Sie sind auf Seite 1von 282

NAKLADNIK:

HKD Napredak, upni ured Siva

ZA NAKLADNIKA:

Franjo Brati , fra Petar Andrijani

UREDNITVO: Ilija Ivki


Andrijani , Ivan Kati

(glavni urednik), fra Anto Zraki , fra Petar

AUTORI TEKSTOVA: fra Petar Andrijani , Anto Boni , Ivica Budulica


Strikan, Mijo Grgi i Josip Luki , Ilija Ivki , Ivica Krajina, Milijana
Krajina, Augustin Mandi , Jozo Matoevi , Magdalena Penava, fra
Andrija Zirdum, fra Anto Zraki .
RECENZENTI:

Dragan Marijanovi , Franjo Brati

LEKTURAI KOREKTURA:Anto

Krajina, prof.

TEHNI KI UREDNIK: Miroslav Brati


FOTOGRAFIJE: Ilija Filipovi , arhiv upnog ureda Siva, privatni arhivi
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
272-774 (497.6Siva)
UPA Siva : monografija / [autori tekstova
Petar Andrijanovi
... [et al.] ; fotografije
Ilija Filipovi
... [et al.]. - Usora: HKD
Napredak:
upni ured Siva, 2007. - 284 str.
ilustr. ; 25 cm
ISBN 978-9958-9101-0-4
COBISS.BH-ID

16046086

DTP: SMart studio


Tisak: LABEL-PRINT
Naklada: 1.500

"

"

lUPA SIVSA
MONOGRAFIJA

Siva, listopad 2007.

Sadraj

FraPetarAndrijani : Uvod
Ilija Ivki :Zemljopisni poloaj ipovijesni opseg upe Siva
AndrijaZirdum: Dio katolika usorskedoline 1708.-1723. g.
FraAnto Zraki :Statisti ka (demografska) slika upe Siva
FraAnto Zraki :Pastoralno djelovanjefranjevaca
Bosne Srebrene na podru ju upe Siva
uposljednjatristolje a
FraAntoZraki :DuhovnazvanjaupeSiva
Fra Petar Andrijani :Kronoloki pregled vanijih
gra evinskih radova u upi Siva..............................................
Augustin Mandi , Ilija Ivki Stradanja
:
Hrvata upe Siva
uDrugom svjetskom ratu 1941.-1945.
Ilija Ivki :Stradanja upe Siva u
Domovinskom ratu 1992.-1994. godine...................................
Anto Boni :Gospodarstvo upe Siva
Ivica Krajina: kolstvoupeSiva
Mijo Grgi , Josip Luki Narodna
:
medicina
izdravstvo upe Siva
Magdalena Penava: Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive,
njenih obi aja
MilijanaKrajina:NarodnenonjeuupiSiva
Ivica Budulica Strikan: Informiranje u Usori............................
Kazalo imena osoba.................................................................
Slikovni prilozi

7
13
27
68

113
144
155
158
180
199
214
221
231
248
253
261
267

Fra Petar Andrijani , upnik

Uvod
upa Sivaje 2002. godine proslavila 200 godina svoga postojanja
kao slubeno organizirana zajednica vjernika katolika Hrvata. upa se
nalazi u centru kraja koji se od davnina naziva Usora te se po tome cijeli
'kraj u crkveno-organizacijskom pogledu naziva Usorski dekan at. upu
Siva od po etka do danas slue bosanski franjevci u okviru svoje zajednice (provincije) "Bosne Srebrene" koja je najstarija crkvena (pa i
druga) organizacija koja djeluje na tlu BiH vie od sedam stolje a. Sadanji upnik je 77. upnik od nastanka upe. Tijekom povijesti do danas
upuje uz upnika sluilo 39 kapelana (upnih vikara). Od 1968. godine
u pastoralnorn radu uz trojicu sve enika-fratara upu slue tri sestre
franjevke, lanice Bosansko-hrvatske provincije "kolskih sestara franjevki Krista Kralja".
upu Siva danas sa injavaju naselja: Siva, Alibegovci, Blaevci,
Bobare, Lon ari, Miljanovci, Omanjska, Piljui i, Vitkovci i Vrela. U
upi se nalaze tri podru ne crkve (Blaevci, Alibegovci i Omanjska) u
kojima se blagdanima i nedj eljama odravaju mise i drugi vjerski obredi.
upa Siva odijeljena je od upe Komuina 1784. godine. Odvajanjem od upe Komuina postalaje samostalna kapelanija s vlastitim
sjeditem i sve enikom koji se stalno brinuo za vjernike kapelanije Siva
kroz 18 godina. Postavi up om 1802. godine upa Siva se i u pravnom
smislu pojavljuje kao samostalna upna i upravna vjerska zajednica,
obuhva aju i i podru ja dananjih upa Doboj, abljak, Jelah i Ularice.
Matice krtenih i umrlih samostalno vodi od 1784. godine, a Maticu
vjen anih od 1877. godine.
Tijekom povijesti, prije nastanka upe, cijeli usorski kraj su pastoralno opsluivali sve enici-fratri iz samostanskog podru ja Kraljeva Sutjeska kod Kaknja, koji su po potrebi dolazili i obavljali vjerske
obrede u mjestima gdje su bili grupirani vjernici. Nisu imali stalnog boravita, ve su kao putuju i misionari ili od mjesta do mjesta i obavljali svoje sve eni ko poslanje. Morali su se kriti, nositi civilna odijela,
putati bradu i brkove, zbog opasnosti od upada Turaka i plja kaa u katoli ka sela, kao i od estih drumskih razbojnika. Tad su dobili specifi7

upa Siva

an obiteljski naziv "ujaci" kao po ast i iskazanu blizinu prema napa enom pukom s kojim su u najteim vremenima dijelili dobro i zlo ovih
nestalnih prostora.
Novosnovana upa Siva u po etku nije imala crkve ni upne ku e,
dok je "ku u i crkvu od drveta, nie sadanjeg bunara, sagradio fra
Martin agalj f1867.-1875.), kojije rodom iz Alibegovaca" (Ljetopis
upe siva ke). Zupa je mijenjala svoje sredite dok se nije ustalila na
mjestu gdje se sada nalazi, na prekrasnom breuljku koji dominira cijelim krajem. "Godine 1911. prenio je fra Frano osi sijelo ovdje na
ovaj breuljak i sagradio novu crkvu i upni stan, te ostale zgrade i okolo zasadio lipi vo njak i lipe." (Ljetopis upe siva ke). Dananja crkva
je gra ena 1929.-1931. godine te je u vie navrata obnavljana.

Najstariji Gospin kip (oko 400 godina)

Mise i vjerski obredi su se odravali u privatnim ku ama, na grobljima, crkvitima ili na drugim prikladnim mjestima, a sve enici su sa sobom, na konjima, nosili pokretni oltar i sve ono to imje trebalo za njihov duobrini ki ra . Sve enici-fratri su stanovali u privatnim ku ama,
esto mijenjaju i
esta boravka, ovisno o potrebama i eventualnim
opasnostima. Kada su dola mimija vremena i ve a sigurnost po ele su
se graditi drvene ku ice za sve enike koje su uz to imale i kapelicu za
bogosluje.
8

Uvod

Takve su se ku e kasnije nazivale "ku ari". Godine 1742. spominje


se u Sivi postojanje jedne ku ice u kojoj su odsijedali sve enici-franjevci prigodom svojih pastoralnih pohoda. Turci u to vrijeme jo nisu doputali gradnju vrstih objekata. Vjerojatno je spomenuta ku ica bila napravljena ilegalno od drveta koja se brzo mogla ukloniti, premjestiti ili sakriti.
Osnutak upe Siva potvr ivao je da se u ovom kraju koncem osamnaestog i po etkom devetnaestog stolje a pove ao broj vjernika, pa
je postojala potreba za stalnim sve enikom koji bi stanovao najednome
mjestu ibio trajno na usluzi vjernicima. Postojanje upe bilaje garancija
i okolnim mjestima u okviru upe da imaju blizinu i uporite za opstanak
na svojim ognjitima, te podrku franjevaca koji su bili jedini duhovni,
prosvjetni, kulturni i politi ki predstavnici katolika Hrvata u BiH tijekom stolje a turske uprave. Sve enici franjevci dijelili su zajedni ku
sudbinu svojih upljana, o ekuju i bolja vremena i povoljnije drutveno-politi ke prilike za sebe i svoje vjernike.
"Kada je upnik fra Antun Soi u Sivi godine 1837. mjesto prve po4 sobice sko e odmah teruene ku ice upske napravio novu ku u od
anjski Turci i odlu e tuiti istoga upnika Ve ih pai, da je sagradio
crkvu bezfermana, pa dok se upnik pravdao i kona no dokazao, da nije napravio crkvu nego ku u za upnika tetovao je 1200 groa, a to bi
iznosilo oko 400 kruna austrijske vrijednosti. "(Ljetopis upe siva ke).
Dolazak austro-ugarske vlasti na podru je BiH vjernici upe Siva
do ekali su s velikim oduevljenjem, jer ihje ona oslobodila stoljetnog
vladanja Osmanlija, koji nisu bili naklonjeni katolicima Hrvatima. Nova
vlast je donijela napredak u gospodarskom, gra evinskom, tehni kom,
industrijskom i kulturnom pogledu, uklju uju i zemlju u europske kulturne i civilizacijske procese; alije u nacionalnom, politi kom i vjerskoorganizacijskom smislu razo arala ovdanje katolike. Kao katoli ka
zemlja, Austro-Ugarska nije favorizirala ovdanje katolike ni franjevce
da ispravi nepravde koje su im tijekom stoljetnog vladanja Osmanlija
u injene, ve je cementirala postoje e stanje, ostavljaju i privilegije
onim narodima i onim snagama koje su koristile ve ste ene povlastice
biveg reima. Boje i se nacionalnih tenzija, vlast je nastojala stvoriti
bonja ku naciju i bonja ki jezik, usmjeravaju i sve prema bonjatvu
koje je trebalo zadovoljiti sve vjerske i etni ke skupine. Doveli su svoje
inovnike i svoj dravni ustroj, a s njima i uspostavu redovite crkvene
hijerarhije, oduzimaju i upe franjevcima i dodjeijCju i ih svjetovnim
sve enicima. U to se vrijeme teritorij upe Siva smanjio,jer su od nje
nastale upe abljak (1863. g.) i Doboj (1896. g.) koje su predane svjetovnim sve enicima na upravu.

upa Siva

U vrijeme monarhije i socijalisti ke Jugoslavije vjernici su upe


Siva, kao i svi Hrvati katolici, u svakom pogledu bili na margini doga anja. Tu dravnu tvorevinu doivljavali su kao nametnuti teret u kojoj
su proivljavali ikaniranja i sve druge oblike nepravdi i ugnjetavanja.
Stvaranje NDH 1941.-1945. godine upljani Sive do ekali su poput ve ine Hrvata kao osloba anje od korumpirane Jugoslavije, ali su za nju
platili veliku cijenu. Mnogi su upljani poginuli ili su nestali na raznim
"krinim putevima", a oni preostali bili su izloeni nevi enom teroru. Na
Blagovijest 1944. godine izgorio je upni stan u Sivi te je u takvom stanju zgarita ostao sve do zime 1945. godine.
"21. velja e1945. poginuo je upnik fra Vlado Klju evi u podrumu
ku e Nikole Baji a. Jo se vidi na vratima podruma kuda su metci proli." (Ljetopis upe siva ke).
Sedamdesetih godina dvadesetog stolje a komunizam gubi svoju
otricu te upljani upe Siva sa drugim Hrvatima masovno odlaze na
tzv. "privremeni rad" u inozemstvo, to e rezultirati u velikoj materijalnoj obnovi obiteljskih ku a, infrastrukture, gospodarstva, vjerskih objekata i drugim oblicima materijalnog uspona. U to vrijeme, zbog bolje
gospodarske situacije, po inju se graditi podru ne crkve u Omanjskoj
(1973.g.), Blaevcima (1973.g.) i u Alibegovcima (1982.g.), te nova
upna ku a (1979.g.). Gradnja takvih objekata poboljala je uvijete
pastoralnog rada u upi, ali je pred sve enike franjevce postavila i ve e
obveze. Umjesto upnika i kapelana u upi pastoralno rade trojica do
petorice sve enika. Vjernicima se izlazi u susret, tako da ne moraju nedjeljom i blagdanima svi dolaziti u upnu crkvu, ve u crkve mjesta boravka, gdje imje blie. To svakako ima pozitivne pastoralne u inke, ali
e se kasnije pokazati i neki nedostaci takve organizacije pastoralnog
djelovanja. Vjernici iz podru nih crkava sve manje osje aju pripadnost i
povezanost sa upom kao maticom, nastoje i da sve mogu e pastoralne
aktivnosti koje su redovno bile samo u upi prenesu i na podru ne crkve,
to razbija upno zajednitvo.
Nagli materijalni uspon upe i upljana Sive nije usporedo pratio
osobni duhovni rast vjernika. Vjernici upe Siva koji su otili u daleki
svijet, osim materijalnih dobara, naalost, donijeli su i poroke iz takvog
svijeta. Jedan od najgorih poroka koji je donesen sa Zapada je tzv. "bijela kuga" i trend sustava obitelji sa samo dvoje djece. Brojne obitelji
upe Siva ostaju bez djece ili samo sa dvoje djece. Roditelji rade u inozemstvu, a ostavljaju djecu na skrbi i brizi djedovima i bakarna, to u
odgojnom smislu ostavlja nezapam ene posljedice na obitelji i obiteljski
ivot. Sve se ulae u materijalne vrijednosti, a ivotne (duhovne) vri-

10

Uvod

jednosti gube na snazi. Takav trend se moe najbolje vidjeti u mati nim
knjigama upe Siva osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stolje a kad se naglo smanjuju krtenja (tj. ro enja), a pove avaju sprovodi
(smrtnost) vjernika. Prirodni prirast e se krajem dvadesetog stolje a i
po etkom novog tisu lje a skoro izjedna iti sa smrtno u vjernika upe
Siva, to se nikada do sada nije dogodilo u cijeloj povijesti upe. Takav
trend, donesen sa Zapada, osje a se i kod sklapanja novih brakova. Brak
(obitelj) vie nije svetinja kao nekada, on se odga a ili izbjegava dok se
ne stvore prividni materijalni uvjeti. Sve vie momaka ostaje neoenjeno, jer nisu spremni suo iti se sa stvarno u ivota, dok djevojke lake
odlaze u svijet i tamo uglavnom sa strancima sklapaju brakove. Takav
demografski manjak upa Siva osje a vie od tri desetlje a, to e se
najvie odraziti u posljednjem Domovinskom ratu i nakon njega.
Domovinski rat, kao i svaki rat, donio je veliko zlo svima, pa i upljanima upe Siva. upa se nala u neprijateljskom okruenju, bez
svoga politi kog vodstva, obezglavljena. Grupica svjesnih Hrvata, osje aju ito se moe dogoditi, pokuala se organizirati u "Hrvatsku zajednicu Usora" okupivi sve ugroene Hrvate sa sjeditem u Sivi. Ta zajednica je osnovana u upnoj u ionici s jedinim ciljem kako opstati i obraniti svoja ognjita. Iz te zajednice kasnije su nastale sve druge politi ke,
drutvene i vojne organizacije koje su odigrale klju nu ulogu u obrani
upe Sive i okolnih mjesta. Rezultat organizacije i obrane je uspostava
nove op ine Usora sa sjeditem u Sivi.
upa Siva u proteklom ratu odigrala je klju nu ulogu u obrani i opstanku Hrvata katolika Usore. Jezgra organizacije, ljudstvo, logistika i
sve ono to se doga alo bilo je na teritoriju ove upe. Sve enici franjevci
cijelo vrijeme rata bili su na teritoriju upe na usluzi preostalim vjernicima, dijele i sudbinu ratnih doga anja sa onima koji su branili Usoru.
upnik u vrijeme rata fra Ilija Pukari , sa svojom subra om franjevcima (fra Kazimirom Rehlickim, fra Mladenom Peri em i fra Ivanom
Opa kom), odigrao je pozitivnu i klju nu ulogu sa onima koji su ostali
i obranili usorski kraj.
Nepravedno zavreni rat donio je mnoge nerijeene probleme upljanima upe Siva. Ostali su tragovi i posljedice rata u materijalnom, a jo
vie u duhovnom smislu. Porueno se obnovilo ili se jo uvijek obnavlja,
ali ono zlo u ljudima teko se lije i. Trebat e uloiti jo mnogo brige i
truda da se u ljudima izlije i nutarnje zlo nataloeno tijekom rata. U vrijeme i nakon rata upu Siva napustilo je oko 1000 vjernika sa preko 230
obitelji. Trend naputanja usorskog kraja su uglavnom gospodarske i donekle politi ke naravi. Dok su u vrijeme komunizma roditelji odlazili pa

11

upa Siva

se sa zara enim vra ali, danas odlaze cijele obitelji sa podru ja upe, to
itekako treba zabrinuti i angairati sve one koji takav trend mogu zaustaviti. O ito je da danas nema one spremnosti ostati i opstati pod svaku cijenu na svojoj rodnoj grudi, ne pitaju i za cijenu. Novi narataji trae bolje
uvjete ivota i rada te zato odlaze u potrazi za boljim ivotnim uvjetima.
Budu nost upe Siva, kao i cijelog usorskog kraja, pripada onima
koji budu znali budu im naratajima pruiti razloge ivota i nade. U tom
smjeru stremi i ova monografija najve e us orske upe Siva. Viestoljetnu tenju "kruha i slobode stolje ima gladna" (V. Nikoli ) ova upa
je do ekala. Koliko' e to znati u budu nosti kapitalizirati, ostaje kao
trajna obveza budu im generacijama.
"Svaki onaj tko se za svoje sutra ne bori nije ni dostojan da to sutra
doivi. "(Solenjicin)
Siva, 19. travnja 2007.

Svetohranite upne crkve u Sivi, 2007.


Autor Josip Poljanin

12

Ilija Ivki

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg


upe Siva

I. Osnovne odrednice prostora


U prirodnozemljopisnom i ortografskom smislu, upa Siva nalazi se
u pojasu niskih unutarnjih Dinarida i ubraja se u specifi no niske do umjereno visoke prostore. Prosje na visina reljefa je oko 240 metara. Najnia to kaje 180 metara u dolini rijeke Usore, anajvia 334 metra - Bandera. Najve im dijelom upa Siva ima izraene prirodne granice a to se
posebice odnosi na njezinu junu, zapadnu i sjevernu stranu.
Geoloka gra a prostora je raznolika, to je prouzro ilo postojanje
mineralnih sirovina (kvarcni pijesak, tuf, glina, ljunak, gra evni kamen
BOSNA

13

upa Siva

i 1ignit). U geomorfolokom smislu predio je ravni arski i blago breuljkast, razvedenih rebara s dolinskim padinama.
U klimatskom smislu upa Siva pripada toplijim podru jima Federacije BiH, to pokazuje njezina prosje na temperatura: ljetnja od 20 do
22 stupnja Celzijeva, a zimska od -1 do -2 stupnja Celzijeva. Koli ina
oborina pogoduje razvoju poljodjelstva.

II. Prometna povezanost


upa Siva nalazi se u sjevernom dijelu Federacije BiH. Teritorijalno
pripada op ini Usora - 70%, te manjim dijelom - 30% op ini Teanj.
Centralni, isto ni, juni, sjeverni i sjeverozapadni dio upe pripada op ini Usora, a zapadni ijugozapadni op ini Teanj.
U odnosu na neke gradove, nalazi se oko 10 kilometara jugozapadno
od Doboja, oko 70 kilometara zapadno od Tuzle, isto toliko isto no od
Banja Luke, te oko 185 kilometara sjeverno od Sarajeva i oko 80 kilometara juno od Slavonskog Broda. Ovakav smjetaj upi Siva daje
vrlo dobru prometnu povezanost kako unutar Bosne i Hercegovine tako i
sa susjednim zemljama, posebice s Republikom Hrvatskom. Posebnu
vanost prometnoj povezanosti daje blizina magistralnih prometnica M-4 Banja Luka- Tesli -Doboj i M-17 Bosanski Brod-Doboj-SarajevoMostar. Lokalne prometnice slijede hrbat breuljaka meridijanskog
pravca te se slijevaju ka magistralnom pravcuM-4.

III. Povijesne promjene


Otkad je banovina Usora pripala Bosni, otad ona pripada Bosanskoj
biskupiji. Nema puno podataka koji govore o Crkvi u Usori u tim davnim
vremenima. Prvi dokumenti koji nam daju neto vie uvida u vjerske
prilike ovih krajevaje povelja ugarskog kralja Bele IV. kojom potvr uje
ranije dane poklone bosanskom biskupu. Tek uz pomo bana Stjepana II.
Kotromani a i ustanovljenjem franjeva ke vikarije, porastao je broj katolika. U to vrijeme osnovana je Usorska kustodija i njezinih est samostana. Nijedan od ovih samostana nije bio u dolini rijeke Usore, nego
na irem prostoru Usorske banovine.
U dolini rijeke Usore valja spomenuti crkvu i naselje Kuzmadanj od
kojegje u povijesti sa uvano samo ime, a i to je naj ue vezano s Komuinom. Najvjerojatnije je da je na prostoru Komuine postojala crkva sv.
Kuzme i Damjana, po emuje naselje i dobilo ime Kuzmadanj. Najvje14

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

rojatnije je da su patareni s po etka 13. stolje a poruili crkvu te se o


njenoj lokaciji danas samo naga a.
Padom Bosne pod Turke (1463.) mnogi katolici su protj erani. Tako po
popisu katoli kih upa iz 1708. godine ne spominje se Kuzmadanj. Me utim, upravo 1798. godine zapo inju stare matice Kuzmadanja koji se
od tada zove Komuina. Teje godine ili neto kasnije mogla biti ustanovljena i upa ili barem kapelanija koja se od tada stalno spominje.
Osim upne ku e u Komuini sagra ene su jo dvij e misni ke ku e i to
jedna u dolini Beije, a druga u Sivi, na dosta skrovitim mjestima u umi.
upa nije imala crkve. Stoga je biskup u Komuini, Belji i Sivi misio,
propovijedao i dijelio potvrdu na otvorenom. Apostolski vikari u svojim
izvije ima o misijskim putovanjima po Bosni esto spominju i Sivu.
Samostalna kapelanija u Sivi osnovana je 1784. godine i odijeljena od
upe Komuina. Od te godine Siva posjeduje i svoje samostalne matice.
Godine 1802. apostolski vikar i biskup fra. Grgo Ili - Vareanin osnovao
je pet novih upa i to: Siva, Tremonica, Tolisa, Kupres i Ljubun i .
Po odvajanju upa Siva zauzimalaje veliki prostor od Dragalovaca i
Kulaa do Doboja. Od upe Siva izdvojene su i utemeljene nove upe:
Kulai (od Kulaa-Dragalovci), abljak (od abljaka Jelah), Doboj (od
Doboja- Ularice).

KOMUSINA

DO 1700. GODINE

ZVANA KUZMADANJ

Rodoslovlje upe Siva


15

upa Siva

Godine 1837. upnik fra. Ante Ivi umjesto trule i propale upske ku e sagradio je novu sa etiri sobice. Oko 1870. godine sagradio je neto
solidniju crkvu i ku u fra. Martin agalj, kojije bio i rodom iz ove upe.
Novu crkvu i ku u na oblinjem breuljku sagradio je 1911. godine fra.
Franjo osi . No, ova crkva bila je loe gra e, tako da je fra. Ivo Mikovi 1929. po eo sabirati materijal za novu crkvu, kojuje 1930. godine
zapo eo fra. Bono Boi .
Fra. Bono izvjetava provincijala Bosne Srebrene 14.1.1931. godine
rije ima: "Za 85 dana stavio sam pod krov jednu vrlo ukusnu i masivnu
crkvu."
Na izgra enu crkvu tek poslije dogra enje toranj, a 1934. godine radove na njemu priveo je kraju fra. Nedjeljko Zubak.

upna crkva iz 1934. godine

16

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

Crkva j e veli ine 28x 10 metara a izvo a radova bio


j e ondanj i poznati poduzetnik Vjekoslav Candotti iz Tuzle. upna crkva posve enaje
svetom Anti Padovanskom.
Tijekom proteklih ratova bila je ote ena, ali milodarima svojih upljana uvijek se brzo obnavljala.
Posebno intenzivne obnove i crkve i upne ku e po ele su nakon sedamdesetih godina dvadesetog stolje a, kada su mnogi njeni upljani
otili na privremeni rad u SR Nj ema ku.

Dananji izgled upne crkve


17

upa Siva

upa Siva ima i svoje filijalne crkve i groblja.

Alibegovci, crkva svetog Franje Asikog, sagra ena 1982. godine,


veli ine 15,15x12,50 metara. U Domovinskom ratu teko je ote ena,
s potpuno sruen im tornjem. Toranj i crkvu su obnovili mjetani svojim
dobrovoljnim nov anim prilozima 1997. godine.

Blaevci, crkva Uzvienja sv. Kria,


sagra ena 1973. godine,
veli ine 14,50x10,50 metara.
Tijekom 1992. i 1993. godine
do temelja je sruena, a vjernici su je
svojim prilozima obnovili
u potpunosti tijekom 1998. godine.
18

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

Omanjska, crkva svetog


Nikole Taveli a, sagra ena
1973. godine,
veli ine 13,50x 8,50 metara.
Tijekom Domovinskog rata je
znatno ote ena, ali je u
potpunosti obnovljena
tijekom 1998. godine.

U dvoritu crkve u
Omanjskoj obnovljena
je stara kapelica svete
Jelene Kriarice,
sagra ena 1931. godine.
19

upa Siva

U Neta i se nalazi kapela


svetog Vida,
sagra ena 1982. godine.

Komin - grobljanska kapela,


sagra ena 1977. godine,
koja je tijekom Domovinskog
rata u potpunosti sruena,
a po zavretku rata je
prilozima mjetana
u potpunosti obnovljena.

20

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

U Srednjoj Omanjskoj
sagra ena je 2004. godine
kapela svetog
Mateja Evan eliste.

Jele i - kapela u izgradnji


21

upa Siva

Stara grobljanska kapela


u Bobarama

IV. Veli ina i broj stanovnika


Nakon odvajanja i formiranja novih upa, dananju upu ine naseljena mjesta: Siva, Omanjska, Srednja Omanjska, Alibegovci, Je1e i,
Lon ari, Miljanovci, Blaevci, Bobare, Vrela, Piljui i i Vitkovci.
Povrina upe Siva iznosi 44,18 etvornih kilometara, to je povrinski svrstava me u ve e upe Bosne Srebrene. Popisom stanovnitva
1991. godine upaje imala oko 6290 stanovnika.
U Domovinskom ratu 1992.-1995. godine upa Siva doivjelaje velika razaranja, liudske rtve, velika iseljavanja svojih upljana i teritorijalni preustroj. Zupna crkva bila je znatno ote ena, jer je esto bila meta
neprijateljskog topnitva. Podru ne crkve u Alibegovcima, Omanjskoj,
a posebno u Blaevcima (Kri) bile su teko ote ene. Groblja i kapelice
u Vrelima i na Kominu tako er su bile potpuno unitene.
Ve ina obiteljskih ku a i gospodarskih zgradaje djelomi no ili u potpunosti sruena. Posebice teko su nastradali rubni dijelovi upe: Bobare, Vrela, Blaevci, Vitkovci, Lon ari, Jele i, te Gornja Omanjska. Donacijama i vlastitim odricanjima ve ina spomenutih objekata danas je
obnovljena.
22

:3

'o
-o
00
~.

-o

o
N'

~.

-o
o
<
_
Granice op ine U sora
1 _
Granice upe Siva
upna crkva Sv Ant
2 _ Fil. crkva Sv F . e P~dovanskog
3 _ Fil. crkva
. tanje Aslkoq
Sv. Nikole Taveli a
4 _ FI
I . crkva Uzvienja Sv. Kria

~:

en
::J
o
-o
en
CD

<o
N'

e
-o
CD

en
<.

en,
o>

upa Siva

Za obranu upe Siva i cijelog prostora Usore 51 branitelj-upljanin


dao je svoj ivot; ostalo je nekoliko stotina invalida i nekoliko desetina
poginulih civila.
Naalost, tijekom rata, a i po njegovom zavretku nastavljeno je iseljavanje iz upe. Tako po popisu upnika pri blagoslovu ku a krajem
2006. i po etkom 2007. godine upaje brojila 3560 upljana u 1300 obitelji. Naalost, trend iseljavanja se i dalje nastavlja uglavnom zbog ekonomskih razloga i perspektive opstojnosti Hrvata na ovim prostorima.
Prije rata upa Siva teritorijalno ve im dijelom pripadala je op ini
Teanj a manjim dijelom op ini Doboj. Utemeljenjem op ine Usora
1998. ve i dio upe sa naseljenim mjestima: Alibegovci, Siva, Srednja
Omanjska, Omanjska, Miljanovci Novi i Jele i, te dio Lon ara uli su u
sastav op ine Usora, a dio Lon ara, Blaevaca, Piljui a, Vitkovaca,
Vrela i Bobara ostali su u sastavu op ine Teanj.
Kako se administrativno sjedite op ine Usora nalazi u Sivi, tako su
upu od 1992. godine posjetile razne poznate osobe i razna izaslanstva,
me u kojima: ratni generali Tihomir Blaki , Slobodan Praljak, Ivo Lozan i , Drago Dragi evi , Duko Grubii , Ilija Naki , Filip Filipovi ,
eljko Glasnovi , Vinko Vrbanac, eljko Budimir. Iz same upe poteklo
je nekoliko visokih asnika, me u kojima su najistaknutiji general Ante
Jele , brigadir Franjo Brati , bojnici Marko upi -Lav, Ivan Gai - ivo, satnici Ilija Ivki , Pero Luji , Ivo Suvala, Nedjeljko S. Grgi i Ilija
Labudovi .
upu su tako er posjetili mnogi strana ki prvaci, kao Dalibor Brozovi , Vlado Gotovac, Draen Budia, Ante api , Zdravko Tomac, Zlatko Kramari , Dario Kordi , Ante Jelavi , Dragan ovi , Kreimir Zubak, Boo Ljubi , Zvonko Jurii , veleposlanici Republike Hrvatske
Zdravko San evi , ijom zaslugom je otvoreno i konzularno predstavnitvo u Usori, te Darinko Ba~o i Josip Vrboi ; izaslanstvo Hrvatskog
sabora na elu s Vladimirom Seksom; humanitarci Slobodan Lang i fra
Leonardo Ore ; zastupnici u Hrvatskom saboru, a posebice gospo a
Zdenka Babi -Petri evi , te razna izaslanstva i ministri iz Vlade HercegBosne. Tako er, upu Siva posjetili su mnogobrojni kulturni djelatnici
izme u kojih izdvajamo slikara Ivana Lackovi a Croatu i knjievnika
Vladu Gotovca. U oujku 2007. godine upuje posjetio sa svojim suradnicima premijer Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader.
U cjelini gledano, osim to je vano duhovno sredite cijelog usorskog dekanata, dijelovi upe Siva imali su i zna ajnu geo-strateku ulogu u svim dosadanjim ratovima za obranu i opstojnost Hrvata cijelog
usorskog prostora.
24

Zemljopisni poloaj i povijesni opseg upe Siva

Premijer Sanader sa suradnicima u posjeti upi Siva, 2007.

Zato neka upa Siva bude na ponos svima nama koji u njoj ivimo,
svima koji iz nje potje u, neka joj se uvijek s ljubavlju i zahvalno u
vra aju.

Koritena literatura:
1. Kronologija Tenja i okolice - Mustafa eman
2. Komuina i Kondilo - upni ured Komuina
3. Plehan i okolica - fra Vjekoslav Zirdum
4. Zemljopisna enciklopedija - Interpres Beograd 1969.

25

upa Siva

VLADA

REPUBLIKE
HRVATSKE
PREDSJED:-.JIK

Z(/greb. J 2. travnja 2007.


Potovani gospodin
fra Petar Andrijani , upnik
Siva
Dragi upljani Sive, dragi fra Petre,
najsrda nije valli zahvaljujem na toplom do eku koji ste pred upnom crkvom u Sivi priredili
izaslanstvu Vlade Republike Hrvatske i meni osobno prilikom naeg posjeta 30. oujka 20(J7.
godine. Narodne nonje koje su mnogi od I'as nosili. hrvatske pjesme koje ste pjevali le prije
svega radost i veselje .1' kojima ste nas ugostili snano su me obradovali i istinski dirnuli.
lanovi moje" izaslanstva i ja osobno trajno emo pamtiti upravo veliko gostoprimstvo i
radost koje .1'1110 od Vi/S i od drugih naih hrvatskih sunarodnjaka
doivjeli diljem Bosne i
Hercegovine.
/Jila mi je velika elja da tijekom smjeg sluhenog posjeta Bosni i Hercegovini posjetim
nekoliko katoli ki upa i druge Crkvene ustanove. jer sam duboko svjestan koliko je tijekom
povijesti djelovanje Katoli ke crkve bilo na dobrobit kako hrvatskog naroda II Bosni i
Hercegovini tako i drugih bosanskohercegova kih
grlu/ana.
Raduje me da ste zajedno sa upnikomfra
Andrijani em stvorili ivu i radosnu upu. Osjetio
sam da imate snage i zelje ivjeti i graditi va kraj bez obzira na teku prolost koju ste
proivjeli i no ivotne izazove .1' kojima se svakodnevno susre ete. Posebno mije drago daje
vaa zilpa uz snanu duobrini ku djelatnost razvila i karitativnu aktivnost. /e da povrh toga
mnog snaga usmjeravate i l1il projekte obrazovanja i kulture.
Kao predsjednik hrvatske Vlade, 1I1i i kao kr anski vjernik. elim vas ohrabriti da nastavite
upravo tim pu/cm. Kr anski pristup ivOtII, a i jedan od najvrjednijih hrvatskih obi aja koji
nas je odrao kroz stolje a. je da se ne predajemo i Ile klone mo pred velikim ivotnim
izazovima, ve da II najboljoj namjeri i u iskrenoj nadi u inimo onto mi moemo. Rog se
onda pobrine da dobrota i ivot nadvlada ju.
Posjet Bosni i Hercegovini pokazao mi je da hrvatski narod, ali i svi bosanskohercegova ki
gra ani, ipak postupno osje aju prve plodove mirai uspostave suradnje me u narodima. Ipak.
se nazire da ratne rane postupno zacjeljuju i daje gra enje mirne i tolerantne budu nosti za
bosanskohercegova ko
drutvo zajedni ki cilj koji se moe ostvarili.
Vlada Republike Hrvatske e sa svoje strane nastavili financijskim sredstvima i drugom
organiziranom pomo i podupirati aktivnosti hrvatskih instituciju i Katoli ke crkve II Bosni i
Hercegovini. Uvijek emo hiti otvoreni i zainteresirani sasluati Va,l:lImiljenja i prijedloge II
mogu oj potpori hrvatske Vlade.
Srda no pozdravljam

26

sve upljane Sive i elim vam puno mira i ivotne radosti'

Andrija Zirdum

Dio katolika usorske doline


1708.-1723.

godine

(Iz najstarije komuanske

matice)

Katolici Hrvati sjeverne Bosne imaju svoje duboko korijenje', ali su


koncem 17. i po etkom 18. stolje a zbog triju habsburko-osmanskih ratova (1683.-99., 1716.-18. i 1737.-39.) bili u opasnosti da budu istrijebljeni.
Naime, vojni pohodi, u vr enje nove granice na rijeci Savi izme u dvaju
onda najmo nijih carstava u Europi i drugi politi ki initelji, ostavili su na
katolike teke, nepopravljive tragove. Zato svaki izvorni dokument o sadanjim Hrvatima sjeverne Bosne ima svoju teinu i vrijednost.
Ovdje je govor o dijelu najstarije sa uvane matice krtenih komuanske upe koja i pored svoje posebne namjene i jednostavnosti proiruje i
oboga uje nae spoznaje te dijelom ispravlja neke dosadanje tvrdnje i
pretpostavke.
1. Dolina rijeke Usore s pritokom Teanjkom i drugim manjim potocima koju s juga zatvaraju visovi Velika Manja a (1360 m) i Zmajevac
(1406), sa zapada Borja s visovima: Runjavica (1078), Brestovac (605) i
avka (549), sa sjevera Krnjin (350), s istoka Crni vrh (732) dio je prostora na prijelazu iz dinarskog u panonsko podru je to ini zasebnu zemljopisnu cjelinu. Po svom smjetaju i prirodnim bogatstvima us orska je
dolina od prapovijesti bila prikladna za ljudski ivot.
Imenom rijeke sa uvan je, ini se, naziv srednjovjekovne oblasti
Usora (Wosora /1225. god./, Wassora /1225./, Wozora /1244./, Ussora
/1326./..., usorski') ijije opseg bio mnogo ve i od spomenute doline jer
je obuhva ao podru je Spre e, oblast Soli (Tuzle) te bosansko Podrinje
1- Usp. Andrija Zirdum, Karta srednjovjekovnih crkava na tlu Bosne i Hercegovine, u: Bosnafranciscana, 15, Sarajevo 2001., 159-219, !kratica: Zirdum (2001 )/.
2- Naziv usorski nalazi se na pe atu bana Stjepana II. Kotromani a (1314.-53.),
usp. Pavao An eli ,Srednjovjekovni pe ati u BiH, Sarajevo, 1970., 16s.; od Usore
svi dok vojvoda usorski Vojko (1326.), ot Usore voevoda Vojko (l326.), usp. Pavao
An eli S
, tudije o teritorijalnopoliti koj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1982., 159, !kratica: An eli (1982)/.

27

upa Siva

sa slivom rijeke Drinja e. Zemljopisno gledano, dananja je Usora bila


na rubu spomenute oblasti. Po samom nazivu ne bi se moglo tvrditi daje
politi ki hod te varfe srednjovjekovne oblasti po eo od imena prvobitne
(ranofeudalne) upe' u slivu rijeke Usore. Ako se uzme u obzir injenica
da se imenoslovni tragovi teritorijalno-politi kih jedinica e e i dublje
odraavaju u njihovim rubnim podru jima negoli u unutranjosti, onda
ne bi trebalo odbaciti mogu nost da se ime Usora naziv rijeke, upe, nahije (kotara) odrao ba u grani nom podru ju prema Donjim krajima' i
sredinjoj Bosni. A to bi moglo zna iti da su rijeka i nahija dobili ime od
ire oblasti i daje naziv stariji od same rijeke i upe.'
Podru na i upravna jedinica Usora, osim prostora istoimene rijeke,
obuhva alaje vjerojatno i dolinu rijeke Bosne oko Doboja. Na takav zaklju ak upu uje injenica, iz prvih desetlje a osmanske uprave, kad je
Doboj bio u sastavu usorske nahije. Manje upravne cjeline ove upe,
podru ja (distrikti) su gradova Tenja i Doboja koji su osnovani jo u vrijeme bosanske samostalnosti. Bila su to gospodarska sreditva kraja koja su se odrala cijelo vrijeme osmanske vladavine. Jedno od mjesnih
sredita u ovoj upravnoj jedinici bio je i prostor oko ljekovitih vrela u da6
nanjoj Vru ici kod Tesli a U njemuje bila smjetana srednjovjekovna
katoli ka upna zajednica zvana Kuzmadanje.
A grad Teanj u upi Usori, zna ajna utvrda i sredite kraja, prvi put se
spominje 1461. godine. Sagra enje na strmom breuljku u sreditu dananje varoice. Da je grad bio vaan, vidi se i po tome to je Radivoj
Kotromani (Kristie)' u njemu sagradio franjeva ki samostan i crkvu sv.
3- upa - teritorijalna i upravna jedinica kojoj je na elu upan, tj. poglavar plemenske drave. upa (gr ki: paroikia - stanovati blizu) je najmanja administrativna
jedinica Katoli ke crkve.
4- Na groblju u Osredku koji je pripadao srednjovjekovnoj upi Gla, kasnije
Usori, nahije i kotara Teanj na en je veliki kamen pisan bosanicom: "Se pi sa dijak
kneza Hrvoja. Usp. Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, Sarajevo, 1970.,94, br. 278.
5- Usp. An eli (1982), 143s.
6- Pouzdano se mogu ustanoviti pojedina na vlastelinstva u upi Usori: selo Kaloevi i, kneza Vukoslava Hrvatini a (1329.); e ava, kneza Grgura Hrvatini a
(1329.); Radna Gornja i Donja, Radivoja Kotromani a (1461.) te vladarski posjed poljodjelskog i sto arskog smjera oko grada Tenja. Usp. An eli (1982), 146. Postanak i
razvoj dananjeg Tesli a vezan je uz izgradnju tvornice za destilaciju drva u vrijeme
Austro-Ugarske (1896.-98.).
7- Radivoj Kotromani posjedovao je grad Teanj i nekoliko sela oko njega, to
se vidi iz povelje kralja Stjepana Tomaevi a 16.IX.1461. Adio sun ane strane teanjske tvr ave sve donedavno zvao se Hrvatini i. Usp. Krunoslav Draganovi Komuina
,
iKondilo, Komuina, 1981., 19,21, !kratica: Draganovi (1981)/.

28

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

Jurja, te je papa Pio II. (25.III.1462.) njezinim posjetiteljima podijelio


oproste u pojedine dane.' A ipjenica je da su ponajvie u razvijenim naseljima, odnosno u politi kim sreditima i gradskim sredinama srednjovjekovne BiH, podizani franjeva ki samostani." Osmanlije su ga bili za'
uzeli prije 1489. god. Ubrzo gaje kralj Matija oslobodio i uvrstio u Srebreni ku banovinu. Osmanlije su ga kona no zauzeli 1520. ili 1521.
god." pa je teanjska tvr ava do sredine 19. st. imala svoju posadu kojom
je zapovijedao dizdar.
Ubrzo nakon osvajanja, Husrev-beg (1480.-1541.) je u teanjskoj nahiji imao 20-ak sela i naputenih zemalja (mezri) oko Tenja, odnosno,
najbrojnije svoje zadubine (vakufe). To pokazuje da je ranije stanovnitvo dijelom odselilo a dijelom se povuklo u gorske predjele. Pobiljeeno stanovnitvo u izvorima ve inomje kr ansko ali se ve pojavljuju
i novi muslimani. II Cijeli je kraj, zbog geografskog poloaja i drugoga,
sa- uvao ranij e upravne strukture.
Ostavljalju i za kasnije pojedina kr anska doga anja, spomenut u
zbog lakeg razumijevanja naslovljene teme politi ka zbivanja koncem
17. i po etkom 18. stolje a.
U svom dnevniku tijekom pohoda na Bosnu, Eugen Savojski je 1. XI.
1697. zabiljeio kako je topnitvo od Doboja bilo prenaano do Tenja.
Opsadu Tenja poduzeli smo samo s jednim odjelom vojske. [Osamnaest dana pokuavala ju je zauzati austrijska vojska.] Tvr ava koja se nalazila visoko na brdu toliko je ote ena topovima i bombardiranjem daje
sve na njoj i oko nje pretvoren o u prah i pepeo. Tre eg studenog mariralo se nazad od Tenja preko jedne vode pred Doboj, gdje je tvr ava Doboj ostala zaposjednuta s konjenitvom i pjea kom posadom i zadrana
u izvi a ke svrhe, budu i daje najblie Brodu na Savi i od njega daleko
samo 12 sati.o" Tako se teanjska tvr ava, premda ozbiljno ote ena, uspjela obraniti. To ujedno zna i daje bio zauzet samo sjeveroisto ni dio
kraja, a ostali dijelovi, tj. ve i dio us orske doline, bili su pote eni.
8- Usp.Zirdum(2001),189.
9- Usp. Adem Handi , Tuzla i njena okolina, Sarajevo, 1975., 85-93, !kratica:
Handi (1975)/; Julijan Jeleni K
, ultura i bosanskifranjevci, 1., Sarajevo, 1912.,37;
An eli (1982), 145.
10- Usp. Handi (1975), 161s. O dinami nom ivotu usorskog kraja u srednjem
vijeku, usp. Draganovi (1981), 18-25.
11- Usp. A. Handi , Gazi Husrev-begovi vakufi u teanjskoj nahiji u 16. stolje u., u:Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. IL-III., Sarajevo, 1974., 161 s.
12- Usp. Journal da la marche en Bosnie, uz izlobu o pohoduE. Savojskog na Sarajevo.

29

upa Siva

U obrani Tenja hrabro u i odvano u istaknuo se dotad nepoznati


Muhamed-aga Imarnovi . Zbog zasluga ste enih na bojfiom polju, bosanski namjesnik Halil-paa imenovao ga je glavnim vojnim zapovjednikom toga kraja. Procjenjuju i vanost teanjske tvr ave, Osmanlije su
1703. i 1704. sagradili novi dio, poznat pod imenom Donji grad, donja
tvr ava, u kojoj je bila smjetena posada. Oko tvr ave je bio iskopan kanal s vodom, a sa strana su bile dvije kule (tabije ) naoruane s 15 topova.
God. 1704. tvr avaje imala 393 vojnika. Bilaje tako jaka i zna ajna daje
tu osnovana i posebna teanjskakapetanija. \3
Ni novi austrijsko-osmanski rat (1716.-18.) nije mimoiao Bosansku
Posavinu. Brodski zapovjenik Maksimilijan Petra sa slavonskim krajinicima preao je rijeku Savu i 15.VIII.1716. porazio zapovjednika derventske tvr ave Belagi a te se, s plijenom od dvije zastave, dva bubnja,
200 zarobljenih kr ana i 3000 grla stoke, vratio natrag u Brod. Iste godine u studenom Petra je ponovno upao u Bosnu, poruio derventsku
tvr avu i oglobio stanovnitvo. Sredinom studenog zauzeo je Odak, kulu Dobor i poruio ih. Druga eta krenula je na Doboj, u prolazu bez borbe zauzela Kotorsko i poruila ga. Doboj je branilo tisu u ljudi. Austrijanci su poruili naselje, ali tvr avu nisu zauzeli. Koncem studenog
1716. vratili su se natrag. Budu i da je teanjska tvr ava na nekoliko
mjesta bila ote ena, koncem studenog 1717. susjednim je kadilucima
bilo nare eno da organiziraju njezin popravak, a za obavljanje poslova
bio je odgovoran Numan-paa koji je trebao voditi ra una da se za te poslove raja ne optereti nekim izvanrednim nametima."
Tijekom svojih ratnih pohoda austrijske su vlasti nastoj ale to vie
kr ana privu i na svoju stranu. Sredinom 1718. Petra je, znaju i da se
spomenuti rat privodi kraju, elio u novozauzete krajeve dovesti donedavne sultanove podanike koji bi kao krajinici branili novu austrijsku
granicu. Dobivi in gererala, Petra je elio to obiljeiti novim vojnim
uspjesima pa je zadnjih tjedana rata poduzeo novi pohod na Derventu i
Doboj. Iznena ene posade, uz slab otpor, brzo su se predale. Me utim,
na to je odmah reagirao novi bosanski namjesnik Osman-paa; poduzeo
je protunapad i povratio osvojene tvr ave. U tome mu je pomagalo i
15
mjesno stanovmstvo.

13- Usp. Hamdija Kreevljakovi , Kapetanije u BiH, Sarajevo, 1980., 163-165;


Enes Pelidija, Bosanski ejalet od Karlova kog do Poareva kog mira,Sarajevo, 1989.,
115s. !kratica: Pelidija (1989)/.
14- Usp. Pelidija (1989), 200, 206, 228.
15- Usp.Pelidija(l989),235.

30

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

Poareva kim mirom, 21.VII.1718., odre eno je da, to je tko osvojio. to neka mu i pripadne." Budu i da bi prema tom principu granica u
Bosanskoj Posavini bila previe krivudava, a da to tako ne ostane, dogovoreno je da nova granice ide desnom obalom rijeke Save od Br kog do
rijeke Bosne pola sata jahaju eg hoda, a od rijeke Bosne do Une sat
jahaju eg hoda, tj. 3-6 km."
Sve spomenuto vano je za razumijevanje, odravanje i boravak katolika u usorskoj dolini tijekom svih spomenutih doga anja. Na takav
zaklju ak navodi nas, premda necjelovita, najstarija sa uvana matica
krten ih u sjevernoj Bosni.
2. Daje usorski kraj u srednjem vijeku bio gusto nastanjen katoli kim
pu anstvom, svjedo e tragovi srednjovjekovnih crkava. Uz franjeva ki
samostan i crkvu sv. Jurja u Tenju, crkve su bile jo uMakljenovcu, Ras'
tui, e avi, Mrkoti u, Radei ima, Bari ima i Ugodnovi ima." Cijeli
je kraj, dakle, bio dosta ravnomjerno pokriven crkvenim objektima.
U vrijeme prodora Osmanlija i tijekom borbi, crkveni su objekti bili
ujedno i privremena sklonita za ljude. Nakon zauzimanja, crkve su poruene a dio pu anstva povla ilo se prema sjeverozapadu. Dio njihje ostao u svome kraju a duobrini ku djelatnost preuzeli su franjevci sutj ekoga samostana.
Naime, ahd-namom (poveljom) Mehmeda II. katolicima je bio osiguran suivot i izvjesno povjerenje. Me u pu anstvom bilo je i onih koji
su prihvatili islam, jer su tako o uvali svoje posjede a s novom vjerom
uivali ve e povjerenje i darove vlasti.
Nakon zauze a Tenja te ruenja crkve i samostana, franjevci su se
povukli u zabitnije gorske predjele i nastavili svoju duobrini ku djelatnost, a njezin nositelj bila je i dalje srednjovjekovna katoli ka upa
zvana Kuzmadanje" koja je sluila cijelu usorsku dolinu.
Premda su kr anski izvori u BiH tijekom 16. st. oskudni, po nekim
pokazateljima zaklju ujemo kako je preostalo katoli ko pu anstvo raslo
16- Usp. Gustav Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1739., u:
GZM, god. XIX. (1907.), 585s, !kratica: Bodenstein (1907)/; Pelidija (1989),251.
17- Usp. Andrija Zirdum, Selidbe, granice i pokuaji naseljavanja Bosanske Posavine
po etkom 18. stolje a, u:
Bosna franciscana, 17/2002., 160-176, /kratica: Zirdum (2002)/.
18- Usp. Zirdum (2001), 189.
19- Kuzmadanje je naziv od spojenih imena Kuzme i Damjana, lije nika, kr anskih mu enika iz 4. st. Oni su mu eni u Aigai (Egeji), Ciliciji (Maloj Aziji) u vrijeme
Dioklecijanova progonstva. tovani su vie na Istoku negoli na Zapadu. Da su oni esto
zatitnici vrlo starih kr anskih upa i na tlu BiH, svjedo i njima posve ena najstarija
crkva u Milama (Visoko) koja se spominjejo 1244. god. Usp. An eli (1984).187 ..
31

upa Siva

prirodnim priratajem. Kao primjer navodim sutjesku katoli ku upu u


kojoj je jo od srednjeg vijeka bio o uvan samostan a koja je prema
izvje u biskupa Bali evi a (1591.), imala oko 4000 katolika. Sluilo ih
je deset franjevaca koji su boravili u samostanu."
U prvom sa uvanom popisu katoli kih upa u vrijeme osmanske vladavine (1623.), upa Kuzmadanje (<<Kusmadanie) spada u sutjeko
duobrini ko podru je" i tu e ostati sve do druge polovine 19. st."
Prve pouzdane podatke o upi imamo u izvj e u biskupa fra Jeronima
Lu i a.a nje 27. rujna 1637. u Komuini, selu kuzmadanjske (ccusma-
danske) upe, uz sudjelovanje 7 franjevaca, krizmao 1454 katolika. Da
se radilo o gotovo svim katolicima te upe do kojih je mogla doprijeti
vijest o dolasku biskupa i krizmi svjedo i istaknut podatak u izvje u,
da su mnogi starci govorili kako nikada do sada nisu vidjeli biskupa.
upa nije imala crkve," a sluio ju je franjevac fra Andrija Kova i , iz
sutjeke franjeva ke obitelji."
20- Usp. Karlo Horvat, Novi historijski spomenici za povijest Bosne i susjednih
zemalja u: GZM(1909.), 71.
21- Najkra a veza Sutjeske s Usorom, Posavinom i Podunavljem bioje srednjovjekovni put preko Ratnja, Nabilja, Slago i a i Mehuri a u dolinu Gostovi ke rijeke,
kojim bi se stiglo na rijeku Bosnu, odnosno na u e rijeke Krivaje, a odatle se preko
Ozimice i Novog ehera dolazilo u Komuinu (oko 70 km). Usp. An eli (1982), 4l.
Tim gorskim, makadamskim putem proao sam autom u svibnju 1973. sele i iz Sutjeske na Plehan.
22- Usp. Andrija Zirdum, Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovi a
(1563.-1631.)), u: Zbornik radova o Matiji Divkovi u, Sarajevo, 1982.,288; Bazilije
Pandi , Relatio de provincia Bosnae Argentinae O.F.M. an. 1623. S. Crongregationi
de Propaganda fide exhibita, u: Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, Rim,
1965.,22l.
23- Kako se u takvim prilikama obi no vrila duobrini ka sluba, vidimo iz
propisa koje je pokupio, uobli io i tiskao biskup fra Augustin Mileti . Tu, uz ostalo,
pie: Nare ujemo i zapovidamo da se u svakomu selu, gdi ima ku a krstjanski, providi
po jedna daska sklopljena, na kojoj se Misa Sveta moe re , kad bi bila potriba, i da se
na istoj dasci pri lipe convivia [osnovne misne molitve] i koja prilika [sli ica] Gosp.
Isusa, B.D.Marie i drugi sveti; i da re ena daska otama ni na koju drugu stvar izvanjsku
sluit ne ima osim za misno posvetilite. Da u onim mistim i po grebjim, gdi se Misa
Sveta u nedilje i u svetkovine govorit obi aje, otari ako se ne bi mogli opi est, zagradit i
daskama nadkrit budu barem nadkriveni, dok se Misa Sveta govori, istim pokriva om
ili od mueme [votano platno] oli barem od sukna ista i oprana, koi pokriva po isti
na in ima se drat u mistu istu i da se za drugu kakvu slubu izvanjsku ne stavlja.,
Augustin Mileti , Naredbe i uprave biskupa namisnika apostolski proasti i sadanjega ... , Split, 1818., 48s, /kratica: Mileti (1818)/.
24- Usp. Krunoslav Draganovi , Biskup fra Jeronim Lu i , njegovo doba i njegovo izvje e Svetoj stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638.)>>,u:CCP, 10, Zagreb,1982.,87.

32

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

Biskup fra Marijan Maravi doaoje 8. lipnja 1648. iz upe So anica


ad parochiam dictam Kusmadagni te ve sutradan na jednom breuljku punom pukax" poslije mise, uz sudjelovanje franjevaca, krizmao
1755 katolika".
I biskup fra Nikola Ogrami st~ao je 2. prosinca 1672. iz So anice u
visitatio parochiae Cosmodan. Zupnikje sluio mise po umama ..., a
vodioje brigu za2050 katolika. Odnjihjekrizmao 1843 katolika. n
Prema ljetopiscu fra Boni Beni u, fra Juro Turbi je 1686. iz upe
Kuzmajdani izveo u carske zemlje 5300 katolika. A u drugom izvje u
koje je 22. sije nja 1700. u akovu potvrdio biskup fra Nikola Ogrami
stoji da je spomenuti fra Juro Turbi odveo 5700 osoba." Ovi zadnji
podaci, ako se odnose samo na kuzmadanjsku upu, upitni su.
3. Matice su listovi u kojima su biljeeni krteni, vjen ani i umrli. Oni
su poslije uvezivani u zasebne knjige. U Crkvi su se matice slubeno
po ele voditi nakon Tridentinskog sabora (1545.-63.), a oblikje ovisio o
tome to je biljeeno: krteni, vjen ani ili umrli.
a) Ovdje je rije o matici krtenih. Budu i da se radilo o sakramentu
kojije nuan za spasenje i bez kojega se nijedan drugi kr anski sakrament ne moe primiti, o njemu se moralo ozbiljno voditi ra una. To je
istaknuto i u duobrini kim uputama:
Krtenje sveto budu i Sakramenat najpotribitii tako da se bez njega
nikakva dua saranit ne moe, zato priporu ujemo i zapovidamo ne samo pp. upnicim i kapelanim, nego i svim ostalim misnicim, naoj duhovnoj oblasti podlonim, da budu lasni [voljni] i pripravni u svako doba
podilit ovi sveti sakramenat po naredbi Isusovoj i po upravi i na inu
Rituala op enog rimskoga i to poradi ljubavi Boie, ne izsikuju i pla e
nikakve vrimenite ni posli a jo manje pria kritenja, izvan da bi tko od
svoje drage volje koju lemozinu udilio.
Budu na puk toliko raztrkan i sela na daleko od ku e misni ke razmaknuta, doga a se pri esto da jadna eljadca porad vrimena zlo asti,
voda i puta pogibljivi za mnogo vrimena ne mogu i brez velike pogibili
donit di icu, skoro ro enu, do misnika, zadraju ji s tolikom pogibili
25- Bilo je to, vjerojatno, na Kondi1u.
26- Usp. Liber magnae considerationis et reflexionis ..., u: Glasnik biskupija
BosanskeiSriemske .., akovo, 1887., 136.
27- Usp. Julijan Jeleni , Spomenici kulturnoga rada bosanskih franjevaca
(1478.-1878.), u: Starine, knj. XXXVI.,Zagreb, 1918., 141.
28- Usp. Fra Bono Beni ,Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo, 1979., 110, priredio I. Gavran !kratica: Beni (1979)/; Ju1ijan Jeleni ,Spomenici kulturnoga rada
franjevaca Bosne Srebreni ke, Mostar, 1927., 3s.
33

upa Siva

nekrtenu. Zato nare ujemo da svaki misnik, kad i e na dalek put,


ponese sa sobom kesicu od krtenja i dajemo oblast svakomu misniku od
naega Vikariata da moe u selima razmaknutim, gdi vidi potribu, krstit
diete nekrteno. Ama u isto vrime zapovidamo, da svaki ima nosit i kalemar [pero za pisanje] sa sobom i u istomu mistu ima upisat krtenja in
forma consueta [na uobi ajen na in] na kartici, koju ima ku anom priporu it da, koliko je mogu e pria, pri dadu upniku vlastitomu, neka zabilii na knjigama upskim, daje diete krteno, gdi i od koga, u koi dan i
tko j e bio kum ali kuma ..., kako Sv. sabor tridentinski nare uje.29 Ovo j e
zabiljeeno i odre eno gotovo cijelo stolje e kasnije, ali dobro ilustrira
na in kako se i ranije obi avalo raditi.
b) U Arhivu franjeva kog samostana u Kraljevoj Sutjesci, pod oznakom Mt 21, nalazi se maticakrtenih kasnije tvrdo ukori ena na kojuje
neki knjini ar stavio naljepnicu s neto nim naslovom:Matica krten ih,
Komuina 1699.-1720., veli ine 29x20 cm, 49 neobiljeenih stranica.
Naslov je nepouzdan i neprecizan u tome to su prvih osam stranica uvezani listovi sa 38 krtenja iz najstarije sutjeke matice krtenih, tj. od 10.
studenog 1699. do 25. studenog 1700.30 Budu i daje matica pisana bosanicom", knjini ar, pri stavljanju naslova, nije ozbiljnije svra ao pozornost na njezin sadraj pa mu se tako potkrala greka. A u nju su, uz prekide, unoana krtenja do 1729. Stranice nisu obiljeene. Netko je ranije
samo djelomice to uradio, a sam sam ih u presliku obiljeio.
Na po etku 9. stranice lijepimje rukopisom napisano: Ovdi po injamo pisati dicu, kapelanie komuke na 1708. miseca marca na 8., da bi
ve na 15. stranici, nakon drugog krtenja, bilo napisano 1710. januara
na 6., Incipiunt ex eadem Parochia pueri baptizari.
U maticije biljeeno ime krstitelja, ime djeteta, ime i prezime ili neki
drugi pridjevci oca npr. ime njegova roditelja: Ivana, Frane; zanimanje:
kova , lon ar, knez; podrijetlo: Hrva anin" koi stoi u abiaku, iz
29- Mileti (1818),42-44.
30- To u stvari spada u najstariju maticu krten ih u Kraljevoj Sutjesci kojaje pisana od 20. rujna 1641. do I. rujna 1727. Ona ima 560 stranica i u nju su unesni podaci sa
cedulja o krtenicima koje je na tlu sutjeske upe krtavalo 106 franjevaca. Usp. Mirko
Boba, Uportraba slovnog znaka ( erva) u praksi pisara Matice krtenih iz Kraljeve
Sutjeske od godine 164 I .-1727., u: Zbornik radova o fra An elu Zvizdovi u,Sarajevo-Fojnica, 2000., 459-475.
31- Sve vie me u znanstvenicima prevladava ovaj naziv za zapadnu morfoloku i
pravopisnu ina icu irilice, koja se rabila u BiH ijunoj Hrvatskoj, jer je
bosan icaenska
umanjenica od rije i Bosanka. Usp.Hrvatski enciklopedijski rije nik, Zagreb, 2002., 139.
32- Usp. Andrija Zirdum, Prezimena katoli kog ivlja plehanskogkrajaod
1760.
do 1810. god., u: Plehan (monografija), Plehan, 1987.,79-119.

34

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

Sive, Crnovrlia (Crni Vrh) zatim po kojimaje bio poznat ili obiljeen u
iroj zajednici: Ivan kneev sin, Jakov od kule Kurbegove, Antun
knez iz abiaka, Martin i kovi iz Bobara, koie doao od Rvata i
ene Ane iz Duvnja. Uz ime majke, odnosno kume, dodavalo se ime
mua ili neko drugo pogodno ime: Matiana ena Ilije Seratlie, Jakovina ena Martina starca, Anica Stipana Svrzibradina, Maria Ilinica
iz Letini a, kuma Lucia iminica, Matia Jure starca, Staia kneeva, Manda Toeala Lovrena, Iliana od Lapana, Agata Lu inica, divojka k i Colina Manda i sli no. Po spomenutim ili sli nim
obiljejima lako se mogao prepoznati kr anin, kako kasnije u njegovu
ivotu i vezama ne bi dolo do, po kr anstvo, neprili nih brakova ili
drugih teko a.
Dok je po etak matice, i neki dijelovi, pisan lijepim rukopisom, dotle
su drugi dijelovi pisani loije i povrnije. Tijekom 15 godina, tj. od
1708.-23., zabiljeeno je 352 krtenika. Uglavnom je to kronolokim
redom, ali ima unesenih krtenja iz ranijeg razdoblja, uz npr. biljeku
Na o u listi to je prija, i ne budu i u libro upisano sada upisa, a radi se
o krtenju iz sije nja 1717., a uneseno je ujesen 1720.
Uz ranije spomenutu obvezu biljeenja krtenja sve enika koji su
prolazili kroz upu, i sami su ih upnici obavljaju i krtenja po grobljima, selima i privatnim ku ama pred i na velike blagdane biljeili na
obi nom papiru ili u svojoj putnoj biljenici to suje nosili sa sobom u
dvonjkama (bisgama). Premdaje obrazac upisa uglavnom ustaljen, svaki je sve enik (emisnik) imao i neto svoje posebno. Samo nekoliko
krtenja ubiljeeno je latinskim jezikom. Cini se da su krtenja u ovu
maticu upisivana u sutjekom samostanu gdje su uvjeti za to bili prikladniji." U po etkuje to radio jedan od sve enika ili samostanski dijak," to
se naslu uje i u ovoj matici po tome to se po etni, lijepi rukopis odnosi
na krtenja Jure Bilavi a i Marijana Aljini a. Tako fra Josip Bilavi
33- Suvremenik Ivan Straemanac (1730.) ovako opisuje sutjeki samostan:
Ovaj samostan je smjeten ispod brda punog grebena ... s isto ne strane samostana nalazi se vrt kroz koji te e rijeka Trstivnica tako daje polovica vrta s ove, a druga polovica
s one strane rijeke ... Nedaleko samostana nekada se nalazio uveni grad Banski Dvori
(Curia Bani), koji se sad op enito naziva Sutjeska, dostajadan, s oko 20 ku a katolika i
nevjernih Turaka ... Samostan ima jedan klaustar i 4 spavaonice gdje op enito boravi 16
bra e iz Reda. Ivan Straemanac, Povijest franjeva ke provincije Bosne Srebrene,
Zagreb, 1993.,221-225, priredio Stjepan Sran.
34- Dijak - ak, u enik, student; od gr kog diakonos ( akon). U najstarijoj matici
kretnih iz 17. st. stoji daje dijete krstio fra Mijo Breanin, a krtenje u maticu krtenih:
f.(ra) i(mu)n Vare(ani)n pi sa diak profe Usp. Boba (2000), 461, bilj. 8. Me u
krstitelj ima u spomenutoj matici je i fra Ivan Komuanin (tj. rodom iz Komuine).

