VELEUILITE U VARADINU

STUDIJ SESTRINSTVA

Analiza rada medicinske sestre

Seminarska radnja za predmet Proces zdravstvene njege

Zvonka trok, Anja Pag,Mirela Toli

Martina Liber, Sanja tumerger,eljka Mihovili,
Nenad Kocijan

Varadin, 12.12.2011

1. UVOD

Tijekom posljednjih desetljea zdravstvena njega je postigla veliki napredak na

podruju prakse, edukacije i istraivanja. Jedno od najznaajnijih postignua,
istodobno i istrument daljnjeg razvoja, su sestrinske dijagnoze. Dijagnosticirati znai
pomno ispitati i analizirati injenice radi razumijevanja ili objanjenja neega, a
dijagnoza je odluka ili miljenje utemeljeno na ispitivanju.

Sestrinska dijagnoza pomae u problemima koje sestre samostalno prepoznaju i

tretiraju, a i nakon ega dolazi do jednostavne analize rada medicinske sestre.

1. RAZRADA

Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu, bolesnom ili

zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj
smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno, kada bi imao potrebnu snagu, volju i
znanje. To treba uiniti tako da mu se pomogne postati neovisnim, to je mogue prije.
V. Menderson

Aktivnosti o kojima V. Menderson govori usmjerene su zadovoljavanju

osnovnih ljudskih potreba.

Na temelju zadovoljenih ili nezadovoljenih ljudskih potreba, koje su pruene

bolesniku, moemo lako analizirati rad medicinske sestre.

Postoje takozvane visoko rizine sestrinske dijagnoze (potencijalne dijagnoze).

To su potencijalni problemi koji jo nisu prisutni, ali koji bi se mogli razviti, ukoliko
izostanu preventivne mjere. Da bi se potencijalni problemi izbjegli te da do njih ne bi
dolo, potrebno je provoditi rutinske preventivne postupke za koje je takoer
odgovorna medicinska sestra.

Naime, sukladno staroj definiciji potencijalnih problema, praktino svi

hospitalizirani pacjenti imaju dijagnozu. Mogunost infekcije (intrahospitalne), svi
operirani imaju dijagnozu. Mogunost razvoja tromboze dubokih vena, itd. U tih
pacijenata, naravno, koji iz bilo kojih razloga imaju osobito visok rizik za razvoj
odreenog problema, treba osim rutinskim, provoditi i dodatne preventivne postupke.
Primjerice, u svih operianih pacijenata postoji mogunost infekcije rane, ali u

dijabetiara je taj rizik vei pa u njegov plan treba upistati i problem visok rizik inf.
rane.

Na osnovi nekih uzroka problema, sestra ne moe postaviti dovoljno jasnu

dijagnozu. Na primjer, imobilizacija ruke zbog prijeloma je uzrok problema smanjena
mogunost brige o sebi, ali se na temelju toga ne moe, bez dodatnih podataka,
procijeniti koja podruja brige o sebi su zahvaena i u kojem stupnju. Meutim,
medicinska sestra ipak moe naslutuiti ili pretpostaviti postojanje aktualnog problema.

Ponekad je poznavanje uzroka dovoljna za konanu dijagnozu. problema. Na

primjer, ako je bolesnik u komi, na osnovu toga se s potpunom sigurnou moe
dijagnosticirati problem smanjene mogunosti brige o sebi, premda koma nije
obiljeje, ve uzrok problema.

Mogue ili vjerojatne (radne) sestrinske dijagnoze

Kada sestra nema dovoljno podataka na osnovu kojih se sa sigurnou moe

utvrditi odreeni aktualni ili visokorizini problem, tada medicinska sestra formulira
mogui ili vjerojatni problem. Drugim rijeima, na osnovi ogranienog broja podataka
medicinska sestra sumnja ili pretpostavlja kako bi pacijent mogao imati odreeni
problem. Meutim, tek prikupljanjem novih podataka potvrdit e ili odbaciti svoju
sumnju.

