PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

PREDMET: Historija
RAZRED: VII
DATUM: 27.02.2015
NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Bosna u XIII stoljeu
CILJEVI ASA:
Kognitivni - Obrazovni: stjecanje znanja o poloaju srednjovjekovne
bosanske drave u XIII stoljeu, njenim privrednim i drutvenim
odnosima sa susjedima te o prevlasti ubia na ovim prostorima.
Afektivni - Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uoiti ulogu i
utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritiki odnos
prema historijskim linostima, razvijati negativan stav uenika prema
osvajakoj politici i poticati ideju da se problemi rjeavaju mirnim
putem.
Psihomotorni - funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i
prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza,
izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i
logikog zakljuivanjaTIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni,
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, tabla,
kreda
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO (5 minuta)
Ukratko ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje
je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja:
P: Opiite privredni razvoj Bosne u doba bana Kulina.
O:Drava za vrijeme bana Kulina je bila stabilna, ureena i jaka.
Razvijena, pa otud i izreka od Kulina bana i dobrijeh dana.
P: U emu je historijski znaaj Povelje bana Kulina?
O:Povelja je prvi poznati meunarodni ugovor Bosne. Iz njega vidimo da
je rije o organiziranoj dravi u kojoj vlada red i mir.
P: Koje su najznaajnije bosanske velikake porodice?
O: Najznaajnije bosanske velikake porodice su bile: Hrvatinii,
Pavlovii i Kosae.
P: Kada se desio prvi pokuaj unitenja bosanske hereze i kako je on
zavren?
O:Papa se obratio ugarskom kralju Emeriku i traio da povede krstaki
rat protiv Bosne. Ban kulin je zamolio Papu da optube o herezi
provjeri, tako da se prividno odrekao heretikog uenje i prakse na
Bilinom polju 8. aprila 1203. godine.
Krstaki su ratovi openito, a etvrti (1202-1204) posebno, produbili jaz
izmeu Katolike i Pravoslavne crkve. To je vodilo jaanju njihovog
pritiska na Bosnu i bosanske krstjane s ciljem iskorjevanjem

hereze.Osim pljakanja i ubijanja, krstai nisu uspjeli ovladati Bosnom

niti unititi herezu.

GLAVNI DIO (oko 30 minuta)

Metodom usmenog izlaganja predstaviti unutranje prilike u Bosni
u doba vladavine bana Mateja Ninoslava. Istai proces osamostaljenja
domae vlastele i slabljenje moi bosanskog vladara. Vano je naglasiti
da je ovaj period bosanske historije obiljeen stalnim krstakim
pohodima na Bosnu koje je predvodila Ugarska. Njen formalni cilj je bio
unitenje Crkve bosanske, a u stvarnosti tenja za osvajanjem prostora
srednjovjekovne Bosne.
Bosna u prvoj polovini XIII stoljea
Bana Kulina je, nakon njegove smrti naslijedio ban Stjepan. Za njega se
pretpostavlja da je Kulinov sin, ali o tome nema sigurnijih podataka. To
je vrijeme kada se u Bosni dogaaju dvije vane stvari: naglo jaanje i
irenje heretikog uenja te porast moi i utjecaja bosanske vlastele.
Krupni velikai na posjedima kojima su do tada upravljali kao banovi
slubeni , pokuavaju se to vie osamostaliti od centralne vlasti,
pretvarajui te posjede u svoje feude.U takvim se okolostima novi ban
Matej Ninoslav (1233-1249) na poetku svoje vladavine naao u dosta
tekoj situaciji.
Nastojei osigurati podrku Rima, ban Ninoslav krajem 1233. Godine
odbacuje heretiko vjerovanje i prihvata katoliku vjeru. Tim inom za
kratko vrijeme uspostavlja dobre odnose s papom koji ga nastoji zatiti i
vratiti mu ugled kakav su imali njegovi prethodnici. Nakon samo godinu
dana, ve u oktobru 1234, ti se odnosi pogoravaju. Papa od Ugarske
trai vojnu intervenciju obeavajui oprost od grijeha svima koji pou u
rat protiv heretika. Promjena papinog stava bila je rezultat izvjetaja
kojim je obavijeten o velikom porastu broja nevjernika koji
nesmetano borave i ire svoje uenje u granicama Ninoslavove drave.
Opisati ratna deavanja i jaanje pozicije bosanskog vladara nakon
neuspjeha krstake vojske. Na historijskoj karti predstaviti podruja
koja je u tom razdoblju obuhvatala bosanska drava.
Ugarska, kojoj je borba za vjeru oduvijek sluila kao izgovor da okupira
bosansku dravu, rado se odazvala papinom pozivu. Na elo krstake
vojske postavljen je herceg Hrvatske Koloman, sin ugarskog kralja
Andrije II, koji je imao za cilj staviti Bosnu neposredno pod svoju vlast.
Tako je ovaj pohod dobio obiljeja osvajakog rata koji je s prekidima
trajao oko tri godine (1235-1238). U takvim okolnostima svi dijelovi
bosanskog drutva Crkva bosanska, feudalci, seljatvo i vladar
pruili su jedinstven otpor osvajakim tenjama krstaa, odnosno
Ugarskoj. To jedinstvo izraslo je iz spoznaje da je glavni uvjet njihovog
opstanka samo stalna bosanska drava, pa su branei nju, istovremeno
branili i svoje vlastite interese. Zahvaljujui tome, Kolomanova vojska
zauzela je samo periferne dijelove zemlje, sjevernu Bosnu i dio Huma.
2