35

upa Siva

upisuje krtenje koje je obavio fra Juro Bilavi (22.VII.1721.) i dodaje:


Neka se zna kad je bilo; pisa ja vikar fra Jozip. A neto ranije isti (str.
37) biljei: Ova su dica bila upisana u li e zato nisu metana svako
misto, ali e broj dobro metan. Neka zna tko ju tie i uzreda. Tako,
vjerojatno, fra Juro Bi-lavi , (str. 46) biljei: Ovo osmero dice bilo je
uti /isputeno!, nie upi-sano na svomu mistu. Kasnije su obi no unosili
svatko svoja krtenja, s manje mara. Neki su upisi nepotpuni, anekoliko
ih j e unesno dvaput: jednom hrvatskim, drugi put latinskim jezikom. I to
je znak da je mogao upisati sam krstitelj a i drugi koji je zamoljen da to
uradi. Zbog lakeg snalaenje, krtenja sam u prilogu pobiljeio kronolokim redom, a drugi upis na latinskomjeziku stavio u fusnotu.
upnikje bio sutjeki samostan a iz njega su u Komuinu, po potrebi
ili zbog sprije enosti postavljenog upnika, u zamjenu odlazili razli iti
ljudi. Kroz navedenih 15 godina, dolazilo ih je est: fra Juro Bilavies
(2.III.1708.-10.VII.1709.;
15.XI.1712.-10.III.1717.;
lO.VIII.1719.15.VIII.1719.; 19.VII.1721.-29.VIII.1723.);
fra Marijan Aljini "
(6.I.1710.-28.IX.1710.);
fra Martin Borovi anin"
(2.III.1711.20.II1.171 1.); fra Jozip Bilavi " (6.VIII.1712.-2.XI.1712.; 3.XI.1720.19.VII.1721.); fra Jako Zgo anin" 17.VIII.1719.-13.III.1720.);
fra
Augutin Soljanin" (15.VIII.1720.-8.1X.1720.).
4. Kad se bolje i ire analizira ovaj gotovo tri stolje a stari tekst, dolazi se do zanimljivih zapaanja i zaklju aka:

35- Fra Juro Bilavi , umro 24.1.1730., bio je jedan od vode ih sutjekih franjevaca
svoga doba. O njegovu gvardijanstvu u Sutjesci (\ 718.-19.) ljetopisac Bono Beni
zabiljeioje: Ove je godine (1719.) p. o. gvardijan Juro Bilavi , kojije bio vrlo brian i
marljiv, dao pokriti ovaj sutjeki samostan borovim ili lu evim daskama. Tada nije bila
pokrivena crkva, nego devet godina kasnije, kao to emo jo vidjeli. No pobrinuo se da
se potpuno izmijene korovi u crkvi, iako za tu izmjenu nije imao doputenja vlasti.
Zbog toga smo bili prisiljeni da ih a omprebojimo, da ih neprijatelji ne bi pepoznali
da su nanovo dignuti ... , Beni (1979), 113.
36- Fra Marijan Aljini , umro 12.VI.l734., bio je definitor Provincije i triput
sutjeki gvardijan.
37- Fra Martin Borovi anin(izBorovice),
umro 28.III.1733.
38- Fra Josip Bilavi , umro 8.IV.1730.; bio je dvaput sutjeki gvradijan.
39- Fra Jako Zgo anin (rodom iz Zgo e), umroje IO.IY.1745.
40- Fra Augutin Soljanin (iz Tuzle), po etkom 18. st., bio je vode i franjevac u
Bosni Srebrenoj, tj. provincijski vikar te provincijal od 1723.-26. Filip Lastri ga hvali
kao svoga u itelja, kako je bio vrlo izobraen, plemenit odgojitelj, odli an pjeva , dobar propovjednik. Borio se protiv krovovjerja u koje su ive i me u muslimanima lako
upadali i bosanski katolici. Umro je 4.III.I729. Usp. Andrija Zirdum, Filip Lastri O evac (1700.-1783.), Zagreb, 1982., 60s.

36

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

a) Budu i da su upnici boravili uglavnom u Komuini i oko nje, iz


prakti nih su razloga stari srednjovjekovni naziv upe Kuzmadanje zamijenili u upa Komuina. U to doba upa se prostirala na oko 40 km u
duljinu i neto manje u irinu.
U matici se opaaju tragovi dvaju ratova, tj. odjeci Be koga rata te
osobito novi austrijsko-osmanski rat (1716.-18.) i njegove posljedice.
Kako je matica samo djelomi na, opaa se i po tome to su kroz 15
godina, tj. tijekom 180 mjeseci, ubiljeena djeca samo u razdoblju od 70
mjeseci. To ne zna i da su i u navedenim mjesecima upisana sva krtenja,
naro ito u ranijim godinama. A nijedno krtenje nije ubiljeeno u razdobiju od oujka 1711. do kolovoza 1712., tj. kroz 17 mjeseci, te odoujka 1717. do kolovoza 1719., tj. kroz 29 mjeseci. U to ratno ili po ne emu
drugome pogibeljno vrijeme, djeca su sigurno bila krtavana, ali nam
nisu sa uvani zapisi.
b) Tekst je pisan bosanicom, narodnim, hrvatskim jezikom, poglavito
tokavskom ikavicom, ponegdje ijekavicom. Jezik nema puno tu ica i
o ituje neke zavi aj ne osobitosti. Dok biljee krtene, franjevci pokazuju svoju izobrazbu i pismenost. Budu i da su upisivala estorica, i uz ve
uobi ajene obrasce, svakije unosio i neto osobnoga pa se opaaju razlike. Prou avanje tih pitanja ostavljam stru njacima,jezikoslovcima.
c) U komuanskoj matici prezimena su ve davno ustaljena, razli ita i
brojna to govori o njihovim dubokim korijenima. Naime, i u Bosni se
prezimena vezuju uz feudalni poredak i mnoga od njih ne samo iz feudalnih porodica nego i obi nog puka vuku svoje podrijetlo iz srednjega
vijeka." Ada su stara prezimena uvali i nad njima bdjeli sve enici, vidimo iz opomene fra Stipana Margiti a Jaj anina (1704.):K .. Jo zao je
obi aj u Bosni i Ercegovini, ne paze, ni dre stari imena od kolina ni od
plemena od koga su; kako se rezdili ku a uzme svak svoje ime; kako
umre stariina, koi po ne vladat onako se po nu zvat i do malo godina da
i upita od starine od koga su plemena, ne znaju; i zato se uzimaju rodsko, i ostahu u brezzakonju. Nadiu dica drugomu priime naj zec, nastanu
Ze evi i; trgovci po nu zvati mom e zlotrgom, ostanu Zlotrgovi i; ostane ena z dicom, po nu zvati Mari i, Klari i i tako ostanu; bude ovik
male brade ili orast, i tako ostanu osici,
ori i tako malo koje pleme
nie promini lo ime. Ovo e zao obi aj; valja vrlo paziti staro pleme za
mnoge uzroke, kako radi enidbe, kada se ulazi u Red, da bude potriba
41- Pouzdan dokaz za to je i pismo tuzlanskih katolika, pisano 6. lipnja 1581., hrvatskim jezikom gdje su katolici samo pedesetak godina nakon Osmanlija potpisani
bosanicom i to imenom i prezimenom. Usp. Euzebije Fermandin, Acta Bosnae, Zagreb, 1892, 3l9;AndrijaZirdum,
Ulice nekada i sada, Ulice, 1989.,26-28.
37

upa Siva

izkati starine od gospode, a ne zna plemena, imena izprominjavana i za


mnoge druge stvari. 42 Ovaj stari tekst ujedno izvorno navodi kako je dolazilo do novih prezimena unutar porodice ili sela i kako je tradicija prezimena me u Hrvatima BiH vrlo stara.
Iznena uje kako je, na ovom relativno malom prostoru, ubiljeeno
ak 165 prezimena, ura unavaju i tu i ina ice istog prezimena koje su
razli ito ubiljeene. Me u njih nisu ubrojena prezimena za koja izri ito
stoji da su iz drugih upa (Sutjeske, Velike43). Navodim ih abecednim redom:
Adami , An eli , Andrievi , Ani , Bakatovi , Balantovo i Balantovi , Balatovi ,Baluk i , Bara evi , Bari , Bari evi , Barievi , Bartolovi , Baru i , Barut i , Batianovi
Be ,a i ,Begi , Belabi , Bela i , Beri , Biela evi , Bieljavi , Biela i , Bielja i , Bonadi , Bran
Brnadi , Bronjak, Bru i , Bru an, Brunak, Brunjak, Brunjak, Bu i , Bulupovi , Bulutovi , Buri , Civkovi , i kovi , obi , oli
lo, ombi , isi , ori , osi , Dam1janovi , Dav1anovi , Davnovi ,
Dramnovi , Dubravac, Ekmek i , Ercegovac, Filipovi , Fraurovi ,
Gabri , Gai i , Garu i , Garvi , Gai , Gavri , Gavri evi , Gavra
Gavranovi , Grbo, Grgi , Hrva anin, Ilaria, I1ari , Ili , Iravovi , Ireiz,
Ivan i , Ivandi , Ivanovi , Ivovi evi , Jaki , Jakovi , Jakovi evi , J
kovovi , Jakovljevi , Janji , Jazvi , Jeli , Jovanovi , Jozepovi , Jozi ,
Juri i , Juri , Kapetanovi , Kasapovi , Kati , Klari , Knez, Kneevi ,
Kolis a, Kova , Kova evi , Labut, Labutovi , Lapan, Leti , Lona ar,
Lon arevi , Loi , Lovrenovi , Lovrinovi , Loi , Luci , Luka evi ,
Lui , Maistorovi , Mandi , Mari , Markovi , Marti , Martinovi ,
Mri , Mati , Muci , Muki , Mudar, Murdar, Murdarevi , Mui , Nikoli , Noevi , Pari , Pavi , Pavlovi , Paur, Paurevi , Petrovi , Petrui ,
Ponjavi , Pulji , Rai , Rva anin (Arva anin), Ruevi , Simbanin, Stipanovi , Stiuri , Stoiakovi , Stoi , abatianovi , imi , oli , olji ,
Su i , ui , uve1ja, Tadi , Topalovi , Tuca, Tuci , Tu1ak, Vrbatovi ,
Vuleti , Urey, Zeri , abia anin, erav,
eravovi ."
Doseljenika je malo i lako se prepoznaju. Budu i da su sutjeki franjevci sluili cijelu Posavinu, Komuina je bila jedan od slobodnijih i
sigurnih prolaza kud se, iz june Hrvatske (Doljani, Uskoplje, Novi
Travnik, Vitez, Vlai ), prolazilo u Posavinu i sjevernu Bosnu jer je doli42- Stipan Margiti , Ispovid krstjanska i nauk znati se pravo izpoviditi ... , Mleci,
1704.,5s.
43- U ovoj matici upa Velika prvi put se spominje 1719. god.
44- To donekle potvr uju i slavenska pre zimana u muslimana koja su oni zadrali i
nakon prihva anja islama. Usp. Petar imunovi N
, aa prezimena, Zagreb, 1985., 19.

38

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

na rijeke Bosne, sa svojim utvrdama i naseljima (Zenica, Vranduk, ep e, Maglaj, Doboj), bila nepouzdana i pogibeljna.
Dok su nadimci vezani uz osobu esto s njom i nestajali, dotle su se
dulje zadrala prezimena po narodnosnoj pripadnosti, mjestu ivljenja,
kraju odakle su doseljenji i sli no. Zanimljiva su i pojedina na obiljeja
nekih osoba. Navodim nekoliko primjera: Juro Ercegovac (87), kuma bi
doma ica Jure Rva anina ili Berovac (103), Nikola Rva anin od Mostara (140), Manda od Travnika (234), Mato iz Rame (248), imun Vuleti iz Rvata, koi stoi u Bobara i njegove prave ene Ivane od Mostara, iz
Drenice (270). Dana 18.VIII.1720. krtenje sin Matia Lon arevi a iz
Papratnice i njegove doma ice Anice iz Bosne (238), to name e
pitanje: za koga oni sebe smatraju? Gdje oni pripadaju?
d) Zanimljiva su i imena katolika:
mukih je 38: Andrija, Antun, Bartol, Bimard, Bla, Boo, Bmjo,
Cvitko, Dominik, Grgo, Filip, Frano, Ilia, Ivan, Ivanda, Jakov, Jozif, Jozip, Juro, Lovro, Lovren, Luka, Luka , Marko, Martin, Matia, Mato, Miat, Mio, Nikola, Petar, Pilip, Stifan, Stipan, Stojan, imun, Tadia i Vid;4s
enskih 39: Agata, Ana, Andriana, An elia, Anica, Cecilia, Dominika, Frana, Franja, Iliana, Ivana, Jakovina, Jela, Kata, Klara, Kripia,
Kritia, Lucija, Luci, Manda, Mara, Margarita, Marta, Matia, Matiana,
Orula, Pavlia, Petrua, Ruica, Stana, Stada, Staia, Stepania, Stipanka,
Stoia, Stoica, Toma, Tomua, Vida.46
Navedena imena pokazuju kako su franjevci provodili odredbe Tridentinskog sabora pa su djeci doputali nadijevati imena poglavito katoli kih svetaca, a ne narodna.
e) Ova matica pokazuje kako je nepouzdana tvrdnja - zabiljeena u
ljetopisima - da je kuzmadanjski upnik fra Juro Turbi 1686. iz upe
izveo 5300, odnosno 5700 upljana." Ve je spomenuto kako je u popisu, samo petnaestak godina prije selidbi, cijela kuzmadanjska upa
imala svega 2050 katolika. Dio njihje sigurno otiao, a povijesne okolnosti i dijelovi ove matice, jasno pokazuju daje starosjedilaca ostalo i to
relativno dosta. Budu i daje spomenuti popis odseljenih pravljen kasnije u Podunavlju, mogu e je da su im pribrojili i doseljenike iz susjednih
mjesta i drugih krajeva kuda su prolazili.
45- e e koritena muka imena su: Frano 52, Matija 23, Boo 22, Antun 19,
(Anto, nijedan), Bartol 6 itd.
46- e e koritena enska imena su: Maria 74, Ruica 24, Matia 17, An clia 15,
Marta 15, Frana 14, Mara 14, Staia 13,Agata 12, Orula 11 itd.
47- Usp. Andrija Zirdum, Povijest katolika plehanskog kraja, u: Plehan (monografija), Plehan, 1987.,20; Zirdum (2002), 161-166.

39

upa Siva

Zaklju ak: Upis u maticu znakje daje netko postojao. Time je ovjek
bio uveden u drutvo, znalo se komu je pripadao te je bilo omogu eno
potivanje prava i povlastica pojedinih porodica i poloaj unutar njih.
Zato je i samo dio najstarije komuanske matice koju u prilogu donosim
u transliteriranom prijepisu izraaj pam enja, svjedok otpora odnaro enju te ujedno postojani me a narodnosnog ijezi nog protega u prolost.

Prilog:
Matica upe Komiina 1708.-1723.
(Arhiv Franjeva kog samostana Kraljeva Sutjeska, Mt 21)
Ovdi po injamo pisati dicu kapelanie komuke
1708. godina
1. 1708. miseca laka na 2., krstija fra Juro Bilavi Matia sina Nikole Ireiza i njegove doma ice Marie, a kum bi Ivan Gavri .
2. Na 1708. miseca marca na 8., krstija fra Juro Bilavi Andriu sina osi a Matia iz Studenaca i njegove doma ice Anice; kum bi Stoi CrnovrIjia.
3. 1708. miseca marca na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Mariu k er Mie iz
Raieve i njegove doma ice Orule; kuma bi Lucia doma ica Ilie Ponjavi a.
4. 1708. miseca marca na 20., krsti ja f. Juro Bilavi Martina sina Jure
Zeri a i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivan Loi .
5. 1708. miseca marca na 28., krsti ja fra Juro Bilavi sina Jure Stoi a iz
Vru ice i njegove doma ice Ruice i nadi mu ime Jozip; kum bi Marko
eravovi .
6. 1708. miseca travnja na 9., krsti ja fra Juro Bilavi Pavliu k er Ivana
Filipovi a i njegove doma ice Kate, a kum bi Ilia Ponjavi .
7. 1708. miseca travnja na 21., krstija fra Juro Bilavi Petra sina Frane iz
Popovi a i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola z Ruievi a.
8. 1708. miseca travnja na 21., krsti ja fra Juro Bilavi Ivanu k er Martina Ekmek i a i njegove doma iceAnice; kum bi Nikola iz istoga sela.
40

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

9. 1708. miseca aguta na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Mariu k er Petra
Bari a i nj egove doma ice Stoice, a kum bi Ivan Mandi .
10. 1708. miseca aguta na 24., krsti ja fra Juro Bilavi Jelu k er lIie koi
stoi u Ljetini u i njegove doma ice Marie, a kum bi Filip s Vukova.
11. 1708. miseca etembra na 6., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Luke
iz Osivice i njegove doma ice Ivane, akum bi Mio Ruevi .
12. 1708. miseca oktobra na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Grge
Ureva iz abiaka i njegove doma ice Klare, a kum bi Ivan Gavran.
13. 1708. miseca oktobra na isti dan 2., krsti ja fra Juro Bilavi Anicu
k er Luke iz abiaka i njegove doma iceAgate, a kum bi iz istoga sela.
14. 1708. miseca oktobra na 21., krsti ja fra Juro Bilavi Jozipa sina
Stipana iz Bobara i njegove doma ice Frane, a kum bi Mio uvelja.
15. 1708. miseca oktobra na 26., krstija fra Juro Bilavi Grgu sina Andrie
iz Priposte i njegove doma ice Agate, a kum bi Filip Mari iz Kamene.
16. Na 1708. miseca prosinca na 1., krsti fra Juro Bilavi Jakova sina Ivana Loi i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica Boe.
17. Na 1708. miseca prosinca 10., krsti fra Juro Bilavi Petra sina Martinovi a i(z) Belje i njegove doma ice Kate, a kum bi Lovro brat Ireizov.
18. Na 1708. miseca prosinca na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi Martu
k er Ivana koi stoi u Macaputu i njegove doma ice Pavlie, a kuma bi
Luci, doma ica Joze Ruevi a.
19. Isti dan krsti isti o. p. Anicu k er Frane ombi a i njegove doma ice
Kate, a kuma bi doma ica Mihe Ruevi a.
20. Na 1708. miseca prosinca 15., krsti fra Juro Bilavi Franu sina Stoi a
iz Belje i njegove doma ice Ruice, a kum bi Marko ...
21. Na 1708. prosinca na 17., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana
Grgi a i njegove doma ice Andriane, a kum bi Bimada iz Beije.
22. Isti dan krsti fra Juro Bilavi Luciu k er Ivana Grgi a i njegove doma iceAndriane, a kuma bi doma ica istoga Bmje.
23. Na 1708. miseca prosinca na 18., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina
lIie iz Studenaca i njegove doma ice Lucie, a kum bi Marko Iravovi .
24. Na 1708. rniseca prosinca na 20., krsti fra Juro Bilavi Ivana
imunova i njegove doma ice Mande, a kuma bi doma ica lIie Maria u
Ljetini u.
25. Na 1708. miseca prosinca na 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina
Stipana Mari a na Kamenoj i njegove doma ice Anice, a kum bi Mato iz
Bilavi sin Ivandin.

41

upa Siva

26. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ilie Mari a i njegove
doma ica Ivane, akum bi Stipan Marti i(z) Alj ini a.
27. Na 1708. miseca prosinca 24., krsti o. p. fra Juro Bilavi Ruicu k er
Petra u Studenci i njegove doma ice Lucie, a kuma bi Staia doma ica
Boe Mui a.
28. Na 1708. miseca prosinca 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Iliu
Ivana Biela i a i njegove doma ice Stane, a kum bi Stoi iz Belje.
29. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Noevi a i njegove doma ice Kate, a kuma bi Mara doma ica Jure Rva anina.

1709. godina
30. Na 1709. miseca januara, krsti o. p. fra Juro Bilavi Ivanu k er Stipana Markova sina i njegove doma ice Marie, a kum bi Frano Ivanovi .
31. Na 1709. miseca si na 1., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana
Barut i a iz Popovi a i njegove doma ice Cecilie, a kum bi Mato
Ivandi iz Bielavi .
32. Na 1709. miseca si njana 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra Martina
Rai a iz Kamene i njegove doma ice Petrue, a kum bi Filip Mari .
33. Na 1709. miseca mar a na 2., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariana sina
Boe Brunjaka i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Mandi iz Plane.
34. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Matia Sinbanina u Belji i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Labut.
35. Na 1709. miseca mar a na 7., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Stipana Kneevi a iz Vru ice i njegove doma ice Anice, a kum bi Ivan Labut.
36. 1709. travnja na 7., krsti o. fra Juro Bilavi sina Baru i a Vida i njegove doma ice Lucie, a kum bi Jakov koi stoi kod Kule Kurberove, a ditetu bi ime Bla.
37.1709. miseca tavnjana 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Bari a Stipana
i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Ivana Grbe, Pavlia.
38. 1709. miseca travnja na 8., krsti o. fra Juro Bilavi Juru sina Stipana
Bari a i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Ivana Grbe koi
stoi u Macaputi.
39. 1709. misecz ':ravnja 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Boe Luci a iz
Kamene i njegove doma ice Staie, a kum bi Ivan Brunjak, a ditetu bi
ime Juro.

42

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

40. 1709. misaca jula na 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Luci a i
njegove doma ice Mande, a kum bi Jakov Mandi iz Gaiive, ditetu ime
Petar.
41. Isti dan krsti 0< fra Juro Bilavi Stipana Ireiza i njegove doma ice Kate, kum bi Grgo Kova evi , a ditetu ime nadismo Ivan.
42. 1709. miseca jula na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Frane Tuca i
njegove zakonite ene Mande, a kum bi Lovren Ireiz, a ditetu ime nadismoAntun.
43. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Loi a i njegove doma ica
zakonite Ivane, a kum bi Boo Muci iz Kamene, a ditetu ime bi Maria.
Incipiunt ex eadem Parochia pueri baptizari

1710. godina
44. 1710. januara na 6., krsti se Ivan sin Petra Markovi a i njegove doma ice Lucie iz Komuine, a kum bi Luka Rva anin izabiaka; o. fra
Marian Aljini .
45. Na 1710.januara na 17., krsti o. fra MarianAljini sina Martina Markovi a iz Komuine i njegove doma ice Marte; kum Petar bi iz istoga
sela.
46. 1710. na 18 januara, krsti o. fra Marian Aljini Ivana sina Stoi a iz
Belje i njegove doma ice Marie; kum bi Ivan Biela i iz istoga sela.
47. 1710. 18. januara, krsti o. fra Marian Ivana sina Matia Marianovi a i
njegove doma ice Klare iz Komuine; kum bi imun od ep a.
48. 1710. na 2. februara, krsti o. fra MarianAljini Ivana sina Ilie Gavri a iz Belje i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola iz Popovi a.
49. 1710. na 17. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Martu k er Ivana pulji a iz Planja i njegove doma ice Vide; kuma Anica doma ica Marka
erava.
50. 1710. na 17. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Jozipa sina Frane Gai a i njegove doma ice Jela; kum bi Filip Mari iz Kamene.
51. 1710. na 18. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Mandu k er Ivana
Damljanovi a i njegove doma ice Anice; kuma bi PetruaGai a,
52. 1710. na 5. etembra, krsti o. fra Mari an Aljini Iliu sina Stipana imi a iz Ljeba i njegove doma ie Marie; kum bi Frano Gavri iz Osretka.
53. 1710. na 6. etembra, krsti o. fra Marian Aljini An eliu k er Luka
43

upa Siva

Vrbatovi iz Osivice i njegove doma ice Ivane; kum bi Miho Nikoli iz


Ruevca.
54.1710. na 28. etembra, krsti o. fra MarianAljini Luciu k er Stipana
Mari a iz Kamene i njegove doma ice Anice; kuma bi Marta Andrie
Balantovo i a iz Slatine.

1711. godina
55. Na 1710. na 2.laka, krsti o. p. fra Matin Borovi anin k er Ilie Loi a ...
56. 1711. miseca mar a na 20., krsti o. p. fra Martin Borovi anin sina
Frane Gavri a i njegove doma ice Marie, komu bi ime Matie, a kuma
Frana Jakovovica. 48
57. 1711. na 20. mar a, krsti fra Martin Borovi anin sina Martina Gai a
iz Kamene i njegove doma ice Petrue; ditetu bi ime Antun a kum bi
Filip Mari .

171 2. godina
58. 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi sina Jure Kova a iz Bapratnice, koi stoi u Komuini; ditetu nadi ime Jozif, a kum bi Ivan Jakovi evi iz istoga sela, a materi mu bi ime Lucia.
59. Na 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi
sina IvanaLoi a i
njegove doma ice Ivane iz istoga sela, ditetu nadi ime Petar, a kum bi
Boo Muci iz istoga sela Komuine.
60. 1712. miseca kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi sina Ivana Balantolovi a i njegove prave ene Ivane iz Papratnice; ditetu stavismo ime
Ilia, a kum bi Ivan Brunjak iz istoga sela.
61. 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi k er Ivana Drarnnovi a iz
Raieve i njegove prave ene Kate; ditetu nadi ime Klara, a kuma bi Lucia Ilie Ponjavi a ena.
62. 1712. miseca kolovoza na 12., krsti o. fra JozifBilavi k er Bartola
Kova evi a iz Letini a i njegove ene Jakovine; kuma bi Jela Lovrenovica iz istoga sela; ditetu ime nadi Klara.
48- Zabunomje uneeno dvaput isto krtenje: 1711. miseca laka na 4., krsti o. p.
fra Martin Borovi anin Matia sina Frane Gavri a i njegove doma ice Marie; kuma bi
Frana Jakovlevica.

44

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

63. 1712. kolovoza na 12., krsti fra JozifBilavi


sina 11ieBiela i a iz
Sive i njegove prave ene Kate; ditetu nadismo ime Frano, a kum bi
Ivan Baru i iz Popovi a.
64. 1712. kolovoza 14., krstija fra JozifBilavi k er Ilie Davlanovi a iz
Belje i njegove doma ice Lucie; ditetu nadi ime Andria, a kuma bi Jela
ena Nikole Topalovi a.
65. 1712. kolovoza na 15., krsti o. fra JozifBilavi k er Luke Vrbanova
iz e avei njegove prave ene Ivane; ditetu nadi ime Anica, a kuma bi
Lucia Jozepovi a iz Ruievca.
66. Na 1712. miseca kolovoza na, krsti fra JozifBilavi k er Ivana Baru i aiz Popovi a i njegove doma ice Cecilie; ditetu nadi ime Klara, a
kuma bi Lucia Ponjavi a ena.
67. 1712. listopada na 12., krsti o. fra JozifBilavi sina Stifana imi a i
njegove ene Marie; ditetu nadi ime Petar, a kum bi Frane Gavri iz istoga sela Popovi a.
68. 1712. listopada na 15., krsti fra JozifBilavi k e Jozifa Jeli a iz Sive
i njegove doma ice Anice; kuma bi Marta Petrovi a, a ditetu ime nadi
Marta.
69. Na 1712. miseca listopada na 15., krsti fra Jozif Bilavi sina Jure
Lon ara iz Ljetini a i njegove doma ice Lucie; ditetu nadi ime Ilia, a
kum bi Ilia Maistorovi iz istoga sele Ljetini a.
70. Na 1712. miseca listopada na 15., krsti fra JozifBilavi k er Jozifa
Lon ara iz Liti a i njegove doma ice Mande; ditetu nadi ime Ivana, a
kum bi imun Petrovi .
7l. 1712. miseca listopada na 16., krsti fra JozifBilavi k er Ivana Jakovljevi a i njegove prave ene Orula; ditetu ime bi Manda, a kum bi
imunPaur Jakovovi .
72. 1712. miseca novemba 2., krsti o. p. fra Jozip Bilavi Luciu k er Ivana Kapetanovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kuma bi Maria
Ireizova.
73. 1712. na miseca novembra na 13., krstija fra Juro Bilavi Ivanu k er
Jure Jeli a i nj egove doma ice Lucie, a kum bi Ivan Loi iz Planja.
74.1712. novembana 15., krsti o. p. fra Juro Bilavi Iliu sina Ivana Brunaka i njegove doma ice Ivane; kum bi Ivan Jakovovi iz Li a.

45

upa Siva

1 71 3. godina
75.1713. miseca aguta na 15., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Petra
Kati iz Studenaca i njegove doma ice Lucie; kum bi Boo Muci .
76. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Ivana Mandi a i njegove
doma iceAndriane; kum bi Ilia Ponjavi .
77. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Ruicu k er imuna Mudara i njegove doma ice Marie, a kum bi Marko erav.
78. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Katu k er Ilie Gavr a i njegove doma ice iz BeIje, a kuma bi Maria doma ica Nikole Ireiza iz istoga sela.
79. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Ilie osi a i njegove
doma ice Lucie iz Komuine, a kum bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
80. 1713. miseca aguta na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Antuna sina Ilie
Biela i a i njegove doma ice Kate, a kum bi Martin Ani koi sto i u Sivi.
81. Isti dan krsti fra Juro Bilavi Ivana sina Nikole Marti a i njegove doma ice Anice; kum bi Ilia Kova evi iz Priproste.
82. 1713. miseca aguta na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Jakova
Kova a iz Popovi a i njegove doma ice Frane; ditetu ime bi Frana, a
kum bi Marko Ilaria iz istoga sela."
83. Na 1713. miseca aguta na 28., krsti o. p. fra Juro Bilavi Franu k er
Matia osi a iz Studenaca i njegove doma ice Anica, a kum bi Stoi
Crnovrlia. so
84. Na 1713. miseca oktobra na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Martina
sina Miata iz Raieve i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi .
85.1713. decembra na 13., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Grge
Bari evi a iz abiaka i njegove doma ice Ivane; kum bi Matie Maistorovi .
86. Isti dan isti o. fra Juro krsti Ivana sina Ilie Maistorovi a iz Litini a i
njegove doma ice Marie; kum bi Luka Rva anin, koi stoi u abiaku.
87. 1713. miseca decembra na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina
Miata iz Raieve i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi .
49- Neto kasnije ponovno je upisano: Na 1713. miseca aguta na 20., krsti o. p.
fra Juro Bilavi k er Jakova Kova a iz Popovi a i njegove doma ice Frane, a kum bi
Marko Ilaria iz istoga sela, a ditetu ime bi Frana.
50- Neto kasnije upisano je: Na 1713. miseca aguta na 18., krsti o. p. fra Juro
injegove doma iceAnica, a kum bi Stoi
Bilavi Franu k er Matia osi a iz Studenaca
Crnovrlia."

46

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

88. 1713. miseca decembra na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Marka sina
Martina Lon ara iz Belje i njegove doma ice An elie; kum bi Juro Ercegovac.
89. 1713. miseca decembra na 23., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Grge Barievi a iz abiaka i njegove doma ice Ivane, a kum bi Matie
Maistorovi .

1714. godina
90. 1714. miseca si na na 4., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Martina
olji a iz Tadui a i njegove doma ice Lucie; kum bi Luka Petrovi iz
Aljini a.
91. 1714. miseca si na na 5., krsti o. f. Juro B. Nikolu sina Franje ombi a iz Omanske i njegove doma ice Marie; kum bi Grgo Lovrenovi iz
Litini a.
92.1714. miseca si na na 10., krsti o. fra Juro Bilavi Marka sina Frane
Gavri a u Popovi u i njegove doma ice Marie; kum bi Luka Petrovi iz
Aljini a.
93. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Luciu k er Marka Gavri evi a u popovi u i njegove doma ice Lucie; kum bi Frano Boi iz istoga sela.
94. 1714. misecamar ana20., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana s
Kamenice i njegove doma ice Kate; kuma bi Petrua doma ica Martina
Gai a.
95. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina Ivana Balatovi a i njegove doma ice Ivane; kum bi Ivan Bru an.
96. 1714. miseca mar a na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Mariu k er Jure
Kova a i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivanui iz Raieve.
97. 1714. miseca mar a na 21., krsti o. fra JuroBilavi Grgu sina Ivana
Martinovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bi Nikola Ireiz.
98. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Luciu k er Frane Gavranovi a u Ljetini u i njegove doma ice Kate: kuma bi Agata Luke Rva anina doma ica iz abiaka.
99. 1714. miseca mar a na 28., krsti o. fra Juro Bilavi Jozifa sina Petra
Museina i njegove doma ice Kate; kum bi Martin koi stoi u Omanskoj
Lovrenovi .
100. 1714. miseca travnja na4., krsti o. fra Juro Bilavi Maruk er Matia
sina Ilarieva i njegove doma ice Marte; kum bi Filip Bari iz Tesli a.

47

upa Siva

101. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Matia Ekmek i a iz
Dragolovaca i njegove doma ice An e1i; kum Nikola Ireiz iz Belje.
102. 1714. travnja na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Matia Be obi iz Omanske.
la i a zeta, i doma ice mu Iliane; kum bi Frano
Ruevi a i
103. Isti dan isti misnik krsti Ivanu k er Ivana Stipanovi a iz
njegove doma ice Luci; kuma bi doma ica Jure Rva anina ili Begovci.
104.1714. travnja 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi Katuk eru Omanskoj i
njegove doma ice Mande; kuma bi Lucia doma ica Ilina.
105.1714. misecajula na 8., krsti ja fra Juro Bilavi Mandu k er Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica
Frane ombi a iz Omanske.
106. 1714. misaca aguta 12., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Filipa
Mari a s Kamene i njegove doma ice Lucie, a kum bi Ilia Ponjavi iz
istoga sela.
107. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Lovru sina Ilie Loi a i njegove doma ice Ivane; kum bi Boe Muci .
108. 1714. misece aguta na 12., krsti o. p. fra Juro Bilavi Ivana sina Ilie
Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mande, a kum bi Ivan Loi
iz istoga sela.
109. 1714. miseca aguta na 15., krsti ja fra Juro Bilavi Ivanu k er Jure
Markovi a i nj egove doma ice Mare, a kum bi Matie zet Ponj avi a.
110. 1714. miseca etembra na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Andriu sina
Ivana ombi a iz Omanske i njegove doma ice Kate, a kum bi Martin
Ani iz Komuine.
111. 1714. miseca etembrana2., krstija fra Juro Bilavi Jelu k er Filipa
s Vukova i njegove doma ice Mare, a kuma bi An elia doma ica Bartola
Stojakovi a iz Komuine.
112. 1714. eptembra 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Andrie
Jeli a iz Komuine i njegove doma iceAnice, a kum bi Bartol.
113. 1714. novembra 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Jure Lon arevi a, Katu, i njegove doma ice Lucie; kuma bi Maria doma ica Ilie
Maistorovi a.
114. 1714. miseca novembra na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Matu sina
Ivana Jakovi a i njegove doma ice Mande, a kum bi Ivan, kneev sin.

48

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

1715. godina
115. 1715. mar a 28., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Brunaka i njegove doma ice Ivane; kuma bi Manda doma ica Ivana Jakovovi a.
116. Isti dan krsti Franu k er Andrie Markovi a i njegove doma ice Lucie, a kum bi Boo, knez.
117.1715. miseca travnja na 2., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana
Mandi a iz Planje i njegove doma ice Anice; kum bi Ilia Ponjavi iz
Komuine.
118. Isti dan krsti Luciu k er Matia zeta Ponjavi a i njegove doma ice
Ruice; kuma bi Ivana doma ica Ivana Loi a.
119. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana u i a iz Raieve i
njegove doma ice Orule; kuma bi Lucia doma i a ime Paura.
120. Eodem die krsti Mariu k er Ivana sina Boe Muci a i njegove
doma ice Ivane; kuma bi doma ica Ivana Loi a.
121. 1715. aprila 3., krsti o. p. fra Juro Bilavi Katu k er Jozipa Jeli a i
njegove doma ica An elie; kuma bi Mare doma ica Petra ole.
122. Isti dan krsti isti o. p. Katu k er Petra Ani a i njegove doma ice Lucie; kum bi Petar olo koi su iz Komuine.
123. 1715. travnja 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Frane Gavri evi a u Popovi a i njegove doma ice Mande; kum bi Jakov od kule
Kurbegove.
124. Isti dan krsti isti o. p., Petra sina Ilie Garu i a sestri a u Popovi u i
njegove doma ice Marte; kuma biAnica doma ica MarkaGavri evi a.
125. 1715. travnja 8., krsti o. p. fra Juro Bilavi Orulu k er Petra Kati a
u Studenci i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivan Trgov evi iz Sutiske.
126. 1715. travnja 9., krsti o. p. f. Juro Bilavi Ivana sina Martina Juri i a i njegove doma ice An elie; kum bi Juro Ercegovac.
127.1715.15. aguta, krsti o. p. f. Juro Bilavi Ivana sina Frane Tuci a i
njegove doma ice Mande, a kum bi Nikola Ireiz.
128. Isti dan krsti Marka sina Stoi eva i njegove doma ice Ruice; kum
bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
129. 1715. isti dan krsti Klaru k er Stipana Ireizova i njegove doma ice
Kate; kum bi Filip Bari .
130. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Ivanu k er Stipana Petrovi a iz Vru ice i njegove doma ice Iliane; kum bi Luka Vrbatovi .
49

upa Siva

131. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Jure Kati a iz Omanske i
nj egove doma ice Frane; kum bi Luka iz abjaka Rva anin.
132. 1715. novembra 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Nikole Ireiza i njegove doma ice Marie, a kum bi Frano.
133.1715. novembra na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Jure
Ivanovi a i njegove doma ice Mande; kum bi Petar Luci iz Komuine.
134. 1715. isti dan, krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Antuna Lovrenovi a i njegove doma ice Kate, koi stoi u Omanskoj; kum bi Andria Jeli .
135. 11. novembra, isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Luku sina Ivana
Luci a i njegove doma ice Kate; kum bi Ilia Bela i .
136. 1715. miseca studenoga na 26., krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er
Ivana Markovi a u Slatini i njegove doma ice An elie; kum bi Ivan
Brunjak iz Komuine.
137.1715. decembra na 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mandu k er Ilie
Bela i a i njegove doma ice Kate; kuma bi Marta doma ica Martina
Ani a.

1716. godina
138.1716. miseca mar a na 18., krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina
Andrie Buri a i njegove doma ica Lucie; kum bi imo Paur.
139.1716. miseca mar a na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana
Murdarevi a iz Komuine i njegove doma ice Anice; kum bi Matie
Bmadi , neka se znade.
140. Na 1716. misecamar ana21., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Nikole Rva anina od Mostara i njegove doma ice Klare; kum bi Ivan Bela i .
141. 1716. travnja 7., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ilie osi a iz
Kamene i njegove doma ice Anice; kuma bi Lucia doma ica Pilipa Mari a.
142. 1716. isti dan krsti isti o. p. Mandu k er Ivana Martinovi a iz Belje
i njegove doma ice Kate, a kum bi Nikola Ireiz.
143. 1716. travnja 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi An eliu k erIvana Gai a s Kamene i njegove doma ice Stoie; kum bi Ivan Mari iz istoga
sela.
144. 1716. travnja 15., krsti o. f. Juro Bilavi Iliu sina Marka Garvi a u
Popovi u i njegove doma ice Lucie; kum bi Frano ori iz istoga sela.
145. Isti dan krsti Katu k er Lovre Jakovi evi a, i kum bi Marko erav u
selu ozgor re enomu istomu.
50

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

146. 1716. 17. travnja, krsti o. p. fra Juro Bilavi Katu k er Antuna Ilina
sina i njegove doma iceAnice; kum bi Ivan Mandi .

1717. godine
147. Na 1717. miseca ianuara na 20., krsti ja fra Juro Bilavi Petra sina
Frane Baluk i a i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Loi iz istoga
sela Komuine; ditetu nadi ime Petar."
148. Na 1717. miseca ianuara na 20., krstija fra Juro Bilavi sina Jakova
Beri a iz Komuine i njegove prave ene Mare, a kum bi Ivan Brunjak,
a ditetu nadi ime Petar.
149. Na 1717. miseca si nja na 24., krsti ja fra Juro Bilavi sina Ivana i
njegove doma ice Anice; kum bi Juro Kova iz Papratnice; ditetu nadi
ime Marko.
150. Na 1717. miseca si nja na 24., krsti ja fra Juro Bilavi sina Matia
Ponjavi a iz Komuine i njegove prave ene Ruice iz Komuine a kum
bi Ilia Loi iz Komuine; ditetu ime nadi Ivan.S2
151. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Kova evi a iz
Priposte i njegove doma ice Mande; kuma bi Mara doma ica Stoi a
Crnvrslie."
152. 1717. velja e 2., krsti o. p. fra Juro Bilavi dva sina Jakovi a Ivana
iz Li a i njegove doma ice Mande; kum bi Boo Muci Matiu, a Martinu istoga Boe ena, koj oje ime Staia iz istoga sela.
153. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Miu sina Ivana Muci a i njegove
doma ice Mande; kum bi Jozif Jakovi , to je Stiuri .
154. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Franu k er Lovre Ireizova i njegove
doma ice Lucie; kum bi Frano Tuci .
155. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Marka Jovanovi a iz Omanske i njegove prave ene Stiepanice, a kuma bi
Stada Ivana Bielavi a iz Sive; ditetu nadi ime Matie, neka se znade kad
se krsti.

51- Nakon 1720.stoji: Nado u listi to je pria; i ne budu i u Iibro upisano sada
upisa., premdaje iranije bio upisan.
52- Dvaput ubiljeen, ovdje iscrpnije nego ranije.
53- Na 1717. miseca si nja na 24., krsti fra Juro Bilavi k er Ivana Kova evi a iz
Priproste i njegove prave ene Mande od Vrbata, a kuma bi Mare Stoi eva; ditetu ime
Maria.
51

upa Siva

156. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi k er Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Ivane iz Sive, a kum bi
Mato Ercegovac, ditetu ime Lucia.
157. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi k er Matia
Bie1javi a iz Sive, i njegove prave ene Marie, a kuma bi ena Jozipa
Jeli a Anica iz istoga sela Sive.
158. Isti dan krsti Andriu sina Jure Rva anina i njegove doma ice Mande; kum bi Petar Markovi .
159. Isti dan krsti dvoe dice, Andriu sina Grge Bara evi a i njegove doma ice Ivane u abaku; kuma bi Maria d(oma ica)!lie Maistorovi a.
160. Drugo Martina sina Luke iz abaka i njegove doma ice Agate; kum
bi Ilia Maistorovi .
161. Na 1717. miseca velja e, krsti fra Juro Bi1avi sina Luke, koi stoi u
abiaku, i njegove prave ene Agate; a kum bi Ilia Maistorovi koi stoi u
Letini u; ditetu nadi ime Martin.
162. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi sina Jure Hrva anina i njegove prave ene Mande, a kum bi Petar Markovi , a ditetu
nadi ime Andria.
163.1717. velja e 15.,krstio.p. fra Juro Bi1avi Andriu sina Frane Gavranovi a i njegove doma ice Kate; kum bi Antun sin Matia Maistorovi a.
164. Isti dan krsti Mandu k er Matia Maistorovi a i njegove doma ice
Ivane, a kuma bi Anica k i Ilie Maistorovi a.
165. Isti dan krsti Ivanu k er Matia Lon arevi a i njegove doma ice, a
kum bi Luka iz abiaka.
166. Isti dan krsti Klaru k er Luke iz Osove i njegove doma ice Lucie, a
kum bi Juro Lon arevi iz Zagaja.
167. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti fra Juro Bilavi sina Frane
Gavranovi a iz Letini a i njegove prave ene Kate; kum bi Antun sin
Matiev, ditetunadi imeAndria.
168. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti fra Juro Bi1avi k er Matia
Maistorovi a iz Letini a i njegove prave ene Ivane, a kuma bi Anica
k er Ilie Maistorovi a; ditetu nadi ime Mande.
169. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti ja fra Juro Bilavi k er Matia
Lon arevi a i njegove prave ene N., a kum bi Luka iz abiaka; ditetu
nadi ime Ivana, neka se znakadje bilo.
170. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Luke
iz Osivice i njegove prve ene Lucie, a kum bi Juro Lon arevi ; ditetu
nadi ime Klara, kum iz Alibegovaca, neka se zna.
52

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

171. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole
Juri a iz Vru ice i njegove prve ene Mande, a kum bi Stipan Kneevi
iz istoga sela; ditetu nadi ime Anica.
172.1717. miseca velja e na 18., krsti o. p. fra Juro Bilavi dva sina
Ivana Mari a i njegove doma ice Kate; kum bi Matie Ponjavi i jednomu ime bi Jozip, a drugomu bi ime Grgur, a kuma Miata.
173.1717. velja e 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana iz Ruevi a i njegove doma ice Anice; kum bi Filip Bari .
174. Isti dan krsti Staiu k er Marka Stipanovi a i njegove doma ice
Franje; kum bi Nikola Ireiz.
175. Na 1717. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi sina Ivana iz
Ruevi a i njegove prave ene Anice, a kum bi Filip Bari iz Tesli a;
ditetu nadi ime Matie, koie iz Ruevi a.
176. Na 1717. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi k er Marka
Stipanovi a i njegove prave ene Franje, koi stoie u Belje; a kum bi
Nikola Ireiz; ditetunadi ime Staia.
177. 1717. velja e 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Jozipa Jakovovi a iz Raieve i njegove doma ice Mande; kum bi Ivan Mandi iz
Priproste.
178. Na 1717. miseca na 25. krsti fra Juro Bilavi k er Nikole Tulakova
iz Priproste i njegove prve ene Marie, a kuma bi doma ica Mie Tuci a iz
Stanui a; ditetu nadi ime An elia.
179. Isti dan krsti Ivana sina Marka Rrva anina iz Priproste i njegove doma ice Dominike; kum bi Ilia Ponjavi iz Komune.
180. Na 1717. miseca valja e na25., krsti fra Juro Bilavi k er Dominika
Hrva anina i njegove prave ene Lucie, a kuma bi Dominika ena Marka
Hrva anina; ditetu nadi ime Dominika, neka se zna.
181. Na 1717. miseca velj a e na 25., krsti fra Juro Bilavi sina Marka
Hrva anina koi stoi u Priprostoj i njegove prave ene Dominike; kum bi
Ilia Ponjavi iz Komuine, ditetu ime Ivan.
182. Na 1717. miseca velja e na 28., krsti fra Juro Bilavi dva sina Ivana
Mari a iz Kamene i njegove prave ene Kate, bi kum Jozipu Matie Ponjavi , a Grgi bi kuma Lucia iz Komuine, neka se zna.
183. Na 1717. miseca velja e na 29., krsti fra Juro Bilavi k er Jozipa iz
Rajeeve i njegove prave ene Mande; kum bi Ivan Mandi iz Priproste;
ditetu nadi ime Maria.
184. Na 1717. miseca marca na 10., krsti fra Juro Bilavi sina Marka
Pavlovi a i njegove prave ene Kate, koi su iz Slatine, a kum bi Martin
53

upa Siva

Tadi iz Slatine, kum bi Martin Tadi iz Slatine, a ditetu nadi ime Matie,
neka se zna.
185. Na 1717. miseca marca na 10., krsti fra Juro Bilavi sina Ilie Kova evi a iz Priproste i njegove prave ene Mande, a kum bi Ivan Loi ;
detetu nadi ime Petar, neka se zna.

1718. godina
1719. godina
186. 1719. namiseca auguta 10., krstija o. f. Bilavi sina Andrie Bu i a
i njegove doma ice Lucie; kuma Lucia doma ica Ponjavi a; ditetu ime
bi Miat.S4
187. Isti dan na krsti o. f. Juro Bilavi sina Marka iz Radue i njegove
doma ice Kate; kum Matie Ponjavi , ditetu ime Juro.
188.1719. miseca auguta 15., krsti ja o. f. Juro Bilavi sina Stipana iz
Vru ice i njegove doma ice Ruice, a kum bi AndriaJeli ; ditetu ime
Petar.
189. Die 17. augusti 1719., ego fra Jacobus /Zgo anin/ bap. Jacobum
filium Joannis Kati et eius legitimae uxoris Anae ab Omanska. Patrinus
fuit Jacobus Bartholovi ex Siva.
190. Eodem die et idem ego bap. Marttham filiam Georii Kati et eius
Ietitimae uxoris Franciscae ab Omansca; patrina fuit Maria ab Omansca.
191. Eodem die et idem qui supra bap. Rosam filiam Jo: ab Omansca et
eius Iagitimae uxoris Chatarinae a Sivsa; patrina fuitJ o: a abiak.
192. Krsti o. f. Bielavi Ilianu k er Nikole Jurina sina iz Vru ice; kuma
bi Anica Stipana Svrzibradina, 1719.
193. 1719. na 2. novembra krsti f. Jako Zgo anin Ivana sina Mie Mandi a iz Raieve i njegove doma ice Orule iz Papratnice; kum bii Ilia
Ponjavi iz Komuine.
194. 1719. na 4. novembra krsti f. Jako Zgo anin Juru sina Andrie Muki a iz Sive i njegove doma ice Mare iz Belje, a kum bii Petar Bartolovi iz Sive."
54"Ova dica prie se krsti nego ova ozgor,"
55- Drugi put upisan latinski: "Die 4. novembris 1719. ego fr. Jacobus bap-vi Georgium filium Andreae Mu i et eujus legitimae uxoris Mariae a Beija; patrinus fuit
Petrus Bartolovi a Siva."

54

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

195. Isti dan isti misnik krsti Antuna sina Ivana Muki a iz Sive i njegove
doma ice Kate iz Belje; kum bii Ilia Bartolovi iz Sive."
196. 1719. na 5. novembra krsti f. Jako Zgo anin imuna sina Matia iz
Lovnice i doma ice Iliane iz Sive; kum bi Barto Muka iz Sive."
197. Isti dan isti misnik krsti Matia sina Nikole Petrovi a iz Alibegovaca
i doma ice mu Mande Muki ; kum bii Ivan iz Omanske.
198. Isti dan isti misnik krsti Staiu k er Petra Babi a iz Sive i ene mu
Lucie iz Sive; kuma bii Margarita iz Belj e.
199. Isti dan isti misnik krsti Katu k er Mate Bielja i a iz Sive i njegove
doma ice Marie iz Omanske; kuma biiAnica iz Sive.
200. Isti dan isti misnik krsti Matu sina Andrie Jeli a iz Sive i njegove
doma ice Anice iz Sive; kum bii Petar iz Sive.
201. Isti dan isti misnik krsti Luku sina Matia Rva anina iz Bobara i
njegove doma ice M.; kum biiAndria Jeli .
202. Isti dan unapridak krsti Matu sina Nikole Petrovi a iz Alibegovaca i
njegove zakonite ene Mande Muki a a Siva; kum bi Ivan iz Omanske.
203. Isti dan krsti Anateiu k er Petra iz Sive i njegove zakonite ene
Lucie iz Sive, kum bi Mata iz abiaka.
204. Isti dan krsti o. f. Jakov Zgo anin Katu k er Mate a Siva i njegove
zakonite ene Marie iz Omanske; kuma biAnica iz Sive.
205. Isti dan krsti Matu sina Andrie Jeli i a iz Sive i njegove zakonite
ene Anice iz Sive; kum bi Petar Muki iz Sive.
206. Isti dan krsti Luku sina Mate i njegove doma ice ...
207.1719. na 9. novembra krsti o. f. Jako Zgo aninAntuna sina Nikole
Adami a iz Vukanovi a i njegove doma ice Mare iz Starevaca; kum bii
Andria Skoroevi .
208. Isti dan isti misnik krsti Ilianu k er Nikole Juri a iz Alibegovaca i
njegove doma ice Klare; kuma bi Maria Ivanovi iz Sive.
209.1719. na 9. novembra krsti f. Jako Zgo anin Matia sina Stipana
Dubravca i njegove doma ice Marte Rvatke; kum bi Ilia Kljai .
210. 1719. na 13. novembra krsti f. Jako Zgo anin Mandu k er Matia
Batianovi a iz Vru ice i njegove doma ice Kritie; kuma bii Ruica iz
Vru ice.
56- .Eodem die et idem bap. Antonium filium Joanis Mu i ab Siva et ejus letime
uxoris Katarinae a Belja; parinus fuit Elias Bartolovi a Siva."
57- "Dies 5. novembris 1719. ego fr. Jacobus Bap. filium Mate de Lomnicanomen
Simonem et eius legitime uxoris Iliane a Siva. Patrinius fuit Muka de Siva."

55

upa Siva

211. 1719. na 13. novembra krsti f. Jako Zgo anin Franu k er Petra Balantovi a iz Komuine i njegove doma ice Agate iz Papratnice; kum bii
Matie Ivandi iz Bielavi a.
212. Isti dan isti misnik krsti Matu sina Stipana Mari a iz Kamene i
njegove doma ice Anice; kum bii Mio Kneevi iz Ljubni e.
213. 1719. na 20. novembra krsti f. Jako Zgo anin Andriu sina Tadie
Bari a i njegove doma ice Ivane iz Ruevi a; kum bi Nikola Ireiz.
214. 1719. na 20. novembra krsti f. Jako Zgo aninAndriu sina Ilie s Vukova i njegove doma ice Ivane iz Komuine; kum bii Cvitko iz Rosulja.
215. 1719. na 10. decembra krsti f. Jako Zgo anin Andriu sina Grge
Dubrav evi a iz Rvata i njegove doma ice Tome iz Velike; kum bii
Stiepan Grgi iz Velike.

1720. godina
216. 1720. na 5. januara krsti f. Jako Zgo anin Katu k er Nikole Rva anina i njegove doma ice Ruice iz Komuine; kum bi Matie Ponjavi .
217.1720. na 20. februara krsti fra Jako Zgo anin Mandu k er Frane
Baru i a iz Komuine i njegove doma ice Ivane; kum bi Ivan Loi iz
Komuine.
218. 1720. na 26. februara krsti f. Jako Zgo anin Ivanu k er Ivana Muci a iz Komuine i njegove doma ice Mande; kum bii Ivan Ivovi evi iz
Komuine.
219. 1720. na 1. marca krsti f. Jako Zgo anin Jelu k er Petra Kati a iz Studenaca i njegove doma ice Lucie; kuma bii Staia Kneevi a iz Komuine.
220. 1720. na 2. marca krsti f. Jako Zgo anin Mariu k er Ivana Kapetanovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bii Nikola Ireiz iz Belje.
221.1720. na 3. marca krsti f. Jako Zgo anin Petra sina Andrie Markovi a iz Radue i njegove doma ice Kate; kum bi Juro Gabri iz Belje,
222. Isti dan isti misnik krsti Orulu k er Ilie Lon arevi a iz Belje i
njegove doma ice Marie iz Komuine; kum bi Boo iz Komuine.
223. Isti dan isti misnik krsti Ilianu k er Jure Gabri a iz Belje, i njegove
doma ice Margarite; kum bi Nikola Ireiz iz Belje.
224. 1720. na 4. marca krsti f. Jako Zgo anin Matia sina Jure iz Vru ice
i njegove doma ice Mande; kum bii Martin Lon arevi iz Beije.
225. 1720. na 5. marca krsti f. Jako Zgo anin Matu sina Luke Markovi a iz abiaka i njegove doma ice Agate; kum bi Ilia iz Ljetini a.
56

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

226. 1720. na 8. marca krsti f. Jako Zgo anin Jakova sina Ivana Bielji i a iz Sive i njegove doma ice Ivane; kum bi Frano ombi iz Omanske.
227. 1720. na 12. marca krsti f. Jako Zgo anin Ivana sina Martina
Miatovi a s Velike i njegove doma ice Ruice; kum bii NikolaAdami .
228. 1720. na 13.marca krsti f. Jako Zgo anin Petra sina Frane Jakovovi a iz
Glum i a i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola Ivanov sin iz Glum i a.
229. Isti dan isti ja krstiAndriu sina Jerka Glum i a i njegove doma ice
Anice; kum bii Frano Glum i .
230. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Vida sina Ivana
Bulutovi a iz Prieke i njegove doma ice Stoie Bari a iz Tesli a; bi kum
Tadia Bari iz Tesli a.
231. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Mariu k er Matia
Leti a iz Komuine i njegove doma ice Lucie iz Papratnice; kuma bi
Andriana Mati a iz Komuine.
232. 1720. auguta na 15., krsti fra Agutin Soljanin Petra sina Stipana
osi a s Vukova i njegove doma ice Marie Stoiakovi a iz Komuine;
kum bi Ilia Maistorovi iz Komuine.
233. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Vida sina Mie
Markovi a iz Komuine i njegove doma ice Marie iz Prieproste; kum bi
Ilia Stoiakovi iz Komuine.
234. 1720. aguta na 15., krsti fra Agutin Soljanin Tomu sina Ivana
Jakovovi a iz Slatine i njegove doma ice Mande od Travnika; kum bi
Boo Mu i iz Komuine.
235. 1720. aguta na 18., krsti o. fra Agutin Soljanin Mariu k er Stipana
Cvitkovi a s Rosulja i njegove doma ice Mande Topala Lovrena iz
Papratnice; kuma bi Matiana iz abiaka.
236. 1720. aguta na 18., krsti o. fra Agutin Sopijanin Ivana sina Jure
Lovrenovi a iz Ularica, i njegove doma ice Lucie Topala Lovrena iz
Papratnice; kum bi Ilia Maistorovi iz Ljetini a.
237.1720. agutana 18., krsti o. fra Agutin Soljanin sina Ilie Maistorovi a iz Ljetini a i 0egove doma9ice Marie Brani a iz Papratnice Stipana; kum bi Luka Zabia anin iz Zabiaka.
238. Aguta na 18.1720., krsti o. fra Agutin Soljanin Jozipa sina Matia
Lon arevi a iz Papratnice i njegove doma ice Anice iz Bosne; kuma bi
Agata Luka evi a iz abiaka.
239. 1720. etembra na 3., krsti o. fra Agutin Soljanin Matia sina Boe
Brunjaka i njegove doma ice Ivane Markovi a iz Slatine; kuma bi
Andriana Mandi a iz Komuine.
57

upa Siva

240. 1720. na 8. etembra, krsti o. fra Agutin Soljanin Tadiu sina Nikole
Gavri a iz Popovi a i njegove doma ice Lucie Bielja i a iz Komuine;
kum bi Grgo Lovrenovi iz Omanske.
241. 1720. na 8. etembra, krsti o. fraAgutin Soljanin Stoiana sina Ivana Gavri a iz Popovi a i njegove doma ice Marie Baru i a iz Popovi a;
kum bi Matie Ilari iz istog sela.
242. Na 1720. miseca novembra na 3., krsti fra Jozip Bilavi k er Ilie
Hrava anina iz Velike i njegove prave ene Jele, a kuma bi Tomua Dubrav evi a iz Velike; ditetu nadi ime Lucia.
243. Na 1720. miseca novembra na 4., krsti ja fra Jozip Bilavi k er
Marka Pari a iz Bivine i njegove prave ene Lucie a kuma bi Kata Jakovovica; ditetu nadi ime Manda.
244. Na 1720. miseca na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi Ivana Kati a iz
Sive i njegove prave ene Anice od Biela i a iz istoga sela Sive; ditetu
nadi ime Jozip a kum Frano ombi .
245. Na 1720. miseca prosinca na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Frane
Fraurovi a iz Slatine i njegove prave ene Kate iz Papratnice; ditetu nadi
ime Matie a kum bi Boo Knez.
246. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Mie Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mande; kum bi Ivan Loi .
247. 1720. miseca prosinca na 6., krsti fra Jozip Bilavi k er Ilie Klai a
iz Velike i njegove prave ene Jele od Ivan i a; ditetu nadi ime Lucia, a
kuma bi Toma Dubrav eva, neka se zna.
248. Na 1720. miseca prosinca na 8., krsti fra Jozip Bilavi sina Andrie
i kovi a, koi stoi u Bobara, i njegove prave ene Ruice; ditetu nadi
ime Matia; kum bi Matie Bonadi ; mati iz Rame.

1721. godine
249. Na 1721. miseca sie nja na 1., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Ivana
ombi a i njegove prave ene Kate od Gai a; ditetu nadi ime Antun, a
kum bi Grgo Gai i iz istoga sela Omanske.
250. Na 1721. miseca sie nja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Petra
Mandi a iz Vu ini a i njegove prave ene Marie od Hrvata; ditetu ime
Ivan. Kum Matie.
251. Na 1721. miseca sie nja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Ivane od Bielja i a; kum
bo Frano ombi iz Omanske, neka se zna. Ditetu ime Frano.
58

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

252. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi Ruicu k er
Petra Grgi a iz Vru ice i ene Iliane od Lapana; kuma bi Manda Nikole
Juri a iz istoga sela.
253. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Stipana
ombi aiz Vukanovi a i njegove prave ene Marte iz Roevi a; ditetu
nadi ime Marta, a kuma bi Filip Bari iz Tesli a.
254. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Jakova
Janji a iz Studenice i njegove prave ene Marie od Andrie; ditetu nadi
ime Ivan, a kum bi Ivan Brun jak.
255. Na 1721. miseca sie nja na 8., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Petra
Bielja i a iz Sive i njegove prave ene Petrue iz Raieeve; ditetu nadi
ime Staia. Kuma bi Lucia Muki a
256. Na 1721. miseca sie nja na 14., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Petra
Muki a iz Sive i njegove prave ene Kate od Ojovana; ditetu nadi ime
Marko, kum bi Martin Lovrinovi iz Omanske.
257. Na 1721. miseca velja e na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ilie
Bartolovi a iz Sive i njegove prave ene Kate iz Stanui a; ditetu nadi
Ruica, a kuma bi Marta Ani a iz Sive.
258. Na 1721. miseca velja e na 6., Mariu k er Martina Paura iz Slatine i
njegove prave ene Mande iz Kamene; ditetu nadi ime Maria, a kuma bi
Ivana Loi iz Priproste, neka zna.
258. Na 1721. miseca travnja na 3., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Andrie
Bartolovi a iz Letinja i njegove prave ene Anice iz Lublje; ditetu nadi
ime Ivana, a kuma bi Kate Gavri a, neka se zna.
259. Na 1721. miseca travnja na 3., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Matie
Gavranovi a iz Letini a i njegove prave ene Lucie od Maistorovi a;
ditetu nadi ime Kate, a kuma bi Lucia Luinica iz abiaka.
260. Na 1721. miseca tavnja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Murdara i njegove prave ene Anice. Ditetu nadi ime Maria, a otac joj s
Vukova, a kuma bi Lucia Civkovica iz Rosulj a, neka zna kako j e.
261. Na 1721. miseca travnja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Mariu
Andrie Markovi a iz Slatine i njegove prave ene Lucie iz Priproste.
Kuma Staia kneeva.
262. Na 1721. miseca travnja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Petra
Balantovi a iz Slatine i njegove prave ene Agate iz Papratnice. Ditetu
nadi Lucia, a kum bi Matie Ponjavi , to jest Ivandi , neka se zna.
263. Na 1721. miseca travnja na 7., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Lui a iz abjaka i njegove prave ene Anice od Maistorovi a; ditetu
59

upa Siva

nadi ime Manda, a kuma bi Agata Lu inica iz (i)stoga sela abiaka, neka
se zna.
264. Na 1721. miseca trvanja na 7., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Antuna
kneza iz abiaka i njegove prave ene Frane iz Papratnice; ditetu nadi
ime Ivana a kuma Maria Ilinica iz Letini a, neka se zna kada upisano.
265. Na 1721. miseca svibnja, krsti ja fra Jozip Bilavi k er Bartola
Bulutovi a iz Priproste i njegove prave ene Mande iz Belje; ditetu nadi
ime Katarina, a kuma bi Ivana ena Ivana Loi a iz (i)stoga sela.
266. Na 1721. miseca svibnja na 22., krstija fra Jozip Bilavi k er Matia
Martinovi a iz Beelje i njegove prave ene Stoje iz Slatine; ditetu nadi
ime Manda, a kuma bi Maria Ireizova.
267. Na 1721. lipnja na 1., krsti ja Jozip Bilavi k er Martina i kovi a
iz Bobara, koie doao od Rvata, i njegove prave ene Ane iz Duvnja;
ditetu nadi ime Katarina, a kuma bi Jakovina, ena Martina starca.
268. Na 1721. miseca lipnja na 9., krstija Jozip Bilavi k er Martina Kasapovi a iz Bivine i njegove prave ene Marte iz Teeva; ditetu nadi ime
Maria, a kuma bi Matiana ena Ilie Seratlie iz istoga sela."
269. Na 1721. miseca lipnja na 18., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Bartolovi a iz Sivie, i njegove prave ene Ivane od Jovana, a ditetu nadi
ime An elia, a kuma bi divojka k i olina Manda.
270. Na 1721. miseca lipnja na 19., krstija fra Jozip Bilavi k er imuna
Vuleti a iz Rvata, koi stoi u Bobara, i njegove prave ene Ivane od
Mostara iz Drenice; ditetu ime Kata, a kuma Ruica i kovi .
271. Na 1721. misecajulja na 19., krsti ja fra Juro Bilavi sina Martina
Markovi a iz Slatine i njegove doma ice Kate; kum bi Miat Tadi iz
Li a; ditetunadi ime Antun.
272. Na 1721. miseca julja na 19., krsti ja fra Juro Bilavi k er Ivana
Markovi a iz Slatine i njegove prave ene An elie; ditetu nadi ime
Petrua, a kum bi Ivan Bruljak.
273. Na 1721. misecajulja na 20., krsti ja fra Juro Bilavi sina Stipana
Batianovi a iz Vru ice i njegove prave ene Orole, ditetu nadi ima
Antun, a kum bi Juro Kova iz Stanui a.
274. Na 1721. misecajulja na 20., krstija fra Juro Bilavi sina Ilie isi a
iz Kamene i njegove prave ene Anice; ditetu nadi ime Antun, a kum bi
Ivan Brunjak.

58- Nakon ovog upisa stoji: Ova su dica sva bila upisana u liste, zato nisu metana svako misto, alie broj dobro metan neka zna tkoiu tie i uz reda.

60

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

275. Na l721. miseca julja na 20., krsti ja fra Juro Bilavi k er Luke
Crnovrli a i njegove prave ene Kate, ditetu nadi ime Iliana, a kuma bi
Ivana ena Loi a.
276. Na 1721. misecakrsti fra Juro Bilavi k er Frane iz Letini a i njegove prave ene Kate; kum bi Luka iz abiaka Luka, Ditetu nadi ime
An elia; bi m(iseca) julja na 21.
277. Na 1721. miseca julja na 22., krsti fra Juro Bilavi k er Petra s Vukova i njegove pave ene Staie; kuma bi Agata ena Luke Hra anina iz
abiaka; ditetu nadismo ime Ivana. Neka se zna kadje bilo, pisaja vikar
fra Jozip.
278. Na 1721. miseca auguta na 10., krsti ja fra Juro Bilavi k er Petra
Labutova iz Vru ice i njegove ene prave Anice; Kuma bi Iliana ena
Stipana Juri a iz Vru ice, a ditetu nadismo ime Iliana, neka se zna kako
Je upisano.
279. Na 1721. miseca augusta na 10., krsti ja fra Juro Bilavi k er
Martina Juri a iz Vru ice i njegove doma ice Marie, a kuma doma ica
!lie Petrui a; ditetu nadi ime An elia, kuma iz istoga sela.
280. Na l721. miseca auguta na 20., krsti fra Juro Bilavi k er Andrie
Muki a iz Sive i njegove prave ene Marie; kuma bi Maria doma ica
Jure Kolis a sina njegova. Ditetu bi ime Manda.
281. 1721. miseca auguta na 20., krsti fra Juro Bilavi k er Ivana
Jakovi eva iz Radie i njegove prave ene Orule, kuma Staia ena
Boe kneza komukoga, a ditetu nadi ime Petrua.
282. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi sina Petra
Mri a iz Stanui a i njegove prave ene Jele, kum bi Andria Kati iz
Studenaca; ditetu nadi ime Mijo.
283. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi Ilie Petrovi a iz Bele i njegove prave ene Marie, a kum bi Boo knez iz Kumuine; ditetu nadi ime Pavo.
284. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi k er Marka
Pavlovi a iz Radue i njegove prave ene Kate; kum bi Ilia An eli s
Vukova; ditetu ime nadi Ruica.
285. Na 1721. miseca otombra na 1., krsti fra Juro Bilavi Jozipa iz
Gaeeve i njegove prave ene Mande, kuma bi Stipan Klari iz li/stoga
sela; ditetu nadi ime Ruica.
286. Na 1721. miseca otombra na 17., krsti fra Juro Bilavi sina Jozipa
Mari a iz Stanui a i njegove prave ene Kate, a kum bi Frano Loi ;
ditetu nadi ime Frano, bi kum Loi sin iz Priproste.

