proizvodnja hrane, transportne strategije, razvitak
energetike, razvitak urbanih centara), moraju ukljuivati i utjecaje na sektor voda; (iv) U procese
donoenja odluke, pri upravljanju odreenim vodnim podrujem, potrebno je ulaziti i na osnovu
podataka koji se odnose na stanje ekonomije, sociologije, obiljeja okolia i sl.
Treba znati da integrirano upravljanje vodnim resursima podrazumijeva novi nain razmiljanja, pa
shodno tome i djelovanja, koji prije nudi vodilje za konceptualni okvir rada nego konkretne i
decidne upute. Sa druge strane, uvoenje ovakvog naina upravljanja vodnim resursima, samo po
sebi, ne mora podrazumijevati nikakve nove institucije. Ono to se zahtjeva je promjena
uobiajenog naina rada i razmiljanja tako da se gleda ire od svoje konkretne oblasti i da se shvati
da zadaci i djelatnosti sektora voda ne mogu biti neovisni od djelatnosti ostalih sektora. Pored
navedenog, ovakvim nainom upravljanja vodama se promovira element decentralizacije putem
osnaenog utjecaja zainteresiranih strana, sa proirenjem podruja procesa donoenja odluka do
najniih razina. To je sustavni proces odrivog razvitka po kojem se upravljanje i uporaba vodnih
resursa vri u kontekstu drutvenih, ekonomskih i okolinih ciljeva. Ukratko, to je koncept koji se
zasniva na meusobnoj ovisnosti mnogih korisnika ogranienih vodnih resursa (poveanje
zahvaenih koliina voda za natapanje poveanje zagaenja sa poljoprivrednih povrina manje
raspoloivih kvalitetnih koliina za potrebe natapanja i industrije). Mnogo je primjera koji ukazuju
da je neustrojen i nekontroliran nain unisektorske uporabe vodnih resursa tetan i neodriv.
155
Stakeholders termin iz engleskog jezika koji se u ovom dokumentu koristi kao zainteresirana strana (pravna i
fizika), sukladno zakljucima Konvencije o pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti o odluivanju i pristupu
pravosuu po pitanjima okolia, Aarhus, 1998. Terminom se obuhvaaju: razna ministarstva van sektora voda
zaduena za prostorna i razvojna pitanja, za privredu, zdravstvo, energetiku, ekologiju, promet, ekonomiju. Takoer,
predstavnike lokalnih zajednica, znanstvene institucije, sportske udruge, nevladine organizacije, skupine graana i sl.
Travanj 2010.
172
hrv

4.1.3.3.
Milenijski razvojni ciljevi (MRC)
Usvajanje Milenijske deklaracije, rujna 2000. godine, od strane 189 lanica Ujedinjenih naroda
(UN) je bio vaan moment za globalnu suradnju u 21. stoljeu156. Deklaracija je postavila kljune
izazove sa kojima se susree ovjeanstvo na pragu novog milenija, odgovore na ove izazove i
ustanovila konkretne mjere za ocjenu napretka u meusobno povezanim ciljevima i zadacima o
razvitku, upravljanju, miru, sigurnosti i ljudskim pravima. Deklaracijom su postavljeni, kao
program na svjetskoj razini, 8 uzajamno povezanih razvojnih ciljeva. Takoer, definirani su brojni
zadaci za ostvarenje ovih ciljeva do 2015. godine. Radi se o opem, globalnom programu ostvarenja
blagostanja u svijetu, zatiti i promociji ljudskih prava, o programu oko kojeg se trebaju okupiti i
suraivati svi akteri razvitka, javni i privatni sektor, lokalna zajednica, civilno drutvo, NVO-i itd.,
radei na globalnoj i lokalnoj razini.
Svakako da se upravljanjem vodama moe dati znaajan doprinos u procesu ostvarenja MRC-a. Ni
ekonomski ni socijalni razvitak se ne mogu omoguiti bez sigurnog pristupa vodnim resursima i
jasno je da ostvarenje veine MRC-a ovisi o nainu upravljanja vodama. Integrirano upravljanje
vodnim resursima je na tragu odrivog upravljanja to je, zapravo, put podravanju ostvarenja
MRC-a157. Djelatnosti dostizanja MRC-a daju priliku preispitivanja i modificiranja sadanje
paradigme razvitka po kojoj nacionalni razvitak i strategija ublaenja ili eliminiranja siromatva,
osnauju vieznanu ulogu koju nain upravljanja vodama ima u djelatnostima ekonomskog
razvitka i zatite okolia.
Naini i podruja gdje sektor voda moe direktno doprinijeti ostvarenju MRC-a su prikazani kroz
svakih od 8 MRC-a:
MRC 1: Uklanjanje siromatva i gladi: voda i upravljanje vodnim resursima su esencijalni za

ekonomski razvitak, a ujedno, i direktno omoguavaju bolje uvjete ivota za siromane slojeve
stanovnitva. Siromane regije su ranjive na utjecaje poplava, sua i ostalih za vode vezanih
prirodnih katastrofa, to je podruje rada sektora voda;
MRC 2: Dostizanje sveobuhvatnosti osnovnog obrazovanja: za nau zemlju, pa tako i
Federaciju BiH, ovdje se moe govoriti o kvalitetu osnovnog obrazovanja koje je u svezi sa
sigurnom vodoopskrbom i eliminiranjem oboljenja vezanih za zagaenu pitku vodu (obino sa
lokalnih vodovoda u ruralnim sredinama);
MRC 3: Unapreenje jednakosti polova i potpora enama: ene su obino primarni korisnici
voda, kako u domainstvima, tako i u proizvodnim djelatnostima (npr. poljoprivreda). Pored
toga, primjena Dablinske konferencije omoguava enama snanije uee u procesima
odluivanja;
MRC 4: Reduciranje smrtnosti djece: ope zdravstveno stanje najmlae populacije je direktno
ovisno o stanju okolia gdje pravilna vodoopskrba i sanitarije imaju kljunu ulogu;
MRC 5: Unapreenje zdravog materinstva: Bolesti uzrokovane zagaenom vodom unutar
obitelji vie napadaju ene. Stoga poduzimanje mjera ka kvalitetnijom vodoopskrbom
pozitivno djeluje na zdravlje materinstva;
156
Koriten materijal: Izvjee o humanom razvitku milenijski razvojni ciljevi BiH 2003., UNDP BiH 2003.
godine i Handbook for Developing Integrated Water Resources Management and Water Efficency Strategies, Global
Water Partnership, 2006.
157
Treba znati da se integriranim upravljanjem vodnim resursima ne podrava samo ostvarenje MRC-a ve i dugoroni
ekonomski razvitak, smanjenje siromatva i zatita okolia. Ovakav nain upravljanja vodama nije samo plan djelatnosti
kreiran da dovede do odreenih ciljeva ve nain razmiljanja kojim se naglaava multisektoralno planiranje razvitka,
to se MRC-om i podrazumijeva.
Travanj 2010.
173
hrv

MRC 6: Suzbijanje HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti: Kvalitetna vodoopskrba, kao i

efektivno upravljanje vodnim resursima na lokalnoj razini, mogu pomoi smanjenju bolesti
vezanih za vode;
MRC 7: Osiguranje odrivosti okolia: Voda ima kljunu ulogu u odrivoj uporabi prirodnih
resursa. U mnogim podrujima glavni okolini problemi, bilo da se radi o zagaenju okolia,
erozijama ili gubitku biodiverziteta, su vezani za vode. Direktan doprinos koji sektor voda
moe dati ostvarenju ovog cilja je dostizanje uravnoteenog odnosa izmeu ekonomskog
razvitka i okoline odrivosti.
MRC 8: Razvitak globalnog partnerstva za razvitak: Voda je prirodni resurs koji ne poznaje
granice, a mnogo je sredina gdje je suradnja po pitanju uporabe voda, na odrivim osnovama,
neophodna. Ono to se takoer dijeli meu mnogim regionima i zemljama je opa predanost
ostvarenju MRC-a, a budui da su vode od kljune vanosti za ostvarenje ovih ciljeva, suradnja
po pitanju upravljanja ovim resursom je od velike vanosti.
4.1.3.4.
Relevantni ugovori i konvencije
Pripadnost prostora Bosne i Hercegovine rijenom bazenu Dunava i slivu Jadranskog mora
odreuje ili e u skoroj budunosti odreivati, specifine okvire upravljanja vodama i osnove
meudravne suradnje koji su odreeni konvencijama, ugovorima i sporazumima:
Konvencija za zatitu rijeke Dunav (Dunavska konvencija)
Odlukom o ratifikaciji Konvencije o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav158 Bosna i
Hercegovina je preuzela obveze definirane ovom Konvencijom. Ciljevi i principi suradnje zemalja
potpisnica Konvencije su159:
Zemlje potpisnice e teiti postizanju ciljeva odrivog i pravednog upravljanja vodama, to

ukljuuje i ouvanje, poboljanje i racionalnu uporabu povrinskih i podzemnih voda u slivu gdje
god je to mogue.
Ugovorne strane e suraivati po osnovnim pitanjima upravljanja vodama, te poduzimati
odgovarajue zakonite, administrativne i tehnike mjere da bi se odralo ili poboljalo stanje
okolia i kvaliteta voda sliva Dunava.
Zemlje potpisnice razumijevaju urnost poduzimanja mjera za ublaavanje zagaenja i
racionalnije potronje voda, kao i urnost mjera ka odrivoj uporabi voda. Ovaj je cilj posebno
usmjeren ka postizanju odrive uporabe vodnih resursa za komunalne, industrijske i
poljoprivredne svrhe.
Princip zagaiva plaa i princip predostronosti predstavljaju osnovu svih mjera za zatitu voda
sliva Dunava.
Suradnja u sektoru voda mora biti usmjerena ka odrivom upravljanju vodama, odnosno ka
kriterijima stabilnog i ekoloki sigurnog razvitka koji su istovremeno usmjereni ka: (1) odravanju
ope kvalitete ivota; (2) odranju trajnog pristupa prirodnim resursima; (3) izbjegavanju trajnih
teta po okoli i zatitu eko sustava, odnosno provedba preventivnog pristupa.
Za provedbu ove Konvencije, oformljeno je Meunarodno povjerenstvo za zatitu rijeke Dunav

(ICPDR) sa sjeditem u Beu.
158
159
Sl. glasnik Bosne i Hercegovine br.1/05 od 25.1.2005. godine

Citat iz lanka 2. Konvencije

Travanj 2010.
174
hrv

Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera (Helsinka

konvencija)
Konvencija je potpisana oujka 1992. godine u Helsinkiju a nastala je kao odraz potreba da se na
meunarodnoj razini definiraju mjere za spreavanje, kontrolu i smanjenje isputanja opasnih tvari
u vodni okoli. Konvencijom se definira opa meunarodna suradnja i okvir djelatnosti o zatiti
meunarodnih povrinskih i podzemnih voda. Opi cilj Konvencije je zatita povrinskih i
podzemnih voda putem prevencije, kontrole i smanjenja prekograninog utjecaja. Od zemalja
potpisnica se trai da kreiraju i slijede realne, razumne i, na ekolokim osnovama definirane,
planove o upravljanju vodama. Konvencijom su definirane zasade upravljanja vodama:
predostronost, u cilju izbjegavanja moguih prekograninih posljedica isputanjem tetnih tvari,
zasada zagaiva plaa, po kojem trokovi mjera za spreavanje, kontrolu i redukciju zagaenja
snosi zagaiva, te zasada da vodnim resursima treba upravljati tako da se ne dovodi u pitanje
mogunost buduih generacija da zadovolje vlastite potrebe, odnosno zasada odrivog upravljanja
vodama. Za zemlje potpisnice su odreena pravila djelovanja saeta u slijedeem: (1) spreavanje,
kontrola i smanjenje emisije zagaivaa na mjestu nastanka; (2) provedba monitoringa stanja
prekograninih voda; (3) razmjena informacija; (4) odgovornost za priinjenu tetu; (5)
informiranje javnosti. Potpisivanje i ratificiranje ove Konvencije drava Bosna i Hercegovina jo
nije uinila.
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save
Regionalna suradnja zemalja koje gravitiraju rijeci Savi definirana je Okvirnim sporazum o slivu
rijeke Save,160 kojim je dogovoreno: (i) uspostava meunarodnog reima plovidbe; (ii) uspostava
odrivog upravljanja vodama; (iii) poduzimanje mjera u cilju spreavanja ili ograniavanja tetnih
posljedica od voda i (iv) uspostava mehanizama za kreiranje djelotvorne multilateralne suradnje
zemalja podsliva rijeke Save.
Ugovor o ustrojstvu vodoprivrednih odnosa sa Republikom Hrvatskom
Bilateralni odnosi sa susjednom Republikom Hrvatskom iz oblasti upravljanja vodama odreeni su

posebnim dokumentom o ustrojstvu odnosa u oblasti voda izmeu dviju zemalja, od zajednikog
interesa (Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o ustrojstvu
vodoprivrednih odnosa161), a na osnovu Konvencije o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i
meunarodnih jezera Helsinka konvencija.
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja (Barcelonska konvencija)
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaenja, zajedno sa Protokolom o prevenciji

zagaenja od odlaganja otpada iz brodova i aviona, potpisana je 1976. a na snagu je stupila 1978.
godine. Svrha ovih dvaju dokumenata je ogranienje zagaenja u regija Mediterana. Konvenciju su
potpisali predstavnici 21 zemlje koje izlaze na Sredozemno more,162 a odluka o ratifikaciji je
objavljena 1977.163
160
161
162
163
Sl. glasnik BiH br.8/2003. Meunarodni ugovori

Sl. list RBiH, posebno izdanje-meunarodni ugovori, br.6, od 25.12.2006. god.
Meu njima i tadanja Jugoslavija

Sl. list SFRJ (Meunarodni ugovori) br.12/77

Travanj 2010.
175
hrv

Konvencija predvia suradnju i razmjenu informacija meu dravama potpisnicama u situacijama

iznenadnih zagaenja sa ciljem smanjenja ili otklanjanja priinjenih teta. Svrha Konvencije je
davanje potpore principima odrivog razvitka u podruju Mediterana, kao i smanjenje i, ako je
mogue, spreavanje unosa zagaenja u obalne vode. Zemlje potpisnice posebnu pozornost
usmjeravaju na slijedee tipove zagaenja: (i) zagaenja uzrokovana odlaganjem otpada iz brodova
i aviona; (ii) zagaenja od brodova; (iii) zagaenja uzrokovana istraivanjima i eksploatacijama
sirovina na morskom dnu i obalnom pojasu i (iv) zagaenja uzrokovana kontinentalnim
djelatnostima. Osnovni principi djelovanja po ovoj Konvenciji su saeti u slijedeem: (i)
predostronost i prevencija; (ii) zagaiva plaa i isti; (iii) integralna kontrola zagaenja kroz
upravljanje vodnim resursima obalnih podruja; (iv) slobodan pristup informacijama o stanju
okolia i (v) izvjeivanje o koliinama zagaenja voda, tla i zraka. Kao to je navedeno, tadanja
Jugoslavija je potpisala i ratificirala Barcelonsku konvenciju 1977. godine. Drava Bosna i
Hercegovina je aktom o sukcesiji (Sl. list R BiH br.15/95 i Sl. list R BiH br.15/95) niz
meunarodnih obveza, koje se odnose na okoli, unijela u svoj pravni sustav. Meu njima i
predmetnu Barcelonsku konvenciju 1.3.1992. godine, kao i protokole 2 (1.3.1992.), 3 (1.3.1992.), 5
(22.10.1994.) i 6 (22.10.1994.).
Meunarodna konvencija o spreavanju zagaivanja mora naftom
Potpisana u Londonu 1954. a stupila na snagu 1958. godine, ova Konvencija je od strane tadanje
Jugoslavije prihvaena 1973. godine164. Drava Bosna i Hercegovina je ovu Konvenciju ratificirala
1994. godine.165
Meunarodna konvencija o zatiti od zagaenja mora sa brodova
Potpisana u Londonu 1973. godine a stupila na snagu 1983. godine. Tadanja Jugoslavija ju je
prihvatila 1985.166 a drava Bosna i Hercegovina 1994. godine.167
Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donoenju odluka i pristupu

pravosuu po pitanjima okolia (Arhuka konvencija)168
Konvencija je potpisana 1998. godine u Arhusu, Danska, a nastala je na osnovu prepoznate potrebe
da se u polju zatite okolia unaprijedi mogunost pristupa informacijama i sudjelovanje javnosti u
donoenju odluka kako bi se doprinijelo kvalitetu i primjenjivosti donesenih odluka, te kako bi se
javnosti pruila prigoda da iskae stav i miljenje o odreenim projektima. Postupak ratifikacije ove
Konvencije od strane BiH je okonan rujna 2008. godine.169
164
Sl. list SFRJ MU 60/73 i 53/74

Sl. list R BiH 13/94
Sl. list SFRJ MU 2/85
167
Sl. list R BiH br.13/94
168
Convention on access to information, public participation in decision making and access to justice in environment
matters, Aarhus, Denmark, 25 june 1998.
165
166
169
Sl. glasnik BiH br.8/08 Meunarodni ugovori, od 15.9.2008.

Travanj 2010.
176
hrv

4 CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE
4.2. OPI CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA
4.2.
Opi ciljevi upravljanja vodama
Zakonom o vodama Federacije BiH (ZOV) je Strategija upravljanja vodama prepoznata kao
osnovni planski dokument razvitka u oblasti upravljanja vodama, sa jednim od sastavnih dijelova:
ciljevi i smjerovi zatite voda, zatite od tetnog djelovanja voda i odrive uporabe voda.
Strategijom je, kao to ZOV navodi, potrebno odrediti politiku upravljanja vodama Federacije BiH,
odnosno odrediti smjerove djelovanja po pitanjima zatite voda, zatite od tetnog djelovanja voda i
odrive uporabe voda.
Na osnovu sagledanog stanja u podruju upravljanja vodama Federacije BiH i definiranih polazita,
odreeni su i opisani ciljevi upravljanja vodama za zacrtano plansko razdoblje do 2020. godine,
odnosno odgovarajue mjere koje se imaju provesti radi ostvarenja ciljeva.
Postavljanje, definiranje i obrazlaganje ciljeva Strategije ima slijedei hijerarhijski raspored:
Opi ciljevi upravljanja vodama Federacije BiH
Strateki i operativni ciljevi upravljanja vodama, po oblastima, sa odgovarajuim mjerama
Pravni okvir
Ekonomski
okvir
Institucion.
okvir
Uporaba voda
Zatita voda
Zatita od
voda
Opi ciljevi upravljanja vodama se mogu nazvati i vizijom razvitka, to predstavlja skup ciljeva
navedenih u Zakonu o vodama Federacije BiH, (lanak 22.), a koji su:
postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekolokog potencijala povrinskih i podzemnih voda,
odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosustava170;
umanjenje teta uzrokovanih raznim tetnim djelovanjem voda;
osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajueg kvaliteta za razne namjene i podsticanje
odrive uporabe voda, uzimajui u obzir dugoronu zatitu raspoloivih izvorita i njihovog
kvaliteta.
Navedeni ciljevi se odnose na osnovne djelatne oblasti upravljanja vodama: zatita voda, zatita od
voda i uporaba voda, uz podsticanje odrivog upravljanja vodama, to je prepoznato kao javni
interes i to predstavlja odrednicu razvitka ove oblasti.
Pojam odrivo upravljanje vodama, ne u kontekstu dostizanja takvog naina upravljanja ve kao
ideja odnosno osnova razmiljanja, podrazumijeva neophodnu promjenu fokusa interesiranja i
djelovanja unutar oblasti upravljanja vodama. U dosadanjem razdoblju ova oblast je bila usmjerena
170
Stanje povrinskih voda- oznaava stanje vodnog tijela povrinskih voda koje je odreeno njegovim ekolokim ili
kemijskim stanjem, uzimajui ono koje je loije;
Vodno tijelo povrinskih voda oznaava izoliran i posebno promatran dio povrinske vode kao to je: jezero, potok,
rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojas obalne morske vode;
Stanje podzemnih voda oznaava stanje vodnog tijela podzemnih voda koje je odreeno njegovim kvantitativnim ili
kemijskim stanjem, uzimajui ono koje je loije;
Travanj 2010.
177
hrv

4 CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE
4.2. OPI CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA
ka osiguranju potrebnih koliina voda za vodoopskrbu stanovnitva, proizvodnju hrane i

zadovoljenje potreba energetike i industrije. Prepoznavanje potreba okolia je rijetko razmatrano.
esto se izmeu ova dva vida potreba za vodom stavljao znak konflikta, odnosno neophodnog
izbora: zadovoljiti ili stanovnitvo ili okoli. Zakljucima Konferencije o okoliu i razvitku171 iz
Rija 1992. godine, napravljen je zaokret u razmiljanju o modernom upravljanju vodama. Sredinji
princip je ukazivanje na meuovisnost ivota stanovnitva i okolia. Drugim rijeima, osiguranje
voda za opstojnost okolia znai indirektnu uporabu voda za potrebe stanovnitva. Gospodarenje
vodama treba biti organizirano tako da je koliina, kvaliteta i pouzdanost voda zasnovana na
odranju ekolokih funkcija od kojih stanovnitvo ovisi, a koje imaju biti ouvane tako da uporaba
voda ne ugroava odrivost akvatinih i pripadajuih ekolokih sustava.
171
United Nations Conference on Environment and Development (UNCED), Rio, 1992.

Travanj 2010.
178
hrv

4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE
4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA
4.3.
Ciljevi upravljanja vodama i mjere po oblastima
4.3.1.
Uvod
Hijerarhijski poredak ciljeva, prikazan u stavku 4.2., prvenstveno podrazumijeva definiranje

stratekih ciljeva kojima se odreuju generalni smjerovi djelovanja po pojedinim oblastima
upravljanja vodama. Nakon toga su odreeni operativni ciljevi sa mjerama za realiziranje koji
predstavljaju korake po smjerovima djelovanja ka stratekim ciljevima. U narednoj tabeli je dat
prikaz ciljeva upravljanja vodama, po pojedinim oblastima:
R. broj
1
2
2
3
4
Pravni okvir
Strateki ciljevi:
Pravna reforma sektora voda, koja proizlaze iz potrebe za prilagoavanjem novim drutvenim
uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa
stabiliziranja i pridruivanja BiH EU
Operativni ciljevi:
Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU
Ciljevi koji proizlaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija
Ekonomski okvir
Strateki ciljevi:
Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veu
zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodnim resursima
Poboljanje uinkovitosti, unaprjeenje transparentnosti i poveanje odgovornosti u upravljanja
vodama
Osiguranje financijske odrivosti u upravljanja vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga
uz postupno uvoenje ekonomske cijene vode
Operativni ciljevi:
Ekonomski racionalnije i okoliki prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i realiziranje mjera

za prelazak sa postojee prakse upravljanja ponudom na upravljanje potranjom za vodom
Postupni prelaz na sustav koji bi osigurao dugorono odrivo financiranje u oblasti upravljanja
vodama, te puno pokrie trokova od korisnika usluga ili iz drugih izvora.
Poboljanje procesa odluivanja o vidovima uporabe vodnih resursa
5
6
7
8
9
10
6
7
Institucionalni okvir
Strateki ciljevi:
Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu procesa
pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda.
Operativni ciljevi:
Institucionalno jaanje sektora voda Federacije BiH
Osnaenje strunih kapaciteta
Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode
Uspostava referentne(ih) i ovlatenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda
Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u sluajevima pojave akcidentnih i
iznenadnih zagaenja voda
Uporaba voda
Strateki ciljevi:
Poveanje obuhvata i poboljanje javne vodoopskrbe
Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u oblastima iji razvitak ovisi od interesa trita

Travanj 2010.
179
hrv

Operativni ciljevi
11
12
13
14
Poveanje obuhvata javnim vodovodnim sustavima sa sadanjih 60% na priblino 80% na kraju
planskog razdoblja Strategije
Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sustavima za oko 15%
Racionalna uporaba, zatita, unapreenje stanja i ouvanje vodnih resursa koji se koriste ili se
planiraju koristiti za potrebe javne vodoopskrbe
Ouvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta uporabe i zatite iz Zakona o vodama FBiH,
sukladno oekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvitak ovisi od interesa trita i
opeg ekonomskog napretka
Zatita voda
Strateki ciljevi
Postizanje i odravanje dobrog stanja povrinskih i podzemnih voda radi zatite akvatine flore i
faune i potreba korisnika voda
Operativni ciljevi
15
Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podruje rijeke Save i Vodno podruje Jadranskog
mora
16
Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda
17
18
Smanjenje emisije tetnih i toksinih materija koje produciraju pojedini industrijski zagaivai
kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja i principa "zagaiva plaa"
Smanjenje koliina zagaenja koje dospijeva u povrinske i podzemne vode sa ustrojenih i
divljih odlagalita krutog otpada
19
Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti
20
Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje umama
21
Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000
stanovnika
22
Smanjenje zagaenja od prometa
23
Uspostava zatienih podruja sukladno Zakonu o vodama FBiH
9
24
25
26
27
28
Zatita od voda
Strateki ciljevi
Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama
Operativni ciljevi
Obnova i sanacija postojeih, te izgradnja i odravanje sustava zatitnih vodnih objekata u cilju
poveanja stupnja sigurnosti obrane od poplava
Izrada i donoenje planova za zatitu od tetnog djelovanja voda
Smanjenje erozije
Uspostava Programa za borbu protiv sue
Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe-ruenja ili prelivanja ustava

Travanj 2010.
180
hrv

4.3.2.
Pravni okvir
4.3.2.1.
Metodoloki pristup
Da bi se, u pogledu pravnih i institucionalnih aspekata upravljanja vodama u Federaciji BiH, mogao
formulirati jedan logian i konzistentan koncept i da bi se mogli pravilno odrediti ciljevi, rokovi i
odgovarajue mjere za njihovo postizanje u okviru tog koncepta, u ovom poglavlju su sadrana
objanjenja zbog ega su izabrani odreeni pristupi.
4.3.2.1.1. Razlozi za reviziju vodnog prava i propisa o vodama
U osnovi, postoji dva bitna razloga za temeljnu reviziju vodnog prava i propisa o vodama
Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, raspadom SFRJ i nastankom novih drava na tom prostoru,
nastala je potreba da se, u novim uvjetima i na nov nain definiraju svi odnosi u drutvu povodom
voda, da se na adekvatan nain uredi uloga drave u upravljanju vodama, odnosno uloga svih
organa javne vlasti kojima je zadatak da tite javni interes na ovom polju, prue sigurnost
stanovnitva u svim aspektima povezanima sa vodama i da osiguraju ravnopravan tretman svih
gospodarskih subjekata kojima je voda u bilo kom pogledu potrebna za obavljanje njihovih
proizvodnih i uslunih djelatnosti. Ta uloga suvremene drave, koja uvijek ovisi od ustavne
strukture zemlje, bitno je razliita od uloge koju je ranije imala socijalistika drava u uvjetima
sveobuhvatnog reima drutvene ili dravne svojine.
Ovi razlozi nisu specifini samo za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, ve bi se moglo rei da
su isti i za sve zemlje u tranziciji od socijalistike kao trinoj ekonomiji i demokratski ustrojenim
drutvima. Radi se o procesu koji je, u raznim fazama, u toku u svim zemljama jugoistone Europe,
osim Grke.
Transformiranje ranijeg drutvenog, odnosno dravnog sustava vodoprivrede u moderni sustav
upravljanja vodama je proces koji nije jednostavan, niti se moe okonati za kratko vrijeme
preduzimanjem jednokratnih tranzicijskih mjera. To pokazuju suvremena iskustva ne samo u
zemljama u susjedstvu ve i u drugim zemljama sredinje i istone Europe. ire gledajui, zapravo
se na cijelom europskom kontinentu moe zapaziti velik napor da se tradicionalni sustavi
upravljanja vodama u raznim dravama transformiraju kako bi se osigurao uspjeniji odgovor na
izazove koje donose poveani zahtjevi za vodom, poveana opasnost od daljnjih zagaenja voda i
ugroavanja akvatinih i zavisnih terestrinih ekosustava do kojih dovodi drutveni razvitak i, u isto
vrijeme, neophodnost djelotvornog odgovora na posljedice klimatskih promjena koje se esto
javljaju u vidu ranije rijetko zabiljeenih poplava ili poveanih sua.
Osim ovih razloga za promjene u sustavu upravljanja vodama za koje bi se moglo rei da su
inherentni samom procesu tranzicije u kojem se zemlja nalazi i potrebama izazvanim promjenama u
prirodi, odluka BiH da se ukljui u europske integracijske procese, posebno potpisivanjem
Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju sa Europskom unijom (16. lipnja 2008. godine) i
njegovom ratifikacijom (22. listopada 2008. godine), sobom nosi i vrlo konkretne i precizne
zahtjeve u odnosu na nain kako u Bosni i Hercegovini treba da se upravlja vodama. Kao dio
sveobuhvatne politike EU, dakle politike koja postavlja odreene zahtjeve za promjenama, pred sve
segmente drava koje ele da postanu kandidati za lanstvo u EU i, u odreenom momentu, lanice
EU, i sustav upravljanja vodama Federacije BiH se suoava za brojnim i sloenim zahtjevima na
tom polju. U najkraem, radi se o zahtjevu da se u BiH u potpunosti prihvati i primjenjuje pravo EU

Travanj 2010.
181
hrv

koje se odnosi na vode i zatitu ivotne sredine (kao neposredni iri okvir upravljanja vodama), tj.
onaj dio Community Acquisa kojim se ta pitanja ureuju u EU.
4.3.2.1.2. Razlozi za institucionalnu reformu
Strukturne promjene u drutvu i dravi do kojih je dolo tijekom 90-ih godina prolog stoljea
razlog su da su se institucije mjerodavne za upravljanje vodama, kao i brojni propisi o vodama, u
velikoj meri pokazale neadekvatnim ili potpuno neprilagoenim novim uvjetima. Zakonom o
vodama iz 2006. godine zapoet je i proces institucionalnih promjena u upravljanju vodama. Time
su osigurane osnovne pretpostavke za daljnju izgradnju institucionalnog sustava upravljanja
vodama koji e biti u stanju da na adekvatan nain odgovori na izazove upravljanja vodama
Federacije BiH i Bosne i Hercegovine i da se osigura realiziranje ciljeva utvrenih ovom
Strategijom.
4.3.2.1.3. Neke ope znaajke Strategije i trenutka u kome se donosi u pogledu ciljeva i
rokova
Strategija upravljanja vodama je ZOV-om iz 2006. godine definirana kao instrument kojim se
odreuje politika voda Federacije BiH. Njen sadraj, mjerodavnost i postupak za pripremu i
donoenje takoer su elementi utvreni Zakonom. Strategija se donosi na razdoblje od 12 godina i
predvieno je da se donese do 2009. godine. Ne ulazei ovdje u prikaz i analizu zakonom utvrenih
elemenata sadraja Strategije, potrebno je ukazati na injenicu da je najvei broj tih elemenata
identian elementima sadranim u Okvirnoj direktivi EU o vodama (ODV), posebno obveznim
elementima planova upravljanja rijenim slivovima. Kako je Okvirna direktiva instrument politike i
kako mora biti transponirana u nacionalne pravne sustave drava lanica, ona se na odgovarajui
nain moe transponirati u pravni sustav Federacije BiH samo putem obvezujuih propisa (tj.
zakona i sekundarnih propisa za izvrenje zakona). U sluaju Federacije BiH, transpozicija Okvirne
direktive je, prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede FBiH, izvrena u
visokom stupnju ve ZOV-om FBiH iz 2006. godine. Meutim, pravi obim i kvaliteta transpozicije
Community Acquisa bit e neophodno ocijeniti tijekom i u okviru primjene SSP-a, pri emu bi bilo
neophodno prethodno donijeti veliki broj podzakonitih akata.
Ovdje se, zapravo, postavlja pitanje kakav pristup zauzeti u odreivanju obima i sadraja Strategije.
Strategija sigurno nee odgovoriti svojoj svrsi ako se njome samo ponove opredjeljenja Zakona o
vodama iz 2006. godine. Njome se mora dati neto vie, tj. njome se, za pravni okvir, mora otvoriti
jasna perspektiva u vremenu za razvitak konzistentnog sustava propisa o vodama u potpunosti
sukladnih zahtjevima EU.
Imajui u vidu naprijed izloene razloge zbog kojih je temeljna strukturna promjena sustava
upravljanja vodama u Federaciji BiH, ali isto tako i na razini BiH, neminovna, ini se loginim
zakljuak da se pred Strategiju upravljanja vodama, kao instrument dugorone politike Federacije
BiH, postavlja zahtjev da, s jedne strane, bude oblikovana na takav nain da, u prvom redu, sadri
ope, strateke ciljeve, smjer institucionalnih i pravnih promjena u oblasti upravljanja vodama,
izazvanih unutarnjim razlozima Federacije BiH i BiH, a potom i ue, operativne ciljeve.
S druge strane, Strategijom se moraju jasno odrediti kratkoroni i srednjoroni ciljevi koji se moraju
postii kako bi se u sustav upravljanja vodama Federacije BiH i BiH inkorporirali svi zahtjevi EU
koji se odnose na upravljanje vodama, sukladno Sporazumu o stabiliziranju i pridruivanju (SSP).
Preciznije reeno, ovaj segment Strategije koncentrira se na punu transpoziciju propisa EU o
vodama, uglavnom kroz podzakonite akte za ije donoenje su rokovi utvreni Zakonom o vodama
iz 2006. Strategijom je, u izvjesnoj mjeri, utvren fleksibilniji vremenski okvir od zakonitog jer je
Travanj 2010.
182
hrv

Sporazumom o stabiliziranju i pridruivanju utvren rok od est godina za potpunu transpoziciju

odgovarajuih propisa o vodama EU i za njihovu primjenu u BiH. Osim toga, Strategijom se
utvruje precizna vremenska dinamika za izvrenje obveza koje Federacija BiH mora ispuniti
sukladno odreenim rokovama utvrenim SSP-om. Najvaniji cilj upravljanja vodama Federacije
BiH i Bosne i Hercegovine jeste postizanje potpune usuglaenosti domaeg sustava pravnih normi o
(upravljanju) vodama sa Communioty Acquisom i njihova puna primjena i osigurana provedba.
Oba ta aspekta, koji su jasno vidljivi i dostatno definirani u trenutku pripreme Strategije, moraju biti
u harmoninom i konzistentnom razvitku u Strategiji jer e se samo na taj nain postii da ista bude
jedan svrsishodan i primjenjiv instrument na koji e se Federacija BiH s pouzdanjem oslanjati u
preduzimanju svih pravnih i institucionalnih zahvata u sustavu upravljanja vodama, ije
preduzimanje predstoji na putu ka EU u godinama primjene Strategije.
Pored izloenog, mora se imati u vidu i to da e na vitalne elemente Strategije (poglavito na obim,
strukturu, vremenski redoslijed i dinamiku promjena), pored obveza utvrenih Sporazumom o
stabiliziranju i pridruivanju, odluujui utjecaj imati sadraj programa za provedbu SSP-a i rokovi
koji budu utvreni u predstojeim pregovorima BiH sa Povjerenstvom Europskih zajednica172 o
inkorporiranju i primjeni prava EU koje se odnosi na vode u pravni sustav BiH. Stoga je jasno da
Strategija mora biti dostatno fleksibilna da omogui pridravanje rokova i uvjeta koji budu
usuglaeni sa Povjerenstvom, da ne bude usko grlo ili prepreka procesu prikljuenja BiH Europskoj
uniji, a posebno da ne bude politika podloga za donoenje takvih pravnih i institucionalnih rjeenja
kojima bi se, u sutini, izbjegavala ili oteavala primjena zahtjeva EU na ovom polju.
Kao rezime, moe se rei da se Strategijom, kad je rije o pravnom i institucionalnom okviru
upravljanja vodama, nastoji utjecati na ostvarenje slijedeeg stratekog cilja:
Strateki cilj 1:
4.3.2.2.
Pravna reforma sektora voda, koja proizlazi iz potrebe za prilagoavanjem novim

drutvenim uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao
dio procesa stabiliziranja i pridruivanja BiH Europskoj uniji
Strateki cilj 1: Pravna reforma sektora voda, koja proizlazi iz potrebe za

prilagoavanjem novim drutvenim uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima EU u
oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabiliziranja i pridruivanja BiH
Europskoj uniji
4.3.2.2.1. Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU

Ciljevi koji se ele postii i svrhe zbog kojih se donose propisi o vodama u EU su brojni ali se nee
pogrijeiti ako se, u najsaetijem vidu, kae da je to u osnovi postizanje visoke razine zatite ivotne
sredine, kao cjeline, i zatita ljudskog zdravlja. Okvirnom direktivom o vodama (ODV), koja je
osnovni pravni i temeljni instrument politike voda u EU (koja se odnosi na povrinske vode,
prelazne vode, vode obalnog mora i podzemne vode), saeto formulirani ciljevi dati su u jednom
sloenijem vidu i oni obuhvaaju spreavanje daljnjeg pogoranja, zatitu i poboljanje statusa
vodnih tijela, ouvanje i zatitu akvatinih ekosustava, zavisnih terestrinih ekosustava i movarnih
podruja, unapreenje odrivosti uporabe voda zasnovano na dugoronoj zatiti dostupnih vodnih
resursa, poveanje zatite i unapreenje akvatine ivotne sredine, izmeu ostalog i preduzimanjem
mjera za smanjenje isputanja, emisija i rasipanja prioritetnih supstanci i prestankom ili postupnim
obustavljanjem isputanja, emisija i rasipanja prioritenih opasnih supstanci u cilju postupnog
172
U daljnjem tekstu: Povjerenstvo

Travanj 2010.
183
hrv

smanjivanja zagaenja podzemnih voda. Jedan od ciljeva je i ublaavanje posljedica poplava i

nedostataka voda.173
Okvirna direktiva o vodama nije jedini pravni instrument koji se mora transponirati u pravni sustav
Federacije BiH kad su vode u pitanju. Tijekom rada na Strategiji, nainjen je pokuaj da se saini
to obuhvatnija lista propisa EU koji se direktno odnose na vode i tzv. vodoravne propise, ija
primjena je neizbjena u procesu upravljanja vodama. (Taj popis je dat u poglavlju 4.3.2.4. Prilozi)
Potrebno je rei da se svakim od tih propisa posebno utvruju ciljevi (koji se, za potrebe ove
Strategije, mogu nazvati i operativnim) koji se njihovim donoenjem ele postii. Istovremeno,
propisi EU o vodama sadre inkorporiran vremenski plan sa preciznim rokovima za postizanje
utvrenih ciljeva. Tranaspozicijom propisa EU o vodama, na razini Federacije BiH uspostavljaju se
i ciljevi, odreuju rokovi i definiraju mjere koje e biti primijenjene da bi se ti ciljevi postigli. Time
politika upravljanja vodama EU postaje i politika upravljanja vodama u FBiH, odnosno, poto
obveza transpozicije, provedbe i izvravanja propisa vai za cijelu zemlju, ista politika vai i za
Republiku Srpsku (RS) i Distrikt Brko (DB).
4.3.2.2.2. Principi na kojima se zasnivaju zahtjevi EU
Okvirnom direktivom o vodama odreeni principi i koncepti upravljanja vodama, u profesionalnoj i
znanstvenoj javnosti iroko prihvaeni, uvedeni su u obveznu primjenu. Tako se kae da se
odrivim pristupom upravljanju takvim esencijalnim resursom kakav je voda, ne uzima u obzir
samo dragocjeni vodni ekosustav, ve se istovremeno uzimaju u obzir i zahtjevi koji se tiu
ekonomije i ljudskog zdravlja koji zavise od tog resursa.174
Holistikom zatitom ekosustava, osigurava se da slatkovodna i obalna (morska) ivotna sredina
budu zatiene u cjelini, ukljuujui sve rijeke, jezera, estuare, obalne i podzemne vode. Od
primjene koncepta po kome se utvruju ambiciozni ciljevi i omoguuje uporaba fleksibilnih
sredstava za njihovo postizanje, oekuje se da dobrim statusom voda do 2015. godine osigura
zadovoljenje ljudskih potreba, funkcioniranje ekosustava i zatitu biodiverziteta. Smatra se da su ti
ciljevi ambiciozni i konkretni a njihovo ostvarenje mjerljivo. Istovremeno, fleksibilnost se u
Okvirnoj direktivi osigurava kroz mogunost njihovog dostizanja na ekonomski najdjelotvorniji
nain, uz mogunost uspostave prioritetnih planskih ciljeva.175
Princip integriranja planiranja podrazumijeva da proces planiranja, koji treba da dovede do plana
upravljanja rijenim slivom-vodnim podrujem, mora biti koordiniran kako bi se ostvarili ciljevi
utvreni Okvirnom direktivom. Iako se Okvirnom direktivom, uglavnom, ureuju pitanja koja se
odnose na kvalitetu povrinskih voda, obvezno je i integriranje aspekata kvantiteta voda u planove,
uglavnom kad je rije o rizicima od poplava i upravljanje suom. Kvantitativni aspekti podzemnih
voda su ve ukljueni u Okvirnu direktivu. Istovremeno, smatra se od izuzetne vanosti sektorsko
integriranje, posebno sa planovima i programima u oblasti poljoprivrede, ruralnog i regionalnog
razvitka, uporaba zemljita, plovidbe, proizvodnje hidrocentralne energije i istraivanja.176
Princip pravilne zemljopisne razine podrazumijeva da je prirodna oblast za upravljanje vodama
slivno podruje (catchment area) ili rijeni sliv (river basin). Poto rijeni sliv presijecaju brojne
173
lanak 1. Okvirne direktive o vodama

COMMISSION STAF WORKING DOCUMENT, Accompanying document to the COMMUNICATION FROM
THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL Towards Sustainable Water
Management in the European Union, First stage in implementation of the Water Framework Directive 2000-60-EC,
Brussels, 22.03.2007, SEC(2007) 362, pp. 5-6.
175
Id.
176
Id.
174

Travanj 2010.
184
hrv

administrativne granice, upravljanje vodama zahtjeva tijesnu suradnju izmeu svih mjerodavnih
organa i institucija. Direktivom se uspostavlja obveznost ove suradnje unutar drava lanica EU,
kao i izmeu njih, i ohrabruje se takva suradnja sa dravama izvan EU. Smatra se da se ovim
principom, uz princip integriranja planiranja, osigurava istinsko vodoravno i vertikalno integriranje
sustava upravljanja vodama.177
Uvoenjem principa zagaiva plaa u obliku politike plaanja uporabe voda, sa elementima
povrata trokova i stvarnih trokovno-efektnih mehanizama, su kljune toke u primjeni
ekonomskih instrumenata u korist ivotne sredine. Time e se doprinijeti odrivom upravljanju
nedostatnim resursima.178
Aktivna participacija u procesu donoenja odluka koje se odnose na upravljanje vodama jeste
princip ija je obveznost uvedena Arhukom konvencijom i anticipirana Okvirnom direktivom.
Pravo sudjelovanja u odluivanju o djelatnostima u okviru rijenog sliva imaju sve zainteresirane
osobe, ukljuujui sektor biznisa, poljoprivrede, nevladine organizacije koje se bave ivotnom
sredinom i lokalne zajednice.179
4.3.2.2.3. Rokovi za zadovoljenje zahtjeva EU
Sporazumom o stabiliziranju i pridruivanju (SSP) predvieno je da e se pridruivanje BiH
Europskoj uniji provoditi postupno i da e u potpunosti biti ostvareno u prelaznom razdoblju od
najvie est godina. Provjera provedbe SSP-a e se vriti jednom godinje, a najkasnije do isteka
tree godine od stupanja na snagu SSP-a izvrit e se temeljna provjera njegove primjene u BiH.180
Rok za postupno usklaivanje propisa u BiH sa Community Acquisom poeo je da tee 16. lipnja
2008. kad je SSP potpisan i istie najkasnije 15. lipnja 2014. godine (jer, po SSP-u, toliko najdulje
moe trajati prelazno razdoblje).181 U okviru ovog estogodinjeg roka, utvreni su kratkoroni i
srednjoroni prioriteti. Kratkoroni prioriteti se moraju ispuniti u roku 1-2 godine, dok je za
ispunjenje srednjoronih prioriteta predvien rok 3-4 godine. Izriito je predvieno da se prioriteti
tiu i propisa i njihove provedbe.182
Izmeu kljunih kratkoronih prioriteta u svezi sa upravljanjem vodama, mogu se istai jaanje
administrativnih kapaciteta za provedbu obveza iz SSP-a i Prelaznog sporazuma, ubrzanje procesa
privatizacije, usvajanje dravnog zakona o okoliu kako bi se stvorio okvir za harmoniziranu zatitu
okolia u cijeloj zemlji, uspostava dravne agencije za okoli i osiguranje njenog propisnog
funkcioniranja, daljnje jaanje administrativnih kapaciteta institucija koje se bave okoliem,
posebno na dravnoj razini, te poboljanje komunikacija i koordinacije izmeu tih institucija.183
Kao srednjoroni prioriteti navedeni su nastavak rada na postupnoj transpoziciji Acquisa, sa
posebnim naglaskom na upravljanje izmeu ostalog kvalitetom voda i integriranom spreavanju i
kontroli zagaivanja, na poveanje investicija u infrastrukturu za zatitu okolia, sa posebnim
naglaskom na prikupljanje i obradu otpadnih voda i opskrbe pitkom vodom, osiguranje da zahtjevi
177
Id.
Id.
179
Id.
180
lanak 8.
181
lanak 170.
182
Odluka Vijea EU o principima, prioritetima i uvjetima sadranim u Europskom partnerstvu sa BiH i ukidanju
Odluke 2006/55/EC, Brisel, 6.11.2007., COM(2007) 657, Aneks: Europsko partnerstvo za BiH u 2007., str. 5
183
V. supra, ref. 6, str. 6. i 11.
178

Travanj 2010.
185
hrv

u pogledu zatite okolia, tj., u ovom kontekstu zatite voda, budu ukljueni u definiranje i
provedbu drugih sektorskih politika.184
Transpozicijom i potom provedbom propisa EU o vodama u pravni sustav Federacije BiH (u
predstojeem estogodinjem razdoblju), stvara se obveza da se rokovi za postizanje ciljeva
utvreni tim propisima moraju potovati. Kad je rije o rokovima za postizanje ciljeva, primjera
radi, utvrenih Okvirnom direktivom o vodama, isti se raunaju od dana njenog stupanja na snagu
(to je bazni termin za raunanje svih rokova185), a ostavljen je rok od:
tri godine za njenu transpoziciju u nacionalne pravne sustave i odreivanje rijenih slivova,
podruja rijenih slivova i organa mjerodavnih za podruja rijenih slivova;
etiri godine (ili godinu dana od isteka roka za transpoziciju) za karakteriziranje rijenih
slivova: pritisaka, utjecaja i ekonomske analize;
est godina (ili tri godine od isteka roka za transpoziciju) za uspostavu mree monitoringa i
(najkasnije) za poetak konzultacija sa javnou;
osam godina (ili pet godina od isteka roka za transpoziciju) za javnu prezentaciju nacrta plana
upravljanja rijenim lijevno-vodnim podrujem;
devet godina (ili est godina od isteka roka za transpoziciju) za konanu izradu plana
upravljanja rijenim slivom, ukljuujui programe mjera;
10 godina (ili sedam godina od isteka roka za transpoziciju) za uvoenje politika cijena;
12 godina (ili devet godina od isteka roka za transpoziciju) programi mjera su u punoj
primjeni (operativni);
15 godina (ili 12 godina od isteka roka za transpoziciju) ciljevi koji se tiu ivotne sredine su
postignuti; prvi ciklus upravljanja je zavren;
21 godinu (ili 18 godina od isteka roka za transpoziciju) okonava se drugi ciklus upravljanja;
27 godina (ili 24 godine od isteka roka za transpoziciju) okonava se trei ciklus upravljanja.
Pri opredjeljivanju rokova za realiziranje odreenih ciljeva Federacije BiH, morat e se potovati
navedeni obrazac koji je utvren za svaku direktivu. Neophodna prilagoavanja specifinoj situaciji
u Federaciji BiH i BiH i bit e mogue usuglasiti u okviru procesa realiziranja SSP-a u pregovorima
sa Povjerenstvom Europskih zajednica.
Ovdje je dat pregled vremenskog modela za Okvirnu direktivu. Analizom ciljeva i rokova za
njihovo ostvarivanje, utvrenim ostalim direktivama koje se moraju transponirati u pravni sustav
Federacije BiH, moe se dobiti relativno precizan vremenski model kojim bi bile obuhvaene sve
obveze po osnovu prilagoavanja Federacije BiH zahtjevima EU u pogledu upravljanja vodama.186
4.3.2.2.4. Instrumenti meunarodnog vodnog prava
Osim obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju, Bosna i Hercegovina ima
i druge meunarodne obveze koji proizlaze iz meunarodnih ugovora u kojima je BiH jedna od
strana. Strategijom su obuhvaeni odreeni ciljevi i, u svezi s tim, obveze mjerodavnih organa koje
proizlaze iz primjene multilateralnih ugovora o upravljanju vodama vodnog podruja rijeke Save
(FASRB) i sliva Dunava (DRPC) koji su, isto tako, sukladni politici EU o vodama. Ovi ciljevi
Strategije e se realizirati sukladno odgovarajuim instrumentima meunarodnih povjerenstava
slivova (ICSRB i ICPDR).
184
Op. cit. str. 17-18.