Tako je Ninoslav do kraja ivota zadrao poloaj samo stalnog

bosanskog vladara.
Potvrda o tome jeste i Ugovor o miru i prijateljstvu izmeu Bosne i
Dubrovnika zakljuen u martu 1240. godine. Povelji koju je tim
povodom izdao, Ninoslav se naziva po milosti Boijoj veliki ban
bosanski. Tom se prilikom on obavezao da e braniti Dubrovnik
ukoliko bude napadnut od Rake (Srbije), njenog vladara. On se osjea
dovoljno sigurnim i jakim, odnosno ravnopravnim susjednim vladarima.
Mo i ugled bana Ninoslava naroito su porasli nakon velike mongolske
najezde (1241) kada je Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo potpuno
opustoeno. Usljed toga, osjeajui se dovoljno monim, Ninoslav
pomae Splianima 1243. godine u ratu protiv ugarskog kralja Bele IV,
nakon ega biva proglaen i splitskim knezom.
Posljedni spomen bana Mateja Ninoslava potjee iz 1249. Kada je
obnovio raniji ugovor s Dubrovanima.
Bosna u drugoj polovini XIII stoljea
Nakon smrti bana Ninoslava i kratkotrajne vladavine njegova sina
Stjepana na prijestolje u Bosni uz pomo Ugarske dolazi ban Prijezda
(1253-1287). On je ranije kao ugarski saveznik upravlja Usorom i Soli
odakle ga je protjerao roak, ban Bosne Matej Ninoslav. Njegov
prelazak sa Usore na bosansku bansku stolicu oznaio je novo
ujedinjenje ovih oblasti i vraanje bosanskih dravnih okvira kakvi su
bili jo u doba bana Kulina.
Ban Prijezda bio je samo stalni vladar i gospodar Bosne koji je s
Ugarskom imao vrlo dobre odnose. Openito, on se smatra
rodonaelnikom srednjovjekovne bosanske dinastije Kotromania.
Prijezdu je naslijedio njegov sin Stjepan I Kotroman (1287-1314) koji je
oenio Jelisavetom, kerkom srpskog kralja Dragutina. Tim su inom
Kotromanii doli u srodstvo sa srpskom vladarskom porodicom
Nemanjia, to se pokazalo kao izuzetno znaajan i vaan politiki
potez. Stoljee kasnije bosanski vladar Tvrtko I je istakao svoje pravo na
srpsku kraljevsku titulu.
Godine 1290. umire ugarski kralj Ladislav IV, to je dovelo do slabljenja
centralne vlasti i jaanja moi pojedinih velikakih porodica. Meu njima
je posebno ojaala hrvatska velikaka porodica ubia koja je krajem
XIII soljea proirila svoju vlast na Bosnu, ali ne zadugo.
Bosna u vrijeme prevlasti ubia
U nastavku opisati utjecaj hrvatskih velikaa iz porodice ubia na
historijske dogaaje u Bosni u drugoj polovini XIII stoljea. Najaviti doba
ponovnog jaanja srednjovjekovne Bosne u XIV stoljeu i dolazak na
vlast bana Stjepana II Kotromania.
Koristei se borbama za ugarsko-hrvatski prijesto izmeu Arpadovia i
napuljskih Anuvinaca, Pavao ubi, je u posljednjoj deceniji XIII
stoljea postao nezavisan vladar u Hrvatskoj i Dalmaciji. On ve 1301.
Godine s oblasnim gospodarem Donjih Krajeva, knezom Hrvatinom,
sklapa ugovor o uzajamnoj pomoi protiv svih zajednikih protivnika.
3