61

upa Siva

287. Na 1721. miseca otombra na 20., krsti fra Juro Bilavi sina Ivana
Bruljaka iz Komuine i njegove ene Ivane, kum bi Frano Loi iz
Priproste. Ditetu nadi ime Luka, neka se zna kada se podililo.
288. Na 1721. miseca otombra na 25., krsti fra Juro Bilavi sina Jure
Kova a iz Lubni e i njegove prave ene Lucie; kum bi Matie osi iz
Studenica, ditetu nadi ime Tadia."

1722. godina
289. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi , sina Frane
osi a iz Studenaca i njegove zakonite ene Frane, ditetu nadismo ime
Marko, a kum bi Juro Kova iz Papratnice, neka se zna sve.
290. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Loi a iz Priproste i njegove prave ene Lucie; ditetu nadismo ime Maria, a
kuma bi Ivan Kneevi a Boe sin.
291. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Baluk i a iz Rajeeve, i njegove prave ene Ivane; ditetu nadi ime Ruica, a
kum bi Ivan Loi iz Priproste.
292. Na 1722. miseca velja e na 2., krsti fra Juro Bilavi k er Miata
Hrava anina iz Belje i njegove zakonite ene Ivane; ditetu nadi ime
Maria, a kuma bi Maria Jure Gavri a ena.
293. Na 1722. miseca velja e na 2., krsti fra Juro Bilavi k er Ilie Ivanovi a iz Belje i njegove prave ene Lucie, a kuma bi doma ica Martina
Lon ara ena, ditetu imeAn elia.
294. Na 1722. miseca velja e na 3., krsti fra Juro Bilavi sina Jozipa
Mari a iz Kameneinjegove zakonite enice Lucie; ditetu nadi ime Martin, a kum bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
295. Na 1722. miseca velja e na 3., krsti fra Juro Bilavi sina Antuna
Maistorovi a iz Letini a i njegove prave ene iz abiaka; ditetu nadi ime
Toma, a kuma bi Kate Frane Gavranovi a.
296. Na 1722. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi k er Antuna
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Kate iz Stopi a; ditetu
nadi ime Maria, a kuma Lucia iminica.
297. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole Adami a i njegove
doma ice Mare, a kuma bi Anica doma ica Andrie Rva anina iz Velike;
ditu ime bi Mande.
59-

62

Sa strane napisano: U sve dovle iz Komuine to se krsti dice.

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

298. 1722. miseca srpnja 8., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Bulupovi a iz Priproste i njegove doma ice Stane, a kuma bi Matia doma ica
Jure starca iz Vru ice; ditetu ime bi Petrua.
299. Na 1722. miseca kolovoza 25., krsti otac fra Juro Bilavi sina Petra
Ivanovi a Slatine i njegove doma ice Lucie, a kum bi Jozip oli ; ditetu
ime Ilia.
300. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole Petrovi a iz Alibegovaca i njegove doma ice Mande, a kuma bi Vida doma ica Jovana iz
Omanske; ditetu ime bi Ivana.
301. Istoga miseca (kolovoza) na 21., krsti o. fra Juro Bilavi k er Martina abatianovi a iz Papratnice, koi stoi u Vru ici, i njegove doma ice
Kritie, a kuma bi Maria Jurinica iz Vru ice; ditetu bi ime Ruica.
302. Na 1722. miseca aguta na 29., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie
Gavri a i njegove doma ice Mare iz Belje, a kum bi Ilia Davnovi iz
Kamenice; ditetu ime bi Mirko.
303. Na 1722. miseca eptembra 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana
Kapetanovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bi Miat sin Petra
Lon ara; ditetu bi ime Marko.
304. Na 1722. miseca eptembra 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Mate
Bela i a iz Komuine i njegove doma ice Marie, a kum bi Juro Lon arevi iz Ularica; ditetu bi ime Ivan.
305. Na 1722. misecaoktombrana 15., krsti o. fra Juro Bilavi k erLuke
Stoi eva sina iz Priproste i njegove doma ice Kate; kum bi Mato osi
iz istoga sela; ditetu ime Lucia.
306. Na 1722. miseca oktobra 18., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Labutovi a iz Komuine i njegove doma ice Anice, a kuma bi An elia
doma ica Martina Lon ara iz Vru ice; ditetu ime Frana.
307. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Frane Balu i a iz Komuine i
njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica Ivana Kneevi a, kojoj je
ime Ivana; ditetu ime Anica.
308. Na 1722. miseca novembra 4., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana
Jakovi a iz Komuine i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi ;
ditetu ime bi Marian.
309. Na 1722. miseca novembra 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Luke
Stoi a i njegove doma ice Kate, a kum bi Ilia Pavi ; ditetu ime Mato.
310. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Mie Mari a Slatine i njegove
doma ice Jakovine, kum bi Nicola Ireiz; ditetu ime bi Marian.

63

upa Siva

1723. godina
311. Na 1723. miseca si nja 2., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Bela i a,
koi stoi u Sivi, i njegove doma ice Kate; kuma bi Iliana iz Omanske
doma ica Martina Lovrenovi a; ditetu ime Marta.
312. Na 1723. miseca si nja 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana iz
Alibegovaca i njegove doma ice Kate; kum bi Petar Muki iz Sive;
ditetu ime Petar.
313. Na 1723. miseca si nja 15., krsti o. fra Juro Bilavi k er Stoi a
Tuci a iz Stanui a i njegove doma ice Ruice, akuma bi Jele doma ica
Petra Mri a iz istoga sela; ditetu ime Maria.
314. Na 1723. miseca velja e 10., krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra
Bakatovi a i njegove doma ice Agate; kuma bi Ruica k i Ilie
Ponjavi a; ditetu ime Maria.
315. Na 1723. miseca velja e 10., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana
Kneevi a i njegove doma ice Ivane, a kuma bi Stoia doma ica Stipana
Klari a; ditetu ime Mande.
316. Na 1723. miseca velja e 25., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Maistorovi a iz Letini a i njegove doma ice Marie, a kum bi Luka iz abiaka; ditetu ime bi Kata.
317. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra Filipovi a s Vukova i
njegove doma ice Staie, a kum bi isti Luka ; ditetu ime bi Mande.
318. Na 1723. misecamarca 7., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Kova a iz Priproste i njegove doma ice Mande, a kum bi Martin Lovrenovi
iz Omanske; ditetu ime Ilia.
319. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Lon arevi a, koi stoi na
Ularica, i njegove doma ice Anice, a kuma bi Maria doma ica Mate
Bela i a koi stoi u istomu selu; ditetu ime bi Mara.
320. Na 1723. miseca lakana 8., krsti fra Juro Bilavi sina Jure Baru i a
iz Popovi a i njegove prave ene Matiana, kum bi Matie Ilari iz istoga
sela; ditetu ime bi Marko. 60
321. Na 1723. miseca laka na 8., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Gavri a iz Popovi a i njegove prave ene Marie; ditetu nadi ime An elia, a
kum Juro oli iz istoga sela Popovi a.
322. Na 1723. miseca marca 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina i k er Frane
iz Omanske i njegove doma ice Marie; kum bi sinu Grgo Lovrenovi iz
60- Na koncu popisa krtenih 1723. dodanje ovaj tekst: Ovo osmero dice bilo je
uti /isputeno/, nie upisano na Komuinu. Dodatno su upisani krteni iz 1723. i 1719,

64

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

istoga sela Omanske, a k i bi kum Juro Pavli iz Sutiske; ditetu mukomu ime bi Juro a enskomuAn elia.
323. Na 1723. miseca marca na 9., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mare, a kum bi Marko sin
Filipa iz Jele a; ditetu ime bi Mato.
324. Na 1723. miseca marca na 20., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie
isi a s Kamene i njegove doma ice Anice, a kum bi Ivan Bronjak;
ditetu ime bi Jozip.
325. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Boe Bronjaka i njegove doma ice Ivane, a kuma bi Lucia doma ica Ilie Ponjavi a; ditetu ime bi
Ruica.
326. Na 1723. miseca marca 30., krsti o. fra Juro Bilavi sina Martina
Paurevi a Isa! Slatine i njegove doma ice Mande; kum bi Ilia Ponjavi ;
ditetu ime bi Petar.
327. Na 1723. miseca travnja 17., krsti o. fra Juro Bilavi sina Mie
Gavranovi a i njegove doma ice Lucie, a kum bi Antun iz abiaka; ditetu ime bi Ivan.
328. Na 1723. miseca travnja 20., krsti o. fra Juro Bilavi sina Grge Lovrenovi a iz Omanske i njegove doma ice Ivane, a kum bi Matie Maistorovi iz Letini a; ditetu ime bi Marko.
329. Na 1723. miseca travnja 24., krsti o. fra Juro Bilavi sina Luke Andrievi a iz Studenaca i njegove doma ice Mande, a kum bi Matie zet
Ponjaki a; ditetu ime bi Juro.
330. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Brnadi a iz Vru ice i njegove doma ice Anice, a kuma bi doma ica Stipana Lon arevi a iz istoga
sela; ditetu Staia.
33l. Na 1723. miseca maja 19., krsti o. fra Juro Bilavi sina Antuna iz
Letini a Majstorovi a i njegove doma ice Ivane, kum bi Frano
obi iz
Omanske; ditetu ime bi Stipan.
332. Isti dan krsti o. f. Bilavi sina Ilie Kati a iz Omanske i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Maria Frane obi a;ditetu ime bi
Marko.
333. Na 1723. miseca srpnja 4., krsti o. fra Juro Bilavi sina I1ie kova a i
njegove doma ice Lucie, koi stoi u Belji, a kum bi Matie osi iz Studanaca; ditetu ime bi Matie.
334. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Bari a i njegove doma ice Ivane, a kum bi Petar Kneevi iz Komuine; ditetu ime bi Petar.

65

upa Siva

335. Isti dan krsti k er Marka Pavlovi a i njegove doma ice Kate iz Komuine, koi stoi u Raduoi; kuma bi Ivana doma ica Matia Bmadi a iz
Vru ice; ditetu ime bi Ruica.
336. Na 1723. miseca srpnja na 5., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Jaki a, koi stoi u Bobara, i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica
Pave Jazvi a iz istoga sela; ditetu ime bi Ivan.
337. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Miatovi a iz Velike i njegove doma ice Anice, a kuma bi Kritia doma ica Frane imi a iz Letinji a; ditetu ime bi Petrua.
338. Na 1723. miseca srpnja na 9., krsti o. fra Juro Bilavi sina Petra
Martinovi a iz Vru ice i njegove doma ice Iliane, kum bi Nikola Juri iz
istoga sela; ditetu ime bi Ilia.
339. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Filipa iz Jele a, koi stoi u Vru ici, a kum bi Stoi Juri iz Vru ice; ditetu ime bi Matie.
340. Na 1723. miseca srpnja na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Antuna
Ili a, Loi a sinovca iz Komuine, i njegove doma ice Anice, a kum bi
Ilia sin Mandi a iz istoga sela; ditetu ime bi Ilia.
341. Na 1723. miseca srpnja 12., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
Dubravca iz Velike i njegove doma ice Marie, a kum bi Stipan Grgi koi
stoi u istomu selu; ditetu ime bi Ivan.
342. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Miatovi a iz Velike i njegove doma ice Anice, a kuma bi Kripia doma ica Frane imi a iz
Letini a; ditetu ime bi Petrua.
343. Na 1723. miseca srpnja na 16., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Jozi a iz Ruevi a i njegove doma ice Anice, a kum bi Filip Bari ; ditetu
ime bi Ilia.
344. Na 1723. miseca srpnja na 22., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie Lon arevi a iz Belje i njegove doma ice Marie, a kum bi Ivan sin Boe
kneza; ditetu ime bi Petar.
345. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Gai a s Kamenice i njegove doma ice Stoie, a kum bi Petar sin Boe kneza; ditetu ime bi Ilia.
346. Na 1723. miseca aguta na 2., krsti o. fra Juro Bilavi k er Tadie Bari a iz Tesli a i njegove doma ice Ivane a kuma bi Luci doma ica Lovrenova, to iest Ireizova; ditetu ime Manda.
347. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Marka Juri a iz Vru ice i njegove doma ice Mare a kuma bi Lucia doma ica Ilie Petrii a iz istoga sela;
ditetu ime Kate.

66

Dio katolika usorske doline 1708.-1723. godine

348. Na 1723. miseca aguta na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
abastianovi a, koi stoi u Vru ici, i njegove doma ice Orule, a kum bi
Juro Kova , koi stoi u Belji; ditetu ime bi Lovren.
349. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra Dubravca i njegove doma ice Matiane, a kuma bi Lucia doma ica Andrie Rva anina; ditetu
ime bi Mande.
350. Na 1723. miseca na osamnaest aguta, krsti o. fra Juro Bilavi sina
Ivana Bronjaka, koi stoi u Priprostoi, i njegove doma ice Mande, a kum
bi Stoi Cmovr1ia iz istoga sela; ditetu bi ime Luka.
351. Na 1723. miseca aguta 29., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Bartolovi a iz Sive i njegove doma ice Ivane, kum bi Frano oli iz Omanske; ditetu ime Kate.
352. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Andrie Muki a iz istoga sela
Sive i njegove doma ice Mare, a kuma bi Petrua doma ica Petra Bartolovi a iz Sive; ditetu ime bi Ruica.

Ste ci, lokalitet Ularice

67

Fra Anto Zraki

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

Umjesto

uvoda

Svjestan sam injenice da mi ljudi nismo i ne smijemo biti obi ni brojevi kojima se bezduno manipulira, nego smo osobe vrijedne me usobnog potovanja iljubavi. Zato bih elio da ove brojke kojima u se sluiti
u svojoj radnji budu promatrane isklju ivo u slubi predstavljanja slike
jednog burnog i bogatog krvotoka ivota naih predaka sve do ovog trenutka. Preko dvjesto godina od utemeljenja i jo skoro stotinu godina
stariji spomen mjesta sadanje upe Siva vrijedanje jubilej koji zavrje uje ovakav istraiva ki zanos, organiziranje znanstvenog skupa 2002.
godine te tiskanja knjige o upi Siva.
Radnju sam zamislio kao cjelinu od dva dijela:
1.Vjernici katolici na prostoru upe Siva do njenog utemeljenja (17. i
18. stolje e)
II. upa Siva od osnutka (1802.) do danas.
I. Vjernici katolici na prostoru upe Siva do njenog utemeljenja
Katolici na ovim prostorima pripadaju upi koja tijekom 17. stolje a
nosi ime Kuzmadanj, a u 18. ima ime Komuina. Godine 1623. upa se
prvi put spominje,' a 1638. biskup fra Jeronim Lu i u izvje u o prilikama u Bosni i Slavoniji pie: "upa nema crkve, a njome upravljaju fratri
samostana Kraljeva Sutjeska. Mnogi prisutni starci rekli su da dotad nisu
vidjeli biskupa. Sakramenat krizme podijeljen je za cijelu upu kuzmadanjsku dana 27. rujna 1637. uz asistenciju 7 fratara. Krizmano je 1454
vjernika. "I
1- Niki , Andrija: Povijesni arhiv Kongregacije "De Propaganda fide" u Rimu, Mostar 1996., str. 63-64. (Izvornik u Vatikanu SOCG, svezak 262, folij 14r-17r). Tuje doneseno izvje e bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve ifra Pavla Papi a iz 1623. god.
2- Draganovi , Krunoslav: Biskup fra Jeronim Lu i . Njegovo doba i njegovo
izvje e Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638.), Croatica Christiana, god.
VI, br. 10., Zagreb 1982., str. 73-97.

68

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

U izvje u fra Marijana Maravi a iz 1650. godine stoji daje 9. lipnja


1648. u upi Kuzmadanj krizmao 1755 vjernika,' a biskup fra Nikola
Olov i -Ogrami u svom izvje u iz 1675. godine upu spominje kao
Kozmodangdjeje od2050 upljanakrizmao 1843.4
U vrijeme Be kog rata (1683.-1699.) oslobo ena je Slavonija od osmanlijske vlasti; muslimanski ivalj je preao u Bosnu, a mnogi su kr ani iz Bosne pod vodstvom franjevaca, zbog straha ali i stvarne ugroenosti, iselili u oslobo ene krajeve Hrvatske i Ugarske. U pismenom dokumentu iz 1686. godine koga su potvrdili kobaki kapetan Ivan Sekula i
vojvoda iz Dubo ca Ivan Omerbai , a biskup fra Nikola Olov i -Ogrami ovjerio 22.1.1700. u akovu, uz ostalo stoji daje fra Juro Turbi iz
upe Kuzmadanja izveo 5700 vjernika.' Ovaj broj se vjerojatno odnosi i
na izbjegle kr ane iz ep a i Maglaja, budu i da sa uvana matica upe
Komuina iz 1708.-1723., rje ito govori da je ve i dio upljana upe
Kuzmadanja ostao u svojim selima, a ime upe se promijenilo.
To no 60 godine prije nastanka upe, 6. lipnja 1742. godine, biskup
fra Pavao Dragi evi , Fojni anin, slavio je u Sivi svetu misu i pod njom
podijelio sakrament potvrde za 105 vjernika. Sljede eg dana, 7. lipnja,
sakrament potvrde primilo je jo 251, a 8.lipnjajo 237 upljana. Ukupno su krizmane kroz tri dana 593 osobe. Osim dvojice iz sela Komuine
svi ostali krizmanici bili su iz mjesta koja e jedanput pripasti upi Siva.
Najstarije od krizmanica bile su: Marija Majstorovi sa 70, FranjkaAntunovi sa 70 i Urula Jurkovi sa 61 godinom ivota. Iza njih slijedijo
desetak ezdesetogodinjaka. Starost ovih krizmanika i krizmanica zorno potvr uje da ovdje biskup nije dolazio vie od 60 godina, tj. od biskupskog pohoda i krizme fra Nikole Ogrami a-Olov i a (u razdoblju
izme u 1672. i 1675. godine).'
Evo kratkog tabelamog prikaza iz prvog izvje a biskupa Pavla Dragi evi a iz Fojnice od 29. velja e 1744. godine. (Naselja budu e upe
3- Izvje e preuzeto iz Glasnika biskupija bosanske i sriemske, te aj Xv.",
akovo 1887.
4- Starine (Jeleni , Julijan: Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca
1437.-1878.), knjigaXXXVI., Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb 1918., str. 132-152.
5- Jeleni , Julijan: Kultura i bosanski franjevci I., Sarajevo 1912.,203.; Batini ,
Mijo Vjenceslav Batini : Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est
vjekova njihova boravka, II., Zagreb 1883., str. 176.; Jeleni , Julijan: Spomenici
kulturnog rada franjevaca Bosne Srebreni ke, Mostar 1927., str. 3-4; Beni , Bono:
Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo 1979.,209.-210.
6- Starine (Jeleni , Julijan, Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca
1437.-1878.), knjiga XXXVI., Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb 1918., str. 132.152.

69

upa Siva

Siva nalaze se u sklopu upe Komuina, koja 1742. godine ima: 8 sela,
131 doma instvo, 948 odraslih, 454 djece, dakle, svega 1402 vjernika
katolika).'
Ime naselja
kako pie u
dokumentu
Sivsa
Omanscha
MiglianovciBobara
BarizaAlibegovzi
Xabiach
Popovich
Ukupno:

Broj
katoli kih
obitelji
10

7
11

12
20
13
73

Broj
odraslih
osoba

Broj
maloljetnih
osoba

Ukupno
osoba

76
68
67

39
33
27

115
101
94

80

34

114

126
102
519

25
56
214

151
158
733

Ime naselja

I
I

Siva
Omanjska
MiljanovciBobara
BaricaAlibegovci
Zabljak
Popovi

"Godine 1754., 14. listopada pohod u injen po istome Presvjetlom u


Komuini; ovdje upnik na svom dobru ima ku ar. U Belji ima koliba
za upnika. U ivi, donjem dijelu Komuine, biskup je kraj upnikova
ku ara pod hrastom misu rekao. Ovdje je odre eno, da jedan sve enik
stalno u ivi ostane radi velike udaljenosti od 7 sati i radi pov dnj va
U sore; prije ovu upu jedan sve enik posluivae. ,,8
Popis katoli kih obitelji iz izvje a biskupa fra Marijana Bogdanovi a, Kreevljaka, poslano je Propagandi u Rim 20. oujka 1769. o njegovom pohodu upama biskupije u injenom od 27. svibnja do 9. prosinca
1768. godine. Siva i njezina sela jo uvijek su u sklopu upe Komuina
koja sada ima: 19 sela, 214 doma instava (ku a), 1504 odrasle osobe,
891 dijete i ukupno 2395 vjernika katolika."

7- Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini izme u 1463. i 1995.


godine, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1998., str. 62.; Miki , fra Mato, Ljetopis
IV, str. 151.
8- ori , fra Anto, Neke povijesne crtice o redovitim i administratomim
biskupima i vikarimaapostolskim u Bosni i Hercegovini od godine 1543. do 1878., te o
izgorjeiome arhivu vikarijata apostolskoga; Serafinski Perivoj, Visoko 1908., br. 7., str.
103.-104.
9- Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini izme u 1463. i 1995.
godine, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 199R., str. 93.

70

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

Ime naselja
kako pie u
dokumentu
Sivssa
Cladari
Omanska
Miglianovci
Alibegovzi
Makglenovzi
Xabiak
Zukovo
Poppovich
Osdogna
Osredzi
Dragalovzi
Supglizer

Broj
odraslih
osoba
149
26
107
37
157
146
67
18
83
27

Broj
katoli kih
obitelji
21
6
13
6
32
21
12
6
7
6
6
6

-1

61
31

Broj
maloljetnih
osoba
68
15
42
16
84
91
37
16
43
23
32
14

Ukupno
osoba
217
41
149
53
241
237
104
34
126
50
93
45

I
I

Dananje ime
naselja

Siva
Kladari
Omanjska
Miljanovci
Alibegovci
Makljenovac
abljak
Vukovo ---.------1 i
Popovi i
!
Osdonja
Osredci
~
Dragalovci
SupljiCer~

Ukupno: 142909481

1390

Ljetopis fra Mate Miki a donosi podatak da je upa Komuina u


1777. godini imala 252 ku e (doma instva) i 2702 katoli ke
due."
"Samostalna kapelanija u Sivi slubeno je osnovana 1784. godine, i
odijeljena od upe Komuina. Od te godine Siva posjeduje i svoje samostalne matice ... "n
Izvje e o stanju Katoli ke crkve u Bosni iz 1798. godine, koje je priredio tadanji biskup i apostolski vikar u Bosni fra Grgo Ili Vareanin i
poslao ga u Rim po svom tajniku fra Stipi Markovi u iste godine, donosi
sljede i podatak pod rednim brojem 18: upa Komuina ima 3073 due
katoli ke."
II. upa Siva od osnutka do danas
Godine 1802. apostolski vikar i biskup fra Grgo Ili - Vareanin osnovao je pet novih upa: Sivu, Tremonicu, Tolisu, Kupres i Ljubun i .
Razlozi da se osnuju ove upe bili su opravdani: velika udaljenost ovih
mjesta od dotadanje upne matice, porast broja vjernika, lijep broj
sve enika u Provinciji. Reakcija provincijske uprave na ovo osnivanje
upa bilaje negativna, budu i da se biskup uop e nije savjetovao s njenim lanovima, koji misle da cijepanje postoje ihjedinica osiromauje i
upnika i samostan, a vjernicima se name u ve i izdatci. Prvi siva ki
10- Miki , fra Mato, LjetopisIV, str. 153.
11- Zirdum fra Vjekoslav, Plehan i okolica (Prigodom 100-godinjice upe na
Plehanu), Sarajevo, 1957., str. 49.
12- ori , fra Anto, Varcaranin: Neke povij esne crtice ... str. 157.
71

upa Siva

upnik fra Jakov Paradikovi (1802.1805.) nije nam ostavio nikakve


statisti ke podatke o upi ili se, ako su i postoj ali, nisu do danas sa uvali.
U vrijeme kada je nastalo izvje e biskupa fra Augustina Mileti a o
pohodu bosanskom vikarijatu 1813. godine, upa Siva postoji ve 11
godina i ima sljede u statistiku:13
Naziv miesta
Siva
Omaniska i abliak
Alibezovci
Ularice i Maklienovac
Prisadi i Blaevci
Teani grad i Vukovo
Milianovci

Drazalovci
Popovi
Ukupno

Broi ku a
38
53
10
28
32
18
15
11
12
217

Broi odraslih
218
291
43
131
103
59
51
58
95
1049

Broj diece
135
228
29
115
93
47
48
46
49
790

Ukupno
353
519
72
246
196
106
99
104
144
1839

Prema statisti kom prikazu biskupa fra Augustina Mileti a iz 1827.


godine, upa Siva ima 1527 katoli kih dua." (Uzrok smanjenju broja
upljana treba traiti u epidemiji kuge 1814. godine). "Ova godina bijae
kuna iverlo mu na,jerbo jedno gladna, drugo kuna, tre e pako vojska,
dakle tri se bi a od jednom sastala ... Kuga u ovoj sutjekoj kustodiji
mlogo naudi, a najvie ovdi (u Kraljevoj Sutjesci), Komuini i Sivi,
tako da polovinu svita pritjera ... "IS
Prema ljetopisu fra Mate Miki a, svezak IV, upa Siva u 1854. godini ima: 319 ku a, 393 obitelji, 1453 koji se pri e uju (starijih od 12 godina), 824 nepri e enih (djece, tj. onih ispod 12 godina), ukupno 2277
katolika,jednog sve enika i 16 sela (od ove upe osnovana je, odijeljena,
1849. godine samostalna kapelanija Kulai-Popovi i, koja ima svoje posebne matice i statisti ke podatke).16
Prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene iz 1855.
godine u upi Sivaje sljede e stanje:"
13- Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini izme u 1463. i 1995.
godine, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1998., str. 125.
14- Miki ,fra Mato, Ljetopis N., str. 157.; Miki ,fra Mato, Arhiva, knjiga m., str. 142.
15- Miki , fra Mato, Arhiva, knjiga III., str. 129.
16- Miki , fra Mato, Ljetopis IV., str. 159.
17- Mari , Franjo, Hrvati katolici u BiH ... str.l46; usp: Schematismus almae
Missionariae Provinciae Bosnae Argentinae ordinis Fratrum Minorum S. P. Francisci
regularis observantiae ad Annum Christi MDCCCLVI, Budae , typis caesareo-regiae
universitatis Hungaricae 1855., str. 31.

72

StaUsti ka (demografska)

Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
ifluk
Dobuj
Lon ari
Kra evo

Katoli ke
obitelji
35
25
20
6

Bra ni
parovi
47
33
34
7

slika upe Siva

Broj
katolika
273
162
191
38

Udaljenost od
upne ku e
Tuje sijelo
Pola sata
3 sata
Sat i pol

2
12

18

2 sata

15

2 sata

10

11

78
84

Sat i pol

Miljanovci

12

17

75

Sat i pol

Makljenovac

20

24

144

Sat i pol

Omanska

42

68

384

1 sat

Pri sadi

20

20

124

2 sata

Teanj

16

2 sata

10
49
20
286

10
45
23
359

53
255
181
2292

3 sata
2 sata
1 sat

Tugovi i
Vukovo
abljak
Summa

U samostalnoj kapelaniji Popovi i 1855. godine bilo je sljede e statisti ko stanje:


Ime mjesta
Popovi
Dragalovci
Drenova
Osreci
Ukupno:

Katol. obitelji
17
16
7
2
42

Oenjeni
30
27
13
2
72

Broj katolika
165
145
79
22
411

Udaljenost

1 sat
3 sata
Pola sata

Prema ematizmu provincije Bosne Srebrene za 1864. godinu, upa


Siva ima sljede u statistiku (od ove upe osnovana je samostalna kapelanijaab1jakgodine 1863., koja e 1884. postatiupom):"

18- Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno 1864., Budae 1864., str. 36.; usporedi: Mari ,
Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini... str.169.

73

upa Siva

Naseljeno
mjesto
In Matre Siva
Alibegovci
Blaevci
Lon ari
Makljenovac
Miljanovci
Omanska
Prisadi
Ularice
Summa totalis

Broj katoli kih


obitelji
34
22
22
l3
18
l3
42
21
33
218

Broj
vjen anih
53
31
40
20
19
18
82
l3
46
322

Broj
katolika
253
161
205
79
129
78
392
73
210
1580

Udaljenost od
matice
Pola sata
I
2 sata
% sata
3 sata
!
2 sata
1 sat
2 sata
1 1;4 sata
-

Samostalna kapelanija abljak u 1864. godini ima:


Naziv mjesta

Broj
katoli kih
obitelji
20
14
6

1. Zabljak
2. Cerovac
3. itluk
4. Jelova
5. Kraevo
6. Mravi i
7. Poto ani
8. Rakovica
9. Rosulje
10. Teanj grad
Il. Tugovi i
12. Vukov o
Ukupno:

9
3
5
7
5
5
3
3
20
100

Broj
oenjenih
(vjen anih)
30
15
7
11
4
10
8
7
5
3
3
25
128

Broj
katolika

Udaljenost od
upnog ureda

208
82
40
72
32
63
51
54
36
21
28
156
845

1 sat
1 sat
sat i pol
1 sat
sat i pol
1 sat
2 sata
1 sat
2 sata
dva i pol sata
sat i pol

Prema Conspectusu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene iz godine 1870. stoje sljede i podaci o upiSiva:"
Zupa

Broj
sela

Broj
obitelji

Broj
oenjenih

Broj
odraslih

Broj
djece

Ukupni
broj
vjernika

Groblja

Nose i
oltar

kola

Siva

10

185

259

874

560

1434

19- Gavranovi , fra Berislav, Kratki pregled ematizama bosanske franjeva ke


provincije, Franjeva ki vjesnik, god. XLVII., br. 2.-3., veJja aoujak J940., str. 71.-75.

74

Statisti ka (demografska)

slika upe Siva

Prema ematizmu provincije Bosne Srebrene za 1877. godinu u upi


Sivaje sljede estanje:"
Naseljeno
mjesto
iva

Broj kat. obitelji

Broj vjen anih

Broj katolika

37
24
26
17
17
11
45
16
26
219

55
35
60
77
26
17
99
24
31
424

364
182
254
117
150
63
463
107
177
1877

Alibegovci
Blaevci
Lon ari
Maklienovac
Milianovci
Omanska
Pri sadi
Ularice
Summa totalis

Udaljenost od
matice
-

Y, sata
2Y2 sata
2 sata
1Y, sat
1Y,sat
Y2 sata
2Y, sata
I Y, sat

U Imeniku klera i upa Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalu ke biskupije godine 1883. za upu Siva stoje podaci:"
Naseljeno mjesto
iva
Alibegovci
Blaevac
Bobare
Doboj varo
Lon ari
Makljenovac
Miljanovci
Nete a
Omanska

Piljui i
Pri sadi
Ularice
Vrela
Ukupno:

Broj katolika
284
197
71
38
46
110
177
95
34
486
71
144
214
70
2037

Udaljenost

od matice

y4 sata
2Yz sata
2Yz sata
3 sata
2 sata
1 y4 sata
1yz sat
1 sat
I y4 sata
2 sata
2Yzsata
1yz sat
3 sata

Prema Imeniku klera i upa crkvene pokrajine BiH za godinu 1885. u


upi Sivaje sljede e stanje:"
20- Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis
fratrum minorum observantium pro anno MDCCCLXXVII.,
ex Typograph.
Franciscana, Mostarini 1877., str. 103.
21- Imenik klera i upa Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalu ke biskupije za
godinu 1883., Tisak zemaljske tiskare, Sarajevo 1882., str. 36.; usporedi: Mari ,
Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini ... str.302.
22- Imenik klera i upa crkvene pokrajine BiH za godinu 1885., Tiskara Spindler i
L schner, Sarajevo 1884., str. 25.; usp: Mari , Franjo, Hrvati katolici u BiH ... , str.
328.

75

upa Siva

Naseljeno mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevac
Bobare
Mala Bukovica
Cerovica
Doboj varo
Doboj postaja eljezno
Lon ari
Kotari
Makljenovac
Mi\janovci
Neta a
Omanska
Piliui i

Prisadi
U1arice
Vrela
Ukupno:

Broj katolika
313
123
72
49
18
8
40
56
113
7
184
113
35
489
75
137
214
76
2122

Udaljenost od matice

y4 sata
2~ sata
2~ sata
2 sata
2 sata
3 sata
3 sata
2 sata
2~
2 sata
1~ sat
1 sat
1y4 sata
2 sata
2Y2 sata
1~ sat
3 sata

Statistika stanovnitva na teritoriju upe Siva prema ematizmu


Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1887. godinu (zanimljiva je
injenica da se broj vjernika za dvije godine pove ao za 1115. upne
matice su svjedoci velikog broja doseljenika iz Galicije, Ukrajine, Njema ke, Italije i Hrvatske koji su se zaposlili u Doboju, ali i trajno naselili

V) n
U se 1ima ove zupe :
Naziv u e
Siva

2934

Statisti ki podaci o stanovnitvu na teritoriju upe Siva prema ematizmu Franjeva ke provincij e Bosne Srebrene iz godine 1895.:24
Naziv u e
Siva

23- Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis


minorum S.P. Francisci regularis observantiae, concinnatus anna Domini 1887. Ex
officina Spindler et L schner, Sarajevii 1887., str. 99.; usp: Mari , Franjo, Hrvati
katolici u Bosni i Hercegovini... , str.478.
24- 10. Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis
minorum S. P. Francisci regularis observantiae, concinnatus anna Domini 1895.,
Sarajevii, Typis Spindleret Loeschner 1895.str. 84.

76

Statisti ka (demografska)

slika upe Siva

Statisti ki podaci o broju vjernika svih triju vjeroispovijesti na podru ju upe Siva, prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1906. godinu (od upe Siva osnovana je upa Doboj 1896. godine i njoj pripadaju sljede a mjesta: Mala Bukovica, Makljenovac,
Prisade, Rudanka-Stanovi, Doboj, aire, Miljkovac-Pridjel, Putnikovo
brdo, Ularice, Gra anica-Karanovac):"

Prema ematizmu za godinu 1924. broj katolika u upi Siva je bio


2125.26
ematizam klera Vrhbosanske arhidieceze za 1932. godinu donosi
sljede e podatke o upi Siva:"
Naseljeno miesto
1. Siva
2. Alibezovci
3. Blaevci
4_Bobare
5. Lon ari
6. Milianovci
7. Neta a
8.0maniska

Broj katolika
673
489
114
59
255
238
50
928

Naseljeno mjesto
9. Piliui i
10. Vrela
11. Vitkovci
12. Kaloevi
13. Dragalovci
14. Ljeskove vode
15.0sredak
16. Rakovi i
Ukupno upa Siva
Ima

Broj katolika
111
152
30
13
617
11
66
50
3856 katolika

Prema Konspektusu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1935.


godinu, o upi Siva imamo sljede u statistiku:"

25- Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis


fratrum minorum S. P. Francisci dispositus anno MCMVI., Typis Vogler et Cons.
Sarajevii 1906., str. 53.; usp: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini ...
str.482.
26- Schematismus cleri archidioecesis vrhbosnensis pro anno Domini 1924.,
Sarajevi, Typis "Bosanska pota", str. 17-18.;usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici
u Bosni i Hercegovini ... str. 356.
27- Schematismus cleri arhidioecesis Vrhbosnensis pro anno Domini 1932.,
Sarajevi., Typis Hrvatska tiskara D.D., str. 105-111.;usporedi: Mari , Franjo, Hrvati
katolici u Bosni i Hercegovini ... , str.389.
28- Conspectus historicus, topographicus et statisticus provinciae ordinis fratrum
minorum Bosnae Argentinae anno 1935., tamparija "Svetlost", Beograd 1936., str.
108-109.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini ... str.495.
77

upa Siva

U vjerskoj zajednici upe Siva bilo je 6000 pri esti, lanova tre eg
reda ima 66. Udaljenost pojedinih sela od centrale (upne crkve) je:
Omanjska 4 km, Alibegovci 2 km, Miljanovci 6 km, Piljui i 8 km, Bobare 6,5 km, Blaevci 12 km, Vrela 14 km, Lon ari 7 km.
Prema Op em ematizmu Katoli ke crkve u Jugoslaviji za1939. godinu upa Siva ima4938 vjernika," (od toga 957 iz upe Kulai).
Statisti ki podaci upljana upe Siva iz1948.11949., godine koju
namje napravio tadanji upniku Sivi, fra Jozafat Babij:"
Naziv mjesta

Broj obitelji

Broj katolika

Broj nestalih

1. Siva

154

924

37

2.0manjska
3. Alibegovci
4. Miljanovci
5. Lon ari
6. Blaevci i Vitkovci
7. Piliui i
8. Vrela
9. Bobare
Ukupno upa ima: 652 obitelji, 4255
u II. svjetskom ratu i nakon rata.

181
1352
59
118
740
32
292
13
50
48
15
317
30
187
8
23
158
14
33
193
5
92
15
2
vjernika katolika i 185 nestalih vjernika

Izvje e o stanju u upi Siva za1951. godinu"


Naziv
upe
Siva

Ukupan broj
upljana
4500

Broj
krtenja
155

Broj
vjen anih
42

Broj
krizmanih
1700

Broj
umrlih
80

Prema stati stici fra Vjerke Kulijera, siva kog upnika, u godini
1954.11955. stanje je sljede e:"
29- Op i ematizam Katoli ke crkve u Jugoslaviji prema mandatu pre . Episkopata Jugoslavije izradio dr. Krunoslav Draganovi , Izdanje akademije "ReginaApostolorurn", Sarajevo 1939., str. 148.-150.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni
i Hercegovini izme u 1463. i 1995. godine, str. 400.-406.
30- Knjiga "Stanje dua upe Siva" nalazi se u upnom arhivu u Sivi. Najednom
vrstom kartonu fra Jozafat Babij, upnik u Sivi pribiljeio je 7. oujka 1949. godine
sljede e: "Stanje upe Siva dne 7. III.1949.: Familija (ku a): 652., stanovnika (dua):
4470., od toga nestalih: 183., prisutnih: 4287." (S druge strane toga kartona nalazi se
pribiljeeno stanje upe Siva dne 7. III. 1955., odfra Vjerke Kulijera, upnika.
31- Bosna Srebrena, god. XI, br. 2.,1952., str. 15.
32- Podaci su pribiljeeni najednom vrstom kartonu koji se nalazi u arhivu rimokatoli kog upnog ureda u Sivi.

78

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

Prema ematizmu Vrhbosanske nadbiskupije za 1961. godinu (stanje


31.12.1959.) upa Siva sa svojim naseljima ima:"
Ime mjesta (sela)
1. Siva
2. Omanjska (Neta a)
3. Alibegovci
4. Milianovci
5. Lon ari
6. Piliui i
7. Blaevci
8. Vrela
9. Bobare
Ukupno upa Siva ima:

Broj katoli kih obitelji


168
213
127
56
61
25
32
34
18
734 obitelji (ku e)

Broj katoli kih vjernika


1046
1584
866
338
397
186
222
234
98
4971 vjernika

Prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1963.


godinu upa Siva ima 5729 katoli kih vjernika."
Prema Op em ematizmu Katoli ke crkve u Jugoslaviji za 1974. godinu, upa Siva ima 6150 katoli kih vjernika.35
Prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1974.
godinu, upa Siva ima 6350 vjernika."
Prema podacima Nadbiskupskog ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo, 1991. godine upa Siva ima 7850 katoli kih vjernika.
(Godine 1975. osnovana je upa Jelah kojoj pripadaju sljede a mjesta: Jelah, Jelah Polje, Rosulje, Cerovac, Tugovi i, Radua, Jevadije,
Poto ani i Vukovo. Godine 1977. utemeljena je i upa Ularice kojoj su
pripala sela: Ularice, Beji i i Prisade).37

33- ematizam nadbiskupije Vrhbosanske, Izdao: Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo 1961.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini ... str.408.-438.
34- Schematismus provinciae ordinis fratrum minorum Bosnae Argentinae (in
Jugoslavia) anno 1963., Romae 1963., str. 55; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati - katolici
u Bosni i Hercegovini ... str. 500.-502.
35- Op i ematizam Katoli ke crkve u Jugoslaviji 1974. godine, Izdava : Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975., str. 355.-358.; usporedi: Mari , Franjo,
Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini ... str. 444.
36- ematizam Franjeva ke provincije Bosne Srebrene, Sarajevo 1974. godine,
str. 55.-57.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici uBosni i Hercegovini ... str. 505.
37- Dokument Nadbiskupskog ordinarijata Vrhbosanskog, Vikarijata za prognanike i izbjeglice, Kaptol 29, Nr: V-411a/93; Zagreb, 18. kolovoza 1993.; usporedi:
Mari , Franjo, Hrvati katolici uBosni i Hercegovini ... str. 465.

79

upa Siva

Prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za1991.


godinu, upa Siva ima 6100 katoli kih vjernika."
Broj vjernika u upi Siva u 1993. godini (1. svibnja 1993.) bioje slje, 39
deci:
Naseljeno mjesto
1. Alibegovci
2. Bobare
3. Miljanovci
4.0manjska
5. Vrela
Zupa Siva ima
ukupno vjernika

Broj katolika
842
l31
334
1723
240

Naseljeno mjesto
6. Blaevci
7. Lon ari
8. Piliui i
9. Siva

Broj katolika
189
446
l34
1196
5235

Prema podacima Nadbiskupskog ordinarijata Vrhbosanskog od 1.


oujka 1994. godine (iza ratnih sukoba) upa Siva ima 4500 katoli kih
vjernika. 40
Statisti ki podaci za 1997. godinu su sljede i:"
upa
Siva

Broj
vjernika
3572

Krtenih

Prvopri esnika

Krizmanih

63

44

91

Crkveno
vjen anih
23

Umrlih

49

Detaljniji tabelarni prikaz stanja u upi po selima, o broju naseljenih


ku a i broju itelja, te o broju ispranjenih ku a i broju odsutnih vjernika
napravio je upnik fra Mladen Jozi :"

38- Franjeva ka provincija Bosna Srebrena (ematizam), Franjeva ki provincijalat, Sarajevo 1991., str. 174.-176.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni
i Hercegovini ... str. 551.
39- Ovi podaci se nalaze u arhivu rimokatoli kog upnog ureda u Sivi.
40- Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo, broj 190.194., Sarajevo, 1.
oujka 1994.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini ... str.
767.-769.
41- Podaci su uzeti iz arhivske gra e i kronologije upe Siva.
42- Arhiv rimokatoli ke upe Siva za god. 1997.11998., od 9. velja e 1998.
godine.

80

Statisti ka (demografska)

Broj
ku a

Selo
Siva
Alibegovci
Omanjska
Srednja
Omanjska
B1aevci
Vrela
Bobare
Vitkovci
Lon ari
Jele i
Ukupno

281
271
246
192

Broj
Broj
naseljenih
lanova
ku a
233
1155
226
1047
892
183
162
775

134
143
13
14
66
24
1384

500
O
O
O
93
88
4550

Broj
lanova u
ku ama
925
853
741
618

98
O
O
O
22
18
942

308
O
O
O
67
56
3572

slika upe Siva

Broj
Broj
praznih odsutnih
ku a
lanova
202
48
194
45
151
63
157
30
762
551
47
55
143
32
641

36
143
13
14
44
6
442

Statisti ki podaci za1998. godinu (1. sije nja 31. prosinca 1998. )43
Broj vjernika

Broj krtenja
u upi

3695

50

upa
Siva

Ukupan
broj ku a

Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:

Ukupan
broj
viernika
1515
1008
492
1385
312
94
4743

395
293
198
356
78
40
1360

Broj
prvopri esnika
49

Broj
naseljenih
ku a
330
232
98
284
42
19
1005

Broj
prisutnih
viernika
1709
882
307
1133
108
56
3695

Broj crkveno
vjen anih
16

Broj umrlih
50

Broj
nenaseljenih
ku a
65
61
100
72
36
21
355

Broj
odsutnih
lanova
274
195
169
275
204
38
1154

Statisti ki podaci o upi Siva za1999. godinu" (od 1. sije nja do31.
prosinca 1999.)
Broj
vjernika
Siva
4443
upa

Broj
Broj
obitelji nekatolika
1104 pravoslavnih

Broj
krtenih
56

Broj
prvopri esnika
62

Broj
krizmanih
122

Broj
Broj
vjen anih umrlih
25
59

IS;

muslimana
1100;
ostalih 10

4344-

Arhiv rimokatolik og upnog ureda u Sivi za1998.godinu.


Arhiv rimokatoli kog upnog ureda u Sivi za1999.godinu.
81

upa Siva

Ukupan
broj ku a

Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:

483
294
121
287
54
21
1260

Ukupan
broj
upljana
1815
1324
738
1103
352
75
5407

Broj
naseljenih
ku a
395
231
94
220
47
17
1104

Broj
prisutnih
lanova
1513
1103
547
870
344
66
4443

Broj
praznih
ku a
40
31
37
27
17
4
156

Broj
odsutnih
lanova
326
201
202
194
23
18
964

Statisti ki podaci za 2000. godinu" (od 1. sije nja do31. prosinca


2000. godine)
upa

Broj
vjernika

Broj
obitelji

Broj
nekatolika

Broj
krtenih

Broj
prvopri esnika

Siva

3496

1008

pravoslavnih
17;
muslimana
1120;
ostalih 22

55

59

Siva
Alibegovci
Blaevci,
Vrela,
Piljui i,
Bobare
Omaniska
Lon ari
Jele i
Ukupno:

Broj
umrlih
52

518
298
119

Ukupan
broj
upljana
2091
1061
347

Broj
naseljenih
ku a
414
239
97

Broj
prisutnih
vjernika
1523
826
257

Broj
praznih
ku a
104
59
22

Broj
odsutnih
vjernika
568
235
90

257
56
27
1277

863
247
108
4717

192
47
19
1008

677
134
79
3496

65
9
10
269

186
113
29
1221

Broj
praznih
ku a
124
48
26
36
15
14
263

Broj
odsutnih
vjernika
582
293
90
135
42
36
1178

Ukupan
broj ku a

Naziv
mjesta

Broj
crkveno
vjen anih
20

Statistika upe Siva za 200 1./2002. godinu 46


Ukupan
broj ku a

Naziv
mjesta
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:

4546-

525
301
121
266
58
35
1306

Ukupan
broj
upljana
2111
1076
342
895
229
119
4722

Broj
naseljenih
ku a
401
253
95
230
43
21
1043

Broj
prisutnih
upljana
1526
783
252
760
187
86
3594

Arhiv rimokatoli kog upnog ureda u Sivi, godina 2000.


Arhiv rimokatoli kog upnog ureda u Sivi, godina 2001.

82

Statisti ka (demografska)

slika upe Siva

Statisti ki podaci za2003.12004. godinu


Mjesto
Siva
Ornanjska
Alibegovci
Blaevci
Lon ari
Jele i
Ukupno

Nastanjene
ku e

342
295
256
92
48
19
1052

Nenastanjene
ku e

Ukupno

70
58
39
70
53
15
305

412
353
295
162
101
34
1357

Prisutni
upljani

Odsutni
upljani

1113
1089
838
280
131
55
3505

130
454
176
103
166
21
950

Ukupno

1243
1543
1014
383
297
76
4556

Statistika upe Siva za 2006.107. (prema blagoslovu ku a)


Mjesto
Siva
Srednja
Omaniska
Omanjska
Alibegovci
Blaevci,
Vrela,
Bobare
Filipovi i,
Lon ari
Jele i
Ukupno

Nastanjene
ku e

Nenastanjene
ku e

Ukupno
ku a

Prisutni
upljani

Odsutni
upljani

Ukupan
broj
vjernika

259
177

94
57

353
234

861
648

198
140

1059
788

184
251
63

44
99

228
295
162

651
773
183

195
241
200

846
1014
383

49

52

101

148

149

297

20
1003

14
404

34
1407

51
3315

25
1148

76
4463

44

TABELA PODATAKA O BROJU KRTENIH, VJEN ANIH I


UMRLIH UPLJANA UPE SIVA PREMA DOSTUPNIM
UPNIM MATICAMA

Godina

Broj krtenih

Broj vjen anih

Broj umrlih

1884.
1885.
1886.
1887.
1888.
1889.
1890.
1891.

135
114
109
141
85
99
113
145

25
22
30
35
19
20
38
45

55
45
107
45
127
64
97
40
83

upa Siva

Broj krtenih

Godina

142
131
171
156
99
101
71
94
88
57
104
93
171
110
125
123
114
131
119
124
143
133
158
112
78
85
85
140
129
149
159
130
154
170
155
145
167
169
154
200

1892.
1893.
1894.
1895.
1896.
1897.
1898.
1899.
1900.
1901.
1902.
1903.
1904.
1905.
1906.
1907.
1908.
1909.
1910.
1911.
1912.
1913.
1914.
1915.
1916.
1917.
1918.
1919.
1920.
1921.
1922.
1923.
1924.
1925.
1926.
1927.
1928.
1929.
1930.
1931.
84

Broj vjen anih

23
36
26
10
37
16
19
18
26
30
25
11
26
24
59
26
30
22
16
57
21
32
7
15
38
25
35
57
56
27
18
41
18
23
23
31
35
28
29
31

Broj umrlih

146
106
120
93
80
79
101
79
59
41
40
75
120
88
82
93
58
57
77
43
75
107
61
96
62
77
240
114
148
48
97
71
49
50
96
114
82
77
64
83

Statisti ka (demografska)

Godina

Broj krtenih

Broj vjen anih

1932.

199

32

1933.
1934.
1935.
1936.
1937.
1938.
1939.
1940.
1941.
1942.
1943.
1944.
1945.
1946.
1947.
1948.
1949.
1950.
1951.
1952.
1953.
1954.
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.
1960.
1961.
1962.
1963.
1964.
1965.
1966.
1967.
1968.
1969.
1970.

193
224
202
187
204
181
172
218
201
165
210
128
133
125
154
158
150
157
155
183
191
196
187
194
165
194
204
228
214
238
235
226
234
259
250
212
204
185

30
23
6
36
13
30
60
34
15
45
23
15
32
85
59
18
39
35
42
57
36
34
40
44
40
54
41
51
54
41
34
55
57
54
33
47
38
57

slika upe Siva

Broj umrlih

Matica izgorjela
u poaru 1945.

106
134
38
50
39
57
80
46
58
54
80
71
53
44
50
57
57
58
48
43
43
29
38
49
35
45
85

upa Siva

Godina

1971.
1972.
1973.
1974.
1975.
1976.
1977.
1978.
1979.
1980.
1981.
1982.
1983.
1984.
1985.
1986.
1987.
1988.
1989.
1990.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.

86

Broj krten ih

Broj vjen anih

170
165
165
163
170
128
140
124
124
126
132
102
112
133
135
142
132
154
156
143
130
52
49
61
64
74
63
50
56
55
45
49
37
47
26
35

45
50
42
48
35
43
33
51
46
45
34
37
53
59
71
53
65
71
68
76
54
21
37
42
36
22
23
16
25
20
19
23
26
17
20
27

Broj umrlih

40
34
30
29
30
25
33
37
22
29
30
33
34
22
55
36
47
33
48
46
45
77
59
59
64
43
49
50
59
52
37
48
52
43
48
50

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

Umjesto

zaklju ka

Statisti ka (demografska) slika upe Siva moe se pratiti kroz skoro


tri stolje a. Ona nema ravnomjernog slijeda rasta, nego ima putanju uspona i padova, ovisno o povijesnim okolnostima (je li se ivjelo u miru ili
ratu, jesu li godine bile rodne ili ne, je li bolest harala ili se ivjelo u
zdravijem razdoblju itd.).
upa Siva u ovom trenutku nema najljepu statisti ku demografsku
sliku, ona je nagr ena ratnim strahotama. Ne moemo zaboraviti poginule branitelje, niti civilne rtve rata; nije mali broj ni onih koji su odselili u "bijeli" svijet kako bi pronali "sigurnije" uto ite ivota, ili onih
koji su na privremeni rad u inozemstvo odveli itavu obitelj kako bi tamo
kolovali djecu, zaposlili ih i vjerojatno ih otu ili od svog kraja, a oni e,
ako doive mirovinu, do i umrijeti na rodnom tlu. Ipak, svjetlost i nadu
dajete vi koji ivite na svojoj grudi. Posebno vi koji se ne bojite rada, reda i roda (poroda). Poput vaih pre a koji su se uzdali u Boga, a onda i u
svoje snage i potencijale, i vi ustrajte u dobru da vas se po dobru spominju i brojne budu e generacije.
Prilog I
POPIS KRIZMANIKA S KRIZME ODRANE U SIVI
OD 6. DO 8. LIPNJA 1742. GODINE
(dodatak statisti koj

i demografskoj

slici upe Siva)

"Godine 1742.,30. svibnja pohod je u injen u upu Komuina od presvjetlog gospodina fra Pavla Dragi evi a u Komuini i u Sivi (kod Mate
Ponjavi a). Predobri ovaj Mato sve eniku sa svojom obitelj u posluuje, i
njega kao i druge sve enike koji se svrate, uzdraje. Ovdje u gaju nedaleko od ku e napravio je malenu ku u. Ima upnik i u Belji i u Sivi stanove
u skrovitim mjestima, da ga Turci ne uznemiruju. Crkve nemaju, nego se
misa govori po selima, ali redovito u spomenutim trima mjestima. ,,47
Slijedi popis krizmanika koji su krizmani u selu Sivsa 6.6.1742.
godine," (Rije "isti" ili "ista" u tre em stupeu odnosi se na ime kuma ili kume koji su pribiljeeni u gornjem redu):
47- ori , fra Anto, Neke povijesne crtice o redovitim i administratornim biskupima
i vikarima apostolskim u Bosni i Hercegovini od godine 1543. do 1878., te o izgorjelome
arhivu vikarijata apostolskoga; Serafmski Perivoj, Visoko 1908., br. 7, str. 103.-104.
48- akovi , dr. Luka: Prilozi za demografsku i onomasti ku gra u BiH
(1.) Na
osnovu popisa katoli kog stanovnitva 1743. godine, Sarajevo 1979.; Faksimili pobiljeeni od biskupa Pave Dragi evi a1742., str. 150.-166.

87

upa Siva

[ Ime krizmanika
1. Martin Ravniakovi
2. Andrija Muki
3. Ivan Muki
4. Ilija Kulaevi Popovi
5. Mato Kulaevi
6. Ivan Vrbatovi
7. Ilija Vrbatovi
8. Juro Kulaevi
9. Marko Kulaevi
10. Petar Ilari
11. Andrija Bari
12. Franio Baru i
13. Mato Baru i
14. Marija Bari
15. Jelena Vrbatovi
16. Ivan Babi
17. Iliia Kulaevi
18. Katarina Baru i
19. Manda Baru i
20. Boana Baru i
21. Luciia Baru i
22. Ilija Kova evi
23. Luka Vrbatovi
24. Anda Vrbatovi
25. Jelena Kulaevi
26. Urula Kulaevi
27. Andrija Kulaevi
28. Jakov Kulaevi
29. Iliia Vrbatovi
30. Luka Kulaevi
31. Katarina Vrbatovi
32. Anda Vrbatovi
33. Manda Vrbatovi
34. Boo Bmadi
35. Ana Ekmek i
36. Klara Ilari
37. Manda Kova evi
38. Marija Bmadi
39. Luka Muki
40. Nikola Muki

88

[ Godine
40
42
46
12
7
42
8
38
37
38
8
49
14
60
40
40
16
30
14
40
10
20
7
14
30
14
16
18
20
21
40
12
30
14
40
14
50
13
20
14

I Krizmeni(a)

kum(a)

Martin Lon ar
isti
Juro Ireizovi
Ivan Vrbatovi
isti
Franjo Kula
Juro Kulaevi
Ivan Vrbatovi
Andrija Muki
Franjo Kula
Ilija Kulaevi
Juro Ireizovi
isti
Marija Mu ki
Marija Ilari
Martin Mu ki
Ilija Vrbatovi
Marija Mu ki
ista
ista
Ista (ti. Marija Mu ki )
Franjo Kula
isti
Jelena Kulaevi
Jelena Vrbatovi
ista
Iliia Vrbatovi
Ivan Vrbatovi
Luka Kulaevi
Ivan Vrbatovi
Ana Ekmek i
ista
ista
Luka Kulaevi
Marija Muki
Urula Kulaevi
Marija Muki
ista
Juro Ireizovi
isti

Statisti ka (demografska)

I Ime krizmanika
41. Manda Klju evi
42. Ivana Klju evi
43. Marija Muki
44. Marija Sui
45. Martin Kova evi
46. Lucija Kliu evi
47. Ivana Suina
48. Manda Suina
49. Marija Baru i
50. Manda Muki
51. Manda Bmadi
52. Katarina Klju evi
53. Lucija Muki
54. Cecilija Muki
55. Juro Suina
56. Mato Topalovi
57. Juro Muki
58. Martin Muki
59. Lucija Brniakovi
60. Petar Muki
61. Manda Klju evi
62. Marta Bartulovi
63. Petar Bartulovi
64. Jozo Muki
65. Marko Muki
66. Mato Muki
67. Ana Bartulovi
68. Lucija Bartulovi
69. Anto Paulovi
70. Bla Paulovi
71. Josipa Paulovi
72. Ilija Muki
73. Marijan Nikoli
74. Klara Ku1aevi
75. Josip Kulaevi
76. Andrija Kulaevi
77. Marko Boi
78. Marija Paulovi
79. Mato Muki
80. Ana Kati

I Godine
49
14
30
36
14
14
20
38
13
60
15
38
10
20
50
18
14
40
50
13
40
14
40
30
7
8
15
38
7
9
5
26
39
30
20
14
18
40
30
36

I Krizmeni(a)

slika upe Siva

kwn(a)

Marija Muki
Ista
Katarina Vrbatovi
Marija Muki
Luka Kulaevi
Marija Muki
ista
ista
ista
Manda Kova eva
Manda Muki
Marija Muki
Katarina Vrbatovi
ista
Petar Bonjak
Martin Bmjakovi
Ilija Kova evi
Ivan Vrbatovi
Marija Muki
Ilija Vrbatovi
Lucija Paulovi
ista
Franjo ombi
Juro Kulaevi
isti
isti
Lucija Paulovi
Marija Suina
Mato Muki
isti
Ivana Suina
Martin Muki
Ivan Vrbatovi
Jela Vrbatovi
Ilija Vrbatovi
isti
isti
Katarina Kliu evi
Franjo ombi
Marija Suina

89

upa Siva

I_I_m_e_kri_z_m_an_ik_a
81. Anastazija Miji
82. Nikola Miji
83. Luka Miji
84. Katarina Muki
85. Tomka Muki
86. Manda Cvitkovi
87. Katarina Gavranovi
88. Agata Gavranovi
89. Manda Gavranovi
90. Mato Cvitkovi
91. Marko Jele kovi
92. Marijan Jele kovi
93. Mijo Jele kovi
94. Ilinka Jele kovi
95. Rua Jele kovi
96. Manda Garbi
97. Marko Suvelji
98. Marko Klju evi
99. Ivan Bartulovi
100. Petar Jurkovi
1Ol. Lucija Jurkovi
102. Rua Jurkovi
103. Nikola Jurkovi
104. Ivan Jurkovi
105. Urula Jurkovi

49-

90

akovi , str.
153.-160.