Kao drugi bazni termin moe biti uzet momenat pune transpozicije Okvirne direktive u nacionalni pravni sustava ili
istek roka do koga je transpozicija, suglasno Okvirnoj direktivi, morala biti izvrena.
186
Takav tabelarni pregled je dat u poglavlju 5. Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama
185

Travanj 2010.
186
hrv

Obveze BiH po ugovorima o upravljanju obalnim vodama Jadranskog mora, takoer, su iskazani u
vidu ciljeva i dinamike njihovog ostvarivanja kroz primjenu Morske strategije EU, kao i obveze po
drugim meunarodnim ugovorima koje je BiH ratificirala, naprimjer po ugovorima o zatiti ivotne
sredine koji se odnose i na vode.
Ovdje treba imati u vidu injenicu da e, vremenom, neizbjeno dolaziti do proirenja
meunarodnopravnih obveza BiH. Dijelom e razlog tome biti novi meunarodnopravni
instrumenti kojima e BiH pristupiti. Meutim, razlog moe biti i to to je EU strana nekog
multilateralnog ugovora, pa se taj ugovor kao dio Community Acquisa, takoer, mora transponirati u
nacionalni pravni sustav i primjenjivati.
4.3.2.3.
Operativni ciljevi i mjere za pravni okvir
Operativni ciljevi za pravni okvir djelovanja su slijedei:

Operativni cilj 1 :
Operativni cilj 2 :

Ciljevi koji proizlaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija
4.3.2.3.1. Operativni cilj 1: Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU

4.3.2.3.1.1. Preiavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda
Direktivom Vijea od 21. svibnja 1991. o tretmanu komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC),
utvren je cilj koji obuhvaa zatitu ivotne sredine od tetnih posljedica isputanja komunalnih
otpadnih voda (urban waste water) i otpadnih voda iz nekih industrijskih sektora.187 Rok za
transpoziciju ove direktive u nacionalne sustave drava lanica bio je 30. lipanj 1993. godine. Rok
od est mjeseci, tj. do 31. prosinca 1993. godine, bio je ostavljen dravama lanicama da ustanove
osjetljiva i manje osjetljiva podruja na svojoj teritoriji.188
Rok od sedam i po godina (tj. do 31. prosinca 2000. godine) bio je ostavljen za obvezni sekundarni
tretman otpadnih voda prije isputanja u recipijent iz svih aglomeracija sa vie od 15.000 ekvivalent
stanovnika, a dodatnih pet godina (tj. do 31. prosinca 2005. godine) ostavljeno je aglomeracijama
koje imaju od 10.000 do 15.000 ekvivalent stanovnika.189 Meutim, za otpadne vode koje se
isputaju u osjetljiva podruja, rok za vii stupanj preiavanja od sekundarnog tretmana za
otpadne vode iz svih aglomeracija preko 10.000 ekvivalentnih stanovnika bio je krai samo pet i
po godina, tj. do 31. prosinca 1998. godine.
Dravama lanicama bio je ostavljen rok od est mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive (tj. do
31. prosinca 1993. godine) da donesu propise kojima e urediti obvezu pribavljanja specifine
dozvole ili suglasnosti za isputanje industrijskih otpadnih voda u komunalne sustave za
prikupljanje i preiavanje komunalnih otpadnih voda. Rok za okonanje odlaganja mulja
izbacivanjem sa brodova u povrinske vode ili isputanjem kroz cjevovode ili drugim sredstvima,
bio je 31. prosinac 1994. godine (dvije i po godine od dana stupanja Direktive na snagu).
187
Pod komunalnim vodama se podrazumijevaju vode iz domainstava ili mjeavina tih voda i industrijskih otpadnih
voda i/ili atmosferske vode iz naselja (run-off rain water). Pod industrijskim otpadnim vodama podrazumijevaju se
otpadne vode sa lokacija na kojima se obavlja bilo koja industrijska djelatnost (trade and industry), osim otpadnih voda
iz domainstava i atmosferskih voda iz naselja.l. 1. i 2.
188
l. 5.1. i 6.1., aneks II.
189
lanak 4.

Travanj 2010.
187
hrv

Poznato je da realiziranje obveza po osnovu ove Direktive iziskuje ogromna investicijska sredstva.
Zbog toga e za pregovore sa Povjerenstvom od posebne vanosti biti dobra priprema podataka i
realno sagledavanje rokova za realiziranje obveza190.
4.3.2.3.1.2. Zatita podzemnih voda
Ciljevi koji se odnose na zatitu podzemnih voda od zagaivanja i pogoranja stanja utvreni su u
EU odredbama nekoliko direktiva.191 Okvirnom direktivom o vodama, utvrena je obveza
Europskog parlamenta i Vijea da, na prijedlog Povjerenstva, donesu posebne mjere za spreavanje
i kontrolu zagaenja podzemnih voda, usmjerenih na postizanje cilja dobrog kemijskog statusa
podzemnih voda. Utvren je rok od dvije godine za donoenje ovih mjera koji se rauna od dana
stupanja na snagu Okvirne direktive o vodama.192 Specifine mjere usmjerene na spreavanje
pogoranja statusa svih tijela podzemnih voda, u tom smislu, utvrene su u obliku kriterija za
procjenu dobrog kemijskog statusa podzemnih voda i kriterija za identicifiranje znaajnih
postojanih trendova poboljanja statusa, kao i za odreivanje poetnih toaka za promjenu trenda.193
Rok za transpoziciju Direktive 2006/118/EC u nacionalne sustave drava lanica EU je 16. sijeanj
2009. godine, o emu imaju obvezu da obavijeste Povjerenstvo. Bez obzira na taj rok, drave
lanice imaju rok do 22. prosinca 2008. godine da ustanove granine razine koncentracija
zagaujuih materija u podzemnim vodama i da ih prikau u planu upravljanja rijenim slivom.194
Spreavanje zagaenja podzemnih voda supstancama koje pripadaju familijama i skupinama
supstanci koje, ako se ispuste u podzemne vode, mogu ugroziti ljudsko zdravlje, opskrbu vodom,
nanijeti tetu ivim resursima i akvatinom ekosustavu ili ometati druge zakonite uporabe voda,
ustrojeno je Direktivom Vijea 80/68/EEC od 17. prosinca 1979. o zatiti podzemnih voda od
zagaenja prouzroenog nekim opasnim supstancama. Zemljama lanicama je bilo ostavljen rok od
dvije godine za transpoziciju ove Direktive i izvjeivanje Povjerenstva o tome.195/196 Ova direktiva
e prestati da vai u roku od 13 godina od dana stupanja na snagu Okvirne direktive o vodama.
190
Nalazi sadrani u NAP mediteranskog podruja u BiH za smanjenja zagaenja uzrokovanog djelatnostima sa kopna
su putokaz za pripremu informacija o ovoj problematici za cijelu teritoriju Federacije BiH.
To su:
Direktiva 2006/118/EC Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o zatiti podzemnih voda od
zagaenja i pogoranja stanja;
Direktiva 2000/60/EC ;
Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwater against pollution caused by
certain dangerous substances.
Direktiva 2006/118/EC smatra se kerkom direktivom Okvirne direktive o vodama i njome se dopunjuju i
specificiraju odreena pitanja ustrojstva Okvirnom direktivom.
192
lanak 17. stavak 1.
193
lanak 1. Direktive 2006/118/EC
194
Op. cit. Article 3.5
195
lanak 21. stavak. 1.
196
Zanimljivo je zapaziti da je Grkoj bilo odobreno dodatno razdoblje od dvije godine (ukupno etiri godine), s
obzirom na pridruivanje od 1. sijenja 1981.
191

Travanj 2010.
188
hrv

4.3.2.3.1.3. Standardi kvaliteta ivotne sredine za vode

U proceduri donoenja je Direktiva Europskog parlamenta i Vijea o standardima kvaliteta ivotne
sredine na polju politike voda kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2000/60/EC (Okvirna
direktiva o vodama). Prijedlogom Direktive obuhvaene su samo povrinske vode. Standardi
kvaliteta su utvreni za 33 + 8 zagaujuih supstanci, klasificiranih kao prioritetne supstance na
razini EU, i izraeni su u vidu godinjeg prosjeka maksimalno dozvoljenih koncentracija. Aneks X
Okvirne direktive o vodama zamjenjuje se u cjelini novim tekstom sadranim u Aneksu II.,
Prijedloga direktive.
Predloeni rok za transpoziciju ove Direktive je 18 mjeseci od njenog stupanja na snagu. Jedan broj
starih direktiva prestaje da vai 22. prosinca 2012., jer je materija ureivana njima aurirana i
ustrojena drugim propisima. Drave lanice imaju odreene obveze u svezi sa vrenjem
monitoringa zagaenja prioritetnim supstancama i izvjeivanja Povjerenstva do 22. prosinca 2012.
godine.
Utvrivanje ciljeva kvaliteta ivotne sredine za vode (Environmental Quality ObjectivesEQOs) i
standarda kvaliteta ivotne sredine za vode (Environmental Quality StandardsWQS-s), sukladnih
ovoj Direktivi i nekoliko drugih direktiva o kojima se govori dalje u tekstu, od posebnog je znaaja
sa stanovita razvitka i primjene dozvola kojima se kontroliraju najtea zagaenja medija ivotne
sredine (ovdje su u fokusu zagaenja povrinskih i podzemnih voda) iz industrijskih izvora. Rije
je, u prvom redu, o stvaranju normativnih uvjeta za izdavanje dozvola kojima se na integriran nain
utjee na spreavanje i kontrolu zagaivanja okolia (Integrated Pollution Prevention and
ControlIPPC). Meutim, rije moe biti i o razvitku drugih dozvola zasnovanih, naprimjer, na
opim obvezujuim pravilima (General Binding RulesGBRs) za isputanje zagaujuih materija u
okoli koja se, uglavnom, primjenjuju na mala i srednja poduzea (Small and Medium Enterprises
SMEs).
Uspostava standarda kvaliteta za vode, odnosno za svako vodno tijelo, sukladno zahtjevima WFDa, omoguuje istovremeno i primjenu zahtjeva EU koji se odnose na granine vrijednosti emisija
(Emission Limit ValuesELVs) zagaujuih materija u vodama, tj. primjenu najboljih dostupnih
tehnika (Best Available TechniquesBAT), odnosno na uporabu europskog pristupa spreavanju i
kontroli najteih zagaenja okolia kroz oslanjanje na odgovarajue BAT vodie EU (Best
Available Techniques reference DocumentsBREFs).197 Ureivanjem ciljeva kvaliteta i standarda
kvaliteta za vode, te graninih vrijednosti emisija za vode, stvaraju se uvjeti za primjenu
kombiniranog pristupa zatiti voda od zagaivanja. U primjeni kombiniranog pristupa, pak,
neophodno je jasno razgraniiti mjerodavnosti razliitih organa javne vlasti. Naime, ova pitanja, u
svakom sluaju, moraju biti u potpunoj mjerodavnosti onih organa koji su mjerodavni/odgovorni za
osiguranje odreenog statusa vodnih tijela u Federaciji BiH. Kad se to kae, ima se u vidu priprema,
utvrivanje i primjena ciljeva kvaliteta, standarda kvaliteta i graninih vrijednosti emisija za vode.
Ostvarivanje te mjerodavnosti u praksi je, u sutini, pitanje suradnje izmeu organa mjerodavnih za
izdavanje dozvola za isputanje zagaujuih materija u medije okolia (IPPC i drugih) i organa
mjerodavnih za upravljanje vodama. Institucijama kojima je utvrena mjerodavnost za
197
Sukladno Direktivi Vijea 96/61/EC od 24. rujna 1996. koja se odnosi na integrirano spreavanje i kontrolu
zagaenja (Council Directive 96/61/EC of 24 September 1996 Concerning Integraterd Pollution Prevention and
Control). Treba, meutim, imati u vidu da je 21.12.2007. godine Povjerenstvo utvrdilo prijedlog Direktive Europskog
parlamenta i Vijea o industrijskim emisijama (integrirno spreavanje i kontrola). (Proposal for a Directive of the
European Parliament and of the Council on industrial emissions (integrated pollution prevention and control)(Recast);
COM(2007) 844 final, Brussels, 21.12.2007.

Travanj 2010.
189
hrv

preduzimanje mjera u cilju postizanja i odravanja propisanog statusa vodnih tijela mora biti
zakonom utvrena obveza i pravo da predlau (ili u najmanju ruku da daju miljenje, bez kojeg se
ne bi mogli donijeti odgovarajui propisi) o ciljevima i standardima kvaliteta i graninim
vrijednostima emisija za vode, odnosno da odluujue utjeu na definiranje onih dijelova IPPC (i
drugih) dozvola kojima se utvruju granine vrijednosti emisija zagaujuih materija u vodne
recipijente (vodna tijela) za svaki ureaj koji ima obvezu da pribavi IPPC dozvolu.
4.3.2.3.1.4. Voda za ljudsku uporabu
Direktivom Vijea 98/83/EC od 3. studenog 1998. o kvalitetu vode namijenjenoj ljudskoj uporabi
utvren je cilj koji se njome eli postii. To je zatita ljudskog zdravlja od tetnih posljedica bilo
kakve kontaminacije voda namijenjenih ljudskoj uporabi, osiguranjem da je voda zdravstveno
ispravna (wholesome) i ista. Rok od dvije godine ostavljen je zemljama lanicama za njenu
transpoziciju u nacionalne pravne sustave i informiranje Povjerenstva o tome.
4.3.2.3.1.5. Kvaliteta voda za kupanje
Direktivom 2006/7/EC Europskog parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o upravljanju
kvalitetom voda za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEC, utvrena je obveza monitoringa i
klasificiranja voda za kupanje, upravljanje kvalitetom voda za kupanje i obveza informiranja
javnosti o kvalitetu voda za kupanje. Ovom Direktivom se dopunjuje Okvirna direktiva o vodama.
Direktiva se primjenjuje na svako vodno tijelo povrinskih voda na kome mjerodavni organ oekuje
velik broj ljudi na kupanju i na kome nije trajno zabranjeno kupanje ili izdano upozorenje da se
kupanje ne savjetuje. Direktiva se ne odnosi na bazene za plivanje i banje, zatvorena vodna tijela
koja podlijeu tretmanu ili se koriste u terapeutske svrhe, vjetaki stvorene zatvorene vode,
odvojene od povrinskih i podzemnih voda.
Drave lanice imaju obvezu da, izmeu ostalog, uspostave i odravaju profil vode za kupanje, da
svake godine utvrde sve vode za kupanje i odrede duljinu sezone kupanja. One su to po prvi put
imale obvezu uraditi 2008. godine, prije poetka sezone kupanja koja poinje 24. oujka. Procjena
kvaliteta vode za kupanje radi se za svako vodno tijelo namijenjeno za kupanje na kraju sezone
kupanja, na osnovu skupa podataka o kvalitetu vode za kupanje prikupljenih u toku te sezone i tri
prijethodne sezone, po postupku propisanim Direktivom.
Klasificiranje i status kvaliteta voda za kupanje vre se na osnovu procjene kvaliteta voda. Kvaliteta
voda za kupanje moe se odrediti kao nezadovoljavajui (poor), zadovoljavajui (suficient), dobar
(good) ili odlian (excellent). Zemlje lanice imaju obvezu da, koristei odgovarajue medije i
tehnologije, ukljuujui Internet, aktivno diseminiraju informacije o kvalitetu vode za kupanje.
Struktura tih informacija utvrena je Direktivom, a informiranje mora zapoeti im su informacije
pripremljene, ali najkasnije na poetku pete sezone kupanja, raunajui od 24. oujka 2008. godine.
Rok za transpoziciju ove Direktive u nacionalne pravne sustave bio je 24. oujak 2008. godine.
4.3.2.3.1.6. Zatita voda od zagaivanja nekim opasnim materijama
Kopnene vode, priobalne i teritorijalne morske vode tite se od namjernog ili nenamjernog
zagaivanja opasnim materijama koje imaju toksini, persistentni i biakumulativni karakter ili
tetan utjecaj na akvatinu ivotnu sredinu i koje zbog tih svojstava ine rizik po ljudsko zdravlje,
nanose tetu ivim resursima i akvatinom ekosustavu, nanose tetu prirodnim ljepotama i
Travanj 2010.
190
hrv

ugroavaju druge legitimne uporabe voda. Direktivom 2006/11/EC Europskog parlamenta i Vijea
od 15. veljae 2006. o zagaenjima koja uzrokuju neke opasne supstance koje se isputaju u
akvatinu ivotnu sredinu Zajednice,198 utvrena je obveza donoenja programa ije e se
realiziranje zasnivati na standardima kvaliteta ivotne sredine za vode (EQSs), na osnovu kojih e
se utvrivati emisioni standardi, tj. granine vrijednosti emisija zagaujuih materija u vode (ELVs).
Rokovi za realiziranje ciljeva utvrenih ovom Direktivom (ukljuujui i rokove koje je mogue
utvrditi programima kojima se omoguuje primjena standarda kvaliteta i graninih vrijednosti
emisija) povezani su rokovima za donoenje prvog plana upravljanja rijenim slivom (u Federaciji
BiH to su vodna podruja) i drugim rokovima ustanovljenim Okvirnom direktivom o vodama.
Direktivom je utvrena obveza podnoenja informacije Povjerenstvu o primjeni ove Direktive u
trogodinjim intervalima, poevi sa razdobljem 1993.-1995.
4.3.2.3.1.7. Zatita voda od zagaenja nitratima
Cilj utvren Direktivom Vijea 91/676/EEC od 12. prosinca 1991. o zatiti voda od zagaenja
prouzroenih nitratima iz poljoprivrednih izvora formuliran je kao smanjenje zagaivanja voda
prouzroenog nitratima ili unoenjem nitrata iz poljoprivrednih izvora i spreavanje daljnjeg takvog
zagaivanja. Direktiva se odnosi na povrinska i podzemna slatkovodna tijela, na vode u
estuarima, priobalne vode i morsku vodu. Rokovi utvreni ovom Direktivom raunaju se od
momenta njenog stupanja na snagu, kao baznog trenutka, i utvreni su za izvravanje slijedeih
obveza drava lanica EU:
198
dvije godine za njenu transpoziciju u nacionalne pravne sustave;

dvije godine za proglaenje svih poznatih zemljinih podruja na njihovim teritorijima kao
vulnerabilnih zona sa kojih vode otiu u utvrene recipijente i time doprinose zagaenju;
etiri godine od proglaenja vulnerabilnih zona, odnosno est godina od stupanja Direktive na
snagu, a potom najmanje svake etiri godine za reviziju i, po potrebi, korigiranje odluka o
odreivanju vulnerabilnih zona kako bi se u obzir uzeli i imbenici koji nisu bili poznati u
vrijeme donoenja odluka,
dvije godine za donoenje kodeksa dobre poljoprivredne prakse kojeg bi se poljoprivrednici
pridravali na dobrovoljnoj bazi;
dvije godine za pripremu i primjenu programa obuke i informiranja poljoprivrednih
proizvoaa u cilju potpore primjene kodeksa dobre poljoprivredne prakse;
dvije godine od inicijalnog proglaenja vulnerabilnih zona (tj. etiri godine od stupanja
Direktive na snagu), odnosno godinu dana nakon kasnijeg proglaenja ili korigiranja
vulnerabilnih zona, za donoenje akcijskog programa za vulnerabilne zone usmjerenog na
smanjenje i spreavanje daljnjeg zagaenja nitratima;
dvije godine za realiziranje jednogodinjeg programa monitoringa koncentriranja nitrata u
slatkim vodama i ponavljanje ovog programa najmanje u svake daljnje etiri godine;
svake etiri godine za pregled eutrofinog statusa slatkih povrinskih voda, voda u estuarima i
priobalnih voda;
etiri godine i svake daljnje etiri godine za podnoenje izvjea povjerenstvu o djelatnostima
i rezultatima poduzetih mjera na osnovu ove Direktive. Izvjee se podnosi u roku od est
mjeseci od isteka etverogodinjeg roka.
Kojom je derogirana Direktiva 76/464/EEC.

Travanj 2010.
191
hrv

4.3.2.3.1.8. Kvaliteta voda za ribe

Cilj koji se eli postii Direktivom 2006/44/EC199, kojom je derogirana Direktiva 78/659/EEC, jeste
da se zatiti ili unaprijedi kvaliteta onih slatkih tekuih i stajaih voda koje omoguuju ili koje bi
omoguile, kad bi zagaenje bilo smanjeno ili eliminirano, opstojnost autohtonih ribljih vrsta,
kojima se poveava prirodni diverzitet ribljih vrsta ije nazostvo mjerodavni organi smatraju za
poeljno sa stanovita upravljanja vodama. Drave lanice imaju obvezu da, sukladno ovoj
Direktivi, vode podjele na salmonidne i ciprinidne vrste. Za obje kategorije voda odreeni su vodei
(guide) i obvezni (mandatory) parametri koji moraju biti zadovoljeni primjenom programa koji
zemlje lanice donose i realiziraju u petogodinjem razdoblju od trenutka odreivanja salmonidnih i
ciprinidnih voda. Treba napomenuti da se ova Direktiva ne odnosi na vode u prirodnim ili
vjetakim ribnjacima za intenzivni uzgoj ribe (fish-farming).
Direktivom je utvrena obveza podnoenja trogodinjih informacija Povjerenstvu o primjeni ove
Direktive, pri emu je razdoblje od 1993.-1995. utvreno kao prvo razdoblje o kome drave lanice
podnose ovu informaciju.
4.3.2.3.1.9. Kvaliteta voda za koljke
Direktivom 2006/113/EC Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o kvalitetu voda za
uzgoj koljki utvreni su standardi kvaliteta u vidu poeljnih (guide) i obveznih (mandatory)
vrijednosti i parametara. Cilj je zatita i unapreenje kvaliteta priobalnih i prelaznih (brakish) voda
koje drave lanice odrede (proglase), kojim se podrava ivot i rast koljki i tako doprinosi
visokom kvalitetu direktno jestivih koljkakih proizvoda.
Direktivom je utvrena obveza drava lanica da donesu programe u cilju smanjenja zagaanja
voda za koljke i dovoenja kvaliteta tih voda sukladno utvrenim standardima kvaliteta (tj.
vrijednostima i parametrima) u roku od est godina od momenta proglaenja takvih voda.
U trogodinjim intervalima, poevi od 1993. godine, drave lanice su obvezne da Povjerenstvu
dostavljaju informacije o primjeni ove Direktive.
4.3.2.3.1.10. Pravila za ekstremne uvjete
Pitanja procjene i upravljanja rizikom od poplava, pod kojima se podrazumijeva privremeno
prekrivanje vodom tla koje normalno nije prekriveno vodom, pri emu pojam poplava obuhvaa
poplave vodom iz rijeka, planinskih bujica, povremenih mediteranskih vodotoka i poplave
morskom vodom u priobalnom podruju, ustrojena su u EU sa ciljem da se smanje tetne posljedice
po ljudsko zdravlje, ivotnu sredinu, kulturno naslijee i ekonomske djelatnosti.200 Rok za
transpoziciju ove Direktive je 26. studeni 2009. godine. Preliminarnu procjenu rizika od poplava
199
Direktiva 2006/44/EC Europskog parlamenta i Vijea od 6. rujna 2006. o kvalitetu slatkih voda koji je potrebno
zatititi ili unaprijediti u cilju potpore ivotu riblje populacije (kodificirana verzija)
200
lanak 1. Direktive 2007/60/EC Europskog parlamenta i Vijea od 23. listopada 2007. o procjeni u upravljanju
rizikom od poplava. Ovom Direktivom se zapravo dopunjuje Okvirna direktiva o vodama u pogledu rizika od poplava,
jer se njome predvia tijesna koordinacija sa Okvirnom direktivom, poglavito u pogledu planova koji se odnose na
procjenu i upravljanje rizicima od poplava, koji se sinkronizuju i koordiniraju sa planovima upravljanja rijenim
slivovima.

Travanj 2010.
192
hrv

zemlje lanice EU dune su da kompletiraju do 22. prosinca 2011. godine.201 Ova preliminarna
procjena rizika od poplava treba da bude podvrgnuta reviziji i, po potrebi, aurirana najkasnije do
22. prosinca 2018. godine, a potom svakih est godina. Mape opasnosti od poplava (flood hazard
maps) i mape potencijalnog rizika od poplava (flood risk maps) zemlje lanice su dune da
pripreme do 22. prosinca 2013. godine.202 Rok za reviziju i auriranje ovih mapa je 22. prosinac
2019. godine. Rok za kompletiranje planova upravljanja rizikom od poplava, na razini distrikta
rijenog sliva ili druge jedinice upravljanja je 22. prosinac 2015. godine,203 a za njihovu reviziju i
auriranje 22. prosinac 2021.
Ovakva struktura ciljeva i rokova za njihovo ostvarivanje omoguuje, kao i u sluaju Okvirne
direktive, relativno precizno strukturiranje odgovarajuih ciljeva i rokova u Federaciji BiH.
Ovdje treba imati u vidu da su poplave samo jedan od pojavnih oblika prirodnih (elementarnih)
nepogoda ili, jo ire, katastrofa (disasters) ili opasnosti (hazadrd204) i da upravljanje rizicima od
poplava mora biti i sastavni dio strategije ili nacionalne platforme za smanjenje rizika i ublaavanje
posljedica katastrofa. Napori Ujedinjenih naroda na tom planu, formulirani u okviru Meunarodne
strategije za smanjenje rizika od katastrofa, kao Hyogo okvir za akciju 2005.-2015.: Jaanje
otpornosti naroda i zajednica na katastrofe,205 posluit e kao izuzetno dobar vodi za djelatnosti
Federacije BiH na ovom planu i ukljuenje u mjere koje se na tom planu provode u EU.
Strategijom upravljanja vodama opredjeljuje se i politika Federacije BiH i u odnosu na nedostatak
vode i sue. Pored zakonom definiranih uvjeta za proglaenje stanja nedostatka vode ili sue i mjera
koje su tijekom trajanja tih stanja preduzimaju, ukljuujui i red ograniavanja i uskraivanja prava
na vodu, neophodno je, u suradnji sa organima za provedbu SSP-a, to prije otvoriti mogunost
ukljuenja mjerodavnih organa i institucija Federacije BiH u djelatnosti koje se u okviru EU bave
praenjem pojava nedostatka voda i sua.
4.3.2.3.1.11. Informacijski sustav
Direktivom 2007/2/EC Europskog parlamenta i Vijea od 14. oujka 2007. o uspostavi
infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE), utvrena su opa pravila
za uspostavu informacijskog sustava koji obuhvaa metapodatke, skupove podataka o prostoru i
odgovarajuim servisima, mreu servisa i tehnologija, sporazume o dijeljenju, pristupu i uporabi
podataka, mehanizme koordinacije i monitoringa, procesiranje i procedure koje su u primjeni ili
koje su dostupne, sukladno ovoj Direktivi. Informacijska infrastruktura se uspostavlja za potrebe
politika zatite ivotne sredine Europske unije ili djelatnosti koje mogu imati utjecaja na ivotnu
sredinu.
201
lanak 4.4.
lanak 6.8.
203
lanak 7.5.
204
Pod hazardom se podrazumijeva potencijalno tetan fiziki dogaaj, fenomen ili ljudska djelatnost koja moe
prouzroiti gubitak ivota ili povrede, tetu na imovini, socijalni i ekonomski kaos ili degradaciju ivotne sredine. U
hazarde se ukljuuju prikriveni uvjeti koji mogu initi buduu prijetnju i mogu biti razliitog podrijetla, tj. iz prirode
(geoloki, hidrometeoroloki i bioloki) ili izazvani ljudskim djelatnostima (degradacija ivotne sredine i tehnoloke
opasnosti). - UN INTERNATIONAL STRATEGY FOR DISASTER REDUCTION (ISDR), str. 1.
205
Hyogo Framework for Action 2005-2015: Building the Resilience of Nations and Communities to Disasters; World
Conference on Disaster Reduction 18-22 January 2005, Kobe, Hyogo, Japan; ISDRInternational Strategy for Disaster
Management.
202

Travanj 2010.
193
hrv

Rok za transpoziciju ove Direktive u nacionalne sustave drava lanica je 15. svibanj 2009. godine.
U daljnjem roku od godinu dana, tj. do 15. svibnja 2010. godine, drave lanice imaju obvezu da
Povjerenstvu podnesu izvjee sa opisnim rezimeom:
o tome kako je osigurano koordiniranje izmeu provajdera i korisnika javnog sektora

skupova prostornih podataka, servisa i posrednikih tijela, o odnosu sa treim licima i
organizaciji osiguranja kvaliteta;
doprinosa koji su organi javne vlasti ili tree osobe pruile u cilju koordiniranja infrastrukture;
informacija o uporabi infrastrukture;
sporazuma o zajednikoj uporabi podataka izmeu organa javne vlasti;
trokovima i koristi od primjene ove Direktive.
Svake tri godine, poevi najkasnije od 15. svibnja 2013. godine, drave lanice su dune da
Povjerenstvu podnesu izvjee sa takvim sadrajem.
Imajui u vidu ovakav razvitak u EU, opredjeljenje Federacije BiH, ali i zalaganje da to bude stav i
BiH kao subjekta meunarodnog prava preko ijih organa se odvija komunikacija sa organima
EU,je da informacijski sustav koji se razvija u okviru sustava upravljanja vodama Federacije BiH
treba da bude u potpunosti dio informacijskog sustava zatite ivotne sredine i da njegov razvitak
mora slijediti zahtjeve i razvitak na osnovu INSPIRE Direktive i dugih propisa EU, kako bi se u
odreenom trenutku, koji e, bez sumnje, biti jasno odreen u pregovorima sa Povjerenstvom, lako
povezao sa svim elementima infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. Kako bi
se ovakvo opredjeljenje uinilo djelotvornim, neophodno je to prije (tj. ne ekajui detaljnu
procjenu usklaenosti propisa Federacije BiH sa propisima EU, u treoj godini primjene SSP-a)
sainiti brzu procjenu (quck assessment) postojeih opredjeljenja, propisa i stanja razvijenosti
informacijskog sustava o vodama Federacije BiH u odnosu na odgovarajue zahtjeve EU i,
sukladno rezultatima takve procjene, poduzeti odgovarajue mjere.
4.3.2.3.1.12. Ukljuenje u interkalibracionu mreu EU
Aneksom V Okvirne direktive o vodama206, utvrena je obveza drava lanica da uspostave sustave
za bioloki monitoring u svrhu procjene vrijednosti elemenata biolokog kvaliteta odreenih za
svaku kategoriju povrinskih voda ili za znaajno izmijenjena i vjetaka tijela povrinskih voda.
Utvrena je i procedura monitoringa kojom se osigurava kompatibilnost rezultata dobivenih
biolokim monitoringom u dravama lanicama. Ovi rezultati su, inae, sredinji dio klasificiranja
ekolokog statusa voda. Da bi se omoguilo realiziranje ove obveze, odnosno postizanje utvrenog
cilja, bilo je neophodno osigurati mogunost usporedbe rezultata monitoringa i sustava
klasificiranja kroz interkalibracionu mreu koja obuhvaa lokacije za monitoring u svakoj dravi
lanici i u svakoj eko regiji Zajednice. Ova obveza podrazumijeva da drave lanice sakupljaju
odreene informacije za lokacije ukljuene u interkalibracionu mreu, da bi se omoguila procjena
usklaenosti nacionalnog sustava klasifikacije sa normativnim definicijama iz Aneksa V Okvirne
direktive o vodama i kompatibilnost sustava klasifikacije izmeu drava lanica.
Odlukom Povjerenstva od 17. kolovoza 2005. o uspostavi registra lokacija koje formiraju
interkalibracionu mreu sukladno Direktivi 2000/60/EC Europskog parlamenta i Vijea (C(2005)
3140) utvrena je mrea interkalibracijskih stanica u zemljama EU. Znaajno je da je ovom
Odlukom, ija transpozicija u nacionalni pravni sustav, kako je to ranije objanjeno, nije
206
lanak 1.4.1

Travanj 2010.
194
hrv

dozvoljena, omogueno Norvekoj, ali i Bugarskoj i Rumuniji, koje u to vrijeme jo nisu bile
lanice EU, da u interklaibracionu mreu ukljue svoje lokacije za biolki monitoring.
Ovo otvara mogunost da i BiH ukljui svoje lokacije u interkalibracionu mreu EU prije dobivanja
statusa lanice EU. Interes je Federacije BiH i BiH da se to to prije dogodi. U tom smislu, u
suradnji sa organima za provedbu SSP-a, ovu mogunost treba razmotriti i utvrditi vremenski okvir,
resurse, mjerodavnost i obveze organa u cilju izvrenja potrebnih priprema za ukljuenje u EU
mreu i za kasnije vrenje redovitih obveza koje to ukljuenje iziskuje.
4.3.2.3.2. Operativni cilj 2: Ciljevi koji proizlaze iz potrebe za reformom nacionalnog
vodnog prava i institucija
Konstitucionalni profil Bosne i Hercegovine iziskuje, s jedne strane, specifian pristup u razvitku
entitetskih propisa vodnog prava, u smislu da te propise donose oba entiteta, bez jasno definirane
obveze utemeljene u ustavnom sustavu BiH da oni budu meusobno usklaeni (usuglaeni/ne u
suprotnosti/konzistentni).
S druge strane, jasni zahtjevi u pogledu ljudskih prava i prava graana u BiH na zdravu ivotnu
sredinu, ali i prava gospodarskih subjekata utemeljena Ustavom BiH i podrana ustavima oba
entiteta, iziskuju da se brojna pitanja vodnog prava urede u oba entiteta na takav nain da osiguraju
istovjetan poloaj i ravnopravnost svih graana BiH. To znai da (paralelni) sustavi vodnog prava
koji postoje u BiH (dva entitetska i jedan distriktski) moraju biti meusobno usklaeni, bez
zakonitih rjeenja koja bi bila u suprotnosti jedna sa drugima, pri emu se mora osigurati i
usklaena provedba tih propisa.
Dalje, nepostojanje graanskog kodeksa BiH (ili Federacije) kojim bi bili detaljno ustrojeni brojni
odnosi povodom voda, koji su stoljeima ureivani u okviru obiajnog i/ili graanskog i stvarnog
prava, iziskuje potrebu da se ovi odnosi (stvarnopravni odnosi, vodne slubenosti, odreene zabrane
itd.) posebno i paljivo urede zakonitim normama, potujui dostignuti stupanj razvitka i
naslijeene obrasce ponaanja. U ovom kontekstu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti
specifinim zahtjevima meunarodne zajednice, u prvom redu Ekonomskog i socijalnog vijea
Ujedinjenih naroda (ECOSOC), u svezi sa konstituiranjem ljudskog prava na vodu.
BiH je potpisala Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju sa Europskom unijom i rokovi za
njegovu provedbu su poeli da teku. To znai da ovom Strategijom, kao kljunim dokumentom o
politici voda Federacije BiH, mora u potpunosti biti obuhvaen proces transpozicije veoma
obimnog i nimalo jednostavnog korpusa pravnih normi, akvija Zajednice (Community Acquis) koje
se odnose na vode i projektirani uvjeti za djelotvornu primjenu tog novog vodnog prava. Osim toga,
proces pridruivanja Europskoj uniji podrazumijeva i pristupanje brojnim meunarodnopravnim
sporazumima u kojima je Europska unija postala jedna od strana, pa su oni na taj nain postali
sastavnim dijelom akvija Zajednica i njihova transpozicija u pravne sustave drava kandidata za
prijem u EU, i praktina primjena, su dodatna obveza.
Naprijed izloeno ukazuje na izuzetan znaaj izgradnje pouzdanog mehanizma koordiniranja u
vrenju mjerodavnosti svih javnih subjekata u BiH (unutar Federacije BiH, izmeu entiteta i
Distrikta, na razini BiH i izmeu BiH i entiteta i Distrikta). Za FBiH ovo pitanje je posebno vano
jer i kantoni imaju svoje znaajne mjerodavnosti u upravljanju vodama.
Postojanje koherentnog, potpuno usklaenog sustava pravnih normi u entitetima i Distriktu Brko,
te sustava koordiniranja u njihovom daljnjem razvitku i provedbi, osiguralo bi kvalitetnu osnovu za
Travanj 2010.
195
hrv

nadgradnju sustava upravljanja vodama u BiH kroz adekvatne kvalitetne djelatnosti BiH na
meunarodnoj sceni. Od BiH kao drave, koja je subjekt meunarodnog prava i zemlja na putu ka
lanstvu u Europskoj uniji, oekuje se da aurno i kvalitetno, na adekvatan nain, odgovori
obvezama koje se pred nju postavljaju u svezi sa upravljanjem nacionalnim vodnim resursima. Za
postizanje tog cilja, neophodno je snano profesionalno jaanje mjerodavnih dravnih organa. U
prvom redu, radi se o jaanju kapaciteta Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za
uspjeno vrenje ustanovljenih mjerodavnosti u pogledu zatite ivotne sredine i upravljanja
vodnim resursima.
U tom kontekstu, treba sagledati i neophodnost formiranja dravne agencije za zatitu ivotne
sredine, preko koje e se odvijati komunikacije izmeu drave BiH i mjerodavnih organa EU, u
prvom redu komunikacija sa Europskom agencijom za zatitu ivotne sredine, drugih organa
meunarodne zajednice, kao to je, npr., Tajnitvo UNECE-a ili druge meunarodne institucije
osnovane na bazi multilateralnih vodnih sporazuma i sporazuma o zatiti ivotne sredine, u kojima
je BiH strana, povjerenstava rijenih slivova, kao to su ICPDR ili Savsko povjerenstvo itd. Sa svim
ovim meunarodnim tijelima moe komunicirati jedino drava BiH, a ne entiteti i Distrikt. Postoje i
drugi razlozi u kojima se moe vidjeti nunost formiranja nacionalne agencije za zatitu ivotne
sredine BiH, ali se ini da su navedeni razlozi od najveeg znaaja u ovom trenutku kad se drava
nalazi na samom poetku provedbe Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju (SSP) sa EU.
Bez ovakvog pristupa i promptnog preduzimanja odgovarajuih konkretnih mjera, teko je oekivati
da e to ministarstvo, u neposrednoj budunosti, biti u mogunosti da odgovori sloenim zahtjevima
koji e (prema bogatim iskustvima drugih zemalja koje su postale lanice EU) sa razine EU biti
postavljeni pred BiH kao kandidata za lanstvo u EU.
Zakonita obveza za donoenje ove Strategije, kao dijela Strategije zatite ivotne sredine Federacije
BiH, ini se da podrava ovakav pristup. Takvo opredjeljenje zakonodavca ne znai da tu pravnu
normu treba itati ad literam i shvatiti tako da je politika (strategija) upravljanja vodama bukvalno
dio (dokumenta) ili poglavlje u dokumentu o politici (strategiji) zatite ivotne sredine i da je
namjera zakonodavca bila iskljuivo usmjerena na to da se u posebnom dijelu dokumenta o politici
zatite ivotne sredine obrade sva pitanja politike upravljanja vodama u Federaciji BiH. Naprotiv,
ova Strategija, kao dokument o politici u jednom od vjerojatno najsloenijih drutvenih sektora,
treba da bude poseban dokument ali, sadrinski i sutinski, mora biti potpuno usuglaen, odnosno
nikako u suprotnosti sa principima i opredjeljenjima politike zatite ivotne sredine Federacije BiH,
odnosno sa svim njenim elementima. Sa dokumentom o strategiji zatite ivotne sredine, ova
Strategija mora initi jedinstvenu cjelinu.
Jasno strateko opredjeljenje za takav pristup upravljanja vodama doprinijelo bi brem razvitku
mehanizma kvalitetnog interresornog koordiniranja na razini Federacije BiH, posebno kad je rije o
zatiti ivotne sredine i potrebi povezivanja i usklaivanja svih djelatnosti koje se provode u
pogledu upravljanja vodama sa djelatnostima koje se provode u pogledu upravljanja zatitom
ivotne sredine. Takvo opredjeljenje otvorilo bi, s jedne strane, mogunost sveobuhvatnog
stratekog preispitivanja alokacije mjerodavnosti za upravljanje vodama u Federaciji BiH. Naime,
tradicionalno, oblast upravljanja vodama je, u jednom veoma dugom razdoblju, bila povezivana sa
poljoprivredam i mjerodavnost dravnih organa za poljoprivreda uvijek je odreivana sa dodatnom
mjerodavnou i za vode. Moderan razvitak, poglavito u Europi, zasnovan, izmeu ostalog, i na
stavu da je poljoprivreda jedan od najveih korisnika ali i zagaivaa voda, te da se stoga kroz
mjerodavnost tog resora ne moe osigurati suvremenom dobu neophodna nepristrastnost i integriran
pristup u upravljanju vodama rijenih slivova, pokazuje da se trebaju ispitati rjeenja koja bi ila u
Travanj 2010.
196
hrv

smjeru resornog objedinjavanja upravljanja vodama sa zatitom ivotne sredine i prostornim

planiranjem.
S druge strane, ovakvo opredjeljenje doprinijelo bi ubrzanom naputanju metoda upravljanja
vodama naslijeenih iz ranijih vremena (koje su vie bile fokusirane na izgradnju, uporaba i
odravanje hidrotehnikih objekata i sustava a ne na upravljanje vodama) i izgradnji specifinog,
domaim potrebama i mogunostima, prilagoenog sustava upravljanja vodama razvijenog na
principima i trendovima koje generira Europska unija, u prvom redu na principu integriranog
upravljanja rijenim slivom, uz primjenu ekosustavskog pristupa.
4.3.2.4.
Mjere za postizanje stratekih i operativnih ciljeva
Radi postizanja ciljeva utvrenih ovom Strategijom u rokovima utvrenim Zakonom o vodama iz
2006. godine, SSP-om i ovom Strategijom (u Aneksu II.), mjerodavni organi FBiH preduzimat e
mjere predviene propisima Federacije BiH i meunarodnim ugovorima iji je potpisnik BiH, a
poglavito mjere utvrene planom za provedbu SSP-a i odlukama/zakljucima organa mjerodavnih
za planiranje i praenje provedbe SSP-a. Te mjere e obuhvatiti:
pripremu i donoenje propisa o vodama sukladno utvrenim prioritetima, u predvienim

rokovima;
transparentnost u pripremi propisa bit e osigurana sukladno odgovarajuim zahtjevima
multilateralnih konvencija (Arhuska, naprimjer) i zahtjevima EU;
konzultacije o propisima koji su u pripremi, sa kantonima, drugim entitetom i Distriktom
Brko, drugim organima i javnim organizacijama, sa javnou i zainteresiranom javnou
(poglavito sa profesionalnim organizacijama i NVO-ima), koje e se redovito obavljati na
nain i u rokovima sukladnim zahtjevima EU i prema unaprijed pripremljenom planu;
kontinuirano praenje primjene i izvrenja propisa o vodama;
kontinuirana istraivanja svih pitanja relevantnih za upravljanje vodama u BiH koja e
omoguiti donoenje odluka zasnovanih na objektivnim nalazima struke i nauke, a posebno u
oblasti javno-privatnog partnerstva i formiranja udruge korisnika voda;
u treoj godini provedbe SSP-a izvrit e se, u okviru detaljne provedbe SSP-a, revizija svih
propisa o vodama;
na osnovu izvrene revizije propisa, izvrit e se njihove izmjene i dopune, u okviru roka za
provedbu SSP-a;
jaanje kapaciteta institucija FBiH mjerodavnih za upravljanje vodama za razvitak, primjenu,
dosljedno i potpuno izvravanje (enforcement) propisa o vodama i uee u svim procesima
razvitka politika, planiranja i realiziranja dravnih i meunarodnih obveza BiH, kako u
kadrovskom, tako i u tehnikom i proraunskom smislu.