Njegujui pacijente, medicinske sestre uvijek procjenjuju

njihovo stanje i

donose odreene zakljuke. Procijena stanja ili doneena odreena odluka ne znai
nuno da je i ispravna. Medicinska sestra sama mora analizirati svoj rad, postupke i

odluke te shvatiti gdje je pogrijeila. Vrlo je vano dobra procjena pacijentovog stanja,
tono dijagnosticirati problem i pravilno ga napistai.

Za razliku od moguih, postoje i konane sestrinske dijagnoze. One su

osnovaza planiranje intervencija usmjerenim njihovu rjeavanju.

Kako bi rad medicinske sestre bio zadovoljavajui, medicinska sestra prvo treba
odrediti koji su prioriteti, odnosno treba slijediti etiri osnovne faze procesa sestrinske
skrbi, a to su:

utvrivanje potreba,
planiranje,
provedba,
evaluacija.

Bit sestrinstva je skrb za ovjeka, a bit procesa sestrinske skrbi je nain nakoji
sestra prua tu skrb. Sestrinska skrb zahtjeva intervencije koje se ne temelje na
intuiciji, ve na namjernom i organiziranom pristupu zadovoljavanju potreba i
rijeavanju problema.

Kako je proces sestrinske skrbi logian pristup u zbrinjavanju pacijenata, tako

svaki korak iz procesa proizlazi iz prethodnog i odreuje korak koji slijedi. U tablici 1
prikazane su sestrinske dijagnoze.

Tablica 1. Primjeri sestrinskih dijagnoza

1.

Podaci
Izostanak stolice
pet dana.

Dijagnoza
Opstipacija

umor,
verbalizacija

stolicu.

Intervencije

Evaluacija

Klizma

Bolesnik e imati stolicu

Pacijent e moi

Razdraljivost,
2.

Cilj
Bolesnik e imati

Anksioznost

straha i napetosti.

prepoznati i

Razgovor sa pacijentom, pokazati

nabrojati znakove

razumijevanje njegovih osjeaja, stvoriti

i imbenike rizika

osjeaj sigurnosti.

anksioznosti.

Pacijent prepoznaje
znakove anksioznosti i
verbalizira ih, osjea se
sigurno.

Procijeniti rizik za nastanak dekubitusa,

Bolesnik u komi,
3.

lei pet dana u

krevetu.

djelovati na rizine imbenike sukladno

Bolesnikova koa je

Visok rizik za

Bolesnik nee

bodovima Braden skale, mijenjati

ouvanog integriteta.

dekubitus

dobiti dekubitus.

poloaje u krevetu svaki sat, koristiti

Nema crvenila i drugih

antidekubitalna pomagala, osigurati

oteenja.

optimalnu hidraciju pacijenta, itd.

4.

Bol u usnoj
upljini.

Oteenje
sluzinice usne
upljine

Sluznica usne
upljine bit e bez
plakova, naslaga i
lezija.

Uputiti pacijenta u vanost oralne

Sluznica usne upljine je

higijene, nauiti pacijenta ispravno

bez plakova, naslaga i

provoditi oralnu higijenu.

lezija

Na slici 1 prikazana je Bradem sklala, koja slui za procjenu sklonosti nastanka

dekubitusa i koristi se na svakom odjelu u bolnici, a slika 2 prikazuje listu za praenje
dekubitusa.

Slika 1. Braden skala za procjenu sklonosti nastanka dekubitusa

Slika 2. Lista za praenje dekubitusa

2. ZAKLJUAK
Rad medicinske sestre ovisi o njezinoj sposobnosti za zbrinjavanje bolesnika,
utvrivanje prioriteta te uvelike ovisi o nainu komuniciranja, kako sa pacijentom,
tako i sa ostalim medicinskim osobljem iz tima.

LITERATURA:Uvod u sestrinske dijagnoze,v.m.s prof.Gordana Fukar