I_G_o_d_i_ne
34
12
5
30
18
34
50
7
12
7
40
13
8
14
15
14
14
30
48
36
38
16
12
8
61

Krizmeni(a) kum(a)
Katarina Gavranovi
Mato Topalovi
isti
TomkaMuki
Manda Cvitkovi
Katarina Muki
Marija Topalovi
ista
ista
Ivan Muki
isti
isti
isti
Lucija Bartulovi
ista
ista
Ivan Muki
Franjo ombi
isti
Petar Muki
Marija Muki
Marija Suina
Petar Muki
isti
Magdalena Suina

Statisti ka (demografska)

slika upe Siva

Dana 7. lipnja 1742. godine biskup fra Pavo Dragi evi nastavio
je u selu Sivi s dijeljenjem sakramenta potvrde:"
--------------------

I Ime krizmanika

1. Mato Sui
2. Mariian Sui
3. Lucija Babi
4. Marija Babi
5. Ivana Babi
6. Ivan Josipovi
7. Marko Josipovi
8. Mariia Josipovi
9. Ana Josipovi
10. Marija Bradari
11. Ana Bradari
12. Marija Bradari
13. Ivan Martinovi
14. Martin Vrbatovi
15. Petar Vrbatovi
16. Pavo Ilii
17. Mato Ilii
18. Grgo Bartulovi
19. Marko Bartulovi
20. Petar Sui
21. Katarina Kliu evi
22. Mariia Kliu evi
23. Marta Kliu evi
24. Anda Kliu evi
25. Ana Kliu evi
26. Nikola Sui
27. Josip Kliu evi
28. Andriia Matijevi
29. Juro Matijevi
30. Lovro Batijanovi
31. Iliia Gosi
32. Petronila Tadi
33. Stanislav Tadi
34. Anastaziia Babi
35. Iliia Babi
36. Ivan Kliu evi
37. Juro Bartulovi
38. Rua Tadi
39. Marija Zoranovi
40. Ana Matijevi

I Godine
30
20
30
10
12
40
14
30
16
30
4
8
40
42
14
14
13
10
14
18
40
8
6
5
7
10
8
38
14
15
12
40
60
8
20
28
14
12
13
40

I Krizmeni(a)

kum(a)

Andrija Muki
isti
Ivana Muki
ista
ista
Martin Brniakovi
isti
Marija Bradari
ista
Ivana Muki
Ana Josipovi
ista
Ivan Josipovi
Ivan Martinovi
isti
Martin Ravniakovi
isti
Iliia ombi
isti
Andrija Muki
Marija Bradari
ista
ista
ista
Luciia Ravnjakovi
Andriia Muki
isti
Ivan Josipovi
isti
Mijo Jozi
Andrija Matijevi
Marija Majstorovi
Andrija Matijevi
Anastazija Bartulovi
Ivan Josipovi
isti
Ivan Kliu evi
Ana Matijevi
Ana Gosi
Petronila Tadi

91

upa Siva

I Ime krizmanika

41. Rua Matijevi


42. Manda Zoranovi
43. Jela Tadi
44. Lucija Majstorovi
45. Tadija Kliu evi
46. Ilija Josipovi
47. Ana Gosi
48. Rua Gosi
49. Ivana Gosi
50. Juro Paulovi
Sl. Ilija An eli
52. Nikola Pavlovi
53. Ana Pavlovi
54. Juro Bei
55. Juro Muki
56. Marija Gabri
57. Ivan Pavlovi
58. Martin Pavlovi
59. Josip Pavlovi
60. Mato Bara
61. Mato An eli
62. Petar An eli
63. Ivan Zabja anin
64. Juro Ravnjakovi
65. Luka Ravniakovi
66. Marko Ravniakovi
67. Marko erarovi
68. Ana Zerarovi
69. Ilija Gavranovi
70. Petar Cvitkovi
71. Ilija Cvitkovi
72. Mato Cosi
73. Hinka Brnadi
74. Ivana Muki
75. Marija Muki
76. Ana Labudovi
77. Manda Labudovi
78. Anastaziia Bartulovi
79. Marija eralovi
80. Katarina Bei

92

I Godine
7
16
13
17
30
26
40
7
8
40
50
8
9
50
36
40
50
9
7
40
7
6
40
30
7
6
40
40
30
36
7
7
40
36
38
60
16
40
30
60

I Krizmeni(a)

kum(a)

Manda Zoranovi
Ana Gosi
Lucija Majstorovi
Petronila Tadi
Ilija Babi
Andrija Matijevi
Ana Matijevi
ista
ista
Ilija Frani
Andrija Muki
Ilija Frani
Marija ombi
Andrija Muki
Ilija ombi
Manda An eli
Ilija Frani
Isti
Marijan Sui
Ivan Bradari
Andrija Muki
Juro Ravnjakovi
Ivan Pavlovi
Ilija ombi
Isti
Isti
Ilija Frani
Lucija Muki
Mato Grgi
Ilija An eli
Petar Cosi
Ivan Ili
Ivana Muki
Ana Kati
Marija Bradari
Hinka Brnadi
ista
IvanaMuki
ista
MandaMuki

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

I_Im_e_kri__zm_an_i_k_a I_G_o_d_in_e
81. Lucija Gavranovi
82. Marija Muki
83. Marija Majstorovi
84. Lucija Frani
85. Manda Muki
86. Ivana Bei
87. Rua Bei
88. Ilinka Klju evi
89. Marija eegi
90. Lucija eegi
91. Katarina eegi
92. Petar eegi
93. Rua Bartulovi
94. Rua Cvitkovi
95. Manda Lis anin
96. Lucija Pranji
97. Katarina Miji
98. Tadija Miji
99. Ivan Miji
100. Marija Miii
101. Ivana Gavranovi
102. Ivana Bei
103. Katarina Bei
104. Agata Bei
105. Ana Cosi
106. Marija osi
107. Rua Cosi
108. Andrija Cosi
109. Ana Muurdarevi
110. Rua Muurdarevi
111. Stjepan Muurdarevi
112. Marija Bonjak
113. Ilija Pranji
114. Andrija Pranji
115. Juro Pranji
116. Ivan Majstorovi
117. Mato Majstorovi
118. Petar Bmadi
119. Mato Bmadi
120. Franjka Petrui

40
16
70
40
30
40
16
18
40
9
7
8
16
17
60
40
16
12
9
14
15
40
8
6
40
9
10
8
50
10
9
30
40
10
7
30
7
50
7
40

Krizmeni(a) kum(a)
Manda An eli
Ilinka An eli
Manda An eli
Manda Muki
Ivana Bei
Marija Muki
Manda Muki
ista
Manda Cvitkovi
Manda Cvitkovi
Manda Cvitkovi
Ilija Pranji
Marija Bradari
Marija Muki
Ivana Muki
Lucija Babi
Marija Muki
Martin Gavranovi
Isti
Marija Muki
Katarina Miji
Ista
Ista
Ista
Ana Muurdarevi
Ista
Ista
Ivana Majstorovi
Katarina Bei
Ista
Martin Muki
Marija Majstorovi
Martin Muki
Ivan Pavlovi
Isti
Ilija An eli
Ivan osi
Ivan Jozi
Isti
Marija Jozi

93

upa Siva

I--=I=m:..::...e-=kri=-::.z=m=a:=n:=ik.::::.:a
I_G_o_d_in_e
121. Mato Petrui
122. Marko Petrui
123. Ivan Cosi
124. Ivana Maistorovi
125. Luciia Maistorovi
126. Andrea Bartulovi
127. Ivan Antunovi
128. Petar Antunovi
129. Manda Zeralovi
130. Klara Maistorovi
13l. Petar Maistorovi
132. Iliia Maistorovi
133. Ivan Maistorovi
134. Ivana Zabia anin
135. Mariia abia anin
136. Manda Zabia anin
137. Petar Jozi
138. Grzo Bei
139. Ivan Bei
140. Marija Pavli
14l. Luciia Lui
142.Simica Kutlei
143. Ivana Miii
144. Jelena Miii
145. Miio Suvalii
146. Mariia Kati
147. Lucija Kati
148. Zivko (VitO) Kati
149. Klara Kati
150. Ivana Kliu evi
151. Mariia Cosi
152. Jelena ombi
153. Tornka Bei
154. Ana Kliu evi
155. Marko Bei
156. Franio Muki
157. Anto Muki
158. Marko Muki
159. Ivan Muki
160. Jozo Muki

94

7
50
40
42
7
16
20
10
16
40
7
9
10
60
16
12
26
36
7
18
30
16
40
7
8
16
30
7
16
15
40
14
38
16
30
7
12
13
14
8

Krizmeni(a)

kum(a)

Petar Bmadi
Juro Bei
Ivan Ili
Jelena An eli
Ista
Marija Muki
Ivan Cosi
Ivan osi
Ivana Muki
Marija Muki
Juro Muki
Isti
Isti
Marija Majstorovi
Ista
Marija Pavli
Ivan Cosi
Ivan Jozi
Isti
Anastazija Bartulovi
Marija Jozi
Manda Zabia anin
Manda Muki
Ista
Martin Muki
Marija Bonjakovi
Marija Muki
Martin Muki
Ivana Muki
Marija Bonjakovi
Ivana Muki
Ivana Muki
Ana Klju evi
Anastaziia Bartulovi
Iliia osi
Tadiia Klju evi
isti
Juro Bei
Martin Ravnjakovi
Juro Bei

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

I_I_m--,-e_kri.:..:.
z_m_anikc...:.=
_a
161. Petar Muki
162. Ivana Ravnjakovi
163. Andrija Zabja anin
164. Ivan Kut1a i
165. Petar Kutla i
166. Ivan Kut1a i
167. Katarina Gavranovi
168. Stjepan Bonjak
169. Katarina An eli
170. Ivana An eli
171. Franjka An eli
172. Matea An eli
173. Ana An eli
174. Ljiljana Filipovi
175. Lucija Filipovi
176. Rua Samardi
177. Marko Matijevi
178. Juro Matijevi
179. Martin Gavranovi
180. Ivan Gavranovi
181. Petar Gavranovi
182. Rua Klju evi
183. Anastazija KIju evi
184. Nikola Zabja anin
185. Manda Li anin
186. Marija Pranji
187. Marija Li anin
188. Tomo Li anin
189. Ivana Ravnjakovi
190. Marko Miji
191. Josip Kati
192. Andrija Samardi
193. Ivan Dominovi
194. Manda Gosi
195. Ana Gosi
196. Katarina Gosi
197. Manda Cvitkovi
198. Nikola Cvitkovi
199. Rua Pranji
200. Marko Pranji

I_G.:..:.o--'-d_in--'-e
7
36
26
40
14
13
40
50
48
7
8

10
13
15
14
50
30
7
36
7
8
60
13
7
38
15
16
28
18
10
20
16
20
7
10
14
50
7
7
8

Krizmeni( a) kum( a)
Ilija Pranji
Marija Bradari
Marko Matijevi
Andrija Muki
Mato Zabia anin
Isti
Ivana Muki
Martin Muki
Ivana Zabja anin
Ista
Ista
Ista
Ista
Andrea Bartulovi
Ista
Manda An eli
Juro Ravnjak
Isti
Ivan Jozi
Isti
Isti
Manda Muki
Ista
Ivan Ili
Ivana Muki
Marija Muki
Katarina An eli
Marko Matijevi
Ivana Zabja anin
Martin Gavranovi
Ilija Pranji
Ivan Dominovi
Petar Kati
Manda Muki
Ista
Ista
Lucija Pranji
Ivan Antunovi
Lucija Babi
Marko Zeralovi

95

upa Siva

I Ime krizmanika

I Godine

201. Petar Kati


202. Mato Bartulovi
203. Marko Kati
204. Mijo Markovi
205. Marijan Lovni anin
206. Marija Bartulovi
207. Ana Bartulovi
208. Lucija Suvelji
209. Marija Suvelji
210. Ana Jele kovi
211. Luka Jele kovi
212. Ivana Muki
213. Rua Muki
214. Marija Cee i
215. Slavka Grbi
216. Ivan Jele kovi
217. Ivan ombi
218. Franjo ombi
219. Dobroslav ombi
220. Josip Bei
221. Ilija Pranji
222. Franjo Pranji
223. Ivan Ravnjakovi
224. Ilija Ravnjakovi
225. Juro Lon arevi
226. Petronila Vuka evi
227. Mijo Jurkovi
228. Katarina Matijevi
229. Anto Jele kovi
230. Nikola Jele kovi
231. Katarina Jele kovi
232. Manda Jele kovi
233. Ivan Bmadi
234. Juro Bmadi
235. Marija Bmadi
236. Marija ombi
237. Tadija ombi
238. Mato ombi
239. Ivan ombi
240. Ilija Muki

96

30
36
16
60
40
8
12
40
7
40
14
40
12
13
40
16
60
17
15
7
40
7
8
12
60
40
50
8
40
14
14
8
40
17
13
38
7
8
10
7

I Krizmeni(a)

kum(a)

Martin Muki
Josip Kati
Juro Muki
Juro eegi
Andrija Matijevi
IvanaMuki
Ista
Ana Jele kovi
Isto
Katarina Muki
Ivan Muki
Ivana Zabja anin
Ista
IvanaMuki
Ana Jele kovi
Ivan Muki
Ivan Bartulovi
Isti
Isti
Martin Muki
Juro Muki
Isti
Ivan Bartulovi
isti
Ilija Pranji
Jelena An eli
Josip Muki
Katarina Gavranovi
Martin Ravnjak
Isti
Anastazija Bartulovi
Ista
Anto Jelek ovi
Isti
Ivana Muki
Ista
Juro Pauli
Isti
Isti
Mato Bartulovi

Statisti ka (demografska)

I-----------------Ime krizmanika
I Godine
241. Katarina Muki
242. Ana Muki
243. Ivana Muki
244. Marija Bei
245. Tomka Ravnjakovi
246. Franjka Ravnjakovi
247. Marija Ravnjakovi
248. Tomka Bmadi
249. Ivana Cvitkovi
250. Marko Taroni iz
Komuine
251. Ivan Bu i iz
Komuine

48
7
4
5
6
7
8
60
6
30
40

I Krizmeni(a)

slika upe Siva

kum(a)

Marija ombi
Ivana Muki
Ista
Ana Klju evi
Marija Bradari
Marija Bradari
Anastazija Bartulovi
Marija Muki
Marija ozi
Mato Bartulovi
Marko Taroni
Komuine

iz

Dana 8. lipnja 1742. godine biskup je nastavio s dijeljenjem sakramenta potvrde u Sivi:

I Ime krizmanika
1. Marijan Miji
2. Tomo eralovi
3. Ivan Pranji
4. Ivan Pranji
5. Petar Frani
6. Anto Zeralovi
7. Klara Zeralovi
8. Marija Pranji
9. Agata Bei
10. Ivana Bei
Il. Katarina eralovi
12. Agata Bei
13. Ilijana Kutla i
14. Ana Kutla i
15. Anto Bartulovi
16. Ivan Bartulovi
17. Andrija Gavranovi
18. Josip Ili
19. Mato Gavranovi
20. Manda Sui

I Godine
40
50
20
14
10
12
50
30
32
12
15
12
48
16
40
7
20
28
8
50

I Krizmeni(a)

kum(a)

Juro Bei
Marijan Miji
Juro Bei
Marijan Miji
Isti
Ivan Pranji
Anastazija Bartulovi
Klara eralovi
Marija Pranji
Ista
Ista
Katarina Zeralovi
Ista
Ista
Petar Bonjak
Isti
Josip Ili
Anto Bartulovi
Josip Ili
Hinka Kutla i

97

upa Siva

I_I_m_e_kr_iz_m_an_i_k_a --'-I_G_o_d_in_e
21. Lucija Babi
54
22. Petar Miji
14
23. Martin Miji
10
24. Anto Ili
7
25. Boana Jozi
30
26. Manda An eli
40
27. Tadija Jozi
30
28. Marija Li anin
50
29. Stjepan Majstorovi
26
30. Ivan eegi
19
31. Katarina Bielji
15
32. Katarina Zabja anin
18
33. Franjo Gavranovi
50
34. Marko Cvitkovi
26
35. Grgo Filipovi
14
36. Ivan Luka evi
40
37. Nikola Luka evi
14
38. Marko ozi(Giozich) 14
39. Stjepan Miji
40
40. Ivan Josipovi
50
41. Petar Cvitkovi
14
42. Andrija An eli
20
43. Tomo An eli
30
44. Juro Jozi
20
45. Franka Zabja anin
12
46. Ana Zabja anin
25
47. Marijan Muurdarevi
14
48. Martin Li anin
36
49. Martin eegi
30
50. Marko Cvitkovi
13
51. Ivana Bartulovi
15
52. Klara ozi (Giozich) 40
53. Petar Tadi
14
54. Anastazija An eli
50
55. Katarina Muki
56
56. Rua Muki
5
57. An a ozi
14
58. Lucija Cvitkovi
40
59. Stanislav Klju evi
60
60. Luka Samardi
26

98

Krizmeni(a) kum(a)
Manda Sui
Tadija Jozi
Isti
Juro An eli
Manda An eli
Lucija Babi
Marijan Miji
Manda An eli
Ivan eegi
Josip Ili
Klara Ili
Anastazija Bartulovi
Marijan Miji
Josip Ili
Franjo Gavran
Juro An eli
Andrija An eli
Josip Ili
Ilija eegi
Juro Ceegi
Ivan eegi
Josip Ili
isti
Juro An eli
Anastazija Bartulovi
ista
Andrija An eli
Juro An eli
Andrija An eli
isti
Marija Gosi
ista
Andrija An eli
Katarina Muki
Natalija Jozi
ista
Lucija Cvitkovi
Klara Ili
Franjo ombi
isti

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

I Ime krizmanika
61. Mato Jozi
62. Rua Ili
63. Marijan Tadi
64. Marija Janji
65. Manda Janji
66. An a Samardi
67. Katarina Tuzi
68. An a Ili
69. Tadija Tuzi
70. Petar Ili
71. Petar Tuzi
72. Katarina Dominovi
73. Marta Samardi
74. Ivana Marijanova
75. Manda Dominovi
76. Mato Janji
77. Mato Kati
78. Anastazija Tuzi
79. Rua Janji
80. Klara Ili
81. Ilijana Janji
82. Marija Janji
83. Uru1a Samardi
84. Manda Samardi
85. Lucija Samardi
86. Petar Bartulovi
87. Ilija Nikoli
88. Ivan Kulaevi
89. Juro Muki
90. Mato Filipovi
91. Bla Marijanovi
92. Marta Bonjakovi
93. Rua Bonjakovi
94. Ana Bonjakovi
95. Ivan Miji
96. Ivan Samardi
97. Anto Matijevi
98. Juro Kati
99. Katarina Gavranovi
100. Lucija Miji

I Godine
30
16
40
36
16
38
40
40
7
12
20
16
40
42
14
36
14
7
14
13
15
50
14
10
8
26
40
30
15
40
47
60
7
14
7
30
48
50
16
15

I Krizmeni(a)

kum(a)

isti
Manda An eli
Martin Filipovi
Boana (Natalija) Jozi
Marija Pranji
Katarina Tuzi
An a Ili
Marija Pranji
Juro Dominovi
Mato Tuzi
Juro Dominovi
Marija Janji
Manda An eli
Lucija Babi
Marija Janji
Petar Pranji
Anto Bartulovi
Marija Janji
Marija Pranji
Katarina Tuzi
Marija Pranji
ista
Manda An eli
ista
ista
Josip Majstorovi
Ivan Kulaevi
Franjo ombi
Stanislav K1ju evi
Juro Bei
Mato Janji
Katarina Muki
Ista
Ista
Franjo Gavran
Mato Tuzi
Mato Filipovi
Petar Bonjak
Lucija Ravniakovi
Ista

99

upa Siva

I_I_m_e_kri__zm_anik__a
10 1. Tomo Ku1aevi
102. Filip Filipovi
103. Anto Kulaevi
104. Jelena Lon arevi
105. Manda Lui
106. Ilija Lui
107. Jozo Filipovi
108. Petar Filipovi
109. Ivan Bartulovi
110. Stjepan Bartulovi
111. Stjepan Antunovi
112. Petar Klju evi
113. Mato Klju evi
114. Rua Bartulovi
115. Katarina Bartulovi
116. Lucija Ravniakovi
117. Rua Ravnjakovi
118. Lucija Marijanovi
119. M arko Marinkovi
Ljubi a
120. Ilija Lon arevi
121. Ana ombi
122. Ivana Matijevi
123. Tomo Kulaevi
124. Marko Kulaevi
125. Stjepan Kulaevi
126. Filip Suvelii
127. Mijo Ilari
128. Ivan Baru i
129. Lovro Bmadi
130. Anto Bmadi
131. Petar Kulaevi
132. Nikola Ilari
133. Pavo Ilari
134. Ivan Boi
135. Juro Dominovi
136. Mato Luka evi
137. Katarina Filipovi
138. Franika Antunovi
139. An a Tadi
140. Ana Gabri

100

I_G_o_d_in_e
12
13
14
40
30
26
10
7
14
7
48
40
13
40
7
18
12
60
iz 40
46
30
40
15
16
7
50
7
8
14
7
30
16
14
40
38
40
40
70
12
60

.....
I_Kri_zm_e_n.....;i(,......a),-kum
__ (,,--a<-)
----'
Anto Ekmek i
Isti
Isti
Ivana Muki
Katarina Muki
Juro Bei
Anto Matijevi
Anto Matijevi
Andrija An eli
Isti
Juro Bei
Tomo ombi
Isti
Katarina Muki
Ista
Boana Zabja anin
Lucija Bradari
Katarina Ravnjak
Ilija Nikoli
Marko Luka evi
Ivana Matijevi
Katarina Filipovi
Mato Ilari
Isti
Isti
Petar Bonjak
Ivan Kulaevi
Isti
Isti
Isti
Petar Baru i
Petar Kulaevi
Isti
Petar Baru i
Juro Kati
Josip Ili
Ivana Matijevi
Katarina Muki
Marta Bonjak
Ana Klaevi

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

I Ime

krizmanika

14l. Iliia Petrui


142. Ivana Luka evi
143. Anastaziia Luka evi
144. Katarina Antunovi
145. Katarina ombi
146. Anda Suvelii
147. Rua Luka evi
148. Katarina Bartulovi
149. Rua Kati
150. Andrea Kati
151. Andela Kati
152. Franciska Kliu evi
153. Ivana Luka evi
154. Katarina Kulaevi
155. Iliiana Kulaevi
156. Ana Kulaevi
157. Marko Luka evi
158. Luka Luka
159. Kata Ravniakovi
160. Josip Ravniakovi
16l. Iliana Ravniakovi
162. Ivana Kulaevi
163. Mariia Kulaevi
164. Ivana Kulaevi
165. Luciia Petrui
166. Klara Mar inkovi
167. PetronilaMar inkovi
168. Iliiana Boi
169. Mariia Labudovi
170. Ana ombi
171. Manda Kulaevi
172. Marija Kulaevi
173. Ivana Ilari
174. Katarina Ilari
175. Manda Ilari
176. Luciia Ilari
177. Luciia Kulaevi
178. Jakov Jakovi evi
179. Franciska Kati
180. Petar Labudovi

I Godine
7
6
15
30
60
7
12
16
18
15
13
14
31
36
12
38
40
60
62
14
15
60
16
8
14
30
28
18
28
14
40
7
14
15
30
16
7
7
60
40

I Krizmeni(a)

kum(a)

Petar Kulaevi
Katarina Antunovi
Ista
Boana abia anin
Manda Sui
ista
Manda Lu i
Ivana ombi
Ivana ombi
Ivana ombi
ista
Rua Kati
Katarina Muki
Manda Ilari
Lucija Ilari
Ilijana Boi
Franjo Gavranovi
Isti
Ivana ombi
Anto Bartulovi
Ivana ombi
Manda Ilari
Ivana Kulaevi
Ista
Ista
Ista
Ista
Ista
Marija Kulaevi
Boana Zabja anin
Lucija Ilari
Ista
Manda Kulaevi
Ista
Ana Kulaevi
Ista
Lucija Ilari
Petar Baru i
Katarina Ravniakovi
Ilija Nikoli

101

upa Siva

I_I_m_e_kri__zm_anik__a
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.

102

Katarina Antunovi
Josip Antunovi
Anto Antunovi
Katarina Petrui
Mato Marijanovi
Ilija Marijanovi
Martin Marijanovi
Stjepan Matijevi
Lucija Martinovi
Marko Baru i
Marko Dominovi
Franjo Zeralovi
Petar Marijanovi
Jakov Jele anin
Lucija Marijanovi
Andrija Majstorovi
Franjo Matijevi
Marija Majstorovi
Mijo Baru i
Manda Tadi
Lucija Kristi evi
Katarina Filipovi
An ela ombi
Marko ombi
Marija Filipovi
Franjo Kristi evi
Marijan Stipanovi
KatarinaMarijanovi
Nikola Gabri
Ana Jele kovi
Ivan Kati
Rua Matijevi
Marija Matijevi
Mijo Marijanovi
Lucija Jozi
Lucija Labudovi
Martin ombi
Ivana Kati
Josip Bonjak
Marko Bonjak

I--'G::....;o:....:d;.:.:in--'e
50
14
7
40
40
30
28
16
40
14
20
26
14
28
30
40
12
36
36
15
40
40
12
13
4
42
60
10
60
10
7
10
7
8
10
12
10
12
13
8

Krizmeni(a)

kum(a)

Rua Bartulovi
Josip Filipovi
Isti
Ivana Kulaevi
Mato Tuzi
Isti
Luka Samardi
Ilija Lui
Katarina Ravnjakovi
Mato Ilari
Juro Kati
Stjepan Cvitkovi
Mato Tuzi
Petar Baru i
Manda Pranji
Franjo Gavranovi
Isti
Manda Ravnjakovi
Martin Luki
Marija Mati
Klara eralovi
Klara Ili
Lucija Ravnjakovi
Juro Ravnjak
Klara Ili
Marijan Tadi
Petar Labudovi
Marija Pranji
Petar Baru i
Anastazija Bartulovi
Isti
Boana Zabia anin
Ista
Anto Matijevi
Boana Zabja anin
Katarina Petrui
Andrija Grgi
Manda Klju evi
Franjo ombi
Isti

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

!_I_m_e_kr_iz_m_a_n_ik_a
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.

Katarina Jozi
Jelena Pauli
Lucija Jele kovi
Martin Majstorovi
Mato Jele kovi
Marko Marijanovi
Klara Cvitkovi
Josip Klju evi
Katarina Nikoli
Marta Kati
Petar Martinovi
Lucija Antunovi
Marija Jozi
Josip Luka evi
Ilija Bonjakovi
Anto Bonjakovi
Grgo Bartulovi

I_G_o_d_i_ne
36
12
40
4
4
5
13
7
4
6
5
4
5
4
4
5
10

Krizmeni(a)

kum(a)

Ana ombi
Ista
Katarina Ravnjakovi
Ivan Muki
Ivan Muki
Anto Majstorovi
Manda Cvitkovi
Andrija Muki
Marija Labudovi
Ivana ombi
Tadija Jozi
Rua Bartulovi
Ana ombi
Josip Ili
Anto Bartulovi
Isti
Juro Bonjakovi

Prilog II-a
POPIS OBITELJSKIH STARJEiNA
I BROJA LANOVAOBITELJI 17 42. g.
Prigodom krizme u Sivi od 6. do 8. lipnja 1742., kada je tijekom tri
dana krizmano ukupno 593 krizmanika, biskup fra Pavao Dragi evi iz
Fojnice dobio je od komuanskog upnika fra Ante Jurki a popis ku nih
starjeina s brojem lanova obitelji u svakom selu gdje su ivjeli vjernici
katolici.
I. Godine 1742. selo Siva ima deset doma instava, a u njima 76 pri e enih osoba i 39 djece. Evo njihovih doma instava" (prva brojka odnosi se na odrasle - pri e ene lanove obitelji, a druga na djecu - jo
nepri e ene):

50- Mandi , Dominik: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exartis, Institutum chroatorum historicum, Chicago-Roma
1962., str. 59.-61.

103

upa Siva

SeloSiva
Starjeine obitelji
1. Andrija Muki
2. Ivan Muki
3. Petar Muki
4 Ivan Jozi
5. Ivan Bradari
6. Martin Ravnjakovi
7. Petar Bartulovi
8. Ivan Bartulovi
9. Ilija Bartulovi
10. Ivan Babi

Odrasli (pri e eni)


15
8
8
10
6
10
4
4
7
4

Djeca (ispod 12 godina)


6
3
5
4
5
7

O
1
4
4

II. Selo Omanjska ima sedam obitelji, a u njima 68 odraslih pri e enih i 33 nepri e ene djece:
Starjeina obitelji
\. Franjo ornba
2. Grgo Bara ijevi
3. Petar Pavli
4. Nikola Klju evi
5. Stanislav Kliu evi
6. Juro Sua
7. Juro Kati

Odrasli uku ani


14
8
8
10
8
8
12

Djeca (ispod 12 godina)


8
4
5
6
2
4
4

III. Selo Miljanovci-Bobare naseljava jedanaest katoli kih obitelji sa


67 odraslih pri e enih lanova i 26 djece.
Starjeina obitelji
1. Anto Jele kovi
2. Marko Jele kovi
3. Ivan B(e)rnadi
4. Andrija G(a)rbi
5. Zivko Dorninovi
6. Nikola Samardi
7. Jakov Janji
8. Mato Marijanovi
9. Mato Rizi (?)
10. Ivan Ili
Il. Filip Suljevi

104

Broj odraslih
6
6
6

3
7
10
9
5
6

6
3

Broj djece ispod 12 god.


3
2
2
O
2
4
3
2
2
2
3

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

IV. Selo Barica-Alibegovci imalo je 12 doma instava, 80 pri e enih i 34 nepri e enih(djeca).
Starjeina obitelji
1. Franjo Gavranovi
2. Stjepan Cvitkovi
3. Juro eegija
4. Marijan Miji
5. Stjepan Miji
6. Marko Vuka evi
7. Juro Beji
8. Franjo Udovi i
9. Ivan Ili
10. Ilija Gosi
11. Ivan Kutlei
12. Ivan Luka evi

Broj odraslih u obitelji


14
6
8
9
3
4
10
4
6
8
4
4

Broj djece ispod 12


god.
1
1
4
3
2
2
8
2
4
5
2
O

V. Selo abljak imalo je dvadeset doma instava i u njima 126 odraslih i25 djece.
Starjeina obitelji
1. Stjepan Kneevi
2. Luka Luka
3. Mato Filipovi
4. Stjepan Bonjak
S. Ivan Lasi (?)
6. Marijan Vili
7. Andrija Matijevi
8. Mato Gosi
9. Andrija Topalovi
10. Ilija An eli
11. Grgo Filipovi
12. Marijan Bijelj
13. Juro Pavli
14. Petar Cvitkovi
15. Petar osi
16. Marijan Tadi
17. Petar Zoranovi
18. Ivan Bena
19. Mijo Jurkovi Radua
20. Franjo Kristi evi Dobri

Broj odraslih u obitelji


8
7
4
S
6
4
IS
4
8
12
4
4
6
S
S
7
6
2
10
4

Broj djece ispod 12 god.


O
2
1

O
2
2
2
2
1

2
O
O
2
3
O
O
O
O
4
2

105

upa Siva

VI. Selo Popovi bit e u razdoblju od1802. do 1849. godine u sastavu upe Siva, a od 1849. godine postaje samostalna kapelanija i po inje
posebno voditi matice. Godine 1743. selo ima 13 katoli kih doma instava u kojima ive 102 lana starija od 12 godina (oni su pri e eni) i 56
djece (do 12 godina koji nisujo pri e eni).
Starieina obitelii
I. Franio Kula
2. Ivan Kulaevi
3. Nikola Gabri
4. Ivan Boi
5. Mato Ilari
6. Petar Labudovi
7. Mato B( eImadi
8. Marko Putrooi
9. Ivan V(akbatovi
10. Martin V arrbatovi
Il . Franio Baru i
12. Petar Kova evi
13. Anto Ekmek i

Broi odraslih u obitelii


14

9
8
5
15
4
7
8
7
6

!o
6
3

Broj djece
7
2
2
O
8
6
3
4
6
6
8
O
4

Prema izvje u biskupa fra Pavla Dragi evi a iz Fojnice od 2.


studenog 1762. godine upa Komuina imala je 240 krtenih, 84
umrlih, 41 vjen ano, 178 ku a (doma instava) i 2099 vjernika katolika.

Prilog II-b
POPIS KATOLI KIH OBITELJI IZ 1768. GODINE
OD BISKUPA FRA MARIJANA BOGDANOVI A
Ovaj popis uzet je iz izvje a biskupa fra Marijana Bogdanovi a iz
Kreeva, poslano Propagandi u Rim 20. oujka 1769. o njegovom
pohodu upama biskupije u injenom od 27. svibnja do 9. prosinca 1768.
godine. Siva i njezina selajo uvijek su u sklopu upe Komuina. 51

51- Mari , Franjo, Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini izme u1463. i 1995.
godine, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1998., str. 93.

106

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

I. Selo Siva ima sada 21 doma instvo, 149 katolika koji sepri e uju
i 68 djece.
Starjeina obitelji
1. Martin Muki
2. Franjo Tuki
3. Luka Muki
4. Mariian Artazi
5. Petar Artazi
6. Mato Klju evi
7. Tadija Topalovi
8. Ilija Topalovi
9. I1iia Bradari
10. Josip Ravniakovi
Il. Anto Blaevi
12. Luka Ravnjakovi
13. Mato Bartulovi
14. Marko Jaki
15. Pavo Bartolovi
16. Drago Marzeti
17. Nikola Blaevi
18. Tadija Klju evi
19. Mato Para ikovi
20. Grgo Rai
21. Mato Topalovi

Broj odraslih lanova


16
13
8
9
3
13
12
4
6
9
3
7
3
10
3
4
5
6
3
5
7

Broj djece do12 god.


8
5
3
3
2
4
4
1
4
2
3
1
7
2
2
4
O
2
1
5
5

II. Selo Kladari ima 6 doma instava, 26 pri e enih (preko


12 godina), 15 djece (nepri e ene).
Starjeina doma instva
1. Grgo Cuii
2. imo Knezovi
3. Ivan Gerekovi
4. Gapar Bari
5. Grgo Lovri
6. Marko Vuleti

Broj odraslih u obitelji


7
5
4
4
4
2

Broj djece ispod 12 god.


3
3
3
4
2
O

107

upa Siva

III. SeloOmanjska u 1768. godini ima 13 doma instava, 107 lanova


koji se pri e uju i 42 ispod 12
godina.
Starjeina doma instva
1. Martin Luii
2. Franjo Lebi
3. Mato Luji
4. Marko Kati
5. Josip Kliu evi
6. Josip Kati
7. Luka Kati
8. Mijo Sui
9. Ivan Bonjakovi
10. Stjepan i kovi
Il. Nikola Grgi
12. Ivan Frani
13. Boo Frani

Odrasli lanovi obitelji


10
7
2
5
6
5
3
4
14
15
12
12
12

Djeca ispod 12 godina


4
3
1
O

2
O
3
2
5
6
3
7
6

IV. Selo Miljanovci ima est doma instava, 37 koji su preko 12 godina i 16 ispod dvanaest godina.
Starjeina doma instva
1. Anto Jele kovi
2. Nikola Benzunovi
3. Marko Suvelii
4. Simo Boi
5. Anto Marijanovi
6. Grgo Mostarli

108

Odrasli lanovi obitelji


6
15
6
6
2
2

Djeca mlada od12 god.


6
3
4
O
2
1

Statisti ka (demografska) slika upe Siva

V. Selo Alibegovci ima li to vrijeme 32 doma instva lii njima 157 koji
se pri e uju(iznad 12 godina) i 84 djece.
Starjeina doma instva
1. Ivan Gai
2. Ivan alvari
3. Nikola Gai
4. Grgo Bei
5. Marko Bjelobrkovi
6. Pavo Jaki
7. Petar Kutla i
8. Grgo Suvali
9. Andrija Kova evi
lO. Stjepan Kopa evi
II. Petar Bubalovi
12. Franjo Bubalovi
13. Margarita Topalovi
14. Luka Komu i
15. Marko Brainovi
16. Petar Coli
17. Petar Brainovi
18. Martin Kese i
19. Petar Luka evi
20. Petar Marijanovi
21. Mijo Marijanovi
22. Martin Can arevi
23. Martin Luni
24. Ilija Gavranovi
25. Lovro Ivankovi
26. Josip Anda i
27. Andrija Lui
28. Ilija Lui
29. Filip Praklja i
30. Ivan Gavranovi
31. Marko Kis()i
32. Ivan Topalovi

Broj odraslih
6
5
2
io
4
3
4
5
6
3
2
2
2
2
io
3
5
9
11
7
4
9
3
4
5
6
3
4
6
5
5
2

Broj djece
4
2
2
5
3
I
4
3
2
I
2
2
O
3
4
O
2
2
4
6
2
3
I
1
3
4
3
1
3
6
3
2

109

upa Siva

VI. Selo Makljenovci ima 21 doma instvo, i u njima146 pri e enih i


91 nepri e eno(dj eca).
Starjeina doma instva
1. Marko Kova evi
2. Petar Kop i
3. Josip Ili
4. Ilija Pavlovi
5. Petar Gavranovi
6. Andrija Gavranovi
7. Martin Blaevi
8. Mato Filipovi
9. Marko Mati
10. Josip Mati
11. Ilija Babi
12. Luka Stai
13. Luka Topalovi
14. Lucija Ili
15. Ivan Juri
16. Marko Jele kovi
17. Zivko Dominovi
18. Ivan Bartolovi
19. Andrija Gavri
20. Andrija Linjani
21. Mato Martinovi

Broj odraslih u obitelji


8
4
10
5
6
6
6
4
3
5
10
4
4
4
6
18
10
3
13
7
8

Broj djece ispod 12 god.


8
3
1
O

1
1
2
2
5
5
7
7
7
2
5
14
6
4
6
1
4

VII.Selo abljak 1768. godine ima 12 doma instava sa 67 vjernika


koji sepri e uju i 37 ispod 12
godina.
Starjeina doma instva
1. Andrija An eli
2. Mato An eli
3. Anto Antunovi
4. Ivan Dugonji
5. Petar Zorani
6. Stjepan Zorani
7. Juro Babi
8. Nikola Jovi
9. Stjepan Matijevi
10. Ivan Cur i
11. Juro Matijevi
12. Juro Bonjakovi

110

Broj odraslih u obitelji


5
3
9
8
4
2
4
4
8
3
9
8

Broj djece ispod 12. god.


3
2
4
4
1
2
3
5
3
1
4
5

Statisti ka (demografska)

slika upe Siva

VIlI. Selo Popovi i ima sedam doma instava sa 83 lana pri e ena i
43 djece.
Starjeina doma instva
1. Nikola Kulaevi
2. Tomo Ku1aevi
3. Ilija oli
4. Stjepan Ilari
5. Marijan Nikoli
6. Josip oki
7. Marko Bei

Broj odraslih u obitelji


27
20
8
9

10
6
3

Broj djece ispod 12 god.


16
12
5
3
4
1
2

IX. Selo Vukovo (Zukovo?) kod Tenja tada ima 6 katoli kih doma instava u kojima ivi 18 osoba koje su pri e ene i 16 osoba do 12
godina.
Starjeina doma instva
1. Luka Kova evi
2. Mijo Despotovi
3. Andrija uli
4. Stjepan Erzeki
5. Martin Culi
6. Juro Bosanli

Broj odraslih u obitelji


5
2
2
3
2
4

Broj djece ispod 12 god.


3
O
2
4
3
4

X. Selo Ozdonja ili Osredci ima tada 6 doma instava, 27 kr ana preko 12 godina i 23 ispod 12 godina.
Starjeina doma instva
1. Ilija Bmadi
2. Franjo Tuzi
3. Stjepan Kostreevi
4. Juro Ga i
5. Ilija Tuzi
6. Petar Labudovi

Broj odraslih u obitelji


5
3
4
4
5
6

Broj djece ispod 12 god.

8
4
2
2
4
3

XI. Selo Dragalovci ima tako er 6 katoli kih doma instava i u njima
61 pri e en lan i 32 nepri e ena:
Starjeina doma instva
1. Ilija Vrbatovi
2. Martin Vrbatovi
3. Petar Baru i
4. Bla Baru i
5. Tadija Perkovi
6. Marko Kostreevi

Broj odraslih u obitelji


18
9
5
10
17
2

Broj djece ispod 12 god.


9
8
4
5
6
O

111

upa Siva

XII. Selo uplji Cer imalo je 6 doma instava sa31 lanom preko 12
godina (tj. pri e eni) i 14 ispod 12 godina (tj. jo nepri e eni).
Starjeina doma instva
1. Mato Bra ulievi
2. Andrija Siri i
3. Juro Sari
4. Petar Sui
5. Juro Mutap i
6. Mijo Behi

Broj odraslih u obitelji


6
5
6
6
4
4

Ujak sa svojim narodom

112

Broj djece ispod 12 god.


2
1

4
3
2
2

Fra Anto Zraki

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrene


na podru ju upe Siva u posljednjatri stolje a
Uz katoli ki puk ovoga kraja bio je njihov duhovni pastir, sve enik,
parok. Prema Maticama krtenih, vjen anih, umrlih i neto krizmanih
koje su vo ene kroz posljednjih 300 godina, moe se napraviti dosta
pouzdan popis upnika i duhovnih pomo nika. Mnogo matica namje do
sada jo nepristupa no ili ih vie nema, ali i one koje postoje predstavljaju nam neprocjenjivu vrijednost za prou avanje nae vjerske i nacionalne prolosti.
Razdoblje 17. stolje a ovoga kraja dosta namje nepoznato, budu i da
nemamo mnogo pisanih dokumenata iz tog vremena. Ipak, zna se pouzdano da su katolici ovoga podru ja pripadali staroj upi Kuzmadanj. Bosanski biskup fra Jeronim Lu i imao je krizmu u ovoj upi
27. i 28. rujna 1637. godine i, uz ostalo, pie da upom upravlja fra Andrija Kova i .Drugi franjevac koji se spominje kao upnikje fra Juro Turbi kojije
1686. godine iz ove upe izveo 5300 (5700) vjernika katolika u prekosavske krajeve. Fra Juro je umro u Slavonskom Dubo cu 1.1.1699.
godine.
Po etkom 18. stolje a ovaj kraj pripada upi Komuina. U franjeva kom samostanu Kraljeva Sutjeska sa uvana je Matica krtenih ove upe,
koju nam predstavlja rad fra Andrije Zirduma "Dio katolika usorske
doline 1708.-1723. godine (Iz najstarije komuanske matice). ,,2
Evo popisa duobrinika koji su djelovali u upi i pisali tu najstariju
maticu ovoga kraja, krste i djecu u obiteljima svojih vjernika.
Fra Juro Bilavi (1708.-1709). Umro je 24.1.1730. u Kraljevoj Sutjesci. (U Nekrologiju pie Bjelavi ).
1"Ric in campo trina vice in tota parochia quae appelatur Cusmadansca, inter
missarum sollernnia ... sacramento Confirmationis munivimus utriusque fidelium
sexus 1954 ... ," Croatia sacra 1934. str. 72.; Krunoslav Draganovi , Biskup fra Jeronim
Lu i . Njegovo doba i njegovo izvje e Sv . Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji
(1638.), Croatica Christiana, god. VI., br. 10., Zagreb 1982., str. 73-97.
2- Bosna Franciscana 18., Godina XI. Br. 18., Sarajevo 2003., str. 201-235.

113

upa Siva

Fra Marij an Alj ini (1710.-1710). Umro je 12.6.1734., bioje definitor


provincije i tri puta gvardijan u Sutjesci.
Fra Martin Borovni anin (iz Borovice) (1710.-1711). Umro je
28.3.1733. godine.
Fra Josip Bi1avi (1712.-1712). Umro 8.4.1730., a bio je i dva puta
sutjeski gvardijan.
Fra Juro Bi1avi drugiput(1712.-1719).
Fra Jakov Zgo anin (rodom iz Zgo e) (1719.-1720). Umro je
10.4.1745. godine.
Fra Augustin Soljanin (iz Tuzle) (1720.-1720.). Bio je provincijski
vikar, te provincijal od 1723. do 1726. Umro je 4.3.1729. Vrlo obrazovan, plemenit odgojitelj, odli an pjeva i dobar propovjednik, vode i
franjevac u Bosni Srebrenoj.
Fra Josip Bi1avi drugi put (1720.-1721).
Fra Juro Bilavi tre i put (1721.-1723).
Fra Petar Gabri iz Olova (1727.-1727). Umro je 14.9.1729. u Kraljevoj Sutjesci. (U Nekrologiju stoji fra Petar Grabi ).
Druga Matica upe Komuina sadravalaje krtene, vjen ane i umrle
upljane iz perioda od 1741. do 1757. godine.
Fra Antun Turbi , upnik (1741.-1743). Ovaj misnikje umro u Tuzli,
17.4.1751.
FraAndrija ati upnik(1743.-1757).
,
Fra Juro Turbi ml., upnikov pomo nik (1745.-1752). Umro
2.5.1761.g.
Fra Frano Bleki iz Polja(na) (Kraljeva Sutjeska), upnikov pomo nik(1752.-1752.) Umroje 7.8.1767. u Starom Maj danu.
Fra Bono Babaji iz Lipnice, upni pomo nik (1752.-1757). Umro je
16.12.1784. g.
Fra Mijo Aljini , upni vikar(1753.-1754.).
Fra Ilija Lavanin, upni vikar (1754.-1754.).
Fra Marko ori , upni vikar (1755.-1755).
Fra Mijo Aljini , drugi put, sadaupnik(1757.-1760.). Onjerodom iz
(HjAljini a kod Kraljeve Sutjeske.
I tre a Matica upe Komuina u sebi sadri krtene, vjen ane i umrle
upljane, i to u periodu izme u 1757. i 1766. godine. Ona se uva u upnom uredu u Komuini. Prema ovoj knjizi sljede i su sve enici sluili u
upi:
114

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

Fra GabroAljini -ljivi


je 27.11.1795. g.

iz Vakupa, upni vikar (1758.-1758.). Umro

Fra Dominik iz Varea, upnik (1760.-1764.). Umro je 30.5.1768. u


Kraljevoj Sutjesci.
Fra Gabro Aljini -lj ivi , drugi put, sadaupnik(1764.-1765.).
Fra Antun Trgov evi , upni vikar (1764.-1765.).
Fra Dominik iz Varea, drugi put, upnik (1765. -17 66.).
Fra Luka iz Poljana, upni vikar(1765.-1765.).
Fra Mijo Aljini , upni vikar(1766.-1766.).
Fra Grgo Ili Vareanin, upni vikar (1766.-1766.). On e kasnije biti
provincijal Bosne Srebrene i biskup u Bosni. Umro je u Kraljevoj
Sutjesci 1.3.1813. godine.
Nedostaju matice u razdoblju od 15.6.1766. do 3.11.1776. upa
Komuina ima Maticu vjen anih od 1776. do 1805. Prema ovoj matici
upu su sluili:
Fra Ilija Janji , upnik (1776.-1777.). Umro je 29.5.1780. godine u
Bijeloj.
Fra Bartol (Baria) Gai , upni vikar (1776.-1776.).
Fra Ivan Ili iz Varea, upnik (1777.1779.). Umro je u Vareu
17.5.1781.
Fra Juro Semuniz O evije, upni vikar(1779.-1781.).
Fra GavroAljini -ljivi , tre i put upnik (1779.- 1784.).
Fra Marko Marini iz Varea, upni vikar (1781.-1783.). Umro
30.8.1785.
Fra Franjo Milan, upni vikar (1783.-1784.). Rodom je iz Sarajeva.
Umroje u Kraljevoj Sutjesci 23.2.1812. godine.
Godine 1784. dio upe Komuina postaje samostalna kapelanija
Siva. Ovdje e od sada slubeno odre eni sve enici imati duhovnu skrb
samo za ovo podru je. Vodit e svoje posebne matice. Te matice, vo ene
kroz 100 godina (1784.-1884.), nisu nam dostupne, a moda ih i nema.
Slijedi popis kapelana samostalne kapelanije Siva u periodu od 1784.
do 1802. godine.
Fra Franjo Milan (nastavlja svoj prethodni jednogodinji rad) (1784.1786.).
Fra Ilija Lu i (1786.-1787.). Umro u Kraljevoj Sutjesci 6.2.1796.
Fra Nikola titi (1787.-1791.). Umro 23.5.1794.
Fra Stjepan Batri (Batvi )(1791.-1791.). Umro 23.3.1840. (?)
115

upa Siva

Fra Ivan Ivankovi (1791.-1797.).


Fra Josip Klari (1797.-1797.). Umro u Kraljevoj Sutjesci 18.4.1829.
Fra Jakov Paradikovi (1797.-1798.). Umro u Tolisi 13.2.1806.
Fra Marijan Tomaevi (1798.-1798.).
Fra Jakov Paradikovi , drugi put (1798.-1802.).
Samostalna kapelanija Siva postala je upom 1802. godine, a proglaena je od biskupa fra Grge Iliji a Vareanina. Zatitnik upe je sveti
Anto Padovanski (13. lipnja), a sve ano se slave i drugi zatitnici, sveti
Rok (16. kolovoza) i sveti Antun Pustinjak (17. sije nja). upa se protezala na podru ju izme u Tenja, Prnjavora i Doboja. Tu su naselja sa
katoli kim pukom: Siva, Omanjska, Alibegovci, abljak, Ularice, Makljenovac i Prisade, Blaevci i Miljanovci, Teanj grad i Vukovo, Dragalovci i Popovi i. Tu ivi oko 1500 upljana.
1. Prvi upnik nove upe je dotadanji kapelan bive samostalne kapelanije Siva fra Jakov Paradikovi . Rodio se u pionici 1742. godine.
Na krtenju je dobio ime Marko. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u
Kraljevoj Sutjesci, gdje je stupio i u novicijat 17.5.1764. Uzeo je redovni ko ime Jakov, a kasnije se u slubenim knjigama potpisuj e i kao Jakov
od Srebrenika, jer ruevine stare tvr ave Srebrenika nisu daleko od rodne mu pionice. Filozofiju je zavrio u Sutjesci, a bogosloviju u prekosavskim krajevima.
Bio je kapelan u Kraljevoj Sutjesci i Bijeloj, a upravitelj mjesne kapelanije u Tolisi (1784.-1788.), odakle je po naredbi turskih vlasti morao
preseliti vjernike u unutranjost Posavine. Godine 1792. fra Jakov nakratko preuzima dunost upnika u Velikoj (Plehan), a te iste godine
postaje upnik u Bijeloj (1792.-1796.).
Od 1797. ivi i pastoralno djeluje u Sivi, pet godina kao upravitelj samostalne kapelanije, a tri godine kao upnik novoosnovane upe (1802.1805.). Ve prili no naruenog zdravlja iz Sive odlazi u Tolisu i tamo
ubrzo umire 13.2.1806. godine.
2. Fra Grgo Juri (evi ) (1805.-1807.). Rodio se u Fo i, mjestutadanje upe Velika, oko 1777. godine i na krtenju je dobio ime Juro. Dana 3.
srpnja 1796. primio gaje u novicijat fra Grgo iz Varea, a nakon godinu
dana prve zavjete je poloio pred fra Petrom Marijanovi . Kao mladi
sve enik primio je upu Siva i tu djelovao dvije godine. Svoju marljivost i sposobnost pokazao je djeluju i u narodu i kao upnik i kao gvardijan u Kraljevoj Sutjesci 1817. Nakon ispunjenja dunosti gvardijana
ponovno dolazi u Sivu i tu djeluje kao upnik jo jednu godinu (1818.1819.). Bioje i upnik u Podvu jaku 1812.-1815. te 1827.-1828. Umro
116

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stOlje a

je u Kraljevoj Sutjesci 26.6.1839. godine u 62. godini ivota i 40. god.


redovnitva.
3. Fra Filip Krianovi (1807.-1808.). Rodomje iz Livna. U novicijat
ga je primio i zaodjenuo u fratarski habit provincijal fra Bono Beni u
Fojnici 22.5.1776. godine. Krsno muje ime Tomo. Redovni ko je uzeo
fra Filip. Zavjetovao ga je fra Ivan Sko ibui , po Beni evu ovlatenju
22.5.1777. godine. U upi Livno je propovjednik i duhovni pomo nik
1786., a u ljubunskoj upi je obnaao kapelansku dunost barem od
1797. do 1800. godine. U istoj upi obavljao je i slubu upnika od 1802.
do 1805. Zatim slijedi upnikovanje u Komuini od 1806. do 1807. i u
Sivi od 1807. do 1808. godine. Svoj ivotni vijek zavrio je u Fojnici 2.
sije nja 1821. kao aggregatus (po asni naslov zaslunog franjevca), kao
starac koga su mu ile dugotrajne bolesti.3
4. Fra Mijo Krajinovi (1808.-1810.). Umro je u Fojnici 18.12.1811.
5. Fra Filip Grgi (1810.-1810.). Rodom je iz Varea. Umro je
21.4.1816. u Kraljevoj Sutjesci.
6. Fra Petar Martin evi (1810.-1811.). Umro 30.6.1824.
7. Fra Dominik Grgi (1811.-1813.). Rodomje iz Lovnice. Umro je u
Dubravama 18.4.1814.
8. Fra Bono Filipovi (1813.-1814.) i (1821.-1826.). Rodio se u
Seonjacima, upa Bijela, 1.7.1783. godine. Na krtenju je dobio ime
Franjo. Osnovnu i srednju kolu je zavrio u Kraljevoj Sutjesci, gdje je i
u novicijat stupio 8.12.1799. Studij je zavrio u preko sav skim krajevima. Bio je na dunosti kapelana u Kraljevoj Sutjesci i Bijeloj, zatim
upravitelj samostalne kapelanije u Garevu (1808.-1809.), upnik u Sivi
(1813.-1814.), upnik u Kora u (1814.-1817.), upnik u Tuzli (1819.1821.) i drugi put upnik u Sivi (1821.-1826.). FraBonoje i umro ovdje
u Sivi, 22.6.1826. ipokopanje narnjcsnorn groblju.'
9. Fra Petar Babaji (1814.-1818.). Umro je u Kraljevoj Sutjesci
21.1.1837. (1838.). godine.
10. Fra Grgo Juri tevi ), drugi put(1818.-1819.). Pogledaj broj 2.
11. Fra Franjo Adaji (1819.-1820.). Umro je u Kraljevoj Sutjesci
15.4.1832. godine.

3- Vrgo , fra Miro, Leksikon franjevaca Bosne Srebrene iz livanjskog kraja,


Sarajevo-Zagreb-Livno 2003., str. 166.
4- "Nekrologij Franjeva kog samostana u Tolisi" , str. 174., godine 1826.; vidi:
Mr. fra Roko pionjak, Zivot i djelovanje posavskih franjevaca u Sjeveroisto noj
Bosni kroz dva stolje a (1802.-2002.)., Tolisa 2003., str. 25.

117

upa Siva

12. Fra Anto Knezovi (1820.-1821.). Rodio se u Sivi 12.3.1792., a


umro je u Kraljevoj Sutjesci 18.4.1848. godine. Vie o njemu pogledati u
dodatku ovog lanka "Duhovna zvanja upe Siva".
13. Fra Bono Filipovi (1821.-1826.)., drugi put. Pogledati broj 8.
14. Fra Bono Beni mla i (1826.-1829.). Umro u Tuzli 14.9.1836.
15. Fra Tadija Gai (1829.-1832.). Umro je u Tolisi 19.8.1832.
Rodomje iz Teeva, upe Kraljeva Sutjeska.
16. Fra Ilija Ili (1832.-1834.). Umro je u Kraljevoj Sutjesci
31.12.1842. u48. godini ivota i 31. redovnitva.
17. Fra Anto Soi (1834.-1848.). Umro 2.8.1851. na Ulicama, u 66.
god. ivota i 50. redovnitva. Ovaj sve enikje 12 godina proveo u Sivi
kao upnik i bio je omiljen u narodu.
18. Fra Petar i ak (1848.-1849.). Ro enje 1801. u Tunjestali, upa
Velika (Plehan), a za sve enika je zare en 1826. godine. Bio je upnik u
Fo i dva puta (1833.-1834.) i (1835.-1836.), gvardijan u Kraljevoj
Sutjesci, upnik u Sivi dva puta (1848.-1849.) i (1850.-1854.), u
Tramonici (1855.-1863.), te upnik u Gornjoj Dubici (1865.-1868.)
gdjeje i preminuo 8. oujka 1868 godine. Bio je i definitorprovincije.
19. Fra Petar Toluni (Joluni ) (1849.-1850.). Umro u Sivi kao aktualni upnik 6. rujna 1850 godine, u 39. godini ivota i 22. redovnitva.
20. Fra Juro ani (1850.-1850.). Franjevca sa ovim imenom i prezimenom nisam naao niti u martirologiju nae provincije, niti u ematizmirna, pa budu i da nemamo ni matica iz ovoga perioda upe Siva, pretpostavljam daje kratko vrijeme upu Siva pastorizirao fra Juro ovi Idakovi iz Varea, koji je u to vrijeme bio upnik u susjednoj upi
Komuina, gdjeje i umro 23.1.1851. godine.
21. Fra Mijo Begac (1850.-1850.). Ro en u Ulicama 1811., zare en
za sve enika 1826. UmrojeuDubici 12.2.1862.
22. Fra Petar i ak, drugi put (1850.-1854.). Vidi br. 18.
23. Fra Tadija Tepeluk (1854.-1856.). Rodio se u Doma1jevcu
5.4.1819. Osnovnu koluje zavrio uTolisi, a srednju u Kraljevoj Sutjesci. Stupio je novicijat 1834. Studij filozofije i bogoslovije zavrio je u
Italiji gdje je i drao mladu misu 27.9.1844. Poslije mlade mise zadrao
se u Italiji jo dvije godine. "Imao je sve do smrti za pjevanje glas, kao
nitko drugi. Bio je i tenorista i glasoviti basista. U Gregorijanskom pjevanju bio je pravi virtuoz. Talijani su ga zbog toga uveliko cijenili pa su
sve inili da Tepelukovi a zadre za sebe te ga i u Rim zvali. Ali, Bosna
je uvij ek oskudij evala u sve enstvu, pa se morao vratiti u domovinu." To
je napisao fra Bono N edi u "ivotopisu redovnika", str. 5O.
<

118

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

U Provinciju se vratio u srpnju 1846. Odmah je odre en za koristu


(grlovo u) u Kraljevoj Sutjesci. U notama i pjevanju pou avao je mlade mnogo godina. Bio je uz to u samostanu i vikar. 1853. ide za upnika
u Ulice gdje ostaje samo etiri mjeseca, a u Sivije upnik dvije godine
(1854.-1856.) gdje je tako er poradio na lijepom crkvenom pjevanju.
Zatim je bio jo upnik u Ulicama i Brekama, a neko vrijeme i kapelan u
Tolisi. Umro je u Ulicama 27.8.1869. Zbog svoje susretljivosti, blage
naravi i strpljivosti bio je vrlo omiljen kod naroda.'
24. Fra Aleksandar Kolanovi (1856.-1857.) Ro enje 8.11.1815. u
Skakavi, upa Bijela, prve zavjete poloio 29.7.1832., zare en za sve enika 1838., a umro u Kraljevoj Sutjesci 30.9.1865.
25. Fra Anto osi (1857.-1860.). Ro enje 23.7.1822. u Komuini,
prve zavjete poloio 2.7.1838., zare en za sve enika 1845., a umro u
Brekama 13.7.1866. godine.
26. Fra Ivan Baruk( i ) (1860.-1860.). Rodio se u Dragalovcima
(tadaje to bila upa Siva) 11.6.1808., prve zavjeteje poloio 24.7.1824,
za sve enika zare en oko 1830. godine. Umro u Popovi ima 24.12.
1862. u 54. godini ivota i 39. redovnitva.
27. Fra Jerko Ze evi mla i (1860.-1861.). Ro en je u Ulicama
24.6.1820. Kod mjesnog upnika nau io je itati i pisati, u Kraljevoj
Sutjesci zavrava srednju kolu, a iza toga novicijat. U red je stupio
30.1.1837. Godine 1839. ide na studij filozofije i bogoslovije u Veneciju,
~dje je zare en za sve enika 28.3.1844. Sluio je na Plehanu (1856.), u
Zeravcu (1857.). Od 1860. do 1861. bio je upnik u Sivi, a 1863. kapelan u abljaku. Od 1874. do 1878. lokalni je kapelan u Goricama, a
onda ponovno upnik u Sivi od 1879. do 1880. godine, a zatim kapelan
na Plehanu do 1882. Umro je 7.1.1895. u Ulicama u 75. godini ivota.
Bio je dobarredovnik i vrstan propovjednik."
28. Fra Petar a i(1861.-1863.). Rodio se u Tramonici 30.3.1819.
godine. Osnovnu kolu je zavrio u Tolisi, srednju u Kraljevoj Sutjesci,
gdje je stupio u novicijat 16.8.1838. Retoriku je studirao u Poegi, a
filozofiju i bogosloviju u Szolnokiniju u Ma arskoj. Vrio je slubu
kapelana uTolisi, Dubravama, Zoviku i Vidovicama, upravitelja mjesne
kapelanije u Popovi ima (1853.-1855.) te upnika u Ulicama (1855.1857.), Kora u (1858.-1860.) i Sivi (1861.-1863.). Umro je u Vidovicama na dunosti kapelana 30.8.1863.7
5- Mr. Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca u sjeveroisto noj
Bosni kroz dva stolje a (1802-20029, Tolisa 2003., str. 13.-14.
6- Mr. fra Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca
, str. 162.
7- Mr. fra Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca
, str. 92.

119

upa Siva

29. Fra Martin Miki (1863.-1865.). Rodio se u Kostr u, upa Tolisa,


3.7.1824. godine i ro eni je brat fra Stjepana Miki a. Nakon osnovne u
Tolisi i srednje kole u Kraljevoj Sutjesci, stupio je u novicijat
17.9.1839. i iza dvije godine kunje posla ga "nadleno starjeinstvo u
Italiju na vie nauke, a potom se vratio u domovinu te je u rodnom mjestu
30. 05. 1847. itao prvu svetu misu i to su veselje doivjeli njegovi
roditelji. ,,8
Bio je na dunosti kapelana u Tolisi, upnika na Plehanu (1855.1857.), Moran anima (1857.-1858.), Tiini (1858.-1862.) i u Sivi
(1863.-1865.). Umro je u akovu, na dunosti vikara u akova kom
kolegiju, 7.2.1866. godine i pokopanjeumjesnom groblju."
30. Fra Mijo Pavlovi (1865.-1867.). Ro en je 1834., zare en za
sve enika 1857., a umro u Belji 1.2.1881. godine, gdjeje i pokopan.
31. Fra Martin agalj (1867.-1875.). Ro en je u Alibegovcima,
19.9.1840., zare en za sve enika 4.4.1863., a umro je u eravcu
24.1.1889. godine. anje u Sivi sagradio novu ku u i crkvu od drveta,
podno sadanjeg bunara. 10 Vie o njemu ima u dijelu ove radnje o duhovnimzvanjimaupe Siva.
32. Fra Petar Toli (1875.-1879.). Fra Petar je ro en u Fo i 5.9.1845.,
zare en za sve enika 1869., a umro je u Kraljevoj Sutjesci 1.2.1906.
godine. Za svog prvog upnikovanja u Sivi fra Petar "ve prve godine,
nasljeduju i stope svojih vrlih principala, dospremi drvenu crkvicu,
zapo etu od njegovog predastnika fra Martina aglja, koju 8. rujna
1875., dozvolom presvijetlog gospodina fra Pake (Vuji i a) apotolskog vikara, tako er i blagoslovi, te svetoj porabi predade. Za vrijeme
okupacije (1878.) borave i u Sivi, na fra Petar mnogo truda uloi
ine i uslugu austro-ugarskim etama kod Doboja, pod Szaperiyem,
daju i utjehu ranjenim i pokapaju i mrtve. Ovdje ga, kao vjeta ma artini, osobito zavolie ma arski bojni komandiri i vojnici ... Onje svojim
ednim i uljudnim ponaanjem osvojio srca ovomjesnog puka, da ga svi,
bez razlike, tuju i ljube"."
33. Fra Jerko Ze evi , drugi put (1879.-1880.). Vidi broj 27.
34. Fra Augustin Slikovi (1880.-1886.). Ro en 20.9.1835. u Sovi ima, zare en za sve enika 8.12.1858., a umro u Vijaci 21.5.1897.
godine.
891011-

120

Fra Bono Nedi , "ivotopis Redovnikah" , 62.


Mr. Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca ... , str. 96.
Kronika upe Siva, str. 1.
Boi eva kronika samostana Plehan, sv. I., str. 32.-34.

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

35. Fra Josip Ilakovi (1886.-1888.). Rodio se u Gornjoj Dubici


2.12.1856. godine. 19. lipnja 1873. obla i habit, filozofiju i prve godine
bogoslovije zavrio je u Kraljevoj Sutjesci, a preostale godine bogoslovije u Tolisi i Ostrogonu (Ma arska). Za sve enika je zare en 8. prosinca
1880. Kao mladomisnik u rodnoj upi G. Dubica je kapelan, zatim samostanski vikar na Plehanu, upni vikar u Sivi, da bi od 1886. do 1888.
bio upnik u ovoj upi. Iza toga je bio upni vikar na Plehanu, Zoviku i
G. Dubici, te upnik u Fo i (1894.-1897.), da bi opet bio upnik u Sivi
(1897.-1899.). Umro je kao upniku Kora u27.4.1906. godine, gdjeje i
pokopan. Bio j e marljiv sve enik.
36. Fra Petar Areli (1888.-1889.). Rodio se u Bukovici- Topuzu (tada
upa Ze1enike-Plehan) 14.3.1839. Zare en je za sve enika 17.11.1861.
godine. Pastoralno je djelovao u Poto anima (1869.-1872.), Plehanu
(1872.-1874.), eravcu (1874.-1875.), abljaku, Sivi (1888.-1889.),
Svilaju (1889.-1890.) i Pe niku (1892.-1895.). Umro je na Plehanu
27.12.1911. godine.
37. Fra Luka Vidakovi (1889.-1891.). Ro enje u Gorici 1839., zare enza sve enika 1862., a umro u Kraljevoj Sutjesci 16.8.1895. godine.
38. Fra Petar Toli , drugi put (1891.-1892.). Vidi broj 32.
39. Fra Ivo ogaevi
(1892.-1896.). Rodio se u Vrbovcu (upa
Poto ani kod Odaka) 2.5.1858. godine, u novicijat uao 19.6.1873., bogosloviju zavrio u akovu (1875.) i Ostrogonu (Ma arska) (1876.1880.), a za sve enika je zare en 5.12.1880. Slubovao je pastoralno u
Fo i i na Plehanu kao upni vikar, akao upniku Gornjoj Dubici (1885.1889.), u Sivi (1892.-1896.), Svilaju (1897.-1898.) i (1905.-1907.), a
gvardijan je bio na Plehanu (1889.-1892.). Bio je uvijek veseo, tih i
zadovoljan. Dokje bio upnik u Sivi imao je za upnog vikara fra Ambrou Rajkova i a." Umro je na sam dan Boi a 25.12.1915. godine u
Kanii kod Slavonskog Broda gdje je zamjenjivao upnika.
40. Fra Ilija Filipovi (1896.-1897.). Rodio se u Prnjavoru, tada upa
Poto ani kod Odaka, 5.7.1860. godine. Filozofske i teoloke nauke zavrio je u Kraljevoj Sutjesci, Plehanu, Tolisi i Gu oj Gori. Za sve enika
je zare en 27.4.1884. Kao upni vikar djeluje u Kraljevoj Sutjesci i
12- Fra Ambroa Rajkovi (Raj kova i ) rodio se u Tetimi-Odaku (tada upa
Poto ani) 2.6.1856. godine. Bogosloviju je zavrio u Bosni i u Ostrogonu (Ma arska)
gdje je i zare en za sve enika, 15.8.1880. Pastoralno je angairan kao upni vikar u
Dubravama, Tramonici, Plehanu, Sivi (1892.-1894.), Rami, a kao upnik je bio u
abljaku (1888.-1890.) i Kora u u dva navrata. Umro je na Plehanu 4.10. 1920. godine.
Njegovi pre i Mijatovi i - Rajkova e doli su po etkom 19. stolje a iz Sive u Podvu jak, i tu ih i danas ima lijep broj.
121

upa Siva

Tolisi. Od 1888. do 1890. godine obavlja slubu duhovnika bogoslova u


Pe uhu (Ma arska). Zatimje bio upniku Svilaj u (1890.-1893.), gvardijan na Plehanu (1893.-1896.) te upnik u Sivi (1896.-1897.), u Bosanskom Brodu (1897.-1899.) i u Poto anima (1899.-1902.). Umro je na
Plehanu 17.7.1902. godine.
4l. Fra Josip Ilakovi , drugi put (1897.-1899.). Vidi broj 35.
42. Fra Anto agalj (1899.-190l.). O fra Anti pro itaj u dijelu radnje o
duhovnim zvanjima ove upe.
43. Fra Franjo Nikoli (190l.-1902.). Rodio se u Donjoj Dubici, selu
upe Gornja Dubica kod Odaka, 25.2.1859. godine. U novicijat je uao
12. kolovoza 1874. u Kraljevoj Sutjesci, filozofiju i bogosloviju poha ao je na Plehanu, Ostrogonu (Ma arska) i u Gu oj Gori, a zare enje za
sve enika u Tolisi 30.7.1882. godine. Bio je upni vikar u Fo i, duhovnik bogoslova u Pe uhu (1885.-1888.), samostanski vikar na Plehanu,
upnik u eravcu, u Derventi, u Kora u, u abljaku (1895.-1898.), ponovo u eravcu (1898.-190l.), u Sivi (190l.-1902.), te upni vikar na
Plehanu, u Kraljevoj Sutjesci, Zoviku, Tolisi, ponovno na Plehanu, Kraljevoj Sutjesci i kona no u Vareu. Umro je u Kraljevoj Sutjesci boluju i
od teke reume, i tamo je pokopan. U ivotu je bio izuzetno marljiv, miroljubiv i slagao se s narodom, kod kojega je uvijek ostavljao lijepu
uspomenu.
44. Fra Nikola Brekalo (1902.-1904.). Rodio se u Bukovcu, upa
Plehan 17.2.187l. godine. Franjeva i habit obukao je 30.8.1887., sve ano zavjetovan 23.6.1894., a sve eni ko re enje ima u Pe uhu
23.6.1894. Mladu misu slavi na Plehanu gdje je i postavljen za upnog
vikara. Bio je upnik u Sivi (1902.-1904.), u Kulaima (1904.-1906.),
Kora u (1906.-1910.), eravcu (191l.-1917.) i u Svilaju (1917.-1920.).
Umro je na Plehanu od modanog udara 27.2.1921. godine i pokopanje
u mjesnom groblju.
45. Fra Franjo Luji (1904.-1907.). Rodio se u Gornjoj Dubici
21.2.1864. godine. Girnnazijske nauke, prema tadanjem sustavu kolovanja, zavrio je u samostanu Plehan, novicijat u Kraljevoj Sutjesci,
bogosloviju studira u Asizu (Italija) i u Pe uhu (Ma arska), gdje je i
zare en za sve enika 10.8.1889. godine. Pastoralni rad zapo eo je na
Plehanu, zatimje kapelan u Tramonici i eravcu, samostanski vikar na
Plehanu, da bi od 1894. do 1897. godine bio upni vikar u Sivi. upnik
je u Kulaima (1897.-1899.), te u Fo i i Kora u, da bi bio upnik i u Sivi
(1904.-1907.), u Poto anima dva puta, Tiini, eravcu, te u Kora u po
drugi put. Umro je na Plehanu 14.5.1945. godine. Bio je inteligentan,
prakti an i marljiv, odrjeit i temperamentan, komunikativan i snalaljiv.
122

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

46. Fra Anto Jurilj(evi ) (1907.-1910.). Rodio se u Fo i 23.5.1868.,


sve ane zavjete poloio je 8.12.1890., a za sve enika je zare en
30.7.1893. godine. Bio je kapelan u Gornjoj Dubici, u Suhom Polju
(Kupres), na Plehanu, u Fo i i Bugojnu. Bio je upnik u Kora u (1906.), i
u Sivi u tri navrata 1907.-1910., 1917.-1921. i 1931. Umro je u Vinkovcima 13.10.1935. godine, a pokopan na Plehanu.
47. Fra Franjo osi (1910.-1917.). Ro enje u Kulini, upa eravac,
12.3.1879. godine. Osnovnu kolu zavrio je u eravcu i na Plehanu,
gimnaziju u Gu oj Gori (1891.-1895.), bogosloviju u Livnu, a za sve enika je zare en 20.7.1902. godine. Imao je odli an glas i sluh. U Visokomje od 1904. do 1910. bio profesor pjevanja, latinskog i njema kog.
Iz Visokog dolazi u Sivu za upnika i tuje kroz 7 godina (1910.-1917.),
naavi idealan poloaj na sadanjem dominantom brijegu, sagradio novu crkvu i novi upni stan te ostale zgrade, a okolo je zasadio lipe i lijep
vo njak." Joje bio upniku Kora u (1919.-1920.) i (1925.), i ueravcu
(1920.-1925.).
Godine 1930. prelazi u svjetovni kler Zagreba ke nadbiskupije. Bio
je upravitelj upa u Ma kovcu, Badljevini, Novoj Ra i, Nori Selu i
Jasenovcu. U Jasenovcu je i umro 14.1.1943. godine.
48. Fra Anto Jurilj(evi ), drugi put (1917.-1921.). Vidi broj 46.
49. Fra Bono vabi (1921.-1922.). Rodio se u Donjoj Dubici
(Papu iji), selu upe Gornja Dubica kod Odaka, 24.2.1892. godine.
Redovni ko obla enje je imao u Fojnici 14.7.1909., a sve ane zavjete
daje 20.7.1913., da bi sve eni ki red primio od biskupa pr. g. Ivana Ev.
ari a u Sarajevu, 19.6.1914. godine. Gimnazijuje zavrio u Visokom, a
bogosloviju u Sarajevu. Bio je kapelan usamostanima Plehanu i Jajcu,
zatim u itelj u Visokom (1915.-1916.), kapelan u Gornjoj Dubici, vojni
kapelan (1917.-1919.), opet kapelan na Plehanu, te upnik u Sivi
(192l.-1922.), tajnik provincije u Sarajevu (1922.-1923.), upnik u Svilaju, eravcu, Kora u, Sokolinama, Poto anima, Gornjoj Dubici i Fo i.
Netko re e za njegov ivot me u fratrima: "Jezikom odsko it, duom
dobar, srcem povratit!" Umro je 24. listopada 1951. godine uSlavonskom Brodu, i pokopanje u mjesnom plehanskom groblju.
50. Fra Bla engi (1922.-1923.). Rodio se 31.5.1869. u Brievu
(Stara Rijeka) u Sanskom kraju. Zare enje za sve enika 19.12.1891 godine. Odre enje za profesora filozofije franjeva kim bogoslovima. Bio
je upnik u SanskomMostu (1900.-1902.). Godine 1905. odlazi uAmeriku me u nae iseljenike, ali budu i da nije imao uredne dokumente,
13-

Kronika upe Siva, sv. 1., str. 1.