Travanj 2010.
197
hrv

4.3.2.5.
Prilozi:
4.3.2.5.1. Prilog 1: Lista propisa EU koji se odnose na vode
Directive 2000/60/EC of the European Parliament and the Council establishing a framework
for Community action on water policy (WFD Directive)
Council Directive of 21 May 1991 concerning urban waste water treatment (91/271/EEC)
amended by the Directive 98/15/EC - (UWWT Directive)
Council Directive 91/676/EEC concerning the protection of waters against pollution caused by
nitrates from agricultural sources (Nitrate Directive)
Directive 2007/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2007 on
the assessment and management of flood risks
Council Directive 80/68/EEC of 17 December on the protection of groundwater against
pollution caused by certain dangerous substances
Directive 2006/118/EC of the European Parliament and the Council of 12 December 2006 on
the protection of groundwater against pollution and deterioration
Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water intended for human
consumption, which amended Directive 80/778/EEC (Drinking Water Directive)
Council Directive of 16 June 1975 concerning quality of surface water intended for the
abstraction of drinking water in the Member States (75/440/75) (amended by the Council
Directive of 9 October 1979 (79/869/EEC) i Council Directive of 23 December 1991
(91/692/EEC))
Council Directive of 9 October 1979 concerning the methods of measurements and
frequencies of sampling and analzsis of surface water intended for the abstraction of drinking
water in the member States (79/869/EEC) (amended by the Council Directive of 19 October
1981 (81/855/EEC), Council Directive 23 December 1991 (91/692/EEC), Council Regulation
(EC) No. 807/2003 of 14 April 2003)
Directive 2006/7/EC of the European Parliament and of the Council of 15 February 2006
concerning the management of bathing water quality and repealing Directive 76/160/EEC
(Bathing Water Directive)
Directive 2006/11/EC of the European Parliament and of the Council of 15 February 2006 on
pollution caused by certain dangerous substances discharged into aquatic environment of the
Community (repeals Directive 76/464/EEC and partially 91/692/EEC i 2000/60/EC)
Directive 2006/44/EC of the European Parliament and of the Council of 6 September 2006 on
the quality of fresh waters needing protection or improvement in order to support fish life
Directive 2006/113/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006
on the quality required of shelfish waters
Directive 2008/56/EC of the European Parliament and of the Council of 17 June 2008
establishing a framework for Community action in the field of marine environmental policy
(Marine Startegy Directive)
Directive 2007/2/EC of the European Parliament and of the Council of 14 March 2007
establishing an Infrastructure for Spatial Information System in the European Community
(INSPIRE)
Commission Decision of 17 August 2005 on the establishment of a register of sites to form the
intercalibration network in accordance with Directive 2000/60/EC of the European Parliament
and of the Council (C(2005) 3140) (2005/646/EC)

Travanj 2010.
198
hrv

4.3.2.5.2. Prilog 2: Lista direktiva EU koji su od znaaja za upravljanje vodama
Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the Conservation of Wild Birds

Council Directive 92/43/EC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of the
wild fauna and flora
Council Directive 86/278/EEC of 12 June 1986 on the protection of the environment, and in
particular of the soil, when sewage sludge is used in agriculture
Council Directive of 15 July 1991concerning the placing of plant protection products on the
market (91/414/EEC)
Council Directive 96/82/EC of 9 December 1996 on the major-accidents involving dangerous
substances (Seveso Directive)
Directive98/8/Ec of the European Parliament and of the Council of 16 February 1998
concerning the placing of biocidal products on the market
Council Directive 97/11/EC of 3 March 1997 amending Directive 85/337/EEC on the
assessment of the effects of certain public and private projects on the environment (EIA
Directive)
Directive 2001/42/EC of the European Parliament and of the Council of 27 June 2001 on the
assessment of the effects of certain plans and programmes on the environment (SEA
Directive)
Directive 96/61/EC of 24 September 1996 concerning Integrated Pollution Prijevention and
Control (IPPC Directive)
Directive 2003/4/EC of the European Parliament and of the Councilo of28 January 2003 on
public access to environmental information and repealing Council Directive 90/313/EC
Directive 2003/35/EC of the European Parliament and of the Council of 26 May 2003
providing for public participation in respect of the drawing up certain plans and programmes
relating to the Environment and amending with regard to public participation and access to
justice Council Directives 85/337/EEC and 96/62/EC
4.3.2.6.
Pravni aspekt javno-privatnog partnerstva
U razdoblju vaenja ZOV-a Federacije BiH iz 1998. godine, kantoni su donijeli svoje prve zakone o
vodama, te druge propise o vodama iz svoje mjerodavnosti. Sukladno Zakonu o vodama Federacije
BiH iz 2006. godine, kantoni imaju obvezu da odredbe kantonalnih zakona o vodama usklade sa
odredbama ZOV-a. Ovim zakonom je utvren i obim ovlatenja kantona za ureivanje tih pitanjima
svojim propisima. Naime, zakonima kantona reguliraju se pitanja organizacije i naina obavljanja
poslova koji su ZOV-om FBiH stavljeni u mjerodavnost kantonima. Kako nikakav mehanizam
koordiniranja i, eventualno, verificiranja i informiranja o djelatnostima, u svezi sa ovim zahtjevom
za usklaivanje kantonalnih vodnih propisa, nije predvien ZOV-om bit e, u narednom razdoblju,
neophodno i ovakvu obvezu pravno urediti kako bi se osigurali sigurniji i djelotvorniji osnovi
koordiniranja u donoenju vodnih propisa i njihovom izvravanju.
Kad je rije o kantonalnom pravu koje se odnosi na vode, ovdje je neophodno istai strateki znaaj
opredjeljenja da su mjerodavnosti u pogledu osiguranja vode za ljudsku uporabu podijeljene izmeu
Federacije BiH i kantona na takav nain da FBiH donosi propise o kvalitetu vode za ljudsku
uporabu i propise u svezi sa efluentima, dok je razvitak i pravno ureivanje pitanja u svezi sa
uporabom i odravanjem infrastrukture za opskrbu stanovnitva vodom za pie i za eliminiranje
otpadnih voda u iskljuivoj mjerodavnosti kantona. Pitanje javno-privatnog partnerstva u
upravljanju ovim infrastrukturnim objektima jeste pitanju koje e u narednom razdoblju dobijati na
znaaju i kojem se mora pokloniti velika pozornost na razini Federacije BiH kako bi se ciljevi
Travanj 2010.
199
hrv

politike u ovom pogledu ostvarivali na takav nain da osiguraju priblino jednak poloaj svih
graana Federacije BiH, odnosno, u koordiniranju sa organima Republike Srpske, svih graana
BiH.
Donoenjem novih propisa o vodama, tj. podzakonitih akata na osnovu Zakona o vodama iz 2006.
godine kojima e se zaokruiti sustav vodnog prava Federacije BiH, koji e, pak, u visokom stupnju
biti usuglaen sa propisima EU, stvorit e se uvjeti za prelazak sa postojeeg sustava dozvola i
suglasnosti za uporabu voda na sustav prava na vodu drugaijeg profila, vie prilagoenog prirodi
novih drutvenih odnosa koji se razvijaju u BiH. U tom smislu, vodne koncesije i drugi vidovi
ugovornog ulaganja privatnog kapitala u sustav upravljanja vodama i sustav komunalnih vodnih
usluga, bit e oni administrativni i ugovorni vidovi koje e omoguiti poetak razvitka javnoprivatnog partnerstva do kraja razdoblja provedbe SSP-a. Mogunosti razvitka i oekivani dometi
privatno-pravnog partnerstva u BiH nisu istraeni u mjeri dostatnoj da bi se ovakvim
privatizacionim zahvatima moglo pristupiti odmah i u punom obimu. Zbog toga je potrebno
dodatno sustavno sagledavanje cijelog sektora voda i procjena mogunosti za ovaj vid razvitka, koji
je nesumnjivo potreban Federaciji BiH.
U ovom kontekstu, pitanje vodnih koncesije je nezaobilazno. Usuglaavanje mjerodavnosti i
propisa Federacije BiH i kantona koji se odnose na vodne koncesije je neophodno kako bi se
izbjeglo nastajanje negativnih posljedica po vodne resurse i javnu infrastrukturu koje su u
proteklom razdoblju uoene, poglavito kad je rije o meusektorskim pitanjima, kakvo je recimo
pitanje izgradnje hidroenergetskih objekata. U svakom sluaju, i meusektorsko (meuresorno)
usuglaavanje, pored usuglaavanja navedenih pitanja izmeu Federacije BiH i kantona, potrebno je
osigurati, izmeu ostalog, i kroz dosljednu i pravodobnu primjenu instrumenata upravljanja
zatitom ivotne sredine, kakvi su procjena utjecaja na ivotnu sredinu i strateka procjena utjecaja.
I mjerodavni organi za zatitu ivotne sredine, pored organa mjerodavnih za upravljanje vodama,
kako na razini kantona, tako i na razini Federacije BiH, u svim postupcima davanja vodnih
koncesija moraju imati mogunost da utjeu na donoenje odluke, odnosno mogunost da zatite
interes resursa za koje imaju zakonom utvrene mjerodavnosti.
U ovom kontekstu treba sagledavati i probleme u oblasti odvodnjavanja i natapanja na bazi
prethodno sainjene procjene stanja i potreba u Federaciji BiH i ispitati potrebe i mogunosti
osnutka udruge korisnika voda (Water Users Associations--WUAs) za te djelatnosti (po uzoru na
neki od oblika dobro poznatih ve stotinama godina u europskim zemljama, ali i onih koji su
postojali ranije u Bosni i Hercegovini). U svezi sa ovim aspektom upravljanja vodama, neophodno
je sainiti sveobuhvatnu analizu imovinsko-pravnih pitanja koja bi omoguila argumentiran izbor
pravnih i institucionalnih rjeenja. Naime, postojei hidrotehniki objekti, ija je svrha odvodnja i
natapanje, jo uvijek su iskljuivo u javnom (dravnom, kantonalnom) vlasnitvu. Sa razvitkom
novih drutvenih odnosa, sve jasnija e biti potreba da se ti objekti na odreen nain jasno izdvoje
iz korpusa dravne imovine i da se koriste, a njihov razvitak, odravanje i funkcioniranje
(development, maintenance and operation) potpuno oslone na sredstva prikupljena od korisnika u
vidu cijene za vodne usluge koje se tim hidrotehnikim objektima pruaju.
Pri tome, politika EU, iskazana kroz principe upravljanja vodama i pravne instrumente razvijene na
tim principima, kroz vrlo jasne i direktne zahtjeve zemljama kandidatima za lanstvo u EU
nedvosmisleno zahtjeva potpuno iskljuenje drave i dravnih organa/tijela iz procesa upravljanja
ovim hidrotehnikim objektima. Naime, u okviru upravljanja rijenim slivovima, upravlja se i ovim
djelatnostima, pri emu sredinji dravni organi mogu imati samo kontrolnu/nadzornu ulogu, tj.
planiranje, prikupljanje i troenje sredstava mora biti zadrano na razini rijenog sliva, a u svim
procesima donoenja odluka moraju biti zastupljeni subjekti. Rije je o vrlo jasnom vidu
Travanj 2010.
200
hrv

samoupravne odrivosti pravnih osobe koje obavljaju ove djelatnosti u jednom rijenom slivu.
Modaliteti za formiranje takvih subjekata u FBiH (WUAs) i za transfer (svojinskih/upravljakih)
prava tim subjektima sa drave, odnosno kantona nisu istraeni u Federaciji BiH. Osim toga, u
Federaciji BiH nisu prepoznate ni mogunosti financiranja takvih djelatnosti i organizacija
sredstvima iz meunarodnih izvora koja mogu biti veoma znaajna, a uvjeti izuzetno povoljni.
Procjenu stanja i mogunosti u oblasti privatizacije u sektoru voda trebalo bi uradi u kratkom roku
(najkasnije u naredne dvije godine) kako bi i projekcija eventualno odabranih rjeenja mogla biti
ukljuena u detaljnu procjenu provedbe SSP-a, u okviru koje e biti izvrena i detaljna procjena
usklaenosti i primjene svih propisa o vodama sa Community Acquisom, na osnovu koje e biti
predloene daljnje mjere za prilagoavanje propisa Federacije i BiH propisima EU. Time bi se
dobila mnogo jasnija projekcija strukture, naina i vremenskog okvira za transformiranje ovog
segmenta sustava upravljanja vodama. Istovremeno, jedan od znaajnih rezultata takvog analitikoistraivakog rada bio bi argumentirano formuliranje pravila i kriterija za dodjelu koncesija na
javnim vodnim dobrima i infrastrukturnim objektima.
Bez prethodno izvrene sveobuhvatne dubinske analize ovih pitanja i imovinsko-pravnih odnosa u
svezi sa hidrotehnikim objektima, teko da se moe oekivati definiranje uspjenog i
prosperitetnog modela javno-privatnog partnerstva u Federaciji BiH koji bi, uz to, u potpunosti
zadovoljio i zahtjeve EU koji su pred Federaciju BiH postavljeni potpisivanjem SSP-a.
4.3.3.
Ekonomski okvir
4.3.3.1.
Razlozi za analizu ekonomskih i financijskih aspekata u upravljanju vodama
Nekoliko razloga opravdava interes za analiziranje ekonomskih i financijskih aspekata u oblasti

upravljanja vodama. Meu njima najvaniji bi bili slijedei:
Znaaj vode kao prirodnog resursa, ali i kao drutvenog i ekonomskog dobra;
injenica da ova oblast zahtijeva znaajna nova, dodatna financijska sredstva;
Potreba da se razumije na koji nain i iz kojih izvora se financira i moe financirati upravljanje
vodama;
Znaaj definiranja uloge drave i privatnog sektora i njihove financijske odgovornosti u oblasti
upravljanja vodama;
Potreba da se uzmu u obzir razlike izmeu ruralnih i urbanih podruja, te razliitih skupina
korisnika voda;
Potreba da se osigura sigurnost i opskrba vodom kroz vladine potjecaje u svrhu zadovoljenja
osnovnih potreba, uzimajui u obzir da je osiguranje vodoopskrbe nekim podrujima na
makrorazini ekonomski opravdano, unato nedostatnoj profitabilnosti u smislu internog povrata
trokova, posebno u slabije razvijenim podrujima;
Potreba da se razumiju i primijene ekonomski instrumenti u oblasti upravljanja vodama sa
ciljem postizanja vee uinkovitosti i odrivog upravljanja;
Donosioci odluka treba da znaju trokove pruanja usluga, izgrade dugoronu perspektivu za
vodu kao resurs u cijeloj ekonomiji i da determiniraju odgovarajue razvojne scenarije;
Potreba da se napravi veza izmeu uspjenosti poslovanja i financiranja sa pokriem trokova i
da se korisnicima predoe koristi od primjene odrivog upravljanja vodama, te utjecaj takvih
djelatnosti na ekonomiju kao cjelinu;
Drutvene i okoline analize trokovi/koristi neophodne kod ocjene projekta vezanih za
upravljanje vodama;

Travanj 2010.
201
hrv

Neodgovarajue prakse koje postoje u pogledu sagledavanja investicijskih potreba, poslovanja i

odravanja infrastrukturnih objekata i opreme;
Potreba da se financira obuka kadrova sektora voda;
Financiranje prikupljanja i obrade osnovnih informacija o vodama mora biti dostatno da bi se
razumjela priroda i varijacije u kvalitetu i raspoloivosti resursa;
Napori da se sprijee i umanje tete uslijed elementarnih nepogoda (poplave ili sue).
4.3.3.2.
Kljune strateke odrednice i njihov utjecaj na budue poslovne modele u oblasti

upravljanja vodama
U definiranju stratekih opredjeljenja ekonomskog okvira za oblast upravljanja vodama uvaile su

se slijedee pretpostavke:
Ekonomija: Planiranje i upravljanje vodnim resursima treba da bude integrirano u ukupni
ekonomski sustav, prepoznajui kljunu ulogu vode za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba,
sigurnost u pogledu proizvodnje hrane, smanjenje siromatva i funkcioniranje ekosustava i
uzimajui u obzir posebne uvjete nenovanih sektora ekonomije.
Alokacija: Vodu treba promatrati kao ogranien, osjetljiv i ugroen resurs, ali i kao socijalno i
ekonomsko dobro. Trokovi i koristi razliitih alokacija na socijalne, ekonomske i okoline potrebe
se moraju jasno procijeniti. Uporaba razliitih ekonomskih instrumenata od presudnog je znaaja u
procesu usmjeravanja donoenja odluka o alokaciji/razliitim nainima uporabe vode.
Odgovornost: Od sutinskog znaaja je osigurati uinkovitost, transparentnost i odgovornost u
upravljanju vodnim resursima, kao preduvjet za odrivi financijski menadment.
Pokrie trokova: Svi trokovi moraju biti pokriveni ukoliko se eli postii da upravljanje vodama,
a posebno oblast opskrbe vodom, bude isplativo i odrivo. U ovoj oblasti uporabe voda, dotacije za
posebne skupine, najee najsiromanije, smatraju se poeljnim i neophodnim. Gdje god je to
mogue, razina takvih dotacija i odgovor na pitanje ko ima koristi od njih, treba biti transparentan.
Informacije o indikatorima uspjenosti poslovanja subjekata u oblasti upravljanja vodama,
procedurama nabavke kod realiziranja investicijskih programa, cijenama, procjenama trokova,
prihodima i dotacijama, moraju se osigurati i dostaviti svim zainteresiranim stranama sa ciljem da
se postigne transparentnost i odgovornost, odri povjerenje i poboljaju kapaciteti za upravljanje i
investiranje.
Financijski resursi: Bit e potrebno mobilizirati sve vee financijske resurse u cilju postizanja
odrivog razvitka. Dokaz da se postojei resursi koriste djelotvorno e u velikoj mjeri pomoi da se
mobiliziraju dodatna financijska sredstva iz domaih i meunarodnih izvora, javnih i privatnih.
4.3.3.3.
Znaajke uspjenih buduih poslovnih i organizacijskih modela strateki ciljevi

u upravljanju vodama u Federaciji BiH
U svjetlu dinamikih promjena u upravljanju vodama, mogue je navesti neke znaajke koje bi
uspjeni poslovni i organizacijski modeli trebali imati u budunosti. Praktino postizanje takvih
znaajki predstavlja strateka opredjeljenja koje bi trebalo ostvariti i u Federaciji BiH. Neke od ovih
znaajki, odnosno stratekih opredjeljenja ukljuuju:

Travanj 2010.
202
hrv

sposobnost da se inkorporiraju i optimalno kombiniraju razliite razine obima kapaciteta,

poglavito u oblasti uporabe voda;
sposobnost da se razvije strateko partnerstvo u nazostvu sve veeg broja sudionika u oblasti
upravljanja vodama;
sposobnost da se iskoriste inovativni izvori financiranja, uz istovremeno zadravanje odreenih
razina javnog financiranja, poglavito u oblasti zatite voda i zatite od voda;
sposobnost da se inkorporira prilagodljivi ili adaptabilni menadment i poticaji bazirani na
uspjenosti poslovanja kako bi se poboljalo poslovanje poglavito u oblastima vodoopskrbe i
preiavanja otpadnih voda;
sposobnost da se javnost ukljui u procese odluivanja.
Uspjeni poslovni modeli u oblasti upravljanja vodama e, takoer, omoguavati:
uspjeno upravljanje objektima, odnosno raspoloivom infrastrukturom,

adekvatno ekipiranje i obuku uposlenih, kao i
osiguranje potrebne strune procjene prije predlaganja rjeenja u svim segmentima upravljanja
vodama.
Osim toga, u narednom razdoblju, vlade na razliitim razinama imaju znaajnu ulogu u postizanju
utvrenih ciljeva u oblasti upravljanja vodama. Kako postojei i novi davaoci vodnih usluga budu
odgovarali na potrebe sve veeg broja stanovnitva, tako e i drava morati da prilagoava svoju
politiku. Vlade na svim razinama bi trebale:
kreirati uvjete koji su neophodni da bi se u oblasti upravljanja vodama mogli realizirati potrebni
investicijski zahvati,
postii ciljeve u pogledu zatite voda,
postii ciljeve u pogledu zatite od voda,
postii drutvene i ciljeve u pogledu zdravlja populacije,
smanjiti prijetnje sigurnosti u pogledu vodoopskrbe i, u isto vrijeme,
osigurati vrst regulatorni nadzor.
Na osnovama naprijed navedenog, definirani su slijedei ekonomski strateki ciljevi:

Strateki cilj 2:
Strateki cilj 3:
Strateki cilj 4:
4.3.3.4.
Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu uz

veu zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu upravljanja vodnim resursima
Poboljanje uinkovitosti, unaprjeenje transparentnosti i poveanje odgovornosti u
upravljanju vodama
Osiguranje financijske odrivosti u upravljanju vodama i reforma sustava cijena vodnih
usluga uz postupno uvoenje ekonomske cijene vode
Strateki cilj 2: Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski

sustav kao cjelinu uz veu zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu
upravljanja vodnim resursima
Voda je ogranieni okolini resurs podloan zagaenju i degradaciji u kvalitativnom i

kvantitativnom smislu, ali i drutveno i ekonomsko dobro. Alokacija ogranienih vodnih resursa na
meusobno konkurirajue potencijalne korisnike ima dalekosene efekte na ekosustave i ekonomski
razvitak u smislu uposlenosti, te generiranju i distribuiranju dohotka, kao i odravanju prihvatljivog
razinama ivotnog standarda stanovnitva. Politike u toj oblasti mogu imati, takoer, znaajne
efekte na planiranje uporabe zemljita i migracije stanovnika iz ruralnih u urbana podruja.
Travanj 2010.
203
hrv

Osiguravanje dostatnih koliina voda za osnovne ljudske potrebe treba svakako biti ugraeno u
formuliranje i provedbu ekonomskih politika usmjerenih na razvitak i alokaciju resursa. Osim toga,
u svijetu broj elementarnih nepogoda (poplava, sua) se znaajno poveao u proteklih nekoliko
decenija. Stoga ekonomska evaluacija teta nastalih uslijed njihovog pojavljivanja, kao i osiguranje
financijskih sredstava za njihovu prevenciju ili umanjivanje tetnih uinaka mora biti prioritet.
Uporaba prilagoenih ralambi trokova i koristi, trino zasnovanih instrumenata u zatiti voda,
cjenovne politike i politike utvrivanja naknada za uporabu voda, kao i ostalih ekonomskih
instrumenata, od sutinskog su znaaja za djelotvornu i pravinu alokaciju vodnih resursa,
uzimajui pri tome u obzir drutvene i ekonomske kriterije, kao i osnovne ljudske potrebe.
Ekonomske procjene trebale bi omoguiti sagledavanje i pozitivnih i negativnih utjecaja na
zdravlje, humane i ekosustave. Neadekvatne ekonomske politike neminovno doprinose izrazito
loem poslovanju subjekata iz oblasti upravljanja vodama, umanjujui na taj nain njihovu
sposobnost da privuku financijska sredstva iz javnog i privatnog sektora, domaih i inozemnih
financijskih institucija.
4.3.3.5.
Strateki cilj 3: Poboljanje uinkovitosti, unapreenje transparentnosti i

poveanje odgovornosti u upravljanju vodama
Djelotvoran i transparentan financijski menadment preduvjet je za efektivno pokrie trokova u

oblasti upravljanja vodama, te je u okviru ovog cilja neophodno osigurati transparentnost u pogledu
utvrivanja realnijih i ekonomski opravdanih naknada, dotacija, unakrsnih dotacija i poreza, te
uvesti elemente konkurencije gdje god je to mogue. U tom smislu, vano je razviti odgovarajui
program poticaja za poduzea vodoopskrbu radi provedbe mjera za djelotvorniju i racionalniju
uporabu vode. To bi vodilo postupnom prenoenju naglaska sa postojee prakse upravljanja
ponudom na upravljanje potranjom, sa vizijom prelaska na tzv. meki put za vodu. Sa
ekonomskog stanovita, izuzetno je znaajno i opravdano podsticati proces prelaska na
okrupnjavanje sustava, odnosno na regionalni pristup vodnih sustava, gdje god je to tehniko i
tehnoloki opravdano.
Strateko opredjeljenje poduzea u oblasti vodoopskrbe u Federaciji BiH bi trebalo da bude
postupni prelazak na tzv. upravljanje potranjom za vodom (demand-side water management),
razvijeno jo 1970-ih godina, kao alternativa tradicionalnom planiranju zasnovanom na ponudi.
Strateko opredjeljenje trebalo bi biti promoviranje ideje da aktivno upravljanje potranjom za
vodom moe biti trokovno efektivnije nego predvianje potranje na osnovu trendova iz proteklih
razdoblja i realiziranja projekta izgradnje kako bi se udovoljilo potrebama iz tih predvianja. Cilj
efektivnog programa upravljanja potranjom za vodom trebao bi biti omoguavanje korisnicima
vode da zadre sve prednosti u pogledu zadovoljenja svojih portreba za vodom, dok u isto vrijeme
ne prouzrokuju tetu okoliu niti dovode u opasnost odrivost vodnih resursa za druge postojee ili
budue korisnike. Tradicionalno, poduzea vodoopskrbe fokusirala su se na razvitak dodatne
ponude kako bi se zadovoljila porasla potranja zdruena sa rastom stanovnitva i ekonomskim
razvitkom. Sve vie, ova poduzea prepoznaju da programi konzervacije (racionalnije i tedljivije
uporabe vode) mogu smanjiti postojee i budue potranje za vodom i, na taj nain, osigurati koristi
potroaima, poduzeu i okoliu.
Imajui u vidu da fiksni trokovi u ovoj ine oko 65% i 80%, u strukturi ukupnih trokova u oblasti
vodoopskrbe, prikupljanja i odvoenju otpadnih voda, respektivno, to znai da bi smanjena
potronja, zahtijevala manje investicije i, na taj nain, osiguravala velike utede. Trokovi kapitala
su veoma tijesno povezani sa razinom potronje: prosjene i, poglavito, vrne. Iskustva ukazuju na
to da upravljanje potranjom ima znaajne prednosti.
Travanj 2010.
204
hrv

Poboljanjem uinkovitosti u upravljanju vodama omoguilo bi se realnije sagledavanje i

kvantificiranje svih koristi koje drutvo ima od ulaganja u zatitu od voda. Na taj nain bi se
transparentnije i pravilnije sagledali meusobni odnosi pojedinih korisnika ogranienih
proraunskih sredstava iz kojih se dijelom financira i zatita od voda. Spreavajui nastanak teta
izazvanih izlijevanjem voda iz rijenih korita, smanjujui neracionalnu potronju i uporabu,
znaajno bi se unaprijedila odgovornost u pravljenju ovog ogranienog resursa. Princip
odgovornosti lei u osnovi sustava odrivog upravljanja vodnim resursima - odgovornosti prema
sadanjoj ali i buduim generacijama.
4.3.3.6.
Strateki cilj 4: Osiguranje financijske odrivosti u upravljanju vodama i reforma

sustava cijena vodnih usluga uz postupno uvoenje ekonomske cijene vode
Znaaj odgovarajueg financiranja za tekue poslovanje i investicijsko odravanje, kao i za

zadovoljavanje potreba za novom infrastrukturom u oblasti upravljanja vodama, ne moe se
prenaglasiti. Uloga i priroda tradicionalnih sudionika u financiranju upravljanja vodama znaajno se
mijenja. Javna proraunska sredstva, koja su financirala veliki dio izgradnje vodne infrastrukture i
objekata, u svijetu sve manje sudjeluju u postojeem financiranju, kako zbog poveane
konkurencije u pogledu uporabe proraunskih sredstava, tako i zbog smanjenja raspoloivih
sredstava. Imajui u vidu rastue financijske potrebe, kao i smanjenje javnih investicija u oblasti
voda i nedostatak privatnih investicija usmjerenih u ovu oblast (samo 5% privatnih investicija koje
prati Svjetska banka vezan je za vode), sve je oitija potreba da se definiraju nove strategije u tom
pogledu. Infrastrukturni projekti oblasti voda osjeaju opi trend smanjenja odobravanja kredita
meunarodnih privatnih, investicijskih i komercijalnih banaka. Razlog za ovako prilino niska
razina interesa su brojni rizici koji su specifini za ovu oblast. Stoga je neophodno aktivno
promovirati suradnju privatnog i javnog sektora kako bi se promijenila percepcija brojnih rizika od
strane privatnih investitora, te na pravi nain koristiti za ove svrhe prikupljena sredstva Fonda za
zatitu okolia.
Strateki izazov predstavlja i problem prikupljanja potrebnih sredstava za usuglaavanje sa
okolinim standardima EU. Dobro je poznato da se od strane EU naglaavalo, od poetka pregovora
o stabiliziranju i pridruivanju, da oko 90% tih trokova mora biti pokriveno iz domaih izvora,
oekujui da oko 5% BDP-a mora biti investirano u projekte oblasti okolia, tijekom duljeg niza
godina, kako bi se pokrili trokovi vezani za okoli207.
Strateki promatrano, u narednih 10-15 godina, potrebe za kapitalom u oblasti upravljanja vodama u
FBiH e znaajno porasti, prvenstveno zbog slijedeih razloga: (i) veliki dio dotrajale infrastrukture
blii se kraju uporabnog trajanja i namee se potreba zamjene ili znaajnijeg ulaganja u odravanje;
(ii) pojaana nastojanja da Federacija BiH harmonizira svoje sa standardima EU u oblasti voda stroiji standardi u pogledu vode za pie i preiavanja otpadnih voda zahtijevat e dodatne,
znaajno vee kapitalne izdatke.
Utvrivanje cijena je osnovno pitanje koje mora biti rijeeno na odgovarajui nain ukoliko se eli
postii djelotvorno upravljanje vodama. Voda kao dobro postaje sve oskudnija. Slino tome, i
preiavanje otpadnih voda postaje sve sloeniji proces koji zahtijeva vie znanja i vie kapitala.
Osnovna ideja utvrivanja cijena vode je da se omogui povrat trokova i da se racionalizira,
odnosno smanji, potronja ovog oskudnog resursa uporabom razliitih trinih podsticaja. Ukoliko
se cijena vode adekvatno utvrdi, svi sektori u jednoj ekonomiji koristit e vodu racionalnije i
207
U 2000. godini, ukupni izdaci u sektoru okolia u Rumunjskoj i Bugarskoj iznosili su oko 1,3 i 1,5% BDP-a, dok je
ovo uee oko 0,7% u Hrvatskoj.
Travanj 2010.
205
hrv

smanjiti koliinu koju troe. Obrazovanje i informiranje javnosti o znaaju racionalnije uporabe
vode pokazali su se neadekvatnim da u dostatnoj mjeri smanje potronju, ali bi u kombinaciji sa
odgovarajuim cijenama vode mogli biti znatno uspjeniji.
Razlike u metodologijama za utvrivanje cijena proizile su u velikoj mjeri iz razliitih miljenja o
znaaju i potrebi ukljuivanja ekonomskih i/ili okolinih eksternalija u proces utvrivanja cijena
vode. Sa stanovita alokacije vodnih resursa, jedan od najvanijih aspekata poslovanja poduzea za
uporabu i zatitu voda je utvrivanje cijena. Ovo zbog toga to promjena cijena osigurava signal
potroaima i ponuaima o promijenjenim trokovima potronje. Iako, naizgled, proces formiranja
cijena nije previe kompleksan, praksa je pokazala da proces odreivanje cijene vode ima veliki
broj preduvjeta na koje treba obratiti pozornost. Jedan od najznaajnijih preduvjeta jeste
odreivanje same vrijednosti vode, s obzirom da je ta vrijednost polazna toka u procesu formiranja
cijene.
Utvrivanje cijena, na bazi ukupnih trokova vodoopskrbe i pruanja usluga prerade otpadnih voda,
u velikom broju zemalja sagledava se u veoj ili manjoj mjeri kao mjera za osiguravanje
neophodnih financijskih sredstava. Ipak, treba rei da je u svijetu veoma mali broj sustava u
potpunosti financiran od strane postojeih ili buduih korisnika usluga. Uglavnom, vodni sustavi
nastavljaju svoju zavisnost od proraunskih sredstava i meunarodne pomoi. Budui poslovni
modeli u oblasti upravljanja vodama u Federaciji BiH moraju postupno, kao svoje strateko
opredjeljenje, usvajati prelazak na utvrivanje cijene na bazi punih trokova ukoliko ele da se na
odgovarajui nain suoe sa financijskim izazovima.
4.3.3.7.
Operativni ciljevi i mjere za ekonomski okvir
Operativni ciljevi, po ekonomskom okviru djelovanja, navedeni su zbirno u narednoj tabeli i

posebno, sa mjerama za njihovo realiziranje, u nastavku teksta:
Operativni cilj 3:
Operativni cilj 4:
Operativni cilj 5:
Ekonomski racionalnije i okoliki prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i

realiziranje mjera za prelazak sa postojee prakse upravljanja ponudom na
upravljanje potranjom za vodom.
Postupni prelaz na sustav koji bi osigurao dugorono odrivo financiranje u oblasti
upravljanja vodama, te puno pokrie trokova od korisnika usluga ili iz drugih izvora.
Poboljanje procesa odluivanja o vidovima uporabe vodnih resursa
4.3.3.7.1. Operativni cilj 3: Ekonomski racionalnije i okolini prihvatljivije upravljanje u

sektoru voda i realiziranje mjera za prelazak sa postojee prakse upravljanja
ponudom na upravljanje potranjom za vodom
Mjere:
Baziranje posebnih vodnih naknada na meunarodnim iskustvima i sveobuhvatnim ralambama

ukupnih drutvenih a ne samo privatnih trokova i koristi, posebno u pogledu utvrivanja potrebe,
naina i stupnja internalizacije znaajnih negativnih eksternih uinaka;
Provedba djelatnosti usmjerenih na podizanje svijesti stanovnitva o vanosti vode, o moguim
nainima utede i potencijalnim ekonomskim i okolinim efektima mjera racionalnije uporabe
vode;
Ekonomske analize mogunosti ukljuenja ruralnih podruja u javne sanitarne i vodoopskrbne
sustave;

Travanj 2010.
206
hrv

Mjere koje bi specifino trebalo da realiziraju javna komunalna poduzea:
Detaljna ralamba postojeih i realno potrebnih trokova u cilju pruanja usluga vodoopskrbe i
mjesta eventualnih financijskih gubitaka, odnosno karaktera i uzroka gubitaka, kao i mogunosti
za njihovo smanjenje;
Razvitak i primjena kriterija i standarda poslovanja poduzea za pruanje usluga u sektoru
vodoopskrbe i sanitarija i povezivanje sa iznosom cijena koje korisnici plaaju za pruene usluge;
Osiguranje transparentnosti i ekonomske opravdanosti u pogledu utvrivanja cijena, dotacija i
unakrsnih dotacija;
4.3.3.7.2. Operativni cilj 4: Postupni prelaz na sustav koji bi osigurao dugorono odrivo
financiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokrie trokova od korisnika
usluga ili iz drugih izvora
Mjere:
Postizanje pune usuglaenosti postojeih relevantnih zakona, to bi omoguilo da Poreska uprava

vri kontrolu plaanja posebnih vodnih naknada 208;
Uspostava sustava cijena koje odraavaju realne, ekonomski, organizacijski i tehnoloki
opravdane trokove vezane za vodoopskrbu i sanitarije209;
Utvrivanje mogunosti za prelazak na obraun cijene usluga po sustavu rastuih blok cijena, sa
dotiranim prvim blokom potronje i rad na njegovom uvoenju ime bi se omoguilo istovremeno
postizanje zacrtanih ekonomskih, socijalnih i okolinih ciljeva u upravaljanju vodama;
Ujednaavanje jedininih cijena koje se naplauju domainstvima i gospodarskim subjektima za
usluge vodoopskrbe i sanitarija, ukoliko se radi o vodi istog kvaliteta;
Poveanje iznosa posebnih vodnih naknada i zapoinjanje sa prikupljanjem onih naknada koje se
do sada nisu ubirale (npr. posebna vodna naknada za zatitu od poplava, posebne vodne naknade
za zahvaanje voda za natapanje).
Mjere koje bi specifino trebalo da realiziraju komunalna poduzea su:
Precizno definiranje uvjeta za postizanje financijske samoodrivosti u svim segmentima

upravljanja vodama, odnosno precizno definiranje pojedinih vrsta trokova i iznosa ukupnih ili
punih trokova (operativni trokovi, trokovi odravanja, amortizacija, trokovi kapitala, trokovi
proirenja sustava, trokovi eksternih uinaka, trokovi vode kao oskudnog resursa);
Ralamba potencijalno novih, dodatnih izvora financiranja investicijskih zahvata koritenih u
drugim zemljama i ocjena mogunosti njihove primjene u Federaciji BiH, sa posebnim naglaskom
na mobiliziranje, za sada nedostatno iskoritenih financijskih resursa na razini opina i kantona;
Poboljanje stupnja naplate izvrenih usluga vodoopskrbe i sanitarija.
208
Konkretno, prema Zakonu o vodama, organi Poreske uprave su eksplicitno navedeni kao institucija koja ima
mjerodavnost i obvezu da kontrolira prikupljanje sredstava po svom osnovu od komunalnih poduzea. Meutim, ta
obveza ne postoji u Zakonu o poreskoj upravi kojim se definiraju mjerodavnosti i nain rada Poreske uprave.
209
Cijene koje odraavaju trokove ne samo da odraavaju pune trokove poduzea koje prua uslugu ve, takoer, i
razlike u trokovima pruanja usluga razliitim potroaima. Ove razlike u trokovima mogu biti uzrokovane razliitim
okolnostima, kao to su: vrsta posla kojim se potroa bavi, zagaenje koje potroa proizvodi, sezonska potronja vode
ili udaljenost potroaa. Bilo koji da je razlog, prilagoavanje cijene potroaa na taj nain da ona odraava puni troak
usluge potreban je kako bi se na pravilan nain ouvala i voda i ostali vrijedni resursi. Problematina praksa koja postoji
u BiH i ostalim ekonomijama u tranziciji je da se industrijskim potroaima naplauje vea cijena nego domainstvima,
to se moe nazvati problematinom praksom i za posljedicu ima preveliku potronju od strane domainstava i premalu
potronju ili prelazak na samostalnu vodoopskrbu i usluge kanalizacije od strane industrija.
Travanj 2010.
207
hrv

U cilju uspjene reforme cijena i postizanja ekonomske cijene vode, neophodno je predvidjeti i
realizirati slijedee administrativne i institucionalne djelatnosti/mjere:
Analiziranje mogunosti uspostave regulatornog/regulatornih tijela zaduenog/zaduenih za

utvrivanje cijena usluga;
Promoviranje uspostave javno-privatnog partnerstva u pruanju sanitarnih i usluga vodoopskrbe,
odnosno razvitak financijskih i regulatornih instrumenata u smjeru podsticanja privatnih
investicija, utvrivanja jasno definiranih uloga drave, privatnog sektora i ostalih zainteresiranih
strana.
4.3.3.7.3. Operativni cilj 5: Poboljanje procesa odluivanja o vidovima uporabe vodnih

resursa
Mjere:
Prikupljanje i analize meunarodnih iskustava, dobre poslovne prakse i ekonomskih instrumenata

za vrednovanje voda u razliitim namjenama. Uspostava mehanizama za primjenu ove prakse i
instrumenata na odgovarajuim razinama odluivanja;
Osiguranje postojanja odgovarajueg regulatornog okvira kao podloga za utvrivanje koncesijskih
naknada za razliite vidove uporabe voda, polazei od ciljeva postavljenih razvojnim
dokumentima za svaki od sektora (industrija, elektroenergetski sektor, poljoprivreda,
stanovnitvo).
4.3.3.8.
Problem financiranja i inovativni izvori financiranja u upravljanju vodama
Infrastrukturni vodni projekti osjeaju opi trend smanjenja odobravanja kredita meunarodnih
privatnih investicijskih i komercijalnih banaka. Razlog za ovako prilino niska razina interesa su
brojni specifini rizici, koji bi se mogli sumarno izraziti na slijedei nain: visoka kapitalna
intenzivnost, nizak povrat na uloeni kapital, jako dugo vrijeme povrata uloenih sredstava,
politiki pritisak na cijene vodnih usluga, esto raireno uvjerenje da je voda slobodno dobro,
neadekvatna zakonita regulativa, nezadovoljavajue stanje i nedostatno znanje mrea i podataka o
korisnicima, i nesklad izmeu prihoda i izvora financiranja.
Strateki izazov predstavlja i problem prikupljanja potrebnih fondova za usuglaavanje sa okolinim
standardima EU u oblasti zatite voda i zatite od voda, poto je dobro poznato da je EU od poetka
pregovora o pristupanju naglaavala da oko 90% tih trokova mora biti pokriveno iz domaih
izvora, oekujui da oko 5% BDP-a mora biti investirano u projekte u oblasti okolia tijekom duljeg
niza godina kako bi se pokrili trokovi vezani za okoli. U 2000. godini, ukupni izdaci u sektoru
okolia u Rumunjskoj i Bugarskoj iznosili su oko 1,3 i 1,5% BDP-a, dok je ovo uee oko 0,7% u
Hrvatskoj210. Dio sredstava za ove namjene trebalo bi da alimentira Fond za zatitu okolia
Federacije Bosne i Hercegovine.
Strateko opredjeljenje je da vodnu infrastrukturu i vodne objekte u oblasti uporabe voda, zatite
voda i zatite od voda treba odravati i dalje razvijati jednim inoviranim, kombiniranim modelom
financiranja. Taj model podrazumijeva uporabu svih raspoloivih izvora financiranja: proraunska
sredstva (Federacija, kanton, opina), Fond za zatitu okolia, ekonomsku cijenu vode, donacije
(predpristupni fondovi EU) i kredite.
210
Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC) (2003),Environmental Financing in Central
and Eastern Europe, Szentendre, Hungary
Travanj 2010.
208
hrv

Komponente ekonomske cijene vode za razvitak treba afirmirati kroz donoenje odgovarajuih
zakonitih propisa, u sluaju da oni nisu jo doneseni: (i) naknada za razvitak - lokalna javna
sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i odvoenja na uslunom podruju; (ii) naknada za
uporabu voda i naknada za zatitu voda - javna sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i
odvoenja na cijelom podruju FBiH i (iii) dio poreza na dodanu vrijednost koji tereti cijenu
komunalne usluge. Ako, iz bilo kojih razloga, financiranje iz prorauna ne bude dostatno, treba
ustrajati na ovoj komponenti (PDV na cijenu usluga u vodnom sektoru) jer ona nedvojbeno jest
sastavni dio ekonomske cijene vode.
U federalnim i lokalnim programima razvitka, treba teiti da se to vie infrastrukture izgradi
domaim javnim sredstvima (najpovoljnija sredstva) uz potporu donacija fondova EU i drugih
donatora, a to manje kreditima (skuplja sredstva) ili sredstvima privatnih partnera (kroz BOT,
DBOT i sline modele) jer u osnovi nose najskuplje financiranje.
4.3.3.9.
Javno-privatno partnerstvo u oblasti upravljanja vodama strateki izazovi i

mogua rjeenja
U postupku ukljuivanja privatnog sektora mogue je dopustiti privatizaciju tzv. pogonske funkcije
u komunalnom vodnom sektoru kad je ispunjena pretpostavka ekonominosti, to znai da se sami
vodni resursi ne mogu prodavati i da oni nisu predmet privatizacije. Mogue je dopustiti ulaganja
privatnoga operatera pogona u razvitak vodne infrastrukture samo kad je ispunjena pretpostavka
konzumiranosti i svrhovitosti. Pod privatizacijom pogonske funkcije podrazumijeva se prvenstveno:
En affermage koncesioni model: koncesioniranje funkcije operatera sustava bez prava

ulaganja, ako je ispunjena pretpostavka ekonominosti. Pretpostavka ekonominosti se
moe smatrati ispunjenom ako je privatno upravljanje (uz jednake standarde isporuke)
korisnicima isplativije od javnoga.
En affermage model bi mogao prerasti u en concession model, tj. koncesioniranje
funkcije operatera s pravom ulaganja, ako su ispunjene pretpostavke konzumiranosti i
svrhovitosti. Pretpostavka konzumiranosti smatrat e se ispunjenom kad kombinirani model
financiranja razvitka bude iscrpljen. On moe biti iscrpljen (i) kad je infrastruktura u
dostatnom razvitku ili (ii) kad se vie (niti poveanjem javnih davanja) razvitak ne moe
ostvariti u planskom razdoblju.
U prvom sluaju, operaterova ulaganja su svedena na trokove odravanja. U drugom sluaju

operater bi imao pravo sudjelovati u razvitku ulaganja. Pretpostavka svrhovitosti se moe ograniiti
na izgradnju ureaja za tretman pitkih i otpadnih voda, odnosno investicija koje, u pravilu, najvie
privlae privatni kapital.
Kao dodatne zahtjeve nuno je postaviti:
Privatni koncesioni partner mora biti doveden u jednak poloaj s domaim davateljima usluga, a
ne mu pogodovati posebnim klauzulama (ovo se posebno odnosi na valutne klauzule, klizne skale
i inflacijske indekse);
Svako ulaganje privatnoga partnera mora biti podlono suglasnosti javnoga partnera.
Preinvestiranje ili fiktivno investiranje,vodi do porasta cijena usluga i dunike ovisnosti;
Saniranja i reinvestiranja privatnoga partnera moraju se odvijati prema strogo ugovorenom planu.
Ona moraju ravnomjerno optereivati koncesiono razdoblje umjesto da se pomjeraju na kraj tog
razdoblja kad je koncesionaru isplativije raskinuti ugovore nego ih tovati;

Travanj 2010.
209
hrv

Preferirati modele u kojima je javna funkcija jasno odijeljena od privatne, umjesto naglaavanja
"javno-privatnoga partnerstva. Ispreplitanje javnog i privatnog u operativnoj funkciji, u osnovi,
tei podjeli odgovornosti tamo gdje odgovornost mora biti iskljuivo na privatnom partneru
(obino kroz uvlaenje javnoga partnera u razne modele upravljanja pogonom, gdje koncesionar
mora imati posebne obveze i odgovornosti);
Treba naglasiti da je za oekivati, kao to se ve i dogaa, da se javno privatno partnerstvo realizira

u urbanim ali ne i u ruralnim sredinama. Primjeri takvog partnerstva se ve mogu nai u zemljama
jugoistone Europe, ali iskustvo je veoma raznoliko. Prema rijeima Camdessus skupine:
''Uvoenje privatnog operatera u jednu zemlju koja nema iskustva u ovoj problematici je dugaak i
teak proces. U usporedbi sa ostalim tipovima infrastrukture, sektor voda je najmanje atraktivan za
privatne investitore i investirani iznosi su najmanji. Samo 3% populacije siromanih ili zemalja u
razvitku opsluuju operatori koji su u potpunosti ili djelom privatni''.
4.3.3.10.
Ekonomska cijena vode
Zasada ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama (ODV). Pod
terminom "cijena vode u smislu ove Strategije treba razumjeti svaki novani izdatak koji
optereuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporuuje krajnjim korisnicima, a koji
je u izravnoj ili neizravnoj svezi sa zatitom njene kvalitete i kvantitete, te sa izgradnjom i
upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omoguuje njenu uporabu i/ili isputanje sukladno
ekoloki prihvatljivom standardu.
Strateko opredjeljenje je da cijena vode mora sadravati sastavne elemente u visinama koje
osiguravaju dostupnost i zatitu vodnog resursa, te odrivi razvitak vodne infrastrukture. Sastavni
elementi ili komponente ekonomske cijene vode, date su u narednoj tabeli:
Sastavni
element
Prihod
Karakter
Cijena komunalne
usluge
vodoopskrbe
Isporuitelja
usluge
Cijena
Cijena komunalne
usluge odvoenja
Isporuitelja
usluge
Cijena
Isporuitelja
usluge
Cijena
Cijena komunalne
usluge
preiavanja
Naknada za
razvitak sustava
Naknada za zatitu
voda
Naknada za
uporabu voda
Porez na dodanu
vrijednost
Agencija za vode i
kantoni
Agencija za vode i
kantoni
Fond za zatitu
okolia
Agencija za vodu i
kantoni
Fond za zatitu
okolia
Budet
Javno davanje
Javno davanje
Javno davanje
Javno davanje
Namjena
Gospodarenje i pogon
vodnom
infrastrukturom
vodnom
infrastrukturom
vodnom
infrastrukturom
Razvitak i proirenje
vodne infrastrukture
Zatita kvalitete
vodnog resursa i
razvitak vodne
infrastrukture
Osiguranje koliine
vodnog resursa i
razvitak vodne
infrastrukture
Razne
Razina
ubiranja
Razina
potronje
Usluno podruje
Usluno podruje
Usluno podruje
Usluno podruje
Usluno podruje
Usluno podruje
Usluno podruje
Kanton
Kanton
Usluno podruje
Kanton
Usluno podruje
Federacija BiH
razne
Tabela 4.3.3.1: Struktura ekonomske cijene vode

Travanj 2010.
210
hrv

Postoje miljenja da su se potroai navikli na postojanje supsidija za vodu211. Prema jednoj studiji
uraenoj u EU212, ukoliko bi cijena zaista bila utvrena na razini koji omoguava povrat punih
trokova, dakle ukoliko bi bila uvedena stvarna ekonomska cijena vode, postotak obiteljskog
dohotka koji se troi na usluge u sektoru voda bi se poveao sa postojeih 0,3 - 1,2% na 1- 3 %, to
dostatno govori o trenutnoj podcijenjenosti ovog oskudnog resursa.
Posebno treba naglasiti potrebu provedbe ekonomskih ralambi uporabe vode sukladno odredbama
datim u aneksu Okvirne direktive o vodama gdje se kao norma iznosi i slijedei stav: Zemlje lanice
uzet e u obzir zasadu povrata trokova od vodnih usluga, ukljuujui i trokove zatite okolia i
resursa, sukladno ekonomskoj analizi (provedenoj prema Dodatku III. Direktive) i posebno
sukladno zasadi "zagaiva plaa". Prema ovome, zadaci za zemlje lanice do 2010 godine su:
da politika cijena vode predstavlja odgovarajui poticaj korisnicima da koriste vodne resurse
uinkovito i da time doprinesu ostvarenju ciljeva ODV-a;
odgovarajui doprinos raznih korisnika (podijeljenih najmanje na industriju, domainstva i
poljoprivreda) povratu trokova od vodnih usluga, na temelju provedene ekonomske analize
(sukladno Dodatku III. ODV-a) i uzimajui u obzir zasadu "zagaiva plaa";
Zemlje lanice mogu, pri tome, voditi rauna o drutvenim, ekolokim i ekonomskim uincima
povrata trokova, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotinom regionu;
Cijena vode ne bi smjela sadravati neracionalnosti u komunalnim djelatnostima: organizacijske,
(rascjepkan i neuinkovit komunalni vodni sektor) i tehnike prirode (velike gubitke pitke vode u
sustavu), te sastavnice koje nisu u funkciji upravljanja vodama.
4.3.3.11.
Financiranje putem vodnih naknada i prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog

dobra
U Federaciji BH, izvan osnovne cijene vode, prikupljaju se razliite vodne naknade koje imaju
karakter javnog prihoda ili ostalih javnih prihoda, te se ubire prihod po osnovu zakupa javnog
vodnog dobra. Na osnovu Odluke o visini posebnih vodnih naknada, posebne vodne naknade se
ubiru za:
uporaba povrinskih i podzemnih voda,

uporaba vode za proizvodnju elektrine energije,
zatitu voda,
vaenje materijala iz vodotoka,
zatitu od tetnog djelovanja voda.
Prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra, na povrinskim vodama II. kategorije, prema
ZOV-u Federacije BiH, pripadaju u cijelosti proraunu kantona.
211
Avis, C., Tydeman, C. and Royo Gelabert, E. (2000). What Role for Water Pricing? Ten Actions forInternalising
Sustainability, WWF, Brussels
212
Seppala, O.T. and Katko, T.S. (2003). Appropriate pricing and cost recovery in water services. Journal of Water
Supply: Research and Technology AQUA, 52, 225236

Travanj 2010.
211
hrv

4.3.3.11.1.
Posebne vodne naknade za uporabu povrinskih i podzemnih voda
4.3.3.11.1.1. Naknada za uporabu voda:

Za javno opskrbljivanje odreena je posebna vodna naknada u visini od 0,01 KM po m zahvaene
vode. Strateko opredjeljenje u ovom segmentu ipak bi moralo biti takvo da se ovaj iznos povea.
Sigurno je da poduzea koja se bave vodoopskrbom nisu u dostatnoj mjeri motivirana da
racionalnije koriste resurs koji im je povjeren. Prema ranijem zakonu, poduzea su plaala vodnu
naknadu za uporabu vode u iznosu od 0,05 KM po m3 isporuene vode. Prema novom Zakonu o
vodama Federacije BiH, ta obveza je smanjena na 0,01 KM po m3 zahvaene vode. Evidentno je da
je krajnji rezultat negativan iz prostog razloga to, imajui velike gubitke voda, poduzea su sada
dovedena u povoljniju financijsku situaciju jer su im ukupni izdaci po ovom osnovu sada smanjeni.
Osnovica za obraun poveana im je 3 puta ali im je naknada smanjena 5 puta. Potrebno je da se
ovakva situacija promijeni (da se iznos naknade na zahvaenu vodu povea), jer djeluje potpuno
nemotivirajue u pogledu racionalnije uporabe vode. Imajui u vidu znaaj koji ova poduzea imaju
i, za sada, monopolsko pravo da koriste oskudni resurs, kao i koliine vode koje koriste, jasno je da
ovakvo rjeenje nije sukladno osnovnom zahtjevu iznesenom u ZOV-u Federacije BiH, koji istie
da upravljanje vodnim resursima mora biti organizirano na principima odrivog upravljanja i
ouvanja oskudnih vodnih resursa213.
4.3.3.11.1.2. Naknada za zahvaanje vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje
Za zahvaanje vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje odreena je posebna vodna
naknada u visini od 2 KM po m. Do sada je ova naknada iznosila 0,05 KM po m, ali je zbog
komercijalne vrijednosti vode kao robe, ova naknada poveana. Ova se naknada treba znaajno
poveati, imajui u vidu injenicu da voda u maloprodaji ima cijenu od oko 1 do 1,5 KM za 1 litar,
to predstavlja praktino oko 50% cijene nafte.
4.3.3.11.2.
Financiranje melioracijskog odvoenja i melioracijskog natapanja
U Bosni i Hercegovini nema razvijenih sustava za natapanje, a natapa se samo oko 0,65%
poljoprivrednog zemljita. Postojei sustavi za natapanje su oteeni zbog rata i nebrige. Veina
ravnica u sjevernom dijelu zemlje koje se koriste kao obradivo zemljite sadri visoki postotak
vlage i treba da se odvodnjava.
U odluci o visini posebnih vodnih naknada za zahvaanje vode za natapanje, odreena je naknada u
visini od 0,01 KM u odnosu na raniji iznos od 0,05 KM/ m. Zbog tekoa u poljoprivrednoj
proizvodnji, ova naknada bi bila ukinuta, odnosno ostala bi na nuli do daljnjeg. U narednom
razdoblju, treba svakako sagledati mogunosti da se ova naknada ponovno pone naplaivati. Ovo
stoga to se voda u poljoprivredi koristi nedjelotvorno i ne postoji nikakva motivacija da se
uinkovitost njene uporabe povea. U svijetu se utvrivanju naknade za uporabu vode u
poljoprivredi poklanja izuzetna pozornost, tako da postoje vrlo razraeni i raznoliki modeli, od
kojih su neki navedeni u nastavku:
213
Usporedbe radi, recimo da naknada za uporabu voda obraunata na isporuenu i naplaenu koliinu vode u
Hrvatskoj iznosi 0,80 kuna/m3, to iznosi 0,20 KM (prema srednjem kursu od 4,1 kune za 1 KM, na dan 6.6.2008.
godine). Naknada za zatitu voda iznosi 0,90 kuna /m3 to iznosi 0,22 KM.