Tome eli oslabiti mo bosanskog bana, alli osim Hrvatina, nijedan drugi
domai velika nije stao na njegovu stranu.
Godinu kasnije voene su estoke borbe izmeu Stjepana I Kotromana i
ubia, pri emu su ubii odnijeli pobjedu. Vlast koju su uspostavili
nakon toga bila je vie formalne, nego stvarne prirode. Bosnu nikada
nisu uspjeli u potpunosti pokoriti niti je staviti pod svoju kontrolu.
Mladen II, sin i nasljednik Pavla ubia, pred kraj svoje vladavine
uspostavio je kratkotrajne vazalne odnose sa Stjepanom II (sinom
Stjepana I), iji su posjedi bili u sredinjem dijelu drave.
Godine 1322. novi ugarsko-hrvatski kralj, Anuvinac Karlo I Robert,
dolazi u sukob sa ubiima. Stjepan II staje na njegovu stranu te nakon
pobjede nad Mladenom II zapoinje svoju samostalnu vladavinu u
Bosni.

ZAVRNI DIO (10 minuta)

Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa
uenicima ponoviti najvanije injenice.
P: Kako su izgledale prve godine vladavine bana Mateja Ninoslava
(1233-1249)?
O: On odbacuje heretiko uenje i prihvata katoliku vjeru. Kratko
uspostavlja dobre odnose sa papom, ali se odnosi pogoravaju 1234.
godine
P: Objasni uzrok, tok i posljedice krstakog rata protiv Bosne u doba
Ninoslava.
O: Uzrok je elja Ugarske da okupira bosansku dravu. Papa poziva
(obeavajui oprost od svih grijeha) Ugarska pristaje da okupira
bosansku dravu. Taj osvajaki rat je trajao 1235-1238 godine.
P: Po emu moemo zakljuiti kakav je ban Ninoslav bio vladar?
O: Po Ugovoru o miru i prijateljstvu iz 1240. Godine se vidi da je po
milosti Bojoj veliki ban bosanski. On se osjeao dovoljno jakim i
sigurnim. Poslije mongolske najezde pomae splianima i proglaavaju
da knezom splitskim.
P: Objasniti u emu je znaaj bana Prijezde.
O:Ban Prijezda je stalni vladar i gospodar Bosne.
rodonaelnikom srednjovjekovne dinastije Kotromania.

Smatra

se

P:Objasni posljedice enidbe Stjepana I na kasniju bosanku politiku.

O:To se pokazalo kao izuzetno znaajan i vaan politiki savez. Stoljee
kasnije bosanski vladar Tvrtko I istakao je svoje pravo na srpsku titulu.
P: Opii vlast ubia u Bosni i kako je ona prestala.
4

O:Pavao ubi () je postao nezavistan vladar u Hrvatskoj i Dalmaciji.

Sklapa sporazum o uzajamnoj pomoi sa knezom Hrvatinom
gospodarem Donjih krajeva. Dolo je do sukoba izmeu Stjepana I
Kotromana i ubia. Pobjedu je odnio ubi. Pavla ubia naslijedio je
Mladen I koji je doao u sukob sa Stjepanom II (sinom Stjepana I ).
Godine 1322. Ugarsko-hrvatski kralj dolazi u sukob sa ubiima, a
sTjepan II staje na njegovu stranu i tako nakon pobjede nad Mladenom
II zapoinje samostalnu vladavinu u Bosni.

PLAN TABLE
Bosna u XIII stoljeu
Matej Ninoslav (12331249.)
Ugovor o miru i prijateljstvu izmeu Bosne i Dubrovnika, mart 1240.
godine.
Ban Prijezda (12531287) rodonaelnik dinastije Kotromania
Stjepana I Kotromana (12871314).
Krajem XIII stoljea hrvatska velikaka porodica ubia proiruje svoju
vlast i na Bosnu
Stjepan II (1322-1353)