123

upa Siva

vratio se i pokuao prona i posao u Srbiji (Jagodina). Mjesne vlasti su


traile od njega da za posao prihvati pravoslavlje, pa se vra a u franjeva ku zajednicu. Bio je upnik u Ivanjskoj (1911.-1914.), urkovcu
(1914.-1921.), u Sivi kod Doboja (1922.-1923.) iSokolinama (1924.).
Vjerojatno je iza toga dobio dozvolu da napusti Red, pa se vie ne spominje kao lan nae zajednice."
51. Fra Ivo Mikovi (1923.-1930.). Rodio se u Kostr u, upa Tolisa,
20.3.1889. godine. Osnovnu koluje zavrio u Tolisi, gimnaziju u Visokom a bogosloviju u Livnu i Sarajevu. Za sve enika je zare en u Sarajevu 15.8.1911. godine. Bio je kapelan u Jajcu, Tolisi, Plehanu i Dubravama. Za vrijeme Prvog svjetskog rata vrio je slubu vojnog sve enika
kapelana. Bio je upnik u Sivi (1923.-1930.), pionici (1932.-1934.),
eravcu (1940.), Tolisi (1948.-1949.) gdje je ujedno bio i gvardijan.
Umro je u Tolisi 15.6.1949. godine.
Potpuno se predavao radu za duhovno dobro vjernika. U Sivije pripremio mnogo gra evinskog materijala za gradnju nove upne crkve."
"Crkva to ju je sagradio fra Franjo osi 1911. godine, naalost, odrala
se teko do 1930., kad je posve sruena, i po eta graditi nova na istom
mjestu. Ne uputam se u posao stru njaka da kaem, to je bilo uzrokom
ranog ruenja te nove crkve. Znam daje upnik fra Ivo Mikovi , kojije
bio tolikog samostana, vidjevi potrebu gradnje opet nove crkve, po eo
sabirati materijal za gradnju iste. Sabrao je dosta novca, kre a, cigle i
pijeska, te sav cokl iz tesanog kamena. Radio je ina e na duhovnom
podizanju sebi povjerenih vjernika, ali politi ke partije zatrovae narod,
koji je ina e dobar, i zaveden vrajim poslanicima, okrenu le a svom
upniku, koga ina e danas, uvidjevi svoj grijeh, dobro potuju; a on u
tom bude premjeten od svog starjeinstva u na samostan na Plehanu, u
ljeto 1930. godine. ,,16
52. Fra Dobroslav Boi mla i (1930.-1931.). Rodio se u Joavi, selu
upe Poto ani, 24.5.1903. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Poto anima, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Ma arskoj. Za sve enika je
zare en 29.9.1925. godine. Bio je kapelan na Plehanu, u Tuzli, u Kreevu i u Tolisi. U Sivuje postavljen za upnika 1930.
"U srpnju 1930. godine pristupi se gradnji nove upne crkve, budu i
da se stara morala sruiti, makar nije sluila svojoj svrsi ni 20 godina,
zbog nesolidne gradnje. Mladi i poletni fra Dobroslav Boi , upnik,
1415315.
16-

124

Fra Jurica ali , Franjevci sjeverozapadne Bosne, Biha 2002., str. 163.-164.
Mr. fra Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca ... , str. 314.Kronika upe Siva sv. L, str. 2. (Ovo je pribiljeio fra Dominik Zubak mla i)

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

pogodio je gradnju nove crkve u Sivi sa gra evnim poduzetnikom Vjekoslavom Candotijem iz Tuzle i kroz 4 mjeseca, naime, do mjeseca
prosinca 1930., nova, solidno gra ena crkva dola je pod krov, koja
krasno dominira najednom breuljku u sredini upe. rtava je dosta sa
svojim pukom u upi Siva uloio mladi upnik, fra Dobroslav ... U to je
zima preotela posao, a i narod bi dosta iscrpljen, novac to je pri gotovljen bi potroen. upnik je tolikim marom radio, da je dan-no tr e i,
zvao i gonio upljane da voze potrebiti materijal, i neki su po cijeli mjesec znali raditi sa volovima. ,,17
Fra Bono-Dobroslav Boi bio je upnik u Stratinskoj (1933.-1935.)
gdje je gradio upni stan, zatim je kapelan u Kreevu, pa uDubravama.
Bio je upnik u Kora u (1942.-1943.), pa opet kapelan u Kreevu
(1945.), odakle bjei pred partizanima na Plehan, pa nastavlja povla enje s naom vojskom, anakon toga za njega se vie nita nije ulo.
53. Fra Anto Jurilj( evi ), tre i put(1931.-1931.). Vidi broj 46.
54. Fra Nedjeljko-Dominik Zubak mla i (1931.-1934.) Rodio se u
mjestu Bunar, upa Plehan, 17.10.1901. godine. U Visokom je zavrio
osmogodinju kolu a studij bogoslovije u Munchenu (Njema ka) 1926. Za
sve enikaje zare en 30.5.1926. godine. Pastoralno je djelovao kao kapelan
na Plehanu, kao upnik u Sivi (1931.-1934.), u Fo i (1934.-1944.) gdje je
dovrio gradnju crkve. Nedugo nakon dolaska za upnika u Kora e umro je
17.12.1944. godine. Fra Domin je bio jedna dobra franjeva ka dua, pun
dobrote i milosr a. On je u Kronici upe Siva pribiljeio i ovo:
"Doao sam 1. lipnja 1931. godine i po eo, i kuao, da djelo (misli na
dovrenje radova na novoj upnoj crkvi) privedem kraju. Ilo je teko.
Novca nije bilo nita, dapa e je crkvu kod trgovina teretio dug od esnaest i pol tisu a dinara. Nisam znao kud da se okrenem. Utekoh se svetom
Anti zatitniku ove upe i po eh pod njegovom zatitom raditi. Najprije
razloih narodu, kako je nuno da crkvu rasteretimo duga, a onda da
dovrujemo crkvu. Neki su ljudi doprinosili svoj rasporez i crkva se je
razduila. Pod jesen zovnuh majstora da nastavi posao na crkvi. Sporedni krovi i nisu bili pokriveni, unutra nita nije bilo dovreno,a zima
ide, gdje da obavljam slubu Boju!?
S pomo u Bojom po ne se neto raditi. Krovi i se okolo pokriju,
svetite doradi i postavim oltar. Ilo se dalje, te se neto crkve i omalteri.
Tea ki produkti padali su iz dana u dan, teak ne moe vie pla ati,
posao moradne biti obustavljen. Toliko smo bar uspjeli da se moemo
skloniti od nevremena, da se moe initi sluba Boja."
17-

Kronika upe Sivasv. I., str.2.


125

upa Siva

Za godinu 1932. fra Nedjeljko kratko biljei: "U ovoj godini nema
nita im bi se moglo pohvaliti, osim ovo malo ljetine kojuje Bog dao.
Krizaje estoko pogodila svakoga, pa i seljaka. Vie mu nitko ne vjeruje.
Snalazi se na sve mogu e na ine. Pati se svim, samo to jo ne umire od
gladi. Jedino muje jo ostalo pouzdanje u Boga. Crkva se naa potpuno
otresla od duga, ali se u njoj ove godine, nije nita radilo.
U 1933. godini, ini se, da kriza malo jenjava, ali se to gotovo i ne
opaa. Zimaje blaga. Prolje e kino i kia traje sve do u ljeto. Penica i
zob dobra, dobro izgledaju, ali u kukuruzu slaba nada. ljive su dobro
ponijele. Svijet se uzda da e izvu i korist iz ljiva, i zbilja je tako bilo.
Po esmo opet raditi na naoj crkvi. Vu e svijet pijesak. Ove godine pada
u jesen krizma. Radi bi bili bar iznutra zavriti, da izbacimo skelu, da
moemo do ekati naega nadbiskupa. Sve se nekako stiglo, ali za novac
najgore. Neto se sabralo i prema tome radilo, ali krizma do e, a mi ne
mogosmo sve dovriti.
Osvanuo je 14. rujna 1933. Poslije podne treba do ekati nadbiskupa
kod Usore, na granici nae upe. Svijet se skupio. ekamo da se pojavi
auto i do ekasmo. Nadbiskup pre e Usorom i pozdravljen kratkim govorom od upnika, zahvali se, te povorka od preko trideset konjanika,
krenu naprijed. Zatim nadbiskup u fijakeru, okruen sa mla arijom. Sve
pjeva i veseli se. I preuzvieni nadbiskup je raspoloen i ugodno se
smjeka, pitaju i pre . dekana Stjepana Paali a o ovome i onome.
Uz gruvanje prangija, stigosmo pred nau siromanu crkvu. Tu gaje
ekalo puno naroda sa pot. o. plehanskim vikarom fra Franom Filipovi emo U crkvi je nadbiskup (Ivan Evan elist ari ) odrao kratko slovo
svijetu i izrazio svoje zadovoljstvo, osobito na lijepom obi aju da svatko
nosi u rukama krunicu kad ide u crkvu.
Sutradan 15. rujna, u petak,jurile su bijele povorke sa svih strana prema svojoj crkvi. U 9 i 30 svijet se ve skupio i nadbiskup je, vojni kom
to no u, otiao u crkvu i zapo eo svetu misu. Taj dan krizmano je 555
djece ... U subotu je preuzvieni gospodin nadbiskup krenuo u abljak,
sa fijakerom Ademage Mei a, kojega mu je ovaj poslao sam od sebe,
kao svome prijatelju.
Poslije krizme, mi smo gradili crkvu dalje, i do 22. listopada 1933. zavrili smo uglavnom poslove iznutra. Tu smo morali stati,jer su sva vrela
ve presuila. Cijele godine bilo je kiovito, tako daje kukuruz okasnio,
amnogi nije ni sazrio.
1934. Ve prole godine udario je snijeg u prosincu i jo se ne die.
Zima nije ba velika, alije saonik izvrstan. Svijet vu e drva svaki dan, a
snijeg ponekad uredi poderani saonik. Iza otre zime dolazi lijepo pro126

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

lje e. Uistinu, tako je i bilo! im je snijeg ustao, brzo su dola lijepa


vremena i svijet je ve rano uzorao zob. Neki po ee orati ve
ikukuruz u
oujku. Drugi su ekalijer jeibilo vremena.
Dani su bili sve ljepi i ljepi. Pravo ljeto. Ali zemlja zatvrdje, jer nikako kie nema. Oranje se posve ote. Tko je rano posijao, kukuruz je rastao kao iz vode. Ali drugo se sijati ne moe. Svijet se zabrinuo Utekosmo
se u maju "Kraljici svibnja" i ona nam natopi majskom kiom naa polja i
livade, te se opet - oni snudeni - razveselie. Svijet radi, godina nosi, sa
svime dobro. Narodje zadovoljan i veseli se, to ga Bog, samo onjedini,
nije zaboravio ... ,,18
Fra Dominik Zubakje premjeten u Fo u za upnika, a ovdje dolazi:
55. Fra Mijo Mati -Princip mla i (1934.-1940.). Fra Mijo se rodio na
Plehanu, u selu Kova evci, 28.7.1901. godine. Osnovnu kolu je zavrio
na Plehanu, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enika je zare en 10.2.1924. ~odine. Pastoralno djeluje u Tuzli i Kraljevoj
Sutjesci kao upni vikar. Zupnik je bio u Kora u (1929.-1930.), Fo i
(1930.-1933.) i (1947.-1949.), u Sivi (1934.-1940.) Poto anima (1942.1945.) i eravcu (1955.-196l.), a plehanski gvardijanje bio od 1949. do
1955. godine. Ostali dio ivota je proveo na Plehanu kao ispovjednik.
Umro je 6.10.1981., te pokopan na plehanskom groblju. Fra Mijo je ivio usko povezan s narodom a u najteim je, po ivot opasnim, situacijama zadravao odlu nost, vedrinu duha i beskompromisno st.
"Fra Mijo Mati je uzidao zvonik (upne crkve u Sivi) i po njegovu
pri anju, puno muje u tom poslu pomogao upljanin Ivan Kati , zvani
"Kavedija". Kad je jednom tako sazvao ljude u kancelariju da se dogovori s njima o izgradnji tornja i ure enju crkve, a bilo je to negdje 1934.
godine, svi sabrani ute, alvan Kavedija izvadi 500 dinara (to je valuta
tadanje stare Jugoslavije), i progovori ostalima: Mislimo li mi, ljudi,
crkvu praviti od luga? Ne moe tako! I prvi dade onih 500, te i drugi
po ee davati, i izgradi se lijep zvonik na ovakvom breuljku, koji se vidi
sa svih strana us orske doline. ,,19
56. Fra Jozo Filipovi (1940.-1940.). Rodio se 22.10.1888. u Zoviku
kod Br kog. Gimnaziju je poha ao u Visokom, novicijat obavio u Fojnici, bogosloviju zavrio djelomi no u Sarajevu, a djelomi no na Bogoslovnom fakultetu u Peti. Zare enje za sve enika 4.8.1913. godine. Radio je kao samostanski vikar u Sutjesci, kao kapelan u Vareu i Tuzli, a
kao upnik u Vijaci (u tri navrata), Zoviku, Doljanima i Dobreti ima, a
kratko vrijeme bio je i u Sivi. Glavnamuje zna ajka bila dobrodunost.
1819-

Kronika upe Siva sv. 1.,str. 2-5.


Kronika upe Siva sv. 1.,str. 7.
127

upa Siva

57. Fra Jozo Petrov (1940.-1940.). Rodio se u Viegradu, 13.4.1914.


godine. Zare en je za sve enika 11.9.1938. godine. Kratko vrijeme bio
jei u upi Siva 1940. godine. UmrojeuSarajevu, 4.7.1981.
58. Fra Marko alui (1940.-1940.) Rodio se u Poto anima,
25.4.1912. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Poto anima, gimnaziju u
Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Svoju mladu misu slavio je 16.5.
1937. godine u Poto anima. Svoj pastoralni rad zapo eo je na Plehanu
kao upni vikar. Odatle e nakon tri godine biti postavljen za upnika u
Sivu (1940.-1944.). Zbog ratnog vihora i svesrdne zauzetosti za svoj
hrvatski narod (posebno u Sivi), proganjanje od partizana te se, nakon
premjetaja iz Sive u Kora e 1945. godine, tajnim kanalima i vezama
uspio prebaciti u inozemstvo i dobiti azil u Argentini. Nije ostao sve enik, ali e ostati u vezi s fratrima do svoje smrti. Umro je 1991. godine u
Mendozi (Argentina).
59. Fra Domagoj imi (1940.-1940.) Rodio se 22.12.1909. u Fo i.
Za sve enikaje zare en 6.4.1935. godine, a umrojeuLivnu30.12.1993.
godine. Bio je profesor francuskog jezika u Visokom, vie puta gvardijan
i upnik u Zenici. Vrstanje propovj ednik.
60. Fra Marko alui , drugi put (1940.-1944.). O strahotama II.
svjetskog rata u upi Siva nije nita zapisano, moda i zbog straha i
zbunjenosti nakon to je zapaljen upni stan, po pri anju naroda, na Bla-

Krizma u Sivi, 1942.

128

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

govijest 25.3.1944. godine, kad je izgorjela sva arhiva i neke upne


matice neprocjenjive vrijednosti za prou avanje prolosti ovoga kraja. O
fra Marku vidi broj 58.
61. Fra Vlado Klju evi (1944.-1945.). Rodio se u Fo i 23.5.1915.
godine. Osnovnu kolu poha ao je u Fo i, gimnaziju u Visokom, bogoslovijuje zavrio u Sarajevu, a za sve enikaje zare en u Sarajevu 29.6.
1942. godine. Nakon samo dvije godine pastoralnog rada kao upni vikar na Plehanu, fra Vlado dolazi za upnika u Sivu, gdje su gole zidine
upnog ureda strile k nebu sve do zime 1945. godine. 21. velja e 1945.
godine, nakon napada partizana na Sivu, fra Vlado se spustio sa crkvenog breuljka u selo, i uskoro je ubijen u ku i Nikole Baji a.
U Kronici plehanskog samostana sv. 11. stoji zapisano: "1945. . ..
Ubijen je sivaki upnik fra Vlado Klju evi . Mlad i poletan ovjek.
O ekivasmo od njega mnogo, i mogao je uraditi, ali ... Neka je ime
Gospodnje blagoslovljeno! Ukopali su ga negdje u umi, ali ga jedan
teak iskopa, pa smo ga privukli ovamo, i ukopali u nae, plehansko
groblje. Tuno je bilo vidjeti njegovu staru majku kako se privija preko
groba svog poginulog sina .... ,,20
62. Fra Franjo Muura (1945.-1945.). Iza poginulog fra Vlade doao
je za upnika mladi fra Franjo Muura. Stanovao je u selu te je po eo
skupljati materijal da se ku a popravi. Fra Franjo je ro en u Bugojnu
3.11.1918. godine, a za sve enika je zare en 29.6.1942. godine. Sada
ivi u samostanu Fojnica, i dosta je slabog zdravlja.
63. Fra Miroslav Mato (1945.-1947.). Rodio se u Sarajevu 13.9.
1913. godine. Sve ane zavjete poloio je 1.7.1935. "Kada je doao u
Sivu uspio je pokriti ku u i donekle je urediti. A poticaj da se brzo to
u ini, dao je jedan musliman iz Miljanovaca. On je od sebe ponudio
hrastove za indru, samo da vjerska ku a tako ne stoji. Kad je svijet to
uo, po eli su donositi crijepove sa svojih zgrada: netko pet, netko i pedeset, te se ku a, uz pomo Boju i uz rad naroda, pokrila.
,,21
64. Fra Jozafat Babij (1947.-1949.). Fra Jozafat rodio se u Bukovcu,
upa Plehan, 21.1.1911. godine. Mladu misu eroslavio je 1938. godine, a
iste godine postaje kapelan u upi Surkovac. Zupnikje u Kora u (1944.1945.), u Dubici (1945.-1947.) i u Sivi (1947.-1949.). Iza toga je na20- Kronologija plehanskog samostana sv. II.(god. 1945.), usp. Fra Juro Vuleti ,
Pregrt dobrih rije i, Poto ani 2002., str. 147.; U Martirologiju Provincije stoji zapisano: "21. 02. 1945. Siva. R. P. Vladimirus Klju evi , parochus, occasione pugnae
circa ecclesiam tragice occubuit. Erat valde mitis et comis naturae in oficio zelosus."
21- Kronika upe Siva sv. 1., str. 8.

129

upa Siva

pustio franjeva ku zajednicu, primio ga je krieva ki vladika pa je sluio


pastoralno kao grkokatoli ki sve enik u Devetini kod Pmjavora i Kozarcu kod Prijedora, a onda, zbog slabog zdravlja, povukao se u mirovmu.
Fra Jozafat je marljivo i lijepo radio u upi Siva kroz neto vie od
dvije godine, ali ga podle due otjerae u zatvor. Zamjenjivali su ga: fra
Domin osi , fra Juro Vuleta i fra Mijo Mati dok 25.11.1949. godine
nije za upnika u Sivu doao fra Vjerko Kulijer iz Fojnice.
65. Fra Vjerko Kulijer (1949.-1955.). Ro en u Fojnici 13.10.1902., a
za sve enika je zare en 5.4.1925. godine. Umro je u Makarskoj 19.9.
1970. godine.
Fra Vjerko je u Sivi proveo est godina. Podnio je mnogo tekih muka u vezi s nabavkom dva zvona za upnu crkvu. Fra Vjerko je podigao i
spomenik u ast Gospi, pod jasenom ispred crkve, na spomen Marijanske godine 1954.
66. Fra Anto Vrdoljak (1955.-1958.). Fra Anto se rodio u Lipi, upa
ukli u livanjskom kraju, 12.1.1912. godine. Za sve enika je zare en
11.9.1938. godine. Pastoralno djeluje u Fojnici, Kreevu i eravcu kao
kapelan. Zatim je upnik u Fo i (1945.-1947.), Poto anima (1947.1952.) odakle je odveden u zatvor. U Sivu dolazi 1955. inakon tri godine upnikovanja, dobivi upalu zglobova, odlazi u livanjski kraj. Umro
je u Livnu, 6.4.1997. godine.
67. Fra Ivo Mrkonji (1958.-1959.). Rodio se 15.7.1928. godine u
Osovi. Za sve enikaje zare en 28.6.1953. godine, a umro je 6.6.1999. u
Novom eheru. Bio je sve enik blage naravi i dobra srca.
68. Fra Nikola Drmi (1959.-1964.). Rodio se u Donjoj Ve erskoj,
upa Vitez, 16.2.1921. godine. Sve ane zavjete poloio je 30.6.1943., a
za sve enika je zare en 11.5.1947. Umro je 26.6.2002. godine u Gu oj
Gori. Uz svoj pastoralni rad i obveze, mnogo je uradio i na crkvi i na
ku i. Izmijenio je crkveni strop, a u ku i je napravio dvije sobe, budu i
da je ku a bila premalena, a upa Siva je nakon 58 godina opet dobila
novog kapelana, fra Leonarda Barbu (1962.-1963.t i fra eljka Jurii a
(1963.-1964.)23. upnik fra Nikola dogovorio se sa Stipicom Martinovi

22- Fra Leonard Barba se rodio u Prispu, upa Ljubun i u livanjskom kraju,
19.6.1934., sve ane zavjete je poloio 8.12.1957., a za sve enika zare en 15.7.1962.
godine. Kao mladomisnik doao je u Sivu, zatimje jo pastoralno djelovao u Ljubun i u, Podhumu, Busova i i Livnu. Godine 1969. teko je duevno obolio, te se lije io u
Zagrebu, a boravio je u samostanu na Gorici. Umro j e 9.1.2005. godine na Gorici.
23- Fra eljko Jurii rodio se u Kazagi ima, upa Brestovsko, 1.1.1934. godine.
Sve ane zavjete poloio je 16.4.1959., a za sve enika zare en 15.7.1962. godine. Svoj

130

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

iz Blaevaca da upni ured otkupi njegovu ku u koja bi sluila kao podru na kapelica za nekoliko udaljenih sela u upi: Piljui e, Bobare,
Blaevce, Vitkovce, Vrela i Lon are. Ku aje otkupljena i pla ena.
69. Fra Franjo Rehlicki (1964.-1969.). Rodio se u Modranu, upaPlehan, 8.1.1925. godine. Osnovnu kolu zavrio jena Plehanu, gimnaziju u
Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enika je zare en 9.7.1950.
godine u Dubrovniku. 1952. godine upisao je u Beogradu studij slavistike i polonistike. Po povratku u Bosnu bio je kapelan u Kraljevoj Sutjesci, Petri evcu, Sivi, Zenici, Tolisi i Plehanu. upnik je bio u Sivi te u
Zatonu i Kolo epu (upama Dubrova ke biskupije). Rat gaje kao bolesnika zatekao na Plehanu. Sklonio se u Trsatu (Rijeka) 4 godine, kratko je
bio u Gu oj Gori, da bi zastalno doao u Sivu. Umro je 27.3.1998. godine u Sivi, tu je bio privremeno i pokopan, da bi naknadno - kad se
moglo do i na Plehan - tamo prenijeli i njegove posmrtne ostatke.
Fra Franjo je u Sivi odmah po eo voditi upnu kroniku. U njoj je zapisao: "Doao sam u Sivu 26.06. 1964., te sam odmah sutradan primio
upu u prisutnosti plehanskog gvardijana fra Domagoja imi a. Nakon
dva dana stigao je i fra Kazimir Rehlicki (upni vikar u Sivi). Zapali
smo odmah u veliki posao: priprava velikog broja djece za krizmu- a
vrijeme kratko - neto malo vie od jednog mjeseca. Drali smo vjeronauk svaki dan po dva-tri sata - i ilo je. Djeca su se lijepo pokazala pred
Nadbiskupom. Vrlo mali broj j e otpao za sljede u krizmu.
Druga briga: kopanje kukuruza ("prigrt"), etva, kosidba sijena - a
nikoga se ne pozna. Puno nam je pomogao sin ve spomenutog Ivana
"Kavedije", Pejo Kati . Doao bi sam - da ga se ne zove; nakosio
kravama, nacijepao drva, gledao je li sve drugo u redu. Hvala mu! Prelo
se i preko te brige. Skupilo se sijeno na talu, penica prenesena u
hambar. Ali eto krizme.
5.08. 1964. poao sam - a fra Kazimir je ostao sa djecom i svijetom
pred crkvom - na Teanjku pred Nadbiskupa. Mislio sam - bit u sam - ali
se mnogo djece i odraslih skupilo na mostu - na granici upe - da do eka
dr. Marka Alaupovi a. I kada je, nakon nekog vremena, stigao svojim
autom u pratnji tajnika vl . MateBi vi ai vl . Stjepana Dalte - uze i
mene u auto, pa polako uz siva ku stranu - bez konjanika, bez prangija
posve tiho. Ali na putu, na Topalovi a brdu, malo iznena enje. Topalovi i napravili slavoluk sa natpisom: Dobro nam doli na nadbiskupe!
Pred slavolukom bilo skupljeno pedesetak osoba. Nadbiskup iza e iz
auta, te se sa svakim pozdravi.
pastoralni rad proveo je po raznim upama u svojstvu upnog vikara, a najvie u Busova i gdje seisada nalazi.

131

upa Siva

Na osi a brdu opet sli no, ugodno iznena enje. I tu, ali bez slavoluka, ekalo je da vidi nadbiskupa opet tridesetak osoba. I tu preuzvieni
silazi i pozdravlja se sa svima. U tom zabrujae zvona na Sivi, a njima
odgovorie sva iz sela: Omanjske i Lon ara, te iz Bobara. Pred crkvom
od kapije s puta, do ekao je Nadbiskupa palir djece koja ga pozdravie:
Dobro nam doli i ivio na Nadbiskup, te su ga po eli zasipati cvije em.
Kroz dvored djece Preuzvienije doao u crkvu gdje je bilo neto svijeta,
doao pred oltar - pomolio se, te je odmah preao na ispitivanje vjeronauka. Djeca su lijepo znala - nisu se "ispripadala' "
Sutradan, u prepunoj crkvi Preuzvieni je drao svetu Misu - a oko
crkve je bilo jo vie svijeta. Iza Mise je obavio krizmanje 677 krizmanika - i to sve pod lipom, sa isto ne strane crkve. Bilo je malo guve
guranja, ali hladovinaje pomogla, te se krizma brzo odvijala. Bilo je na
pomo i i nekoliko sve enika, nas desetak, te je sve lijepo proteklo. Iza
krizme je Preuzvieni ostao jo dva dana da se odmori, te u petak iza
podne, u pet sati, krenuo je za Tesli ...
U 1965. godini, s prolje a, zasadilo se oko 100 bori a oko crkve.
Kada uzrastu, bit e crkva kao u parku. Godina bila dobra. Na prvu nedjelju korizme po eli smo slaviti svetu misu na narodnom jeziku. Svijet
odmah prihvatio i zahvalan je, jer sada razumije misu. Navra ali su nam
jesenas bogoslovi I. te aja iz Visokog, pod misom su pjevali Peranovu
misu na hrvatskom, i svijet je za njima pomalo gudio. Kasnije je fra
Kazimir nau io par dionica te mise i nau io pjeva e, a sada pjevaju
uglavnom svi. Katehizira se po svim selima i to u proljetnim, ljetnim i
j esenskim mj esecima ...
U svibnju 1966. po eli smo ruiti stari upni stan, da bi na istim temeljima bio podignut drugi ve i na sprat. Svijet se dobro odazivao u radu i
u naravi, ali poslabo u novcu, a bez njega se nije moglo maknuti. Stoga
sam bio prisiljen posu ivati cijelo vrijeme gradnje. Od jednog posudi,
drugome vrati, i tako stalno ... Pred Malu Gospu uselilo se u novu ku u.
Bez podova, bez kre enja ali, moralo se useliti jer je dodijalo bilo biti
stalno "pod lipom!" ... Na Badnjicu 1967. uvedeno je elektri no osvjetljenje u selu Siva. Prosijalo za zomicu na Boi ... asne sestre dole su
u upu za Veliku Gospu 1968. godine (naime, jedna asna sestra i dvije
kandidatice). Lijepo su se uklopile u zajednicu. ,,24
24- Kronika upe Siva sv. 1., str. 9-14.
25- Fra Vlado Kotroman rodio se u Bjelavi ima, upa Kreevo, 6.5.1939. godine.
Sve ano je zavjetovan 16.7.1965., a za sve enika zare en 10.7.1966. godine. U Sivije
bio upni vikar od 1968. do 1972 godine. Sadaje upniku upi ita e-Podhum.

132

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

Od 1968. godine u Sivije i upni vikar fra Vlado Kotroman (1968.1972.).25


70. Fra Kazimir Rehlicki (1969.-1972.). Rodio se u Modranu, upa
Plehan, 7.10.1932., sve ane zavjete dao 8.12.1955, a zare en za
sve enika25.7.1958. godine. upnikje bio u Sivi, Podhumu (Livno), Kora u
i eravcu, a upni vikar u Fo i, eravcu, na Plehanu i zadnjih 15 godina
aktivni j e pastoralni radnik ovdj eu Sivi.
71. Fra Mladen Peri (1972.-1978.). Rodio se 15.3.1932. godine u
Prnjavoru (tada jo upa Fo a). Gimnaziju je zavrio u Visokom, bogosloviju u Sarajevu, gdje je poloio sve ane zavjete 8.12.1955., a za sve enika je zare en 25.7.1958. godine. Bio je upni vikar na Plehanu, u
Tolisi, Dubravama, eravcu, Poto anima, Sivi i G. Dubici, a upnik u Poto anima i Sivi. Njegovom zaslugom, skupa s vjernicima, napravljena je
podru na kapelica na Kriu - u Blaevcima, ali tako er i u Omanj skoj.
Tijekom zadnjeg rata pastoralno je djelovao kao kapelan u Sivi, a
zadnjih petnaest godina proveo je u samostanu Podsused kod Zagreba, kao
rekonvalescent. Njemu kao upniku pastoralno su pomagali upni vikari:
fra Kazimir Rehlicki (1972.-1973.), fra Perica Martinovi (1973.-1976.),26
fra Marijan (Mija) Oroli (1975.-1976.),27 fra Ivan uri (1976.-1977.),28
fra Mijo Raji (1976.-1978.),29i fra Kreo Jeli (1977.-1978.).30
26- Fra Perica Martinovi rodio se u Donjoj Mahali, upa Tolisa, 21.10.1946. godine.
Osnovnu kolu zavrio je u D. Mahali i Oraju, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. za sve enika je zare en 9.7.1972. godine. Kao mladomisnik doao je u Sivu (1973.1976.), potom u Tolisu (1976.-1979.) kao upni i samostanski vikar, te gvardijan (1979.1988.), upnik je u Gornjoj Tramonici (1988.-1994.), voditelj karitativnog drutva "Kruh
sv.Ante" u Zagrebu (1994.-1998.), aod tada gvardijan samostana u Podsusedu (Zagreb).
27- Fra Marijan Oroli Mija rodio se uTolisi, 6.12.1947. godine. Osnovnu kolu
zavrio je u Tolisi i Oraju, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Sve ane zavjete
poloio je 4.10.1974., a za sve enika zare en 2.2.1975. u Sarajevu. Kao mladomisnik dolazi
za upnog vikara u Sivu (1975.-1976.), a odatle odlazi u Ulice (1976.-1982.) i Tolisu
(1982.-1988.) za upnog i samostanskog vikara. Od 1988. upnik je u Donjoj Tramonici.
28- Fra Ivan turi rodio se u Poljarima, upa Plehan, 25.7.1946. godine., u novicijatuje od 14.7.1966., sve ane zavjete poloio je 19.3.1971., a sve eni ko re enje
imao 29.6.1971. u Sarajevu. Bio je samostanski vikar na Plehanu u dva navrata, te upski vikar u Tiini, Brekarna, Ulicama, Vitezu, Sivi, Kora u, Svi1aju i Fo i. Godine
1991. postavljenje za upnika u eravcu, a nakon rata gvardijan je na Plehanu (1997.2003.). Od 2006. godine je ponovno upnik u eravcu.
29- Fra Mijo Raji rodio se u Gostovi ima, upa Podhum-ita e, 8.4.1947. godine. U novicijat je uao 14.7.1966., sve ane zavjete polae 8.12.1973., a za sve enika je
zare en 3.2.1974. godine. Dvije godine proveo je kao upni vikar u Sivi, bio je upnik
u eravcu, asadaje upnik u Sanskom Mostu.
30- Fra Kreo Jeli rodio se u Vareu, 1.8.1949. godine. U novicijat je uao
14.7.1968., a za sve enikaje zare en 1977. godine paje kao mladomisnik doao u Siv-

133

upa Siva

72. Fra Grga Vili (1978.- 1985.). Rodio se u Joavi, upa Poto ani,
1.9.1945. godine. U novicijat je uao 14.7.1964., sve ane zavjete poloio 29.3.1970., a za sve enikaje zare en 29.6. 1971. godine. Bio je upni
vikar u Livnu, Kotor Varou, Plehanu, Poto anima i Gornjoj Dubici, a
upnikje bio u Sivi, Dubici i sada u Poto anima.
Fra Grgaje dobio za kapelana fra Miju Dolana," sadanjeg provincijala nae Provincije, pa su puni elana po eli vjeronauke i kateheze za sve
uzraste. Zato kronika upe iz tog vremena obiluje statisti kim podacima
o broju djece i mladih po selima i podrunicama. Nisu imali vjeronau nih dvorana pa se vjeronauk odravao u upnoj crkvi i podru nim kapelicama. U to vrijeme fra Grga se suo io i s problemom Beji a, zaseoka
kojije pripao novoosnovanoj upi Ularice, ali koji su eljeli ostati u sklopu upe Siva, pa je u svom mandatu potovao nj ihovu volju.
Kapelica u Omanjskoj bilaje pod krovom, osvijetljena, zatvorena i sa
ure enom tavanicom. Trebalo je urediti unutranjost i dograditi prostor
za vjeronau nu salu i ured. Zbog podvojenosti u tom dijelu upe, sve enici su preuzeli vo enje radova umjesto dotadanjih pojedinaca.
Kapelica u Blaevcima bila je pod krovom, zatvorena ali bez tavanice. I zanjuje naru en plan unutranjosti i dogradnje sale za vjeronauk i
ured.
U Alibegovcima postoji mala podru na kapelica koja ne moe posluiti niti za misu niti za vjeronauk. Trebalo bi i tu togod po eti graditi,
premda je slaba zainteresiranost.
U Sivije u planu proirenje prostora upne ku e i ure enje groblja. U
fra Grgino vrijeme upnikovanja napravljeno je nekoliko ku a obiteljima s puno djece, a koje su bile siromane. Komentar rubnih vjernika
znao je biti: "Otkud Grgi pravo da se razbacuje naim parama!" Po ela se
kr iti dra a na upnoj njivi ispod crkve i tako pripremati teren za hortikulturno ure enje okolia."
Godine 1979. u upu je stigao i drugi kapelan, fra Juro Ljubi i . Odmah je otvoreno i novo mjesto za vjeronauk, na Kominu-Lon arima.
Uvedenje i vjeronauk za srednjokolce. Poha anje je bilo polovi no, ali
i to je zna ilo dobar po etak.
u za upnog vikara. Bit e jo na nekoliko mjesta upni vikar (Zenica, Bugojno), a
onda e napustiti zajednicu.
31- Fra Mijo Dolan rodio se u Rumbocima, 7.10.1949. godine, sve ane zavjete
poloio je 7.12.1975., a za sve enikaje zare en 11.4.1976. godine. Bio je upni vikar u
Sivi, gvardijan na itu (Rama), a sada je ve tre e trogodite provincijal Bosne
Srebrene.
32- Kronika upe Sivasv. 1., str. 29.-30.

134

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

Gradnja nove upne ku e uz ovu dosadanju zapo ela je 1979. godine. Zgrada je bila pod krovom 1980. kadje stavljena i krovna vodoizolacija, a toplinska izolacija i pokrivanje krova lesonit plo ama ura eni su
1984.
Godine 1982. izgra en je temelj za blagoslovnu kapelicu u Neta i, a
sadanji izgled je iz 1985. N eta ani su naru ili stolariju za svoju kapelicu
i misle je postaviti do Svetoga Vida kada imaju blagoslov polja. Tako er
planiraju ograditi zemljite oko kapelice.
Gradnja podru ne kapelice u Alibegovcima po ela je 1981. Pod krovomje bila 1983. pa se od tada mise i vjeronauci dre u crkvi. Bakrom je
pokrivena 1984., agradnja tornja po elaje 1987. godine.
Fra Gq~a je izgradio i cisternu (bazen za vodu) uz upnu ku u
1982./83. Ziva ograda oko upnog zemljita posa ena je od 1981. do
1983., a400 stabala mladog ljivikazasa enojeu prolje e 1984. godine.
U vrijeme upnikovanja fra Grge Vi1i a, smijenilo se podosta kapelana. Imenovani kapelan, akon fra Marko Juki ," nakon nekoliko mjeseci provedenih u Sivi, morao je zbog re enja na daljnji studij u Njema ku, gdje je i zare en 1979. U rujnu 1979. doao je fra Juro Ljubi i i sluio do srpnja 1982. Poslije Mlade mise (19.7.1981. na Plehanu) u Sivu
dolazi fra Mijo Nujie4 i ostaje do srpnja 1982. Njih su te godine zamijenili fra Mladen Ravnjak" i fra Franjo Rehlicki. Fra Mladen je otiao iz
Sive 1983., a doao je fra Anto Zraki kojije u Sivi ostao do studenog
iste godine. Fra Antu je zamjenio fra Jozo Kljajie6 i bio ovdje do
22.3.1985. Fra Franjo Rehlicki odlazi u travnju 1984., a u Sivu tada
dolazi po drugi put fra Mladen Peri (25.5.1984), a potomifra Ivo imi
(22.6.1984). Fra Mijo Dolan je te godine u lipnju premjeten u Kotor
33- Fra Marko Juki rodio se uirovi u, upa Ljubun i , 24.10.1951. Sve ane
zavjete poloioje u Sarajevu, 19.10.1977., bogoslovijuje zavrio u Sarajevu i Munsteru, gdje je zare en za sve enika 12.5.1979. godine. upni vikar bio je u Sivi, Dubravama, Rumbocima, itu, Ulicama i Vidoima, a upnik u ukli u,Jedno vrijeme je
proveo u Rumu kao koordinator humanitarne pomo i za Bosnu iz tih krajeva. Sada je
gvardijan u samostanu Gorica-Livno.
34- Fra Mijo Nuji rodio se u Vrhovima, upa Plehan 12.10.1952. godine, a zare en je za sve enika u Munsteru, 29.11.1980. godine. Bio je upni vikar u Gornjoj
Dubici i Sivi, a ondaje napustio nau redovni ku zajednicu i otiao u Njema ku.
35- Fra Mladen Ravnjak rodio se u Donjem Svilaju 15.6.1928. godine. Za sve enika je zare en u Sarajevu 29.6.1957. Bio je upnik u Bugojnu, Poto anima, Gornjoj
Dubici i Brekama, a upni vikar na P1ehanu, u Bogi evcima, Poto anima, Sivi ...
36- Fra Jozo Kljaji rodio se u ivinicama, upa Plehan, 6.3.1950. godine. Girnnazijuje zavrio u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Zare enje za sve enika 17.4.1977.
Bio je upni vikar u Tuzli, na Plehanu i u Sivi, odakle je napustio zajednicu i otiao u
starokatolike.
135

upa Siva

Varo za upnog vikara, a upnika fra Grgu zamjenjuje fra Leon Migi ,
8.8.1985.
73. Fra Leon Migi (1985.-1986.). Rodio se u Fojnici 23.11.1937., za
sve enika je zare en 2.5.1965., a ubijen je u Fojnici u samostanu od
muslimanskog vojnika 13.11.1993. godine.
"Radi bezizlaznog materijalnog stanja i donekle loeg raspoloenja u
ku i podnio je ostavku.,,37
74. Fra Ilija Matanovi (1986.-1991.). Rodio se u Donjem Svilaju
28.2.1942., zare enje za sve enika 29.6.1 971. godine. Pastoralno je djelovao kao kapelan u Poto anima, a kao upnik u Brekama, Sivi, Poto anima i pionici. Bioje i gvardijan na Plehanu (1983.-1985.). Sa Plehanaje fra Ilija doao u Sivu kao upni vikar u kolovozu 1985., anakon
nepunih godinu dana imenovan je upnikom.
U redovni koj ku i u Sivi 1986. godine bili su: Fra Ilija Matanovi ,
upnik; fra Mladen Peri , upni vikar; fra Ivo imi ," upni vikar, i fra
Anto Ivanovi ," mladomisnik, upni vikar. Sestre: s. Imelda Janji, s.
Radoslava Juri i i s. Kristina Svalina.
Dana 20.10.1987. god. fra Anto Ivanovi premjetenje iz Sive i postavljen za upnog vikara u Barlovce, a 23.10.1987. za upnog vikara u
Sivu dolazi fra Branko Malekinui .
Poseban doga aj u upi Siva 1988. godine bio je proslava mlade mise Nikole Komuanca u Blaevcima, 24. srpnja. Na ovo slavlje ekalo se
od proslave mlade mise fra Stanka Svaline davne 1959. godine. Kako
sada stvari stoje, na temelju zainteresiranosti siva ke mladei i djece za
duhovna zvanja, do sljede eg slavlja ekat e se jo i due. Daj Boe da
bude druk ije,
Ove godine obnovljen je toranj upne crkve, ura ena freska Golgote
u podru noj crkvi u Blaevcima (na zidu prezbiterija) od akademskom
slikara ure Sedera, u Omanjskoj se skupljaju prilozi za ponovno pokri37- Bosna Srebrena, svibanj-lipanj 1986.,br. 3., str. 104.; Kronika upeSiva sv.
1., str. 35.
38- Fra Ivo imi rodio se u Balegovcu (Novom Selu kod Odaka) 14.11.1954.
godine. Osnovnu kolu zavrio je u Novom Selu i Odaku, gimnaziju u Visokom, a
bogosloviju u Sarajevu, gdje je i zare en za sve enika, 29.6 1981. godine. Bio je upni
vikar u Ljubun i u, Brekama, Poto anima i u Sivi (1984.-199l.), a upnik je u
Poto anima od 1991. pa do svoje prerane i iznenadne smrti u izbjeglitvu u Slavonskom Brodu, 19.1.1993. godine.
39- Fra Anto Ivanovi rodio se u mjestu une, upa urkovac, 30.5.1959. godine.
Za sve enika je zare en u Sarajevu, 29.6.1986. godine i odmah je odre en u Sivu za
upnog vikara. Sadaje upnik u upi Oku ani u Hrvatskoj.
136

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

vanje njihove kapelice i unutarnje ure enje, a u Alibegovcima za drvenu


gra u stropa crkve.
Dana 1.7.1989. god. bilaje krizma u Sivi za 249 krizmanika, pa ihje
do tada trebalo dobro pripremiti. Od gra evinskih radova, u Alibegovcima je dovrena unutarnja i vanjska fasada crkve, postavljena drvena
gra a stropa te asfaltirana zaravan ispred crkve i dovedena voda u crkveno dvorite. Naime, asfaltirana je cesta kroz Alibegovce, od Kolnice
do crkve, i sagra en je drutveni dom. U Omanjskoj je crkva pokrivena
plastificiranim limom i okre ena iznutra te je i dvorite ogra en o betonskom ogradom. I u B1aevcima je ogra eno crkveno dvorite betonskom
ogradom i ura ena podloga za parkiralite.
Te godine uveden je i telefon u ve i dio sela ove upe, pa smo i mi
dobili svoj broj.
U 1990. godini ura eno je pro elje crkve, naime, novo ulazno stubite, iji krov nose est betonskih stupova. Pastoralna aktivnost je u uobi ajenom tijeku, ali politi ka situacija u Hrvatskoj i Sloveniji djeluje i na
gibanja prema viestrana kim izborima i kod naih vjernika. U tome ima
i pozitivnih i negativnih posljedica. Dobar dio ljudi (ve inom stariji)
oduevljeni su to su doivjeli slobodu koju su imali nekada, a drugi su
bili u velikom strahu to e se iz toga izroditi, iznena eni su doga ajima
na predizbornim skupovima. Opasno je bilo to su se ljudi, koji su se
odlu ili za razli ite stranke, po eli i u svakodnevnom ivotu ponaati
neprijateljski prema onima iz drugog tabora.
Neki su prestali i i nedjeljom na misu, jer su osjetili da i sve enici
simpatiziraju ta demokratska gibanja i pojedine stranke. No, sve se to
smirilo kad su proli viestrana ki izbori u Bosni. Normalno je bilo za
o ekivati, to se i dogodilo, da je stranka Hrvatske demokratske zajednice dobila najvie glasova svugdje gdje je ve insko hrvatsko i katoli ko
pu anstvo. Proslava boi nih i novogodinjih blagdana bila je veli anstvena, odvijala se u ozra ju slobode i demokracije."
U 1991. godini upu Sivu i njezine sve enike posjetio je generalni
vizitator fra Rajko Gelemanovi . Nakon toga, na kapitularnom kongresu
provincije, premjetaj sa upe Siva dobili su: fra Ilija Matanovi , fra Ivo
imi i fra Branko Malekinui ."
40- Kronika upe Siva sv. 1., str. 50.-51.
41- Fra Branko Malekinui rodio se u Proslapu, upa it-Rama, 20.6.1959.
godine. Sve ane zavjete poloio je 7.10.1984., a sve eni ki red primio 1.3.1986. godine. Od 1987. do 1991. bio je upni vikar u Sivi i odigrao vanu pastoralnu ulogu kod
naroda i mladih, skupa s fra Ivom imi em. Sada je upnik u upi Doljani kod Prozora.
137

upa Siva

75. Fra Ilija Pukari (1991.-1997.). Rodio se u 23.4.1953. u Tramonici, tuje zavrio i osnovnu kolu, gimnazijuje poha ao u Visokom,
a bogosloviju u Sarajevu (1973.-1980.) i Miinsteru (Njema ka), gdjeje
nastavio studij pastoralne bogoslovije. Bogosloviju je diplomirao u
Ljubljani 1981., a za sve enika je zare en 4. travnja 1981. u Miinsteru,
gdje je ostao raditi kao sve enik godinu dana u bolnici "Klemens Hospita1."
Vrativi se u Bosnu pastoralno je djelovao kao duhovni pomo nik u
upama ukli (kratko) i Tiina (1982.-1985.), samostanskije vikar na
Plehanu (1985.-1986.) i upnik u Poto anima (1986.-1991.). Godine
1991. postaje upnik u Sivi. Za vrijeme rata pokre e obnovu rada kola
na podru ju Usore, gdje predajejedno vrijeme njema ki, latinski i vjeronauk. Po zavretku rata podie i obnavlja poruene i ote ene crkvene
objekte (Siva,Alibegovci, Omanjska, B1aevci i Lon ari). Od 1994. do
1997. godine obnaa slubu definitora Bosne Srebrene, a 1997. postaje
upnik u Zenici (upa sv. Ilije), gdje mu je uskoro zbog teke bolesti
amputirana lijeva noga. 4. travnja 2003. godine umro je u bolnici u Zagrebu. Pokopanje u novom tolikom groblju.
Dana 26.5.199l. odrana je u upnoj crkvi u Sivi misa zadunica za
sve stradale, ubijene i nestale upljane u Drugom svjetskom ratu i poratnom vremenu. Crkvaje bila prepuna, a misno slavlje predvodio je dr. fra
Mile Babi . Ovuje misu prvi put izravno prenosio Radio Teanj. Za tu
zgodu napravljenje i veliki drveni kri, simbol stradanja i umiranja, koji
je po zavretku svete mise, u procesiji, uz molitvu za pokojne, odnesen i
postavljen u mjesnom groblju.
Posebno doga anje u upi Siva bilo je sve ano obiljeavanje 700.
obljetnice prisutnosti franjevaca na tlu Bosne i Hercegovine. Naime,
HKD "Napredak", podrunica Teanj i fratri upe Siva, sve ano su
obiljeili ovu obljetnicu, od 13. do 15. lipnja 1991. Proslava obljetnice
organizirana je ovako: Na patron upe u Sivi (13. lipnja) okupljena je
mini likovna kolonija naive u Sivi, u kojoj su sudjelovali doma i
umjetnici ovoga kraja, i to: Miroslav Brati , Drago Marelja, Hasan
Mehinovi i Mahmo Husibegovi . Spomenuti umjetnici darovali su
svoje radove HKD "Napredak." Uve er istoga dana odranje i koncert
duhovnih ansona ispred upne crkve. Koncert je odrao VIS "Alfa" iz
Novog eherakojegvodi fra Joso Oroli .
U Tenju je 14. lipnja u Domu kulture otvorena izloba "Blago franjeva kog samostana Plehan". Sve anost je otvorio predsjednik podrunice
Napretka Jozo Matoevi , a o samoj izlobi govorio je fra Ivo imi ,
upni vikar u Sivi.
138

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

Na dan 15. lipnja u vjeronau noj dvorani upnog ureda odrana je


povijesno-znanstvena tribina na temu: "Sedam stolje a franjevaca na tlu
Bosne 1291.-1991." Na tribini su sudjelovali: fra Marko Oroli stariji,
mr. Anto kegro, dr. Andrija Zirdum ( iji je rad, zbog njegove odsutnosti, pro itao fra Ivo imi ) te knjievnici eljko Ivankovi , Mile Stoji i An elko Vuleti .
Istoga dana u Sivi, u Domu mladih, u 20 sati, odigrana je i kazalina
predstava "Omer paa Latas" amaterskog kazalita "Stevo Petranovi "
iz Tenja, u reiji Rifata Kanti -Kike. Ovu predstavu je amatersko kazalite iz Tenja upravo i spremalo u povodu ove nae obljetnice, a sami su
glumci s ponosom isticali da su prvi u Europi koji su na svojim plakatima
za najavu predstave napisali: "700 godina bosansko-hercegova kih franjevaca!" Sa ovom predstavom bili su i na takmi enju amaterskih kazalita BiH u Bugojnu i dobili su dvije nagrade."
Sa fra Ilijom su stigli u Sivu pastoralni djelatnici, upni vikari, fra
Kazimir Rehlicki i fra Ivan Opa ak." Oni e preivjeti ratne strahote sa
svojim narodom, slaviti mise po podrumima i drugim sklonitima, krstiti, vjen avati i pokapati u trenucima zatija, nikad sigurni da ne e do i
granata sa srpskih poloaja i prekinuti tijek i njihovih ivota. U kronici
upe nije zapisan ni jedan redak. Vanije je bilo s narodom ivjeti i preivjeti, ostati i opstati na svojoj grudi, u svojoj ku i.
Od zna ajnijih doga aja u 1997. godini u kronici upe zabiljeen je
datum 14. travnja kadaje Sveti Otac papa Ivan Pavao II. pohodio Sarajevo, a iz usorskog kraja ilo je 16 autobusa punih vjernika, ne broje i
upljane koji su ili privatnim vozilima. Na dan Presvetog Trojstva, 25.
svibnja u upi Siva bilo je misno slavlje i prva pri est za 41 dijete, a iza
toga zajedni ka slatka zakuska. Dana 5. srpnja podijeljen je i sakrament
krizme za 91 krizmanika, a djelitelj je bio pomo ni biskup nae nadbiskupije dr. Pero Sudar.
Generalni vizitatornae Provincije pohodio je sve enike ove upe 17.
travnja 1997. godine. Provincijski kapitul trajao je od 1. do 5. srpnja, a
42- Kronika upe Siva sv. 1.,51-54.
43- Fra Ivan Opa ak rodio se u Vrelima, upa eravac, 27.5.1957. godine. Nakon
osnovne kole u Vrelima, zavrio je gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu.
Sve ane zavjete poloio je 3.10.1982, a sve eni ki red je primio 29.6.1983. godine.
Izvanredno je glazbeno nadaren, svira klavir, gitaru, tamburu, ben u, harmoniku, frulu,
violinu, komponira vlastite skladbe i izvodi klasi nu ali i modernu glazbu. Snimio je i
nekoliko kaseta izvornih i duhovnih pjesama. Bio je upni vikar u mnogim upama i
samostanima, a u Sivi od 1991. do 1997. godine. Sada je upni vikar u upi ikara kod
Tuzle.

139

upa Siva

provincijal je ponovno fra Petar An elovi . U upi Siva dolo je do


promjene pastoralnih radnika. 17. kolovoza fra Ilija Pukari odlazi u
Zenicu za upnika, a upu predaje fra Mladenu Jozi u, kome su dodijeljeni sljede i upni vikari: fra Franjo Rehlicki, fra Jurica Ljubi i , fra
Kazimir Rehlicki i fra Marko Anti .
76. Fra Mladen Jozi (1997.-2003.). Rodio se u Kora u 1.6.1962.
godine. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Sve ane zavjete poloio je 31.10.1987.,
a za sve enika je zare en 29.6.1988. godine. Bio je upni vikar u Brekama (1988.-1991.), a zatim samostanski vikar u Tuzli (1991.-1997.).
Kao upnik u Sivi, mlad i poletan, zapo et e sa svojim suradnicima pastoralni rad na duhovnom rastu i oporavku upe od ratnih duhovnih rana,
ali i na materijalnoj izgradnji crkvenih prostora i uljepavanju okolia
oko njih. O svojim dojmovima, razmiljanjima i aktivnostima fra Mladenje temeljito i opirno pisao i u kronici, tako daje on sam napisao vie
tijekom svog estogodinjeg mandata, nego svi ostali upnici.
Dana 11. oujka 1998. godine konstituirana je i proglaena op ina
Usora sa svojim granicama prema drugim op inama; za predsjednika
Op inskog vije a izabran je g. Anto Boni , a za na elnika op ine g.
Franjo Brati , dotadanji predsjednik Op inskog vije a.
Dana 26.3.1998. godine umro je u Sivi fra Franjo Rehlicki, dugogodinji ovdanji upnik, a sutradan je ispra en na rodni Plehan, gdje je
pokopan u mjesnom groblju.
Uskrs je te godine bio 12. travnja i upnik fra Mladen pie: "Moram
istaknuti, to se ti e posjete, da sam razo aran, naro ito na Veliki etvrtak i Veliki Petak. Drim da je tih dana naa crkva bila najslabije posje ena na cijelom svijetu. I sada, dok ovo piem, o ajan sam; zar moe biti
U skrsa, bez V. etvrtka i V. Petka?! ,,44
..
Dana 25. travnja 1999. godine na subrat fra Jurica Ljubi i slavio je
svoju "Zlatnu misu", tj. pedeset godina misnitva. Ova proslava uprili ena je na Plehanu (Markov dan) - na ruevinama franjeva kog samostana. Misno slavlje predvodio je uzoriti kardinal mons. Vinko Pulji , uz
asistenciju provincijala fra Petra An elovi a, kao i mnogobrojnih sve enika koncelebranata ... Ovo zajednitvo uprili eno je na riskantan i
dirljiv na in, uz nazo nost, po mojoj procjeni, od 500 do 600 ljudi. Dakle, sve je proteklo na najviem stupnju discipline, uz pjesmu, argiju, rakiju, ali dakako i uz molitvu."
4445-

140

Kronika upe Siva sv. 1., str. 78.


Kronika upe Siva sv. 1., str. 9l.-92.

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

Dana 1. srpnja 1999. godine u Sivuje doselio fra Stipo Rategorac,"


mladomisnik, koji e ovdje pastoralno djelovati.
Dana 30.7.2000. u Sivije preminuo fra Jurica Ljubi i , u 77. godini
ivota i u 52. godini misnitva. Rodio se u selu Vrhovi u upi Plehan
7.1.1924. godine. U novicijat je uao 14.7.1942., sve ane zavjete je poloio 12.8.1948., a sve eni ko re enje je imao 24.4.1949. godine. U
samostanu Plehan vrio je slubu upno~ isamostanskog vikara, a bio je
i gvardijan od 1985. do 1988. godine. Zupnik je bio u Gornjoj Dubici
gdje je sagradio upni stan, iu Svilaju gdje je podigao i novu crkvu i novi
upni stan. U upi Zovik bio je desetak godina upni vikar. Nekoliko
godina proveo je u Sivi kao upni vikar u dva navrata, da bi tu preao i u
vje nost, nakon gangrenalne bolesti i amputacije noge, te sr anog udara.
Bio je marljiv sve enik, portvovan, pedantan, drutven i ugodan. Pokopanje na Plehanu, nakon svete mise iispra aja iz Sive, 31. srpnja.
Dana 10. studenog (2000.), na dotadanji lan ove ku e fra Marko
Anti , po dekretu uprave nae Provincije, preselio se na novu dunost, u
nau upu Vare. Fra Marko je u ovoj upi djelovao od 1995., dakle preko pet godina, te je kao takav ostavio svojim ivotom idjelovanjem vrlo
lijep dojam, kako u ku i tako i u cijelojupi."
Dana 26. kolovoza 2001. godine stie pastoralno poja anje u upu
Siva, kada dolazi fra Velimir Zirdum, upni vikar. Fra. Velimir je ro en
u eravcu, 2.3.1935. godine, u novicijat je doao 14.7.1953, sve ane
zavjete poloio je 8.12.1957., a za sve enika je zare en 3.7.1960.
godine. Bio je upnik u Gornjoj Dubici, Fo i i Brekama, a upni vikar u
livanjskoj Biloj, eravcu, Sivi ... Ro eni mu je brat sve enik dr. fra
Andrija Zirdum i ro ena sestra . s. Veljka. Fra Velimir je u Sivi pastoralno djelovao do 2003. godine, zatim je tri godine proveo u Poto anima,
a od prole godine je upni vikar uKora u.
Godine 2002. upa Siva obiljeava i slavi 200 godina postojanja.
Naime, proglaena je slubeno upom 1802. Prigodom misnog slavlja
na dan svetog Ante Pustinjaka (17. sije nja) fra Marko Karamati predvodio je misno slavlje a zatim posvetio i blagoslovio jubilarnu zastavu za
200-tu obljetnicu nae upe, koju je izradila s. Laureata agalj, iz kon .

46- Fra Stipo Rategorac rodio se u Podmila ju, 1.12.1973. godine. Osnovnu
koluje zavrio u Podmila ju i Jajcu, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu;
zare en je za sve enika u Sarajevu 29.6.1999. godine. Kao m1adomisnik doao je u
Sivu i tu je pastoralno djelovao do 2003. godine. Sadaje upni vikar u Biha u.
47- Kronika upe Siva, svezak 1., str. 109. (Fra Marko se rodio u Gornjem Zoviku,
28.4.1969., u novicijat je uao 17.7.1988., a za sve enika je zare en u Kaknju,
29.6.1995. godine. Sadaje upniku upi Drijen a na Majevici).

141

upa Siva

gregacije . sestara "K eri Boje ljubavi" u Sarajeva. Tada je bilo i slub eno otvaranje. pros Iave. 48
Imaju i u vidu zna enje ove obljetnice, upnik je sa svojim suradnicima, franjevcima i asnim sestrama te uz kreativnu i idejnu pomo prof.
dr. fra Andrije Zirduma, pripremio obilan cjelogodinji plan i program
proslave. Glavni naglasak ovog programa je na povijesno-kulturnom te
vjerskom sadraju: tradicionalni malonogometni turnir u Sivi (30.4.2.5.), svibanjska pobonost, trinaestodnevnica sv. Anti (l.6.-13. 6.),
sveta misa i predavanja koja se tematski odnose na ovu obljetnicu i ovaj
kraj, izloba slika "Lackovi i prijatelji"- us orska naiva, ahovski turnir,
dje ji festival zabavne glazbe, skup izvorne glazbe, smotra folklora,
upne misije iduhovna obnova (11.-16. kolovoza) koje predvodi fraAndrija Zirdum, memorijalni malonogometni turnir na Svetog Roka
(16.8.), te znanstveni skup od 25. do 26. listopada (Prilog znanstvenika:
"upa Siva kroz povijest")."
77. Fra Petar Andrijani (2003.-) Rodio se u Vrbovcu, upa Poto ani,
6.9.1955. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Vrbovcu i Svilaju, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enikaje zare en 19.3.
1982. godine u Sarajevu. U Ljubljani je diplomirao bogosloviju i magistrirao katehetiku (tema: "Sadraji i metode ketahetskih djela Fra Augustina Mileti a"). Bio je upni vikar u Rami, Brekama, Fo i, Bugojnu i
Dubravama, aupniku Svilaj u (1991.-2003.) i u Sivi (2003.-).
Primopredaja upe bila je 21. kolovoza 2003. godine. Fra Mladen
Jozi preselio je za upnika u Breke, fra Stipo Rategorac je otiao za
samostanskog vikara u samostan u Jajce, a fra Kazimir Rehlicki ostao je
kao upni vikar u Sivi, Za upnog vikarajejo stigao fra Anto Zraki ," a
neto kasnije i fra Alen Kristi ," mladomisnik, koji e biti na ispomo i
48- Kronika upe Siva sv. II., str. 16.-17.
49- Kronika upe Siva sv. II., str. 31.-34.
50- Fra Anto Zraki rodio se u Vrbovcu, upa Poto ani, 17.1.1954. godine.
Osnovnu kolu zavrio je u Poto anima i Odaku, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju
u Sarajevu. Za sve enika je zare en 29.6.1981., godine, a pastoralno je djelovao kao
upni vikar u Novoj Biloj, Sivi (1983.), Plehanu, Bugojnu, Livnu i ukli u, a kao
upnik u Brestovskom, Gornjoj Dubici i Poto anima, odakle je doao u Sivu za
upnog vikara (2003.-).
51- Fra Alen Kristi rodio se u Vareu, 14.9.1977. godine, osnovnu kolu zavrio
je u Vareu i Lepenici, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enika je
zare en u Sarajevu, 29.6.2003. godine i kao mladomisnikje poslan za upnog vikara na
Plehanu, ali zbog pastoralnih potreba, odre en je i za upnog vikara u Sivi (2003.2004.). Uprava Provincije planira ga poslati na studij, ali je u jesen 2004. napustio
zajednicu.

142

Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a

samostanu Plehan, ali i upni vikar u Sivi te e dobiti predmet vjeronauka za srednjokolce u siva koj koli.
Uz redoviti pastoralni rad u sklopu upe sve enici su uklju eni i u
dranje vjeronauka u kolama: Siva, Alibegovci, Omanjska i Miljanovci. Punu satnicu vjeronauka u koli ima s. Jela Dubravac, koju je ovoga
ljeta na slubi zamijenila .s.Berhmana uri , rodom sa Plehana. Nakon
fra Alena vjeronauk za srednjokolce dri vjerou itelj Leon Zelenika iz
Zavidovi a. U Alibegovcima, ve jednu godinu, vjeronauk dri vjerou iteljica Karolina Neki iz ep a. Nesumnjivi pastoralni radnici u ovoj
upi su i asne sestre Antonija Rehlicki i Romana Valei , koje svojim
ivotom, radom i srda nim susretom sa upljanima, svjedo e svoje redovni ko poslanje.
.