Travanj 2010.
212
hrv

Modeli utvrivanja vodne naknade (cijene) za melioracijsko natapanje i melioracijsku odvodnju: U

stratekom promiljanju vrednovanja vode u sektoru poljoprivredne proizvodnje, potrebno je
obratiti pozornost na slijedee injenice. Ekonomski instrumenti koji se koriste u sektoru
poljoprivrede u cilju stratekog upravljanja potranjom za vodom ocjenjuju se prema dva osnovna
kriterija: struktura i nain utvrivanja cijena razina cijena vode za natapanje. Cjenovni sustav
zasnovan na koliini potroene vode ili koliinski nain utvrivanja cijena (engl. volumetric
pricing), koji bi teorijski trebalo da bude poticaj da se voda koristi racionalni i tedljivo, postii e
oekivane rezultate samo pri onim razinama cijena pri kojem je korisnik vode cjenovno osjetljiv.
Ova razina cijena ovisi o brojnim imbenicima: trokovima usluge natapanja, primijenjenoj tehnici
natapanja i dodanoj vrijednost u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Ekstremni sluaj u kojem je struktura manje vana predstavlja situacija u kojoj je voda besplatna
(Egipat i Albanija) to predstavlja u potpunosti odsustvo poticaja za tednju vode. Drugi ekstremni
sluaj predstavlja sustav u Izraelu koji predstavlja snaan poticaj za tednju vode zbog cjenovne
strukture u vidu rastuih blok cijena. Izmeu ove dvije krajnje situacije, mogue je primijeniti
razliite modele utvrivanja cijena vode za natapanje (navedenih prema rastuoj razini
efektivnosti):
utvrivanje cijena na bazi povrine koja se natapa;

utvrivanje cijena na bazi povrine koja se natapa u zavisnosti od kulture koja se uzgaja, naina
natapanja ili nekog drugog kriterija;
sustav jedinstvenih cijena ili dvodijelnih tarifa zasnovanih na koliini potroene vode;
sustav rastuih blok cijena.
Osnovne znaajke i iskustva u primjeni navedenih sustava utvrivanja cijena koja treba uzeti u
obzir kod stratekog opredjeljenja u ovom segmentu sektora voda u Federaciji BiH su slijedea:
Utvrivanje cijena na bazi povrine koja se natapa model jedinstvene cijene po hektaru,
uglavnom se primjenjuje za gravitacijske sustave natapanja (panjolska, Italija, Grka, itd.) i u
velikoj mjeri moe da utjee na odluku da li da se uope koristi sustav natapanja ali ne i na koliinu
vode koja se primjenjuje po hektaru. Kombiniran sa veoma niskom cijenom i dotacijama za
natapanje usjeve, ovaj nain utvrivanja cijena je u prilinoj mjeri podstakao poveanje natapanih
povrina i porast potranje za vodom za natapanje u ovim zemljama. Ovaj model najee se sree
kada se ele postii odreena poboljanja i ubijediti farmere da zaponu sa primjenom irigacijskih
mjera.
Utvrivanje cijena na bazi povrine koja se natapa u zavisnosti od kulture koja se uzgaja ili nekog
drugog kriterija ne podstie tednju vode kada su vrsta usjeva ili tehnika natapanja ve izabrani, ali
ima vei utjecaj na sam izbor usjeva koji e se natapati ili koju tehniku natapanja primijeniti. Moe
se primijeniti sa ciljem da se obeshrabri natapanje odreenih kultura, npr. primjenom viih cijena za
kulture koje troe vee koliine vode.
Model utvrivanja cijena zasnovan na koliini potroene vode je, ustvari, jedini koji podstie
tednju vode. Sustav rastuih blok cijena, u kojem cijena vode raste sa potroenom koliinom, moe
zaista imati snaan utjecaj na smanjenje potroene vode u zavisnosti od progresivnosti cijena i
njihove apsolutne razine ali se rijetko praktino primjenjuju u oblasti natapanja (Izrael i Jordan).
Meutim, treba istai da je apsolutna razina cijena ta koja u najveoj mjeri determinira uinkovitost
primijenjenog cjenovnog modela. Jednostavniji volumetrijski model sa jedinstvenom ili
dvodijelnom tarifom, ukoliko ima viu apsolutnu razinu prosjene cijene, moe da bude uinkovitiji
od sustava rastuih blok cijena.
Travanj 2010.
213
hrv

Europska Okvirna direktiva za vode, zahtijeva da se i u ovom segmentu kod utvrivanja strukture i
razina cijena u obzir moraju uzeti imbenici oskudnosti prirodnih resursa i okolini aspekti.
Odgovor na ovaj zahtjev sastojao se u uvoenju novih institucija (kao to je specijalizirana Agencija
za vode u Maroku) ili tehnikih i ekonomskih instrumenata (zasnovanih na principu zagaiva
plaa ili korisnik plaa). Na taj nain, u nekim zemljama (Francuska, panjolska, Italija) uveden je
porez ili taksa na vodu za natapanje (engl. water tax for irrigation water) ali je razina takse ostala
relativno niska.
Potencijalni izvori financiranja za projekte melioracijskog natapanja i melioracijskog odvoenja
Potrebna sredstva za financiranje projekta natapanja potencijalno se mogu prikupiti iz vie izvora
kako slijedi:
Sredstva iz prorauna (Federacija, kanton, opina ili grad);

Predpristupni fondovi EU;
Komercijalni krediti s jamstvom drave;
Lokalna uprava (npr. izdavanje obveznica);
Korisnici sustava.
Naknada za zahvaanje vode za industrijske procese, ukljuujui i termocentrale: Visina naknade

za zahvaanje vode za industrijske procese, ukljuujui i termocentrale, odreena je u iznosu od
0,03 KM po m. Termocentrale e, ubudue, ovu naknadu plaati po m zahvaene vode a ne po
kwh proizvedene elektrine energije, to je sada u praksi. Smatra se da je primjerenije da se ova
naknada plaa preko potroenih koliina vode koju termocentrala moe i reciklirati u procesu
proizvodnje214.
4.3.3.11.3. Posebne vodne naknade za uporabu vode za proizvodnju elektrine energije
Visina posebne vodne naknade za uporabu vode za proizvodnju elektrine energije odreena je u
visini od 0,001 KM po kwh proizvedene elektrine energije. Do sada je visina ove naknade bila
odreena u postotnom iznosu (2%) na osnovicu proizvodne cijene 1 kwh elektrine energije na
pragu hidrocentrale. Svake godine, JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda Herceg Bosne bile
su dune dostavljati proizvodne cijene 1 kwh na bazi kojih se plaala vodna naknada. Da bi se
pojednostavio sustava plaanja ove naknade, ista je utvrena u fiksnom iznosu po proizvedenom
kwh. Preraunavanjem dosadanjih plaanja, odreena je visina naknade sa poveanjem do 50%.
Visina ove naknade ubudue bi trebala biti i vea. Voda je osnovni ulazni imbenik proizvodnje
elektrine energije i zbog toga je visina ove naknade poveana215.
4.3.3.11.4. Vodne naknade za zatitu voda
Jedan dio potreba u segmentu zatite vode financira se iz dijela sredstava prikupljenih po osnovu
ope i posebnih vodnih naknada, i to onog rasporeenog:
Kantonima (kolektori za prijem i transport otpadnih voda, ureaja za preiavanje otpadnih voda,
ispusti u prijemnik i drugi pripadajui objekti i oprema);
214
Inicijativa za promjenu osnovica za plaanje naknade za uporabu voda u termocentralama potekla je od

elektroprivrednih poduzea.
215
Radi usporedbe, visina ove naknade u Republici Hrvatskoj iznosi 7,5% na proizvodnu cijenu 1 KWh. U vicarskoj
ovu naknadu ubiru kantoni i ona je postavljena na razini od 52 eura po KW ukupne instalirane snage hidrocentrale bez
obzira na njenu strukturu trokova ili mogunosti realiziranja ukupnog prihoda.
Travanj 2010.
214
hrv

Federalnom fondu za zatitu okolia (za sufinanciranje infrastrukture za zatitu voda od znaaja za
Federaciju).
Drugi dio potreba u segmentu zatite voda financira se iz sredstava prikupljenih u vidu posebnih
vodnih naknada. Osnova za prikupljanje posebnih vodnih naknade sadran je u principima
"zagaiva plaa" i "korisnik plaa" koji podrazumijevaju da zagaiva voda treba da plati trokove
preiavanja isputenih zagaenih voda, odnosno korisnik voda treba da plati uporabu voda kao
opeg dobra.
Interesantna su iskustva nekih europskih zemalja u pogledu iznosa posebne vodne naknade za
zatitu voda kod svih zagaivaa voda industrije, graana i svih drugih zagaivaa voda. Naknade
za efluent, kao jedan od oblika ekonomskih instrumenta primijenjenih u zatiti okolia, mogu
postaviti i na bazi sadraja (vrste i koncentracije) polutanata. U Francuskoj se, naprimjer, naknada
na efluent zaraunava na osam tipova polutanta koji se smatraju najopasnijim i najteim za
tretiranje (teki metali, fosfor, rastvorljive soli, itd.). Visina naknade se izraunava kao funkcija
proizvedenog zagaenja tijekom razdoblja maksimalne djelatnosti u tijeku jednog normalnog dana.
U drugim sluajevima, formula za izraunavanje visine naknade moe odraavati trokove tretiranja
odreenog efluenta ili okolinu osjetljivost vode u koju se isputa polutant.
Visina posebne vodne naknade za zatitu voda za uvoznike i proizvoae vjetakih gnojiva
utvrena je u visini od 0,005 KM po 1 kg. Visina naknade zadrana je na sadanjoj razini, to nije
opravdano sa negativnim eksternim efektima. Drugim rijeima, trokovi uzrokovani uporabom
vjetakih gnojiva su mnogo vei od navedenog iznosa - 5 KM po jednoj toni gnojiva.
4.3.3.11.5. Naknada za vaenje materijala iz vodotoka
Visina naknade za vaenje materijala iz vodotoka utvrena je u visini od 1,50 KM po m.Vrijednost
i ove naknade je podcijenjena i treba je poveati.
4.3.3.11.6. Financiranje zatite od tetnog djelovanja voda zatita od poplava
U oblasti financiranja zatite od tetnog djelovanja voda, postoje tri mogua modela financiranja:
iz prorauna prema zasadi "ope solidarnosti (i),

iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika prema zasadama "korisnik
plaa i zajednike solidarnosti (ii) i
mjeoviti, koji ukljuuje i jedno i drugo, s tim da je jedno financiranje osnovno, a drugo dopunsko
ili mogu biti ravnopravni (iii).
Ad (i). proraunski model financiranja, kroz opu solidarnost svih poreznih obveznika, nije uvijek
najpouzdaniji model. Njegov je temeljni problem kako pomiriti dvije razliite percepcije
proraunskih planera koji za investicijske pothvate u pravilu iznalaze sredstva, dok potrebe za
odravanjem tretiraju kao stavke na kojima treba postizati proraunske utede. Kada usklaenost
ovih dviju percepcija nije izvjesna, u pravilu se pribjegava drugom, sigurnijem modelu.
Ad (ii). Moderna fiskalna praksa nudi model financiranja kroz strogo namjenske prihode koji terete
ciljane kategorije obveznika. U osnovi ovoga modela dvije su zasade: korisnik plaa i zajednika
solidarnost. Definiranje korisnika sustava zatite od tetnog djelovanja voda nije uvijek
jednoznano. (Da i druga drutva imaju u tome dvojbe govore nie izneseni primjeri Austrije i
Britanije). Meutim, iroko je prihvaen pristup da je primarno zatieno dobro - imovina, a njen
vlasnik se prepoznaje korisnikom i time obveznikom naknade. No, redukcija ove definicije na
Travanj 2010.
215
hrv

vlasnike imovine samo u poplavnom podruju znaila bi iskljuivanje nameta na izravne rtve
poplave. Stoga se zasada korisnik plaa korigira zasadom solidarnosti svih korisnika imovine
(zajednika solidarnost), bilo na dravnom (iri koncept solidarnosti), bilo na vodnom podruju (ui
koncept solidarnosti)216.
Ad (iii). Mjeoviti model financiranja moe se realizirati kombiniranjem proraunskog financiranja
gradnje i odravanja vodnih tokova od znaaja za Federaciju BiH, uz financiranje odravanja
lokalnih vodotoka iz vodne naknade. Primjena ovoga modela raspravlja se i u nekim najrazvijenijim
zemljama EU217.
U toki VI. Odluke o visini posebnih vodnih naknada u Federaciji BiH, odreena je visina
posebne vodne naknade za zatitu od poplava na podrujima na kojima su izgraeni zatitni
vodoprivredni objekti, zavisno od nekretnina koje su zatiene:
U podtoki 1. odreena je visina posebne vodne naknade za zatitu od poplava za vlasnike

poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita, u visini od 5,00 KM po 1 ha,
U podatki 2. odreena je visina posebne vodne naknade za zatitu od poplava za vlasnike
stambenih, poslovnih i drugih objekata u visini od 0,10 KM po 1 m.
Posebna vodna naknada za zatitu od poplava do sada nije bila uvedena u praksi zbog toga to nisu
osigurani uvjeti i neophodni podaci za njeno uvoenje i plaanje. U narednom, planskom razdoblju
Strategije upravljanja vodama, potrebno je poeti sa prikupljanjem ovih naknada u praksi.
4.3.4.
Institucionalni okvir
Za djelovanje u institucionalnom okviru po pitanjima organizacije i administracije sektora voda

definiran je slijedei strateki cilj:
Strateki cilj 5:
4.3.4.1.
Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu procesa

pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda.
Strateki cilj 5: Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna

za provedbu procesa pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda
Postoje dvije glavne odrednice daljnjeg razvitka institucija u oblasti upravljanja vodama u
Federaciji BiH:
Zakon o vodama Federacije BiH218, gdje je lankom 21. navedeno: Gospodarenje vodama je u
mjerodavnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opine. lankom 22. su saeti
216
U nekim zemljama sustav financiranja jest autonoman, ali se metodologijom obrauna i naplate vezuje uz druga
postojea javna davanja. Primjer je Republika Austrija u kojoj se, prema saveznom Zakonu o zatiti od katastrofa,
sredstva za zatitu od tetnog djelovanja voda generiraju postotkom na porez na dobit i porez na dohodak.
217
Primjer je Velika Britanija u kojoj se programi poplavne obrane (i obrane od plima) financiraju iz dravne riznice,
ali se razmilja o uvoenju dopunskih vodnih naknada, i to: (1) na imovinu iskljuivo u poplavnim podrujima (Flood
Plain Levy kao dio nameta koji se generiki oznaavaju kao Charges on beneficiaries), to je ocjenjeno kao rjeenje
koje e prouzroiti mnoga neprijateljstva jer "tereti rtve poplave koji pored suoavanja s tegobama poplava imaju
potekoe s osiguravateljima i openito padom vrijednosti tih nekretnina i (2) na investicije, tj. na gradnju (Charges on
Development) i to kako u poplavnom podruju tako i izvan njega jer "svaki razvitak stvara probleme s plavljenjem.
(DEFRA, Flood and Coastal Defence Funding Review, Report on the Outcome of Consultation; October 2002)
218
Travanj 2010.
216
hrv

ciljevi upravljanja vodama: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekolokog potencijala
povrinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosustava, umanjenje teta
prouzroenih raznim tetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih koliina vode
odgovarajueg kvaliteta za razne namjene i podsticanje odrive uporabe voda, uzimajui u obzir
dugoronu zatitu raspoloivih izvorita i njihovog kvaliteta. Zakonom su odreene teritorijalne
osnove upravljanja vodama, odnosno, (lanak 23., stavak 1): Osnovna teritorijalna jedinica za
upravljanje vodama je vodno podruje, a u svrhu upravljanja vodama su utvrena vodna podruja:
Vodno podruje rijeke Save i Vodno podruje Jadranskog mora. Radi provedbe zadataka
upravljanja vodama (lanak 152.), osnovane su agencije za pripadajua vodna podruja.
Proces orijentiranja i pribliavanja nae zemlje lanstvu u Europskoj uniji (EU). Ovaj proces je
znaajno osnaen potpisivanjem Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju (SSP) sa EU
13.6.2008. Radi se o treoj generaciji europskih sporazuma ponuenim zemljama zapadnog
Balkana u sklopu procesa stabiliziranja i pridruivanja. Sporazum je potpisan na neodreeno
vrijeme sa ciljem doprinosa ekonomskoj i politikoj stabilnosti Bosne i Hercegovine ime se
potvruje status potencijalne kandidatkinje. Ovim BiH stupa u prvi ugovorni odnos sa EU sa
zadatkom da provodi odredbe sporazuma i da nastavi sa daljnjim djelatnostima i ispunjavanjima
kriterija za punopravno lanstvo. Nakon potpisivanja SSP-a, za BiH je slijedei korak stjecanje
statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU. Do tada je na BiH da pripremi plan provedbe SSPa, koji e zajedno sa prioritetima iz Europskog partnerstva u okviru Strategije integriranja BiH u
EU initi program integriranja BiH u EU. Jasno je da e naredno i plansko razdoblje Strategije od
12 godina biti ispunjen neophodnim reformskim procesima, to podrazumijeva i sektor voda sa
okoliem, kako bi se BiH prilagodila u cilju zadovoljenja uvjeta lanstva u EU.
Sporazumom se predvia pridruivanje BiH EU u prijelaznom razdoblju od najvie 6 godina
(2014. godina)219, to govori da e se lanstvo BiH u EU ostvariti u planskom razdoblju Strategije.
U dijelu Sporazuma o okoliu220, gdje se i spominje oblast upravljanja vodama, navodi se da e se
razvijati i jaati suradnju u oblasti zatite okolia sa osnovnim zadatkom zaustavljanja daljnjeg
degradiranja i poboljanja postojeeg stanja. Nadalje, Sporazumom se predvia izrada strategija
za znaajno smanjenje zagaenja zraka i voda na lokalnoj, regionalnoj i prekograninoj razini, te
uspostava sustava djelotvorne, iste, odrive i obnovljive proizvodnje i potronje energije, kao i
izradu strategija za obavljanje procjene utjecaja na okoli.
Obje navedene glavne odrednice su sukladne politici upravljanja vodama kakva je odreena
zemljama EU i europskim zemljama koje su, slino naoj, u procesu pribliavanja samom lanstvu
ili prihvaanja takvog naina upravljanja vodama shodno svom zemljopisnom poloaju.
Uputama datim u Vodiu za procese pribliavanja i zadovoljenju uvjeta okolinog zakonodavstva u
EU221 (zamiljen kao uputa za zemlje sredinje i istone Europe koje su u to vrijeme /1997./ bile na
putu ka punopravnom lanstvu, jo je uporabljiv za nau zemlju) se navodi neophodnost uspostave
najmanje jedne nacionalne/dravne institucije za odnose sa EU u cilju primjene europskog
okolinog zakonodavstva. Pitanje neophodnosti formiranja dravne agencije za zatitu ivotne
sredine je naglaeno u stavku 4.3.2. Pravni okvir djelovanja, odnosno stavci 4.3.2.2.3. Do
formiranja takve dravne agencije te zadatke dijelom obavlja Direkcija za europske integracije
Bosne i Hercegovine (Direkcija) kao stalno tijelo Vijea ministara. Direkcija je osnovana Zakonom
219
lanak 8. Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju.

lanak 108. Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju.
221
Guide to the Approximation of EU Environmental Legislation, European Commission, 1997.
220

Travanj 2010.
217
hrv

o Vijeu ministara222 sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Europsku

uniju. Direkcija je mjerodavna za: (i) koordiniranje poslova na usklaivanju pravnog sustava BiH sa
standardima za pristupanje BiH; (ii) provjeru usklaenosti svih nacrta zakona i propisa koje Vijeu
ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama iz Bijele knjige, (iii)
usklaivanje djelatnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovarajue djelatnosti
potrebne za europske integracije; (iv) koordiniranje nad provedbom odluka koje donose mjerodavni
organi i institucije BiH u odnosu na sve djelatnosti potrebne za europske integracije; (v) djelovanje
kao glavni operativni partner institucija Europskog povjerenstva u procesu stabiliziranja i
pridruivanja; (vi) koordiniranje pomoi Europske unije. Ostali zadaci Direkcije su: sudjelovanje
kao tehnikog i operativnog tijela u kontaktima sa Europskim povjerenstvom i sudjelovanje u
djelatnostima ili izradi nacrta zakona, propisa i smjernica koje se odnose na proces ukljuivanja u
europske integracije.
Zahtjevi EU po pitanju institucionalne organiziranosti su, uopeno, definirani ODV-om, gdje je
lankom 3. reeno: Drave lanice e osigurati odgovarajue administrativne mjerodavnosti,
ukljuujui odreivanje odgovarajueg mjerodavnog organa, za primjenu pravila Direktive unutar
svakog podruja rijenog sliva. Za oblast kvaliteta voda treba znati da legislativa EU, po pitanju
okolia, ima samo nekoliko zahtjeva u svezi sa institucionalnom organizacijom223. Legislativom se
uspostavljaju standardi koji se imaju zadovoljiti, procedure koje se moraju potovati i sl. Generalno,
na zemljama lanicama je da uspostave nove ili reorganiziraju postojee institucije koje e
ispunjavati navedene uvjete, tako da te institucije nemaju strogo zadatak da slijede zahtjeve EU ve
i da rade sukladno posebnostima svake od zemalja lanica. Nekoliko direktnih zahtjeva legislative
EU o ovom pitanju, vie u formi indirektnih preporuka, su slijedee:
Znaajke odgovornih institucija: Okolino zakonodavstvo EU nema posebnih zahtjeva o razinama

uspostave odgovornih institucija na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Naravno da je neke djelatnosti
najbolje provoditi na nacionalnoj a neke je potrebno realizirati na lokalnoj razini, meutim o tom
pitanju nema direktnih zahtjeva. Zadaci odgovornih institucija podrazumijevaju provedbu:
planiranja, monitoringa, izvjeivanja, izdavanja dozvola, propisivanja parametara kvaliteta,
inspekcije, informiranja javnosti i djelovanja u incidentnim situacijama.
Institucionalni aspekti izdavanja dozvola i inspekcijskog nadzora: Zadatak odgovornih institucija,
prije postupaka izdavanja dozvola, je izrada planova i programa upravljanja kvalitetom, u ovom
sluaju medijem voda, shodno zahtjevima direktiva: ODV, o podzemnim vodama, procjeni
utjecaja na okoli i sl. U odgovornim institucijama moraju imati strateko razumijevanje o
procesima koji utjeu na okoli i o posebno osjetljivim dijelovima okolia. Zadatak odgovornih
institucija je i izdavanje dozvola. Nain izdavanja dozvola se zasniva na EU zakonodavstvu kojim
su uspostavljeni limiti emisija iz razliitih procesa. Na institucijama je da organiziraju, samostalno
ili po osnovu vanjskih ugovora, odgovarajuu koliinu monitoringa. Preporuuje se
institucionalno razdvajanje funkcija izdavanja dozvola i inspekcijskog nadzora.
Potpora strunih institucija: uspostavljenim institucijama je neophodna potpora strunih i
znanstvenih institucija sposobnih za provedbu posebnih zadataka (monitoring industrijskih
zagaivaa i sl.).
Postojanje strunog, iskusnog i obuenog osoblja: primjena zahtjeva okolinog zakonodavstva
podrazumijeva strunu osposobljenost institucija, to obuhvaa oblasti: prava, kemije, inenjerske
tehnike struke, obrade podataka, razrade i primjene baza podataka, komunikacija, ekonomije,
komunikologije i sl.
222
Sl. glasnik BiH br.38/2002 od 18.12.2002. godine.

Environmental policy in the canidate countries and their preparations for accession. Institute for European
Environmental Policy, 2001. (Politika okolia u zemljama kanditatima za lanstvo u EU sa pristupnim pripremama)
223

Travanj 2010.
218
hrv

4.3.4.2.
Operativni ciljevi i mjere za institucionalni okvir
Na osnovama definiranog stratekog cilja Strategije, za institucionalni okvir odreeni su operativni

ciljevi koji predstavljaju konkretne i mjerljive promjene koje e se ostvariti provedbom odreenih
mjera. Za institucionalni okvir operativni ciljevi su slijedei:
Operativni cilj 6:
Operativni cilj 7:
Operativni cilj 8:
Operativni cilj 9:
Operativni cilj 10:
Institucionalno jaanje sektora voda Federacije BiH

Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode
Uspostava referentne(ih) i ovlatenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda
Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u sluajevima pojave
akcidentnih i iznenadnih zagaenja voda
4.3.4.2.1. Operativni cilj 6: Institucionalno jaanje sektora voda Federacije BiH

Mjere:
Kadrovsko ojaavanje Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (FMPV), sa

agencijama za vodna podruja, kao i odgovarajuih kantonalnih ministarstava. Planirani proces
pridruivanju BiH EUi, koji e se odvijati postupno u prijelaznom roku od 6 godina,
podrazumijeva niz obimnih zadataka za institucije sektora voda. Kadrovska popunjenost ovih
institucija ni u sadanjem vremenu nije sukladna planovima federalnog i kantonalnih
ministarstava.
Poticanje razvitka i osposobljavanje institucija od strune potpore FMPV-a, kao i kantonalnim

ministarstvima, u djelokrugu njihove odgovornosti. Obavljanje poslova u mjerodavnosti
federalnog i kantonalnih ministarstava u okviru odrivog upravljanja vodama podrazumijeva
intenzivniju suradnju sa prateim strunim institucijama. Prije svega, institucije: AVP Sava i AVP
Jadransko more; Federalni hidrometeoroloki zavod; Federalni zavod za agropedologiju i
Federalni zavod za geologiju, je potrebno kadrovski popuniti i ojaati, sukladno usvojenim
planovima. Meusobno, suradnju je neophodno intenzivirati. Posebno se naglaava neophodnost
potpore razvitku Informacijskog sustava voda (ISV), sukladno odreenim ciljevima uspostave
Informacijskog sustava voda224, posebno o pitanjima razmjene informacija sa vanjskim i
meunarodnim institucijama. Potrebno je podrati rad Fonda za okoli. Potrebno je definirati
nain dostavljanja i obrade podataka, te uspostaviti stalnu suradnju Federalnog zavoda za
statistiku sa strunim institucijama sektora voda.
Institucionalno i kadrovsko ojaavanje javnih komunalnih poduzea u okviru vodoopskrbe i

sanitarija. Potrebno je stvoriti uvjete i promovirati odgovarajuu kadrovsku zastupljenost, te
podsticati snanu institucionalnu uvezanost javnih komunalnih poduzea sa mjerodavnim
kantonalnim ministarstvima i, posebno, sa strunim institucijama sektora voda. Provedbom ove
mjere lokalna komunalna poduzea postaju stabilan subjekt sposoban za upravljanje
infrastrukturom vodovoda i sanitarija, na djelotvoran nain.
Formiranje i osposobljavanje timova za voenje i provedbu projekta sektora voda JPP

(Jedinice za programiranje i planiranje). Formiranje i institucionalno organiziranje ovih timova,
u strukturi institucija Bosne i Hercegovine, predvieno je WQM II. projektom,225sa ciljem
224
225
lanak 98. Zakona o vodama Federacije BiH

Upravljanje kvalitetom voda u BiH WQM II. EU Cards projekt. Konzorcij Grontmij/Carl Bro/REC BiH, 2008. g.

Travanj 2010.
219
hrv

omoguavanja planiranja i provedbu strategije investicija u sektoru voda. Ove jedinice, koje
trebaju da se institucionalno uveu sa entitetskih do razine Vijea ministara BiH, imaju zadatke
upravljanja djelatnostima na pripremi, prioritizaciji i provedbi infrastrukturnih projekta oblasti
zatite okolia, na trokovno djelotvornoj osnovi, sa fokusom na projekte prikupljanja, transporta i
tretmana otpadnih voda.
Razvitak sredinje baze podataka o stanju kvaliteta povrinskih i podzemnih voda uz obvezu
izvjeivanja svih javnih organizacija kao i registriranih zagaivaa.
Uspostava suradnje meu razliitim strukturama upravljanja vezano za obveze izvjeivanja o

stanju voda i stanju upravljanja vodama u Federaciji BiH, po zahtjevima meunarodnih
povjerenstava mjerodavnim institucijama na razini BiH.
Formiranje i kadrovsko popunjavanje kantonalnih uprava za inspekcijske poslove. Federalna

uprava za inspekcijske poslove, inspektorat vodoprivrede226, je formiran 1.1.2007. godine, s tim
da popunjenost kadrovima jo uvijek nije dovrena. Potrebno je dovriti formiranje kantonalnih
uprava za inspekcijske poslove, odnosno formirati inspektorate za sektor voda uz obuku kadrova.
Formiranje savjetodavnih vijea za vodna podruja rijeke Save i Jadrana. Uspostava

savjetodavnih vijea vodnih podruja je predviena Zakonom o vodama, lanak 164., radi
razmatranja sustavnih pitanja upravljanja vodama, od znaaja za vodno podruje, za razmatranje
razliitih potreba i interesa, te za predlaganje mjera u cilju razvitka i poboljanja upravljanja
vodama. Po Zakonu o vodama, ova vijea utemeljuje Vlada Federacije, a definiran je sastav,
uloga kao i budui zadaci vijea. Uloga vijea, u planiranom ostvarenju cilja institucionalnog
jaanja sektora voda, je znaajna jer predstavlja najbolju vezu suradnje federalnog i kantonalnih
ministarstava sa zainteresiranim stranama. Ovim vijeima se ostvaruje i institucionalno uokviruje
jedan od principa odrivog upravljanja vodama sudjelovanje javnosti u procesima donoenja
odluka a ujedno izbjegava vaninstitucionalno i paralelno razmatranje ciljeva i odluka od interesa
za sve zainteresirane strane- osobe, pravne ili fizike. Ovim se, u odreenom dijelu, ispunjavaju
zahtjevi Konvencije iz Arhusa227 o pristupu informacijama koje se odnose na zatitu okolia, kao i
o pravu javnosti za sudjelovanje u donoenju odluka.
4.3.4.2.2. Operativni cilj 7: Osnaenje strunih kapaciteta

Mjere:
Poveanje multidisciplinarne zastupljenosti u institucijama sektora voda, sukladno zahtjevima

ODV-a. Ralamba postojee kadrovske strukture ljudskih resursa u sektoru voda ukazuje na
neodgovarajuu zastupljenost odreenih strunjaka. Ovo se odnosi, kako na federalno, tako i na
kantonalna ministarstva. Naredno razdoblje, sa zadacima koje nosi proces postupnog
pridruivanja tijekom prijelaznog razdoblja od najvie 6 godina, stavlja pred ove institucije brojne
zadatke. Postojea kadrovska struktura institucija upravljanja vodama mora biti osnaena
profilima vodnog prava, ekonomije, ekologije i svih ostalih profila potrebnih za procese primjene
naina upravljanja vodama po ODV-u. Posebnu pozornost je potrebno usmjeriti na kadrovsko
226
Zvanian naziv iz pravilnika Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju u procesima donoenja odluka i pristupu pravosuu po pitanjima
okolia, usvojena 1998. godine u Aarhusu, Danska. (U Bosni i Hercegovini je u toku procedura ratificiranja ove
Konvencije). lankom 1. se kae: U cilju doprinosa zatiti prava svake osobe, sadanjih i buduih generacija, da ivi u
odgovarajuem zdravom okoliu, svaka od zemalja potpisnica e garantirati pravo pristupa informacijama,
sudjelovanje javnosti u donoenju odluka, kao i pristup pravosudnim organima po pitanju teme zatite okolia sukladno
odredbama Konvencije.
227

Travanj 2010.
220
hrv

ojaavanje kantonalnih ministarstava, budui da je razvitak kadrova na lokalnoj razini osnova

odrivog upravljanja vodama. U institucijama sektora voda, posebna pozornost se mora usmjeriti
ka promoviranju ovog sektora, posebno u okvirima obrazovnih institucija i ukazivanju na strune
izazove koje podrazumijeva rad u ovoj oblasti, po raznim strunim profilima.
Obvezno i kontinuirano struno usavravanje kadra u sektoru voda; manjak strunog kadra, koji
se u Federaciji BiH evidentira ve sada, problem je sa kojim se susreu mnoge zemlje. Taj
problem e procesom pridruivanja EU postati izraeniji, pred institucije e se stavljati zadaci sa
kojima one nemaju iskustva, tako da je pitanje strunog usavravanja postojeeg kadra
neminovnost koja nije u okvirima individualnih ambicija. Kljuna stvar uspjenog odrivog
upravljanja vodama je struno i obueno osoblje, po svim profesionalnim disciplinama, potrebnim
u procesima planiranja, razvitka i upravljanja vodama. Gospodarenje vodnim resursima treba se
postupno, a u nekim sluajevima potpuno, oslanjati na lokalne kadrove po svim potrebnim
profilima. Razvitak lokalnih kadrova je jedan od osnovnih dugoronih ciljeva ije ispunjenje je
neophodno za uspjeno odrivo upravljanje vodama.228 Jedan od naina provedbe ove mjere su
godinji programi obuka kadrova sektora voda koje je potrebno izraditi za svaku godinu na
osnovu stanja i godinjih planova.
Organiziranje i provedba obuke za vee industrijske zagaivae; Sektor voda industriju

prepoznaje kao korisnika i zagaivaa voda ali, u prvom redu, i kao zainteresiranu stranu koja
treba biti ukljuena u procese donoenja odluka preko mjerodavnog ministarstva ili direktno. Za
sektor voda industrija je partner sa zajednikim opim ciljem: uspostava okvira za zatitu
unutarnjih povrinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda229. Plansko
razdoblje Strategije e iziskivati postavljanje novih i specifinih uvjeta za industrijske zagaivae
to podrazumijeva ne samo kontrolu efluenta ve i promjene u samim procesima proizvodnje.230
Potrebno je, uz suradnju sa sektorom industrije, organizirati izradu godinjih programa obuke radi
prevencije zagaenja, to je predvieno i Strategijom zatite okolia (prosinac 2007. godine).
4.3.4.2.3. Operativni cilj 8: Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode

Mjere:
Intenziviranje meusektorske suradnje: Djelokrug rada upravljanja vodama se, obzirom na

vanost ovog resursa, u odreenoj mjeri preplie sa ostalim djelatnostima i pri tome treba imati
poseban prioritet. Ovakav stav proizlazi iz same funkcionalne prirode objekata vodne
infrastrukture ili sustava koji su uvjetovani pitanjima lokacija i prostora potrebnog za
funkcionalnost i razvitak. Iz ovog slijedi slijed postavljanja prioriteta, posebno pri prostornom
planiranju, kako bi se time moglo odgovoriti zahtjevima upravljanja vodama po pitanjima:
zatienih podruja, zona sanitarne zatite izvorita vode za pie itd. Intenziviranje meusektorske
suradnje je, kao mjera, prepoznata i od strane ostalih sektora (u sektoru okolia je Strategijom
zatite okolia planirano formiranje stalnog meuministarskog tijela za suradnju), poto su se,
izradom sektorskih strategija (energetika, biodiverzitet, poljoprivreda, prostorno planiranje) svi
susreli sa problemom nedostatne meusobne suradnje i informiranosti. Oigledno, radi se o
nedostatno provedbenim zahtjevima dobre prakse upravljanja. Djelokrug rada upravljanja
vodama je posebno osjetljiv na nedostatak intenzivne meusektorske suradnje, budui da
228
229
230
Sustainable Water Resources Management, D.P. Lucks, International Water Resources Association, 2000.
lanak 1., Okvirne direktive o vodama 2000/EC Europskog parlamenta
Direktiva 96/61/EC od 24.9.1996. godine koja se odnosi na integrirano spreavanje i kontrolu zagaenja (IPPC
Direktiva);
Direktiva 2001/42/EC od 27.6.2001. godine o procjeni utjecaja odreenih planova i programa na ivotnu sredinu,

Travanj 2010.
221
hrv

integrirano upravljanje vodnim resursima podrazumijeva ukljuenje socijalnog, ekonomskog i

okolinog aspekta231, odnosno suradnju sa sektorima okolia, gospodarstva, poljoprivrede i sl.
Promoviranje principa integriranog upravljanja vodama u ostale sektore, prvenstveno sektore

poljoprivrede, energetike i zatite okolia232; Principi integriranog upravljanja vodama,
promovirani Dablinskom konvencijom, trebaju biti promovirani i uvedeni u ostale sektore koji se
po raznim osnovama povezuju sa sektorom voda. Uee ovih sektora u kreiranju razvitka sektora
voda se podrazumijeva integriranim upravljanjem vodama pa je neophodno da se ovi principi
unesu u njih same, na slijedee naine:
-
Sektor poljoprivrede: (i) uporaba voda na produktivniji i ekonominiji nain;

(ii) produktivnost uporabe voda promatrati na razini sliva ili podsliva, a ne na razini
veliine poljoprivrednog zemljita; (iii) uvezivanje reformi sektora voda i
poljoprivrede, posebno sa aspekta irigacija, uz naglaavanje znaaja vodnih resursa;
(iv) intenziviranje uea korisnika voda, putem organiziranja asocijacija;
Sektor energetike: (i) uvoenje komercijalnih cijena energije; (ii) stimuliranje i
podravanje konkurentskih odnosa meu opskrbljivaima energije; (iii) osnaenje
sudjelovanja privatnog sektora u partnerstvu sa javnim; (iv) razvitak transparentne
regulative sektora energije; (v) promoviranje pozitivnih iskustava reformi
energetskog sektora iz drugih sredina; (vi) reduciranje emisije CO2;
Sektor okolia: (i) promoviranje politike, regulative i institucionalnog okvira u cilju
pribliavanja odrivom upravljanju okoliem kao cjelinom; (ii) suradnja sa sektorom
okolia, po projektima razvitka, sa ciljem osnaenja ekolokih koristi; (iii)
poveanje senzibilnosti za vodne resurse i klimatske promjene; (iv) uvoenje
pojmova zahtijevanog ekolokog protjecanja i upravljanje ekosustavima u oblast
upravljanja vodama; (v) promoviranje pojma strateke procjene o okoliu sa
uvoenjem uzvodnih korisnika u procese donoenja odluka; (vi) promoviranje
ekolokog i socijalnog odrivog razvitka kroz sudjelovanje privatnog sektora;
(vii) prvenstveno fokusiranje na lokalne ekoloke koristi, uz sagledavanje irih.
4.3.4.2.4. Operativni cilj 9: Uspostava referentne(ih) i ovlatenih laboratorija za ispitivanje

kvaliteta voda233
lankom 64. ZOV-a FBiH definirana je potreba osnutka referentne i ovlatenih laboratorija. Po
ovome bi referentna laboratorija, u okvirima svog djelokruga rada, imala vie funkcija vezanih za
nadzor nad radom ovlatenih laboratorija ali i provedba djelatnosti koji se odnose na zatitu
kvaliteta voda i okolia uope. Obzirom na obim obveza koje se planiraju za referentnu laboratoriju,
vrlo je vjerojatno da to nee moi obavljati jedna ve e se imenovati vie laboratorija.
Mjere:
Izrada tehnike podloge za donoenje podzakonitog akta o uvjetima i djelokrugu rada

referentne(ih) i ovlatenih laboratorija;
231
Zakljuci Meunarodne konferencije o vodama i okoliu, Dablin, sijeanj 1992. godine.

Koriten materijal: World Bank Water Strategy, 2001.
233
Zakon o vodama FBiH, lanak 64., stavak 1. Za praenje stanja voda, verificiranje rezultata rada ovlatene
laboratorije i za izvravanje zadataka iz mjerodavnosti federalnog ministarstva, federalnog ministarstva mjerodavnog za
okoli, kantonalnih ministarstava mjerodavnih za vode i okoli i agencije za vodno podruje, mjerodavna je referentna
laboratorija.
lanak 64., stavak 3. Monitoring kvaliteta otpadne vode i efluenta sa ureaja za preiavanje otpadne vode moe vriti
samo ovlatena laboratorija.
232

Travanj 2010.
222
hrv

Proglaavanje referentne(ih) laboratorije za podruje Federacije BiH od strane FMPV-a;

Proglaavanje i davanje odobrenja za rad ovlatenih laboratorija i suradnja sa inspekcijskim
slubama u cilju preciznog odreivanja tereta zagaenja.234
4.3.4.2.5. Operativni cilj 10: Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u

sluajevima pojave akcidentnih i iznenadnih zagaenja voda
Mjere:
Izrada tehnike podloge podzakonitog akta u kome e biti razraene procedure i opisani postupci
prilikom pojave akcidentnih i izvanrednih zagaenja;
Pojaan sustav inspekcijskog nadzora nad vodnim tijelima na kojima su uoene promjene nastale
kao posljedica prirodnih ili ljudskim nemarom izazvanih havarija, u suradnji sa udrugama graana
(ribarske udruge, ljubitelji prirode, eko udruge i sl.).
4.3.5.
Uporaba voda
4.3.5.1.
Uvod
Prema ZOV-u235 Voda se mora koristiti racionalno i ekonomino. Svaki korisnik vode duan je
koristiti vodu na nain i u obimu kojim se voda uva od rasipanja i tetnih promjena njenog
svojstva (kvaliteta) i omoguuje zakonito pravo uporabe voda drugim osobama. Odriva uporaba
voda podrazumijeva osiguranje dostatnih koliina voda zadovoljavajueg kvaliteta za postojee i
razvojne potrebe svih korisnika, vodei rauna o prirodnim mogunostima (obnovljivosti) resursa.
Prema ZOV-u Federacije BiH, objekti za uporabu voda su:
objekti za vodoopskrbu (izuzev za opu uporabu voda) - ustave i akumulacije, vodozahvati,
bunari, kaptae sa odgovarajuom opremom, ureaja za preiavanje vode za pie, spremnici i
cjevovodi i drugi pripadajui objekti;
objekti za opskrbu vodom gospodarskih subjekata - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari,
kaptae sa odgovarajuom opremom, cjevovodi i drugi pripadajui objekti;
objekti za natapanje - brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne graevine, crpne
stanice, brane, dovodna i razvodna mrea i drugi pripadajui objekti;
objekti za uporabu vodnih snaga - brane i akumulacije, vodozahvati, dovodni i odvodni objekti i
drugi pripadajui objekti i oprema;
objekti za plovidbu - plovni putevi, provodnice, brane i drugi pripadajui objekti i oprema;
za ostale namjene - objekti za uzgoj riba, rekreacioni bazeni, jezera i dr.
Agencija za vodno podruje mjerodavna je za: (i) izdavanje vodnih akata za zahvaanje vode u
koliini veoj od 10 l/s, (ii) izgradnju hidrocentrale za proizvodnju elektrine energije kada je
ureaj lociran na povrinskim vodama I. kategorije ili na povrinskim vodama II. kategorije i snage
vee od 5 MW, kao i dva ili vie ureaja locirana na povrinskim vodama II. kategorije, snage vee
od 2MW, a nalaze se na meusobnoj udaljenosti manjoj od 2 kilometra, te za (ii) formiranje
234
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva je objavilo (web stranica Ministarstva, srpanj 2009.)
Spisak ovlatenih laboratorija za mjerenje otpadnih voda u Federaciji BiH: Institut za kemijsko inenjerstvo Tuzla; JKP
Ljubuki, Ljubuki; KP Rad, Teanj; Dvokut d.o.o. Sarajevo; Biotehniki fakultet Biha; Herkon d.o.o. Mostar; AVP
Sava, Sarajevo; Institut za hidrotehniku Sarajevo i Zagrebinspekt d.o.o. Mostar. Ovlatenja su izdavana na rok od 2
godine.
235
Sl. novine Federacije BiH br. 70/06
Travanj 2010.
223
hrv

akumulacije koja je locirana na povrinskim vodama I. kategorije ili locirana na podruju dvaju ili
vie kantona. Kantonalna ministarstva mjerodavna za vode mjerodavna su za: (i) izdavanje vodnih
akata za zahvaanje vode u koliini do 10 litara u sekundi, (ii) izgradnju hidrocentrala za
proizvodnju elektrine energije kada je ureaj lociran na povrinskim vodama II. kategorije, snage
do 5MW, te za (i) formiranje akumulacije koja je locirana na povrinskim vodama II. kategorije i
nalazi se na podruju kantona.
Po pitanju definiranja stratekih ciljeva, oblast uporabe voda se generalno razmatra po dva osnovna
vida:
uporaba voda za potrebe javnu vodoopskrbu i

uporaba voda u oblastima iji razvitak ovisi o interesu trita.
Strateki ciljevi po ova dva osnovna vida uporabe voda su:

Strateki cilj 6:
Strateki cilj 7:
4.3.5.2.
Poveanje obuhvata i poboljanje javne vodoopskrbe

Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u oblastima iji razvitak ovisi od interesa
trita
Strateki cilj 6: Poveanje obuhvata i poboljanje javne vodoopskrbe
Prioritet u uporabi voda je opskrba vodom stanovnitva, to je javni interes drutva i jedna od
osnovnih zadaa sektora voda236. U interesu podizanja opeg standarda, ouvanja i poboljanja
zdravlja stanovnitva u okviru upravljanja vodama, prvenstveno se polazi od pokazatelja
prikljuenosti stanovnitva na javne vodovodne sustave. Kroz prethodna poglavlja sagledavanja
postojeeg stanja u ovoj oblasti, moe se primijetiti da je u Federaciji BiH jo uvijek relativno
nizak obuhvat javnim sustavima vodoopskrbe, da je visok postotak gubitaka u vodovodnim
sustavima, da su ukupne raspoloive koliine voda dostatne, ali neravnomjerno rasporeene u
odnosu na korisnike, te da u odreenim podrujima kvaliteta sirovih voda ne zadovoljava zakonite
kriterije kvaliteta vode za pie (to uvjetuje prethodno kondicioniranje).
Opi razvitak drutva uvjetuje daljnji razvitak javnih sustava vodoopskrbe. Pod tim se
podrazumijeva i potreba onog dijela gospodarstva koje ne koristi vlastite zahvate vode. Poveanje
obuhvaa javnim vodovodnim sustavima se moe ostvarivati ne samo kroz dogradnju novih
sustava nego i kroz legalizaciju i uvezivanje postojeih lokalnih vodovoda u javne vodovodne
sustave. U tom smislu, potrebno je stvoriti uvjete za odrivost javnih sustava vodoopskrbe kroz
osiguranje dostatnih koliina vode potrebnog kvaliteta. S druge strane, bitna zadaa za ostvarenje
postavljenog cilja je smanjenje gubitaka vode ime e se dobiti znaajne koliine voda i smanjiti
potrebe za zahvaanjem dodatnih, a to je sukladno postavljenim principima racionalnosti.
Sagledavajui raspoloive vodne resurse po kvantitetu i kvalitetu, svakako je jedan od ciljeva
dodatno istraivanje u cilju osiguravanja novih vodnih resursa ili proirenje postojeih,
prvenstveno podzemnih voda, po mogunosti sa orijentacijom na one ija je zatita realno
ostvariva. Pored toga, postojee vodne resurse je neophodno zatititi, a njihovu zatitu uskladiti sa
prostornim razvitkom urbanih podruja.
236
lanak 47. stavak 2. Zakona o vodama Federacije BiH: Uporaba vode za opskrbu stanovnitva vodom za pie,
sanitarne potrebe i potrebe protivpoarne zatite ima prednost u odnosu na uporabu vode za ostale namjene ...