143

Fra Anto Zraki

Duhovna zvanja upe Siva


Fra Anto Knezovi (1792. -1848.)
Rodio se u Sivi kod Tenja 12. oujka 1792. godine, ana krtenju je
dobio ime Ilija.' 9. rujna 1809. godine stupio je u novicijat i uzeo ime fra
Anto. Nakon godine novicijata i polaganja prvih redovni kih zavjeta poslanje na studij filozofije i bogoslovije u Ma arsku. Sa studija se vratio u
Bosnu 1815. godine. Mladu misu slavio je 25. velja e 1816. godine.
U Provincijije vrio razne slube na podru ju sutjekog samostana, a
najvie u Posavini. Kao mladomisnikje od 1816. do 1817. godine bio instruktorredovni ke mladei u Kraljevoj Sutjesci. Od 1817. do 1818. bio
je upnikov pomo nik u upi Podvu jak. Godine 1818. i 1819. bio je
upnik u Komuini.
upnik u Sivi je od 1820. do 1821., a u Podvu jaku od 1821. do
1824. godine. Od 1824. do 1825. upnik je u Garevu (kapelan muje fra
Mijo Samardi iz Zovika). Od 1826. godine do 1829. bio je magistar
novaka u Kraljevoj Sutjesci. Fra Anto je bio gvardijan i upnik u samostanu Kraljeva Sutjeska od 19. svibnja 1832. do 1834. godine. Nakon
togaje u samostanu kroni ar i upravitelj kole.
Dana 17. svibnja 1832. godine na Kapitulu Provincije u Sutjesci izabranje za definitora Provincije. Od 1838. do 1839. te od 1840. do 1843.
upnikje uTolisi.
U vrijeme Barii eve afere stao je na stranu biskupa, pa ga je on imenovao generalnim vikarom' do 1847. godine, tj. do Barii eva premjetaja u Hercegovinu. Fra Jako Balti koji je bio na strani Provincije u
svom godinjaku pie: "Knezovi , vikar biskupa Barii a, vladae
1- R. P. Antonius Knezovi , natus Sivae in districtu Teanj, an. 1792., die 12.
martii, in baptismo habuit nomen Elia. Indutus fuit die 9. septembris 1809. per R. P.
Stephanum Markovi def. act., ac finit anna probationis per eundem professus fuit. Et
anna 1810. misus fuit at studio in Hungariam, finitus studiis Philosophicis Theologicis
ferrne regresus ad propriam Patriam an: 1815.
2- Primam Misam celebravit die 25. februarii 1816. Anno, 1818-1819. fuit
Parochus in Komuina. Anno 1820. fuit Parochus Siva.

144

Duhovna zvanja upe Siva

samovoljno u Bosni k' o i biskup. Ni s kim zdogovora ne injae. Sve oce


u Dravi kano i druge najmanje drae i pogr ivae, nikakve granice u
svojoj vlasti i vladanju ne poznavae. Da se isti ne bude bojo vezira,
zad' o bi veliku muku fratrim. ,,3
Godine 1842. "gospodin pop Pooten u Bosni ostavi, vladae kao
subdelegat, obidve oblasti ponaae
Ali glas da e fra Marijan unji
biti biskup u Bosni njega uznemiri
Zatim ode u manastir Sutinski, gdi
biae dosti fratara stranke biskup ove, me u kojim na glasu fra Anto Knezovi . S ovim Pooten po ne zdogovore i vi a initi i u malo privmu list
Pooten, izvmu se protiv stranki Provinciae. Ovdi nastade krupna borba i
smutnja, gora nego s Barii em ...,,4
"Na 15. augusta 1843. g. iz Sutiske prid mrak pobie Knezovi fra
Anto, fra Tomo Sovi , fra Mijo Begac, fra Ivo Juri , fra Rafo osi , bisku pOVCl. ... "s
"1844. g. biskup Barii se izmiri sa fratrima provincijske struje i nastani se u Docu. On di dovede i svog vikara generalnog Knezovi a, svu
svoju kuriju ... ,,6
"Na 7. kolovoza 1846. zovnu vezir svog e imbau, doktora Franza,
komu naredi da pie fratrim da Knezovi a za stariinu svoga ne poznaju;
taka naredba da je dola mu iz Carigrada, koja novina fratre odve obradova. Ovdale sasvim upoznadoe da je se u Carigradu poso dobro za Dravu (Provinciju) okreno. Ali fra Anto Knezovi na 25. augusta proglasi
da muje iz Rima dola potvrda ter se s tim drae kano vikar generalni
Anno 1821-22-23- fuit Parochus in Subvu ijak, anna 1824-1825. fuit Parochus Garevii. Anno 1826-27-28-29. fuit Magisternoviciarurn et anna 1816-1817. instructor juvenum, et ob officium Magisteria Plus Provincio adgregatus fuit. Anno 1831-32-33.
gvardianus fuit hujus conventus. Anno 1832-33-34. Definitor Provinciae fuit, utpote
die 17. maj ii in Capitulo Sudinske celebrato electus 1832.
Anno 1838. et 1840.-41. fuit Parochus Tolisa. Anno 1844. electus fuit ab Episcopo
Raphaele Barii pro suo vicario generalis quia fuit insignis partium Episcopi defensor,
et Provinciae maximus exturpator, et loco fati Episcopi gubemavit tam populum, quam
Fratres usque ad an: 1847. ad finem. Tandem anna 1848. die 18. Aprilis Sudinska
mortuus an: aet: 56, reI. 39. Vir in stylo latinis, ac caligraphia singularis. (Miki , fra
Mato: Arkiva, sv. 1.,str. 400, br. 98.).
2- "U jesen 1843. godine biskup Barii se vrati iz Albanije (gdje je bio dvije
godine) u Hercegovinu, i za generalnog vikara u Bosni u ini fra Antu Knezovi a ...
Balti , fra Jako, Godinjak od doga aja i promine vremena u Bosni 175.4-1882., Sarajevo 1991.,str.l05.
3- Balti , Jako, Godinjak ... str. 130.
4- Ba\ti , Godinjak
str. 102.
5- Balti , Godinjak
str. 119.
6- Balti , Godinjak
str. 117.

145

upa Siva

opet, koji premda od svoje strogosti popu a mlogo; nije pritio surgunlukom (progonstvom, zato enjem) ko prije, niti ekskomunikacijama, nit
je nasr o na fratre. Odkud malo mirnija vrimena nastadoe fratrim ...,,7
"...Provikar apostolski o. p. fraAndria Kara i prie provinciala stie u
Bosnu; s ovim pristade vladanje Knezovi u, koji ode iz Doca u Sutinsku,
razboli se i ondi umre ... Umro je 18. aprila 1848. godine."
Fra Anto Kulaevi (1836. -1882.)
Rodio se u Popovi ima (tada upa Siva) 27.3.1836. godine. Krsno
mujeimeJozo.
Redovni ko obla enje imao je 25. rujna 1854. godine.' Prve redov'
ni ke zavjete poloio je 4. listopada 1855. godine, a sve ane zavjete
4.10.1857. godine. Sve eni ko re enje imao je 31. oujka 1860. godine.
Nakon togaje tri puta vrio slubu upnog vikara u upi Gornja Dubica
(1864.-1868., 1874. i 1879.-1880.).
upnikje u Gornjoj Dubici od 1875. do 1876.
Vikar samostana na Plehanuje od 1876. do 1878.
upnik u eravcu od 1878. do 1879.
Godine 1880. godine fra Lovro Grli , upnik iz Fo e pie provincijalu i preporu uje za upnika u Sivi fra Antu Kulaevi a, kojije tada bio
kapelan u Gornjoj Dubici.
Umro je u upi Popovi i, kao kapelan, 22. studenog 1882. godine u
46. godini ivota i 25. redovnitva.
Fra Martin (Franjo) agalj (1840. -1889.)
Fra Martin agalj ro enje u selu Alibegovci, 29. rujna 1840. godine.
Nakrtenjuje dobio ime Franjo. Nakon zavrene osnovne kole primljen
jeu franjeva ki samostan u Kraljevoj Sutjesci za kandidata franjeva kog
reda. U novicijat je stupio 4. listopada 1855. godine. Teoloke studije zavrioje u akovu, a za sve enikazare enje4. travnja 1863. godine. Kao
mladomisnik postavljen je za upnog vikara i ravnatelja kole u Tolisi .
(1863.-1867.).
789-

146

Balti , Godinjak ... str. 140.


Balti , Godinjak... str. 150.
Miki , fra Mato, Letopis IV, str. 387.

Duhovna zvanja upe Siva

Vrio je razne slube u naoj Provinciji, a u dva navrata bio je gvardijan na Plehanu: bio je prvi gvardijan tek osnovanog samostana, od
1875. do 1878., a drugi put od 1885. do 1888. godine. U rodnoj upi Siva bio je upnik od 1867. do 1875. godine. Izme u dvaju gvardijanstava
na Plehanu, bio je upnik u Gornjoj Dubici od 1878. do 1885. godine. U
eravcu je upnik od 1888. do smrti.
Umro je 24. sije nja 1889. godine od upale mozga, jo razmjerno
mlad i sposoban za rad. Pokopan je u groblju na Plehanu i nadgrobni
spomenik muje u sreditu groblja, ane uz put gdje su pokopani svi ostali
fratri.
Nekrologij franjeva kog samostan na Plehanu biljei o njemu sljede e: "... obiit cum magna jactura hujus Conventus, quem e cunabulis
exurgentem rara largitate et beneficiis quoad vixit fovebat ornnemque
ferme substantiam in bonum ejusdem Conventus insumpsit."
Tadanji plehanski gvardijan fra Mijo Mati stariji pie Provincijalatu, javljaju i nenadanu smrt fra Martina, "da e ga kroz godine i godine
ova op ina oplakivati, jer je zadobila veliki udarac nad njegovim gubitkom. Koliko je ljubio i koristio ovoj malenoj op ini (redovni koj zajednici) svjedokom su heroi na djela njegova".
I samostan i crkvu opskrbio je potrebnim namjetajem i ruhom, a kao
upnik u Dubici od svoje ute evine nabavio je za samostansku crkvu
dva velika zvona. Kao upnik u Sivi podigao j e upnu ku u i crkvicu."
Vijest o fra Martinovoj smrti donio je i Glasnikjugoslavenskih franjevaca."
Fra Josip Dobroslav Boi , nakon fra Martinove smrti pie: "Evo, primivi svetootajstva posljednja nae svete vjere, u potpunoj svijesti, u
naru ju nas trojice bra e i otaca: fra Ante agelja, fra Franje Nikoli a i
mene fra Bone Boi a, umro je od upale modana, koja je nadola od
crvenog vjetra ili po lije nikovu "rothlaufa" i to u11 sati i 45 minuta pred
pono na 24. sije nja 1889. godine.
Ako je i iji ivot bio pun trnja i krieva, to je bio pokojnog upnika od
eravca, fra Martina agelja; ako je itko ljubio mlade i u nevoljiju dok
lO- Zirdum, fra Vjekoslav, Plehan i okolica (Prigodom lOO-godinjice upe na
Plehanu), Sarajevo 1957., str. 72-73.
11- Glasnikjugoslavenskih franjevaca, Sarajevo 1889., velja a, str. 38.-39. Ovdje
je naveden dan smrti 25. sije nja 1889., "nakon to je provi en svetootajstvima umiru ih. " Dopis o njegovoj smrti je stigao je iz eravca, gdje je fra Martin umro: "Gdje je
god bio upnikom, lijepih je uspomena ostavio, kao to i u ovoj upi im je doao,
po eo se bio svojski starati, da sagradi crkvu, to bi i u inio bio dojdu eg ljeta, da ga
neumolna smrt ne pokosi. Bog mu dao slavu vje nu."

147

upa Siva

dobije komad kruha u ruke potpomagao, to je bio fra Martin agelj;ako


je itko imao u puku dobar glas, to ga je punim pravom uivao fra Martin
agelj. On je upravo bio ono u nj ekadanj oj usorskoj banovini to je jo
knjievnik fra Martin Nedi u tuzlanskim stranama, to je bio u Sutjesci
fra Bla Josi i Marijanovi , to je u Gu oj Gori i Livnu bio unji , a
Barii i Bakula u cijeloj Hercegovini, to je bio agelj fra Martin feni pti i u Plehanu. anje bio onaj, kojega zahvalna mlade ne e zaboraviti
dokje ima. Bog mu preplemenitu duu pomilovao.?"
Fra Josip Dobroslav Boi u Glasu Hercegovca opisuje fra Martinov
pokop:
"Al budu i se on imao - po elji svih ovo stranih otaca - sahraniti na
plehanskom groblju, tik samog samostana Plehan, koga je pokojnik volio kao zjenicu oka svoga, to nisam mogao u vjekopisu ni rije i zabiljeiti o njegovom sjajnom pokopu. Drugi dan iza nemile smrti, tj. na 25.
sije nja 1889. godine, doao je ovamo (u eravac) sPlehana v. o. fra Mihovil Mati gvardijan, i exdefinitor v. o. fra Lovro Grli , da pokojnog
doprate do hladnoga groba.
Staviv ga u prekrasni mrtva ki lijes, imali smo ga pronijeti kroz varo
Derventu. Za uv za oto derventski upnik v. o. fra Tadija Mili i i u itelj
vjere v. o. fra Jakov Boi , umolie nas da pokojnikovo tijelo zadnji put
uvratimo u tamonju crkvu: da mu i tu er opjevamo sve ano opijelo. U 5
sati nave er, do ekali su nas re eni oci na vratima crkve, obu eni u alosno mrtva ko crkveno odijelo i to sa mjesnim milosrdnim sestrama i
kolskom mladei obojega spola, te punom crkvom ostaloga pobonoga
puka.
U 5 sati i 45 minuta krenuli smo na trojim kolima u Plehan. Tamo su
nas, po obi aju, pred crkvom do ekala sva mjesna bra a i oci sa upnikom iz Fo e v. o. fra Stjepanom i kom i to uz alosno zvonjenje mjesnih zvona. Na 26. sije nja bilo nas je samih misnika 16, koji smo rekli po
jednu sv. misu za duu pokojnikovu, a u deset sati istoga dana, iza obi nih molitava za pokojne, uz sveop e saaljenje, predali smo ga majci
zemlji na vje ni po inak. Ona mu do sudnjega dana laka bila! Dobroslav
Boi .':"

123-4.
13-

148

Boi , fra Josip-Dobroslav: Novi prijatelj Bosne, svezak III, u Senju 1894., str.
Glas Hercegovca, br. 5.11889.

Duhovna zvanja upe Siva

Fra Anto agalj(1853. -1921.J


Rodio se u Alibegovcima (selu sivake upe) dana 21.10.1853. godine od oca Ilije i majke An e ro . Petrovi . Na krtenju je dobio ime
Franjo. Redovni ko obla enje imao je 28.10.1868. godine. Za sve enika
je zare en 10. lipnja 1876. godine. Pastoralno je djelovao na sljede im
upama:
1876.1877. upni vikar u Fo i.
1877.1879. u itelj mladei na Plehanu i upni vikar.
1879.1882. samostanski vikar na Plehanu.
1882.1885. biojeupnikuSvilaju.
1885.1889. upnik u eravcu.
1889.1891. upnik uKora u.
1891.1892. upniku Fo i.
1892.1894. bio je gvardijan na Plehanu.
1894.1896. drugi put je upniku Svilaju.

L~~_'.:L~~~~:::.:a:J~&~

Fra Anto agalj


149

upa Siva

1896.1899.
1899.1901.
1901.1903.
1903.1904.

bio je dekan i upnik u Derventi.


upnik u Sivi.
upnik u eravcu, drugi put.
upniku Fo i, drugi put.

1904.1907. ponovno je gvardijan na Plehanu.


1907.1915. upnik u Svilaju, tre i put.
1915.1920. upnikjeu Gornjoj Dubici.
1920 .1921. (do smrti) proveo je na Plehanu u samostanu.
Umro je na Plehanu 5. kolovoza 1921. godine od modanog udara, u
68. godini ivota.

Fra Alojzije (Mato) Kulaevi (1861. -1897.)


Fra Alojzije se rodio u Sivi 30.10.1861., a krtenje 31.10.1861. godine. Krsno mu je ime bilo Mato. Roditelji su mu Nikola i Ana ro ena
, krsnoga
Niki iz Sive, a krstio ga je tadanji upnik fra Petar a i Za
kuma imao je Jozu osi a iz Sive.
Obukao je haljinu svetoga Franje 8. kolovoza 1877. godine. Sve ane
zavjete poloio je u Gu oj Gori 17.5.1883. Mladu misuje slavio 7. lipnja
1884. godine. Jo 24. travnja 1884. godine provincijal je pisao u Rim da
se redi fra Alojzije Kulaevi za sve enika, ali nije stigla dispenza zato
to nije imao dovoljno godina, pa moli nadbiskupa Stadlera da ga zaredi i
postavi na slubu u Sarajevu." 12. lipnja iste godine vrhbosanski nadbiskup Stadler pie provincijalu da se novomisnik fra Alojzije Kulaevi
imenuje duhovnim pomo nikom u Sarajevu i da mu se ovdje prilae i
nadlenost." 21. studenog te (1884.) godine nadbiskup pie novi dopis
provincijalu i, me u ostalim, kae:
"Pre astni Ot e! Ovim mi je ast izjaviti Pre asnosti Vaoj da nisam
tomu protivan da o. Alojzije Kulaevi u Sarajevu kano kapelan i kateheta na pu koj koli zamijeni o. Bonu Oroli a, premda moram ovdje
izjaviti da se je o. Alojz Kulaevi vladao kako dolikuje sve eni kom
zvanju, te ne bi mogao navesti nita njemu protivna, no slabo njegovo
zdravlje prie i ga doista, da ovdje dalje ostane ...,,16

141516-

150

Provincijski arhiv u Sarajevu, Plehan I, str. 120.


Provincijski arhiv u Sarajevu, Plehan I, str. 419, br. 511.
Arhiv Provincije u Sarajevu, Plehan 1., str. 425, br. 1001.

Duhovna zvanja upe Siva

Od 1886. do 1889. godine predavao je u Franjeva koj gimnaziji uGu oj Gori: hrvatski, zemljopis, krasopis i zoologiju. Fra An eo Franji ,
odgajatelj bogoslova u Gu oj Gori, pie da odlazi na kolovanje na due
vrijeme te daje naao zamjenika za vo enje drutva "Prijatelji sv. Dje inj stva Isusova", a taj je revni u itelj u naem odgajalitu u Gu oj Gori
vl . o. Alojzije Kulaevi ."
Godine 1889. premjetenje za u itelja klerika na Plehan.
upnikjeueravcuod
1892. do 1895. godine.
upnik u Svilaju je od 1896. do 1897. godine.
20. velja e 1897. godine umro je u Svilaj u svilajski upnik fra Alojzije Kulaevi i pokopanje u groblju "Visi " u Donjem Svilaju.
Jo i sada u tom groblju, nad mjestom gdje je pokopan, stoji starinski
nadgrobni spomenik s itljivim natpisom.

Fra Stanko Svalina (1933. -2007.)


Fra Stanko se rodio u selu Siva 7. lipnja 1933. godine od oca Joze i
majke Ivke ro ene Puelja. Krsno mu je ime Juro. "Obitelj se upravo te
godine preselila iz sela Alibegovci u selo Siva u istoimenoj upi. Bio je
etvrto dijete u obitelji i ujedno prvo koje se rodilo u Sivi. Poslije njega
obitelj je dobila jo estoro djece - ukupno desetoro. U predratnim godinama obitelj je bila vrlo siromana, ali su otac i majka ipak odlu ili da ga
poalju u kolu. I krenuo je - prvi od svoje bra e i sestara - u etverogodinju kolu u Omanjsku. U iteljica je, me utim, vidjela da je dijete
toliko nadareno, te mu je omogu ila da u toj prvoj godini zavri tri razreda. U etvrti je iao u Teanjku, a potom ga je otac upisao u Franjeva ku klasi nu gimnaziju u Visokom. Stanko je i osam razreda gimnazije zavrio s dobrim ocjenama. ,,18
U novicijat je stupio 14. srpnja 1952., sve ane zavjete poloio je 16.
srpnja 1956., ared sub akonata 14.12.1958. godine. Sve eni ko re enje
imao je 26. srpnja 1959. po rukama Vrhbosanskog nadbiskupa dr. Marka
Alaupovi a, a mladu misu slavi 16. kolovoza 1959. godine.
Kao mladomisnik bio je u Kraljevoj Sutjesci upni vikar (1959.1964.), poslije toga upni vikar u Gu oj Gori (1964.-1966.), u Gornjem
Vakufu (1966.-1970.), naPlehanu (1970. 1991) gdjeje bio i organista.
17- Glasnik bosanskih i hercegova kih franjevaca, Sarajevo 1888., br. 3, God.
U, str. 58.
18- Plehanski glasnik, God. VI. broj 17, sije anj 2007., str. 4-5.
151

upa Siva

Kada se 1992. godine trebalo povla iti sa Plehana fra Stanko je otiao
u Sloveniju kod fra Miroslava Batarila, potom jesam otiao u Austriju.
Tijekom rata (1992.-1996.) bio je u Austriji (Graz) u jednom izbjegli kom centru ne ele i imati kontakta ni s Provincijom, ni s rodbinom. Iza
rata stigao je u Slavonski Brod gdje je iznajmio skroman stan i , kiriju
mu pla a provincijska uprava, a on sam ne eli do i u zajednicu. Ipak, na
nagovor bra e franjevaca, ve naruena zdravlja, u sije nju 2006. dolazi
naPlehan i tu ostaje sve do svoje smrti, 16.1.2007. godine. Pokopanje na
plehanskom groblju 19. sije nja 2007.
Ro ena muje sestra asna sestra Kristina Svalina, lanica kolskih
sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije.

Mlada misa fra Stanka Svaline, 16.8.1959.

.s. M. Kristina (Rua) Svalina (1935.)


Rodila se u Sivi 18.8.1935. godine od oca Joze i majke Ivke ro . Puelja. Krsno ime joj je Rua. Stupila je u Kongregaciju kolskih sestara
franjevki Bosansko-hrvatske provincije. Sve ane zavjete poloila je 23.
kolovoza 1956. godine.
Radila je u mnogim naim upama po Bosni, a u nekoliko navrata u
Visokom, gdje je kuhala, radila u vrtu i bila sakristanka. Sada je kuharica
u naem samostanu Su uraj na otoku Hvaru.

152

Duhovna zvanja upe Siva

Vl . Nikola Komuanac (1956. )


Rodio se u Vrelima, upa Siva, 26.2.1956. godine od oca Mate i majke Marte ro . Joski . Bogosloviju je studirao u Rijeci. Za sve enika je
zare en29.6.1988. godine. Mladu misu proslavio je u Blaevcima (podrunicaupe Siva) 24.7.1988. godine.
Vl . Nikola sada je upnik u upi svetogAnte Padovanskog u Krasnom na Velebitu, u Gospi ko-senjskoj biskupiji, gdje je i poznato Marijino svetite Gospe od Krasna. To je rodno mjesto prvog rije kog nadbiskupa mons. Ivana Dev i a. U reportai pod naslovom "Izrastao pod
okriljem Gospe od Krasna" prikazana je upa Krasno, kao i obitelj Dev i u kojoj je ponikao sadanji rije ki nadbiskup. Novinar Glasa Koncila
Vlado utura pie kako je upnik Komuanac preporodio Krasno. Pokazuju i svetite i infrastrukturu izgra enu u posljednje vrijeme, upnik
Nikola Komuanac svjedo i:
"Da nije bilo pokojnog nadbiskupa Antuna Tamaruta i mons. Ivana
Dev i a, od ovoga najvjerojatnije ne bi nita bilo. Ja sam u tim ljudima
imao uvijek potporu od kad sam doao na ovu upu. Mons. Dev i je bio
vrlo utjecajan kao profesor na bogosloviji i on mi je uz pokojnog nadbiskupa Tamaruta ulijevao optimizam za rad. To je svetite nekad davno
bilo najja e u Hrvatskoj. Tu su ljudi dolazili pjeice iz Istre, Zadra, iz
Bosne i drugih hrvatskih mjesta. Zato isti ern posebnu potporu mons.
Dev i a? To je estita i plemenita osoba koji ljude prihva a s ljubavlju.
On je mene i primio na bogosloviju kao rektor. To je bila prava Boja
providnost. Mislim da bih teko ostao da nije bilo njega. Mons. Dev i
ima stanovitu irinu kakva prili i pravom sve eniku, a sada nadbiskupu.
Nikada ne gleda ovjeka parcijalno nego u cjelini. I kao takvoga ga prihva a. ovjeka prihva a kao osobu. Ne sudi i ne osu uje nego prihva a
ljude, u emu je posebna njegova veli ina. Uvjeren sam da je njegova zasluga to rije ka nadbiskupija ima toliko sve enika. Kao rektor znao je
preutjeti kadje trebalo, bolje re eno ne vidjeti sve i ne uti svata. I sada, kad gledam njegov odabir za nadbiskupa rije koga, mogu re i da je
to jo jedna potvrda djelovanja Duha Svetoga i Bojeg prsta", svjedo i
upnik Komuanac.
"U svoju rodnu upu esto je dolazio, a kad bi preko ljeta doao na
dopust, vrijeme je provodio u svetitu Majke Boje od Krasna, predrnole i po nekoliko tjedana krunicu i slue i druga bogosluja. anje skroman, pa iako je sveu ilini profesor, nikad nije isticao svoje titule i poloaje, nego je skromno radio i sluio bratu ovjeku. Uz to mons. Dev i

153

upa Siva

je velik radnik", isti e upnik Komuanac, koji je dao velik doprinos


razvoju mjesta. Od njegova dolaska u upu Krasno, napravljeni su putovi, obnovljeno je svetite, razvijen je seoski turizam po kojem se malo
koje selo u Hrvatskoj moe pohvaliti. U sve te izgradnje i razvoj mjesta u
posljednje vrijeme utroeno je vie milijuna njema kih maraka. Prema
upnikovim rije ima, to je jedino selo uEuropi u kojemu nema nezaposlenih; tovie, iz okolnih mjesta dolaze ljudi raditi u pilani i u drugim
obrtima koji se nalaze u selu, o emu sam upnik Komuanac kae:
"Blagodatima prirode kojima je Bog podario ovu upu malo ih se u
nas moe podi iti. To nije samo nae hrvatsko dobro, nego europsko i
svjetsko, i tako treba gledati, paziti i tititi te darove."
upnik zaklju uje: "Kad bismo kvalitetno iskoristili sve duhovne,
intelektualne i prirodne kapacitete, puno bi nam druk ije izgledala Hrvatska. Bilo bi vie u njoj sklada, mira i ljubavi. Dovoljno je spomenuti
da samo Krasno ima oko 1700 vrsta cvije a ljeti, oko 100 vrsta ptica, oko
400 medvjeda. To je carstvo flore i faune ne na razini Hrvatske nego svijeta, samo ga treba znati ispravno plasirati, stvoriti pravi sadraj duhovni, kulturni, rekreacijski, planinarski isli no. Danas to ljudima treba, atu
ga mogu ina i.?"
Vl . Nikola je ve do sada pomagao da se oporavi, materijalno i duhovno, podrunica Kri B1aevci, a u izgradnji kapelice na Bobarama,
obe ao je tako er svesrdnu pomo . Imao je i misno slavlje na svetkovinu
sv. Kria u Blaevcima 14. rujna 2006. godine.

19-

154

Glas Koncila, broj 50., 10. prosinca 2000., str. 12.

Fra Petar Andrijani

Kronoloki pregled vanijih


gra evinskih radova u upi Siva

napravljena nova upna ku a sa 4 sobice umjesto stare


poruene.
sagra ena stara upna crkva i ku a na nepoznatoj
1870.
lokaciji.
1911.
sagra ena crkva i upna ku a na dananjoj lokaciji.
1929-1934. gradnja sadanje upne crkve.
izgra en toranj upne crkve.
1934.
1944. (25.3) izgorio upni stan.
1945.
obnovljen izgorjeli upni stan.
zasa eni borovi oko upne crkve (100 sadnica).
1965.
izgra ena sadanja stara ku a, a sruena biva.
1966.
iskopan bunar u upnom dvoritu.
1967.
uvedena elektri na rasvjeta u Sivi.
1968.
gradnja magistralnog puta Doboj- Tesli do Jelaha, te
1969.
puta Teanjka-Siva.
izgra ene podrune crkve u Blaevcima i Omanj skoj.
1973.
zapo eta gradnja nove upne ku e.
1979.
izgra ena podruna crkva u Alibegovcima, te kapelica
1982.
sv. Vida u Neta i.
1982/83.
izgra en bazen (rezervoar) za vodu u upnoj ku i, te
dvije garae.
1986.
uvedeno centralno grijanje u upnu ku u.
1986. (24.9) uselj eno u novu upnu ku u.
1986.
zapo eto ure enje upne dvorane u prizemlju nove
upne ku e.
1987.
izgra en toranj crkve uAlibegovcima.
1988.
upna crkva pokrivena limom, toranj obnovljen
ura en gromobran.

1837.

155

upa Siva

ura ena vanjska i nutarnja fasada(strop) u crkvi uAlibegovcima.


u Omanjskoj crkva pokrivena limom, okre ena i
1989.
ogra eno dvorite.
upni ured dobio telefon.
1989.
u upnoj crkvi ura eno pro elj e sa ulaznim stubitem.
1990.
stavljena sep fasada na upnu crkvu i crkvu u Blaev1991.
cima,
krov upne crkve pogo en sa tri granate, temelj sa
1992-1993
etiri, a temelj tornja sajednim projektilom.
granatama teko ote ena crkva u Alibegovcima, a to1993.
ranj sruen.
teko ote ena (gotovo poruena) crkva u Blaevcima.
1993.
1995-1997. napravljena kapela na groblju Komin.
obnova upne crkve od posljedice rata.
1997-1999
ponovno izgra en toranj crkve u Alibegovcima
1997.
postavljeno zvono teine 200 kg.
1997-1998. obnovljena u ratu ote ena crkva u Omanjskoj sa
kapelicom sv. Jelene Kriarice iz 1931. godine.
ura ene 22 klupe u upnoj crkvi, te menza (oltar).
1998.
zavrena vanjska i unutarnja obnova crkve u Alibe1998.
govcima.
zavrena vanjska i unutarnja obnova crkve u Blaev1998.
cima,
1998. (27.07) puten gradski vodovod, donacija USAID-a.
1998. (13.11) zavreni radovi na gospodarskim objektima i garaama.
1999.(24.04) elektrificirana i izvana osvijet1jena crkva u Alibegovcima,
1999. (26.8) ura eni radovi na vanjskoj fasadi upne crkve.
2000. (14.9) blagoslovljen veliki kri ispred crkve u Blaevcima.
2000. (8.12) asvaltiranje pristupni put upnoj crkvi, te dio dvorita.
2001.
ura ene klupe u crkvi uAlibegovcima.
2001.
postavljenje Put kria u crkvi u Blaevcima.
2001. (10.05)postavljena i priklju ena vanjska rasvjeta u crkvi u
Omanjskoj.
2001. (22.05) obnovljena (proirena) kancelarija upnog ureda.
2001. (8.10) zavreni radovi na ure enju crkvenog dvorita i stepenita upne crkve.

1989.

156

Kronoloki pregled vanijih gra evinskih radova u upi Siva

2001. (O 1.11) instaliran razglas u crkvi u Omanjskoj.


2001. (04.11) ura ena betonska ograda u grobljuAlibegovci.
2002. (02.05) ura ena betonska ograda oko crkve u Blaevcima.
2002. (15.04) obloeno stepeniteulaza u crkvu uOmanjskoj.
2002. (17.05)popravljen limeni krovna upnoj crkvi.
2002. (24.05) postavljeni rasvjetni stupovi oko upne crkve.
2002. (1ipanj)ura ena vanjska bina ispred upne crkve.
2002 (12.06) putena vanjska rasvj eta oko upne crkve.
2003.
napravljena blagoslovna kapelica u Srednjoj Omanjskoj.
udareni temelji kapelice u Jele ima.
2004.
elektificirana zvona upne crkve i postavljeni toranjski
satovi.
elektificirana zvona crkva u Blaevcima, Alibegovcima i kapeli Komin.
izmijenjeni prozori na katu nove upne ku e, te prozori
stare ku e.
2004.(24.07) ciklona otkrila kompletan bakarni krov crkve u Alibegovcima, kojije odmah saniran i zamijenjen novim.
2005.
pokriven unutarnji kvadrat nove upne ku e.
zamijenjena stolarija na upnoj crkvi, ura ena nova rasvjeta, te unutranjost crkve okre ena.
ura ena nova kotlovnica, centralni bojler irenovirano
grijanje u upnoj ku i.
nabavljeno novo zvona od 320 kg., te isto elektificirano
u crkvi u Omanjskoj.
2006.
ure eno prizemlje (muzej, knjinica i plenarna dvorana) u prizemlju upne ku e.
obnovljen stari oltar sa svim kipovima u upnoj crkvi.
2006. (22.10) na groblju Bobare blagoslovljen temelj nove kapele i
mrtva nice.
2007.
dogra ena sakristija crkve u Omanjskoj.
instaliran novi razglasni sustav u upnoj crkvi.
nova upna ku a pokrivena plastificiranim limom.
izgra en novi tabernakul za upnu crkvu.

157

Augustin Mandi , Ilija Ivki

Stradanja Hrvata upe Siva u


Drugom svjetskom ratu 1941. -1945.
Dr. Ante Star evi , otac domovine, kae: "Tko ne zna svoju prolost,
slijepo ide u budu nost." Hrvatski narod esto je u svojoj povijesti
zanemarivao svoju prolost te zbog toga pla ao veliki danak. Povijest
Hrvata esto su pisali drugi pa nije ni udo to je naa, ne tako daleka,
povijest puna neto nosti, tendencioznosti i krivotvorina. Za sve je neda e na ovim prostorima uvijek, pa i sada, optuen hrvatski narod. Zbog
toga je, radi lake ocjene, teine i dubine tragedije, stradanja, patnji i genocida koji je izvren nad Hrvatima krajem Drugog svjetskog rata i pora a, potrebno ista i samo neke injenice koje govore o stanju u dravi
SHS koja je neosporno bila tamnica hrvatskog naroda, u kojoj su se zametnule sve klice zla koje e zadesiti na narod.
Nakon duge, dobro osmiljene, dobro vo ene, okrutne i zvjerske germanizacije i ma arizacije, Hrvati se nakon svih natezanja i peripetija
1918. godineudruuju u dravu SHS. Ujedinjenjem nastaje drava monstrum, koja Hrvatima ne donosi nita bolji ivot ve , naprotiv, velikosrpsku hegemoniju u svim segmentima ivljenja, te teror kojije u pojedinim fazama postojanja drave ve i od terora Be a i Pete.
Ujedinjenje koje je izvreno protivno duhu samoodre enja naroda,
jer je hrvatski narod tada u ogromnoj ve ini bio za daljnji opstanak Drave Hrvatske i protivan unitarnoj i centralisti koj dravi, kakva je stvorena 1. prosinca 1918. godine. To ujedinjenje nije odobrio Hrvatski sabor niti gaje prihvatio hrvatski narod.
Stjepan Radi , veliki vo a HSS, na sjednici Izvrnog odbora Narodnog
vije a odrao je zna ajan govor, u kojem je u ime hrvatskog naroda, napose seljaka, rekao da se ne moe prije i preko tisu u i vie godina hrvatske povijesti i dravnosti. Radi je tada rekao i ovo: "Mi Hrvati ne emo
druge dravne uredbe nego Saveznu federativnu Republiku u kojoj e Hrvatska o uvati tisu godinju dravnost, narodnu i kulturnu samobitnost. "
U novoj dravi Srbi su mogli sprovesti velikosrpsku hegemoniju i ne uven teror jer su bili broj ano najve i, imali su dinastiju Kara or evi a,
158

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

vojsku, dravni ustroj te srpsku Pravoslavnu crkvu koja je bila, ina e,


kroz svu povijest dravotvorna. Srpsko politi ko vodstvo, koje je potjecalo ve im dijelom iz vlako- arijskih-cincarskih krugova, htjelo se
preko no i obogatiti na ra un drave i pre anskih bogatijih krajeva. Samo zamjenom krune u dinarutvr enje nerealan odnos tako da su oni koji
su imali krune bili znatno ote eni.
Agrarnom reformom oduzeta je zemlja svima koji su imali preko 50
hektara te podijeljena preko 90% Srbima, takozvanim "solunskim dragovoljcima". Oduzeta je zemlja katoli kim biskupijama, samostanima i
upama i dana Srbima. Seljacima Hrvatima iz pasivnih i krevnih krajeva Hercegovine, Dalmacije i zapadne Bosne nije dodijeljeno zemljite
za unutarnju kolonizaciju,jer nisu bili "solunci". Samo 666 milijuna zlatnih maraka koje je Njema ka platila kao ratnu odtetu utroeno je u raznim investicijama u Srbiji.
Koliko je drava bila i drava Hrvata govori i podatak da su tek 1939.
godine dva Hrvata postali generali voj ske.
Drava SHS u svim segmentima rada i ivljenja osigurala je totalnu
hegemoniju Srba. U dravi teror, a posebice su ga provodili Srbi andari.
Vrhunac cinizma i drskosti pokazuje primjer kada je jedna hrvatska obitelj morala platiti metke kojim su srpski andari ustrijelili oca obitelji, ija
je pogrjeka bila u tome to nije pravilno stavio potansku marku. Stjepan
Radi imao je genijainu sposobnost osjetiti bilo hrvatske narodne due, te
je svojim radom podnio najve i teret u borbi protiv strane diktature koja
je vladala u zemlji. Radi u travnju 1923. godine veli: "Nikad vie ne e se
na i ovjek u naim redovima, koji e re i da smo Mi i Srbi jedan narod."
Krvnik i njegova rtva nisu jedno. U svim izborima koji su odravani u
dravi SHS narod naeg kraja glasovao je za listu HSS.
Vrhunac velikosrpskog nasilja nad Hrvatima bilo je ubojstvo vo e
hrvatskog naroda u skuptini u Beogradu. Za vrijeme rasprave 20. lipnja
1928. godine, po prethodnom dogovoru s dvorskim krugovima u beogradskoj skuptini, revolverskim hicima radikalski zastupnik Punia Ra i ubio je Pavla Radi a i uru Basari eka a smrtno ranio Stjepana Radi a, Ivana Pernara i Ivana Gran u. Nakon ubojstva u beogradskoj skuptini, a posebice nakon smrti Stjepana Radi a (8. kolovoza 1928. godine), me u Hrvatima je zavladalo ogor enje. Velik broj Hrvata bio je za to
da se na silu odgovori silom. Za novog predsjednika HSS izabranje 13.
kolovoza 1928. godine dr. Vlatko Ma ek, hladan i miroljubiv ovjek.
Ma ek je htio da dravna zajednica i dalje ostane, ali da se pravedno
preuredi, tako da hrvatska drava bude u svemu ravnopravna sa srpskom
dravom.
159

upa Siva

Nositelji srpske mo i i nadmo i na elu s kraljem Aleksandrom to


nisu htjeli prihvatiti ni pod koju cijenu. Kralj Aleksandar odlu i po i u
Francusku traiti savjet i pomo kako rijeiti hrvatsko pitanje, jer se
bojao za budu nost drave. Me utim, na tom putu 9.10.1934. godine u
Marseillu bude ubijen. Ubojstvom kralja zadanje smrtni udarac srpskoj
nadvladi u unitarnoj jugoslovenskoj dravi. U cilju rjeavanja hrvatskog
pitanja stvorena je Banovina Hrvatska (1939.-1941.), kojom nisu bili
zadovoljni niti jedni niti drugi. Hrvati su nezadovoljni to je autonomija
bila ograni ena te to je BiH bila raskomadana, a Boka Kotorska i Srijem
nisu uli u Banovinu Hrvatsku.
Velikosrpska arija, vojska i srpska Pravoslavna crkva zvali su na
uzbunu, jer je ugroeno srpstvo i opstanak same drave. Dr. Ma ek je
smatrao utemeljenje Banovine po etkom razbijanja unitaristi ke drave
Jugoslavije i prvim stupnjem ka punoj ravnopravnosti, samoupravi i slobodi Hrvatske u sloenoj dravnoj zajednici junoslavenskih naroda.
Kad je Jugoslavija 1941. godine ula u rat, Hrvati nisu mogli braniti tu
nenaravnu tvorevinu, koju su smatrali tamnicom hrvatskog naroda, nego
su osnovali NDH. Velik broj Hrvata sudjelovao je i na strani antifaisti ke koalicije. Hrvatski se narod na naem podru ju plebiscitarno odlu io za hrvatsku dravu, te utemeljio domobranske postrojbe koje su branile prostor od etnika koji su napali po etkom 1941. godine a napad je
po eo na selo Lon are. Tada je ni kriv ni duan ubijen umar Ilija Varivoda iz Lon ara. Crta obrane upe Siva bilaje ista i u Drugom svjetskom
ratu kao i u posljednj em Domovinskom ratu (1992. -1996.).
Najbolje raspoloenje hrvatskog naroda iznio je u montiranom procesu kardinal Stepinac: "Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku dravu, aja bih bio nitarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u bivoj Jugoslaviji." Rekao sam: "Hrvatima se nije
dozvoljavalo da napreduju u vojsci, ili da u u u diplomaciju, osim da
promijene vjeru ili oene inovjerke." Glavna domobranska uporita u
borbi protiv etnika a posebice partizana bila su Teanj, Jelah i Siva.
Tijekom Drugog svjetskog rata u upi Siva nije bilo ubojstava van borbenih djelovanja. Poslije Drugog svjetskog rata etnik, a kasnije partizanski prvoborac, Kojo Joti sav ovaj kraj proglasio je ustakim krajem,
a Lon are ustakim leglom, to nije ni blizu istini. Tijekom Drugog
svjetskog rata sa podru ja upe Siva stradalo je 380 ljudi, a od toga
nestalo i odstupilo 315 Hrvata. Prema podacima, upa Sivaje 1939. godine imala 4938 itelja, a 1950. godine broj se smanjio na 4400.

160

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

POGINULI I NESTALI PO NASELJENIM MJESTIMA


LON ARI- JELE I
Red.broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Il.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.

Prezime (ime oca) i ime


Bilonji (Ivo) Andrija
Bilonii (Mato) Mijo
Bai Juro
Bai (Andrija) Marko
Bai (Stipo) Jozo
Bai (Stipo) Anto
Dido Stipo
Filipovi Jozo
Filipovi (Ilija) Anto
Filipovi (Ilija) Ivan
Filipovi (Mijo) Franjo
Mandi (Jozo) Anto
Mandi (Filip) Pejo
Mandi (Mato) Stipo
Mandi (Jozo) Anto
Mandi (Andrija) Tadija
Mandi (Mijo) Ilija
Mandi (Ivo) Mato
Su i Pero
Su i (Anto) Mijo
Su i (Anto) Franjo
Matkovi (Anto) Marko
Matkovi (Juro) Andrija
Varivoda (Ivo) Ivan
Varivoda (Frano) Andrija
Varivoda (Ivo) Anto
Varivoda (Tad ija) Stipo
Varivoda (Juro) Ilija
Varivoda (Mato) Juro
Varivoda (Ivan) Marko
Dido (Ivan) Anto
Mandi (Stipan) Karlo
Ratigorac (Marko) Mijo
Jele (Ivo) Jozo
Jele (Ivan) Mato
Jele (Ivan) Anto
Jele (Luka) Anto
Krstanui Pero

Godina ro enja
1920.
1921.
1910.
1918.
1922.
1924.
1915.
1915.
1921.
1924.
1921.
1924.
1925.
1919.
1921.
1919.
1923.
1923.
1907.
1920.
1922.
1907.
1924.
1907.
1919.
1921.
1924.
1886.
1909.
1925.

1915.

1907.

Godina smrti
1943.
1943.
1942.
1945.
1945.
1944.
1941.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
-, 1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

161

upa Siva

VRELA
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Prezime (ima oca) i ime


Erceg (Stipo) Franjo
Erceg (Ilija) Jozo
Erceg (Ilija) Stipo
Erceg (Anto) Ilija
Duvnjak (Jozo) Filip
Duvnjak (Jozo) Nikola
Duvnjak (Juro) Tunjo
Duvnjak (Juro) Juro
Duvnjak (Jozo) Nikola
Duvnjak (Jozo) Marijan
Duvnjak (Jozo) Ivan
Duvnjak (Niko) Pero
Glava (Ivan) Ivo
Glava (Pero) Marijan
Duvnjak (Jozo) Ilija

Godina ro enja
1920.
1922.

Godina smrti
1945.
1945.

1918.

1945.

1919.
1909.
1918.
1916.
1920.
1922.
1918.
1920.
1922.

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Godina ro enja
1923.
1920.
1919.
1923.
1921.
1918.
1925.
1920.
1919.
1916.
1922.

Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

BLAEVCI
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

162

Prezime (ime oca) i ime


Martinovi (Jozo) Ivan
Martinovi (Jozo) Mato
Dugaji (Filip) Filip
Martinovi (Ilija) Ivo
Beii (Pavo) Ivo
Tunji (Pero) Anto
Purkovi (Marko) Mato
Glava (Jozo) Andrija
Glava (Ivo) Ilija
Glava (Andrija) Mijo
Glava (Andrija) Pero

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

BOBARE
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Prezime (ime oca) i ime


Duvnjak (Mato) Luka
Erceg (Ivan) Juro
Erceg (Ivan) Petar
Kajini (Jozo) Ivan
Kajini (Mato) Mato
Kajini (Mato) Ilija
Erceg (Ivan) Ivo
Kajini Petar

Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Godina ro enja
1922.
1915.
1921.
1919.
1920.
1904.
1919.
1915.

PILmr I
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Il.
12.
13.
14.
15.

Prezime (ime oca) i ime


Crnogorac (Ilija) Ilija
Crnogorac (Stipo) Anto
Crnogorac (Ivo) Mijo
Crnogorac (Stipo) Marko
Augustinovi
(Mijo) Petar
Augustinovi
(Jozo) Mato
Augustinovi
(Mato) Mato
Zovko (Ivo) Mile
Zovko (Ivo) Ivo
Zovko (Tunjo) Petar
Zovko (Tunjo) Stipo
Zovko (Filip) Anto
Zovko (Filip) Ivo
Zovko (Jozo) Filip
Zovko (Jozo) Pero

Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Godina ro enja
1920.
1918.
192T.
1920.
1922.
1920.
1918.
1916.
1920.
1918.
1922.
1917.
1920.
1918.
1917.

OMANJSKA
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

I Prezime

(ime oca) i ime

Adaga (Ilija) Ivan


Adaga (Anto) Anto
Adaga (Mato) Ilija
Bagara (Marko) Marko
Blaevi A
( nto) Ivan
Blaevi (Filip) Juro
Blaevi M
( arko) Jozo
Blaevi (Ivko) Marijan
Brati (Petar) Mijo
Brati (Mato) Petar

Godina ro enja
1925.
1912.
1889.
1919.
1920.
1924.
1925.
1917.
1908.
1921.

Godina smrti
L945.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
163

upa Siva

I Redni broj I Prezime (ime oca) i ime


Il.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.

164

Brati (Jakov) Anto


Brati Mato) Ivan
upi Ivan) Anto
Dadi Tomo) Marko
Dadi Iliia) Tomo
Dadi (Niko Ivan
Dido (Ante Mato
Dido (Stipo Lovro
Dido (Stipo Stipica
Dido Mato Petar
Dido Juro) Mile
Dido Juro) Ante
Gruio Iliia Stipo
Gruio Iliia Marko
Gruio Miio Iliia
Gavran Marko
Kajini (Filip ) Petar
Kajini (Filip ) Anto
Kajini (Ivan Ivan
Kajini (Ivan) Mijat
Kajini (Mijo) Anto
Kajini Mijo Marko
Kaiini Marko) Mato
Kai ini Marko) Iliia
Kati (Miio Ivan
Kati (Anto Anto
Kati Iliia) Pranja
Kati Marko) Mato
Kati Marko)An a
Kati Mijo) Pranjo
Toki (Anto) Mijo
Toki Anto) Marko
Toki Dujko Ivo
Toki Cvitan Ivan
Toki Cvitan Anto
Toki Cvitan Iliia
Toki Anto) Marijan
Pavlovi (Mato) Petar
Pranji Mato) Ivan
Pranji Ilija) Juro
Pranji Marko) Ilija
Pranji Ilija) Ivan
Pranji Ivo) Pejo
Pranji Ilija Ivan
Mikovi (Mato) Stipo
Martinovi (Mari ian) Iliia
Martinovi (Marijan) Peio
Martinovi
Marko) Franjo
Martinovi Stipo) Ivan
Martinovi
Pejo) Ilija

I Godina ro enja I Godina smrti I


1922.
1895.
1925.
1925.
1924.
1927.
1923.
1917.
1924.
-

1917.
1925.
1907.
1909.
1922.
1909.
1914.
1914.
1902.
-

1914.
1922.

1924.
1918.
1906.
1907.
1922.

1917.
1922.
1925.

1921.
1926.
1929.
1920.
1913.
1925.
1923.

1914.
1921.
1922.
1922.
-

1944.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1944.
1941.
1945.
1944.
1945.
1945.
1945.
1944.
1943.
1945.
1943.
1945.
1942.
1945.
1943.
1944.
1944.
1944.
1945.
1944.
1945.
1945.
1944.
1944.
1945.
1944.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1941.
1944.
1945.
1944.
1943.
1945.

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

Redni broj

I Prezime (ime oca) i ime

61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.

Matijevi (Andro) Filip


Matijevi (Pejo) Anto
Matijevi (Ilija) Ante
Matijevi (Ilija) Pejo
Maninovi (Juro)Ivo
Ma kovi (Filip) Filip
Martinovi (Stipo) Tadija
Martinovi (Mato) Mato
Martinovi (Mato) Marko
Barii (Ilija) Ivi
Risonii (Mato) Stipo
Risonii (Ivan) Mato
Lovri (Karlo) Ivan
Svalina (Ivan) Jozo
Svalina (Ivan) Ivan
Svalina (Ilija) Marko
Kova evi (Ilija) Anto
Kablina (Ilija) Marijan
Gruio (Mato) Ivo
Kiki (Martin) Anto

Godina ro enja
1927.

1924.
1922.
1925.
1924.
1905.

1917.
1914.
1916.
1914.
1922.
1926.
1927.
1924.

I Godina smrti I
1944.
1942.
1945.
1945.
1945.
1943.
1945.
1944.
1944.
1944.
1943.
1943.
1945.
1944.
1944.
1945.
1945.
1943.
1944.
1944.

SREDNJA OMANJSKA

I Redni broji
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Prezime (ime oca) i ime


Brati (Pejan) Pejo
Dadi (Pavle) Tomo
Rui (Pejo) Mato
Petrovi (Luka) Ivo
Simi (Mato) Marko
Matoevi (Mato) Marko
Niki (Pavle) Mato
Matoevi Pavle) Mato
Niki (Franjo) Ivo
Kati (Marko) Marko
Matoevi (Pavle) Ivo
Matoevi (Niko) Ivan
Matoevi (Anto) Marko
Toki (Ivo) Juro
Toki (Ivo Jakov
Toki (Ivo) Miiat
Toki (Ivo Ilija
Topalovi Mato
Topalovi Stipo
Toki (Franjo) Mile

I Godina ro
1913.
1907.
1907.
1917.
1917.
1910.
1921.
1921.
1924.
1926.
1917.
1906.
1924.
1912.
1914.
1916.
1918.
1915.
1917.
1920.

enj~ Godina smrti I


1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

165

upa Siva

I Redni broji Prezime


21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.

(ime oca) i ime

Toki (Franjo) Ilija


Matoevi (Jozo) Marko
Krajina (Ilija) Ivo
Baruk i (Ivan) Mato
i ak (Pejo) Ilija
Niki Mio
Jeli Ivo
Jeli (Mato) Ivo
Jeli (Marko Pejo
Jeli (Marko) Anto
Ivi (Mato) Ivo
Ivi Mato
upi Petar
upiIvo
Cupi Jozo
Cupi Marijan
Cupi Mato
upi Juro
Bonjak Mato
Bonjak Ivo
Bonjak (Andro) Ivan
Jele (Ivan) Anto
Brati (Jozo) Anto
Brati (Ivan) Pavo
Augustinovi (Ivan) Baria
Augustinovi (Ivan) Pero
Augustinovi (Baria) Anto

I Godina ro enjal
1918.
1921.
. 1921.
1909.
-

1909.
1923.
1922.
1921.
1921.
1916.

1914.
1917.
1925.
1910.
1917.
1908.
1904.
1908.
1921.

Godina smrti

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

SIVA

I Redni broji Prezime (ime oca) i ime


1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

166

Rajkova a (Marko) Marko


Rajkova a Marko) Ilija
Rajkova a (Pavle) Marko
Rajkova a Pavle) Mato
Rajkova a (Pavle) Lovre
Rajkova a Ante
an ar (Pejo) Mato
Rajkova a Mijo) Ilija
Rajkova a Mijo) Mato
Cagalj Ivo

I Godina ro
1917.
1904.
1912.
1914.
1919.
1904.
1923.
1914.
1917.
1903.

enjal Godina smrti I


1945.
1945.
1943.
1945.
1943.
1945.
1944.
1944.
1945.
1945.

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

I Redni broji Prezime


Il.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
2l.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
3l.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
4l.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.

(ime oca) i ime

Batijanovi Ivan
Batijanovi (Pejo) Mato
Artmagi (Ilija) Ivan
Batiianovi (Andro) Ilija
Kula (Ivan) Pavo
Grgi (Luka) Mijo
Kutli (Ilija) Nikola
Kutli (Ilija) Mato
Baji (Nikola) Juro
Rajkova a (Petar) Juro
Niki Mato
Niki Anto
Niki Ilija
Boni Pejo
Boni (Anto) Stipo
Bani Ivan
Boni (imun) Anto
Boni (Ivo) Marijan
Boni Ivan
Dadi Luka
Dadi Ivo
Dadi Pejo
Julari Jozo
Julari Stipo
Julari Jozo
Julari Mijo
Julari Pero
Julari Ante
osi Pejo
Kati Filip
Kati Jozo
Grgi Mato
Grgi Anto
Jeli Juro
Jeli Ivi
Topalovi Mato
Topalovi Ivi
Labudovi Jozo
Mati Ivan
Matoevi Pejo

I Godina ro
1925.
1922.
1922.
1915.
1903.
1906.
1910.
1923.
1907.
-

1921.
1915.

1912.
1925.

1904.

enjal Godina smrti I


1945.
1945.
1945.
1945.
1943.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

167

upa Siva

I Redni

broj! Prezime (ime oca) i ime

51.

imi (Jakov) Ilija


imi (Jakov) Anti
imi (Jakov) Marijan
imi Martin
Simi
Pejo) Ivo
Labudovi
(Ivan) Jozo
upi (Bono) Mato
upi(Bono) Ante
Cosi (Ivo) Mato
osi
Ivo) Ante
osi
Ivo) Mijo
Cosi
Ilija) Pejo
Cosi (Ilija) Tadija
Dadi Ante
Kula (Mijo) Ilija
Kula (Ivan) Pavo
Kula (Ivan) Mijat
Kula (Pejo) Mato
Kula (Pejo) Marko
Kula (Pejo) Ilija
Kati Juro
Kati
Mato) Stipo
Gavri (Anto) Jozo
Luki (Ivan) Marko

52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74

!Godina ro enja! Godina smrti

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.

1912.
1919.
1912.
1920.
1912.
1907.
1912.
1910.
1912.
1918.
1912.
1923.
1921.
1921.
1913.
1910.
1910.
1920.
1912.
1909.
1926.
1926.

..

ALIBEGOVCI

I Redni

broji Prezime (ime oca) i ime

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

168

I Godina

Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi

(Ivo) Petar
(Ivo) Ivan
(Ivo) Juro
Ivo
(Jozo) Anto
(Ivan) Juro
an ar(Pavle) Pajo
an ar(Ante) Pavo
agalj (Andrija) Anto
agalj (Mato) Jozo

ro enjal

Godina smrti
1945.
1943.
1945.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

I Redni broji Prezime (ime oca) i ime

Il.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
2l.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
3l.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
4l.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.

agalj (Marko) Pejo


agalj (Marko) Martin
Gavri (Anto) Jozo
Gai (Juro) Ante
Gai (Juro) Mato
Gai (Jozo) Marijan
Gai Juro- knez
Jaki (Jozo) Ivan
Jozi (Pejo) Jozo
Ilija
Joski Mio)
(
Joski (Ilija) Ivo
Joski (Ivan) Mato
Joski (Ivan) Luka
Jeli (Ilija) Jozo
Jeli (Jozo) Ivan
Kova evi (Stipo) Ante
Kova evi (Stipo) Jozo
Lon arevi (Luka) Jozo
Luii (Ivo Tadija
Luji (ivo) Pero
Luji (Marijan) Ante
Luji (Anto) Nikola
Luji (Anto) Marko
Luji (Franjo) Nikola
Markovi (Juro) Stipo
Markovi (Juro) Jozo
Mati (Jakov) Mijat
Mati (Jakov) Franjo
Mati (Jakov) Ivan
Novak (Mato) Pejo
Novak (Pavle) Pavo
Novak (Pavle) Ivo
Novak (Anto) Anto
Paukovi (Pejo) Ivan
Paukovi (Pejo) Filip
Paukovi Pejo) Mato
Paukovi Marko) Jozo
Paukovi Marko) Mato
Paukovi (Ante) Pejo
Paukovi (Ante) Luka

I Godina ro enjaI Godina smrti I


1945.
1945.
1945.
1910.

1887.

1895.

1902.

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1941.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

169

upa Siva

I Redni broji Prezime (ime oca) i ime

51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.

Petrovi (Mato) Petar


Petrovi (Petar) Pejo
Petrovi (Ivo) Mato
Petrovi (Mato) Ante
Petrovi (Ivo) Ivan
Petrovi (Ivo) Franjo
Petrovi (Ante) Nikola
Petrovi (Ivo) Jozo
Petrovi (Anto) Filip
Petrovi (Mio) Anto
Petrovi (Mio) Jozo
Petrovi (Mio) Peio
Petrovi (Jozo) Mio
Praklja i (Ivan) Nikola
Prak1ja i (Mato) Jozo
Suvala (Franjo) Ivo
Suvala (Franjo) Mato
Svalina (Andrija) Stipo
amonik (Ivan) Jozo
amonik (Ivan) Petar
Samonik (Ivan) Franjo
Varenica (Mijat) Ignjac
Varenica (Ilija) Nikola

I Godina ro enjaI Godina smrti I


1945.
1945.
1943.
1945.
-

1944.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

BEJI I-CERIK

I Redni broji
1
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Il.
12.
13.
14.

170

Prezime (ime oca) i ime


Rajkova a (Franjo) Ivan
Beji (Franjo) Ante
Beji (Franjo) Ilija
Beji (Niko Pavo
Beji (Luka Mijo
Beii (Luka Ivan
Beji (Marko) Petar
Beji (Tunjo) Ivan
Beji (Mato) Ante
Beji (Mato) Jozo
Beji (Mato) Ivo
Beji Franjo
Mari (Ivan) Ivan
Mari (Pavle) Ilija

I Godina ro enjal Godina smrti I


1927.
1920.
1925.
1906.
1914.
1903.
1921.
1902.
1906.
1918.
1920.
1895.
1918.
1908.

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

I Redni broji
15.
16.
17.
18.
19.

Prezime (ime oca) i ime

I Godina

ro enjal Godina smrti I

Matijevi Anto
Matijevi Pejo
karo Ivan
Ljubi Boo
Pranji Martin

1906.
1921.
1917.
1905.
. 1921.

1945.
1945.
1945.
1945.
1945.

Pred partizanskim postrojbama pripadnici oruanih snaga NDH povla ili su se naj e e u borbama prema zapadu, o ekuju i da e kao poraene snage imati tretman ratnih zarobljenika te da e nakon zavretka
rata biti su eni samo oni koji su u inili zlodjela, pred legalnim i legitimnim sudovima. Logi no je bilo o ekivati pravedno su enje. Na podru ju
nae upe velika ve ina sposobnih ljudi bili su pripadnici domobranskih
postrojbi. Istina je da su domobrani branili svoja sela, svoj dom i svoja
ognjita, te da na naem podru ju nisu u inila nikakva zla djela. Me utim, ogromna ve ina tih postrojbi morala se povu i jer su partizani bez
suda i su enja po eli odmazdu nad tim ljudima. S podru ja nae upe povuklo se stotine domobrana. Ve ina od njih krenulaje na put bez povratka, krenula je u bezna e, te e na tom putu doivjeti nezapam ene patnje
i stradanja. Ve ina od njih dolaje do Dravograda i Zidanog mosta gdje
su razvrstavani u razne kolone od kojih je 315 nestalo zauvijek. Stotine
njih se predalo partizanima te nakon viemjese nih patnji i potucanja
vratilo svojim ku ama. Pretpostavlja se da je jedan broj domobrana s naeg podru ja stradao i na Bleiburgu. Vrhunac stradanja Hrvata u Drugom
svjetskom ratu desio se na prostorima Slovenije i Austrije, a sve zbog
podmukle i sramotne prijevare Engleza, koji su zarobljenu hrvatsku vojsku i civile izru ili partizanima na milost i nemilost. Partizani, koje su
najve im dijelom inili preobu eni srpsko-crnogorski etnici, jer su se
koncem rata predali ili bili zarobljeni od partizana, u inili su ne uveni i
nezapam eni genocid nad Hrvatima. Bez suda i su enja nastao je mu ki
pokolj, u kojem su Hrvati izgubili oko pola milijuna svojih pu ana. Izgubljenje cvijet hrvatske mladosti i najbolji sinovi hrvatskog naroda.
Najnovija istraivanja autora knjige "Tudi mi smo umrli za domovinu" Slovenca Frane Penne koji se bavi istraivanjem poratnih partizanskih zlo ina na podru ju Slovenije nad Slovencima, dokumentirano tvrdi daje samo u svibnju i lipnju 1945. godine u Sloveniji bez suda i su enja ubijeno 190.000 Hrvata. Me u ubijenima ima sigurno i Hrvata iz siva ke upe. U knjizi Milana Marui a koja izlazi u Zagrebu, konstatira
se da su u tri tjedna, od 8. svibnja 1945. godine pa do kraja tog mjeseca,
partizani pogubili vie od 26.000 ljudi. U svjedo enju jednog Slovenca
171

upa Siva

koji je bio svjedok stradanja Hrvata, tvrdi se da su u samo jednom danu


partizani dovezli 18 kamiona ena i djece i sve ih poubijali.
Mnogi zarobljeni, a koji su imali sre e, uz pratnju partizana krenuli su
ka svojim domovima. Domobrani s naeg podru ja koji su se vra ali bili
su svjedoci stradavanja stotina nedunih ljudi na tim putovima smrti. POsebice je bio ne ovje an postupak pratilaca, slovenskih, srpskih i crnogorskih asnika, koji su pratili te kolone. Vie tolerancije spram tih jadnih ljudi pokazali su asnici Hrvati.
Prolaze i kroz srpska sela Slavonije stradalo je mnogo ljudi jer su ih
srpski civili polijevali klju alom vodom, tukli toljagama, ubacivali im
tucano staklo u hranu koje je ogladnjelim unitavalo utrobu, te su tako
mnogi umirali u stranim mukama. Svi oni koji su se iscrpili u dugim
kolonama smrti bili su likvidirani.
Budu i daje bio lipanj 1945. godine kada su se zarobljenici u kolonama vra ali ku ama, kada bi zano ili, zatvarani su u icu. Zbog gladi koja
je harala me u tim jadnicima, esto su bili primorani pasti travu ili jesti
lipov list kako bi preivjeli. Mnogi jadnici su bili ubijeni dok su se penjali na lipe kako bi dohvatili koji list i tako utolili glad. Zbog nedostatka
hrane, zbog gladi, mnogi su zarobljenici nailaze i na gove u ili konjsku
baljegu iz nje uzimali kukuruz koji konj ili gove e nisu preradili.
Po pri ama ljudi s Krinog puta, mnogo im j e tee bilo nego to j e Jakov Sedlar svjedo io svojim filmom " etverored". Tisu e Hrvata zarobljenih u Sloveniji i Austriji prevezeno je vlakovima u BiH, u vagonima
za prijevoz stoke. Mnogi nai upljani na eljezni kom kolodvoru u Doboju vidjeli su u vagonima svoju bra u, mueve, sinove, te im u tim kratkim trenucima stajanja vlaka davali hranu i odje u, jer su mnogi od njih
bili u prnjama, odje u su im oduzeli partizani.
Neki od njih uspjeli su razmijeniti samo poneku rije i vie nikada, jer
su nestali. Susreti su bili puni bola i gr a. Koja je bila njihova sudbina,
povijest e dati sud kada se otvore tajni arhivi zloglasne OZNE i UDBE.
Pretpostavlja se da su s vremenom svi likvidirani, nakon to su iznemogli i vie nisu bili sposobni za teke tjelesne poslove u umama irudnicima. Jedan broj zarobljenika iz Bosne i Hercegovine preba enje u Srbiju,
gdje su zavrili kao i oni u Bosni i Hercegovini.
Krajem ezdesetih godina dvadesetog stolje a iz Srbije je u Lon are
dolajedna starica ijije zet bio ravnatelj logora koji je, po miljenju onih
koji su tamo bili, bio rudnik u Boru. Njihovo putovanje iz Beograda bilo
je puno tajanstvenosti jer ih je u Beogradu preuzela vojska i u zatvorenim kamionima prebacila do logora. Staricu je poslao zet kako bi javila
da e zarobljenici biti pomilovani povodom Prvog svibnja, praznika rada.
172

Stradanja Hrvata upe Siva u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.

Starica je bila izuzetno dobro obavijetena o obiteljima zato enika.