Travanj 2010.
224
hrv

4.3.5.3.
Strateki cilj 7: Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u oblastima iji

razvitak ovisi od interesa trita
Na osnovu provedenih ralambi trenutnog stanja, kao i stanja u razdoblju do 1991. godine i
tadanjih ralambi potrebnih i raspoloivih koliina vode, moe se sa sigurnou rei da
raspoloive koliine vode omoguavaju zadovoljenje potreba svih korisnika. Samo u izuzetnim
sluajevima, u kraim malovodnim razdobljima a u zavisnosti od kvaliteta samih pojedinanih
sustava, moe doi do ogranienja u pristupu vodi. Obzirom na stanje u razdoblju do 1991. godine
kada je situacija u pogledu razvitka i uporabe voda u ovoj kategoriji bila drugaija (vee potrebe za
vodom, visoki gubici, zastarjele tehnologije), za oekivati je da, uz primjenu vrijedeih zakonitih
propisa koji ureuju ovu oblast, voda nee biti limitirajui imbenik razvitka. Uporaba voda u
oblastima iji razvitak ovisi od trita podrazumijeva slijedee grane gospodarstva:
Industrija:
Uprkos nepovoljnom sadanjem stanju, u razvitku industrijske proizvodnje mogu se uoiti i
pozitivni pomaci. Moe se oekivati intenzivniji rast prehrambene, farmaceutske i preraivake
industrije, a to su uglavnom i potroai vode kvaliteta vode za pie. Sektor voda moe doprinijeti
razvitku ovih industrijskih grana potporom izgradnji komunalne infrastrukture. Industrija koja se
tehnolokom vodom opskrbljuje iz vlastitih vodozahvata, dobivenih na uporabu koncesijom, u fazi
je razvitka. Opi ciljevi razvitka u ovoj oblasti, izmeu ostalog, trebaju biti zasnovani na
principima uvoenja najboljih raspoloivih tehnologija koje imaju utjecaj na racionaliziranje
potronje vode, uporabu voda iz postojeih vodozahvata izvedenih u ove svrhe, te izradu planske
dokumentacije kojom e se definirati strateki ciljevi industrijskog razvitka.
Poljoprivreda i ribarstvo:
Poljoprivreda se proteklo vrijeme uglavnom nalazila izvan tokova razvitka u svijetu, pa su utoliko i
vee zapreke za poboljanja, aktiviranje i sustizanje proputenoga. Kroz Srednjoronu strategiju
razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), preferira se slijedei scenarij
razvitka:
Slobodno trite, ali uz osiguran razvitak poljoprivrednog sektora i stvaranje ambijenta u kojem
je poljoprivredna proizvodnja podravani dio jednog mnogo ireg spektra drutvenih interesa nego
je to ona sama. Ti interesi ogledaju se u proizvodnom, kulturnom i ekolokom tretiranju prostora,
motiviranju stanovnitva da ivi na selu, i dr. Drava je u svim tim interesima prisutna i
upranjava svoj direktan utjecaj na strukturu poljoprivredne proizvodnje i njenu intenzivnost.
Podrazumijeva umjereniju intenzivnost, koja ne teti okoliu, i za dogledno vrijeme omoguava
aktiviranje veine ekonomski uporabljive poljoprivrednene zemlje. Podrava i iru ekoloku
(organsku) proizvodnju. Vodi prema uravnoteenoj prehrambenoj bilanci entiteta i drave u
cjelini.
Tako su specificirani zakljuci i zahtjevi vezani za vode i sektor voda, meu kojima su:
natapanje uvoditi na zemljitima gdje je izvreno njihovo prethodno ustrojstvo u smislu zatite od
voda, odvodnja, organizacija proizvodnih povrina i sl.;
obnova postojeih i planiranje novih povrina pogodnih za natapanje;
rekonstruiranje i dogradnja postojeih hidromelioracijskih sustava;
natapanje iriti na podrujima koja raspolau kvalitetnim vodnim resursima.

Travanj 2010.
225
hrv

Prema Zakonu o vodama237, lanak 51.: Melioracijski sustavi, navodi se:
U svrhu graenja i/ili uporabe melioracijskog sustava za natapanje i/ili odvodnju od interesa za
vie vlasnika ili korisnika zemljita, moe se osnovati posebna pravna osoba (zadruga, udruga i
sl.).
Pravna osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je pribaviti pravo na uporabu vode. Navedeno
podrazumijeva da rekonstruiranje i dogradnja, te daljnji razvitak samih hidromelioracijskih
sustava, ovisi od interesa vlasnika ili korisnika zemljita, dok sektor voda ima interes osiguranja
dostatnih koliina vode odgovarajueg kvaliteta za natapanje poljoprivrednih povrina, uz
propisivanje uvjeta o zahvaanju i nainu obrade poljoprivrednih povrina sa aspekta uporabe
gnojiva.
U okviru proizvodnje hrane, ribarstvo u naoj zemlji do sada nije imalo veeg utjecaja. Meutim,
pretpostavke za razvitak ove grane gospodarstva postoje, prije svega u smislu vodnih resursa,
naravno uz tovanje uvjeta ouvanja kvaliteta voda. Znaajniji uzgoj ribe kod nas se moe
oekivati u prirodnim i vjetakim akumulacijama, gdje mora biti usuglaen sa drugim korisnicima
voda. Takoer, treba istai i potencijale za uzgoj morske ribe i koljki u Neumskom zaljevu.
Energetika:
Vodne snage i preostali hidropotencijali su strateki vani za dravu jer se radi o vlastitom,
obnovljivom izvoru energije, prihvatljivom za okoli. Akumulacijske hidrocentrale su i vrlo bitan
initelj u sektoru upravljanja vodama jer vienamjenski objekti ovog tipa doprinose rjeavanju niza
vodoprivrednih problema: opskrba vodom, natapanje, zatita od voda itd. Strategija energetike
najavljuje porast interesa za izgradnjom hidrocentrala. Tamo gdje se radi o vienamjenskim
projektima, koji mogu biti pokreta lokalnog i regionalnog razvitka, interes sektora voda se ogleda
sudjelovanjem u realiziranju takvih projekta, ime se osigurava racionalna uporaba raspoloivih
vodnih resursa (vienamjenska rjeenja) i osigurava tovanje odrivosti vodnog reima (osiguranje
ekoloki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda, i slino).
Sport i rekreacija:
Stagnacija u razvitku sporta i rekreacije na vodama je primjetna i uzrokovana pogoranjem
kvaliteta vode, poglavito u vrijeme ljeta zbog minimalnih protoka, velike koncentracije zagaenja,
neodravanja obala, napadnutosti urbanizacijom, blizine prometnica itd. S druge strane, sve su vei
zahtjevi za osiguranje uvjeta za masovniju uporabu rijeka i jezera. Strategijom razvitka turizma,
koja je trenutno u izradi, trebaju se, prije svega, odrediti interesantni lokaliteti za razvitak pojedinih
vidova sportova i rekreacije na vodi, a djelovanjem sektora voda osigurati adekvatnu zatitu
kvaliteta na svim vodotocima238.
Plovidba:
U dijelu koji se odnosi na postojee stanje unutarnjeg vodnog prometa, moe se vidjeti da su u
Federaciji BiH vrlo ograniene mogunosti za ovaj vid uporabe voda. Odreene djelatnosti se
mogu planirati i to u smislu:
237

Prema Zakonu o vodama: Kupalite je podruje za javnu rekreaciju na vodi (plivanje i dr.) i podruje na kome nije
zabranjeno kupanje, koje se tradicionalno koristi za tu namjenu. Kupalite proglaava opinski organ uprave
mjerodavan za vode. Podruje kupalita mora biti zatieno od zagaenja i od ostalih oblika uporabe ili pojava koje
mogu utjecati na kvalitetu vode za kupanje. Djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroziti zdravlje ili ivot kupaa
moraju se zabraniti.
238

Travanj 2010.
226
hrv

proirenja, ustrojstva i odravanja postojeih plovnih puteva,

planiranja vienamjenskih akumulacija koje bi, pored ostalih vidova uporabe voda (opskrba
vodom, natapanje, zatita od poplava, itd.), omoguile poveanje protoka, smanjenje pronosa
nanosa i time poboljale uvjete za izgradnju i proirenje plovnih puteva.
Mineralne, termalne i termomineralne vode:

Ukupna izdanost ovih voda iznosi 5 230 l/s, od ega najveu izdanost imaju mineralne vode.
Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije BiH se javljaju na brojnim nalazitima u
vidu prirodnih pojava izvora i vjetakih objekata kopani bunari, buotine i bueni bunari. Ono
to je sigurno je da se moe uoiti nizak stupanj istraenosti, da su termomineralne vode na
najviem stupnju istraenosti, dok su mineralne vode najmanje istraene. Obzirom na povean
interes uporabe ovih voda, potrebno je poticati vienamjensku uporabu geotermalnih voda, npr. za
medicinske svrhe, turizam, rekreaciju i dr. Uporaba mineralnih i geotermalnih voda treba uskladiti
s planovima istranih radova i zatite ovih vrsta izvorita kako bi se osigurala njihova odrivost.
Uporaba voda za trite je u porastu a oekuje se daljnji razvitak ove grane gospodarstva. I u ovom
sluaju je potrebno odrediti planove njihove uporabe i zatite.
4.3.5.4.
Operativni ciljevi i mjere za oblast uporabe voda
Operativni ciljevi za oblast uporabe voda su prikazani po oblastima: opskrba vodom stanovnitva i
uporaba voda u oblastima iji razvoj ovisi o interesima trita.
4.3.5.5.
Opskrba vodom stanovnitva
4.3.5.5.1. Potrebne koliine voda

Pristup realiziranju postavljenog stratekog cilja uporabe voda: Poveanje opsega i poboljanje
javne vodoopskrbe239 je, pored sagledavanja postojeeg stanja, i sagledavanje potreba za vodom u
planskom razdoblju. Polazna osnova za svako planiranje je, pored sagledavanja trenutnog stanja, i
paljivo pristupanje procjeni budueg razvitka, zasnovanoj na realnim pretpostavkama. To, sa
aspekta vodoopskrbe, znai za sva podruja postaviti realne pretpostavke obuhvaa javnim
vodovodnim sustavima u planskom razdoblju Strategije (2020.g.), kao i specifine potronje kako
bi se dobili to realniji pokazatelji potreba za vodom240.
U Tabeli 4.5.2. su prikazana planirana poveanja obuhvaa stanovnitva po pojedinim slivnim i
podslivnim podrujima uz cilj poveanja obuhvata vodovodnim sustavima za oko 20%, to znai da
se postojei postotak prikljuenosti stanovnitva na javne vodovodne sustave od 61% predvia
poveati, do kraja planskog razdoblja, na 80%. Za opinske centre, u cilju postizanja potpunog
obuhvata, prvenstveno se planira proirenje postojeih vodovodnih sustava prema prigradskim
dijelovima.
239
Prema Zakonu o vodama239: Javna vodoopskrba oznaava poslove zahvaanja podzemnih ili povrinskih voda za
opskrbu vodom stanovnitva, njihovo preiavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti i dovoenja do mjesta potronje
i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahvaena koliina vea od 10m3 na dan, to podrazumijeva organizirano,
kontrolirano i institucionalno obavljanje opskrbe pitkom vodom stanovnitva, institucija i privrede.
240
Kao osnova za procjenu potreba za vodom stanovnitva i privrede koriten je elaborat: Dugoroni program opskrbe
pitkom vodom stanovnitva i privrede na Vodnom podruju slivova rijeke Save, Federacije BiH uz odgovarajue
korekcije vezane za trenutni broj stanovnika, te obradom po istim principima Vodnog podruja Jadranskog mora.

Travanj 2010.
227
hrv

Federacija BiH
analizirani prostor
Vodno podruje
Save
Podsliv Bosne
Stanovnitvo
Obuhvat
Stanovnitvo-obuhvaeno vs
2007.241
2010.
2020.
2007.
2010.
2020.
2007.
2010.
2020.
st.
st.
st.
st.
st.
st.
1.356.678
1.418.678
1.606.328
0,64
0,74
0,83
865.004
1.056.124
1.328.169
Podsliv Vrbasa
Podsliv Une, Gline i
Korane
Podsliv Drine
96.283
100.683
114.001
0,50
0,64
0,76
48.565
64.343
86.119
299.487
313.174
354.597
0,65
0,73
0,82
194.800
229.888
289.813
69.289
72.456
82.039
0,42
0,56
0,69
29.300
40.411
56.292
Neposredni slij. Save
126.594
132.379
149.889
0,33
0,44
0,71
42.231
58.268
93.923
Ukupno
Vodno podruje
Jadranskog mora
Sliv Neretve sa
Trebinjicom
Sliv Krke i Cetine
Neposredni sliv
Jadrana
Ukupno
1.948.331
2.037.370
2.306.855
0,61
0,71
0,80
1.179.900
1.449.035
1.854.315
303.540
317.412
359.396
0,62
0,70
0,78
188.056
220.624
280.351
70.460
73.680
83.426
0,34
0,47
0,64
23.610
34.439
53.057
6.028
6.303
7.137
0,50
0,61
0,72
3.000
3.823
5.104
380.028
397.395
449.959
0,56
0,65
0,75
214.666
258.886
338.512
Sveukupno FBiH
2.328.359
2.434.765
2.756.814
0,60
0,70
0,80
1.394.566
1.707.921
2.192.827
Tabela 4.3.5.1.: Plan poveanja opsega stanovnitva javnom vodoopskrbom
Procjena potrebnih koliina voda kvaliteta vode za pie za podruje Federacije BiH u planskom
razdoblju Strategije, na osnovu oekivanog demografskog razvitka i procijenjenih elemenata
potronje, prikazana je u Tabeli 4.5.3..242
Federacija BiH Analizirani prostor
Potrebe za vodom, izraene kao maksimalna dnevna potronja (maxQdn)

2007. god.
2010. god.
2020. god.
m3/d
Vodno podruje Save

Podsliv Bosne
Podsliv Vrbasa
397.109
20.600
l/s
m3/d
l/s
m3/d
l/s
4.596,2
238,4
492.842
28.331
5.704,2
327,9
612.585
37.652
7.090,1
435,8
Podsliv Une, Gline i Korane
82.104
950,3
134.953
1.161,1
126.276
1.773,2
Podsliv Drine
12.407
143,6
17.682
204,7
24.498
283,5
177.86
205,9
25.296
292,8
40.627
470,2
530.006
6.134,3
699.104
7.690,6
841.638
10.052,9
Ukupno
Sliv Neretve sa Trebinjicom
74.270
859,6
91.458
1.058,5
116.572
1.349,2
Sliv Krke i Cetine
30.067
348,0
14.978
173,4
22.960
265,7
Neposredni sliv Jadrana
18.857
218,3
1.529
17,7
1.931
22,3
Ukupno
123.194
1.425,9
107.966
1.249,6
141.463
1.637,3
Sveukupno FBiH
653.200
7.560,2
807.070
8.940,2
983.100
11.690,2
Tabela br.4.3.5.2.: Procjene o potrebnim koliinama voda za stanovnitvo, prostor Federacije BiH
241
Broj stanovnika za 2007. godinu je prikazan na osnovu podataka-procjena Federalnog zavoda za statistiku Sarajevo. Obzirom na
organizaciju javnih komunalnih poduzea, broj stanovnika po slivnim i podslivnim podrujima je prikazan uzimajui u obzir ukupno
opinsko stanovnitvo, bez obzira to odreen broj naselja gravitira susjednom slivu-podslivu. Stoga se pojavljuje odreena razlika u
odnosu na tabele 1.1.3., 1.1.4., 3.4.1. i 3.4.2.
242
Potrebne koliine voda za oblasti iji razvitak ovisi od ekonomskog napretka, pa i od interesa trita, nisu eksplicitno iskazane u
Strategiji upravljanja vodama. Zapravo, uloga sektora upravljanja vodama nije da procjenjuje potrebne koliine voda i za ove
namjene (to su podaci koji se iskazuju po posebnim sektorskim strategijama poljoprivrede, energetike, industrije, rudarstva, i sl.),
ve da, kroz suradnju sa navedenim sektorima, odreuje uvjete o nainima uporabe i isputanja uporabljenih voda.

Travanj 2010.
228
hrv

4.3.5.5.2. Prikaz raspoloivih vodnih resursa za javnu vodoopskrbu

Raspoloivost vodnih resursa odreuju dva osnovna imbenika: koliina i kvaliteta voda. Ovi
imbenici utjeu i na poredak uporabe vodnih resursa, kako se razmatraju za zadovoljenje potreba
za vodoopskrbom, i to prvenstveno podzemne, a potom povrinske vode.
Podzemne vode (ukupno, intergranularni akviferi 3,71 m3/s i karstno-pukotinski akviferi
33,37 m3/s) su obino najkvalitetnije vode u prirodi, posebno one iz intergranularnih sredina.
Odlikuju se sposobnou samopreiavanja i, imajui u vidu vrlo male brzine infiltracije, relativno
su neosjetljivi na vanjska zagaenja ili bar pruaju dostatno vremena za provedbu zatitnih mjera.
Druga vrsta podzemnih voda, iz pukotinsko-karstnih sredina, po svojoj rasprostranjenosti i
koliinama zauzimaju znaajno mjesto meu potencijalnim izvoritima. Dosadanja saznanja
govore da su to obino vodni resursi sa niskim autopurifikacionim sposobnostima, te periodinim i
vrlo visokim organskim i suspendiranim zagaenjima.
Potencijalni vodni resursi povrinskih voda su: vodotoci (prirodni ili vjetaki), prirodna jezera i
vjetake akumulacije (ukupno, sopstvene vode 670 m3/s, kao srednji godinji protjecaj). Ova
izvorita se karakteriziraju promjenjivim kvalitetom, od sluaja do sluaja, ovisno od toga koliko
su izloeni zagaenju. Kvaliteta voda se kree od vrlo dobrog, skoro potpuno poteenog od
negativnih utjecaja urbanizacije i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, do pojedinih sluajeva
totalno degradiranog kvaliteta.
Podzemne vode iz aluvijona vodotoka su uglavnom ili ve izloene zagaenju ili se koriste za
potrebe vodoopskrbe. Za zahvaanje dodatnih koliina mogunost je ili zahvaanje povrinskih
voda, uz tretman, ili formiranje akumulacija u gornjim tokovima rijeka. Naravno, izbor izvorita za
svaki opinski centar je potrebno razmatrati zasebno, uz provedbu potrebne tehniko-ekonomske
analize. Generalno, pri provedbi izbora vodnog resursa slijedi se redoslijed:
Podzemne vode; (1) zadravanje postojeih izvorita; (2) poveanje kapaciteta postojeih novim
vodozahvatnim objektima; (3) aktiviranje novih izvorita podzemnih voda;
Povrinske vode; (1) vjetako obogaivanje kapaciteta podzemnih voda; (2) otvoreni
vodozahvati sa prirodnih jezera, postojeih vjetakih akumulacija ili vodotoka;
Vjetake akumulacije, u ovisnosti od situacije, planirane uglavnom na gornjim dijelovima
vodnih tokova;
Na osnovu navedenog, mogu se izvui slijedei zakljuci:
Ukupno potrebna koliina vode za vodoopskrbu stanovnitva i industrije po pojedinim

vodnim podrujima ne premauje kapacitete moguih izvorita. Ista situacija je i sa
sveukupnim podrujem Federacije BiH. Drugim rijeima, ima dostatno vode za
zadovoljenje potreba vodoopskrbe u planskom razdoblju.
Raspored izvorita i njihov odnos prema lokacijama potroaa, odnosno orijentacije
potroaa prema pojedinim izvoritima, je predmet posebne analize koja e se trebati obaviti
u narednoj fazi izrade Planova upravljanja.
Ukupni kapaciteti podzemnih voda, odnosno voda iz intergranularnih i pukotinsko-karstnih
sredina, sasvim zadovoljavaju potrebe u planskom razdoblju. Ovo, naravno, ne znai da
nema potrebe za otvorenim vodozahvatima ili akumulacijskim jezerima, to je uvjetovano
prostornim neskladom konzumnog podruja i izvorita podzemnih voda, ali ukazuje na

Travanj 2010.
229
hrv

bogatstvo ovog vodnog resursa i na potrebu njegovog ouvanja i zatite kvaliteta, te daljnjeg
istraivanja.
Kao najinteresantnije podslivno podruje, sa najveim ukupnim potrebama, izdvaja se
podsliv rijeke Bosne. U ovom podslivnom podruju je i odnos potrebno-raspoloivo
najnepovoljniji. Ukupni kapaciteti podzemnih voda, koji se procjenjuju na oko 7,16 m3/s, su
i prema trenutnim i raunajui potrebe u planskom razdoblju, u dobroj mjeri iscrpljeni.
Kvaliteta povrinskih voda je u dobroj mjeri naruen i jedino se na ovom podslivnom
podruju oekuje neophodnost formiranja vienamjenskih akumulacija, sa vodoopskrbom
kao prioritetnom svrhom.
Znaajka podsliva rijeke Drine je siromatvo kapacitetima podzemnih voda, to umnogome
uslonjava rjeavanje problema vodoopskrbe, odnosno ukazuje na potrebu formiranja
otvorenih vodozahvata sa neophodnim tretmanom.
Znaajka sliva Krke i Cetine je tipina za kraka podruja sa vrlo neravnomjernim
rasporedom naseljenih mjesta i vodnih resursa. Izuzetni po kvantitetu i kvalitetu, vodni
resursi ovog podruja su ujedno i vrlo zahtjevni i komplicirani u odnosu na njihovo
ouvanje i zatitu. Pored toga, konzumno podruje je vrlo iroko rasprostranjeno, tako da e
ulaganja u vodnu infrastrukturu biti vea nego drugdje.
Veliku pozornost u narednom razdoblju potrebno je posvetiti djelatnostima na smanjenju
gubitaka. Analizom po pojedinim opinama, uz prosjeno smanjenje gubitaka na razini
Federacije BiH od 16%, dobile bi se dodatne koliine vode koje ne treba traiti u novim
vodnim resursima od 24.159.166 m3/god.
Na osnovu uvodnog sadraja i definiranih stratekih ciljeva, operativni ciljevi za oblast uporabe
voda su slijedei:
Operativni cilj 11:
Operativni cilj 12:
Operativni cilj 13:
Operativni cilj 14:
Poveanje obuhvata javnim vodovodnim sustavima sa sadanjih 60% na priblino

80% na kraju planskog razdoblja Strategije
Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sustavima za oko 15%
Racionalna uporaba, zatita, unapreenje stanja i ouvanje vodnih resursa koji se
koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javne vodoopskrbe
Ouvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta uporabe i zatite iz ZOV-a FBiH,
sukladno oekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvitak ovisi od interesa
trita i opeg ekonomskog napretka
4.3.5.5.3. Operativni cilj 11: Poveanje obuhvata javnim vodovodnim sustavima sa sadanjih
60% na priblino 80% na kraju planskog razdoblja Strategije
Mjere:
Uvezivanje lokalnih vodovoda u javne vodovodne sustave i njihovo stavljanje pod punu kontrolu,
(Sve ostale naine vodoopskrbe - bunarima, cisternama i slino, postupno treba stavljati pod
kontrolu, prvenstveno radi kontrole kvaliteta vode, ime se dodatno poveava opi stupanj
sigurnosti zdravlja stanovnitva).
Proirenje opsega javne vodoopskrbe prema rubnim podrujima.
Formiranje skupnih (meuopinskih i regionalnih) vodovodnih sustava. Grupiranje korisnika,
odnosno vodovoda opinskih centara, je proces koji je u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine
od ranije poeo. Formiranje skupnih vodovoda ima svoje opravdanje: sredinja kontrola;
sigurnost i pouzdanost rada; jednostavnije odravanje, itd., to sve upuuje na opredjeljenje da se
formiranju ovakvih vodovodnih sustava pristupa u svim sluajevima koji to dozvoljavaju i

Travanj 2010.
230
hrv

opravdavaju. Ovi procesi nekada i nisu u potpunosti predvidivi, budui da su mogui sluajevi
donoenja odluka o skupnim vodovodima koje nisu bazirane samo na tehnikim postavkama.243
4.3.5.5.4. Operativni cilj 12: Smanjenje gubitaka244 u javnim vodovodnim sustavima za oko
15%
Pri obradi podataka komunalnih poduzea zaduenih za vodoopskrbu registrirani su gubici koji
predstavljaju razliku izmeu zahvaene koliine voda i one koja je fakturirana. Pored ove vrste,
javljaju se i gubici u naplati fakturirane vode koje je vrlo teko procijeniti a koji kreu se 10-20% od
ukupno fakturiranih koliina. Smanjenjem gubitaka za oko 15% bi se mogle dobiti dodatne koliine
voda i smanjiti potrebe za prekomjernim zahvaanjem iz postojeih vodnih resursa ili formiranjem
novih, to doprinosi racionalnosti uporabe vodnih resursa u svjetlu odrive uporabe voda. Mjere za
ostvarenje ovog operativnog cilja (obzirom na definiciju i uzroke pojave gubitaka),
podrazumijevaju tehnike i institucionalne djelatnosti245 (usmjerene ka poboljanju stanja objekata
vodovoda, poveanju postotka izmjerenih koliina voda unutar sustava, kao i na mjestima
potronje, institucionalnom ojaavanju komunalnih poduzea radi djelotvornijeg upravljanja,
poveanju stupnja naplate i eliminiranju nelegalnih prikljuaka), kao i organizacijski-edukativne
djelatnosti, usmjerene ka informiranju i podizanju svijesti stanovnitva o znaaju i vrijednosti vode
za pie.
Mjere:
Zamjena dotrajalih cijevi, kao i sanacija dotrajalih objekata u vodovodnim sustavima246;

Edukacija stanovnitva i gospodarstva koje koristi vodu za pie o potrebi racionalizacije
potronje vode247;
243
Evidentno je da se, u razdoblju koji je pred nama, treba ozbiljno razmotriti potreba formiranja skupnih,
meuopinskih i regionalnih vodovoda. O prijeratnim planovima provedbe iroke regionalizacije u oblasti
vodoopskrbe, teko da sada moe biti govora. Obzirom na politike uvjete u zemlji nakon rata, pojedine opine, a
pogotovu regije, vrlo teko meusobno surauju po ovome pitanju. Naravno, razlozi lee i u nedostatku financijskih
sredstava za velike infrastrukturne zahvate. Dobar primjer za to je podruje Livanjskog polja, gdje postoje kvalitetni
vodni resursi, ali dovodi do mjesta potronje trae izuzetno velika sredstva na relativno mali broj stanovnika. U tome,
dobrim dijelom, lee i razlozi to se u ovom momentu ne razmilja o nekadanjem planu uvezivanja Tomislavgrada i
Glamoa u ovaj sustav. Takoer, planovi za rjeavanje pitanja vodoopskrbe tuzlanske regije prevoenjem vode iz
drugih podslivova je ve dugi niz godina aktualno, ali teko je za oekivati skori pristup realiziranju ovih planova. Ono
to je sigurno je da e potrebe za rjeavanjem pitanja vodoopskrbe potai regije na zajedniko rjeavanje, a i kroz
planove upravljanja e se dobiti preciznije smjernice u ovom pogledu.
244
Ovdje se pod pojmom gubici u javnim vodovodnim sustavima podrazumijevaju gubici nastali od mjesta
zahvaanja do kunih vodomjera, ali i tzv. neoprihodovana potronja, odnosno razlika izmeu isporuenih koliina
voda u javne vodovode i naplaenih koliina, po osnovu usluga javne vodoopskrbe. Drugim rijeima, pojam gubici ne
podrazumijeva samo gubitke voda uslijed tehnike neispravnosti distributivne mree.
245
Mjera: Institucionalno i kadrovsko ojaavanje javnih komunalnih poduzea u okviru vodoopskrbe i sanitarija, u
okviru dostizanja Operativnog cilja 6.
246
Jo uvijek visoko nazostvo dotrajalih cijevovoda u starijim vodovodnim sustavima, poglavito urbanim sredinama,
a koje pored visokih gubitaka karakterizira i nepovoljan utjecaj na zdravlje stanovnitva, treba prioritetno mijenjati
adekvatnim cijevnim materijalom. Takoer, nastaviti procese sanacije i rekonstruiranja dotrajalih i oteenih objekata
vodovodnih sustava od objekata vodozahvata, preko crpnih stanica i spremnika do distribucijske mree kojih jo uvijek
ima jako puno.
247
Nezaobilazan imbenik je i stalni rad na informiranju, edukaciji i podizanju ope svijesti stanovnitva o potrebi
tednje vode kroz kolske djelatnosti, i to ne samo putem predavanja nego i kroz praktine radionice (izradu plakata,
stripova, videozapisa i sl.), natjeaje za dobre ideje i sl. Takoer, smanjenju potronje znatno e doprinijeti edukacija
gospodarskih subjekata o uvoenju okolino prihvatljivih tehnolokih rjeenja u procese proizvodnje, to, izmeu
ostalog, podrazumijeva maksimalnu uporabu voda u recirkulaciji.
Travanj 2010.
231
hrv

4.3.5.5.5. Operativni cilj 13. Racionalna uporaba, zatita, unapreenje stanja i ouvanje
vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javne
vodoopskrbe
Obzirom da e se za potrebe vodoopskrbe u planskom razdoblju Strategije preteito koristiti
podzemne vode, potrebne mjere za provedbu ovog operativnog cilja su:
Kontinuirana provedba istranih radova postojeih i potencijalnih vodnih resursa, sa aspekta

uporabe za potrebe vodoopskrbe.
Pri odabiru moguih izvorita vode za pie treba naglasiti potrebu maksimalne mogue uporabe
postojeih voda, a pri odabiru novih redoslijed je:
(a) podzemne vode (aluvijalni vodonosni slojevi, pukotinsko-karstne sredine);
Preporuuje se prvenstveno uporaba podzemnih voda iz intergranuralnih sredina
aluvijona vodotoka, poglavito onih koji nisu ugroeni dugotrajnim zagaenjem, bilo
iz samog vodotoka ili iz priobalja. U veini sluajeva, radi se o postojeim
izvoritima, gdje se predvia njihovo proirenje. U mnogim sluajevima, u
sjevernim dijelovima Federacije BiH postoji potreba tretmana voda, uglavnom zbog
poveanog sadraja eljeza, mangana i spojeva duika. Izvorita podzemnih voda iz
pukotinsko-karstnih sredina su vrlo izdana izvorita, posebno u sjeverozapadnim i
jugozapadnim dijelovima podruja Federacije BiH i zahtijevaju posebnu pozornost
pri planiranju zatite.
(b) povrinske vode (rijeke i prirodna jezera);
Vodotoci,odnosno prirodna jezera su za mnoge centre potronje, nakon iscrpljivanja
prethodno navedenih resursa jedina mogunost. Naravno da je ovakvo rjeenje
uslonjeno neophodnim ureajem za pripremu vode za pie;
(c) akumulacijska jezera - kao krajnja, i u nekim sluajevima, neizbjena opcija. U
nekim sluajevima, neophodno je formiranje akumulacija sa vodoopskrbom kao
prvenstvenom namjenom. Ovakvo rjeenje, iako najskuplje, za neke sredine je i
jedino koje dugorono rjeava problem vodoopskrbe.
Provedba tehnikih i administrativnih mjera zatite izvorita, sukladno ZOV-u Federacije BiH i
podzakonitim aktima.
Nije sluajno da se pitanje zatite izvorita stalno napominje i podcrtava. To je, sigurno, jedini
pouzdan nain da se sauvaju raspoloivi vodni resursi, prije svega, u kvalitativnom pogledu.
Neprovedba mjera zatite moe dovesti do ozbiljne degradacije kvaliteta voda, to onda za sobom
vue potrebu za kondicioniranjem istih i znaajno poveava cijenu vode, a moe dovesti i do
trajnih naruavanja kvaliteta, pa i naputanja izvorita.

Travanj 2010.
232
hrv

4.3.5.6.
Operativni ciljevi za uporabu vode u oblastima iji razvitak ovisi od trita
Openito, za ovaj vid uporabe voda operativni cilj je:

4.3.5.6.1. Operativni cilj 14: Ouvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta uporabe i zatite
iz ZOV-a Federacije BiH, sukladno oekivanim potrebama za vodom u oblastima
iji razvitak ovisi od interesa trita i opeg ekonomskog napretka
U svezi ovog vida uporabe voda, sa aspekta sektora voda, interes je i cilj da se osigura ouvanje
vodnih resursa u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu, te da se osigura striktna provedba Zakona
o vodama kojim je (zajedno sa odgovarajuim podzakonitim aktima) precizno utvrena procedura i
uvjeti dobivanja prava na uporabu voda. U ovom segmentu je neophodno naglasiti potrebu
suradnje sektora voda sa svim ostalim sektorima gospodarstva, odnosno potrebu sudjelovanja
sektora voda u svim planovima i djelatnostima u svezi sa uporabom voda. Za dostizanje navedenog
operativnog cilja planirane su slijedee mjere, po vidovima uporabe voda:
4.3.5.6.1.1. Industrija
Mjere:
Podsticaj primjeni povoljnijih tehnolokih procesa u proizvodnji kojima se postiu znaajne

utede vode,
Davanje smjernica pri izradi planova razvitka industrije sa aspekta upravljanja vodama.
Kako ne postoje precizni planovi za razvitak pojedinih industrijskih grana, preduvjet za praenje
razvitka sa aspekta sektora voda je njihova izrada i usvajanje kako bi se pravodobno mogle donositi
odluke i preporuke. Ovdje se misli na industriju koja u svom tehnolokom procesu ne koristi vodu
kvaliteta vode za pie. Ovakvi pogoni svoje potrebe za vodom, po pravilu, zadovoljavaju vlastitim
objektima. Uglavnom su to vode za potrebe hlaenja ili pranja i veina industrija primjenjuje
sustave recirkuliranja. Prema Srednjoronoj strategiji razvitka 2004.-2007., proistekloj iz Strategije
borbe protiv siromatva, kao strateke industrijske grane, identificirane su: drvno-preraivaka,
prehrambena, tekstilna, metalska, industrija koe i obue, turizam, energetika, informacijske i
komunikacijske tehnologije.
Takoer, 2007.g., Vlada Federacije BiH je donijela odluku o izradi Industrijske politike i strategije
razvitka industrije, u izradi koje treba da sudjeluju predstavnici federalnih ministarstava energije,
rudarstva i industrije, zatim prometa i komunikacija, poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,
trgovine i razvitka, poduzetnitva i obrta. Prema Stratekom planu i programu razvitka
energetskog sektora Federacije BiH navedeni su energetski objekti koji se planiraju graditi u
planskom razdoblju do 2020., a koji sa aspekta uporabe voda iz vlastitih vodozahvata spadaju u red
najveih korisnika - termocentrale.

Travanj 2010.
233
hrv

Instalirana
Godinja
snaga
proizvodnja
(MW)
(MWh)
1.
TC Tuzla, blok 7
1x370
370
2.047.000
2.
TC Kakanj, blok 8
1x250
250
1.260.000
3.
TC Bugojno 1
1x300
300
1.630.000
4.
TC Kongora
2x275
550
3.000.000
5.
TC Tuzla B-1; Banovici 1
1x500
500
2.640.000
6.
TC Kakanj A kombi c.
1x100
100
518.000
7.
TC Bugojno 2
1x300
300
1.630.000
8.
TC Kamengrad 1
1x215
215
1.190.000
Tabela 4.3.5.7.: Planirani energetski objekti za Federaciju BiH - termocentrale
R.
broj
Naziv objekta
Br. agregata
snaga (MW)
Planirana
god.
izgradnje
2013.
2013.
2013.
2013.
2017.
2017.
2017.
2017.
Stanje domae industrije ukazuje da Bosna i Hercegovina ne moe biti na istim osnovama razvitka
kao u prethodnom razdoblju, ve da je neophodno radikalno mijenjati koncept razvitka. U
narednom razdoblju, primjena BAT248 tehnologija, procesa recirkuliranja, punog tovanja zakonitih
regulativa u smislu plaanja vodnih naknada, te novih uvjeta na tritu, znatno e doprinijeti
smanjenju ukupne potronje voda za ovu namjenu.
4.3.5.6.1.2. Energetika uporaba vodnih snaga
Mjere:
Sudjelovanje u izradi planova o gradnji hidroenergetskih objekata po uvjetima koji se postavljaju

sukladno Planovima upravljanja vodnim podrujima i
Osiguranje sudjelovanja sektora voda u izradi studija iskoristivosti vodnih snaga.
Kroz Strateki plan i program razvitka energetskog sektora Federacije BiH, hidroenergetici se
daje veliki znaaj kao obnovljivom i ekoloki prihvatljivom izvoru energije. U planovima sektora
energetike, po kojima se predvia budui razvitak, navodi se nekoliko hidrocentrala kao moguih
kandidata za izgradnju u planskom razdoblju Strategije do 2020. godine. Ukupni hidropotencijal
raspoloiv za energetsku uporabu je znaajan, a do sada je iskoriteno manje od 40% raspoloivog.
U navedenom planskom razdoblju razmatrana je izgradnja novih proizvodnih hidrokapaciteta
ukupne instalirane snage 442,5 MW, odnosno godinje proizvodnje 1281,68 GWh, a do sada
planirani objekti, prema podacima dviju elektroprivreda u Federaciji BiH, su prikazani u narednoj
tabeli.
248
BAT Best Available Technology, (Primjena najbolje raspoloive tehnologije)

Travanj 2010.
234
hrv

R.
broj
Naziv objekta
Br. agregata
snaga (MW)
Instalirana snaga
(MW)
1.
HC Mostarsko blato
2x30
60
2.
RHC Vrilo
1x52
52
3.
RHC Kabli
1x52
52
4.
HC Glavatievo
171,8
171,8
5.
HC Bjelimii
2x50
100
6.
HC Ustikolina
1x59
59
7.
HC Vranduk
1x22
22
8.
HC Unac
2x35,5
71
9.
HC Han Skela
1x8,5
8,5
10.
HC Ugar Ue
2x5,8
11,6
11.
HC Ivik
2x5,6
11,2
12.
HC Vrletna kosa
2x5,6
11,2
13.
HC Vrletna Kosa
2x12,5
25
14.
HC Vrhpolje (sa HC aplje)
1x68+1x7,7
68+7,7
Tabela 4.3.5.8.: Pregled planiranih proizvodnih kapaciteta u Federaciji BiH249
Godinja
proizvodnja
(GWh/god.)
167
92
73
295
306,4
255
103,2
250
36
33,18
22,07
22,53
63
157,4+56,8
Od pobrojanih hidroenergetskih kapaciteta, Elektroprivreda BiH250 istie slijedee kao vlastite

prioritete: HC Unac, Ustikolina i Vranduk. (Od navedenih ve je upitno realiziranje HC Unac radi
proglaenja sliva rijeke Une zatienim podrujem i iz toga proisteklih ogranienja). Takoer, na
drugoj strani povjerenstvo formirano od strane Vlade Federacije BiH dala je potporu planu
realiziranja hidroenergetskih objekata Glavatievo i Bjelimii.
U Elektroprivredi HZ HB se navodi251 da je HC Mostarsko blato potpuno izvjesna hidrocentrala za
koju je sva potrebna procedura zavrena i ije realiziranje treba otpoeti 2009.godine.252
Treba istai da hidroenergetski objekti mijenjaju reim voda i imaju znatan utjecaj na okoli, tako
da se za svaki objekt, sukladno zakonitoj regulativi, mora napraviti viekriterijska ralamba kojom
e se obraditi, i zainteresiranim stranama prezentirati, svi pozitivni i negativni utjecaji.
U Stratekom planu i programu razvitka energetskog sektora Federacije BiHse kae da male HC,
pored biomase, trenutno predstavljaju najznaajniji OIE253 u BiH/Federaciji BiH i njihov razvitak
bi trebao predstavljati prioritet prilikom definiranja sektorske politike i strategije za oblast
energetike. Postoje razliite procjene o potencijalu malih HC i nemaju znaajnija meusobna
odstupanja. Potencijal pogodan za gradnju malih HC u BiH iznosi oko 1.004,63 MW ili 3.519,74
GWh. Od toga, Federacija BiH ima na raspolaganju oko 2.090 GWh, a Republika Srpska 1.430
GWh. Takoer, za cca.160 lokacija za male HC uraena je studija, a predvieni kapacitet tih
ureaja su 122 MW, odnosno 552 GWh godinje proizvedene energije. Sektor voda e, kroz
provedbu politike upravljanja vodama, biti potpora razvitku energetike i u smislu uporabe
249
U tabeli se nvode proizvodni hidro-energetski podaci planirani do srpnja 2009. g. Mogue je da e tijekom narednih
faza izrade planskih dokumentacija doi do odreenih izmjena i korekcija.
250
Javno poduzee Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo
251
Javno poduzee Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar
252
Takoer, Elektroprivreda HZ HB je dobrim dijelom aktivno ukljuena u sustav upravljanja reimom voda, te je kao
takva i naruitelj izrade brojnih studija od kojih su aktualne i treba ih istai: Podloge za vodoprivredne uvjete za
hidroenergetske objekte na slivu Tihaljina-Mlade-Trebiat, sliv rijeke Litice, te sliv Gornja Cetina i Strateka
procjena o utjecaju na okoli za slivove T-M-T i Gornja Cetina.
253
Odriv izvor energije
Travanj 2010.
235
hrv

hidropotencijala uz odreene preduvjete. Prvenstveno se misli na okolinu prihvatljivost projekta,

to e iziskivati i neminovno vee trokove (npr. ostvarenje ekoloki prihvatljivog, garantiranog
protjecaja, kao i provedbu mjera za ouvanja i poboljanja kvaliteta voda, i sl.).
4.3.5.6.1.3. Poljoprivreda
Mjere:
Osiguranje sudjelovanja sektora voda u izradi studije natapanja poljoprivrednih povrina na

prostoru Federacije BiH.
S obzirom na veliki deficit u proizvodnji hrane, te postavljene smjerove razvitka kroz Srednjoronu
strategiju razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), oito je da u sektoru
poljoprivrede treba oekivati znaajne promjene. Zacrtani strateki ciljevi konkurentne
poljoprivredne proizvodnje zahtijevaju unapreenje stanja hidromelioracijskih sustava. injenica je
da je ova oblast kod nas potpuno zanemarena, tako da ne postoje nikakvi planovi natapanja. U tom
smislu, jedan od prioriteta razvitka je zaustavljanje daljnjeg propadanja postojeih sustava i njihovo
dovoenje u pogonsku primjeivost sukladno novim uvjetima i potrebama. Drugi problem koji ima
veliki utjecaj na rad hidromelioracijskih sustava je usitnjenost poljoprivrednih parcela, to
mjerodavne institucije prioritetno trebaju rjeavati. Da bi se mogli izgraditi natapni sustavi na
potencijalnim povrinama (cca 80.800 ha) jedan od osnovnih preduvjeta je osiguranje potrebnih
koliina voda, odgovarajueg kvaliteta.
Kod osiguranja voda za natapanje javlja se problem to se voda mora osigurati u kritinom ljetnom
razdoblju, kada su zbog nepovoljnog rasporeda padalina i velike potronje vodostaji najnii.
Minimalni dnevni otjecaji su nekada i do 85% manji od viegodinjih prosjenih otjecaja. Voda za
natapanje bi se zato morala, osim iz vodotoka, koristiti i iz akumulacija i podzemnih vodnih
priuva.
Prema procjeni, bruto potreba vode za natapanje (ukljueni su i gubici), u prosjeku, za Vodno
podruje rijeke Save iznosi 3.000-3.500 m3/ha godinje. Na ovom podruju, za sada, ne postoje
akumulacije koje bi se koristile za natapanje, a kvaliteta voda je problem. Preporuuje se
razmatranje mogunosti za pretvaranje postojeih hidroenergetskih objekata u vienamjenske, te
planiranje novih vienamjenskih sustava koji bi objezbjeivali dostatne koliine vode za natapanje
kao potporu poljoprivrednoj proizvodnji.
Procjenjuje se da bruto potreba voda za natapanje (sa gubicima), u prosjeku, za Vodno podruje
Jadranskog mora iznosi 4.000-5.000m3/ha godinje. Na ovom podruju, tijekom ljeta, raspoloive
koliine vode su uglavnom nedostatne, s izuzetkom doline Neretve. Preporuuje se na ovim
podrujima primjenjivati tehnologije i opremu za natapanje kojima se voda minimalno troi.
I ovdje treba istai potrebu uske suradnje i djelovanja sektora voda i sektora poljoprivrede, a u
interesu poboljanja poljoprivredne proizvodnje. Na osnovu iznesenih podataka, procjena je da bi se
veliki uspjeh postigao ve kada bi se sa sadanjih natapanih 0,2% dostigao predratnu razinu od
1,8% natapanih obradivih povrina.

Travanj 2010.
236
hrv

4.3.5.6.1.4. Plovidba
Mjere:
Osiguranje sudjelovanja sektora voda u djelatnostima rekonstruiranja i obnavljanja postojeih

plovnih puteva, te ukljuenje aspekta plovidbe u planove o formiranju vienamjenskih
akumulacija.
Plovidba na rijekama, koja je u zadnjem razdoblju skoro prestala, jedna je od grana koja bi se
trebala u narednom razdoblju vie razvijati. Normaliziranjem stanja u regiji i veom suradnjom sa
susjednim dravama, pretpostavlja se da e doi do vee uporabe rijenih plovnih puteva. U
Federaciji BiH, pored malog poteza na rijeci Savi, mogunosti za razvitak plovidbe postoje
uglavnom pri uima nekih rijeka I. kategorije. Tu se uglavnom radi o odravanju i produetku
postojeih plovnih puteva (donji tok Neretve). Plovni putevi se mogu produljiti i na srednje tokove
rijeka, ali uz preduvjet uporabe postojeih i planiranih akumulacija koje slue i u druge svrhe, kao
vienamjenski objekti. I za plovne puteve vrijede pravila ouvanja kvaliteta voda, to
podrazumijeva odreene restrikcije i zabrane u pogledu uporabe naftnih derivata. Ustrojstvo i
odravanje plovnog puta na rijeci Savi ne moe se promatrati samo unutar FBiH, nego u okviru
cijele BiH i sukladno meudravnom ugovoru kojim se pravno regulira plovidba rijekom Savom.
Akumulacije koje se koriste u svrhu vodoopskrbe Modrac, podlijeu pod stroge restrikcije u
pogledu uporabe u svrhu plovidbe.
4.3.5.6.1.5. Ribarstvo
Mjere:
Osiguranje sudjelovanja sektora voda u izradi planova o razvitku ribarstva u smislu toplovodnih i
hladnovodnih ribnjaka, te razvitku kaveznog uzgoja.
U Federaciji BiH postoje mogunosti za znaajniji uzgoj riba u prirodnim uvjetima, tekuim
vodama i jezerima, odnosno akumulacijama, to znai da voda i raspoloivost zemljita danas nisu
ograniavajui initelji razvitka ove grane poljoprivrede. Na vodnom podruju rijeke Save postoje
svi preduvjeti za razvitak toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka. Na vodnom podruju Jadranskog
mora postoje svi preduvjeti za razvitak hladnovodnih ribnjaka, te kaveznog uzgoja u dubljim
vjetakim akumulacijama. Razvitak rijenog i jezerskog ribarstva, sa tehnoloke toke gledita,
moe se podijeliti na dva osnovna smjera:
uzgoj radi naseljavanja u vodotoke, prirodna jezera i akumulacije, radi kontroliranog poveanja
riblje populacije u navedenim vodnim biotopima, uz osiguranje monitoringa kvaliteta voda, i
uzgoj iskljuivo radi opskrbe trita visokokvalitetnim ribljim mesom sa prateom preradom.
Proizvodnja u moru limitirana je veliinom morske povrine Neumskog zaljeva. Kod akumulacija,
razvitak ove djelatnosti treba uskladiti s drugim korisnicima voda. Akumulacije koje se planiraju
graditi za potrebe vodoopskrbe nisu pogodne za ribogojstvo iz razloga to se mogue pogoranje
kvaliteta voda, s jedne strane, i neusklaenost u planu uporabe akumulacije i tehnologije
proizvodnje ribe.

Travanj 2010.
237
hrv

Mjerodavne agencije daju uvjete za formiranje i rad ribnjaka u svakom konkretnom sluaju, kako u
pogledu zahvaanja potrebnih koliina vode, tako i u pogledu isputanja voda.
4.3.5.6.1.6. Sport i rekreacija na vodi:
Mjere:
Identificiranje lokaliteta pogodnih za razvitak sportova i rekreacije na vodi;

Ukljuenje aspekta sporta i rekreacije u planove o gradnji vienamjenskih akumulacija;
Prilikom analize potencijalnih lokaliteta za formiranje rekreacijskih zona na vodi, osim

kvalitativnih znaajki voda, bitno je poznavati hidroloki reim i, sukladno njemu, dati
arhitektonsko-tehnika rjeenje ustrojstva obala i prostora za rekreaciju, vodei rauna o ostvarenju
jednostavne komunikacije sa vodom, kao i o tome da takvi prostori nisu ugroeni velikim vodama.
Planovima predvidjeti slijedee:
Identificirati mogue lokalitete za koje postoji iskazan interes i potencijal za razvitak pojedinih
vidova rekreacije na vodi;
Procijeniti mogunosti osiguravanja ekoloki prihvatljivog protoka na svim vodotocima, a
poglavito na etapama na kojima se planira gradnja i ustrojstvo sportskih terena;
Poticati djelatnosti u cilju poboljanja kvaliteta voda u vodotocima uvoenjem mjera zatite
kvaliteta voda i intenziviranje izgradnje ureaja za tretman otpadnih voda to, kao krajnji cilj, ima
dovoenje vodotoka u propisanu kategoriju;
Osigurati poveanje minimalnih protoka u vodotocima izgradnjom vienamjenskih akumulacija
sa ustrojenim dijelovima koji se mogu koristiti u rekreativne svrhe, ali i za poboljanje vodnog
reima nizvodno od pregradnog profila (stabilne protoke, razblaenje otpadnih voda i sl.);
Uspostava monitoringa i sustava informiranja o kvalitetu voda za kupanje sukladno Direktivi
2006/7/EC Europskog parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006.
Ustrojstvo prostora, odnosno dijela priobalja rijeke u zoni gdje se predviaju rekreativne
djelatnosti sa rjeenjem objekata infrastrukture.
4.3.5.6.1.7. Mineralne i geotermalne vode:

Mjere:
Nastavak provedbe istranih radova sa izradom planova o dugoronoj uporabi ovih voda, sa
naglaskom na vienamjensku uporabu i
Izrada planova i provedbe mjera zatite ovih voda;
Iz prikaza sadanje uporabe voda, kao i podatka o veliko broju nalazita koja se ne koriste, moe se
zakljuiti da postoje mogunosti proirenja dijapazona uporabe na nalazitima u eksploataciji, kao i
na onima koja se do sada nisu koristila.

Travanj 2010.
238
hrv

4.3.6.
Zatita voda
4.3.6.1.
Uvod
U stavku Polazita pri definiranju ciljeva za oblast upravljanja vodama, se navodi da je kvaliteta
povrinskih voda ugroen, a na nekim lokacijama i naruen, te da je situacija, oekivano, najloija
na vodotocima podsliva rijeke Bosne. Kao najznaajniji uzronici zagaenje navode se komunalne
otpadne vode stanovnitva, a potom industrije. Takoer je u istom stavku navedeno da se, na
osnovu nedostatnih podataka ali i na osnovama razumijevanja stupnja potencijalnih antropogenih
utjecaja u zonama prihranjivanja, moe zakljuiti da je, generalno, kvaliteta podzemnih voda jo
uvijek uglavnom dobar, odnosno dostatno dobar za osnovnu namjenu podzemnih voda opskrbe
pitkom vodom. Uoeni trend pogoranja kvaliteta povrinskih voda254, u razdoblju do 1991. godine,
je iz poznatih razloga u odreenoj mjeri zaustavljen i pokazuje odreeno poboljanje koje nije
izraeno istim intenzitetom na svim kontroliranim vodotocima.
Strateki cilj zatite voda proizlazi i iz Zakona o vodama Federacije BiH255, gdje se pod stavom
Ciljevi upravljanja vodama, izmeu ostalog navodi: Postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog
ekolokog potencijala, povrinskih i podzemnih voda256.
Nadalje, Okvirnom direktivom o vodama EU (ODV), svrha je naznaena lankom 1. Svrha ove
Direktive je uspostava okvira za zatitu unutarnjih povrinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog
mora i podzemnih voda. Ovom Direktivom se lankom 4. Ciljevi zatite ivotne sredine, za
povrinske vode, izmeu ostalog, navodi: Drave lanice e preuzeti neophodne mjere za
spreavanje pogoranja statusa svih tijela povrinskih voda i Drave lanice e primijeniti
neophodne mjere za spreavanje ili ograniavanje unoenja zagaujuih materija u podzemne vode
i za spreavanje pogoranja statusa svih tijela podzemnih voda.
Strateki ciljevi zatite voda su zasnovani i na zahtjevima o uporabi prekograninih vodotoka,
definiranih Helsinkom konvencijom257, gdje se pod naslovom: Smjernice za razradu ciljeva i
kriterija kvaliteta voda, navodi: (i) uzimati u obzir tenju ka odravanju i, gdje je potrebno,
poboljanju postojeeg kvaliteta voda; (ii) teiti ka smanjenju prosjenog optereenja zagaenjem
(posebno opasnim supstancama); (iii) uzimati u obzir specifine zahtjeve za kvalitetu voda,
(zahtjevi po pitanju opskrbe pitkom vodom, za natapanje i sl.); (iv) uzimati u obzir zahtjeve koji se
odnose na osjetljive i posebno zatiene vode i njihov okoli (primjerice jezera ili podzemne vode);
(v) uzimati u obzir primjenu metoda ekolokog klasificiranja i kemijskih pokazatelja za
srednjoroni i dugoroni pregled odravanja i poboljanja kvaliteta voda.
254
Povrinske vode: sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda
koje pripadaju teritorijalnim vodama.
255
lanak 22. Ciljevi upravljanja vodama.
256
Stanje povrinskih voda: oznaava stanje vodnog tijela povrinskih voda koje je odreeno njegovim ekolokim ili
kemijskim stanjem, uzimajui ono koje je loije.
Ekoloko stanje: oznaava kvalitet strukture i funkcije ekosustava povrinskih voda.
Stanje podzemnih voda: oznaava stanje vodnog tijela podzemnih voda koje je odreeno njegovim kvantitativnim ili
kemijskim stanjem, uzimajui ono koje je loije, lanak 4, ZOV Federacije BiH,
Dobar ekoloki potencijal: status znaajno izmijenjenog ili vjetakog vodnog tijela, klasificiranog sukladno odredbama
ODV-a.
257
Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera (Helsinki, 1992. god., BiH je jo nije
potpisala)

Travanj 2010.
239
hrv

Po osnovama navedenih polazita, za oblast zatite voda definirani su slijedei strateki ciljevi:
Strateki cilj 8:
4.3.6.2.
Postizanje i odravanje dobrog stanja povrinskih i podzemnih voda radi zatite

akvatine flore i faune i potreba korisnika voda.
Strateki cilj 8: Postizanje i odravanje dobrog stanja povrinskih i podzemnih

voda radi zatite akvatine flore i faune i potreba korisnika voda
Za one vode ija je kvaliteta i uporabna vrijednost ve narueni potrebno je eliminirati uzroke koji
su doveli do tog stanja i omoguiti ostvarenje procesa oporavka stanja voda, kao i poboljanja
reima protjecaja, a za vode sa zadovoljavajuim kvalitetom stvoriti uvjete da se takvo stanje
sauva kroz integrirano sprjeavanje i kontrolu zagaenja. Ovo se poglavito odnosi na vode koje se
koriste ili planiraju koristiti za pie258, ali je veoma bitno i za one vode koje imaju drugu namjenu a,
shodno tome, i uporabnu vrijednost, kao i one koje su od znaaja za opstojnost akvatine flore i
faune.
Jedan od principa, u pristupu zatiti voda, jeste ogranienje i kontrola unosa fiziko-kemijskog i
bakteriolokog zagaenja u prijemnike otpadnih voda i, na taj nain, stvaranje uvjeta za poboljanje
stanje kvaliteta voda. Slijedei princip je praenje i kontrola vrijednosti odreenih parametara
kvaliteta u recipijentu i odravanje kvaliteta voda u eljenim i unaprijed propisanim granicama.
Kombinirani pristup problemu zatite kvaliteta voda podrazumijeva, po l. 10. Okvirne direktive o
vodama (ODV)259, da se provodi permanentna kontrola stanja kvaliteta voda na odreenim
profilima vodotoka, uz poduzimanje svih mjera da se ono postigne kako bi se zadovoljio kriterij
uporabne vrijednosti voda, te da se, istovremeno, primjenjuje princip maksimalnih dozvoljenih
vrijednosti na mjestu ispusta otpadnih voda. Onaj kriterij koji bude zahtijevao stroiji rezultat
smatrat e se mjerodavnim za konkretni sluaj i kao takav e biti primjenjivan. Da bi se kontrola i
upravljanje zagaenjem voda mogli operacionalizirati i uiniti provodljivim, neophodno je da se
propiu, potuju i kontroliraju granine vrijednosti odreenih kvalitativnih parametara koje se ne
smiju prekoraiti u nekom vremenskom roku, uz redovito praenje stanja kvaliteta voda u
recipijentu.
Primjenom odgovarajuih tehnologija preiavanja otpadnih voda stanovnitva i industrije, kao i
uvoenjem istih tehnologija u procese proizvodnje, smanjuje se potencijalno zagaenje koje se
uvodi u recipijente i time se stvaraju neki od preduvjeta za odravanje dobrog statusa voda. U
domenu difuznih izvora zagaenja, potrebno je uvoditi najbolje prakse u uporabi zemljita u
poljoprivredi i umarstvu, kao i protuerozivne mjere, te na taj nain reducirati izvore ovog
zagaenja. Dio difuznog zagaenja potie od stanovnika ruralnih podruja, zatim od prometa, kao i
procjednih voda sa ustrojenih i neustrojenih odlagalita krutog otpada i drugih izvora, pa se kroz
spreavanje i kontrolu zagaenja koje se javlja iz ovih izvora moe utjecati na promjenu kvaliteta
voda.
258
259
Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EEZ od 3.11.1998.

Directive 2000/60/EC

Travanj 2010.
240
hrv

4.3.6.3.
Operativni ciljevi i mjere za oblast zatite voda
Operativne ciljeve koji se odnose na zatitu voda je mogue kvantificirati i valorizirati u funkciji
vremena i obima primjene propisanih mjera kroz identifikaciju promjena pokazatelja stanja
kvaliteta voda koje se tite. Pokazatelji su mjerljivi i sustavnim praenjem se mogu dobiti jasni
odnosi stupnja provedbe mjera i uinaka na promjene kvaliteta voda.
Jedan dio vodotoka na prostoru Federacije BiH ima karakter meudravnih i, bez obzira na lokaciju
ua meudravnih vodotoka u smislu entitetske granice, obveza struktura upravljanja iz sektora
voda u Federaciji BiH je da do kraja potuju ugovore potpisane sa drugim dravama, prihvaene
konvencije i zakljuke meunarodnih konferencija260. Na dijelu Federacije BiH koje prostorno
pripada vodnom podruju Jadranskog mora nalaze se vodotoci koji prelaze meudravnu granicu i
bitni su i za BiH i R. Hrvatsku, a u zajednikom interesu dviju drava je sprijeavanje pogoranja i
postizanje dobrog kvaliteta voda ovih vodotoka261.
Kako se iz poglavlja o uporabi voda moe vidjeti, postojei sustavi za javnu opskrbu vodom za pie
najveim dijelom su bazirani na uporabi podzemnih voda, te se ovom tipu voda mora posvetiti
posebna pozornost u cilju sprjeavanja i ogranienja unosa materija koje u pogledu pogoranja
kemijskih svojstava mogu degradirati ove resurse. U tom smislu, donesena je Direktiva 80/68/EEC,
od 17.12.1979., sa popisom supstanci koje je zabranjeno unositi, odnosno popisom supstanci iji
unos se ograniava, dok su Direktivom 2006/118/EC detaljnije propisani standardi kvaliteta, te
nain utvrivanja trendova promjene kvaliteta voda, a sukladno l. 17. ODV-a i njenim
Aneksom 5.
Donoenjem podzakonitih akata262, stvorili su se preduvjeti da se u primjenu uvedu zasade
kontrolirane emisije i imisije, te da se kroz odreene restriktivno-stimulativne mjere uvede i zasada
smanjenja zagaenja na mjestu postanka. Ovi se pravilnici odnose na kvalitetu efluenta, ali ne
uzimaju u obzir stanje kvaliteta voda u recipijentu, to je u kombiniranom pristupu preporuenom u
ODV-u263 uvaeno u dokumentu koji ureuje ovu oblast u Republici Srpskoj264. Osim ovih
podzakonitih akata koji se odnose na otpadne vode, donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o vrstama, nainu i obimu mjerenja i ispitivanja iskoritene vode, isputene otpadne vode
i izvaenog materijala iz vodotoka (Sl. novine FBiH br. 20 od 14.5.2003.).
Korisnici voda, sa svoje strane, imaju odreene specifine zahtjeve za osiguranjem kvaliteta vode
na unaprijed definiranim prostorima, etapama ili mjestima zahvaanja u odreenom vremenskom
razdoblju. Zahtjevi za vodom, unaprijed definirane uporabne vrijednosti, bez obzira da li se radi o
zahvaanju i uporabi voda ili osiguranju ekolokih funkcija vode, po pravilu, su u domenu
kvalitativnih znaajki stroiji nego li je to u trenutnoj situaciji realno mogue osigurati, pa se,
260
Konvencija o zatiti rijeke Dunav (Dunavska konvencija), Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Ugovor o ustrojstvu
vodoprivrednih odnosa sa R. Hrvatskom, Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donoenju
odluka i pristupu pravosuu po pitanjima okolia (Arhuka konvencija)
261
Ugovor o ustrojstvu vodoprivrednih odnosa sa Republikom Hrvatskom, Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od
zagaivanja (Barcelonska konvencija)
262
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja
u sustav javne kanalizacije, odnosno u drugi prijemnik i Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih tvari za
vode koje se nakon proiavanja iz sustava javne kanalizacije u prirodni prijemnik Sl. novine FBiH br.50 od
25.7.2007. donesenog na osnovu l. 124. stavak 1. toka 1. ZOV-a Sl. novine FBiH br. 18/98; Odredba o opasnim i
tetnim materijama u vodi Sl. novine FBiH br. 43 od 20.6.2007., a na osnovu l. 121 stavak 4. Zakona o vodama Sl.
novine FBiH 18/98,
263
Standard kvaliteta okolia za vodna tijela zajedno sa propisanim graninim vrijednostima emisije,
264
Odredba o klasificiranju voda i kategorizaciji vodotoka u RS-u od 15.8.2001.

Travanj 2010.
241
hrv

izmeu ostalog, i kroz procese proglaavanja odreenih podruja zatienim, stvaraju uvjeti da se
postigne i odri traenu kvalitetu vode.
Osim zagaenja koja imaju karakter stalnih i donekle poznatih, u odreenim, a poglavito
malovodnim razdobljima, u vodama se javljaju zagaenja koja imaju karakter izvanrednih i
incidentnih. Specifinost problematike zatite voda, pa samim tim i definiranje operativnih ciljeva,
polazi od naina nastanka zagaenja ime se svi zagaivai mogu svrstati u one ija emisija
zagaenja ima svojstva tokastog, koncentriranog unosa u vode ili je pak prostornog karaktera, pa
se njen nastanak, transport i unos u akvifer ne moe vezati za neku konkretnu toku u prostoru.
Fokusirajui se na fenomene i pojave koje u najveoj mjeri utjeu na promjenu kvaliteta voda, jasno
se izdvajaju oblasti po kojima su utvreni operativni ciljevi:
Koncentrirani izvori zagaenja,

Disperzni izvori zagaenja,
Utvrivanje reima uporabe prostora koji ima znaajan utjecaj na postizanje i odravanje kvaliteta
povrinskih i podzemnih voda (zatiena podruja),
Na osnovu navedenog uvodnog sadraja i definiranih stratekih ciljeva, odreeni su operativni

ciljevi sa mjerama za njihovo dostizanje, kako slijedi:
Operativni cilj 15:
Operativni cilj 16:
Operativni cilj 17:
Operativni cilj 18:
Operativni cilj 19:
Operativni cilj 20:
Operativni cilj 21:
Operativni cilj 22:
Operativni cilj 23:
4.3.6.4.
Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podruje rijeke Save i Vodno podruje
Jadranskog mora
Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda
Smanjenje emisije tetnih i toksinih materija koje produciraju pojedini industrijski
zagaivai kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja i principa zagaiva
plaa
Smanjenje koliina zagaenje koje dospijeva u povrinske i podzemne vode sa
ustrojenih i divljih odlagalita krutog otpada
Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti
Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje umama
Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih voda za naselja ispod
2.000 stanovnika
Uspostava zatienih podruja sukladno Zakonu o vodama FBiH
Kvaliteta povrinskih i podzemnih voda
4.3.6.4.1. Operativni cilj 15: Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podruje rijeke
Save i Vodno podruje Jadranskog mora
Ovaj operativni cilj, kao takav predvien i ZOV-om Federacije BiH, lancima 31. i 32., je potrebno
realizirati kao preduvjet svim djelatnostima koje vode ka dostizanju i odranju dobrog stanja ili
dobrog ekolokog potencijala povrinskih i podzemnih voda.
Mjere za ovaj operativni cilj su, takoer, definirane ZOV-om Federacije BiH, kao:
Izrada metodologije za odreivanje tipova vodnih tijela povrinskih voda i za karakteriziranje

vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda,

Travanj 2010.
242
hrv

Definiranje referentnih uvjeta za klasificiranje ekolokog stanja i doputenih graninih

vrijednosti parametara kemijskog kvaliteta za klasificiranje kemijskog stanja vodnih tijela
povrinskih voda,
Definiranje parametara kvantitativnog i kemijskog kvaliteta za klasificiranje stanja vodnih
tijela podzemnih voda,
Uspostava sustava nadzora kvaliteta povrinskih i podzemnih voda koji proizlazi iz Programa
monitoringa265,
Izrada i objavljivanje akta o sadraju i nainu donoenja plana upravljanja vodama radni plan
za pripremu Plana upravljanja vodama,
Izrada Plana upravljanja vodama, po elementima utvrenim ZOV-om FBiH, ukljuujui i
Program mjera.
4.3.6.5.
Zatita voda od koncentriranih izvora zagaenja
Prema specifinostima nastanka, kao i prema primjeni moguih mjera koje doprinose dostizanju
stratekog cilja koji se odnosi na tokaste izvore zagaenja, operativni ciljevi i mjere su grupirani na
one koji se odnose na zagaenja koja potjeu od urbanih i industrijskih otpadnih voda, od
odlagalita otpada, i na druga zagaenja koja imaju karakter koncentriranog.
Urbane otpadne vode:
Posljedica neusklaenog razvitka i podizanja standarda u oblasti vodoopskrbe stanovnitva za
posljedicu ima neprihvatljivo nizak stupanj rjeavanja problema prikupljanja i tretmana otpadnih
voda stanovnitva.
Primarni cilj u pogledu zatite okolia, a samim tim i zatiti voda od urbanih otpadnih voda, jeste
poveanje stupnja obuhvaenosti kanalizacijskim sustavom stanovnitva, pri emu se kao zavrna
toka kanalizacijskih sustava smatra ureaj za tretman otpadnih voda odgovarajueg kapaciteta i
stupnja preiavanja sukladno Direktivama (91/271/EEZ, 98/15/EEC) i propisom EZ br.
1882/2003266 o urbanim otpadnim vodama.
Obveze i rokovi koji proistjeu iz ovih, kao i Direktive 2006/118/EC267 koja se odnosi na zatitu
podzemnih voda, dati su u poglavlju IV. Pravni okvir, stavom: Ciljevi koji proizlaze iz zahtjeva EU,
a u okviru domaeg zakonodavstva, ova je oblast obuhvaena i ZOV-om.
Prema l.54. stav 3 ZOV-a, lokalna zajednica, odnosno opinsko vijee, osim u sluaju kada se radi
o meuopinskim sustavima za koje je mjerodavan kanton, donosi odluku o odvoenju otpadnih
voda i obvezi prikljuka pojedinih zagaivaa/objekata na kanalizacijski sustav. Ove odluke bi
trebalo da obuhvate i one dijelove opine za koje ne postoji prihvatljiva mogunost da budu
ukljueni u sustav javne kanalizacije.
Tijekom 2006.2008. realiziran je projekt Gospodarenje kvalitetom voda na razini rijenih slivova
u BiH (WQM I. i II.)268, financiran od strane Europske zajednice, u kome je detaljno razmatran
aspekt zatite kvaliteta voda na prostoru cijele BiH. Problematika je, prvenstveno, fokusirana na
produkciju zagaenja iz otpadnih voda od stanovnitva, odnosno urbanih otpadnih voda.
265
Razvijanje monitoringa povrinskih i podzemnih voda prema usvojenim planovima: Monitoring ekolokog statusa i
kemijskog statusa povrinskih voda i Monitoring kemijskog statusa podzemnih voda
266
Direktive o urbanim otpadnim vodama od 21. svibnja 1991. i 27. veljae 1998.
267
Direktiva 2006/118/EC Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o zatiti podzemnih voda od zagaenja
i pogoranja stanja
268
Konzorcij Carl Bro a/s sa REC BiH i NERI 2007.god

Travanj 2010.
243
hrv

Prema podacima iz ovog elaborata, na podruju Federacije BiH su identificirane 93 aglomeracije sa

preko 2.000 stanovnika, sa stanovita obveza prikupljanja i tretmana otpadnih voda, od ega se njih
75 nalazi na vodnom podruju rijeke Save, a 18 na jadranskom slivu. Od svih ovih naselja, 23 su
svrstana u prioritetnu skupinu i kao prvi polazni korak se krenulo od pretpostavke da e stupanj
prikljuka u prvoj fazi realiziranja biti 60%269.
4.3.6.5.1. Operativni cilj 16: Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih
voda
Slijedei okvire precizirane u navedenim direktivama i Sporazumu o stabiliziranju i pridruivanju
(SSP), te vaeem Planu upravljanja kvalitetom voda (WQM I. i II.), ovaj operativni cilj se moe
definirati kao izgradnja sustava za prikupljanje i tretman urbanih otpadnih voda, za sve
aglomeracije preko 2.000 stanovnika, sa slijedeim planiranim stupnjem prikljuenosti do kraja
planskog razdoblja Strategije:
Veliina naselja
Naselja od 2.00010.000 ES
Naselja od 10.000-15.000 ES
Naselja preko 15.000 ES
UKUPNO
Planirani postotak prikljuenosti

70
75
90
Broj stanovnika
197.500
125.000
917.000
1.239.500
Prema ovako uspostavljenim kriterijima e se u obuhvatu kanalizacijskih i sustava za tretman

otpadnih voda, nai oko 1.240.000 stanovnika. Imajui u vidu prognozirani broj stanovnika u
Federaciji BiH na kraju planskog razdoblja Strategije (2.756.814 st. 2020. g.), postotak
obuhvaenosti stanovnitva sustavima za prikupljanje, transport i tretman ovih otpadnih voda e
iznositi 45%270
Realiziranje ovako znaajnih djelatnosti, u kojima nedostaje odgovarajue iskustvo, bitno je dobro
pripremiti i pratiti kako bi se kroz periodine evaluacije moglo pristupiti neminovnim korekcijama i
valorizaciji rezultata. Zbog toga je potrebno, ali ne samo radi ovih djelatnosti, poboljati sustav
prikupljanja i obrade statistikih podataka iz sektora voda koji bi se onda, kao pouzdani i
provjereni, mogli koristiti i u postupku donoenja i korekcije odluka upravljanja.271
Mjere:
Donoenje odluka o nainu prikupljanja, odvoenja i tretmana otpadnih voda, sukladno ZOV-u
Federacije BiH, lanak 54.272;
Poveanje stupnja obuhvaenosti stanovnitva kanalizacijskim sustavima i izgradnja
odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda;
269
Ukupni investicijski trokovi izgradnje ureaja za tretman urbanih otpadnih voda za ove aglomeracije iznosi 274 mil.
, odnosno kanalizacije sa stupnjem prikljuenosti 60% 103,86 mil , pri emu su u ove trokove uli samo trokovi
izgradnje fekalnih kanalizacijskih vodova.
270
Ukupno, na ovaj broj treba dodati i stanovnike koji ive u naseljima manjim od 2.000 stanovnika (338.000 st.), a koji
e u vrijeme vaenja ove Strategije rijeiti problem prikupljanja i tretmana otpadnih voda (planirano Operativnim ciljem
21). Tako e se, na kraju planskog razdoblja Strategije, u obuhvatu sustava nai oko 1.578.000 stanovnika, to e
predstavljati oko 57% od prognoziranog broja 2.756.814.
271
U fazi analize postojeeg stanja odvoenja i tretmana otpadnih voda, uoen je problem nepouzdanosti i terminoloke
nedefiniranosti podataka u zvaninim statistikim biltenima publiciranim od strane Federalnog zavoda za statistiku, te
je, u tom smislu, potrebna bolja koordinacija izmeu ove institucije, komunalnih poduzea i agencija za upravljanje
vodama.
272
lanak 54. Zakona o vodama Federacije BiH: Opa obveza odvoenja i tretmana otpadnih voda

Travanj 2010.
244
hrv

Izrada smjernica i vodia kao potpore u odabiru i standardiziranju odgovarajuih tehnologija

tretmana urbanih otpadnih voda i obrade mulja, usklaenih sa zahtjevima o kvalitetu efluenta
prema vaeim pravilnicima;
Periodina evaluacija rezultata primijenjenih mjera i daljnja istraivanja u cilju dobivanja boljih i
tonijih osnova za donoenje odluka.
Industrijske otpadne vode:

Specifinost otpadnih voda koje potjeu od industrije ogleda se u tome to sadre netipino
zagaenje ija koliina i vrsta ovisi od velikog broja imbenika, od kojih su najvaniji tip industrije,
primijenjeni tehnoloki proces i veliina proizvodnih kapaciteta. Monitoring otpadnih voda koje
potjeu od gospodarskih subjekata treba uspostaviti tako to bi se on definirao kroz nekoliko koraka
i odnosio na svaki pojedinani subjekt, a zasnivao bi se na principu izdavanja dozvola iji je jedan
dio vodna suglasnost, vlastito praenje imisije zagaenja, kontrolna mjerenja i nadzor, te uspostava
slube koja bi djelotvorno provodila i kontrolirala ove korake.
Istovremeno, gospodarski subjekti koji svoje proizvode ele plasirati na svjetskom tritu, kao dio
obveza certifikacije i standardizacije, moraju ispunjavati meunarodne ISO standarde, kao to su
14000 i 14040 i 14044 koji sadre i obvezu izrade i provedbe Plana upravljanja otpadnim vodama
koji obrauje situacije pojave izvanrednih i incidentnih zagaenja, te postupke i mjere koje se tada
primjenjuju.
Usvajanjem principa datih u IPPC Direktivi o integriranom sprjeavanju i kontroli zagaenja273, a
koji se odnose na industrijske zagaivae, odnosno njihove obveze u pogledu primjene najboljih
raspoloivih tehnologija (BAT) ili najboljih dostupnih tehnika koje ne iziskuju prekomjerne
trokove (BATNEC), dobivaju se u najveoj mjeri i normativi o dozvoljenom isputanju. Na taj
nain, industrijski zagaivai bivaju stimulirani da kroz provedbu principa zagaiva plaa,
primjenjuju tehnologije kojima se smanjuje teret zagaenja na mjestu nastanka.
Industrijski zagaivai predstavljaju, vrlo esto, i izvor opasnih supstanci koje dugotrajno
degradiraju vodne resurse ili se oni u svojoj uporabnoj vrijednosti zauvijek gube. U tom smislu se
kroz Aneks IX ODV-a, zajedno sa drugim direktivama274 definiraju granine vrijednosti opasnih
materija, a Direktivom o zagaenju izazvanom odreenim opasnim supstancama275 je ukinuta stara
Direktive ili dijelovi direktiva 76/464/EEC i 91/692/EEC koje su obraivale istu oblast.
4.3.6.5.2. Operativni cilj 17: Smanjenje emisije tetnih i toksinih materija koje produciraju
pojedini industrijski zagaivai kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja i
principa "zagaiva plaa"
Mjere:
Uspostava i odravanje registra industrijskih zagaivaa;

Djelotvorno izdavanje prethodnih vodnih suglasnosti u cilju izdavanja okoline dozvole;
Uspostava sustava kontinuiranog monitoringa efluenta od strane zagaivaa, te jaanje kontrolnog
monitoringa u cilju tovanja uvjeta propisanih okolinim dozvolama.
273
Direktiva 96/61/EC od 24.9.1996.

Direktive 84/491/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 82/176/EEC
275
Direktiva 2006/11/EU od 15.2.2006.
274

Travanj 2010.
245
hrv

Odlagalita krutog otpada:

Nizak stupanj pokrivenosti uslugama prikupljanja i odlaganja otpada na podruju Federacije BiH,
rezultirao je velikim brojem povrina koje slue za nelegalno odlaganje razliitih vrsta otpada
(procjena se kree od 1893.), a prema podacima Federalne uprave civilne zatite iz lipnja 2005.
godine na prostoru Federacije BiH egzistiraju 21 ustrojene, odnosno 33 djelomino ustrojena
opinska odlagalita. Stupanj ustrojstva i nain upravljanja ovim odlagalitima ne garantiraju
sigurnu i djelotvornu kontrolu rada i reduciranje negativnih uinaka koje ovakvi izvori zagaenja
imaju na povrinske i, poglavito, na podzemne vode.
Zbog toga je potrebno, uz odgovarajue mjere reduciranja tereta zagaenja, predvijeti odgovarajui
monitoring vodnih resursa u zoni utjecaja odlagalita.
4.3.6.5.3. Operativni cilj 18: Smanjenje koliina zagaenje koje dospijeva u povrinske i
podzemne vode sa ustrojenih i divljih odlagalita krutog otpada
Mjere:
Prioritetno uklanjanje divljih odlagalita smea i otpadnog materijala iz zona koje imaju negativan
utjecaj na povrinske i podzemne vode;
Sanacija postojeih i izgradnja novih odlagalita krutog otpada prema Strategiji upravljanja
otpadom i planovima koji e biti uraeni sukladno vaeim europskim direktivama;
Uspostava kapaciteta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje rudnikog i industrijskog otpada.
4.3.6.6.
Zatita voda od disperznih izvora zagaenja
Znaaj disperznih izvora zagaenja na prostoru Federaciji BiH jo uvijek nije na odgovarajui nain
kvantificiran u pogledu njegovog uea u ukupnom teretu zagaenja, a nepostojanje odgovarajuih
podzakonitih akata onemoguava kvalitetno upravljanja prostorom identificiranim kao izvor rasutog
zagaenja voda.
Kao jedan od najznaajnijih disperznih izvora zagaenja je poljoprivredna djelatnost, uzgoj i
eksploatacija uma, svi vidovi prometa i prometnica, te ruralna rasuta naselja do 2.000 stanovnika
koja nisu obuhvaena Direktivom o urbanim otpadnim vodama a u kojima, prema procjenama, ivi
oko 47% od ukupne populacije u Federaciji BiH.
Rjeavanjem prikupljanja i odgovarajueg tretmana otpadnih voda stanovnika koji ive u naseljima
manjim od 2.000 stanovnika, u veliini od 25 % (50% naseljenih mjesta sa obuhvatom oko 50% od
stanovnika), bi bilo obuhvaeno 338.000 stanovnika na kraju razdoblja koji obrauje ova Strategija,
to iznosi oko 12% od ukupnog broja stanovnika.

Travanj 2010.
246
hrv

4.3.6.6.1. Operativni cilj 19: Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti276

Mjere:
Kvantificiranje tereta zagaenja od poljoprivredne djelatnosti na podrujima gdje je izraen

utjecaj kroz uspostavu odgovarajueg sustava praenja i kontrole;
Sudjelovanje sektora voda u izradi agrookolinog programa FBiH, kao dijela integralnog sustava
za upravljanje zemljitem, sa naglaskom na zatitu voda;
Primjena zasade dobre poljoprivredne prakse kroz realiziranje akcijskih planova i vodia u koje su
ukljuene mjere koje se odnose na odrivu uporabu gnojiva i zatitnih sredstava.
4.3.6.6.2. Operativni cilj 20: Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje

umama
Mjere:
Sudjelovanje u donoenju umsko-gospodarskih osnova kao planskih dokumenata koji u sebi

sadre i nain uporabe umskih resursa/prostora na podrujima gdje postoji zajedniki interes
korisnika voda i organa koji gazduju umama;
Provedba multidisciplinarnih istraivanja radi utvrivanja utjecaja vezanih za upravljanje umama
na kvalitativno- kvantitativni reim voda.
4.3.6.6.3. Operativni cilj 21: Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih
voda za naselja ispod 2.000 stanovnika
Mjere:
Pokretanje i realiziranje pilot-projekta sa ciljem utvrivanja prihvatljivih tehnologija za manja

naselja;
Izrada smjernica, definiranje normi i izgradnja kanalizacijskih sustava i ureaja za tretman
otpadnih voda za oko 25% stanovnika koji ive u naseljima do 2.000 stanovnika.
4.3.6.6.4. Operativni cilj 22: Smanjenje zagaenja od prometa

Mjere:
Istraivanja utjecaja zagaenja od svih vrsta prometa;

Razrada procedura u postupku izdavanja okolinih dozvola uz osiguranje uea predstavnika
sektora voda kroz djelotvorno izdavanje vodnih suglasnosti za rekonstruiranje postojeih i
izgradnju novih prometnica.
4.3.6.7.
Zatiena podruja
Do sada je na prostoru BiH pod razliitim reimom zatite samo 0,6% od ukupne teritorije277, pri
emu je situacija u Federaciji BiH u odnosu na Republiku Srpsku jo nepovoljnija. Uporaba
276
Sukladno Direktivi 91/676/EEC O zatiti voda od zagaenja prouzroenog nitratima poljoprivrednog podrijetla

Travanj 2010.
247
hrv

prostora, po pravilu, naruava prirodne odnose koji vladaju u situaciji bez antropogenog utjecaja,
to se odraava i na promjenu kvalitativno-kvantitativnog reima voda. ZOV Federacije BiH
(l.65.) je utvrdio koja se to podruja trebaju proglasiti zatienim sa aspekta njihove namjene,
odnosno uporabe voda, zatim su to potencijalno trofina podruja, kao i podruja koja treba tititi
zbog omoguavanja opstanka akvatine flore i faune.
Provedba politike zatite voda se mora promatrati u sklopu aktivnog uea u upravljanju prostorom
koje ukljuuje prostorno planiranje, ocjenu ranjivosti prostora, te propisivanje mjera i ogranienja u
uporabi prostora. Vie od drugih, ova oblast je predmet razliitih disciplina (prostorno planiranje,
zatita kulturnog i prirodnog bogatstva, zdravstvo, energetika, turizam i sl.) ali se, bez obzira na
znaaj drugih vidova uporabe vode i razloga za njihovu zatitu, kao prioritet u uspostavi zatienih
podruja, nameu zatitne zone izvorita pitke vode.
Osim zatitnih zona koje su u funkciji osiguranja dostatnih koliina vode za pie, potrebno je u
dijelu koji se odnosi na uporabu voda za kupanje278, ali i druge vidove uporabe i ostvarenje uvjeta
za opstojnost akvatinih ekosustava, provesti mjere zatite na zato namijenjenim vodnim tijelima.
Detaljniji podaci o zatienim podrujima, te njihov opis i znaajke navedeni su u Poglavlju I. 2.6. i
odnose se na nacionalne parkove, parkove prirode, spomenike prirode, zatiena podruja po
osnovu Zakona o umama i podruja posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju BiH.
4.3.6.7.1. Operativni cilj 23: Uspostava zatienih podruja sukladno Zakonu o vodama
FBiH
Mjere:
Uspostava, tehnikih i administrativnih, zona sanitarne zatite izvorita vode za pie javnih i
lokalnih vodovoda iji kapacitet prelazi 10 m3/dan;
Izrada tehnikih podloga, te donoenje odluka o proglaenju podruja namijenjenog zatiti
ekonomski vanih akvatinih vrsta, sukladno aktualnim propisima;
Izrada tehnikih podloga, te donoenje odluka o proglaenju podruja namjenjenih sportu i
rekreaciji na vodama;
Izrada tehnikih podloga, te donoenje odluka o proglaenju podruja osjetljivih na nutrijente i
odgovarajuim programom monitoringa;
Izrada tehnikih podloga, te donoenje odluka o proglaenju zatienih podruja vezanih za
stanita akvatinih i poluakvatinih biljnih i ivotinjskih vrsta279;
Uspostava baze podataka o statusu vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda po vodnim
podrujima i njegova integracija u ISV.
277
Zatiena podruja Bosne i Hercegovine zauzimaju povrinu od 30.766,82 ha, to od ukupne povrine (5.120.976 ha)
iznosi 0,6%. Izvor: Federalno ministarstvo okolia i turizma, Sarajevo, (web stranica posjeena 12.12.2008. godine).
279
Direktiva 2006/44/EC od 6.9.2006. o kvalitetu slatkih voda kojima je potrebna zatita ili poboljanje kako bi
omoguile ivot riba i Direktiva 2006/113/EC od 12.12.2006. o potrebnom kvalitetu vode za uzgoj koljki
Travanj 2010.
248
hrv

4.3.7.
Zatita od voda
Strateki cilj, koji se postavlja za oblast zatite od voda, je:

Strateki cilj 9:
4.3.7.1.
Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama
Strateki cilj 9: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama
Sve ee i razornije posljedice uzrokovane vodama jasno pokazuju da postojei sustavi upravljanja
i kontrole nisu dostatno uinkoviti, te da uvjetuju neophodnu i brzu promjenu pristupa i zasade
borbe protiv opasnosti izazvane vikom i/ili nedostatkom vode. injenica je da katastrofe pogaaju
jednako bogate i siromane280 i da su konica nacionalnom, regionalnom i globalnom razvitku.
Danas ivimo sa okoliem koji je sve ranjiviji i izloeniji rizicima od poplava, sua, klizita,
muljnih tokova, zagaenja voda i tla. Europsko izvjee o klimatskim procjenama navodi podatke
da je uoen trend vlanijih ekstrema, a da je povean broj toplijih dana od prosjeka, te da su poplave
ee i sa veim protocima. Opaena su i dugotrajnija razdoblja s padalinama niim od prosjeka, to
dovodi do sua i stvaranja velikih problema u upravljanju vodnim i o vodi ovisnim resursima.
Prirodne katastrofe nije mogue kontrolirati, ali postoji mogunost smanjenja drutvene ranjivosti,
donoenjem mjera za ublaavanje vodnih katastrofa. Sve to navodi na urgentnu potrebu
zapoinjanja procesa koordiniranog multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraivanja i
poduzimanja drugih djelatnosti i mjera u svezi sa problematikom vodnih rizika.
U okviru integriranog naina upravljanja vodama, bitno je identificirati strateke ciljeve i zadatke
kako bi se mogla vriti djelotvorna zatita od poplava, poboljavati stupanj zatite od tetnog
djelovanja voda, ublaavati posljedice od sua, te pripremati za ispunjavanje obveza koji proistiu iz
procesa pribliavanja a kasnije i lanstva u EU. Posebno Okvirna direktiva o vodama (ODV)281 i
Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima.282
4.3.7.2.
Operativni ciljevi i mjere za oblast zatite od voda
Za dostizanje stratekog cilja Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama neophodno je
definirati slijedee operativne ciljeve i mjere za provedba istih.
Operativni cilj 24:
Operativni cilj 25:
Operativni cilj 26:
Operativni cilj 27:
Operativni cilj 28:
Obnova i sanacija postojeih, te izgradnja i odravanje sustava zatitnih vodnih

objekata u cilju poveanja stupnja sigurnosti obrane od poplava
Izrada i donoenje planova za zatitu od tetnog djelovanja voda
Smanjenje erozije
Uspostava programa za borbu protiv sue
Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe-ruenja ili prelivanja ustava
280
Katastrofe u razvijenim zemljama naine tetu od 2%, a u zemljama u razvitku od 13% bruto nacionalnog dohotka
Direktiva 2000/60/EC Europskog parlamenta i Vijea od 23.10. 2000. (Direktiva 2000/60/EC)
282
Direktiva 2007/60/EC Europskog parlamenta i Vijea od 23.10. 2007. god. (Direktiva 2007/60/EC)
281

Travanj 2010.
249
hrv

4.3.7.2.1. Operativni cilj 24: Obnova i sanacija postojeih, te izgradnja i odravanje sustava
zatitnih vodnih objekata u cilju poveanja stupnja sigurnosti obrane od poplava
Mjere:
Provedena ralamba postojeeg stanja i osiguranja funkcioniranja sustava i objekata zatite od
poplava ukazuje da je neophodno definirati prioritete i podruja na kojima je neophodno provesti
slijedee mjere:
Rekonstruiranje postojeih objekata zatite od poplava, do potrebne razine zatite, koji odgovara
znaaju branjenog prostora i obimu tete koja bi mogla nastati eventualnom poplavom velikim
vodama odreenog ranga pojave.
Pod ovim se podrazumijevaju sve mjere na dovrenju izgradnje zapoetih objekata, te
rekonstruiranju postojeih vodnih graevina i objekata na odgovarajue mjerodavne parametre i
dimenzije sukladno razini zatite. U Posavini i drugim podrujima, realizirati preostale radove
vezane za sanaciju poldera.
Izgradnja zatitnih objekata od velikih voda na ugroenim podrujima, po prioritetima.

Uz rijeke postupno izgraditi zatitne objekte na osnovu cost-benefit ralambi.
Osiguranje funkcionalnosti postojeih zatitnih objekata od tetnog djelovanja voda,
Potpora planiranju i formiranju vienamjenskih vodnih sustava (tamo gdje se efekti tih objekata
manifestiraju na irem prostoru i veem broju znaajnih gospodarskih i drugih objekata), uz
prvenstvenu suradnju sa sektorima energetike, poljoprivrede i prostornog planiranja.
Preferirati izgradnju vienamjenskih sustava jer su brane i akumulacije osnovne graevine za
kontrolu poplava. Pri projektiranju i upravljanju akumulacijama, neophodno je pozornost posvetiti
ekonomskim, socijalnim i ekolokim potrebama kako bi se minimizirali negativni a postigli
maksimalni pozitivni uinci. Sloena problematika zatite od poplava na pojedinim podrujima se
moe veoma uspjeno rjeavati izravnanjem protoka - gradnjom vienamjenskih akumulacija
(razni korisnici voda i zemljita). Maksimalni protoci poplavnih talasa mogu su uspjeno
reducirati retencionim kapacitetima: vodotoka, zemljita i poplavnih povrina (posebno na
srednjim i manjim slivovima). Zadrana voda bi se infiltrirala u tlo, ime bi osigurala bolje uvjete
za ekosustave, bila raspoloiva za budue uporabe, a istovremeno bi se smanjili rizici od
ekstremnih poplava. Prirodne movare i poplavne povrine bi se trebale sauvati (po mogunosti i
proiriti), umske povrine (kao retardacijske povrine) odravati i poveavati (poumljavati), a
posebnu pozornost posvetiti brdskom dijelu sliva gdje je bujina erozija izraena. Zatitu obala
vodotoka (ukoliko postoji mogunost) treba rjeavati vegetacijom. Mjere renaturalizacije (iako su
vezane za visoke trokove eksproprijacije zemljita), treba podravati. Potrebno je preferirati i
podravati sve programe koji e poboljati stanje okolia. Na gradskim podrujima urbanisti
trebaju predviati parkove i zelene povrine kako bi osigurali to bolju infiltraciju padalinskih
voda u tlo.
Koordinirano djelovanje sektora voda i poljoprivrede radi revitaliziranja postojeih melioracijskih

sustava te omoguavanje njihovog razvitka sukladno planovima i potrebama poljoprivrednih
potroaa, i potrebama zatite naselja od negativnih utjecaja unutarnjih voda.

Travanj 2010.
250
hrv

Prvi uvjet za funkcioniranje melioracijskih sustava je zatita od vanjskih voda283, sa redovitim

investicijsko-tehnikim odravanjem vodnih graevina. Prioriteti u planiranju hidrotehnikih
mjera odreivat e se sukladno finanasijskim mogunostima, a na osnovu stope rentabiliteta
Rjeenje melioracijskog odvoenja je rjeavanje zatite od poplava unutarnjim vodama
poljoprivrednih povrina i naselja koja su smjetena u sustavima (Oraje, Odak i dr.).
4.3.7.2.2. Operativni cilj 25: Izrada i donoenje planova za zatitu od tetnog djelovanja
voda
Mjere:
Izrada i provedba operativnih planova obrane od poplava i leda,
Izrada preliminarne procjene poplavnog rizika, mapa opasnosti i mapa rizika od poplava, te izrada
planova upravljanja poplavnim rizikom:284
Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podruje rijeke Save i Vodno podruje Jadranskog
mora podrazumijeva planove upravljanja poplavnim rizicima285, to su elementi integriranog
upravljanja vodnim resursima. Na osnovu raspoloivih podataka (postojee studije i
dokumentacija), uinaka klimatskih promjena, definiranih ciljeva i mjera (upravljanja poplavnim
rizicima), preporuka i smjernica EU, te dodatnih ralambi, neophodno je:
-
izvriti preliminarnu procjenu poplavnih rizika,

izraditi mape opasnosti od poplava i mape rizika od poplava,
uspostaviti planove upravljanja poplavnim rizicima,
provedba revizije (auriranje) planova upravljanja poplavnim rizikom.
Uspostava baze podataka (u okviru formiranog informacijskog sustava vodaISV) i fleksibilnog

sustava monitoringa, u cilju dostavljanja podataka o vodostajima, protjecajima i padalinama.
Uspostava modela prognoze protjecaja i upravljanja akumulacijama. Definiranje naina
obavjetavanja i uzbunjivanja.
Gospodarenje poplavama je vrlo sloen zadatak jer vodotoci slue za mnotvo razliitih,
povremeno suprotstavljenih, funkcija. U trenucima deavanja poplava, prioritetni zadaci su
spaavanje ljudskih ivota, dobara, okolia i dr. Uloga ranog uzbunjivanja tada je od
neprocjenjivog znaaja. Sustav ranog uzbunjivanja od poplava podrazumijeva prikupljanje
podataka sa terena i procjene opasnosti na licu mjesta kako bi se mogla dati tona prognoza.286
Radi to djelotvornije obrane od poplava, potrebno je stalno unapreivati sustave za praenje i
prognozu hidrometeorolokih pojava, te definirati preventivne mjere upravljanja poplavama, kao i
operativne mjere upravljanja poplavama, koje su osnova operativne provedbe mjera upravljanja u
razdoblju trajanja poplava.
283
284
285
Strateki plan (2009.-2019.)- vizija BiH 2019. bez mina je ujedno i uvjet za mogui pristup melioracinim povrinama
Odredba o vrstama i sadraju planova zatite od tetnog djelovanja voda. (Sl. novine Federacije BiH, br.26/09 od 15.4.2009.)
Po Direktivi 2007/60
U svijetu su razvijeni razni sustavi ranog uzbunjivanja. Naalost, pokazali su se neuinkoviti u kritinim trenucima
ekstremnih poplava, posebno kod prognoze naglih poplava u urbanim podrujima.
286

Travanj 2010.
251
hrv

Koordiniranje rada specijalistikih slubi (meteoroloke, korisnika akumulacija, prostornih

planera, slubi za zatitu i spaavanje ljudi), kao i jedinica lokalne uprave, poljoprivrednika,
ekologa, umara, nevladinih organizacija, poduzetnika, graana i medija.
Koordinirani rad na rjeavanju problema i unapreenju zatite od poplava zahtijeva primjenu niza
integriranih, sustavnih i djelotvornih preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera.
Neophodan preduvjet za provedbu mjera je aktivno i koordinirano uee svih relevantnih
imbenika u procesu upravljanja vodama, kao i specijalistikih slubi. Odgovarajua zatita
potencijalno ugroenih podruja se ostvaruje primjenom graevinskih mjera, dok se provedbom
negraevinskih mjera stanje sigurnosti od poplava znatno poboljava.
Na osnovu lanka IV.b.7. Ustava Federacije BiH donesen je i Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, po kojem:
- Slube za zatitu trebaju osigurati dobro funkcioniranje (kantonalnih i lokalnih) centara za
uzbunjivanje stanovnitva, organizirati rad civilne zatite, izraditi operativne planove

djelovanja u katastrofama, povremeno organizirati vjebe, organizirati evakuaciju
stanovnitva u sluaju potrebe, organizirati urnu medicinsku pomo, organizirati sanaciju
terena nakon poplava.
- Znanstveno-istraivake institucije trebaju intenzivirati izradu projekta vezanih za: (i)
unapreenje meteoroloko-hidrolokih prognoza padalina (i topljenja snijega), (ii)
regionalne hidroloke analize velikih voda, (iii) zadravanja padalina u slivu
(poljoprivredna i umska proizvodnja), (iv) unaprjeenje zatite odreenih podruja, (v)
analizu potencijalnih teta, (vi) ukljuenje javnost.
- Edukacija stanovnitva: Svjetska iskustva u upravljanju poplavama upuuju na posebnu
vanost pripreme za izvanrednu situaciju, na formiranje informacijskog raunarskog
centra, zasnovanog na uporabi GIS-a. Posebnu pozornost neophodno je posvetiti edukaciji,
uvjebavanju stanovnitva i komunikaciji sa javnou. Neophodno je poboljati mjere
provjere sigurnosti nasipa i ustava, zatvaranica i ustava, raditi na novom pristupu
upravljanju akumulacijama. Poplave su katastrofa koja se moe razumjeti samo
interdisciplinarnim pristupom, kombiniranjem iskustva iz razliitih podruja.
4.3.7.2.3. Operativni cilj 26: Smanjenje erozije
Erozija zemljita stvara enormno velike i dugorone tete, ugroavajui vie gospodarskih grana
istovremeno: poljoprivredu, umarstvo, reim voda, promet, komunikacije, komunalnu
infrastrukturu, naseljena mjesta, ekonomske intervencije i dr. Do sada su se, uglavnom, provodile
parcijalne mjere zatite, od interesa za instituciju koja mjere provodi. Daleko povoljniji uinci bi se
postigli kada bi spomenute akcije bile koordinirane a pristup problemu multidisciplinaran.
Neophodna je izrada i prihvaanje Strategije i Programa zatite od erozije pod koordiniranjem
mjerodavnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH, te Ministarstva okolia i
turizma, kao i Ministarstva prostornog ureenja.