Posebice je znala svaki detalj o obitelji Marka Bai a, obu ara, koji je
kao zato enik radio obu u za obitelj ravnatelja logora. Tako er je znala
puno detalja o obiteljima Tadije Mandi a, Jele i Cupi . Taje vijest bila
ogromno iznena enje, jer su njihove obitelji bile uvjerene da su nestali i
da im se zameo svaki trag.
Nekoliko mjetana nae upe posjetilo je svoje sinove, mueve i bra u. Posjeti su bili kratki i dramati ni. ena je vidjela mua s kojim je
imala devetero djece. Otac je vidio sina. Brat je vidio brata. Kako tijadnici nisu pomilovani, zloglasna UDBA po ela je terorizirati obitelji zato enika. UDBA je privodila rodbinu zato enih obitelji, ispitivala ih,
tukla i mu ila, kako bi ih "uvjerila"; enu, koja je s muem izrodila devetero djece da joj je podmetnut tu i ovjek, ocu drugi sin, bratu brat.
Otac zato enog sina, nakon mu enja kome je bio izloen, nakon nekog
vremenaje umro. Vjerojatno e i sve ovo biti razjanjeno nakon otvaranja tajnog arhiva UDBE, OZNE i KOS-a.
Pripadnici domobranskih postrojbi koji su se vratili s Krinog puta bili su sustavno zlostavljani, progonjeni, zatvarani i mu eni. OZNAje nekoliko bivih domobrana zatvorila u Stanarima, gdje su bili vezani icom. Smjestili su ih u ambare (ambari su bili drveni objekti ra en i od
daske, a sluili su za smjetaj penice). Temperatura je bila dvadeset
stupnjeva ispod nule. Neki su od njih na rukama imali tragove od ice i s
takvim tragovima i umirali. Tako er, dobar dio domobrana bio je zatvoren u zatvorima Doboja, Tenja i Tesli a, gdje su poslije viemjese nih
mu enja puteni, bez ikakve presude, jer im se nisu mogla dokazati nikakva zlodjela.
Nakon rata svi pripadnici oruanih snaga NDH bez obzira u kakvim
su formacijama sluili, po kartotekama koje su vodile UDBA, KOS,
MUP, uredi za obranu - ozna eni su kao ustae. Malo Hrvata nae upe
bilo je u ustaama, kao i u partizanima. U partizanima ihje bilo toliko da
su se mogli nabrojiti na prste jedne ruke.
Mali dio ljudi otiao je u partizane 1941. ili 1942. godine. ak i oni
koji su bili u partizanima, nisu otili dragovoljno, bili su zarobljeni, i da
bi spasili svoju glavu i svoje obitelji tu su i ostali do kraja rata.
Hipoteku ustatva nosila su i djeca domobrana, to imje esto onemogu avalo pristup mnogim poslovima, koji su po kriterijima SK, UDBE,
KOS-a bili iole povjerljivi. Djeca Hrvata nisu zbog svog podrijetla mogla upisivati kole i fakultete gdje se traila moralno-politi ka podobnost.
Hrvatima sve do sedamdesetih godina dvadesetog stolje a nisu bile pristupa ne vojne kole i fakulteti. Nisu mogli upisivati niti Fakultet poli173

upa Siva

ti kih nauka, odakle su se regrutirali kadrovi, posebice za Savez komunista.


Teko je bilo dobiti i odobrenje za noenje oruja ako si Hrvat. Najbolja ilustracija odnosa spram Hrvata 1971. godine bila je izjava Srbina
CvijetinaMijatovi akojije
izjavio "daje bilo teko biti Hrvat".

174

Ilija Ivki

Stradanja upe Siva


u Domovinskom ratu 1992.-1996.

godine

I. Stanje u Jugoslaviji od 1980. do 1990. godine


Nakon smrti Josipa Broza Tita (1980.) bilo je jasno da se biva Jugoslavija ne e mo i odrati u istom politi kom obliku. Sve komunisti ke
zemlje zahvatila je teka ekonomska kriza te je u takvim ekonomskim
prilikama u vienacionalnim zajednicama bilo najtee. Manjinski narodi
za takvo stanje optuivali su ve inski narod koji je i imao vie vlasti. S
druge strane, ti isti vlastodrci eljeli su pod svaku cijenu zadrati postoje e stanje.
Cijelo razdoblje kraja devedesetih godina dvadesetog stolje a proteklo je u sva ama izme u bivihjugoslovenskih republika. Srpski politi ari, da bi sa uvali svoju dominantnu ulogu, govorili su o tobonjoj
ugroenosti Srpstva. Ti napadi i lai srpskih politi ara doveli su i do kona ne propasti SKJ (posljednji XIY. kongres) koji je u to vrijeme prividno bio povezuju a snaga o uvanja bive drave.
II. Viestrana ki

izbori

Nakon viestrana kih izbora 1990. godine i rata u Republici Hrvatskoj bilo je za pretpostaviti da ratni vihor ne e mimoi i Bosnu i Hercegovinu, pa ni pu anstvo upe Siva. Godina 1991. mogla bi se nazvati
godinom "niti rata, niti mira". To je godina kada prosrpski orijentirane
snage, pomognute od JNA, esto blokiraju prometnice, vre uhi enja i
premeta ine a sve s ciljem stvaranja istih etni kih prostora. Vladaju i
SDS proglaava "srpske krajine" s namjerom priklju enja Jugoslaviji
(Velikoj Srbiji).
Na prostoru upe Siva pu anstvo je s oduevljenjem do ekalo viestrana ke izbore. Na tim prvim vie strana kim izborima preko 90% dobio je HDZ, koji je s muslimanskom SDA sudjelovao u vlasti. Aktivisti
175

upa Siva

HDZ-a ve u 1991. godini ilegalno rade na pripremama za obranu hrvatskih prostora u dolini rijeke Usore. U jesen 1991. godine formiraju se
krizni stoeri ija je zada a bila pratiti politi ko-sigurnosno stanje na irem prostoru, te shodno tomu i raditi na planovima obrane. Kako u to vrijeme vlasti Tenja i Doboja nisu pokazivale ve i interes za obranu od
velikosrpske agresije, kod dijela hrvatskih intelektualaca s ovih prostora
rodila se ideja o osnivanju Hrvatske zajednice koja je trebala okupiti sve
Hrvate u dolini rijeke Usore, a sve s ciljem obrane prostora.
U upnom uredu u Sivi 14.1.1992. godine na sastanku hrvatskih
predstavnika iz Doboja, Tenja i Tesli a donesena je odluka o utemeljenjuHrvatskezajednice Usora i njenom priklju enju HR H-B. Od tada,
jer se vidjelo da je rat neizbjean, vre se ubrzane pripreme za obranu.
Osnivaju se razne skupine za pravljenje planova obrane, sanitetske, civilna zatita, sustav veze itd. Ve u oujku 1992. godine osnivaju se i prve postojbe koje su no u deurale na odre enim lokacijama radi sprje avanja upada JNA na na prostor. Nakon okupacije Doboja, 3.5.1992.
godine, po eo je oruani napad na HZ Usora. U prvim borbama koje su
trajale tri dana okupiranje dio Makljenovca i dio Omanjske, zaseok Cerik. Na dan 15.5.1992. godine utemeljenja je 110. brigada HVO Usora
koja je branila prostor U sore od Kaloevi a, Komuanaca, Ercega, Kria, Komina, Jele a, umareve ku e, Bandere, Raskrija, Beji a, Ularica,
pa do Makljenovca.
Dana 8. i 9. svibnja 1992. godine desio se i prvi izgon usorskih Hrvata. U nekoliko dana ve ina djece, ena i staraca napustili su Usoru i izbjegli u Hrvatsku i druge zemlje diljem Europe. Kako je vrijeme odmicalo,
rat je postajao sve e i. Svakodnevno se vode teke borbe du cijele bojinice. Krajem svibnja 1992. godine Usora se nala u prvom okruenju,
jer je jedini putni pravac preko Crnog vrha bio presje en. Kako je rat odmicao, upa Siva svakim danom gubila je svoje itelje jer se pu anstvo
iz njenih rubnih podru ja moralo iseljavati. Ve su pretrpljene velike
ljudske rtve i velike materijalne tete. Ote ena je crkva u Sivi i
Omanjskoj a potpuno je unitena crkva na Kriu i kapelica na Kominu te
je na stotine domova uniteno ili ote eno.
Posebice teko stanje za upu Siva bilo je kad se cijela Usora nala u
potpunom okruenju. Okruenje je trajalo od 24.6.1993. godine do
25.3.1994. godine kada je konvoj humanitarne pomo i iz Zagreba stigao
uUsoru.
To vrijeme okruenja bilo je teko, bez struje, vode, goriva, prijevoznih sredstava, hrane, bez mogu nosti komuniciranja s vanjskim svijetom. Jedina veza sa svijetom bila su tri mobitela u privatnom vlasnitvu.
176

Stradanja upe Siva u Domovinskom ratu 1992.-1996. godine

Da bi se preivjelo, koristili su se isklju ivo prirodni resursi. Na desetke vodenica bilo je izgra eno po potocima i na rijeci Usori. Kao prijevozno sredstvo koristila se samo konjska zaprega.
I pored svih poteko a organizira se kakav-takav red i rad. Osim vojnih postrojbi postoji i civilna zatita, mjesna povjerenstva koja su imala
zada u skrbiti o preostalom stanovnitvu i potrebama vojske.
To no 19.7.1993. godine po ela je i kolska godina 1992./93. Upisano je oko 150 u enika a nastava se izvodila u ku i Marka (Ivan) Boni aod prvog do etvrtog razreda, u ku i Jure Rajkova a i ku ama Jure (Petra) Matoevi a i Marka Niki a- od prvog do osmog razreda. Po etak
kolske godine ulio je posebnu snagu svima za obranu i opstojnost. Nastavu su izvodili u itelji i nastavnici koji su istovremeno bili i vojnici ili
su radili na nekim drugim poslovima vezanim za obranu.
Nastava se izvodila na hrvatskom jeziku, uz koritenje prijeratnih
udbenika. Ivica Krajina, Ilija Ivki , Boro Dadi , Milijana Krajina,
Miroslav Brati , Ante Zubak, Janja osi , Vlado Gai , Rosa i Jozo Rajkova a, fra Ilija Pukari i fra Ivan Opa ak su ratni predava i.
Jo jedan radostan doga aj u okruenju dogodio se 13.11.1993. godine, kada je u pastoralni posjet doao banjalu ki biskup dr. Franjo Komarica. Dan kasnije odranaje krizma u Sivi i abljaku. U Sivije krizman 131 krizmanik. Svi smo bili oduevljeni biskupovim dolaskom i to
namje ulijevalo dodatnu snagu da izdrimo. Ina e, biskup Komarica je
uz doputenje srpske vojske doao u Usoru iz Stanova, preko Krnjina po
jako loem, snjenom, kiovitom i smrzlom vremenu. Mi, koji smo bili u
njegovoj pratnji, ispred njega sjekli smo drve e koje su oborili snijeg i
ledena kia.
Kona no, 24.3.1994. godine oko 22.00 sata stigao je konvoj u Usorui
to je bio novi po etak za one koji su se nalazili u okruenju. U konvoju je
bilo 28 kamiona s hranom, lijekovima i naftom. Konvoju je u Sivi prire en sve ani do ek. Uz pjesmu i kolo KUD-ova iz Omanjske i abljaka
zabavljalo se do jutarnjih sati.
Nakon okruenja ivotni uvjeti u Usori su poboljani, ali rat se nastavio istom silinom. Posljednji napad na Alibegovce i Ularice bio je
12.1.1996. godine, kada su ekstremni dijelovi Armije BiH imali namjeru
okupirati Usoru. I tom prigodom, kao i tijekom cijelog rata, pu anstvo
Usore pokazalo je veliko jedinstvo u borbi za njezinu opstojnost i obranu. Za opstanak U sore u Domovinskom ratu 51 upljanin upe Siva poloio je svoj ivot. Preko dvije stotine upljana ostali su trajni invalidi, a
bilo je nekoliko desetina civilnih rtava rata.

177

upa Siva

POGINULI BRANITELJI U DOMOVINSKOM


1992.-1996.
I Redni broj I Prezime (ime oca) i ime
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
178

Adaga (Pero) Anto


Adaga (Ivan) Pavo
Artmagi (Ilija) Ilija
Bai (Mijo) Petar
Bilonii (Jozo) Ilija
Boni (Simo) Petar
an ar (Stipo) Anto
oli (Ivan) Mijo
Duvnjak (Anto) Niko
Duvnjak (Mato) Zeljko
Dido (Anto) Jozo
Gadi (Ivan) Dragan
Gai (Anto) Mato
Grgi (Marko) Markan
Grujo (Mijo) Miroslav
Jele (Marko) Jozo
Jele (Marijan) Zoran
Kajini Pejo) Ivica
Kati (Marijan) Ilija
Kati (Marko) Pejo
Kati (Stipo) Marko
Krajina Martin) Marijan
Mandi Juro) Dragan
Mandi Tomislav) Ilija
Varivoda (Silvester) Marijan
Markovi (Ivo) Drago
Petrovi (Franjo) Franjo
Pranji (Ivan) Ilija
Rajkova a (Mijo) Ivan
Varivoda (Juro) Ilija
Zovko (Pero) Goran
Rui (Ilija) Vlado
upi (Mato) Petar
Erceg (Marko) Silvio
Jeli (Ivan) Zoran
Brati (Juro) Ivan
Glava (Nedeljko) Jozo
Julari (Anto) Pejo
Kova evi (Ivo) Marko

RATU

I Godina ro enja I Godina smrti


1976.
1970.
1962.
1952.
1963.
1966.
1956.
1965.
1947.
1973.
1955.
1970.
1963.
1961.
1973.
1963.
1974.
1966.
1950.
1964.
1967.
1951.
1965.
1966.
1951.
1972.
1943.
1969.
1933.
1969.
1974.
1962.
1962.
1972.
1976.
1975.
1973.
1957.
1956.

1993.
1992.
1994.
1992.
1992.
1994.
1992.
1992.
1994.
1992.
1992.
1993.
1992.
1994.
1995.
1992.
1993.
1995.
1994.
1994.
1993.
1992.
1992.
1992.
1993.
1994.
1992.
1993.
1992.
1992.
1994.
1993.
1996.
1995.
1996.
1995.
1995.
1995.
1993.

Stradanja upe Siva u Domovinskom ratu 1992.-1996. godine

I Redni broj I Prezime (ime oca) i ime


40.
4l.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
5l.

Rajkova a (Anto) Mijo


Duvnjak (Jozo) Ivica
Glava (Filip) Ivan
Niki (Mato) Vinko
Petrovi (Marko) Drago
Rajkova a (Mato) Ivan
Ratigorac (Franjo) Ivan
Adaga (Filip) Ilija
poginuo uRH
Kula (Ivo) Jozo
poginuo uRH
Boni (imo) Ante
poginuo uRH
i ak (Ilija) Anto
umro prirodnom smr u
Martinovi (Franjo) Mijo
umro prirodnom Smr u

Godina ro enja

Godina smrti

1963.
1970.
1941.
1965.
1964.
1968.
1940.
1976.

1995.
1992.
1995.
1992.
1994.
1992.
1994.
1991.

1941.

1993.

1951.

1995.

Godina ro enja
1948.
1954.
1929.
1925.
1957.
1941.
1959.
1981.
1978.
1974.
1973.
1965.
1925.
1946.

Godina smrti
1993.
1994.
1994.
1992.
1993.
1994.
1993.
2002.
2002.
1998.
1998.
1993.
1992.
1992.

I
I

POPIS POGINULIH CIVILA


Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Ime i prezime
Petrovi (Filip) Mara
Kati (Ivan) Kaja
Petrovi (pejo) Ivka
Martinovi (Jozo) Franjo
Martinovi (Franjo) Marija
Kajini (Mijat) Ivo
Gavri (Petar) Kata
Varenica Marijan
Brati (Anto) Josip
upi (Marijan) Goran
upi (Ilija) Ivanka
Jeli (Mato) Kaja
Kneevi Mijat
Mandi Franjo

Uz ljudska stradanja pretrpljene su i velike materijalne tete. Rat je


prouzro io i velika trajna iseljavanja iz upe Siva. Danas veliki broj upljana upe Siva ivi u stranim zemljama, od Republike Hrvatske do zemalja Zapadne Europe, Sjeverne Amerike i Australije, s malim izgledima za povratak.
179

Jozo Matoevi , prof.

HKD Napredak, podrunica Teanj-Usora


od 1990. do 1994. godine
Kolo "Napretkova"
I.
Kolo ovo nije novo
ivjelo je ono prije
Drutvo ovo " Napretkovo "
Toje svjetlost to nas grije
II.
Ono grani, ono brani
Gladnim daje, rije uva
Da na narod ne zastrani
Da se uva, obu ava.
III.
Skuplja knjige da to znate
Jer u njima lijepo pie
Bit e sre e za Hrvate
Sloge s drugim jo i vie.
IV.
Hvatajte se svi u kolo
Ovo kolo "Napretkovo"
to je ve e s vie sre e
Ustavit se vie ne e!

180

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

Obnova Napretkovih

aktivnosti

Prvi koraci
Istraivanje tradicije institucionalnog organiziranja i povezivanja hrvatskoga puka, zbog tuma enja - opravdanost i realnosti provedbe projekta obnoviteljske skuptine HKD Napredak Podrunice Teanj, povjerenaje Jozi Matoevi u, profesoru povijesti iz Srednje Omanjske. U
pomo su mu prisko ili mnogi znani i neznani, a posebno su se dareljivim korisnim informacijama istaknuli: Mustafa Ceman, fra Branko Malekinui , fra Mladen Peri , mr. Ante kegro, Aja Dinali i Amir Brka.
Povijesna opravdanost
U prvim istraivanjima ustvr ena je prisutnost katoli ke crkve na
usorskim prostorima od XIII. stolje a, a zabiljeba o njenom postojanju
je zapisana jo 1236. U isto vrijeme navodi se i postojanje katoli ke crkve sv. Jurja u Tenju.
Podatci o osnutku samostalne upne kapelanije 1786. a zatim i upe
Sive1802., od Kulaa i Dragalovaca do Novoga ehera i od Tesli a do
Doboja daju nadu za postojanje ozbiljne dokumentacije o kulturi hrvatskoga puka na ovim prostorima a iju bi tradiciju trebalo nastaviti.
Turski defteri su biljeili samo pojedina ne porezne obveznike.
U Izvjetaju Matice hrvatske za upravnu godinu 1895. na stranici
154. zabiljeeno je postojanje ogranka u Tenju u sastavu:

1992,

hrvatski
narodni
~kalendar
CI:a..

181

upa Siva

Povjerenik: ibrahimA. Galijaevi , trgovac;


Prinosnici: MuharemAgi , u itelj;
itaonica ob a;
IbrahimA. Galijaevi , trgovac;
Ilija Kneevi , kancelarista;
Ademaga Mei , trgovac;
Fra Bono Oroli , upnik u Komuini;
Ukupno 6 lanova;
O sljede im aktivnostima prona ena je zabiljeba Napretkovih stipendista:
Ilija Toki , realna gimnazija, iz Popovi a kod Kulaa, nadlean povjereniku teanj ske podrunice, 80 kruna potpore;
Fabijan Stjepanovi , realna gimnazija, iz Blatnice, nadlean povjereniku teanjske podrunice, 330 kruna potpore;
Ukupan broj 1907/08.je 22 lana, primitak 25 kruna; itavo mjestoje
doprinijelo 40,80 kr;
Ukupan broj 1908/09.je 24 lana, primitak 105 kruna; itavo mjesto
je doprinijelo 413 kruna. Iskazani su prihodi od raznih tvrtki i sve je
upla eno u sredinju blagajnu.
Dalje informacije su potvr ene ustrojem muslimanske itaonice u
Tenju 1906. a zatim i hrvatske itaonice u Tenju koje su utemeljile
1910. podrunicu Hrvatskog kulturnog drutva Napredak i zajedni ku
Hrvatsko - muslimansku itaonicu koja se nalazila naspram dananje
zgrade op ine i Op inskog suda u Tenju, od kioska u pravcu Doma kulture:
Inicijativni odbor
Tijekom kolovoza 1990. Jozo Matoevi je posredstvom mr.sc. Ante
kegro stupio u kontakt s Predsjednikom HKD Napredak Bosne i Hercegovine dr. Franjom Topi em i drugim lanovima Sredinje uprave.
Nadnevka 28. kolovoza 1990. preuzeo j e 500 lanskih iskaznica od broj a
4800 do 5299, neto promidbenog materijala u obliku zidnih i depnih
kalendara, omotnica i pisa eg papira s Napretkovim logotipom. Nakon
preuzimanja Napretkovih lanskih iskaznica u Sredinjoj upravi u Sarajevu, Jozo Matoevi je dobio ovlast Predsjednika Drutva za osnivanje
Inicijativnog odbora i pripremu Obnoviteljske skuptine Hrvatskog kulturnog drutva Napredak, Podrunice Teanj. U pripremi i utemeljenju

182

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

Inicijativnog odbora veliki doprinos i nesebi nu suradnju ponudili su:


fra Branko Malekinui , fra Mladen Peri , fra Ivo imi , Franjo i Mira
Brati , Marko Luki , dr. Mijo Grgi , Ilija Ivki , Ivo Krianovi , Marko
Senti , Ivica Matoevi , Josip Penava, Stipo Boni , Mustafa eman, dr.
Muhamed lanjak, Hakija Ui anin, Mehmedalija Galijaevi , Muho
Berberovi , vl . Ante Baji , Jelena, Angelina i Ilija Luki , Amir Brka,
Veronika imi , Aja Dinali , Ilija Du ak Dudi, Ilija Ivki , Ivica Krajina, Ivo Marelja, Luka Matkovi , Aja, Fadil i Senad Smailbegovi iz
Doboja, i brojni drugi tovatelji Napretkova programa, imena i hrvatskog nacionalnog bi a.
Izme u navedenih rodoljuba, u nedjelju, 9. rujna 1990. izabranje Inicijativni odbor za pripremu Obnoviteljske skuptine HK.D "Napredak"
Podrunice Teanj, u Domu kulture u Jelahu. Za lanove Inicijativnog
odbora imenovani su:
Jozo Matoevi , predsjednik - Srednja Omanjska;
Franjo Brati , dopredsjednik - Omanjska;
Ilija Ivki , tajnik - Srednja Omanjska;
Fra Branko Malekinui , blagajnik - Siva;
Marko Luki , lan - Siva;
Josip Penava, lan - abljak;
AngelinaLuki , lan - abljak;
Zdravko Barii , lan - abljak;
Ivan Kati , lan - Rosulje;
Ilij aDu ak Dudi, lan - Poto ani;

HRVATSKO

KULTURNO

DRUTVO

NAfREDAK

Izgled prvih
Napretkovih iskaznica
183

upa Siva

Sama afirmacija Napretkova imena je nailazila na veliko oduevljenje muslimanskih intelektualnih krugova, poglavito vremenijih ljudi
kojima je "stari Napredak" jo bio u nostalgi nom sje anju, koji su i sami bili njegovi lanovi. Hrvatskom katoli kom intelektualnom korpusu
je tako er bila bliska Napretkova djelatnost ali su bila turbulentna vremena u pogledu pokuaja uvanja i isticanja nacionalnog identiteta, a
poglavito javnog nacionalnog izjanjavanja. Godina 1990. je bila nedefinirana, pa su jedni sa zebnjom a drugi s oduevljenjem prihva ali Napretkove lanske iskaznice, za koje se do rata pla ala simboli na lananna.
Veliku pomo u informiranju gra ana pruili su sve enici Usorskog
dekanata itaju i informacije Inicijativnog odbora u upnim obavijestima, Radio Teanj i Radio Doboj.
Do po etka prosinca bilo je upisano devedesetak lanova to je Inicijativnom odboru bio znak za uspjenu organizaciju i zakazivanje Obnoviteljske skuptine.
Pokuaj obnove podrunice
Odlukom Inicijativnog odbora Obnoviteljska skuptina je planirana
za subotu, 22. prosinca 1990. u Domu kulture u Tenju. Skup je uredno
prijavljen SUP-u, Milicijskoj stanici u Tenju.
U ime Sredinje uprave izaslanik i gost planirane Obnoviteljske skuptine bio je vl . Ante Jeli Balta i upnik upe sv. Josipa na Marij in Dvoru
u Sarajevu i predsjednik Hrvatskog katoli kog dobrotvornog drutva i
pj esnik Mile Peorda.
Unato ozbiljnoj organizaciji i upisanom brojnom lanstvu, na poziv
Inicijativnog odbora odazvali su se brojni gra ani Tenja i okoline ali
registriranih lanova je bilo samo 36 to nije bilo dovoljno za valjane
zaklju ke i obnoviteljsku skuptinu.
Nakon obra anja nazo nima, predsjednik Inicijativnog odboraje utvrdio kvorum, konstatirao da nije nazo an dovoljan broj lanova za obnoviteljsku skuptinu i predloio da se izabere novi Inicijativni odbor za
pripremu Obnoviteljske skuptine HKD "Napredak" Podrunice Teanj,
a ova prigoda da se iskoristi kao Napretkova tribina.
Unato neuspjenom pokuaju obnavljanja Napretkove Podrunice
nazo no lanstvo se pozitivno izjasnilo o radu Inicijativnog odbora i
predloilo dopunu novim lanovima, kako bi se poja ao rad na cijelom
podru ju op ine Teanj.

184

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

Za kooptirane lanove Inicijativnog odbora imenovani su:


Marko Senti iz Tenja;
Ivan Kaj ini iz Vrela - Jelah;
Janja Varivoda iz Jelaha;
Bernarda Krianovi iz Cerovca;
Ivica Krajina iz Sive;
Op i zaklju ak je da e se svi nazo ni lanovi pobrinuti za valjan
kvorum u sljede em sazivu.
Nakon zaklju enja sastanka Inicijativnog odbora proirenog sa svim nazo nim lanovima, odobravanjem i pljeskom je usvojen prijedlog da se pokuaj Obnoviteljske skuptine preimenuje u Napretkovu tribinu pod imenom
Historijat Hrvatskog kulturnog drutva Napredak u Bosni i Hercegovini.
Za rije se javio Ante Jeli Balta koji je, pozdravivi nazo ne i trud
Inicijativnog odbora, izlagao na predloenu temu.
Nakon izlaganja gospodina Balte za rije se javio gospodin Mustafa
eman, pozdravio nazo ne, i govorio o Napretkovim aktivnostima na
podru ju op ine Teanj do njegove zabrane 1949.
Obnoviteljska skuptina
Proireni Inicijativni odbor nastavio je jo intenzivnije s radom na terenu organiziraju i niz tribina iz oblasti zdravstva, biblike, povijesti i
kulture. U to vrijeme podrunicaje imala ve 130 lanova.
Kao plod rada Inicijativnog odbora, 6.travnja 1991. u dvorani Doma
kulture u Tenju odrana je Obnoviteljska skuptina HKD "Napredak"
Podrunice Teanj. Skup je uredno prijavljen SUP-u, Milicijskoj stanici
u Tenju.
Ovaj put, u prepunoj kino dvorani nazo ilo je 70 lanova to je bilo
vie nego dovoljno za valjane odluke i zaklju ke. U ime Sredinje uprave gost je bio fra Ljubo Luci .
Za predsjednika Podrunice izabran je Jozo Matoevi , profesor
povijesti iz Srednje Omanjske, sa 65 od nazo nih 70 glasova;
Za dopredsjednika Podrunice izabranje dr. med. Mijo Grgi , specijalist oftalmolog iz Sive;
Za rizni ara Podrunice izabran je fra Branko Malekinui , vikar
upe sv. Ante Padovanskog iz Sive;

185

upa Siva

Za tajnika Podrunice izabran je Ilija Ivki , nastavnik povijesti i


zemljopisa iz Srednje Omanjske;
U Glavni odbor Podrunice izabrani su:
Marko Senti , nastavnik povijesti i zemljopisa iz Tenja;
Ivan Kati , nastavnik povijesti i zemljopisa iz Rosulja;
Ivan Kajini , inenjer strojarstva iz Jelaha;
Josip Penava elektroni ar komunikacija iz abljaka;
U Nadzorni odbor Podrunice su izabrani:
Ivica Krajina, nastavnik radno-tehni kog odgoja iz Sive;
Marko Luki , privatni ugostitelj iz Sive;
Luka Matkovi , privatni ugostitelj iz Lon ara;

Aktivnosti Podrunice
Pravni ustroj
Neposredno nakon obnove Podrunice tajnik i predsjednik su uz pomo eljka Mandi a, dipl. pravnika iz Jelaha, na temelju pravnih propisa
pripremljenih za Obnoviteljsku skuptinu i usvojene na Obnoviteljskoj
skuptini, Odluke o osnivanju Podrunice i zapisnika sa Obnoviteljske
skuptine proveli zakonom propisanu registraciju.
Poslovnik o raduj e donesen 21. kolovoza 1991.
Godinji plan rada i izvje a o radu su donoena na godinjim skuptinama Podrunice.
Podnesen je zahtjev Izvrnom odboru op ine Teanj za povrat Napretkove imovine temelj ene na gruntovnim knjigama. Postignut je sporazum o dodjeli prostorija u Domu kulture koji nikada nije potpisan niti realiziran zbog neposredne ratne opasnosti i ratnih djelovanja. Napretkove aktivnosti su s po etkom rata prenesene na podru je pod nadzorom
Hrvatskog vije a obrane.
Humanitarna i kulturna djelatnost
U suorganizaciji Mjesne zajednice Siva i "Napretkove" Podrunice
organiziranje tradicionalni no ni nogometni turnir 30. travnja 1991. u
Sivi. Na turniru su sudjelovale 44 mom adi iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske i Vojvodine. Natjecanje je pratilo preko 5000 gledatelja. Pobjednik turnira bilaje mom ad.Dijamanti" iz Omanjske.

186

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

HKD "Napredak" je organiziralo tombolu i improvizirani restoran.


Glavna nagrada je bio tv prijamnik. Prihod je namijenjen osuvremenjivanju kulturnih sadraja u Sivi.
Sje anje na preu ene rtve
Drugog svjetskog rata
Na inicijativu HKD Napredak Podrunice Teanj, od Boi a 1990.
probijenaje mra na blokada saznanja istine o rtvama Drugog svjetskog
rata sa podru ja upe Siva. U prikupljanje podataka o stradalim i nestalim uklju ili su se brojni gra ani me u kojima su najve i doprinos dali:
fra Branko Malekinui , Franjo Brati , Marko Luki , fra Mladen Peri ,
autor ovih redaka, mnogi drugi znani i neznani, a posebice preivjeli
svjedoci najve e hrvatske "kalvarije". Do po etka svibnja1991. prikupljeni su podatci za oko 300 nestalih i stradalih Hrvata upe Siva. Odlukom Glavnog odbora Podrunice zaklju eno je, najmanje to moe u initi Podrunicaje da se omogu i broj noj ratnoj siro adi, koja nije smjela
ni pri ati o nestanku svojih najmilijih, dostajan spomenik na javnom
prostoru gdje bi se mogli okupljati paliti svije e svojim roditelj-ma,
prijateljima i suborcima koje nikada nisu prestali nositi u svojim srcima.
Kona na ideja je bila postavljanje dominantnog kria u centralnom
siva kom upnom groblju sa primjerenim podestom sa sve anom misom zadunicom. Siva ki fratri su s oduevljenjem prihvatili ovu inicijativu a ast za izradu dominantnog kria preuzeo je Ilija Kati Kavedija.
Sveta misa zadunica dogovorena je za 26. svibnja 1991. na dan Presvetog Trojstva. Sluio ju je dr. Mile Babi uz koncelebraciju fra Mladena Peri a, fra Branka Malekinui a, fra Ive imi a i fra Ilij e Matanovi a. Sv. misi nazo ilo je nekoliko tisu a uplj ana kojima se fra Mile Babi
obratio rije ima:
"Bra o i sestre, okupili smo se danas na blagdan Presvetog Trojstva
da bismo se u mislima i molitvi sjetili svojih predaka, djedova i baka, roditelja, bra e i sestara, djece i prijatelja, koji u ratnom i poratno vremenu
izdahnue i nestae ... Okupili smo se da se sjetimo koji ovom zemljom
hodie ... "
Nakon propovijedi fra mile Babi a nazo nima se obratio Jozo Matoevi , predsjednik Podrunice Napretka, rije ima:
"Iz godine u godinu sluam urlik o pobjedi a sve je manje kruha na
svijetu i snage u ljudima, dok zemljom prolazi la o pobjedi. Vaa zemlja
ima nisko elo i crvene o i. U pobjednika je nemiran pogled. Prokleto je
vae ognjeno pobjedni ko vino.0, ne okrepljuje ono i ne veseli!

187

upa Siva

Bog dri ruku na tjemenu pobije enih, a pobjednik je sam i njegova


radost plamti i gasne. Sve to je nade, utjehe i ljepote na svijetu otkriva se
o ima pobije enih. Pobjednici su slijepi, drhte i gore i nemaju nita do
svoje divlje plamene radosti iza koje je ostao pepeo.
Jer to su drugo dananje pobjede nego sutranji porazi? U o ima ovjeka samca, nema dobivenih i izgubljenih bitaka, nego u svim ratovima
jednako: dobivenim kao i izgubljenim,jedno poraeno ovje anstvo.
Tko e pobijediti ovjeka?To je Bog samo na as okrenuo lice i ostavio svijet u tami, a vi urlate: pobjeda! Ali pobjede nema, nego jedna
mala krvava la ijedna velika nesre a
Ti pobjednici su blijedi sa velikim runim ustima, a krv im nasjela na
o i. Ali e ih postidjeti jednog jutra more svojim mirom i njive svojom
tiinom. Sve je to kratak i ruan san, taj govor o pobjedama. Nema
poraza ni pobjeda, nego uvijek i svuda, kod poraenih j ednako kao i kod
pobjednika, napa en i ponien ovjek".
Nakon izlaganja nastupilo je posve enje kria i paljenje na tisu e
svije a i polaganje stotina buke ta cvije a. Bio je to dan najve eg ushi enja tisu a nazo nih to su mogli neometano i slobodno pokazali koliko
su svoju bol duboko i dugo krili u svojim srcima.
Obiljeavanje sedamstote obljetnice dolaska franjevaca na tlo Bosne
Za Sv.Antu Padovanskog 13.06.1991. HKD Napredak podrunica
Teanj je organizirala "Obiljeavanje 700. obljetnice dolaska franjevaca
na tle Bosne" i ,,90 godina HKD Napredak". Tim povodom organizirano
je niz aktivnosti od kojih su posebnu pozornost gra ana privukli:
Kolonija likovnih umjetnika u Sivi na kojoj su sudjelovali:
Miroslav BRATI , slikar naive iz Jelaha, rodom iz Omanjske;
Drago MARELJA, slikar naive iz Poto ana;
Marijan BLAEVI , slikar naive iz Rosulja, rodom iz Poto ana;
Amir HUNDUR iz Tenja;
Seid HUNDUR iz Tenja;
Hasan MEHINOVI iz Bukve;
Javne tribina za gra ane poslij e sv. mise organizirane su s vie tema iz
drutvenog, povijesnog i politi kog ivota Hrvata u Bosni i Hercegovini
a gosti - predava i su bili:

188

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

An elko VULETI , bosansko-hercegova ki knjievnik hrvatske


provenijencije iz Ravnog;
Mile PEORDA, bosansko-hercegova ki pjesnik hrvatske provenijencije iz Gruda;
Mr. sc. Ante KEGRO, povjesni ar u Akademiji za balkanol. ispitivanja Sarajevo, iz Bugojna;
fra Marko OROLI iz Sarajeva;
eljko IVANKOVI , knjievnik i publicist iz Varea;
Izloba "Blago franjeva kog samostana Plehan" organizirana je i postavljena u Domu kulture Teanj 14. i IS. lipnja 1991.
U srpnju i rujnu 1991. godine HKD Napredak Podrunica Teanj u
suradnji s upnim uredima Sive, abljaka i Jelaha, organiziralo je dobrotvorne akciju prikupljanja hrane i odje e za potrebe nezbrinutih i
socijalno potrebnih.
U ovim akcijama prikupljeno je 15,5 t penice, 8 tbrana, 4 t krumpira, 500 kg luka, graha i suhomesnatih proizvoda, 1 t masti i 500 1ulja.
Prikupljene su i ve e koli ine tjestenine, dje je hrane odje e i 34.200,00
dinara.
Prikupljena hrana i odje a upu enajeu:
upni ured sv. Ante Dobreti i - 10 tona;
upni ured upe sv. Ilij e u Zenica - 10 tona;
Crveni kri Teanj; Centar za socijalni rad Teanj; Op inski sindikat
Teanj - 10 tona;
upni uredi: Siva. abljaki Jelah-10 tona;
Prijevoz u Dobreti e je izvrio Vlado Niki iz Sive bez naknade a
gorivo za prijevozje osigurala PodrunicaHKD Napredak Teanj.
Prijevoz u Zenicuje izvrio Gavran iz Ularica (Beji a) uz simboli nu
naknadu za putne trokove za to je sredstva osigurala napretkova Podrunica Teanj.
Prijevoz u Teanj obavili su sami daroprimci.
Prikupljeno je i 34.200,00 dinara to je dijeljeno u obliku potpore u enicima i studentima; zbog sve u estaliji ratnih operacija u Republici Hrvatskoj preostali novac je podijeljen prvim prognanicima iz Republike
Hrvatske te nabavu udbenika za djecu prognanika.
U listopadu 1991. godine Napredak je pripremio, organizirao i proveo dobrotvornu akciju prikupljanja 7 t brana il 00 kg masti za Neum.

189

upa Siva

Posredstvom osnovnih kola i SC, povodom Dana mrtvih 1990. organiziranaje i provedena akcija i enja i ure enja grobalja.
Napretkova Podrunica je 2. prosinca 1991., u kolskoj portskoj
dvorani u Tenju organizirala humanitarni koncert "ZA DUBROVNIK",
nastupom dubrova kog kantautora Ibrice Jusi a.
Od Boi a 1991. godine ve ina Napretkovih aktivnosti se svodila na
dobrotvorne akcije i pomo izbjeglicama iz Republike Hrvatske a kasnije i prognanicima iz Bosne i Hercegovine. Dokje Napredak imao novaca, sam ihje pomagao, a kasnije je za nesretne, svojim autoritetom traio
pomo od imu nih i dobrih ljudi, poduze a i ustanova.
Preko dobro initelja Napredakje iz Zagreba dopremio u Usoru ve e
koli ine sanitetskog materijala, lijekova i opreme, odje e i obu e za
potrebite a raspodjela je izvrena preko upnog ureda u Sivi i preko
mjesnih povjerenika. U Omanjskoj raspodjelu su vrili mjesni povjerenici osobno, na Rui a brdu, izravno iz kamiona.
Pjesni ka ve er usorskih pjesnika u suradnji s knjievnim klubom Musa azim atiiz Tenja, 15. svibnja 1991. u kafi u "Viktorija"u Sivi.
Zato se no as moje elo zari, 26. rujna 1991. Obiljeavanje 100 obljetnice ro enja Tina Ujevi a. Obiljeeno u Domu kulture Teanj, u suradnji s Podrunicom Doboj.
- itanje prigodnih stihova Tina Ujevi a;
- Predstavljanje usorskih pjesnika;
- Izloba likovnih umjetnika dobojske regije;
- Pj esni ka ve er usorskih pj esnika u Caffe baru
.Miky'' u Je1ahu;
Franjo Brati , Pero Radeljak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
- Pj esni ka ve er usorskih pj esnika u Caffe baru Levi' s u ab ljaku.
Franjo Brati , Pero Rade1jak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
- Pjesni ka ve erusorskih pjesnika u kafi u "Viktorija" u Sivi.
Franjo Brati , Pero Radeljak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
lag svih ratnih Napretkovih aktivnosti je DAN HRVATSKE KULTURE U SIVI, 13.1ipnja 1993., za vrijeme totalnog okruenja. U okviru programa orgamztram su:
- ahovski turnir

190

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

Sudjelovalo je 18 natjecatelja me u kojima 10 majstorskih kandidata


FIDA-e,jedan prvokategomik i sedam izvankategomika.
Glavni sudac je bio savezni sudac Boo Kova evi a pomo ni sudac
Andrija Purkovi .
Prva tri mjesta zauzeli su:
I. mjesto: Berzad Vilaevi MK Teanj;
II. mjesto: Edin Kasumagi MK prognanik iz Doboja;
III. mjesto: Haris Boji MK prognanik iz Bosanskog Broda;
- Izbor najljepe narodne nonje;
- Izbor najstarije narodne nonje;
Franjo ali ;
- Izbor najboljeg argijaa;
Marko Brati ;
- Izbor najboljeg violiniste;
Ivica Bagara;
- Izbor najbolj eg igra a u narodnom kolu;
Franjo ali ;
- Izbor najbolje igra ice u narodnom kolu;
Anka Dadi ;
- Izbor najboljih pjeva a u narodnom kolu:
Ivica Toki iAnto Kati ;

191

upa Siva

- Izbor najboljeg narodnog kola a;


- Izloba najstarijih knjiga na slobodnom teritoriju;
upni ured Siva;
- Proglaenje najstarije tiskane knjige koja se nalazi na prostoru
slobodnog teritorija;
Ivan Bonjak, upnik upe sv. Ive Jelah;
- Izloba svehrvatskog narodnog blaga;
- Izloba slika usorskih slikara naive;
Miroslav Brati ;
Marijan Blaevi ;
Predratno Kulturno-umjetni ko drutvo "Franciska Kluz" iz Omanjske, sa svim svojim lanstvom i opremom, koja i jest osobno vlasnitvo
samih lanova, pristupilo je u drutvo Napretka pod imenom Kulturnoumjetni ko drutvo"JOZO DIDO-ZUBER", s ciljem uvanja, njegovanja i pokazivanja duhovnih, folklornih i urbanih vrijednosti hrvatskog
nacionalnog habitusa.
Ovako oja an Napredak je bez poteko a organizirao priredbe kad
god je to bilo potrebno. Posebice hvale vrijedan nastup je bio za do ek
konvoja Bijeli put, prvoga konvoja poslije probijanja blokade Usore i
cijele Srednje Bosne.
Prilago avanje starih obi aja mladim naratajima u ovome vremenu
preuzeo je Napretkov "Usora-banda" iz abljaka, fra Ivan Opa ak, Ivica
Beji Mitar, Ivica Bagara i brojni drugi tovatelji narodnoga blaga.
Izdava ka djelatnost
Svoje humanitarne aktivnosti Napredak i dalje aktivno provodi ali
isto tako, kulturne i izdava ke. Protokolom izme u predsjednika HVO
Usora i koordinatora Napretkovih podrunice Teanj iDoboj, a na temelju odluke Glavnog odbora Podrunice, potpisanje Protokol o zajedni kom izdavanju audiokasete domoljubnih pjesama nastalih na slobodnom podru ju U sore tij ekom rata 1992./93.
Ovim protokolom Koordinator Napretkovih Podrunica se obvezao u
ime Podrunica i aktivnost lanova N apretkovih Podrunica:
1. Pripremiti sve potrebne tehni ko-dokumentacijske elemente za
snimanje i izdavanje audiokasete u nakladi od 2000 komada.
192

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

2. Blagovremeno pripraviti sve tekstove, aranman, glazbu, skladbu i


produkciju;
3. Sudjelovati u financiranju s 200.000,00 lit iz kase Podrunice Teanj;
4. Recenziju, financijsku potporu do izdavanja kasete i distribuciju
vrit e HVO Usora;
5. Za Napretkov arhiv dodijelit e se 10 audiokaseta;
6. 5Oaudiokaseta e preuzetu HV O U sora za potrebe promidbe;
7. Sav prihod bit e namijenjen za trokove obrane i upla en na blagajnu HVO Usora;
8. Cij ena audiokasete bit e u prodaj i lOD M
U potpisu:
Za N apretkove podrunice U sore.Za HVO U sora:
Teanj i Doboj koordinator:
/Jozo Matoevi , s.r.//Anton Ernest Hudi , s.r./
-<>:

193

upa Siva

Projekt je proveden uredno, uspjeno i do kraja. Financijski pokazatelji u pismohrani HVO Usora.
Obrazovna iodgojna djelatnost
U Je1ahu je 9. prosinca 1991. odrana tribina pod naslovom OP E
PORUKE BIBLIJE kojuje drao fra Boo Oluji iz Sarajeva.
Uo i Boi a, u etvrtak, 19. prosinca 1991. godine, u organizaciji Napretkove podrunice Teanj, fra Mile Babi je u Srednjokolskom centru
Teanj u enicima odrao predavanje na temu KRIST U DJELIMA MIROSLAVAKRLEE.
Na me ustrana kom dogovoru politi kih stranaka s podru ja op ine
Teanj, HDZ je svoju ovlast preispitivanja naziva deset osnovnih kola s
podru ja op ine Teanj povjerio Hrvatskom kulturnom drutvu Napredak Podrunici Teanj. Temeljem takove odluke predsjednik Izvrnog
odbora op ine Teanj je izdao Rjeenje o obrazovanju Komisije za preispitivanje naziva osnovnih kola s podru ja op ine Teanj. Hrvatske interese u pregovorima je zastupao Predsjednik Podrunice. Predsjednik
komisije je bio Amir Brka pregovara u ime muslimanskog naroda, a
srpski nacionalni interes je zagovarao Tomislav Tomi . U radu je sudjelovao predstavnik kole i predstavnik mjesne zajednice.
Za interes hrvatskog naroda postignutim sporazumom Osnovna kola
"Bratstvo" Jelah dobila je ime "Ivan fra Frano Juki ", a Osnovna kola
"Nikola Matkovi Kolja" iz Teanjke je dobila ime.Kulin ban".
Od po etka oujka 1992. Napretkova podrunica Teanj zapo inje
projekt prikupljanja knjiga za otvaranje Napretkove pu ke knjinice
Ivana fra Frane Juki a u Sivi. Na Dan Hrvatske kulture, 13. lipnja 1992.
knjinica je slubeno i otvorena u prostorij ama upnog ureda Siva.
Prosvjetna djelatnost
Zbog ratnih djelovanja do srpnja 1993. nisu postojali nikakovi uvjeti
za izvo
bilo kakvih uvjeta nastave. Tijekom srpnja mjeseca 1993.,
. . .. enje
.
na imcijatrvu HKD Napredak Podrunica Usora, a kroz Ured drutvenih
djelatnosti zapo elaje:
- Priprema, izrada i realizacij a hrvatskog nastavnog plana i programa
prilago enog u hrvatskim kolama Usore, u 19 tjednom trajanju;

194

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

- Njegovanje hrvatskog jezika i kulture u kolama, na javnim nastupima o blagdanima i drugim prigodama;
- Narudba i raspodjela udbenika i kolskog pribora u enicima na
podru ju Usore;
- Demobilizacija nastavnika.
- U stroj i organizacija nastave.
Na temelju ovih aktivnosti HVO Usora je 2. travnja 1994. donijelo
Odluku o osnivanju Osnovne kole za podru je HZ Usore s retroaktivnomprimjenomod21.lipnja
1993.
Identi na odluka je donesena i za osnivanje Mjeovite srednje kole
za podru je HZ U sora s retroaktivnom primjenom od 21. lipnj a 1993.
Zdravstvena skrb
Po etkom oujka 1992. Napredak je organizirao te aj pruanja prve
pomo i istovremeno u tri mjesta:
Makljenovac - Dr. med. Mijo Grgi ; specijalist oftalmolog;
Siva - Dr. med. mr. sc. Ivica osi , specijalist medicine rada;
abljak - Dr. med. Doma Petrovi ;
Potpore
HKD Napredak Podrunica Teanj uputila je Republi kom javnom
fondu za kulturu, Vase Miskina 18 71000 Sarajevo Prijedlog za financijsku potporu istaknutom bibliografu i op e kulturnom djelatniku Mustafi emanu,
HKD Napredak Podrunica Teanj uputilaje UNIS FAD-u Jelah Prijedlog za upu ivanje pomo i obitelji profesora Tomislava Gai a sa suprugom i troje djece prognanih iz Lovasa kod Vukovara i nastanjenih u
abljakuod6.listopada
1991.
Posredstvom HKD Napredak prof. Gai je zaposlen u Osnovnoj
koli "Gazi Ferhadbeg" u Jablanici gdje muje kola osigurala smjetaj.
Napredak predlae kupnju namjetaja.
HKD Napredak Podrunica Teanj je na ime humanitarne pomo i
predala Centru za socijalni rad i zatitu djece predkolskog uzrasta Teanj 3000 kg brana i pakete odje e za socijalno ugroene prema njihovoj evidenciji. Humanitarnu pomo su preuzeli Amil Ahmetagi ,
Komnen ugi i Emir Brakovi .
195

upa Siva

U to vrijemeutemeljuju se i upni caritasi sakojimaje Napredak imao


odli nu suradnju.
U okviru redovnih poslova u HVO napretkovci su sudjelovali u pravilnoj raspodjeli udbenika.
Tijekom ratnih djelovanja za ivot i rad HKD Napredak Podrunice
Usora u osobnom posjetu upi Siva interesirao se nadbiskup vrhbosanski msgr. Vinko Pulji 16. studenoga 1992. i 14. svibnja 1994. i Predsjednik Sredinje uprave HKD Napredak Sarajevo dr. Franjo Topi 14.
svibnja 1994. kojije svojim posjetom donio i potporu za rad podrunice
od 500,00 DEM, banjalu ki biskup Franjo Komarica 15. listopada 1993
i 14. studenoga 1993. te Provincijal Bosne Srebrene Fra Petar An elovi
po etkom 1993. i 12. lipnja 1994.;
Javna oglaavanja
Od po etka 1992. Napretkova podrunica Teanj se u javnom ivotu
oglaavala prosvjedima protiv teroristi kih akcija usmjerenih na udruenja gra ana i osoba, a posebice onih koji imaju za cilj uvanje i njegu
kulturnih vrijednosti. Prvi povod je bio podmetanje eksplozivne naprave
pod osobni automobil predsjednika Napretkove podrunice Doboj, dr.
Miroslava Ratan i a.
Za katoli ke blagdane napretkovci su redovito imali svoje emisije na
Radio Tenju a za druge su redovito upu ivali javne estitke.
U ostalim medijima objavljivane su vijesti na Radio Doboju dva puta, Radio Sarajevo I. program - dva puta te u dnevnim listovima: Oslobo enje Sarajevo - pet puta, Ve ernje novine Sarajevo - 5 puta, Ve ernji list
Zagreb - etiri puta, Glas komuna Doboj - sedam puta.
N apretkovci su od po etka rata sav svoj program podredili potrebama
hrvatskoga puka u novonastalim okolnostima. Poticane su drutvene
aktivnosti s ciljem podizanja morala gra ana, bu enja nade i elje za ostankom na rodnoj grudi. Napretkovci su se stavili na raspolaganje Hrvatskom vij e u obrane U sora pod ijim su okrilj em stvarali:
- prve hrvatske novine u formi Biltena od 1. srpnja 1992.;
- britka usorska novinarska ratna pera: "U soru" list Hrvatskog vije a
obrane Usora;
- Radiopostaju "Usora" od4. srpnja 1992.;
- Reporterska izvje a iz Usore za Radio-televiziju Sarajevo i HTV;
- Hrvatski radio i niz dnevnika i tjednika na podru ju Republike Hrvatske;
196

HKD "Napredak", podrunica Teanj-Usora od 1990. do 1994. godine

Detalj sa jedne od Napretkovih izlobi

- Slobodna Dalmacija;
- Svi Hrvati Usore su u ratnim vremenima bili napretkovci i bojovnici. Sura ivali su kako su znali i umjeli, mnogi su stradali, aNapredak je
izaao iz rata mnogo ja i nego to je bio.
Poseban doprinos prepoznavanju, institucionaliziranju i biljeenju
hrvatskog kulturnog, obrazovnog i nacionalnog stvaralatvu dali su
napretkovci:
Miroslav Brati , Andrija Purkovi , Boro Jeli , Pero Radeljak, Irena
Marini , Veronika Kati , Ivan Kati , Franjo Brati , Anton Ernest Hudi ,
Ivica Krajina, Ilija Ivki , fra Ivan Opa ak, vl . Ivan Bonjak, vl . Ante
Baji , vl , Ante Buri Suljo, Boro Purkovi , Slobodan Krajina, Magdalena
Martinovi , Augustin Mandi , autor ovih redaka i brojni drugi suradnici.
Drugih oblika suradnje nije bilo zbog prekida svih vrsta komunikacija. Jedini kontakt smo imali preko splitske podrunice tijekom 1994.
kojuje posje ivao predsjednik Podrunice Teanj i pribavljao novosti i
tiskovine iz Sredinje uprave.
Osnivanje HKD Napredak podrunica Usora
Aktivna ratna borbena djelovanja su na podru ju Usore zapo ela 3.
svibnja 1992. Timeje prestao rad Podrunice HKD Napredak Doboj,
197

upa Siva

Dio lanstva iz dobojske podrunice priklju io se podrunici Teanj i od


tada djeluju pod imenom Podrunica Usora.
U ratuje Podrunica Usora, Odlukom Mjesne zajednice Siva, dobila
na koritenje za radne prostorije i javnu knjinicu, dio javnog objekta u
centru Sive, gdje se do rata nalazila prodavaonica mjeovite robe Vemal.

HUMANITARNI
za prijateljicu
Mozart * Beethoven

* Schopin

* Lisinski

* Straus

Ivana Rui - klavir


Gosti:
Amila Abduzaimovi
Alma Galijaevi
Emina Donlagi
Lidija Krianovi
Galaksija, Siva, 19.6.2005.
198

U 18 sati

Anto Boni , dipl. ing. prometa

Gospodarstvo upe Siva

I. Povijesni razvoj
Dananje podru je op ine Usora, a time i upe Siva, bilo je nastanjeno jo u paleolitiku (starije kameno doba). Dr. uro Basler i Zdravko
Mari otkrili su u Makljenovcu prebivalita ovjeka u tim prahistorijskim vremenima gdje su prona eni dijelovi posu a od jedva pe ene
gline koji se vremenski podudaraju sa nalazitima iz Lepenskog vira u
erdapu.
Ina e, podrijetlo imena Usora, po nekim povjesni arima, potje e od
ilirskog plemena Oserijati koje je, pretpostavlja se, naseljavalo ove prostore. Nakon Ilira ove prostore zaposjedaju Rimljani tako da je opet na
breuljku "Crkvina" u Makljenovcu prona ena nastamba iz rimskog
doba s rukotvorinama te kulture, kao i na lokalitetu istog naziva u naselju
abljak. Pojedini predmeti s tih lokaliteta do prije rata uvani su u muzeju uDoboju.
Tragovi ivljenja na ovim podru jima vidljivi su i za razdoblja srednjeg vijeka. Na vie mjesta u Ularicarna, Alibegovcima i abljaku ima
77 primjeraka ste aka (posebno dobro o uvani su u Ularicma gdje je
prostor obiljeen i zati en), to govori da su ove prostore posjedovale
velikake porodice srednjovjekovne bosanske drave. Ina e, treba navesti da se pojam Usora prvi put spominje u srednjem vijeku jo 1225.
godine kada ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. daruje Usoru katoli kom
nadbiskupu Ugrinu. U vrijeme vladavine bosanskog bana i kralja Tvrtka
1. (1355.-1391.) banovina Usora prakti ki je obuhva ala centralni prostor sjeverne Bosne, da bi se kroz povijest prostor Usore smanjio do granica koje danas obuhva aju op inu Usora, odnosno u irem smislu samo
porje jerijeke Usore.
Prije i poslije II. svjetskog rata dananji prostor op ine Usora pripadao je op inama Teanj i Doboj i tek nakon posljednjeg rata, nakon nastojanja ovdanjih ljudi, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na
sjednici 21. sije nja 1998. godine donio je, na temelju Odluke Visokog

199

upa Siva

predstavnika, Zakon o utemeljenju novih op ina me u kojima i op ine


Usora.
II. Gospodarstvo
1. Predindustrijsko razdoblje
Kako ivljenje na nekom podru ju podrazumijeva i stvaranje egzistencijalnih pretpostavki, sukladno prirodnim bogatstvima, tehnolokom
stupnju razvoja drutvene zajednice, a i politi kom okruenju i okolnostima, u ovome osvrtu navest emo za uvod gospodarsko stanje u blioj
nam prolosti.
U uvjetima i tehnolokom stupnju razvijenosti vezanom za predindustrijsko razdoblje na podru ju upe Siva njezini su upljani svoju egzistenciju temeljili uglavnom na poljoprivrednoj proizvodnji koja je
uklju ivala zemljoradnju za proizvodnju itarica, krmnog bilja (djetelina i livade), povr a, vo arstvo (ljiva,jabuka, kruka, vinova loza, trenja ...), duhan ( ijuje proizvodnju biva drava zabranila i vrila oduzimanje istog) ...
Ta poljodjelska proizvodnja sluila je uglavnom za njihove osobne
potrebe, za prehranu svojih obitelji, te za uzgoj doma ih ivotinja (svinja, peradi, goveda, ovaca i konja), koje su sluile za prehranu njihovih
obitelji i zemljoradnju, a dijelom i za prodaju, radi nabave drugih potreptina za ivot.
Takav stupanj razvijenosti nuno je nametao potrebu postojanja i razvoja zanatskih djelatnosti u kojima su se postoje i resursi i repromaterijali prera ivali u gotove proizvode, tako da su se proizvodila sva potrebna oru a, obavljala prerada sirovina, proizvodili gra evinski materijali sa kojima su se i izvodili poslovi u graditeljstvu.
Tako, prema sje anjima i biljekama naih starijih sugra ana za to
razdoblje, nakon I. svjetskog rata, moemo navesti zaista raznovrstan
spektar zanatskih i uslunih djelatnosti.
Kao prijevozno sredstvo sluila su drvena zaprena kola sa drvenim
kota ima obloenim metalnim obru em, koje su kasnije zamijenili gumeni kota i sa motornih vozila (tzv. platon), a koja su vukli volovi (ponegdje i krave) i konji. Tako er, za prijenos (prijevoz) stvari koriteni su
i tzv. "samari" koje su na le ima nosili magarci i konji, uglavnom za odvoz itarica u mlinove i sl. Prijevoz ljudi obavljao se zaprenim kolima.
te konjima, koji su uglavnom istovremeno sluili za obradu zemlje, vu u
zaprenihkola ijahanje.
200

Gospodarstvo upe Siva

Za izradu zaprenih kola specijalizirali su se obrtnici, tzv. "kolari",


koji su obradom drveta zajedno sa kova ima ili sami proizvodili potreban metalni okov i druge potrebne dijelove od kojih se sastavljalo to
prijevozno sredstvo. Ono je bilo u kombiniranoj izvedbi tako da je bilo
sa tovamim sandukom i bez tovamog sanduka, za prijevoz drveta, sijena, slame, kukuruzovine (tzv. "avarike") i sl.
Razna metalna oru a (Plugovi, zuba e ...), alate i druge metalne proizvode izra ivali su kova i, koji su obradu metala obavljali zagrijavanjem
na vatri iji se intenzitet (temperatura) poja avao koritenjem komprimiranog zraka iz puhala pripravljenih za te namjene. Poznati kova i bili
su Ilija Pranji iz Omanjske i Jozo Jele iz Srednje Omanjske.
Za proizvodnju odjevnih predmeta koriteni su prirodni materijali
kao to je lan, koji se u tom razdoblju intenzivnije proizvodio, i ov ja vuna, ijom su preradom i obradom izra ivane narodne koulje, benuci i
prega e, kojima se i danas moemo ponositi, jer spadaju u red najljepih
tradicionalnih narodnih nonji, koje nam danas uvaju, izra uju i
zanavljaju dva KUD-a iz upe Siva. Za potrebe proizvodnje tih odjevnih predmeta izra ivani su tzv. "stanovi" na kojima je obavljano tkanje
platna za iste. Takva izrada bila je uglavnom u ku noj djelatnosti, za
osobne potrebe, a zabiljeeni su i oblici intenzivnije proizvodnje za
prodaju.
Vezano za odjevne predmete treba spomenuti da su nai preci, umjesto dananjih suvremenih perilica, koristili tzv. "parjenice" koje su se izra ivale od debala drveta, od koga se obradom pravila "posuda" u koju su
se stavljali odjevni predmeti, posteljina i sl. te zalijevali vrelom vodom,
to je u biti predstavljalo postupak otkuhavanja odje e.
Posu e za kuhanje,jelo i sudovi za dranje, uglavnom, prehrambenih
proizvoda izra ivali su se obradom gline koja se potom odgovaraju im
postupkom sui la ili pekla. To su kao specifi nu zanatsku djelatnost
obavljali tzv. "gm ari". Poznati kao priznati majstori tog zanata bili su
Ivan Beji , Mato Beji i Marijan Gavran iz Beji a.
Kao gra evni materijal koristila se u to vrijeme prirodno suena i nepe ena cigla, oblikovana od gline - tzv. " erpi ", da bi se u novije doba
pristupilo tehnologiji pe enja takve cigle. Tu proizvodnju, kao svoju domin antu obrtni ku djelatnost, obavljali su Mato Rajkova a iz Beji a i
Niko Bili iz Sive.
Pored cigle " erpi a", kao gra evni materijal koristilo se drvo, ru no
obra ivano u obliku greda, gredica i rogova, koje je bilo glavni gra evni
materijal kako u zidovima, stropu, tako i u krovnoj konstrukciji ondanjih ku a, iji su se temelji izvodili od prirodnog i djelomi no obra enog :
201

upa Siva

kamena, dok su se zidovi tih "riglovanih" ku a obra ivali razrije enom


glinom uz dodatak suhih biljnih vlakana (trstika, slama, pljeva ...), koja
su sluila kao vezivno sredstvo. Pomo ni gospodarski objekti, staje i
skladineprostorije,
izra ivane su uglavnom od drvene konstrukcije.
Pokrov svih tadanjih objekata bio je od slamnatog materijala a kasnije i
posebno, tako er ru no, obra enih drvenih dasaka. Vezivanje drvene
konstrukcije takvih objekata obavljalo se uglavnom tesarskim "ukrajanjem" dijelova i u vr ivanjem istih metalnim okovima, tzv. "klam[ama" i avlima, koje su izra ivali obrtnici kova i. U takvoj izvedbi objekata, pored gore spomenutih ciglara, najve u vanost imali su obrtnici
tesari, koji su bili vrlo vjeti u ru noj obradi gra e. Kako je gore navedeno, tesarski alat za njihove potrebe posebne sjekire, dlijeta i dr., proizvodili su lokalni kova i.

Grn arski stroj sa grn arskim proizvodima

Proizvodnja itarica, penice, kukuruza, je ma, rai i zobi, koje su


sluile za prehranu kako ljudi, tako i ivotinja, bila je zastupljena u
svakoj obitelji. Za potrebe mljevenja tih itarica koriteni su mlinovi,
uglavnom "vodeni ce", koj e su izgra ivane na rij eci U sora.
Mlin "Svaline" drali su Svalina Pejo, potom Ivo Mandir i Ilija Mandir (Siva), mlin "Joski " Pejo Joski , Franjo Joski i Anto Mati , mlin

202

Gospodarstvo upe Siva

"Gra ac" Franj o Brnadi , Niko Brnadi , Jozo An eli , Ante Joski , Alija
(zv. Aljo) Tokmi , Stipo an ar i Marijan Gavran (Alibegovci), a tzv.
"vatreni mlin" drali su u sreditu Sive Ilija i Pejo Rui (Srednja
Omanjska) i Krunoslav (zv. Kruno) Krajina (Siva). Usluge mljevenja
itarica napla ivane su uglavnom u naturi, uzimanjem tzv. "uura", a
dijelom i pla anjem u novcu.
etva itarica prvotno se obavljala ru no srpom, a vridba konjima,
da bi ista u novijem razdoblju bila obavljana vralicama pokretanim motoromzv. "aran".
Sto arstvo, kao oblik privre ivanja i egzistencije, pored ratarstva,
imalo je vrlo zna ajno mjesto u svakoj obitelji (gazdinstvu) toga vremena. Proizvodnja temeljnih ivenih namirnica, mesa i mlijeka, obavljala
se uzgojem goveda, ovaca i svinja, uglavnom ispaom na livadama, a za
dodatnu prehranu tu su bile livade s djetelinom te gore navedene itarice,
ega se moe sjetiti i ve i broj naih sugra ana srednje starosne dobi.
Vo arstvo, kao grana poljodjelske djelatnosti, bilo je zastupljenije nego to je to danas, iako se obavljalo bez primjene bilo kakvih suvremenih
agrotehni kih mjera i suvremene tehnologije proizvodnje. Vinova loza,
po kojoj se katastarske estice u sjeverozapadnom dijelu upe vode kao
"Vinogradi"; zatim ljiva, jabuka i kruka bile su najzastupljenije vo arske vrste ijom preradom se uglavnom proizvodila rakija i vino, a dijelom su i suene i koritene u prehrani.