Travanj 2010.
252
hrv

Mjere:
Izrada Programa zatite od erozije.
Provedba opih protuerozivnih mjera.

Neovisno o lokalnim uvjetima, ope protuerozivne mjere su: legislativne mjere, izrada katastra
stanja erozije, praenje erozivnih procesa, edukacija stanovnitva, integriranje problematike
zatite od erozije u: prostorne planove, u umske osnove i, naravno, plansku dokumentaciju
sektora voda. Erozija se moe znatno smanjiti pravilnom obradom zemljita i ouvanjem biljnog
pokrivaa.
Sanacija teta od erozija.

Pristup sanacionim mjerama mora biti detaljno analiziran, sa naglaenim prioritetima, kako se ne
bi naruila prirodna ravnotea vodotoka i slivnog podruja. Zatitu od erozije treba vriti po
utvrenim kriterijima, koji zavise od: znaaja i prioriteta zatitnog vodnog objekta, stupnja
ugroenosti zasipanja nanosom, stupnja osjetljivosti zasipanja nanosom, stupnja opravdanosti
radova (stope rentabilnosti).
4.3.7.2.4. Operativni cilj 27: Uspostava Programa za borbu protiv sue

Nedostatak vode je danas problem s kojim se susree sve vei broj regija sa tendencijom porasta.287
Utjecaji nedostatka voda na okoli i njezine posljedice na drutveno-ekonomska i politika kretanja,
rezultiraju krizom produktivnosti sustava, posebno proizvodnje hrane, te se zato ubrajaju u
katastrofe sa najteim posljedicama. Pitanje rjeavanja ovih problema zahtijeva interdisciplinaran
pristup. Gospodarenje rizikom od nedostataka vode zahtijeva provedbu djelatnosti: (i) prognoze,
(ii) monitoringa i (iii) procjenu posljedica. Odreivanje stanja i monitoring se obavlja: praenjem
mree meteorolokih i hidrolokih stanica u regiji, analizom satelitskih snimaka i inspekcijom na
licu mjesta, prvenstveno stanja vegetacije. Odluke vezane za pojave nedostataka vode treba donositi
na bazi usporedbe sustava u uvjetima vlanog stanja i uvjetima nedostataka vode. Cilj procjene
utjecaja nedostataka vode je razumijevanje razine do koje se moe ugroziti funkcioniranje drutva,
ekonomije i okolia.
Mjera:
Ukljuenje u djelatnosti EU vezane za nedostatak vode.
Najnovija istraivanja u hidrologiji i klimatskim modeliranjima pokazuju da je vjerojatnoa

deavanja ekstremnih padalina (u zimskom razdoblju) i ekstremnih sua (u ljetnjem razdoblju) u
porastu. Stoga je neophodno i sue inkorporirati u akcijske planove obrane od poplava.
287
Subregionalni centar za sue, za prostor jugoistone Europe od 2006. godine postoji u Republici Sloveniji

Travanj 2010.
253
hrv

4.3.7.2.5. Operativni cilj 28: Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe- ruenja ili
prelivanja ustava
Imajui u vidu injenicu da do ruenja ustava moe doi u sluaju katastrofalnih zemljotresa, u
sluajevima naknadnih slijeganja i gubljenje konstruktivno-nosivih osobina tla u zoni brane i
akumulacije, zbog neadekvatnog potovanja plana pogona i reima rada hidroakumulacija, kao i u
ratnim djelovanjima, namee se potreba provedbe slijedeih mjera:
Mjere:
Izrada periodinih studija stanja i stabilnosti postojeih objekata koji su u funkciji, kao i u izradi
studija utjecaja plavnog talasa (primarnog i sekundarnog) na ljude i materijalna dobra na plavnom
podruju.
Izrada studija ranog upozoravanja ljudi na opasnost od plavnog talasa, odnosno poplave,
instaliranje automatskih mjernih stanica i dojavljivaa vodostaja na svim veim vodotocima i
nizvodno od ustava.

Travanj 2010.
254
hrv

5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA
5.1. UVOD I PRIKAZ PLANA
5.
Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja

vodama
5.1.
Uvod i prikaz Plana
Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama, sa navoenjem: odgovornih

institucija, planiranim rokovima za realiziranje, parametrima po kojima e se vriti ocjena stupnja
uspjenosti provedenih mjera, te procjenom potrebnih investicijskih sredstava, prikazan je u
Tabeli 5.1.
Kao bazni datum, posebno za pravni okvir djelovanja, odreena je 2008. godina (potpisivanje i
ratificiranje Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju sa Europskom unijom - SSP). U planskom
razdoblju Strategije od 12 godina, do 2022. godine, znaajna godina je 2014. kao godina planiranog
pridruivanju EU, po SSP-u.

Travanj 2010.
255
hrv
Travanj 2010.
25
Parametri za ocjenu uspjenosti

provedbu mjera
Potrebna
ulaganja (KM)
Parlament FBiH, Vlada FBH,

FMPV
Mjerodavni organi BiH,Vlada FBH,
FMPV, AVP Sava i AVP Jadran.
Mjerodavni inspekcijski organi
Revizija svih propisa o vodama Federacije BiH,

(zakona i podzakonitih akata)
Primjena i provedba novih propisa, daljnja

transpozicija, osposobljavanje institucija za
provedbu propisa
1.1.5.
Pravne i fizike osobe na teritoriji

FBiH. Mjerodavne inspekcije. Vlada
FBH, FMPV, AVP Sava i AVP
Jadran, FMOT
Vlada FBiH (uz konzultacije sa

Vladom RS; na prijedlog ministra, u
nekim sluajevima uz suglasnost
drugih ministara); ministar; Federalni
ministar za okoli; FMZ, FMPU,
vlade kantona
2012. g.
2012. g.
2011. g.
2010. g.
2010. g.
2009. g.
2009. g.
Meusuma 1.1.
Ocjena primjene u izvjeima o

primjeni SSP-a. Ostala objavljena
izvjea, ukljuujui i inspekcijske.
Izraene, usvojene i objavljene izmjene

i dopune ZOV-a Federacije BiH i svih
podzakonitih akata o vodama.
Objavljen tekst
Detaljni tabelarni pregled
usuglaenosti. Objavljen tekst procjene.
Svi podzakoniti akti doneseni. Izvjee

o inspekcijskim kontrolama. Ocjena u
izvjeima o primjeni SSP-a.
Objavljen tekst
Sl. List FBiH. Rokovi za

transpoziciju po ZoV-u iz 2006. g.,
planirani/korigirani sukladno rokovima
iz pojedinih Direktiva i po SSP-u.
800.000,00
Bazni datum: 16 lipanj 2008 godine, (Potpisivanje Sporazuma o stabiliziranju i pridruivanju sa EU-om, "SSP")
1.1.4.
1.1.3.
Planirani rok
realizacije
mjera
PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA
Odgovorne institucije za provedbu

mjera
Mjerodavni organi Bosne i

Hercegovine, Vlada FBH, FMPV
Poetak pune primjene novih propisa
Prvo godine izvjee o primjeni SSP-a
Donoenje podzakonitih akata. Derogacija svih

propisa o vodama donesenih prije ZOV-a iz 2006 g.
Pravna reforma sektora voda, koja proizlaze iz

potrebe za prilagoavanjem novim drutvenim
uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima EU u
oblasti upravljanja vodama kao dio procesa
stabiliziranja i pridruivanja BiH EU-i
I Provedba SSP-a
Ciljevi i mjere po oblastima
Drugo godine izvjee o primjeni SSP-a

Detaljna procjena provedbe SSP-a (aspekt
upravljanja vodama)
1.1.2.
1.1.1.
1.1.
R. broj
Tabela 5.1. Plan realizacije mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama

hrv
Travanj 2010.
1.2.2.
25
Puna transpozicija
Direktiva o tretmanu komunalnih otpadnih voda

(91/271/EEC)
2016. g.
Vlada FBiH, Parlament FBiH,

FMPV
2009. g.
2015. g.
FMPV, AVP Sava i AVP Jadran
Vlada FBiH, FMPV, AVP Sava i

AVP Jadran
2012. g.
2012. g.

AVP Jadran
Definiranje Programa monitoringa

2011. g.

AVP Jadran
Karakteriziranje rijenih slivova
Poetak konzultacija sa javnou, (o pojedinim

elementima Planova upravljanja vodama za Vodna
podruja rijeke Save i Jadranskog mora)
Izrada i javna prezentacija Planova upravljanja
vodama za Vodna podruja rijeke Save i Jadranskog
mora
Usvojeni planovi upravljanja vodama za Vodna
podruja
2012. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

AVP Jadran

mjera
Puna transpozicija
II. Transpozicija i provedba Direktiva

Okvirna direktiva o vodama (ODV) (2000/60/EC).
1.2.
1.2.1.
R. broj
Objavljeni propisi u Sl. novinama

Federacije BiH. Izraen detaljan
pregled usuglaenosti sa Direktivom
91/271.
Meusuma 1.2.1.
Propisi Federacije BiH sukladni ODVu. Izvjea o provedbi SSP-a i druga

izvjea.
Objavljeni propisi u Sl. novinama

FBiH. Detaljna tabela usuglaenosti.

provedbu mjera
250.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
R. broj
Travanj 2010.
2010. g.
2018. g.
Federalni ministar mjerodavan za

okoli. U odreenim sluajevima
ekonomskih odnosa BiH-(Sektor za
prirodne resurse, energetiku i zatitu
okolia).
Kanton, Opina, grad, (vlasnici
hidrotehnikih komunalnih objekata);
industrijski zagaivai
Proglaenje osjetljivih i manje osjetljivih podruja
Obveza sekundarnog tretmana urbanih otpadnih

voda svih aglomeracija sa vie od 15 000 ES


Vlada FBiH, FMPV
Obveza sekundarnog tretmana urbanih otpadnih

voda svih aglomeracija sa 10.000 do 15.000 ES-a
Za isputanja otpadnih voda u osjetljiva podruja

obveza vieg stupnja preiavanja od sekundarnog
svih aglomeracija iznad 10.000 ES-a
25
Revidiranje svih suglasnosti i dozvola vezanih za

prikupljanje i nain isputanja komunalnih otpadnih
voda
Definitivna zabrana odlaganja mulja izbacivanjem

sa brodova u povrinske vode i isputanje kroz
cjevovode ili drugim sredstvima
2010. g.
2013. g.
2016. g.
2023. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

mjera
Meusuma 1.2.2.
Objavljen propis o zabrani.
Izdate nove dozvole. (Odnosi se na

uvoenje industrijskih otpadnih voda u
gradske kanalizacijske sustave.)
Izgraeni ureaji za tretman otpadnih

voda.

voda. (Zbog visine investicija
pregovarae se o potpunom postizanju
ovog cilja i u razdoblju poslije 2014.
godine, ali ne poslije 31.12.2016. g.).
voda. (Zbog visine investicija
pregovarae se o potpunom postizanju
ovog cilja i u razdoblju poslije 2014.
godine, ali ne poslije 31.12.2020.)

provedbu mjera
350.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
25

AVP Jadran
Odreene granine razine koncentracija i

zagaujuih materija.

AVP Jadran
Uspostava sustava monitoringa

AVP Jadran
Puna trasnpozicija (ubaciti broj direktive)
Direktiva o standardima kvaliteta ivotne sredine

za vode288
Puna transpozicija
Direktiva o zatiti podzemnih voda od zagaenja uzrokovanog

nekim opasnim supstancama (80/68/EEC)

AVP Jadran

mjera
Puna transpozicija
Direktiva o zatiti podzemnih voda
2013. g.
2011. g.
2012. g.
2013. g.
2012. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Meusuma 1.2.5.
Izvjea o provedbi SSP-a, izvjea za

javnost o rezultatima monitoringa.
Objavljeni propisi. Izraena detaljna

tabela usuglaenosti.
Meusuma 1.2.4.

Meusuma 1.2.3.



provedbu mjera
50.000,00
50.000,00
100.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)
Prijedlog Povjerenstva je proao drugo itanje u institucijama EU-e tako da se moe oekivati skoro usvajanje ove Direktive. Zbog njenog izuzetnog znaaja neophodno je planirati transpoziciju i
primjenu ve u ovoj fazi planiranja
288
1.2.5.
1.2.4.
1.2.3.
R. broj

hrv
Travanj 2010.
1.2.8.
1.2.7.
1.2.6.
R. broj
2
Opina; grad
Opina; grad
Opina; grad
Procjena voda za kupanje

Klasifikacija i status voda za kupanje
Informiranje javnosti
Direktiva o zatiti voda od zagaivanja nekim opasnim

materijama (2006/11EC)
Puna trasnpozicija
AVP Jadran
Standardi kvaliteta ivotne sredine za vode
AVP Jadran
Program za utvrivanje graninih vrijednosti emisija
AVP Jadran
Izraeno i dostavljeno izvjee Europskom
povjerenstvu
AVP Jadran
Opina; grad
Vlada FBiH, FMPV, FMZ, AVP

Sava i AVP Jadran,
Vlada FBiH, Federalni ministar

mjerodavan za zdravstvo, FMPV,
AVP Sava i AVP Jadran

mjera
Odreivanje voda za kupanje
Puna transpozicija
Direktiva o kvalitetu voda za kupanje (2006/7/EC)
Puna transpozicija
Direktiva o kvalitetu vode za ljudsku uporabu

(98/80/EC)
Izraeno i dostavljeno izvjee.

2014. g.
Meusuma 1.2.8.
Usvojen i objavljen program.
250.000,00
350.000,00
Meusuma 1.2.7.

50.000,00
50.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)
Objavljene slubene informacije.
Donijete i objavljene pojedinane

odluke. Izvjea o provedbi SSP-a i
druga izvjea.

Meusuma 1.2.6.


provedbu mjera
2014. g.
2013. g.
2012. g.
2011. g.
2010. g.
2009. g.
2011. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

hrv
Travanj 2010.
1.2.9.
R. broj
2
2010. g.
2014. g.
2011. g.
2013. g.
2010.-2011. g.

okoli. Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH-(Sektor za
prirodne resurse, energetiku i zatitu
okolia).
FMPV, AVP Sava i AVP Jadran,
okoli
FMPV, Sektor poljoprivrede
FMPV, Sektor poljoprivrede
FMOT
FMOT
FMOT
AVP Jadran
Proglaenje osjetljivih i ranjivih zona
Revizija i korigiranje odluke o osjetljivim zonama
Kodeks dobre poljoprivredne prakse
Provedba programa obuke poljoprivrede
Izrada Akcijskog plana za posebno osjetljive zone
Realizacija jednogodinjeg programa monitoringa
Pregled eutrofinog statusa povrinskih voda, voda

u estuarima i obalnih morskih voda
Izrada i podnoenje Izvjea Europskom

povjerenstvu
2013. g.
2012. g.
2011. g.
2009. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

AVP Jadran

mjera
Puna transpozicija
Direktiva o zatiti voda od zagaivanja nitratima

(91/676/EEC)
Meusuma 1.2.9.
Izraeno i dostavljeno Izvjee.

(Izvjee se podnosi u roku od 6
mjeseci od isteka etverogodinjeg
roka na koji se odnosi).
Objavljen program pripreme pregleda i

izrada informacije za javnost.
Objavljen program jednogodinjeg

monitoringa. Objavljeni rezultati
jednogodinjeg monitoringa.
Usvojen i objavljen Akcijski plan.
Izvrena obuka. Objavljeno izvjee o

realizaciji Programa.
Objavljen kodeks
Objavljene, revidirane i korigirane

pojedinane odluke
Objavljeni propisi i pojedinane

odluke. Izraena detaljna tabela
usuglaenosti.

provedbu mjera
850.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
1.2.11.
1.2.10.
R. broj
2
2014. g.
2013. g.
FMPV, AVP Jadran, FMOT
FMPV, AVP Jadran, FMOT

Vlada FBiH, FMPV, AVP Jadran,
FMOT
Proglaenje odreenih voda za koljke
Program smanjenja zagaenja voda
Izvjee o primjeni Direktive
2011. g.
Vlada FBiH, FMPV, FMPU, AVP

Jadran
2010. g.
2013. g.
Puna transpozicija
Direktiva o kvalitetu voda za koljke (2006/113/EC)
Vlada FBiH, AVP Sava i AVP

Jadran, FMPV, FMPV-sektor
poljoprivrede, FMOT

FMPV-sektor poljoprivrede, FMOT
Izrada Programa mjera za salmonidne i ciprinidne

vode
Dostavljanje izvjea Europskom povjerenstvu
2011. g.

Podjela voda na salmonidne i ciprinidne
2013. g.
2010. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Vlada FBiH, FMPV, FMPU, AVP

Sava i AVP Jadran

mjera
Puna transpozicija Direktive
Direktiva o kvalitetu voda za ribe (2006/44/EC)
Meusuma 1.2.11.
SSP
SSP. Moe se ii i izvan ovih rokova,

ali ne kasnije od 31.12.2015. g.
Donesene i objavljene pojedinane

odluke o proglaenju.

Meusuma 1.2.10.
Objavljeno izvjee.
Objavljen program.
Objavljene pojedinane odluke.


provedbu mjera
125.000,00
225.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
1.2.15.
1.2.14.
1.2.13.
1.2.12.
R. broj
2010. g.

AVP Jadran

AVP Jadran
Izrada I. Izvjea
Izrada i dostavljanje prvog trogodinjeg izvjea

Europskom povjerenstvu
Ukljuenje u interkalibracionu mreu (Odluka

C2005 3140)
Odreivanje lokacija za postavljanje
interkalibracijskih stanica
2011. g.
2013. g.
2009. g.
2010. g.
2010. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

AVP Jadran
FMPV-Sektor poljoprivrede,
mjerodavni organi BiH

AVP Jadran

mjera
Puna transpozicija
Direktiva INSPIRE (2007/2/EC)
Ukljuenje u djelatnosti EU-e protiv utjecaja sua i

nedostatka voda
Sue i nedostatak vode
Puna transpozicija
Direktiva o upravljanju rizicima od poplava

(2007/60/EC)
Meusuma 1.2.15.
Objavljena informacija za javnost.
Meusuma 1.2.14.
Objavljeno Izvjee.
Objavljeno Izvjee.

Meusuma 1.2.13.
Objavljena informacija za javnost.
Meusuma 1.2.12.
Objavljeni propisi.

provedbu mjera
50.000,00
125.000,00
150.000,00
50.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
1.2.17.
1.2.16.
R. broj

mjera
Planirani rok
realizacije
mjera

provedbu mjera
2
2014.-2018. g.
2014.-2023. g.
Opina, grad, kanton (vlasnici

Obveza sekundarnog tretmana otpadnih voda iz svih

aglomeracija sa 10000 - 15000 ES-a
2016. g.
2015. g.
Obveza sekundarnog tretmana otpadnih voda iz svih

aglomeracija sa vie od 15000 ES-a

AVP Jadran, mjerodavna kantonalna
ministarstva, Opine
Opina, grad, kanton (vlasnici

Zavren prvi ciklus upravljanja

Direktiva o tretmanu komunalnih otpadnih voda
(91/271/EC)
Uvoenje politike cijena
Izgraeni ureaji za sekundarni tretman

otpadnih voda. (Zbog visine
neophodnih investicija pregovarae se
o potpunom postizanju ovog cilja u
razdoblju poslije 2014.godine, ali ne
poslije 31.12.2020. g.)
Izgraeni ureaji za sekundarni tretman

otpadnih voda. (Zbog visine
neophodnih investicija pregovarae se
o potpunom postizanju ovog cilja u
razdoblju poslije 2014. godine, ali ne
poslije 31.12.2016. g.)
Rokovi izvan razdoblja provedbe SSP-a za postizanje ciljeva i provedba mjera utvrenih Strategijom - dugoroni ciljevi
(Transpozicija i provedba Direktiva)
Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
1.2.19.
Direktiva o kvalitetu voda za koljke (2006/113/EC)
1.2.18.
2019. g.
2015. g.
2020. g.

AVP Jadran
AVP Jadran
AVP Jadran
Revizija i auriranje mapa hazarda i rizika od

poplava
Donoenje planova upravljanja rizikom od poplava
Revizija planova upravljanja rizikom od poplava
2018. g.
2015. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

AVP Jadran
Vlada FBiH, FMPV, AVP Jadran

mjera
Revizija preliminarne procjene rizika od poplava
Direktiva o upravljanju rizicima od poplava

(2007/60/EC)
Izrada Programa smanjenja zagaenja voda
R. broj
2
Meusuma 1.2.16-1.2.19.
Ukupno 1.
Izvrena revizija i objavljeni revidirani

planovi upravljanja rizikom od poplava,
najkasnije do 22.12.2021. g.
Doneeni i objavljeni planovi,

najkasnije do 22.12.2015. g.
Izvrena revizija mapa i objavljene

aurirane mape hazarda i rizika od
poplava, najkasnije do 22.12.2019. g.
Izvrena revizija preliminarne procjene

i objavljena revidirana procjena rizika
od poplava, najkasnije do 22.12.2018.
g.
Doneseni i objavljeni Programi. (Moe

se ii i izvan rokova srednjoronih
ciljeva, ali ne poslije 31.12.2015.g.)

provedbu mjera
200.000,00
4.025.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Planirani rok
realizacije
mjera
FMPV uz suradnju FMOT, kantoni,

Fond za zatitu okolia FBiH
Baziranje posebnih vodnih naknada na

meunarodnim iskustvima, i sveobuhvatnim
ralambama ukupnih drutvenih a ne samo
privatnih trokova i koristi, posebno u pogledu
utvrivanja potrebe, naina i stupnja internalizacije
znaajnih negativnih eksternih uinaka
2.1.1.4.
2011. g.
2012. g.
2012. g.
Kantoni, opine i komunalna

poduzea

poduzea
2012. g.

poduzea

provedbu mjera
Usporedba sa meunarodnim
iskustvima. Uraen elaborat ralambi
sa preporukama
Prihvaen plan od strane mjerodavnih

vijea. Ostvaren javni uvid u strukturu
cijene voda.
Uspostavljeni kriteriji i standardi
Broj realiziranih Studija
EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA

mjera
Osiguranje transparentnost i ekonomske

opravdanosti u pogledu utvrivanja cijena, dotacija i
unakrsnih dotacija.
Adekvatna integracija oblasti upravljanja

vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veu
zastupljenost ekonomskih instrumenata u
procesu upravljanja vodnim resursima
Ekonomski racionalnije i okolino prihvatljivije
upravljanje u
sektoru voda i realizacija mjera za prelazak sa
postojee
prakse upravljanja ponudom na upravljanje
potranjom
za vodom
Detaljna ralamba postojeih i realno potrebnih
trokova u cilju pruanja usluge vodoopskrbe, i
mjesta eventualnih financijskih gubitaka, odnosno
karaktera i uzroka gubitaka, kao i mogunosti za
njihovo smanjenje.
Razvitak i primjena kriterija i standarda poslovanja
poduzea za pruanje usluga u sektoru vodoopskrbe
i sanitarija, i povezivanje sa iznosom cijena koje
korisnici plaaju za pruene usluge.
2.1.1.3.
2.1.1.2.
2.1.1.1.
2.1.1.
2.1.
R. broj

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
2.2.1.1.
2.2.1.

mjerodavna kantonalna ministarstva,
opine, komunalna poduzea

kantoni, opine
Ekonomske analize mogunosti ukljuenja ruralnih

podruja u javne sustave vodoopskrbe i sanitarija
2.1.1.6.
2.2.
Mjerodavna kantonalna ministarstva,

opine
Provedba djelatnosti usmjerenih na podizanje

svijesti stanovnitva o vanosti vode, o moguim
nainima utede i potencijalnim ekonomskim i
okolinim efektima mjera racionalnije uporabe vode;
2.1.1.5.
Poboljanje uinkovitosti, unaprjeenje

transparentnosti i
poveanje odgovornosti u upravljanju vodama
Osiguranje financijske odrivosti u upravljanju
vodama i
reforma sustava cijena vodnih usluga uz
postupno
uvoenje ekonomske cijene vode
Postupni prelaz na sustav koji bi osigurao
dugorono odrivo
financiranje u oblasti upravljanja vodama, te
puno pokrie
trokova od korisnika usluga, ili iz drugih izvora.
Precizno definiranje uvjeta za postizanje financijske
samoodrivosti u svim segmentima upravljanja
vodama, odnosno precizno definiranje pojedinih
vrsta trokova i iznosa ukupnih ili punih trokova
(operativni trokovi, trokovi odravanja,
amortizacija, trokovi kapitala, trokovi proirenja
sustava, trokovi eksternih uinaka, trokovi vode
kao oskudnog resursa);

mjera
R. broj
2011. g.
2011. g.
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
Definirani parametri za procjenu

financijskesamoodrivosti
Meusuma 2.1.1.
Izraena i prihvaena studija sa

definiranim kriterijima i ralambama
za ruralna podruja
Statistiki podaci o smanjenju

specifine potronje vode

provedbu mjera
1.850.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
2.2.1.8.
2.2.1.7.
2.2.1.6.
2.2.1.5.
2.2.1.4.
2.2.1.3.
2.2.1.2.
R. broj
Utvrivanje mogunosti za prelazak na obraun

cijene usluga, po sustavu rastuih blok cijena, sa
dotiranim prvim blokom potronje i rad na
njegovom uvoenju ime bi se omoguilo
istovremeno postizanje zacrtanih ekonomskih,
socijalnih i okolinih ciljeva u upravljanju vodama;
Ujednaavanje jedininih cijena koje se naplauju
domainstvima i gospodarskim subjektima za usluge
vodoopskrbe i sanitarija, ukoliko se radi o vodi istog
kvaliteta.
Poveanje iznosa posebnih vodnih naknada i
zapoinjanje sa prikupljanjem onih naknada koje se
do sada nisu ubirale (npr. posebna vodna naknada za
zatitu od poplava, posebne vodne naknade za
zahvaanje voda za natapanje);
Uspostava sustava cijena koje odraavaju realne,

ekonomski, organizacijski i tehnoloki opravdane
trokova vezane za vodoopskrbu i sanitaciju
Poboljanje stupnja naplate izvrenih usluga

vodoopskrbe i sanitarija.
Ralamba potencijalno novih, dodatnih izvora

financiranja investicijskih zahvata koritenih u
drugim zemljama i ocjena mogunosti njihove
primjene u Federaciji BiH, sa posebnim naglaskom
na mobiliziranje zasada nedostatno iskoritenih
financijskih resursa na razini opina i kantona;
Postizanje pune usuglaenosti postojeih relevantnih
zakona to bi omoguilo da poreska uprava vri
kontrolu plaanja posebnih vodnih naknada
2012. g.
(za izradu
studije)
2020. g.
2012. g.

opine

opine
AVP Jadran, FMOT, Fond za zatitu
okolia FBiH

opine
2010-2020 g.
Postojanje studije sa analizom

adekvatnosti postojeih naknada i iznos
prikupljenih naknada. Odluka o visini
posebnih vodnih naknada.
Smanjena razlika u cijenama izmeu

domainstava i gospodarskih subjekata

mogunosti uvoenja i preporuke na
uvoenju sustava novog obrauna
Uspostavljen unaprijeen sustava

cijena
Statistiki podaci o poveanim

postotcima naplate
2009-2021 g.
kao kontinuir.
djelatnost
Opine i komunalna poduzea
Usvojene izmjene odgovarajueg

zakona
2010. g.
Parlament FBiH, Vlada FBiH,

FMPV, FMF

potencijalnih dodatnih izvora
financiranja

provedbu mjera
2011. g.
Planirani rok
realizacije
mjera

udruga komunalnih poduzea

mjera

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
FMPV, AVP Sava, AVP Jadran,

Vlada FBiH, FMPV, kantoni,

opine
Analiziranje mogunosti uspostave

regulatornog/regulatornih tijela
zaduenog/zaduenih za utvrivanje cijena usluga.
Promoviranje uspostave javno-privatnog partnerstva

u pruanju usluga vodoopskrbe i sanitarija, odnosno
razvitak financijskih i regulatornih instrumenata u
smjeru podsticanja privatnih investicija, utvrivanja
jasno definiranih uloga drave, privatnog sektora, i
ostalih zainteresiranih strana.
2.2.1.9.
2.2.1.10.
2
2.2.2.2.
2.2.2.1.
2.2.2.
Osiguranje postojanja odgovarajueg regulatornog

okvira kao podloge za utvrivanje koncesijskih
naknada za razliite vidove uporabe voda, polazei
od ciljeva postavljenih razvojnim dokumentima za
svaki od sektora (industrija, elektroenergetski sektor,
poljoprivreda, stanovnitvo).
Vlada FBiH, povjerenstva za
koncesije, FMPV, kantoni, opine
Poboljanje procesa odluivanja o vidovima uporabe vodnih

resursa
Prikupljanje i analize meunarodnih iskustava,
dobre poslovne prakse i ekonomskih instrumenata
Vlada FBiH, povjerenst. za koncesije,
za vrednovanje voda u razliitim namjenama.
Uspostava mehanizama za primjenu ove prakse i
kantoni, opine
instrumenata na odgovarajuim razinama
odluivanja

mjera
R. broj
2013. g
2012. g.
Stupanj ostvarenog javno-privatnog

partnerstva. Podaci o visini uloenog
privatnog kapitala
2010. g.
razvitak
instrum. i
def. uloga.
Trajne
djelatnosti
promocije
1.400.000,00
5.780.000,00
Ukupno 2.
2.530.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)
Meusuma 2.2.2.
Postojanje odgovarajueg regulatornog

okvira
Izraena studija sa analizom

meunarodnih iskustava
Procesi donoenja odluka o dodjeli
koncesija se baziraju na rezultatima
Studije ekonomske opravdanosti i
postojanja javnog interesa
Meusuma 2.2.1.
Postojanje propisane obvezujue

strukture

provedbu mjera
2013.2015.g.
Planirani rok
realizacije
mjera

hrv
Travanj 2010.
FMPV
Vlada FBH, FMPV, AVP Sava i

AVP Jadran

opine, JKP
FMPV, mjerodavna kantonalna

ministarstva, opine
Kadrovsko ojaavanje FMPV
Poticanje razvitka i osposobljavanje institucija od

strune potpore FMPV, kao i kantonalnim
ministarstvima, u djelokrugu njihove odgovornosti
Institucionalno i kadrovsko ojaavanje komunalnih

poduzea u okviru vodoopskrbe i sanitarija
Formiranje i osposobljavanje timova za voenje i

provedbu projekta sektora voda JPP (Jedinica za
programiranje i planiranje)
Razvitak sredinje baze podataka o stanju kvaliteta

povrinskih i podzemnih voda uz obvezu
izvjeivanja svih javnih organizacija kao i
registriranih zagaivaa
3.1.1.2.
3.1.1.3.
3.1.1.4.
3.1.1.5.
3.1.1.
Planirani rok
realizacije
mjera

provedbu mjera
2
Djelotvorne i kadrovski popunjene

institucije (u okviru kantona, opina i
KP-a) odgovorne za oblasti
vodoopskrbe i sanitarija
Srednjo-rono
do 2014 g. uz
nastavak
djelatnosti do
2021 g.
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Godinje izvjee o stanju u oblasti

zatite voda
Organizacijski oformljeni i
institucionalno uvezani timovi za
voenje i provedbu projekta
Kadrovska multidisciplinarna
uspostava institucije od strune potpore
FMPV
Do 2014. g.
2011. g.
Kadrovska zastupljenost i popunjenost

sukladna sistematizaciji radnih mjesta
u ministarstvu i zahtjevima koji
proizlaze iz primjene zahtjeva ODV-a i
ostalih Direktiva EU
INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA

mjera
3.1.1.1.
Institucionalno jaanje sektora voda Federacije

BiH
3.1.
Djelotvorna institucionalna organizacija i

administracija sposobna
za provedbu procesa pridruivanja i primjenu
zahtjeva EU
u sektoru voda
R. broj

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
Provedeni godinji planovi obuke

kadrova
Provedeni programi obuka za

industrijske zagaivae
2014. g.
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Vlada FBH, federalna i kantonalne

uprave za inspekcijske poslove
Vlada FBiH

kantonalna ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva
Formiranje i kadrovsko popunjavanje kantonalnih

uprava za inspekcijske poslove
Osnutak savjetodavnih vijea za Vodna podruja

rijeke Save i Jadranskog mora
Poveanje multidisciplinarne zastupljenosti u

institucijama sektora voda
Obvezno i kontinuirano struno usavravanje kadra

u sektoru voda
Organizovanje i provedba obuke za vee

industrijske zagaivae - sudjelovanje predstavnika
sektora upravljanja vodama
3.1.1.7.
3.1.1.8.
3.1.2.
3.1.2.1.
3.1.2.2.
3.1.2.3.
2009.g.
2009. g.
2
Meusuma 3.1.2.
Kadrovska zastupljenost u
institucijama sektora voda sposobna za
provedbu djelatnosti po zahtjevima
ODV-a i ostalim Direktivama
Meusuma 3.1.1.
Formirana savjetodavna vijea,

sukladno ZoV-u FBiH, (lanak 164)
Institucionalna i kadrovska uspostava

federalne i kantonalne uprave za
inspekcijske poslove
Izvjee o provedenim djelatnostima i

doprinosima u radu meunarodnih
povjerenstava
3.1.1.6.
2012. g. i
kontinuirano
do 2021. g.
Direkcija za europske integracije,

Meuentitetsko povjerenstvo za vode,
ekonomskih odnosa BiH, FHMZ

provedbu mjera
Uspostava suradnje meu razliitim strukturama

upravljanja vezano za obveze izvjeivanja o stanju
voda i upravljanja vodama, u Federaciji BiH po
zahtjevima meunarodnih povjerenstava,
mjerodavnim institucijama na razini BiH
Planirani rok
realizacije
mjera

mjera
R. broj
2.600.000,00
6.000.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
3.1.3.2.
Intenziviranje meusektorske suradnje
3.1.3.1.
Promoviranje principa integriranog upravljanja

vodama u ostale sektore
Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima

vezanim za vode
3.1.3.
R. broj
2
Sektori okolia, energetike,

poljoprivrede, u svojim djelatnostima
razumiju i prihvaaju principe na
kojima se zasniva integrirano
upravljanje vodama.
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
FMPV, FMOT, FMERI, kantonalna

ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva
Meusuma 3.1.3.
Djelatnosti planiranja i realiziranja

odreenih mjera po pojedinim
sektorima (energetika, prostorno
planiranje, okoli) se provode po
osnovu meusektorske suradnje

provedbu mjera
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
Vlada FBiH, FMPV, FMOT,

FMPU, FMERI te mjerodavna

mjera
500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
3.1.4.1.
3.1.4.2.
3.1.5.
Pojaan sustav inspekcijskog nadzora nad vodnim

tijelima na kojima su uoene promjene nastale kao
posljedica prirodnih, ili ljudskim nemarom
izazvanih havarija, u suradnji sa udrugama graana
(ribarske udruge, ljubitelji prirode, eko udruge i sl.).
Federalna i kantonalne uprave za
inspekcijske poslove, AVP-a
Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u sluajevima

pojave akcidentnih i iznenadnih zagaenja voda
Izrada tehnike podloge podzakonitog akta u kome
e biti razraene procedure i opisani postupci
FMOT, u suradnji sa FMPV, AVP-a
prilikom pojave akcidentnih i izvanrednih zagaenja
FMPV, AVP-a, federalna i

kantonalne inspekcijske slube
3.1.4.3.
3.1.4.2.
3.1.4.
Proglaavanje i davanje odobrenja za rad ovlatenih

laboratorija i suradnja sa inspekcijskim slubama u
cilju preciznog odreivanja tereta zagaenja

mjera
3.1.4.1.
Uspostava referentne(ih) i ovlatenih laboratorija za

ispitivanje kvaliteta voda
Izrada tehnike podloge za donoenje podzakonitog
akta o uvjetima i djelokrugu rada referentne(ih) i
FMPV, AVP-a
ovlatenih laboratorija
Proglaavanje referentne(ih) laboratorije za podruje
FMPV, AVP-a
Federacije BiH od strane FMPV
R. broj
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
2012. g.
2011. g.
Izvjee o proglaavanju
laboratorije
2011. g.
Ukupno 3.
Meusuma 3.1.5.
Izvjea na godinjoj razini

o broju, vrsti, posljedicama,
lokacijama i sl. pojava
akcidentnih i izvanrednih
zagaenja.
Izrada i objava
podzakonitog akta.
Meusuma 3.1.4.
Izvjee o broju i opremljenosti

laboratorija te ralambama uraenim
za potrebe sektora voda po razliitim
zahtjevima.
Izvjee o donoenju odgovarajue

uredbe

provedbu mjera
2010. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
11.200.000,00
250.000,00
1.850.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2

Proirenje opsega javne vodoopskrbe prema rubnim

podrujima
4.1.1.2.
UPORABA VODA

mjera
Uvezivanje lokalnih vodovoda u javne vodovodne

sustave i njihovo stavljanje pod punu kontrolu
Poveanje opsega i poboljanje javne

vodoopskrbe
Poveanje opsega javnim vodovodnim sustavima sa
sadanjih
60% na priblino 80% na kraju planskog
razdoblja Strategije
4.1.1.1.
4.1.1.
4.1.
R. broj
2016. g.
2018. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Podaci o godinjim promjenama

postotka opsega stanovnitva javnom
vodoopskrbom.
Izvren prikaz lokalnih vodovodnih

sustava u okvirima cilja "poveanje
opsega stanovnitva javnom
vodoopskrbom". Dovoenje ovih
vodovoda do stanja tehnike
opremljenosti koje omoguava
stavljanje pod upravu komunalnih
poduzea. Uspostavljen sustav naplate
voda.

provedbu mjera
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2

Zamjena dotrajalih cijevi kao i sanacija dotrajalih

objekata u vodovodnim sustavima
Edukacija stanovnitva i gospodarstva, koje koristi

vodu za pie, o potrebi racionalizacije potronje
vode
4.1.2.1.
4.1.2.2.
Meusuma 4.1.2.
Izvjea o provedbi programa

informiranja i edukacija stanovnitva
na temu neophodnosti racionalne
uporabe voda
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Meusuma 4.1.1.
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Formiranje skupnih (meuopinskih i regionalnih)

vodovodnih sustava
Izvreno formiranje najmanje jednog

novog regionalnog ili meuopinskih
vodovodnog sustava, po osnovu ranije
definiranih, ili prilagoenih planova
sadanjim uvjetima. (Npr. regionalni
vodovod Plava Voda, proirenje
vodovoda tuzlanske regije).

provedbu mjera
Periodina izvjea o stanju

vodovodnih mrea. (Dotrajale, a
posebno azbest- cementne cijevi, se
zamjenjuju u vodovodnim mreama.
Vri se sanacija dotrajalih objekata
vodovoda: vodozahvatnih graevina,
ureaji za tretman voda, spremnika,
crpnih stanica.)
2009-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost

AVP Jadran, mjerodavna kantonalna
ministarstva, opine, komunalna
poduzea
Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim

sustavima za oko 15%
Planirani rok
realizacije
mjera

mjera
4.1.2.
4.1.1.3.
R. broj
280.500.000,00
808.000.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
Kontinuirana provedba istranih radova u cilju

zatite postojeih i potencijalnih vodnih resursa sa
aspekta uporabe za potrebe vodoopskrbe
4.1.3.
4.1.3.1.
2
4.2.1.
4.2.
4.1.3.2.
Racionalna uporaba, zatita, unapreenje stanja i

ouvanje
vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju
koristiti za potrebe
javne vodoopskrbe
Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u

oblastima iji
razvitak ovisi od interesa trita
Ouvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta
uporabe i zatite
iz Zakona o vodama FBiH, sukladno oekivanim
potrebama za vodom u oblastima iji razvitak ovisi
od interesa trita i opeg
Provedba tehnikih i administrativnih mjera zatite

izvorita sukladno Zakonu o vodama FBiH i
podzakonitim aktima
R. broj



mjera
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
Meusuma 4.1.3.
Izraeni elaborati o zatiti izvorita

voda za pie, sukladnim pravilniku
prilagoenom ZoV-u FBiH. Provode se
tehnike i administrativne mjere zatite
izvorita.
Realizirani godinji planovi provedbe

istranih radova

provedbu mjera
74.000.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Studije o natapanju poljoprivrednih
povrina u FBiH izraene na osnovu
uvjeta sektora upravljanja vodama
4.2.1.5.
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Poljoprivreda:Osiguranje sudjelovanja sektora voda

u izradi studije natapanja poljoprivrednih povrina
na prostoru Federacije BiH
4.2.1.4.
FMPV sektori "vodoprivrede" i

poljoprivrede, AVP Sava i AVP
Jadran
Energetika: Osiguranje sudjelovanja sektora voda u

izradi studija iskoristivosti vodnih snaga.
4.2.1.3.
Studije o iskoristivosti vodnih snaga

izraene po uvjetima postavljenim od
strane sektora upravljanja vodama
FMERI, FMPV, AVP Sava i AVP

Jadran
Energetika: Sudjelovanje u izradi planova o gradnji

hidroenergetskih objekata po uvjetima koji se
postavljaju sukladno Planovima upravljanja vodnim
podrujima.
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Planovi razvitka industrije u FBiH

izraeni i na osnovu sudjelovanja
Sektora upravljanja vodama na
osnovama davanja smjernica po
pitanjima uporabe i zatite voda
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost

Jadran
4.2.1.2.
Realizirani godinji planovi o primjeni

povoljnijih tehnolokih procesa sa
mjerljivim rezultatima smanjenja
potronje voda.
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
Djelatnosti planiranja i realiziranja

energetskih projekta provedene uz
sudjelovanje sektora upravljanja
vodama na osnovu prihvaenih stavova
potpore razvitku vienamjenskih
vodnih sustava

FMERI
Industrija: Davanje smjernica pri izradi planova

razvitka industrije sa aspekta upravljanja vodama

provedbu mjera
Planirani rok
realizacije
mjera
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
FMERI, uz suradnju FMPV i FMOT i

mjerodavnih kantonalnih ministarstava,
Fond za zatitu okolia Federacije BiH

mjera
Industrija: Poticaj primjeni povoljnih tehnolokih

procesa u proizvodnji kojima se postiu znaajne
utede vode
4.2.1.1.
R. broj

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Planovi o formiranju vienamjenskih

vodnih sustava-akumulacija uraeni su
i na osnovu planova o razvitku
sportskih i rekreativnih djelatnosti
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
FMOT, FMPV, AVP Sava i AVP

Jadran, FMPU mjerodavna
kantonalna ministarstva, opine

FMOT, FMZ, FMKS
FMERI, FMPV, FMZ
Sport i rekreacija: Identifikacija lokaliteta pogodnih

za razvitak sportova i rekreacije na vodi
Sport i rekreacija: Ukljuenje aspekta sporta i

rekreacije u planove o gradnji vienamjenskih
akumulacija
Mineralne i geotermalne vode: Nastavak provedbe

istranih radova sa izradom planova o dugoronoj
uporabi ovih voda, sa naglaskom na vienamjensku
uporabu
4.2.1.8.
4.2.1.9.
4.2.1.10.
Izraeni planovi o vienamjenskoj

uporabi mineralnih i geotermalnih voda
uz sudjelovanje i po osnovu uvjeta
sektora upravljanja vodama
Pogodni lokaliteti za razvitak sporta i

rekreacije na vodi odreeni uz
sudjelovanje i postavljene uslove od
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
FMPV - sektor "vodoprivrede",

Ribarstvo: Osiguranje sudjelovanja sektora voda u

izradi planova o razvitku ribarstva u smislu toplo i
hladnovodnih ribnjaka te razvitku kaveznog uzgoja
4.2.1.7.
2014. g.
Planovi o razvitku ribarstava uraeni

po osnovu uslova postavljenih od
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost
FMPK, FMPV, AVP Sava i AVP

Jadran
4.2.1.6.

provedbu mjera
Rekonstrukcija i obnova pojedinih

plovnih puteva izvrena uz
sudjelovanje sektora upravljanja
vodama. Izraeni planovi o
vienamjenskim vodnim sustavima
ukljuuju i aspekt plovidbe
Planirani rok
realizacije
mjera
2009-2021
god. kao
kontinuirana
djelatnost

mjera
Plovidba: Osiguranje sudjelovanje sektora voda u

djelatnostima rekonstrukcije i obnavljanja postojeih
plovnih puteva te ukljuenje aspekta plovidbe u
planove o formiranju vienamjenskih akumulacija
R. broj

Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
4.2.1.11.
R. broj
Mineralne i geotermalne vode: Izrada planova o

provedbi mjera zatite ovih voda
FMERI, FMPV

mjera
2014. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Ukupno 4.
Meusuma 4.2.1.
Izraeni planovi o mjerama zatite

izvorita mineralnih i geotermalnih
voda koja se koriste ili se, u planskom
razdoblju Strategije, planiraju koristiti,
na osnovama suradnje sektora
rudarstva i upravljanja vodama.

provedbu mjera
1.166.000.000,00
3.500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

2
hrv
Travanj 2010.
2
5.1.1.6.
5.1.1.5.
5.1.1.4.
5.1.1.3.
5.1.1.2.
5.1.1.1.
5.1.1.
5.1.
R. broj
Postizanje i odravanje dobrog stanja

povrinskih i podzemnih voda radi zatite
akvatine flore i faune i potreba korisnika
voda
Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno
podruje Save i Vodno podruje Jadranskog mora
Izrada metodologije za odreivanje tipova vodnih
tijela povrinskih voda i za karakteriziranje vodnih
tijela povrinskih i podzemnih voda (2011 g.)
Definiranje referentnih uvjeta za klasifikaciju
ekolokog stanja i doputenih graninih vrijednosti
parametara kemijskog kvaliteta za klasifikaciju
kemijskog stanja vodnih tijela povrinskih voda
Definiranje parametara kvantitativnog i kemijskog
kvaliteta za klasifikaciju stanja vodnih tijela
podzemnih voda
Uspostava sustava nadzora kvaliteta povrinskih i
podzemnih voda koji e proizii iz Programa
monitoringa.
(Po Aneksu 5 Okvirne direktive o vodama: Razvitak
monitoringa povrinskih i podzemnih voda prema
usvojenim Planovima: Monitoring ekolokog statusa
i kemijskog statusa povrinskih voda i Monitoring
kemijskog statusa podzemnih voda).
Izrada i objavljivanje akta o sadraju i Nainu
donoenja Plana upravljanja vodama Radni plan za
pripremu Plana upravljanja vodama
Izrada Plana upravljanja vodama, po elementima
utvrenim Zakonom o vodama FBiH, ukljuujui
Program mjera
ZATITA VODA

mjera
2015 g.
2010. g.
2014. g.
2011. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Meusuma 5.1.1.
Godinje izvjee sa svim

kvantificiranim i opisnim podacima
Izraeni, usvojeni i objavljeni Propisi,

od strane Vlade FBiH, sukladno
lanku 43. ZOV FBiH

provedbu mjera
24.060.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Periodina evaluacija rezultata primijenjenih mjera i

daljnja istraivanja u cilju dobivanja boljih i tonijih
osnova za donoenje odluka.
Smanjenje emisije tetnih i toksinih materija koje

produciraju pojedini industrijski zagaivai kroz
uspostavu sustava dozvoljenog isputanja i
principa "zagaiva plaa"
Uspostava i odravanje registra industrijskih

zagaivaa
5.1.2.4.
5.1.3.
5.1.3.1.
FMPV, AVP Sava i AVP Jadran uz

suradnju sa FMERI i FMOT ,
federalna i kantonalne uprave za
inspekcijske poslove
Kanton, opina, grad, JKP; uz

suradnju FMPV i agencija
Kantoni i opine

mjera
5.1.2.3.
Naselja od 2 000 10 000 ES

Naselja od 10 000 - 15 000 ES
Naselja preko
15 000 ES
Poveanje stupnja obuhvaenosti stanovnitva

kanalizacijskim sustavima i izgradnja odgovarajuih
ureaja za tretman otpadnih voda
Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih

otpadnih voda
Donoenje odluka o nainu prikupljanja, odvoenja i
tretmana otpadnih voda, sukladnih ZOV-u FBiH,
lanak 54.
Izrada smjernica i vodia kao potpore u odabiru i

standardizaciji odgovarajuih tehnologija tretmana
urbanih otpadnih voda, i obrade mulja, usklaenih sa
zahtjevima o kvalitetu efluenta prema vaeim
pravilnicima.
5.1.2.2.
5.1.2.1.
5.1.2.
R. broj
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Publiciranje zakljuaka i strune

prezentacije
2014-2021
god. kao
periodina
djelatnost
Uspostavljen registar industrijskih

zagaivaa uz redovite periodine
nivelacije
Meusuma 5.1.2.
Publiciranje zakljuaka i strune

prezentacije
2010. g.
UKUPNO:
70% - 197.500 St.

75% - 125.000 St.
90% - 917.000 St.
1.239.500 Stanovnika
Broj stanovnika obuhvaenih prema

slubenim evidencijama
2018.g. kao
prva faza,
krajnji rok
202.3 g.
2023. g.
2023. g.
2018. g.
Izvjee o opinama koje su donijela

odluke

provedbu mjera
2011. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
703.505.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Opina, grad, kanton, industrijski
zagaivai uz suradnju FMOT i
FMPV
Opina, grad, kanton, industrijski
zagaivai uz suradnju FMOT i
FMPV
Rudnici i industrijski zagaivai uz
suradnju FMOT i FMPV
Prioritetno uklanjanje divljih odlagalita smea, i

otpadnog materijala, iz zona koje imaju negativan
uticaj na povrinske i podzemne vode.
Sanacija postojeih i izgradnja novih odlagalita

krutog otpada prema Strategiji upravljanja otpadom
i planovima koji e biti uraeni sukladno vaeim
europskim direktivama
Uspostava kapaciteta za adekvatno prikupljanje i

zbrinjavanje rudnikog i industrijskog otpada
5.1.4.1.
5.1.4.2.
5.1.4.3.
5.1.3.3.
5.1.4.

Jadran i zagaivai
Uspostava sustava kontinuiranog monitoringa

efluenta od strane zagaivaa te jaanje kontrolnog
monitoringa od strane organizacija koje upravljaju
vodama
Smanjenje koliina zagaenja koje dospijeva u

povrinske i
podzemne vode sa ustrojenih i divljih odlagalita
krutog otpada
FMPV, FMOT, AVP Sava i AVP

Jadran i mjerodavna kantonalna
ministarstva

mjera
Djelotvorno izdavanje prethodnih vodnih

suglasnosti u cilju izdavanja okolinih dozvola
5.1.3.2.
R. broj
Broj i vrsta industrijskih i

rudnikih pogona
obuhvaenih organiziranim
sustavom
Kontinuirana
djelatnost
2021. g.
Meusuma 5.1.4.
Stupanj obuhvaenost
organiziranim sustavom
prikupljanja i konane
dispozicije otpada
Stupanj gotovosti i datum zadnjeg

auriranja podataka.
Kontinuirana
djelatnost
2021. g.
2015. g.
Meusuma 5.1.3.
Broj uspostavljenih sustava za praenje

produkcije zagaenja koje dospijeva u
vode industrijskih zagaivaa
Broj i vrsta vodnih akata vezanih za

izdavanje okolinih dozvola
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost

provedbu mjera
Planirani rok
realizacije
mjera
Sredstva
planirana
Strategijom
zatite okolia
500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
5.1.5.1.
2
5.1.6.2.
5.1.6.1.
5.1.6.
5.1.5.3.
5.1.5.2.
Kvantificiranje tereta zagaenja od poljoprivredne

djelatnosti na podrujima gdje je izraen uticaj kroz
uspostavu odgovarajueg sustava praenja i kontrole
Provedba multidisciplinarnih istraivanja radi

utvrivanja utjecaja vezanih za upravljanje umama
na kvalitativno- kvantitativni reim voda
Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za

upravljanje umama
Sudjelovanje u donoenju umsko-gospodarskih
osnova kao planskih dokumenata koji u sebi sadre i
nain uporabe umskih resursa/prostora na
podrujima gdje postoji zajedniki interes korisnika
voda i organa koji gazduju umama
Sudjelovanje sektora voda u izradi agrookolinog

programa FBiH, kao dijela integralnog sustava za
upravljanje zemljitem, sa naglaskom na zatitu
voda
Primjena zasade dobre poljoprivredne prakse kroz
realiziranje akcijskih planova i vodia u koje su
ukljuene mjere koje se odnose na odrivu uporabu
gnojiva i zatitnih sredstava
Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih

djelatnosti
5.1.5.
R. broj

ministarstva AVP Sava i AVP Jadran

ministarstva, AVP Sava, AVP Jadran
Periodino meusektorsko
izvjeivanje o toku realizacije
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
Vlada Federacije BiH, FMPV

suradnja sektora vodoprivrede i
poljoprivrede
Broj provedenih istraivanja na ovu

temu
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
Meusuma 5.1.6.
Pregled vaeih umsko- gospodarskih

osnova.
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
Meusuma 5.1.5.
Meusektorsko izvjeivanje
Definiran broj i veliina podruja

obuhvaenih monitoringom.

provedbu mjera
2011
2010-2021
g.
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
FMPV, AVP Sava, AVP Jadran
FMPV, AVP Sava, AVP Jadran

mjera
250.000,00
320.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
FMPV, AVP-a uz suradnju sa
FMPK i FMOT
Razrada procedura u postupku izdavanja okolinih

dozvola uz osiguranje uea predstavnika sektora
voda kroz djelotvorno izdavanje vodnih suglasnosti
za rekonstrukciju postojeih i izgradnju novih
prometnica
Uspostava zatienih podruja sukladno ZoV-u

FBiH
Uspostava, tehnikih i administrativnih, zona

sanitarne zatite izvorita vode za pie javnih i
lokalnih vodovoda iji kapacitet prelazi 10 m3/dan.
5.1.8.2.
5.1.9.
5.1.9.1.
Opine, gradovi, kantoni, FMPV,

FMPV, AVP-a uz suradnju sa

FMPK i FMOT
Istraivanja utjecaja zagaenja od svih vrsta prometa
5.1.8.1.
Kantoni i opine uz suradnju sa

FMPV, AVP-a
FMPV, AVP Sava i AVP Jadran uz

suradnju opina, Federalni fond za
zatitu okolia

mjera
Izrada smjernica, definiranje normi i izgradnja

kanalizacijskih sustava i ureaja za tretman otpadnih
voda za oko 25% stanovnika koji ive u naseljima
do 2.000 stanovnika
Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i

tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000
stanovnika
Pokretanje i realizacija pilot-projekta sa ciljem
utvrivanja prihvatljivih tehnologija za manja
naselja
5.1.8.
5.1.7.2.
5.1.7.1.
5.1.7.
R. broj
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2012. g. i u
kontinuitetu
2012-2021.
g.
Izvjee o stupnju realizacije i broju

obuhvaenih stanovnika
2010-2021.
g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Broj obuhvaenih vodovoda Izvjeivanje na godinjoj razini
Meusuma 5.1.8.
Broj izdatih okolinih dozvola / vodnih

akata
Objavljeni rezultati specifinih

istraivanja uz pokazatelje monitoringa
Ukupno: 338.000 - Stanovnika

Meusuma 5.1.7.
Publiciranje rezultata pilot-projek(a)ta

provedbu mjera
2012. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
220.000,00
186.150.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
FMPV-sektor "vodoprivrede" i
sektor poljoprivrede
Izrada tehnikih podloga te donoenje odluka o

proglaenju podruja osjetljivih na nutrijente i
odgovarajuim programom monitoringa

proglaenju zatienih podruja vezanih za stanita
akvatinih i poluakvatinih biljnih i ivotinjskih
vrsta
Uspostava baze podataka o statusu vodnih tijela

povrinskih i podzemnih voda po Vodnim
podrujima i njegova integracija u ISV-a
5.1.9.3.
5.1.9.4.
5.1.9.5.
5.1.9.6.
25
FMPV, AVP-a
FMPV, AVP-a, FMOT
FMPV, FMOT, AVP-a, FMPU,

FMZ

proglaenju podruja namijenjenih sportu i rekreaciji
na vodama
5.1.9.2.

mjera

FMOT

proglaenju podruja namijenjenog zatiti
ekonomski vanih akvatinih vrsta sukladno
aktualnim propisima
R. broj
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
37.685.000,00
952.690.000,00
Ukupno 5.
Potrebna
ulaganja (KM)
Meusuma 5.1.9.
Izvjeivanje na godinjoj razini
Izvjeivanje na godinjoj razini o

broju zatienih podruja
Godinje izvjeivanje sa brojem

podruja osjetljivih na nutrijente -
Izvjeivanje na godinjoj razini sa

ocjenom stanja
Izvjeivanje na godinjoj razini o

broju zatienih podruja

provedbu mjera

hrv
Travanj 2010.
2
6.1.1.5.
6.1.1.4.
6.1.1.3.
6.1.1.2.
6.1.1.1.
6.1.1.
6.1.
R. broj
Osiguranje funkcionalnosti postojeih zatitnih

objekata od tetnog djelovanja voda
Potpora planiranju i formiranju vienamjenskih
vodnih sustava, (tamo gdje se efekti tih objekata
manifestiraju na irem prostoru i veem broju
znaajnih gospodarskih i drugih objekata), uz
prvenstvenu suradnju sa sektorima energetike,
poljoprivrede i prostornog planiranja.
Koordinirano djelovanje sektora voda i
poljoprivrede radi revitaliziranja postojeih
melioracijskih sustava te omoguavanje njihovog
razvitka sukladno planovima i potrebama
poljoprivrednih potroaa i potrebama zatite naselja
od negativnih utjecaja unutarnjih voda
Izgradnja zatitnih objekata od velikih voda na

ugroenim podrujima po prioritetima
Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim

pojavama
Obnova i sanacija postojeih te izgradnja i
odravanje sustava zatitnih vodnih objekata u
cilju poveanja stupnja sigurnosti obrane od
poplava
Rekonstrukcija postojeih objekata zatite od
poplava do potrebne razine zatite koji odgovara
znaaju branjenog prostora i obimu tete koja bi
mogla nastati eventualnom poplavom velikim
vodama odreenog ranga pojave
Planirani rok
realizacije
mjera
FMPV, kantoni, opine i ostali

korisnici zemljita

FMERI

opine
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
ZATITA OD VODA

mjera
Meusuma 6.1.1.
Periodino izvjee o stupnju revitaliziranja

postojeih melioracijskih sustava
Usvojeni planovi o formiranju

vienamjenskih vodnih sustava sa zatitom
od velikih voda kao jednom od namjena
Periodino izvjee o stanju objekata

za zatitu od voda

provedbu mjera
535.500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
289
Izvjee o stanju i stupnju koordinacije

pri upravljanju vodama na potencijalno
ugroenim podrujima
2010. -2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost

FMERI, Kantoni , Opine i Civilna
zatita
Meusuma 6.1.2.
Izvjee o stanju sustava monitoringa.

Izraene upute obavjetavanja i
uzbunjivanja.
Mape i Planovi izraeni, prezentirani i

usvojeni
Periodino izvjee o stupnju provedbe

operativnih planova

provedbu mjera
2010. 2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2013. g.
2015. g.
2017. g.
(2023 g.)
2010-2021 g.
kao
kontinuirana
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera

FMERI, J.P. Elektroprivreda BiH d.d.
Sarajevo, J.P. Elektroprivreda HZHB
d.d. Mostar, FHMZ
FMPV, AVP Sava i

AVP Jadran

Federalna i kantonalne uprave civilne
zatite, FHMZ

mjera
Uredba o vrstama i sadraju planova zatite od tetnog djelovanja voda. (Sl. novine Federacije BiH, br.26/09 od 15.4.2009.)
6.1.2.4.
6.1.2.3.
Izrada preliminarne procjene poplavnog rizika,

mapa opasnosti i mapa rizika od poplava, te izrada
Planova upravljanja poplavnim rizikom:289
Preliminarna procjena poplavnog rizika
Mape opasnosti i rizika od poplava
Planovi upravljanja poplavnim rizikom
Revizija Planova upravljanja poplavnim rizikom
Uspostava baze podataka, (u okviru informacijskog
sustava voda ISV), i fleksibilnog sustava
monitoringa u cilju dostavljanja podataka o
vodostajima, protjecajima i padalinama. Uspostava
modela prognoze protjecaja i upravljanja
akumulacijama. Definiranje naina obavjetavanja i
uzbunjivanja.
Koordinacija rada specijalistikih slubi:
(meteoroloke, korisnika akumulacija, prostornih
planera, slubi za zatitu i spaavanje ljudi), kao i
jedinica lokalne uprave, poljoprivrednika, ekologa,
umara, nevladinih organizacija, poduzetnika,
graana i medija.
Izrada i provedba operativnih planova obrane od

poplava i leda
6.1.2.1
6.1.2.2.
Izrada i donoenje Planova za zatitu od tetnog

djelovanja voda
6.1.2.
R. broj
60.500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2
Sanacija teta od erozije
Uspostava Programa za borbu protiv sue
Ukljuenje u djelatnosti EU-e vezane za nedostatak

vode
6.1.4.
6.1.4.1.
6.1.3.2.
6.1.3.3.

opine
Provedba opih protuerozivnih mjera, to

podrazumijeva: legislativne mjere; inoviranje karate
erozije; praenje erozivnih procesa; edukaciju
stanovnitva; integriranje problematike zatite od
erozije u prostorne planove i umske osnove.

opine

FMOT, FMPU
Izrada Programa zatite od erozije
6.1.3.1.

mjera
Smanjenje erozije
6.1.3.
R. broj
2010. -2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010 .-2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2010. -2021.
g. kao
kontinuirana
djelatnost
2012. g.
Planirani rok
realizacije
mjera
Meusuma 6.1.4.
Planovi djelatnosti pri situacijama

nedostatka voda uraeni i po osnovu
sudjelovanja dektora upravljanja
vodama
Meusuma 6.1.3.
Izraena Strategija i Program zatite od

erozije. Izvjee o protuerozivnim
mjerama i sanaciji teta od erozije

provedbu mjera
1.500.000,00
23.000.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv
Travanj 2010.
2

mjera

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Federalno ministarstvo financija
Federalno ministarstvo pravde
Federalni hidrometeoroloki zavod Sarajevo
Agencija za Vodno podruje rijeke Save, Sarajevo
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora, Mostar
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Prikaz skraenica:
Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe-ruenja ili prelivanja

ustava
Izrada periodinih Studija stanja i stabilnosti
postojeih objekata koji su u funkciji, kao i u izradi
Studija utjecaja plavnog talasa, (primarnog i
FMERI, vlasnici, korisnici
sekundarnog), na ljude i materijalna dobra na
plavnom podruju
Izrada Studija ranog upozoravanja ljudi na opasnost
od plavnog talasa, odnosno poplave, instaliranje
FMERI, vlasnici, korisnici
automatskih mjernih stanica i dojavljivaa vodostaja
na svim veim vodotocima i nizvodno od ustava
FMPV
FMOT
FMPU
FMON
FMZ
FMPK
FMERI
FMF
FMP
FHMZ
AVP Sava
AVP Jadran
Ministar
6.1.5.2.
6.1.5.1.
6.1.5.
R. broj
2010. -2021.
g. kao kont.
djelatnost
2010. -2021.
g. kao kont.
djelatnost
Planirani rok
realizacije
mjera
www.fmpvs.gov.ba
www.fmoit.gov.ba
www.fmpu.gov.ba
www.fmon.gov.ba
www.fmz.gov.ba
www.fmpik.gov.ba
www.fmeri.gov.ba
www.fmf.gov.ba
www.fmp.gov.ba
www.fhmzbih.ba
www.voda.ba
www.jadran.ba
SVEUKUPNO:
Ukupno 6.
Meusuma 6.1.5.
Izvjee o provedbi propisa

provedbu mjera
2.760.695.000,00
621.000.000,00
500.000,00
Potrebna
ulaganja (KM)

hrv

5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA
5.2.
Pregled potrebnih ulaganja - Cijene provedbe planiranih mjera
Cijene provedbe planiranih mjera su, u prethodnoj Tabeli 5.1., prikazane po osnovnim oblastima
djelovanja sektora voda: uporaba, zatita i zatita od voda, te pravni i ekonomski okvir djelovanja, i
osnaenje institucionalnog okvira upravljanja vodama.
Ukupna suma sredstava potrebnih za ostvarenje zacrtanih ciljeva upravljanja vodama za naredno
plansko razdoblje Strategije od 12 godina iznosi: 2.760.695.000 KM290. Po oblastima djelovanja
sektora upravljanja vodama, ova sredstva iznose: (i) uporaba voda: 1.166.000.000 KM; (ii) zatita
voda: 952.690.000 KM; (iii) zatita od voda: 621.000.000 KM, te za provedbu mjera u cilju
institucionalnog organiziranja i ojaavanja sektora voda u Federaciji BiH: 11.200.000 KM. Za
provedbu mjera definiranih pravnim i ekonomskim okvirom djelovanja za navedeno razdoblje bit e
potrebno 4.025.000 KM, odnosno 5.780.000 KM.
5.2.1.
Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja
Djelatnosti planirane stratekim ciljevima: (i) Pravna i institucionalna reforma sektora voda, koja
proizlazi iz potrebe za prilagoavanjem novim drutvenim uvjetima, uz prilagoavanje zahtjevima
EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabiliziranja i pridruivanja BiH EU, (ii)
Adekvatna integracija oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veu
zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodama, (iii) Poboljanje
uinkovitosti, unapreenje transparentnosti i poveanje odgovornosti u upravljanju vodama, (iv)
Osiguranje financijske odrivosti u upravljanju vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga uz
postupno uvoenje ekonomske cijene vode, iziskuju materijalna sredstva u iznosu od 9.805.000
KM.
Za ostvarenje stratekog cilja za institucionalni okvir djelovanja: Djelotvorna institucionalna
organizacija i administracija, sposobna za provedbu procesa pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u
sektoru voda, bit e potrebno 11.200.000 KM.
5.2.2.
Uporaba voda
Ostvarenje dvaju stratekih ciljeva ove oblasti: (i) Poveanje opsega i poboljanje javne
vodoopskrbe, (ii) Osiguranje uvjeta za odrivu uporabu voda u oblastima iji razvitak ovisi od
interesa trita, iziskuje investiranje od 1,166 milijardi KM, to za planirano poveanje broja
stanovnika u opsegu sustava javne vodoopskrbe, za oko 883.000, daje vrijednost jedinine
investicije od 1.320 KM/st.
5.2.3.
Zatita voda
Za ovu oblast planirano je dostizanje stratekog cilja: (i) Postizanje i odravanje dobrog stanja
povrinskih i podzemnih voda radi zatite akvatine flore i faune i potreba korisnika voda, za ta su
potrebna ukupna sredstva od 952,69 milijuna KM. U odnosu na prognozirani broj stanovnika koji
e se nai u opsegu proirenih kanalizacijskih i sustava za tretman otpadnih voda (1.577.500),
dobivena jedinina investicijska vrijednost je 604 KM/st.
290
Trokovi odravanja postojeih i objekata planiranih Strategijom su uraunati u navedenu investicijsku vrijednost za
oblast zatita od voda, dok se za oblasti uporabe i zatite voda ovi trokovi planiraju pokriti cijenama usluga.
Travanj 2010.
290
hrv

5.2.4.
Zatita od voda
Dostizanje stratekog cilja: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrolokim pojavama, uz provedbu
mjera radi ostvarenja operativnih ciljeva: (i) Obnova i sanacija postojeih, te izgradnja i odravanje
sustava zatitnih vodnih objekata u cilju poveanja stupnja sigurnosti obrane od poplava; (ii) Izrada
i donoenje Planova za zatitu od tetnog djelovanja voda; (iii) Smanjenje erozije; (iv) Uspostava
programa za borbu protiv sue, (v) Prevencija i primjeivost za sluaj katastrofe-ruenja ili
prelivanja ustava, podrazumijeva investicijska ulaganja od 621 milijuna KM.
5.2.5.
Dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije
Dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije od 12 godina je uraena na osnovu

planiranih rokova za realiziranje pojedinih mjera koji su, umnogome, pod utjecajem procesa
pridruivanja EU i zahtjevima prihvaenog SSP-a Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Plansko
razdoblje Strategije je, u ovom sluaju, podijeljeno na tri etverogodinja razdoblja, u kojima se
planira provedba investicijskih mjera: 2010.-2014., 2014.-2018. i 2018.-2022. god. Po navedenim
razdobljima je potrebno realizirati slijedea sredstva:
2010.-2014. g.
2014.-2018. g.
2018.-2022. g.
Ukupno:
641.284.000 KM
1.019.763.500 KM
1.099.647.500 KM
2.760.695.000 KM
23%
37%
40%
100%
Kao to se vidi, u prvom kvartalnom razdoblju je potrebno realizirati oko 23% sredstava, odnosno
to je razdoblje u kojem je potrebno ostvariti veinu mjera iz pravnog i institucionalnog okvira
djelovanja, kao i odreeni dio mjera iz oblasti uporabe, zatite i zatite od voda koje
podrazumijevaju provedbu istranih radova i izrade investicijsko-tehnike dokumentacije. Naredna
dva kvartalna razdoblja podrazumijevaju potpuno dostizanje zacrtanih ciljeva iz oblasti uporabe,
zatite i zatite od voda, to e iziskivati znaajnije investicije od 37, odnosno 40% od ukupnih.
Ilustrativna dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije je prikazana na Slici 5.2.1.

Travanj 2010.
291
hrv
Travanj 2010.
29
Investicijska vrijednost u 1 000 000 KM
(KM)
(KM)/4 god.
2.760.695.000
514.250.000
254 940 875 KM
1 019 763 500 KM
2018. godina
641.284.000
160.321.000
1.019.763.500
254.940.875
89.993.750
164.947.125
2014.-2018. g. (KM/god.)
Vrijednosti investicija po
HWYHURJRGLQMLPUD]GREOMLPD
(KM)
9ULMHGQRVWLJRGLQMLK
LQYHVWLFLMVNLKVUHGVWDYD
(KM/god.)
2.760.695.000
1.099.647.500
274.911.875
274.911.875
2018.-2022. g. (KM/god.)
2.199.295.000
274 911 875 KM
1 099 647 500 KM
Godinje investicije po planskim razdobljima:
47.150.000
2010.-2014. g. (KM/god)
11.787.500
38.568.750
109.964.750
160 321 000 KM
641 284 000 KM
2014. godina
Slika 5.2.1.: Dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije upravljanja vodama FbiH
Ukupno:
(KM/god.)
Plan. mjere za razdoblje 2010.-2014. g.

Planirane
2010.-2014. g.
investicije
2010.-2018. g.
(KM)
2010.-2022. g.
Ukupno planirano (KM):
1.800,00
1.700,00
1.600,00
1.500,00
1.400,00
1.300,00
1.200,00
1.100,00
1.000,00
900,00
800,00
700,00
600,00
500,00
400,00
300,00
200,00
100,00
2022 godina
Dinamika investiranja u planskom periodu Strategije upravljanja vodama FBiH


hrv

5.2.6.
Procjena moguih izvora i uvjeta financiranja provedbe mjera radi

ostvarenja ciljeva Strategije upravljanja vodama FBiH
U Zakonu o vodama Federaciji BiH, u lanku 168., navode se izvori sredstava namijenjeni za
obavljanje poslova i zadataka odreenih tim Zakonom, i to: (i) ope vodne naknade; (ii) posebne
vodne naknade (PVN); (iii) prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra; (iv) prorauni
Federacije, prorauni kantona, prorauni grada i opine; (v) kreditna sredstva; (vi) sredstava
osigurana posebnim zakonom; (vii) donacije i ostala sredstva sukladna zakonu.
Od ostalih sredstava, sukladnih zakonu, koncesije po osnovu naknada za uporabu vodnih resursa e
sigurno predstavljati vrlo vanu kategoriju.291 Prihod po osnovu koncesija se raspodjeljuje na
opine, kantone i Federaciju u odreenom omjeru.292 Ova sredstva se mogu usmjeravati i ka
financiranju projekta sektora voda za realiziranje ciljeva i zadataka koji su u ovlatenju opina,
kantona ili Federacije. Dodjela koncesija po BOT (Build-Operate-Transfer) modelu u sektoru voda
podrazumijeva izgradnju, rekonstruiranje i financiranje kompletnog objekta, ureaja, njegovu
uporabu i predaju nakon isteka ugovorenog roka. Osim BOT modela, u financiranju projekta koji
zahtijevaju dugo razdoblje povrata sredstava i velike rizike u predvianjima, mogu se koristiti i
kombinirana financiranja tzv. javno-privatno partnerstvo (PPP-Public Private Partnership) koje
podrazumijeva zajedniko ulaganje i zajedniki rizik javnog sektora i privatnog kapitala.
Naravno, pored ovih, znaajna sredstva za pokrie planiranih rashoda u oblasti upravljanja vodama
predstavljaju prihodi ostvareni pruanjem usluga neposrednim korisnicima objekata za uporabu i
zatitu voda od zagaivanja.
Okvirni iznos ope vodne naknade na godinjoj razini u Federaciji BiH iznosi oko 12,6
milijuna KM. Za plansko razdoblje Strategije od 12 godina, to iznosi oko 150 mil. KM.
(Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 60 mil. KM; kantonalni prorauni - 45% ili 67,5 mil. KM i
Fond za zatitu okolia Federacije BiH 15% ili 22,5 mil. KM). Od ovog iznosa, realno raspoloiva
sredstva za financiranje iskazanih potreba u sektoru voda iznose cca 132 milijuna KM, i to
agencije za vode 42 mil. KM, kantonalni prorauni 67,5 mil. KM i Fond za zatitu okolia
Federacije BiH 22,5 mil. KM. (Umanjeni iznos od 18 mil. KM predstavlja trokove rada i
poslovanja, te tekuih priuva agencija za vode u iznosu od cca 30% ukupnih sredstava po osnovu
vodnih naknada).
Okvirni iznos posebnih vodnih naknada (PVN) u Federaciji BiH je 31.7 milijuna KM, na godinjoj
razini. Za plansko razdoblje Strategije od 12 godina, to iznosi oko 380 milijuna KM, pod uvjetom
100% naplate293. Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 152 mil. KM; kantonalni prorauni - 45%
ili 171 mil. KM; Fond za zatitu okolia Federacije BiH 15% ili 57 mil. KM). Realno raspoloiva
291
Zakoni kojima je ustrojena oblast koncesija u BiH su: (i) Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH,
br. 32/02); (ii) Zakon o koncesijama Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 40/02) i kantonalni zakoni o
koncesijama.
292
Na 46. sjednici Vlade Federacije BiH, odrane u Sarajevu, 21.2.2008., Vlada je obvezala Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva da pristupi sporazumnim izmjenama ugovora o koncesijama, na nain da se
prilagode obliku i sadrini ugovora propisanim Zakonom o koncesijama i Pravilima o odreivanju naknada za
koncesije. Privredna drutva koja u svojoj djelatnosti koriste vodu, ukljuujui i ona koja koriste vodu za proizvodnju
elektrine energije obvezna su, prema miljenju Vlade, sukladno Zakonu o koncesijama, zakljuiti ugovore o
koncesijama, uz odreivanje naknade za koncesiju to e ga prethodno definirati mjerodavno ministarstvo. Inicijativu
za zakljuivanje ovih ugovora treba da pokrene Povjerenstvo za koncesije iz mjerodavnosti FBiH.
293
Stupanj naplate bi trebao da se znaajno povea izmjenom Zakona o Poreskoj upravi i preuzimanju mjerodavnosti od
strane Poreske uprave za naplatu ope i PVN-a

Travanj 2010.
293
hrv

sredstva za financiranje iskazanih potreba u oblasti upravljanja vodama, po ovom osnovu, iznose
cca 335 milijuna KM, i to agencije za vode 107 mil. KM; kantonalni prorauni 171 mil. KM; Fond
za zatitu okolia Federacije BiH 57 mil. KM. (Umanjeni iznos od 45 mil. KM predstavlja trokove
rada i poslovanja, te tekuih priuva agencija za vode u iznosu od cca 30% ukupnih sredstava po
osnovu vodnih naknada).
U ukupnom iznosu od 467 milijuna KM, realno raspoloivi iznos sredstava za pokrie rashoda
predvienih Strategijom, a prikupljenih po osnovu vodnih naknada u planskom razdoblju od 12
godina, rasporeen je na slijedei nain:
i.
ii.
iii.
Agencije za vode 149 mil. KM;

Kantonalni prorauni 238,5 mil;
Fond za zatitu okolia Federacije BiH 79,5 mil. KM.
Uporaba prihoda po osnovu vodnih naknada regulirano je lankom 178. Zakona o vodama, gdje su
tono navedeni naini na koje sredstva mogu koristiti agencije za vodna podruja (prvenstveno za
zatitu od voda); kantonalni prorauni (vodoopskrba, zatita voda, i zatita od voda); te Fond za
zatitu okolia Federacije BiH (prvenstveno za sufinanciranje infrastrukture za zatitu voda od
znaaja za FBiH).
U nastavku se daje okvirna struktura sredstava za tri osnovne oblasti djelovanja sektora voda:
uporaba, zatitu i zatitu od voda.
Sredstva potrebna za oblast uporabe voda u ukupnom planiranom iznosu od 1.166.000.000 KM

bila bi okvirno osigurana iz slijedeih izvora:
UPORABA VODA
Kantonalni prorauni
Proraun Federacije BiH
Sredstva JKP-a
Opine
Meunarodne finance. institucije
UKUPNO:
212.300.000 (18,2%)
133.500.000 (11,4%)
230.000.000 (19,7%)
40.200.000 (3,5%)
550.000.000 (47,2%)
1.166.000.000
Po osnovu ostalih proraunskih prihoda
Kroz proraune ili izdavanjem obveznica

Kreditna zaduenja i predpristupni fondovi EU
-
Sredstva potrebna za zatitu voda u ukupnom planiranom iznosu od 952.690.000 KM bila bi

okvirno osigurana iz slijedeih izvora:
ZATITA VODA
Kantonalni prorauni
Kantonalni prorauni
Sredstva JKP-a
Opine
Meunarodne finance. institucije
UKUPNO:
88.490.000 (9,3%)
100.000.000 (10,5%)
79.500.000 (8,3%)
150.000.000 (15,7%)
100.000.000 (10,5%)
60.000.000 (6,3%)
374.700.000 (39,4%)
952.690.000
Po osnovu prihoda od vodnih naknada

Kroz proraune ili lokalne obveznice
Kreditna zaduenja i predpristupni fondovi EU
-

Travanj 2010.
294
hrv

Sredstva potrebna za zatitu od voda u ukupnom planiranom iznosu od 621.000.000 KM bila bi

okvirno osigurana iz slijedeih izvora:
ZATITA OD VODA
Agencije za vodna podruja
Kantonalni prorauni
Kantonalni prorauni
Sredstva privatizacije
Opine
UKUPNO:
149.000.000 (24%)
150.000.000 (24,2%)
150.000.000 (24,2%)
100.000.000 (16,1%)
40.000.000 (6,4%)
32.000.000 (5,1%)
621.000.000

Kroz proraune ili komunalne obveznice
Rekapitulacija moguih izvora sredstava je data u narednoj tabeli:

REKAPITULACIJA
1
2
3
4
5
6
7
8
9
(KM)
Kantonalni prorauni po osnovu prihoda od vodnih

naknada
Kantonalni prorauni po osnovu ostalih
proraunskih prihoda
Sredstva JKP-a
Opine
Agencije za vodna podruja
Sredstva privatizacije
Meunarodne financ. institucije
UKUPNO:
(%)
238.490.000
8,7
462.300.000
383.500.000
330.000.000
132.200.000
149.000.000
40.000.000
924.700.000
79.500.000
2.739.690.000
16,9
14,0
12,0
4,8
5,4
1,5
33,8
2,9
100,00
Tabela 5.2.6.1. Rekapitulacija moguih izvora sredstava za pokrie planiranih trokova provoenja mjera po SUV-u
Federacije BiH po osnovnim oblastima djelovanja sektora voda (uporaba, zatita i zatita od voda)294
Ako bi se ukupno potrebna sredstva raspodijelila ravnomjerno na svih 12 godina planskog

razdoblja, prosjeno bi u svakoj godini trebalo da se osigura cca 230 M KM. Ali, Strategija nudi i
druge opcije u pogledu dinamike investiranja, koja ne bi bila linearna. Ne moe se dostatno
precizno navesti kolika su postojea ukupna izdvajanja u vodnom sektoru na godinjoj razini. Ovo,
prvenstveno, zbog nemogunosti uvida u kompletne podatke o izdvajanjima svih aktera u sektoru
voda (uglavnom su raspoloivi podaci za agencije za vodna podruja), kao i promjenljivih kreditnih
zaduenja u razliitim godinama, to oteava izraunavanje neke karakteristine ili prosjene
veliine ovih izdvajanja na godinjoj razini. Ipak, cijeni se da e potrebna izdvajanja u narednom
razdoblju biti znaajno vea u odnosu na prethodne godine.
Ovakav trend opravdavaju neke pretpostavke: poveani stupanj naplate posebnih vodnih naknada
(zbog oekivane ukljuenosti Poreske uprave), uvoenje ope vodne naknade, oekivano uvoenje
ekonomskih cijena vode i poveanje prihoda komunalnih poduzea vodoopskrbe, oekivano
poveanje nekih naknada za uporabu vode, nove mogunosti financiranja (npr. izdavanje
komunalnih obveznica), oekivano vee uee privatnog sektora kroz aranmane o javnoprivatnom partnerstvu, itd.
Postupno uvoenje ekonomske cijene vode trebalo bi da omogui poduzeima koja se bave
vodoopskrbom, prikupljanjem i preiavanjem otpadnih voda da mogu, nakon pokria vlastitih
294
Planirano je da se potrebna sredstva za pravni, ekonomski i institucionalni okvir djelovanja, u iznosu od 21.005.000
KM, osiguraju iz proraunskih sredstava.

Travanj 2010.
295
hrv

operativnih trokova, pokriti i znaajne dijelova investicijskih trokova. Nedostajua sredstva

pokrivala bi se, prvenstveno, iz kantonalnih prorauna i Fonda za okoli, te opinskih prorauna
(iskljuivo za preiavanje odnosno zatitu voda).
Nakon toga, dio potreba pokrivat e se iz privatnih sredstava kroz razliite oblike privatnog i javnog
partnerstva, sredstava dobivenih po osnovu koncesijskih ugovora i komunalnih dionica.
Preostali dio potrebnih sredstava vjerojatno e se moi osigurati u vidu kreditnih zaduenja kod
svjetskih financijskih institucija i realiziranjem sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije.
U nastavku se daje prikaz najvanijih moguih kreditnih izvora, odnosno glavnih financijskih
institucija u Bosni i Hercegovini. Ukoliko postoji, prikazan je vrlo saet prikaz njihovog
dosadanjeg angamana u oblasti upravljanja vodama. Navedeni su i specifini uvjeti za dodjelu
kredita i, gdje je to bilo mogue, procijenjena ukupna mogue raspoloiva sredstava. Najvaniji
potencijalni kreditni izvori u Federaciji BiH, na koje se u sektoru voda u buduem razdoblju moe
raunati, su:
WB - Svjetska banka Ured u Bosni i Hercegovini,

Sredstva Europske unije: EBRD - Europska banka za obnovu i razvoj, EIB Europska
investicijska banka, KfW Entwincklungsbank,
BOR Bosanskohercegovaka banka za obnovu i razvoj.
5.2.6.1.
Svjetska banka
Svjetska banka je, sa svojim uredom u Bosni i Hercegovini (BiH), meu najvanijim potencijalnim
izvorima kreditnih sredstava. Aktivni portfelj projekata Svjetske banke u BiH- ima nekoliko
projekata vezanih za oblast upravljanja vodama: (i) Projekat razvoja zajednica financira prioritetne
projekte lokalne infrastrukture (ukljuujui i vodoopskrbu) u najsiromanijim opinama u zemlji;
(ii) Projekat urbane infrastrukture; (iii) Projekat zatite kvaliteta voda odnosi se na zatitu voda
Neretve i Bosne putem smanjenja unosa zagaenja i (iv) Projekat upravljanja Neretvom i
Trebinjicom. U pripremi su projekti za osnaenje opinskog razvoja, plovnosti rijeke Save i
natapanja poljoprivrednih povrina.
5.2.6.2.
Sredstva Europske unije
Europska unija pojavljuje se, naravno, kao jedan od izvora potencijalnih sredstava. Osnovni
potencijalni izvori se svrstavaju u dvije skupine: IPA i IPF sredstva. U nastavku se daje kratak osvrt
na njih:
Pred-pristupni instrument pomoi (IPA)295 2007.-2013. godine podrava zemlje kandidate i

potencijalne kandidate, u:
-
ispunjavanju pred-pristupnih kriterija (politike, ekonomske i kriterije vezane za acquis za

lanstvo) putem izgradnje administrativnih i sudskih kapaciteta,
295
U svrhu razvitka EU perspektive za zemlje zapadnog Balkana uspostavljen je instrument za pomo u pred-pristupnoj
fazi, Instrument for Pre-Accession Assistance IPA, po Odredbi Vijea EC-a br: 1085/2006 od 17.7.2006. godine. Po
ovom programu, Bosna i Hercegovina je u skupini potencijalnih zemalja kandidata, zajedno sa Albanijom, Crnom
Gorom i Srbijom. IPA prua financijsku pomo putem jedinstvenog i usklaenog alata zemljama sa jasnom europskom
perspektivom kojima je krajnji cilj pristup EU.

Travanj 2010.
296
hrv

pripremi za upravljanje (programiranje i provedba) pristupnih fondova Europske unije

(Kohezioni fond, strukturni fondovi i Fond za ruralni razvitak).
Odnosi EU prema zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima sa podruja

zapadnog Balkana su rukovoeni Sporazumima o stabiliziranju i pridruivanju ili perspektivom
njihovog zakljuenja. Od vlada ovih zemalja se zahtijeva ukljuenost u proces realiziranja
instrumenta IPA, poevi od same faze viegodinjeg planiranja IPA-e. IPA obuhvaa 5
komponenti i to: (i) Potpora tranziciji i institucionalnoj izgradnji, (ii) Prekogranina suradnja,
(iii) Regionalni razvitak, (iv) Razvitak ljudskih potencijala i (v) Ruralni razvitak.
Viegodinji indikativni planski dokument: (engl. Multi-annual Indicative Planning

Document-MIPD) je strateki dokument za IPA-u, i za Bosnu i Hercegovinu pokriva
komponente 1 i 2. MIPD obuhvaa razdoblje od tri godine, uz obvezu godinje revizije. MIPD
predstavlja stav Povjerenstva o glavnim podrujima intervencije i glavnim prioritetima koje
zemlja korisnica treba detaljno razraditi u nacionalnim programskim dokumentima, te u
sektorskim politikama i strategijama. Radi usklaivanja potreba i prioriteta Bosne i Hercegovine
sa potrebama i prioritetima MIPD-a, Europsko povjerenstvo osigurava proces konzultacija sa
dravnim organima, koje u ime BiH vodi Direkcija za europske integracije.
Druga vrsta sredstava EU je tzv. IPF fond (Infrastructure Project Facility) u iznosu od 32
milijuna eura, za cijelu regiju (uglavnom zemlje bive Jugoslavije i Albanija). Odluke o alokaciji
sredstava se donose direktno u Briselu.296
EU sredstva, u formi IPF-a, e biti operabilna preko slijedeih banaka, koje pripadaju tzv. skupini
IFIs (International Financial Institutions):
EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) odobrava sredstva iskljuivo po principu

projektnog financiranja (Project financing). U svom porfoliju, sektor voda banka oznaava kao
komunalnu infrastrukturu (vodoopskrbe, odvodnje i preiavanje otpadnih voda). Projektno
financiranje podrazumijeva da konani korisnik sredstava kredita mora biti u stanju da ta
sredstva i vrati i to na realnoj ekonomskoj osnovi (iz ekonomskih tarifa), a ne na bazi subvencija.
Projekti moraju imati tranzicijsku ili reformsku komponentu da bi bili financirani moraju
uvesti ekonomski zasnovane tarife, odnosno cijene usluga. Minimalni iznos pojedinanog kredita
je 5 milijuna eura. Suvereni kredit je takva vrsta kredita kada se zaduuje drava Bosna i
Hercegovina pa se kreditna sredstva prenose na krajnje korisnike sredstva. U takvim
sluajevima, kada postoji dravna garancija, uvjeti kreditiranja su kamatna stopa EURIBOR plus
1%, dok su u svim drugim sluajevima uvjeti nepovoljniji (EURIBOR plus 2 do 3 %) zbog
veeg rizika (naime, direktno se mogu zaduivati i kantoni i opine). Lokalno uee u
suverenim kreditnim aranmanima sastoji se u plaanju svih obveza po osnovu PDV-a, kao i
trokova vezanih za eksproprijaciju zemljita, ako potrebe za tim postoje u projektu. Osnovni
uvjet za dobivanje kredita je da se radi o projektu koji promovira odrivi razvitak u smislu da
banka ne trai da se kredit vraa iz prorauna nego da krajnji korisnici sredstava (npr. opinska
komunalna poduzea za vodoopskrbu), kao rezultat provedbe ekonomskih cijena svojih usluga,
budu u stanju da vrate pozajmljena sredstva. Samo na takav nain i pod takvim uvjetima, banka
ostvaruje svoju misiju, zacrtanu jo 1990. godine, da njeni projekti moraju doprinositi reformi ili
296
Banke iz skupine IFIs daju kredite za okolinske projekte kroz Infrastructure Project Facility. IFI EU sredstva
mathciraju sa kreditima, to znai da povlaei manji dio sredstava kroz IPF, znaajno vea sredstva banke odobravaju
kroz vlastita kreditna asredstva. U 2009 .godini sredstva IPF su se formirala praktino iz sredstava IPA, i za tu godinu
izdvojeno je 40 mil. eura samo za Bosnu i Hercegovinu (za tri sektora: okoli, transport i mala i srednja poduzea)

Travanj 2010.
297
hrv

tranziciji sektora, u smislu pribliavanja poslovanju tog sektora u trinim ekonomijama. to se

tie ukupnog iznosa sredstava, nije sektorski odreen, tako da sektor voda moe da se pojavi sa
znaajnim zahtjevima za kreditima, pod navedenim uvjetima. to se tie projekta u oblasti zatite
od tetnih djelovanja voda, zbog injenice da se ne moe na precizan nain identificirati krajnjeg
nosioca sredstava pod navedenim uvjetima (da mora postojati reformska komponenta), navedena
banka nije spremna da financira projekte u ovoj oblasti.
KfW Entwicklungsbank djeluje u ime Federalnog ministarstva ekonomske suradnje i razvitka

Njemake297. Sredstva za financiranje projekta u oblasti voda osigurava njemaka vlada. Poto
KfW pokriva i sektor energetike, sredstva za sektor voda su se do sada odobravala, praktino,
svake druge godine, i to u iznosu od oko 10 milijuna eura. Uvjeti za financiranje projekta iz
oblasti voda su da projekt mora biti predloen od strane drave BiH (entiteti delegiraju projekte
dravi) uz lokalno sudjelovanje, odnosno sudjelovanje opina na kojima se projekt izvodi od
20% vrijednosti projekta. Dakle, u narednom desetogodinjem razdoblju raspoloiva kreditna
sredstava iz ovog izvora iznosit e se od 40 do 50 milijuna eura. (KfW se navodi u ovom
kontekstu jer moe pristupiti sredstvima EU kroz fondove IPF-a).
5.2.6.3.
EIB (Europska investicijska banka)
(Ugovor o financiranju izmeu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Europske

investicijske banke Projekt vodovoda i kanalizacije u Federaciji BiH)
Sporazum sa Europskom investicijskom bankom koji se odnosi na financiranje izgradnje vodovoda
i kanalizacije u opinama Federacije BiH glasi na iznos od 60 milijuna eura, a projekt u cjelini
vrijedi 121 milijuna eura. Projekt se financira po standardnim uvjetima koje nudi Europska
investicijska banka (EIB). Rok otplate je 25 godina, sa 6 godina grejs perioda i trinom kamatnom
stopom. Projekti se odnose na oko 15 opina Federacije BiH koje su kandidirane za financiranje, ali
je otvoren i za nove opine koje budu imale afiniteta da koriste ovakva sredstva.
5.2.6.4.
Bosanskohercegovaka razvojna banka BOR banka
Uvjeti kreditiranja: maksimalni iznos pojedinanog kredita 1,5 milijuna maraka, maksimalni rok
otplate 8 godina, kamatna stopa 8% na godinjoj razini, zahtijevano vlastito uee korisnika kredita
od 30%. Ukupan iznos u narednom desetogodinjem razdoblju je oko 20 do 30 milijuna KM.
Podnositelji kreditnog zahtjeva mogu biti direktno i kantoni i opine.
297
U Bosni i Hercegovini je ova banka ve angairana na projektima vezanim za vodoopskrbu i prikupljanje otpadnih
voda u etiri opine u Bosni i Hercegovini (Biha, Kakanj, Derventa i Kostajica), a u pripremi je projekt izgradnje
ureaja za tretman otpadnih voda u Bihau.

Travanj 2010.
298
hrv

Strategija Vode

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Strategija Vode

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Sarajevo, oujak 2012. godine

Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo

Agencija za vodno podruje Jadranskog mora, Mostar

KONZORCIJ ZA IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA FBiH:

Drutvo za istraivanje, studije, projektiranje i konzalting

Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

TIMOVI UKLJUENI U IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA:

Federalno min. poljoprivrede vodoprivrede i umarstva

RADNI TIM KONSULTANTA:

Adnan Bijedi dipl.ing.

Odgovorni izvritelji po oblastima:

prof.dr. Slavko Bogdanovi dipl.iur.

Hidroloke analize bilanca voda:

Nino Rimac dipl.ing.

Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

MEURESORSKI KOORDINACIONI ODBOR ZA STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA:

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

SAVJETODAVNA VIJEA VODNIH PODRUJA:

Prof. Dr. Husno Hrelja

Graevinski fakultet u Sarajevu

Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

SAVJETODAVNO VIJEE VODNOG PODRUJA JADRANSKOG MORA:

mr. sc. Gordan Prskalo

Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

NADLENA KANTONALNA MINISTARSTVA

Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,

Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine

Osnovne informacije o predmetnom podruju ...................................................................... 13

Poloaj i drutveno-politiki okvir ..............................................................................................13

1.1.1. Osnovni pokazatelji .................................................................................................................................. 13

Prirodne znaajke .........................................................................................................................18

1.2.1. Opi pokazatelji ........................................................................................................................................ 18

Stanje voda ............................................................................................................................. 43

Povrinske vode .............................................................................................................................43

2.1.1. Ope kvantitativne znaajke ..................................................................................................................... 43

Podzemne vode ..............................................................................................................................76

2.2.1. Stupanj hidrogeoloke istraenosti............................................................................................................ 76

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

2.2.5. Mineralne, termalne i termomineralne vode ............................................................................................. 82

Stanje u podruju upravljanja vodama .................................................................................. 85

Pravni okvir upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH ..............................85

3.1.1. Mjerodavnosti Bosne i Hercegovine ......................................................................................................... 85

Institucionalni okvir upravljanja vodama u Federaciji BiH ...................................................100

3.2.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 100

Ekonomski okvir upravljanja vodama......................................................................................107

3.3.1. Osnovni izvori financiranja upravljanja vodama .................................................................................... 107

Uporaba voda pokazatelji stanja ............................................................................................116

3.4.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 116

Zatita voda pokazatelji stanja ...............................................................................................138

3.5.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 138

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Pojava akcidentnih zagaenja voda ........................................................................................................ 146

Zatita od voda pokazatelji stanja ..........................................................................................148

3.6.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 148

Osnove za izvjee o stanju okolia u Federaciji BiH ..............................................................164

Ciljevi upravljanja vodama i mjere ...................................................................................... 167

Polazita pri definiranju ciljeva upravljanja vodama .............................................................167