203

upa Siva

Budu i da su u tomrazdoblju, koje karakterizira naporan rad u poljodjelstvu, nai preci imali duha i vremena da se nakon napoma rada, a posebice nedjeljom i u zimskim danima, u estalo drue i vesele uz sijela i
prela, o ita je i proizvodnja glazbenih instrumenata, me u kojima su najzastupljeniji bili: argija, violina, frula i dvojnice.
Poslije II. svjetskog rata, biva drava je provodila nekoliko reformi u
oblasti poljoprivrede. Te reforme uglavnom karakterizira postupak kojim su "dragovoljno" nai upljani uklju ivani u zadruge, u koje je uklju ivana kao osnovno sredstvo njihova zemlja, volovi, konji, na na in da
oni nisu pravedno obete eni, nije se znao njihov vlasni ki udio u imovini, a pogotovu u dobiti tih zadruga. Od tih zadruga, koje su postale dravne, nastali su svojevrsni poljoprivredni subjekti iz kojih su vlasni ki
isklju eni oni nai sugra ani od ije zemlje i ijim radom je i stvorena
imovina kojom danas "pravno" titulare i upravljaju subjekti koji nemaju
veze s tadanjom zadrugom. To vrijeme karakterizira i od drave uveden
prinudni "otkup" i pla anje dravnih obveza (poreza) po slobodnoj procjeni ondanjih dravnih komesara i njihovih suradnika.
2. Industrijsko razdoblje
Razdoblje prije posljednjega rata 2002.-2005. karakterizira industrijski razvoj koji tadanje vlasti koncentriraju uglavnom uz gradove sjedita tadanjih op ina Teanj, Doboj i Tesli . Neveliki broj upljana upe
Siva nalazi svoje uposlenje u tvrtkama navedenih gradova. Trenutno
nisu obra eni podatci o broju upljana upe Siva i strukturi uposlenih u
tom razdoblju, ali je injenica da je bio u znatnom nesrazmjeru s brojem
uposlenih iz drugih sredina. Razlozi za takvo stanje uglavnom su neformalno poznati, a u svezi su s tadanjim politi kim sustavom i njegovim
odnosom spram ovoga podru ja.
Poljodjelstvo ni u ovome razdoblju nije poprimilo intenzivnije oblike
proizvodnje, osim nekoliko slu ajeva tovljeni kog uzgoja stoke (svinje i
bikovi), proizvodnje mlijeka za trite; ratarska proizvodnja obavlja se
strojevima uz djelomi nu primjenu agro tehni kih mjera, biljee se i pokuaji plantanog uzgoja malina za trite, etva itarica se obavlja kosilicama sa samovezom i uz vridbu vralicama pokretanim traktorom, a
zadnjih godina dominantna je suvremena etva strojevima, odnosno
kombajnom.
Kao posljedica takvog nepovoljnog stanja uposlenosti, "otvaranjem
granica" od bive drave i odobravanjem odlaska na "privremeni rad u
inozemstvo", krajem 60-ih godina prologa stolje a veliki broj upljana
iz upe Siva odlazi na rad u inozemstvo, ponajvie u SR Njema ku, gdje
204

Gospodarstvo upe Siva

radom do mirovine u trajanju od 30-ak godina osiguravaju egzistenciju


svojim obiteljima, koluju svoju djecu i podiu nove ku e, samodoprinosima grade lokalnu infrastrukturu elektromreu, ceste i telefoniju.
U ovom razdoblju, posebice zadnja dva desetlje a prologa stolje a, biljee se i prvi zna ajniji koraci samostalne poduzetni ke aktivnosti. Otvaraju se prve samostalne trgovinske, ugostiteljske i zanatske djelatnosti.
Od obrtni kih djelatnosti iz ovoga vremena jo uvijek imamo kova ku djelatnost koju obavlja Jozo Jele iz Srednje Omanjske, obradu kamena za mlinove koje je obavljala obitelj Jele , mljevenje itarica
obavlja se elektri nim mlinovima u vlasnitvu vie obitelji, a trebanapomenuti da su dvojica naih uplj ana Ante Topalovi i Mile Niki iz Sive
pokrenuli u Kraevu industrijski mlin.
Suvremene oblike proizvodnje pokrenuli su Marijan Kati iz Omanjske otvaranjem radnje (pogon) "Alatnica Kati " za obradu metala, u kojoj se proizvode najzahtjevniji metalni dijelovi i sklopovi za potrebe industrije; zatim Zoran i Ivan Kati iz Omanjske pokre u proizvodnju
dijelova od plastike, dok Jozo Gai pokre e proizvodnju elektri nih
sklopki i armatura.
Takvo nepovoljno stanje uposlenosti, u inozemstvu, bilo je znatna
financijska potpora u Domovinskom ratu, mogu nost zbrinjavanja
lanova obitelji i prijatelja od ratne opasnosti, te mogu nost bre poslijeratne obnove i oporavka, ali na alost ili na sre u i mogu nost mnogobrojnih odlazaka, posebice mladih sa svojim obiteljima na rad u inozemstvo.
3. Poslijeratno gospodarsko razdoblje
Kako je gore navedeno, prije posljednjega rata na podru ju dananje
op ine Usora, a tako i upe Siva gospodarskih aktivnosti gotovo da nije
bilo u zna ajnijem obliku i opsegu, stanovnitvo je uglavnom bilo uposleno u okolnim gradskim sredinama u kojim danas uglavnom ne rade.
Tek formiranjem op ine na ovom podru ju po inju zna ajnije gospodarske aktivnosti. Gore spomenute zanatske djelatnosti prerastaju u vii
oblik organizirane ili u suvremeniji oblik obavljanja ve postoje e djelatnosti.
Ipak, prema svojoj veli ini i strukturi postoje a poduze a u upi, koja
se bave proizvodnjom, spadaju uglavnom u mala poduze a. Velikih, tzv.
drutvenih poduze a, naslije enih iz prolog sustava u op ini, a tako ni u
upi nije bilo, tako da se u budu nosti, osim Javnog komunalnog poduze a, nema to privatizirati.
205

upa Siva

Kod postoje ih poduze a, samostalnih zanatskih, trgovinskih i ugostiteljskih radnji, o kojima e biti vie rije i, postoji elja za proirenjem
kapaciteta ovih poduze a i radnji, a samim tim i mogu nost otvaranja
novih radnih mjesta. Stanje je u tom pogledu prili no nesre eno zbog
op enitog stanja u dravi, sloenih i neure enih uvjeta privre ivanja,
tako da sami poduzetnici nemaju jasnu sliku o tome u kom pravcu bi
trebao i i njihov daljnji razvoj.
Takvo stanje je ve im dijelom uvjetovano stanjem gospodarstva u
irem okruenju, tako da su i ovdje o iti problemi dosta nepovoljnih kreditnih sredstava za ulaganje, nezati enost doma eg proizvoda, pravila
trine ekonomije na koju se navikao manji broj poduzetnika, nedovoljna obrazovanost i osposoblj enost poduzetni kog sektora za poslovanj eu
politi ki i administrativno sloenim, trino zahtjevnijim i tehnoloki
suvremenijim uvjetima privre ivanja.
Gospodarske prilike i stanje sagledat emo u narednom osvrtu prema
njegovim dijelovima.
a) Primarne djelatnosti
Budu i da je podru je upe Siva prema svojoj strukturi, stupnju izgra enosti i raspoloivim potencijalima dominantno ruralnog karaktera,
ono se moe po mnogim pokazateljima tretirati kao poljoprivredni kraj,
iako poljoprivreda ni izbliza nije razvijena kako to omogu avaju klimatski i drugi uvjeti.
Potvrda tomu je da u upi postoji, usprkos potencijalima, samo neznatan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave sto nom proizvodnjom (tov junadi, tov svinja i uzgoj ovaca), te neznatna
djelatnost u peradarstvu i p elarstvu.
Navike lokalnog pu anstva pri uzgoju tradicionalnih kultura teko se
mijenjaju jer se jo uvijek gaje uglavnom ratarske kulture, koje donose
manje nov anih sredstava i ija cijena proizvodnje ne moe biti konkurentna trinim, koje su iz uvoza i znatno subvencionirane, za razliku od,
recimo, vo arstva, sadnje jagodi astog vo a, uzgoja ljekovitog bilja itd.,
iako postoje svi preduvjeti za bavljenje ovim granama poljoprivrede.
Primjetanje pomak u posljednjim godinama od ekstenzivne ka intenzivnoj poljoprivredi, naro ito u pogledu unapre enja sredstava za rad
odnosno nabavke suvremenijih poljoprivrednih strojeva.
Kako je podru je upe jo uvijek ekoloki o uvano, uz pravilnu edukaciju poljoprivrednih proizvo a a bilo bi mogu e napraviti veliki iskorak u proizvodnji zdrave i trino isplative hrane.
206

Gospodarstvo upe Siva

Moramo ponoviti da nezati eno st doma e proizvodnje


, odnosno nedovoljno subvencioniranje doma e poljoprivredne proizvodnje djeluje
obeshrabruju e na potencijalne proizvo a e i slabi odlu nost za ve e
iskorake, jer doma i proizvodi ne mogu konkurirati uvoznim.
Resursi u oblasti umarstva nisu takvi da bi bili osnova za podizanje
prera iva kih kapaciteta. Ve i dio uma je u privatnom vlasnitvu i koristi se za osobne potrebe, uglavnom kao ogrjev.
Me utim, i pored jo uvijek nepovoljnih uvjeta u sektoru poljoprivrede prema uvjetima u zemljama EU, imaju i u vidu vrlo dobre potencijale u poljoprivredi, poticaje koji se postupno, ali ipak pove avaju,
nunost pristupa tritu i proizvodnji uz primjenu suvremenih mjera i
znanosti, raduje injenica da su te prilike prepoznate i da u upi Siva
postoje ak tri nevladine organizacije-udruge koje okupljaju poljoprivrednike i koje bi trebale biti servis i spona da nai sadanji i budu i poljoprivredni proizvo a i pristupe suvremenom i odrivom obliku organiziranja i obavljanja svoje djelatnosti od koje e mo i osigurati svoju egzistenciju.
Udruenje poljoprivrednika "Agro Usora", Udruga za poduzetnitvo i
poljoprivredu Usora i Udruga poljoprivrednika "Rodna gruda", sve sa
sjeditem u Sivi, zajedno s op inskom administracijom imaju prigodu
prepoznati, informirati, obrazovati i pruiti svaku drugu pomo poljoprivrednicima kako bi napravili zna ajniji iskorak u oblasti poljoprivrede.
Udruenje poljoprivrednika "Agro Usora", u suradnji s Op inom i
talijanskom organizacijom GVC kao izvriteljem, provodi projekt pretvaranja udruenja u zadrugu na suvremenim na elima organiziranja.
Projektom je planirana dodjela povoljnih kreditnih sredstava onim poljoprivrednicima koji izraze interes i koji ispunjavaju kriterije za ulazak
u zadrugu, pomo u stru nom vo enju proizvodnje, povoljnijoj nabavci
repromaterijala i plasman njihovih proizvoda, te podmirivanje administrativnih trokova poslovanja zadruge u naredne dvije godine. Zabrinjava injenica da proces provedbe projekta traje ve godinu dana te se tako
u sam proces troe sredstva odobrena od Ministarstva inozemnih poslova Italije.
Ohrabruje injenica da se u sektoru vo arstva ine ozbiljni pomaci ka
intenzivnoj i suvremenoj proizvodnji. Franjo Jeli iz Srednje Omanjske,
iako umirovljenik, potvr uje da se uz pravilan odnos prema vo njaku
mogu ostvariti dobri ekonomski rezultati. Primjer suvremenog pristupa
vo arstvu je Ilija Labudovi iz Sive, kojije podigao oko 30 ari novoga
zasada vo njaka, prema suvremenom i znanstvenom pristupu, i za koji
207

upa Siva

drava daje poticaj. Pored planiranog proirenja povrina pod vo njakom uz pomo poticaja, planira isti u initi jo produktivnijim ugradnjom sustava navodnjavanja "kap po kap". Njegov primjer slijedi i Marko Luki iz Sive, a za vjerovatije da e ga i drugi nai upljani slijediti u
toj djelatnosti.
Vezano za oblast poljoprivredne proizvodnje, u primarnoj djelatnosti,
na podru ju upe Sivaregistriranaje samo jedna djelatnost:
SZR "Cvje arstvo-Dido", vl. Sla anaDido, Omanjska,
U irem kontekstu, vezano za oblast poljoprivrede, ali ipak u tercijarnoj (uslunoj) djelatnosti, registrirana su:
STR "Poljoteka", vl. Mara Mati , Siva
Veterinarska stanica "Ramljak" d.o.o. Siva, vl. Dragan Ramljak
b) Razvoj sekundarnih djelatnosti
Kako je u uvodom dijelu navedeno, postoje i, posebice proizvodni,
kapaciteti nisu dovoljno razvijeni, ali uo ava se trend njihova razvoja.
Ranije su spomenute suvremene i sofisticirane djelatnosti u obradi metala, elektroproizvodnji i plastici do posljednjih ratnih vremena.
Ovdje emo navesti sve proizvodne djelatnosti koje su u me uvremenu nastale i postoje na podru ju upe Siva:
l. "Kati " d.o.o., vl. Marijan Kati , Omanjska, visokozahtjevna proizvodnja iz oblasti obrade metala, za izvoz.
2. "Rukavi ar" d.o.o., vl. Jozo Kova evi , Alibegovci, poduze e za
konu i tekstilnu proizvodnju.
3. "Plastika Kati " d.o.o., vl. Ivan Kati , Omanjska, poduze e za proizvodnju plo a, listova, cijevi i profila od plasti nih masa.
4. "I.B.M. Kati " d.o.o., vl. Zoran Kati , Omanjska, poduze e za proizvodnju i trgovinu cijevi i profila od plasti nih masa.
5. "SANGEL Systemtechnik" d.o.o. Usora, Srednja Omanjska, inozemni osniva , drutvo za proizvodnju kabela za industriju.
6. "IMACO" d.o.o. Usora, Srednja Omanjska, inozemni osniva , poduze e za proizvodnju i kooperaciju u oblasti obrade metala, za izvoz.
7. SZR "Elektro obnova", vl. Jozo Gai , Alibegovci, proizvodnja elektri nih sklopova i ure aja, za doma e i inozemno trite.
8. SZR "Labudovi ", vl. Marijan Labudovi , Siva, proizvodnja stolarije i druge drvene galanterije.

208

Gospodarstvo upe Siva

9. SZR "Alu-Plastik Boni ", vl. Dragan Boni , Siva, proizvodnja


stolarije.
10. SZR "Albis comerce", vl. Stipo Boni , Siva, proizvodnja aluminijske i metalne stolarije.
Il. SZR "FIN", vl. Nikola Brati , Omanj ska, proizvodnj a svij e a.
12. Samostalna "Pama pekama", vl. Marta osi , Siva.

Za o ekivati je da e potencijalni poduzetnici uo iti daje trite zasi eno uslunim djelatnostima i svoju poduzetni ku aktivnost usmjeriti u
proizvodnu djelatnost te tako pokazati da prepoznaju interes za stvaranje
novih vrij ednosti. Istina, to j e puno zahtj evnij e i sloenij e, ali jeza nadati
se da e od budu ih poduzetnika, te okon anjem studija skupine od oko
100 polaznika visokokolskih ustanova s podru ja op ine, do i do stvaranja kadrovskih pretpostavki za spremnije uklju ivanje u poduzetni ku
djelatnost.

209

upa Siva

c) Razvoj tercijarnih djelatnosti


Usluni sektor za potrebe trita, promatrano s aspekta brojnosti i
strukture, relativno je dobro razvijen. Opseg i kvaliteta usluga mogli bi i
trebali biti ve i kako bi se moglo govoriti o kvalitetno razvijenom sektoru privre ivanja.
Oblast trgovine i ugostiteljstva razvijena je za lokalne potrebe. Tendencijaje osuvremenjivanje i podizanje specijaliziranih kapaciteta kako
bi ponuda privukla ire trite a time pove ao i promet.
Turisti ka djelatnost nije razvijena, ni u potrebnom opsegu predstavljena irem okruenju, te bi mogla biti poticajni faktor za uvezivanje
razvijene, ali iroj javnosti nedovoljno poznate, ponude. Turisti kougostiteljski objekti postoje, ali bi svojom ponudom morali napraviti iskorak za izlazak iz mjesne prepoznat1jivosti i postati dijelom prave turisti ke ponude ovoga kraja. Utemeljenje turisti ke zajednice op ine U sora
zasigurno bi doprinijelo razvoju ove djelatnosti. Vano je da i subjekti
koji su u toj djelatnosti prepoznaju svoj interes i potrebu.
Usluni sektor koji postoji na podru ju upe Siva navest emo grupiranjem u skupine prema srodnosti djelatnosti.
Oblast graditeljstva:
"ZENIT" d.o.o., Srednja Omanjska, vl. Petar Ivki ,
"GA" d.o.o., Siva, vl. Anto imi ,
"LUn GRADNJA" d.o.o., Alibegovci, vl. An elka Luji .
Oblast trgovine:
"PKP Usora Commerc" d.o.o., drutvo za promet i usluge, vI. Pejo
Pranji ,Omanjska.
.
"LB Prom" d.o.o., drutvo za trgovinu, transport i usluge, vl. Nenad
Luji .Alibegovci:
"ALLGAU" d.o.o.,Alibegovci, Slavica Peri .
"Metro company" d.o.o., drutvo za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge,
vl. Borislav Petrovi , Siva.
"Lipa" d.o.o., pogrebno drutvo, vl. Predrag Julari , Siva.
"HOLDINA" d.o.o., Benzinska crpka, Srednja Omanjska.
STR "Angelina" , vl. Angelina Jeli , Alibegovci.
STR "Kaja", vl. Kaja Grgi , Siva.
STR "Roko", vl. Ljubica Markovi , Alibegovci.
210

Gospodarstvo

upe Siva

STR "Hamster" , vl. Marko Matoevi , Sr. Omanjska.


STR "Slap", vl. Petar Mandir, Siva,
STR "Bim", vl. MirsadaBegi ,Alibegovci.
STR "Jeli ", vl. Luca Jeli , Siva.
Mesnica "Mario", vl. Zoran Peri , Srednja Omanjska.
STR "Mali", vl. Nikola Bmadi , Siva,
STR "FIMEX", vI. Suzana Pranji , Omanjska.
STR "SM", vl. Sla anaMandir, Siva,
STR "Poljoteka Usora", vl. Mara Mati , Siva,
Oblast ugostitelj stva:
Restoran "Amur", vl. Pejo osi , Siva.
Restoran "Alfa", " osi promex" d.o.o., abljak, vl. Mijo osi , Siva,
Caffe bar "Narcis", vl. Marko Kati , Siva,
"Pokretni gril", vl. Dragan Boni , Siva,
Buffet"Usora", vl. Ivan Mandir, Siva,
Caffe "Cansas", vl. Ante Cigale, Siva.
SUR "Bagrem", vl. Mato Grgi , Siva.
Disco-club "Galaksija", vl. Gordana Vidi , Siva.
Caffe bar "Mateo", vl. Pero Labudovi , Siva.
Caffe bar "Mrki" , vl. Jozo Pranji , Omanjska.
Disco-bar "Izvor" vl. Borislav Petrovi , Alibegovci
Cafe "Life", vl. Marko Matoevi , Srednja Omanjska.
Caffe bar "SB", vl. Marko Luki , Siva,
Pizzeria "Duga", vl. Anto Brati , Siva.
Autoprijevoznici, autokole, promet automobilima i autoservisi:
''MTS ped" d.o.o., drutvo za trgovinu i transport Alibegovci, Stipo Mati .
"Krajina ped'' d.o.o. Siva, Ante Krajina.
"Autoprijevoznik",
"Autoprijevoznik",
"Autoprijevoznik",
"Autoprijevoznik",
"Autoprijevoznik",

Mato osi , Omanjska.


IlijaAdaga, Omanjska.
Goran Toki , SrednjaOmanjska.
arko Mati , Siva.
Vinko Jeli , Alibegovci.
211

upa Siva

Autokola "Semafor", vl. Juro Martinovi , Omanjska.


Autokola "Golf', vl. Goran Glava, Omanjska.
"Auto-metalprom" d.o.o., Siva, promet automobilima, autodijelovima, autoservis, vl. Boro osi
"Tehno eksport" d.o.o., Siva, vl. Nenad Julari , trgovina motornim
vozilima.
"Topalovi Comany" d.o.o., drutvo za trgovinu, promet i usluge, vI.
N ediljko Topalovi , Siva.
SZR "Auto servis Labudovi ", vl. Mirko Labudovi , Siva.
SZR "Autoservis Zoka", vl. Zoran Dadi , SrednjaOmanjska.
Intelektualne usluge:
Knjigovodstveni biro "Kolobara", vl. Nikola Kolobara, Siva.
"Knjigovodstveni biro", vl. Irfan Ali i , Alibegovci.
"Knjigovodstveni servis", vl. Branka Varivoda, Omanjska.
"Biro za geodetske poslove i prikupljanje informacija", Hamdija
Ibrahimpai , Alibegovci.
Ostale usluge:
SZR "Staklorezac", vl. Pejo Mati , Siva.
Javne ustanove i institucije, kako vladine tako i nevladine, ine dio
drutvene nadgradnje i usko su povezane s gospodarskim sektorom te
navodimo one koje imaju sjedite u upi Siva:
Op insko vije e i Op inski na elnik op ine Usora, Siva.
Javna ustanova Dom zdravlja Usora, Siva.
Javno poduze e Radio Usora, Siva.
Javno komunalno poduze e Usora, Siva.
Mjeovita srednja kola Stjepana Radi a, Siva.
Osnovna kola "Ivan fra Frano Juki ", Siva.
Organizacija Crveni kri U sora, Siva.
Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata U sora, Siva.
Udruga obitelji poginulih branitelja Usora, Siva.
Udruga za poduzetnitvo i poljoprivredu Usora, Siva.
212

Gospodarstvo upe Siva

Udruenjepoljoprivrecinika "Agro Usora", Siva.


U druga za poljoprivredu "Rodna gruda" U sora, Siva.
Hrvatsko kulturno drutvo "Napredak", podrunica Usora, Siva.
Kulturno umjetni ko drutvo "Usorski obi aji", Siva.
Lova ko drutvo "Fazan", Usora, Siva.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Konzularni ured Usora, Siva.
Policijska stanica Usora, Siva.
Porezna ispostava Usora, Siva.
Zavod zdravstvenog osiguranjaZDK. Poslovnica Usora, Siva.
Hrvatske pote Mostar, alterski ured Siva.
N aravno, ovim pregledom djelatnosti obuhva ene su samo one regis- .
trirane. Sive ekonomije i "rada na crno", kao i u svakom drutvu, ima i u
upi Siva, ali one nisu predmetom ovoga pregleda stanj a gospodarstva.
Stari zanati, kao dio gospodarsko-kulturne batine, su unestajanju,
potpuno je zanemareno njihovo o uvanje, barem u vidu muzejskih objekata, alata i proizvoda starog zanatstva, to je posljedica nedovoljnih
poticaja i brige za o uvanje istog. Kako smo znali, unato nepovoljnim
prilikama opstati i ostati na ovome podru ju, vjerujemo da emo tu svoju
gospodarsko-kulturnu batinu o uvati i adekvatno prezentirati, kao dio
turisti ke ponude upe Siva i Usore op enito.

213

Ivica Krajina

kolstvo upe Siva


Dolaskom franjevaca u nae krajeve po elo je i obrazovanje mladei.
Tako je u fojni kom samostanu sa uvan dokument - dozvola izdana franjevcima od turskih vlasti, u kome se kae da treba "po starom obi aju po
samostanima i selima podu avati mlade".
Centar prosvjetnog i crkvenog ivota katoli kog stanovnitva u naem okruju u to vrijeme bila je upa Komuina, a od 18. stolje a upa
Siva, poslije odvajanja od upe Komuina. Tad je u Sivi sagra ena
"misni ka ku a" koju su opsluivati (drali) franjevci.
Postoji zapisano daje 1837. godine upnik Anton Soi li Sivi "mjesto trule i propale upne ku e" sagradio novu sa etiri sobe od kojih je
"jedna sluila za poduku mladei".
1842. godine nekoliko dana u Sivi boravi Ivan Frano Juki i "radi na
ustrojstvu upne knjinice". Zbog tog naa kola nosi njegovo ime.
Tako er, piu i o kolstvu u sjeveroisto noj Bosni posljednjih desetlje a turske vladavine izme u ostalog kae: "Prije okupacije i franjevci
su imali svoju kolu u Sivi ili Ponijevu kod Novog Sehera. Jedan od
njenih u itelja bio je i fra Luka Kriti ".
Klasi na osnovna kola koja se zvala Narodna osnovna kola po ela
je s radom 7. prosinca 1929. godine u Omanjskoj. Do tada su u enici ili
u kolu u Miljanovce i Teanjku. Sagra ena je jedna u ionica i stan za
u itelja. Prvi u itelj bio je Boidar Balaban iz Mostara. Zanimljivo je
napomenuti da je kola u Omanjskoj po ela raditi prije nego u Jelahu
(1931./32).
Kada govorimo o centru upe Siva, 1947. godine sagra ena je zgrada i otvorena osnovna kola za podru je Sive i dijela Omanjske. Prvi
u itelj Jano ivan otpo eo je rad sa 107 u enika upisanih u prve razrede. Nakon nekoliko mjeseci broj boljih u enika preveden je u drugi
razred, te su za godinu dana zavrili dva razreda.
Ostat e upam eno da su u Sivi radili u itelji: Marko Ljubi i , Mahmut Mehinovi , Sreto Cigale, Svetozar Ninkovi , Jovan Stani , Mira
Bonjak, Ivan Vidak, Ljubo Dimitrijevi , Branko Veovi , Jovo Milo214

kolstvo upe Sive

jevi , Jakov Kova evi , Iso Agi , Salih Dinali , Milan Keri , Neboja
Brkovi , Marija Brkovi , Borka Dr a i Mirko Svatok, a od 1962. Ilija
upi .
Ilija upi bio je prvi prosvjetni radnik iz nae upe.
U enici koji su zavrili 4 razreda u Sivi, oni koji su ili dalje u osmogodinju, a bilo ihje malo, nastavljali su kolovanje u Jelahu, a od 1966.
u Teanjci. Tek s otvaranjem pune osmogodinje kole u Teanjci, po eli
su u enici u ve em broju nastavljati dalje kolovanje.
Obveznim obuhvatom djece osmogodinjim kolovanjem broj u enika od petog do osmog razreda iz Sive i dijela Omanjske u koli u Teanjci rastao je iz godine u godinu. Godine 1974. u Sivije sagra ena nova kolska zgrada koja je imala etiri u ionice. Te jeseni upisani su i prvi
u enici u pete i este razrede.
Radilo se u tri smjene, kao podru na kola ( u sastavu Osnovne kole
Teanjka).
kolske 1974./75. godine po eli su raditi u itelji: Milijana Vlahovi ,
Milica i ivan Matijevi , Magda Zori , ivomir Mateji , Marija Vukadinovi .
U predmetnoj nastavi radili su Miroljub i Milijana Deleti , Mirko Baji , a u svibnju te kolske godine iz vojske se vratio Ivica Krajina, nastavnik tehni ke kulture iz Sive.
U kolskoj 1975./76. godini kolaje imala 15 odjela, sa 507 u enika.
Od 1. do 4. razreda bilo je 293 u enika, a od 5. do 8. 214 u enika.
Od te kolske godine novi nastavnici su bili Ljiljanka Boilova,
Gospa Ubovi , Janja Svalina (tako er mjetanka), Marijan imunovi iz
Ularica. Rukovoditelj kole bio je Ivica Krajina.
kolske 1976.177. godine je upisano 18 odjeljena sa 635 u enika (u
niim razredima 300, a u viim razredima 335 u enika).
Ove kolske godine u viim odjeljenjima nastavu izvode nastavnici:
Ivica Krajina, Mirko Baji , Janja Svalina, Marijan imunovi , Ljiljanka
Boilova, a od 1. listopada 1976. g. Ilija Ivki ( tako er mjetanin), Leona Baji i Gospa Cigale.
U odjeljenjima od 1. do 4. razreda radili su sljede i u itelji: Ilija upi , ivomir Mateji , ivan Matijevi , Milica Matijevi , Olgica Filipovi , Milijana Vlahovi , Magda Zori , Borka Dr a.
U tom razdoblju u itelji i nastavnici su se esto mijenjali, jer je udaljenost od glavne komunikacije bila znatna te su pronalaskom boljih
mjesta i odlazili.
215

upa Siva

u ovoj kolskoj godini je izala prva generacija osmih razreda, njih


61 u dva odjela:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Mato Artmagi
Anto Bili
Anto Boni
Ivka Boni
Kata Boni
Jakov Boni
Pejo Boni
Ivica upi
Anto upi
Ilij a osi
Lucija osi

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.

Mato osi
Milica osi
Anto Gavri
FranjoGrgi
Markan Grgi
Marinko Luki
PeroLabudovi
Ivan Mandir
JanjaMandir
Mato Mandir
Marica Mandir
RuaMandir
Drago Novak
JozoPetrovi
Marko Rajkova a
Ivica imi
Ljuba Toki
Marica Kese i
Marko Petrovi
BariaAvgustinovi
Sanja Baldin

216

33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.

IvanBeji
Marko Beji
Jozo Brati
KajaBrati
Mato Brati
Ana Jeli
Juro Jeli
Mirko Jele
Mara Julari
Ana Kati
Anto Kati
KristaKati
Pejo Kati
Ilija Kiki
IvicaKiki
FranciskaKula
IvicaKurtui
Juro Matoevi
Anto Niki
eljko Petrovi
AndrijaRajkova a
Marko L. Risonji

55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.

MarkoM.Risonji
Ivica Toki
Nedeljko Toki
Ivo Toki
AnaGavri
Stipo Mati
IvanPetrovi

kolstvo upe Sive

Prvu generaciju izveli su nastavnici: Gospa Cigale, Mirko Baji , Marijan imunovi , Ivica Krajina, ivomir Mateji , Ljiljanka Boilova,
Desa or evi .
U kolskoj 1977.178.jeupisano 630 u enika u 18 odjela.
U prosincu 1977. godine Zbor radnika Osnovne kole Teanjka donio
je odluku da se podru na kola u Sivi izdvoji u samostalnu Osnovnu
kolu Siva.
Za vritelja dunosti ravnatelja kole izabranje Marko Blaevi , nastavnik matematike. U nastavni kom vije u bili su: Ilija upi , Ilija Ivki , Ivica Krajina, Milijana Krajina, Janja Kaser, ivomir Mateji , Gospa Cigale, Milica i ivan Matijevi , Zlatko Povi , Milun Rogavac,
Biljana i Dragoljub Tomaevi i Magda Zori .
Od kolske godine 1978./79. kola nosi naziv MLADOST SIVA.
kola je radila u tri smjene, zbog nedostatka prostora.
U kolskoj godini 1982./83. odrano je natjecanje u enika iz povijesti, gdje su nai u enici zauzeli drugo mjesto na op inskom, a na regionalnom natjecanju ekipa nae kole je zauzela peto mjesto. Nastavnik povijesti bio je Ilija Ivki .
U enici su ili na natjecanja, osvajali su priznanja. Najve i uspjeh
postignut je na saveznoj smotri dje jeg knjievnog stvaralatva u Ohridu
(Makedonija) gdje je u enica Mira Niki osvojila drugo mjesto. Knjievnu sekciju vodila je Milijana Krajina.
7. oujka odrano je op insko natjecanje u enika iz povijesti, gdje je
ekipa nae kole zauzela prvo mjesto. U pojedina nom natjecanju iz povijesti pobjednikje bio u enik nae kole, a ime u enika nije poznato,jer
nije upisano u ljetopis kole. Nastavnik povijestije bio Ilija Ivki .
Tako er je vano napomenuti da je isti dan odrano natjecanje u enika iz matematike, gdje je naa u enica Kaja Beji osvojila prvo mjesto u
konkurenciji sedmih razreda. Nastavnikje bio Boro Dadi .
Godine 1984. nogometna sekcija kole u Sivi osvojilaje prvo mjesto
na op inskom, a na regionalnom natjecanju odranom u Bosanskom
amcuje zauzela 4. mjesto. Sekcijuje vodio Ivica Krajina.
U organizaciji Zavoda za unapre enje odgojno obrazovnog rada izvedeno je testiranje znanja u enika iz 10 nastavnih predmeta u kolskoj
1984./85. godini.
Ova kola postigla je odli ne rezultate i u ukupnom poretku zauzela je
prvo mjesto na op ini, a 15. mjesto na regiji u konkurenciji 74 kole.
Rezultati postignuti iz pojedinih nastavnih predmeta su sljede i:
217

upa Siva

- Zemljopis: 1. mjesto na op ini, a 2. na regiji, nastavnik je bio Ilija


Ivki .
- Biologija- 2. mjesto na op ini, nastavnikje bio Milun Rogavac.
- Radno i tehni ko obrazovanje- 3. mjesto na op ini, nastavnikje bio
Ivica Krajina.
- Povij est- 3. mjesto na op ini, nastavnikje bio Ilija Ivki .
- Ruski jezik - 3. mj esto na op ini, nastavnik je bio Anto Marunovi .
- Matematika i Kemija- 4. mjesto na op ini.
- Fizika- 5. mjesto na op ini.
- Poznavanje prirode i drutva- 6. mjesto na op ini.
U svim tim predmetima postignuti su natprosje ni rezultati.
Svi ovi predmeti imali su natprosje an postotak rijeenosti testa. Zanimljivo je napomenuti da se zadnjih godina broj u enika smanjivao te je
donesena odluka da se Osnovna kola u Sivi udrui sa kolom u Jelahu,
iako je bilo logi no da to bude sa kolom u Teanjci.
Zanimljiv je podatak da je kolske 1991.192. godine u kolu upisano
314 u enika u 11 odjela. U ovoj kolskoj godini je bilo premjetanja nastavnog kadra prema Jelahui drugim susjednim kolama.
Ova kolska godina nije zavrena zbog po etka ratnih djelovanja.
To nije, nastava je prekinuta 28.4.1992. godine. Najve i dio nastavnog
osoblja je napustio ove prostore, kao i ene i djeca koji su otili u izbjeglitvo. Nekolicina nastavnika se uklju ila u obranu ovih prostora (Ivica
Krajina, Ilija Ivki , Boro Dadi ).
Nakon nekoliko mjeseci po ele su se pojedina no vra ati neke obitelji s djecom iz izbjeglitva te se tako po elo razmiljati o po etku nastave
u ratnim uvjetima.
Ra unaju i da je kolska zgrada bila blizu bojinice, radili smo na pripremanju podrumskih prostorija u dubini sela kako bi djeca bila manje
izloena granatiranju.
Kona no, 19.7.1993. godine po elaje kolska godina po skra enom
programu a izvo ena je na tri mjasta i to: u ku i Marijana Boni a, nastavu je izvodila Janja osi ; u ku i Jure Rajkova a, nastavu je izvodila Rosa Rajkova a koja je izbjegla iz Donjih Vitkovaca; u ku i Jure Matoevi a gdje su ila djeca od 5. do 8. razreda, kao i u enici od 4. do 5. koje je
u ila Milijana Krajina.

218

kolstvo upe Sive

Predmetnu nastavu su izvodili:


- Hrvatskijezik - Jozo Glava
- Matematika - Boro Dadi
- Nj ema ki jezik - fra. Ilij a Pukari
- Povijesti zemljopis - Ilija Ivki
- Biologija i kemija-Ante Zubak
- Tehni ka kultura- Ivica Krajina
- Fizika - Nikola Topalovi
- Glazbena kultura - Miroslav Brati
- Tj elesna kultura - Darko Zubak
N a odravanju isto e u koli radile su: Mara Matoevi i Iva Kula.
Zanimljivo je napomenuti da je najve i dio nastavnika prijepodne
imao vojnu obvezu, a od 12 sati su ili na nastavu.
Po prvi put je nastava izvo ena na hrvatskom jeziku i po hrvatskom
nastavnom planu i programu.
Nastavu je poha alo ukupno 162 u enika, a u Omanjskoj 26, gdje je
nastavu izvodila Kata Blaevi .
Nastavaje zavrena 20. studenoga 1993. godine.
Nakon kratkog odmora, nastava u ovoj kolskoj godini je po ela 6.
prosinca 1993. god.
U ovoj kolskoj godini smo nastavu izvodili u kolskom objektu:
- u prvi razred upisano je 30 u enika - u iteljica Milijana Krajina
- u drugi razred upisano je 23 u enika - u iteljica Rosa Rajkova a
- u tre i razred upisano je 25 u enika - u iteljica Janja osi
- u etvrti razred upisano je 17 u enika - nastavnik Jozo Rajkova a
- u peti razred upisano je 19 u enika - razrednikje Ilija Ivki
- u esti razred upisano je 23 u enika - razrednikje Boro Dadi
- u sedmi razred upisano je 20 u enika - razrednikje nastavnik prakti ne nastave Nikola Topalovi
- u osmi razred upisano je 25 u enika - razrednikje nastavnik Ivica
Krajina
Ukupno je bilo upisano 182 u enika.
U podru nom odjelu Omanjska upisano je 29 u enika, a ukupno je
upisano 211 u enika. Nastavno osoblje je ostalo isto u predmetnoj nastavl.

219

upa Siva

Od 30. rujna 1997. godine u enici i djelatnici koji su ili u podru ni


odjel Teanjka-abljak i Jelah preli su u kolu Kulin-ban i Jelah sa svim
pravima i obavezama uz suglasnost Ministarstva da pou avaju hrvatski
jezik i hrvatski nastavni plan i program.
Od 10.9.2001. naoj kolije pripojena kombinacija u enika koji rade
po bosanskom nastavnom planu i programu, a po odobrenju Ministarstva. Kombinacija ima 7 u enika, a u iteljica jeAlmaAli i .
Podru ni odjel Ularice ima 36 u enika.
U kolskoj 2004. godini sagra enaje sportska dvorana, ali nije dovrena zbog nedostatka sredstava.
Ove godine su u zasluenu mirovinu otili Marko Blaevi i Jela
Mandi .

...........

.tUJAJU,

"IlAJIMA

ILU . tVKtC

--,-

D.lELATNICI RATNE OSNOVNE SKOLE . IVANA FRA FRANE .lUKI A - SIVSA


PO HRVATSKOM NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU 1993.GODINE

.lOS su RADlU:
ILIJA ,"ukARtC

nu.

FRA IVAN OPA AK


.JOZ.OGLAVAS
DAItKOZUUJ(

...,. ..

.JOZO flU.KDVAt:A
__

220

__

"'KOLA

TOPJlLOVIC

.....'T .. IoOo

JAHJA

coste

_DADOC

dr. Mijo Grgi , Josip Luki , dipl. oec.

Narodna medicina i zdravstvo upe Siva


Seneka: "Ovo troje je teko u svakoj bolesti: strah od smrti,
tjelesni bol i prekid uitka."
Svaki narod, svaki kraj i svaka epoha ima svoje obi aje, navike, nonju, pjesme, pripovijetke, igre, bolesti, uvjete lije enja i izrade lijekova.
Narodna medicina stara je koliko i ovje anstvo.
To je dio kulturne povijesti svakog naroda. Razli itaje narodna medicina raznih naroda, jer su za njezin razvoj postojali razni uvjeti, prilike i
ishodni materijal za izradu lijekova. Zajedni ko imje to to su svi koristili ono to su imali, ono to se nalazilo oko njih i to imje bilo pri ruci.
Prou avanje narodne medicine na naim prostorima je vrlo sloen
rad jer su se tu stolje ima mijenjali razni kulturni utjecaji Istoka i Zapada.
Narodni lije nici, prije svega, nisu profesionalci u pravom smislu rije i. Gotovo nikome to nije stalno zanimanje, mla e populacije je vrlo
malo i uglavnom prevladavaju starije ene.
Ima ih zdravih, bolesnih ili boleljivih. Najvie su to ene koje su
imale problema sa svojom bole u ili su se skrbile o djeci i drugim uku anima. To su vjernice, udovice i mahom siromane ene koj e narod potuje, ak i oni koji im se podsmjehuju, a kad im po nu djeca umirati i stoka ugibati i oni ponekad trae pomo od tih ena i ljudi.
Ovi narodni lije nici esto su neobi ne ijake sugestivne mo i to nije
nevano za uobraene bolesnike i osobe slabe volje, a lije e samo izvjesne bolesti i ne upotrebljavaju mnogo vrsta lijekova. Vjetina lije enja
esto se prenosi s koljena na koljeno. Ne pla a se ni savjet ni lijek, ani
lije enje. Sve se to ini iz ljubavi, prijateljstva, dobrog susjedstva i uz
aicu, anaj e e za lijepu rije i dobar glas.
Narodni na ini lije enja hrvatskog pu anstva usorskog kraja sabrani
su 1983. godine (Glasnik zemaljskog muzeja BiH - Sarajevo, Sveska
41/42, 1986./87. g.) agrupirani su u etiri odjeljka: 1. Bolesti, 2. Poro aj
i enske bolesti, 3. Novoro en e i dje je bolesti, 4. Povrede.
221

upa Siva

Svi nazivi bolesti i povreda dani su pod narodnim imenom, a onda


pod latinskim.

1. Bolesti
Kod bolova i pro i avanja bubrega pili su aj od trave preslice, kukuruzne svile, perina, a naj e e od peteljki treanja. Dobro je jesti to
vie hrena kad bole bubrezi.
ireve na koi da bi se provalili stavljali su komad slanine.
Na lueti ne ili rak-rane stavljali su ze je salo nakvaeno vodom da
ublai bolove.
Grlo kad boli (angina, angina tonsillaris) te da se ne bi, posebno djeca,
obolijevalo od grlobolje, kao preventiva postilo se sv. Blau.
Protiv kalja pio se aj od lipinog i zovinog cvijeta, ili svjeeg ili onog
kojije sakupljen i suen za zimu.
Kosa kadje slaba, rijetka i sporo raste; ujutro na Jurjevo popni se na
drvo, odsijeci pramen kose i ostavi na grani.
Kuga (pestis) je ranije harala po ovim, kao i po ostalim, krajevima i
iza sebe ostavljalamnoga tzv. kunagroblja.
Da o i tijekom godine ne bole, kao preventiva postilo se sv. Luciji, a
kad bole o i u njih bi se kapale kapi mlijeka od dojilje,
Strava (dijagnoza za sve slabosti i bolesti iji nastanak objanjavaju
pretrpljenim strahom): kad se neko uplai salij eva se strava od olova.
Olovo se rastopi na aru u lici, bolesnik se prekrije crvenom maramom.
Prvo se izlije nad glavom, zatim opet u licu da se rastopi i onda se izlije
nad prsima, a tre i put isto tako nad koljenima. Onda se voda odlije u
zdjelu i te se vode bolesnik napije tri puta, tri puta umije lice i tri puta
opere noge do koljena i ruke do lakata, a ostatak vode izlije se vani u vrt.
Kad trbuh boli i kod povra anja davalo se oboljelom samo aj od
nane.
Tifus: kod bolesnika oboljelih od tifusa visoka temperatura se skidala
tako to su se bolesniku prsa itabani masiralijabukovim octom u koje je
dodan sjeckani bijeli luk. Visoka se temperatura skidala stavljanjem obloga od novina prethodno namazanim svinjskom masti, ali je novine
prije toga trebalo izbosti iglom.
Osobe koje su bolovale od tuberkuloze morale su jesti to vie jazav jeg sala.

222

Narodna medicina i zdravstvo upe Siva

Epilepsija (velika bola, padavica): kad netko ima ovu bolest moli se
Bogu, ini zavjete. Kada netko vidi epilepti ara gdje lei, treba mu razderati koulju po duini i taj vie ne e imati napade epilepsije. Ako se
vjen aje osoba koja ima padavicu treba kazati: "Sve vjen ajem osim
velike bolesti." Poslije toga ta osoba vie ne e imati napade.
Zub kad boli, zagrije se crijep, umota u ru nik i stavi na obraz na stranu na kojoj boli. Kad nekoga boli zub, taj treba izi i pred ku u i viknuti:
"Koga zub boli, mene ne boli!" U tom slu aju zubobolja prelazi na onoga
tko to uje, a onoga kojije to viknuo prestaje boljeti.
ivci kad su slabi (razne vrste neuroze): pije se aj od mac ine trave.
Osobe koje su bile slabih ivaca tako er su jele to vie sri iz kostiju i
pile aj od lipinog cvijeta kojije djelovao umiruju e.
2. Poro aj i enske bolesti
Krvarenje poslije poro aja smatrali su korisnim i potrebnim "da se
ena o isti". Me utim, ako se produi krvarenje, eni se davalo da pije
aj od gospine trave, kojaje prema pri ama nastala ovako: "Kadje Gospa hodala, nije mogla sakriti svoje pranje, pa je iz nje kapala krv i ostajala
po travi. Ta trava je onda postala ljekovita i dobila naziv gospina trava."
Porodilji poslije poro aja davali su da pije aj od macine trave da bi se
ublaili bolovi. Nije trebala piti vodu etrdeset dana, ve samo aj od trave ive i metvice, a donosili sujoj dajedepala inke i sirte da pije rakiju.
Zaustavljanje mlijeka (lactatio) na po etku dojenja dok se ne regulira
potrebna koli ina mlijeka, viak mlijeka i bolove u dojkama ene su pokuavale sprije iti na sljede i na in: suvino mlijeko na po etku dojenja
porodilja istiskuje, a na dojke koje bole od nadolog mlijeka stavljale su
obloge od svinjske masti, rakije ili sapuna.
3. Novoro en e

i dje je bolesti

Da bolesno i slabo dijete odre na ivotu prakticirali su: kadaje mladi


mjesec, dijete se odnese na raskrije sa koga vode putovi na tri strane i
tko prvi nai e odsje i e djetetu malo kose na elu i iznad uiju i time mu
postaje iani kum. Kum dariva dijete, a obitelj kasnije dariva kuma. Tako er se bolesno dijete nosilo na raskrije i samo simboli no prodavalo
onome tko prvi nai e, a novac koji se dobije daje se u Crkvu.
Mora (vjetica) kad doji dijete: da se to ne bi deavalo mazali bi dijete
bijelim lukom koji su na poklade jeli i svi odrasli.
223

upa Siva

Kaalj rikavac lije io se kod djece tako to su im davali piti vodu iz


posude iz koje je pio konj ili magarac.
Urok: tako se to nazivalo kad bi dijete puno plakalo, a vjerovalo se da
kad osobe koje imaju zelene ili arene o i vide dijete, ono bude ure eno.
Tada bi inili sljede e: majka bi nad djetetom molila i itala razne molitve da bi rastjerala uroke; a da do uroka ne bi dolo, vezali su djeci oko
ruke crveni ili crni konac.
Zubi da djetetu izrastu na vrijeme, stavljali bi pelene kad se operu da
se sue na trnju da bi djetetu zubi rasli brzo i gusti kao trnje.
Zub prvi kad ispadne, bacili bi ga na tavan da ga mievi pojedu, da bi
djetetu rasli drugi zubi zdravi.

4. Povrede
I aenje ruke ili noge lije ili su tako to prvo namjeste zglob, a onda
zamotaju lanenom krpom koju kvase vru om vodom ili jabukovim octom.
Prijelomi (fracturae): najprije su namjetali kosti, onda bi stavili da ice i zamotali, a to je ostaj alo toliko dugo koliko bi odredio onaj tko je to
radio.
Opekotine su lije ili tako to su uzimali kiselo mlij eko na lanenu krpu
i stavljali obloge, a tako er su ih mazali i bjelancetom odjajeta. Me utim, opekotina nije smjela biti stalno zamotana, skidali bi oblogu i ope eno mjesto izlagali suncu da bi se prije zalije ilo.
Rane: prvo bi ih isprali rakijom, slanom vodom ili o istili gazom da se
rana ne bi inficirala, zatim bi poslije ispiranja zaustavili krvarenje, a ako
je rana bila ve a onda se stavljala trava kunica. Da prije zarastu, rane su
previjane tzv. krpom lojanicom. To su krpe koje se potope u loj (najbolje
od koze) i previjaju na ranu. Tako er su stavljali smjesu od voska pomijeanu sa svinjskom masti na lanenu krpu pa previjali ranu. Ako bi se
rana inficirala, na nju su stavljali list od kupusa i njim previjali.
Uboj (contusio ): na uboj se previj ala ilova a sjabukovim octom.
Ujed psa: kada ujede pas na kojeg se sumnja daje bijesan, uzme se zrno graha, prepolovi, pa se te polovice utisnu u ranu da se izvu e bjesnilo,
ako je slu ajno pas bio bijesan. Ove polovice zrna graha ostaju u rani dok
same ne otpadnu.
Svakako da postoje jo neki na ini lije enja koji su ostali nezapisani
jer ihje nemogu e prikupiti i zapisati u kratkom vremenu, ali i stoga to
224

Narodna medicina i zdravstvo upe Siva

nije mogu e doprijeti do svakog ovjeka koji je neke od tih na ina


koristio ili uo pa ih zapamtio, a i tih starijih, stogodinjaka, sve je manje.
S druge strane, suvremena medicina 20. stolje a potisnula je narodne
na ine lije enja, a da ne padnu u zaborav nali su se na ovom mjestu,
premda se u pri ama spominju i danas, barem kod moj e generacije.
upljani usorske upe do 9.9.1973. godine lije eni su u Domu zdravlja Teanj i Domu zdravlja Doboj, kako su i bili podijeljeni izme u te
dvije op ine. Navedenog datuma otvorena je tzv. "terenska ambulanta
Siva" u Srednjoj Omanjskoj za itelje teanjskog dijela.
Ambulanta je izgra ena zajedno sa ostalim terenskim ambulantama teanjske op ine (ije, Kaloevi , Teanjka i Jelah) u vrijeme kadaje dr. Muhamed lanjak bio direktor DZ Teanj. Prema rije ima dr.
lanjka,mjetani su prikupili znatno vie sredstava od ostalih naselja, premdaje on i pored
toga imao problema s op inskim vlastima, koje su osporavale gradnju.
Izgradnjom ambulante mjetani su od tada stalno imali medicinsku
sestru, a lije nikje dolazio iz DZ Teanj dva puta tjedno u popodnevnim
satima.
U ambulanti su, dakle, vreni pregledi, davane injekcije, previjane rane, vrenaje vakcinacija, a za ostale pretrage i lijekove ilo se dalje u DZ
Teanj i Bolnicu Doboj.
Po etkom ratnih djelovanja interes DZ Teanj za nau ambulantu je
prestao, ali je za mjetane ona postala jo vanija, postala je ratna ambulanta Prve bojne- ambulanta na prvoj crti obrane.
O tim po etcima prenosimo tekst iz Lista Usora br. 10 od 13. velja e
1993. godine, prema pisanju ratnog novinara Pere Radeljka:
RATNA AMBULANTA PRVE BOJNE
"Ratna ambulanta Prve bojne podre ena je prvoj crti obrane i civilnom stanovnitvu Usore. Kao ratna ambulanta po elaje s radom odmah nakon pada Doboja, 3. svibnja 1992. godine. U nedostatku lije nika u ambulanti rade: Jozo Grgi (apsolvent), Franjo M. Kati (apsolvent) i Nikola Martinovi (druga godina medicinskog fakulteta).
Tehni ko osoblje: medicinske sestre Janja an ariIva Ivki , te tehni ari Franc S. Kati i Pejo S. Kati . Opskrba lijekovimaje uglavnom iz
Caritasa i na zadovoljavaju oj je razini. Ovisno o potrebi, radi se i bez
prekida.
estoi na prvoj crti obrane, u rovovima pod kiom metaka i granata.
Ambulanti je potreban lije nik za svaki dan, a veliku pomo imali su
225

upa Siva

od sestre Mire Gavri i mlade u enice medicinske kole Danijele Radi , kojaje svaki dan iz Jelahadolazila pjeke."
Tijekom rata svim ranjenim i bolesnim osobama pruana je kvalitetna
zdravstvena njega, zatita i pomo , uz najve u stru nost, portvovno st i
zalaganje lije nika i ostalog medicinskog osoblja. Niti jedan ratni dan
nije protekao bez hitnih medicinskih intervencija, a dovoljno je samo napomenuti daje tijekom rata ranjeno preko 700 pripadnika HVO-a, a svima je pruena zadovoljavaju a prva pomo i sanirane prvotne ozljede.
Dakako, s istom portvovno u, prva pomo je pruana i svim pripadnicimaAnnije BiH koji su proli kroz ambulante i trijae.
Tijekom rata zna aj an j edoprinos lije nika dr. Ivice osi a, dr. Dome
Petrovi , dr. Mije Grgi a, dr. Dragana Gai a, dr. Bedrudina Bedaka, dr.

Intervencija u ratnoj ambulanti

Smaje Mehi i a, dr. Emira abri ate drugih lije nika iz Bolnice Teanj
kao i zalaganje medicinskih tehini ara u ratno doba (Iva Ivki , Vera Martinovi , Anda Peri , Dragica osi , Drago eki, Mira Gavri , Gordana
Boros, Rua Dominovi i dr.)

226

Narodna medicina i zdravstvo upe Siva

Djelatnici Doma zdravlja Usora

Ratna ambulanta u Sivi

Nakon nadilaenja po etnih problema nastalih po etkom rata na organiziranju zdravstvene zatite bojovnika i civila, sredinom ratne 1994.
godine prilo se i normativnom ustroju zdravstva. To nije, Ministarstvo
zdravstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne svojim Rjeenjem od
227

upa Siva

29.7;1994. godine utemeljilo je zdravstvenu ustanovu Dom zdravlja


Usora. Za vritelja dunosti ravnatelja imenovan je spec. okulista dr.
Mijo Grgi iz Sive, a za lanove Upravnog vije a imenovani su: 1. Ivan
Kati , 2. Ilija Ivki , 3. Augustin Mandi , 4. dr. Ivica osi , 5. Dragutin
Kuli .

~'"

Bosna i Hercegovina

. HRVATSKA REPUBlJKA

HERCEG-BOSNA

VLADA

Na Leroelju [,lanaKa
33.
i 34.
Zakoltd o V1",.l1. Hr-veLak.e
Herceg-Bos"e
( "N"rounL 111_ HR H-B",
broj
1/93)
i
l<",vuhlike
lanka
46. Z"koha O
""ilL.i.Li (N"l:'odni Li.e L !iR ti-S".
brOJ 14/94), Vl"da tlrvclLske
ik", Her<.;ey-Bosne. " I5j",uu.i.c.i.
ud 27. Lravnja
1995. 'lud. d
li o s .i.

l"""k 1.
vijt:: t!
Doma 4dravljd

U Upcavno
1.

Kali I

2.
IvklC
3. Avyus"'J.n
. Lu r4. dr. Ivlca osi
5. D.toguL.iu Kuli , oe(:. L~hn.

&-:7.-13'

8roj:-----------/95
MosL r,

228

27.

Lr<lvllja 1995.

\lud.

t)I$Ot'ci

Lmenuju

~~~

Narodna medicina i zdravstvo upe Siva

Za sve vrijeme rata na ovim prostorima (prakti no do konca 1995. godine) osnovna zdravstvena zatita pruana je u postoje im seoskim ambulantama i trijanim centrima koji su otvoreni po privatnim ku ama, a
bili su organizirani u sklopu Doma zdravlj aUsora.
Prestankom ratnih djelovanja koncem 1995. godine, organiziranje
zdravstva na prostoru novoutemeljene op ine Usora postao je jedan od
stratekih zadataka. Kroni ni nedostatak lije nika ublaenje dolaskom
dr. Janje Grgi , specijaliste urgentne medicine i dr. Dragana Gai a, stomatologa, te dipl.oec. Josipa Luki a, a nedostatak prostora i opreme nametnuo se kao glavna prepreka u ispunjenju ovog zadatka.
Zbog toga je ve sredinom 1996. godine izra ena potrebna dokumentacija, a 16.8.1996. godine poloen je kamen temeljac i zapo eti su
radovi na izgradnji objekta Doma zdravlja Usora.
Izgradnju Doma zdravlja Usora financijski su pomogli:
1.) Zavod zdravstvenog osiguranj aMostar,
2.) Federalno ministarstvo zdravstva Sarajevo,
3.) Zavod za zapoljavanje Mostar,
4.) Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar i humanitarna organizacija COOPERATION ITALIANE, a materijalnim donacijama i: Hrvatska Elektroprivreda i Elektroprivreda HZ H-B, te poduze a: HIMEX iz Budimpete, CETERA iz akova i MRAMOR PROM iz
Jelaha.

Dom zdravlja Usora

229

upa Siva

Radovi na izgradnji objekta zavreni su sredinom 1997. godine, a


sve ano otvorenje nove zgrade Doma zdravlja Usora uprili eno je 20.
studenog 1997. godine simboli nim presijecanjem vrpce od ministra
zdravstva u Vladi Federacija BiH gospodina prim. dr. Boe Ljubi a.
U novootvorenoj zgradi Doma zdravlja Usora organizirane su sljede e djelatnosti:
1. Op a medicina
2. Hitna medicinska pomo
3. Polivalentna patronaa
4. Zdravstvena zatita dojen adi i male djece
5. Laboratorij
6. Zubno-zdravstvena zatita
7. Higijensko-epidemioloka sluba
8. Specijalisti ka zdravstvena zatita
9. Ultrazvu na dijagnostika
10. Ljekarni ka djelatnost
11. Rtg dijagnostika
12. Zajedni ki poslovi
Pored toga, za pojedina naseljena mjesta organizirane su terenske
ambulante: Omanjska, Alibegovci, Ularice te novoizgra ena ambulanta
abljak.
Trenutno je u Domu zdravlja stalno uposleno 30 djelatnika, a od toga
su 3 lije nika specijaliste, 1 stomatolog, 17 medicinskih sestara i 9 djelatnika nemedicinske struke.
Pored stalno uposlenih djelatnika, Dom zdravlja Usora upoljava i
lije nike specijaliste kao izvanjske suradnike: pedijatar, medicina rada,
internist, kirurg, ginekolog ineuropsihijatar.

230

Magdalena Penava

Nema pjesme, nema zavi aja,


kao Sive, njenih obi aja

upa Siva utemeljena je prije vie od dvije stotine godina. Ovaj je


kraj bogat prirodnim resursima, ljepotama krajolika, ali i starim obi ajima koji, malo-pomalo, padaju u zaborav. Sve je manje i manje ljudi koji
mogu vjerno prepri ati stare obi aje, jer danas se gotovo i ne trudimo
o uvati blago iz starina. Nekolicina entuzijasta trudi se o uvati i zabiljeiti stare pjesme, obi aje, predmete kojima su se sluili nai stari. Teko
je to no zabiljeiti sve detalje. Premda su nai stari na njivama boravili,
tako re i, od rane zore do smiraj a dana, ipak su nalazili vremena za okupljanje, pjesmu, igru, druenje ...
U nastavku teksta pokuat emo opisati kako su ivjeli, stanovali i
odijevali se nai stari.
Kultura stanovanja
Stambena zgrada u usorskom kraju, pa tako i u upi Siva, prola je
kroz vie razvojnih faza od posljednjih desetlje a devetnaestog stolje a
pa do danas.
Kako je danas veliki broj ljudi na radu u inozemstvu, to je doprinijelo
ogromnom procvatu na polju kulture stanovanja.
Dok su ljudi ivjeli u obiteljskim zajednicama, odnosno zadrugama, u
svakom je dvoritu bilo vie zgradica namijenjenih stanovanju. Zna i,
uz glavnu ku u svako je doma instvo imalo vieudera ili kijera za
bra ne parove. Ovi mali objekti nisu bili rijetkost niti poslije Drugog
svjetskog rata, ali nakon 1950. godine naglo nestaju, te ihje do dan danas
sa uvano svega nekoliko. Danas se koriste kao upe, za smjetaj alatki,
drva i sli no.
Ku e su nekada pravljene s drvenom skeletnom konstrukcijom.
Jednim su dijelom bile od nizane daske, a drugim od pletera oblijepljenog zemljom. Krov je bio dvoslivni, a ku e pravokutne. Obi no su imale
231

upa Siva

sobu i kuhinju, a bogatije ku e i dvije sobe. Na centralnom mjestu, izme u dvije sobe bilo je ognjite. Od pedesetih godina dvadesetog stolje a
ku e su prostranije, zidaju se ciglom. Gradnja se otad sve vie usavrava.
Iako je tijekom ratnih djelovanja ote eno mnogo ku a, danas u upi
Siva moemo vidjeti prelijepa zdanja, fasade, balkone, uredna dvorita
s njegovanim travnjacima i brojnim cvjetnim aranmanima.

Stara nastamba - udera

Vrlo je zanimljivo i posu e kojim su se koristili nai stari, gdje su


prevladavali grn arski proizvodi. Za pe enje kruha koristila se
peka te
kovani sa i sa ica.Za kuhanje se koristila tendera s poklopcem ili bez
njega, tagara, kavenjak i sli no. Za umivanje se koristio legenj, a za
metenje maslastap. Koristilo se i mnotvo drvenih posuda u kojima su se
uvali voda, mlijeko i sli no. Kruh se mijesio una vama. Jelo se za
niskim okruglim stolom koji se zvao sinija, a neki kau isofra. Stoli ice
su tako er bile niske i zvale su seskemlije.
Stari obi aji
U upi Siva oduvijek su se njegovali stari obi aji. Za sve dijelove
ivota vezani su neki obi aji, pjesma, igra ... Za o uvanje starih obi aja,
pjesme i igara, uveliko su zasluna i kulturno-umjetni ka drutva koja su
djelovala na podru ju upe Siva. Godine 1964. utemeljenje KUD "Siv232

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

a", iji je rukovoditelj bio dr. Muhidin Ali ehaji , istinski entuzijast i
zaljubljenik u folklor. Ve 4.7. iste godine lanovi ovog KUD-a nastupili
su na Smotri folklora u Sarajevu. Na ovoj smotri oduevili su gledatelje,
a "pjesma u tri", kojaje po mnogo emu posebna i karakteristi na samo
za usorsko podru je, vie je puta reprizirana i prikaz ivana na televiziji.
Ostalo je zapam eno i zabiljeeno da su "pjesmu u tri" znale jako lijepo
odpjevati: Rua Krajina, Kaja Krajina, Marija Matoevi i Iva Grgi .
Godine 1971., zajedno s Omanjskom, nastupili su na estoj me unarodnoj smotri folklora u Zagrebu.

Sa smotrefolklora

u Zagrebu, 1971.

KUD "Siva" i dalje biljei brojne nastupe, anapomenuli bismo jo da


su 1975. godine nastupili u "Sijelu na vratima Bosne", odranom u Bosanskom Brodu, gdje su tako er bili vrlo upe atljivi.
Godine 1988. nastupili su u emisiji "Znanje-imanje" te na mnogim
drugim smotrama folklora. Malo zatije zavladalo je pred po etak Domovinskog rata, a Drutvo se ponovno aktivira 2004. godine i obnavlja
svoje djelovanje pod nazivom "Usorski obi aji". Kulturno-umjetni ko
drutvo "Usorski obi aji" njeguje i uva od zaborava pjesmu i igru ovoga
kraja. Tradicionalni i izvorni instrumenti koji prate igru i pjesmu su dvojnica, argija i violina. Drutvo broji osamdesetak aktivnih lanova u dobi
od 6 do 60 godina. Na zavi aj njeguje pu ke pjesme i kola. Poznata
enska pjesma je "pjesma u tri" i "pjesma u dvi", tj. pjesma u tri i dva
233

upa Siva

glasa. Muka pjesma tako er se pjeva u dvoglasu. Stara izvorna pu ka


kola upe Siva su: ravno kolo (okolo), koje je karakteristi no to se igra
i pjeva u kolu, zavrzlama, osmerac (potresanje), etverac, dojdi1010, povra anae, ruzmarin i druga kola. U sklopu Kulturno-umjetni kog drutva Usorski obi aji djeluje i glazbena kola koju s uspjehom ve dvije
godine vodi Ante Gali Gale. Najistaknutiji u enici te kole su Ivan Krajina, Pero Niki , Ilen Beji i Zoran Krajina.
"Ljubi dragi s koje eli strane, aja tebe ne smijem od nane."
"Ljubi dragi sam nemoj ujedat,jer e majka obraze pregledat. "
''Nema kola moj a mila nane, dok u kolu prega a ne mane."
"Stegni I o ice violine, prati Pero uz argiju s njime."
Folklorna skupina "Usorski obi aji" podijeljena je na dvije generacije, mla i i stariji uzrast. Mla i uzrast ine u enici Osnovne kole Ivana
fra Frane Juki a. Od zna ajnijih nastupa istaknuli bismo nastupe u Plehanu, Prudu, Bosanskom amaeu, BanLaVru ici, Zavidovi ima, Kulini,
Derventi, Breki, Maglaju, Teanjci, Zabljaku te nastupe u Republici
Hrvatskoj (Slobodnica, Velika kod Poege, Dugo Selo kod Zagreba) te u
Austriji (Be ). Vano je posebno ista i da je Kulturno-umjetni ko drutvo Usorski obi aji doma in Danima hrvatske kulture u Usori kada prima i o ekuje veliki broj drutava. Dani hrvatske kulture odravaju se
svake godine u povodu blagdana svetog Ante Padovanskog.
KUD "Jozo Dido Zuber"
U siva koj upi tako er je djelovalo i Kulturno-umjetni ko drutvo iz
Omanjske, iji su po eci djelovanja vezani za djelovanje Drutva iz
Sive, kao i zajedni ki nastupi. Kao samostalno drutvo utemeljeno je
1979. godine pod nazivom "Jedinstvo". Pet godina poslije "Jedinstvo"
mijenja ime u KUD "Franciska Kluz" i pod tim nazivom su djelovali sve
do 1994. godine. Te godine KUD se preimenovao u KUD "Jozo Dido
Zuber", u znaksje anjanajednog od najve ih aktivistai entuzijasta ovog
drutva, a kojije poginuo na samom po etku Domovinskog rata.
Drutvo je imalo brojne i zapaene nastupe i gostovanja, a trebalo bi
svakako ista i nastup na snimanju igrane serije "Tale", u Tenju 1978.
godine. Zatim slijedi i gostovanje u emisiji "Znanje-imanje" u Jelahu,
1979. godine.

234

Nema pjesme, nema zavL aja, kao Sive, njenih obi aja

Nastupali su i na Saboru izvornog narodnog stvaralatva u Banja


Vru ici kod Tesli a, gdj e su prikazali "Prstensku uinu", na, manifestaciji "Vezak vezem, pjesmu pjevam" u Osje anima kod Doboja, a kruna
uspjeha je nastup na Me unarodnoj smotri folklora 1994. godine u Za-

235

upa Siva

grebu. Slijede nastupi kod naih iseljenika u Miinchenu, na " akova kim vezovima" u akovu, na "Danima svetog Petra i Pavla" u Tuzli, na
"Danima hrvatske kulture u Usori" itd.
Me u najstarijim i najaktivnijim lanovima KUD-a iz Omanjske bili
su Anto i Mara Mikovi , Iva i Anto Avgustinovi , Ana i Mato Dadi ,
Franjo Blaevi , Kaja Dadi -supruga Franjina ... Devedesetih godina
prolog stolje a, me u najaktivnijima bili su Iva Dido, Mara i Jozo
Mikovi , Mara i pokojni Marko Brati , pokojni Jozo Dido Zuber, Anto
osi ... Neka oproste svi oni koji ovom prigodom nisu nabroj ani, a aktivni su lanovi KUD-a. Svakako moramo ista i i gospodu Martina Didu i Franju Brati a, koji su dali ogroman doprinos kako razvitku Kulturno-umjetni kog drutva, tako i njegovom promicanju i formalno-pravnom utemeljenju.
U nastavku, opisat emo neke od starih obi aja koji su se o uvali i do
danas.
Babine
Dijete se, po prastarom obi aju, na krtenje nosilo ve u prvom tjednu
ivota. Babine su, pak, prire ivane tek poto bi se majka u potpunosti
oporavila a djetece oja alo. inile su se i povodom ro enja i mukog i
enskog djeteta, ali, ne moemo se oteti dojmu da se i u upi Siva, kao i
drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, vie cijenilo i s rado u do ekivalo muko dijete, posebice ako je bilo prvoro en e.
Velikaje uloga kuma. Na dan babina dolaze estitari. Baka i djed do ekuju goste, koji nakon pozdrava odlaze vidjeti dijete i daruju ga. U
prostoriji gdje lei dijete u kutu se zategne ue, te na njega vjeaju darovi
koje je dobilo novoro en e. Najve i dar daju kum i kuma te baka i djed.
Prije su se poklanjali koulja od beza, bogato izvezenih rukava i matovitim prsalukom. Ta je koulja obi no za dijete u dobi od pet godina.
Blii lanovi obitelji dijete bi darovali komadom beza, arapicama, a
enska djeca znala bi dobiti tkanicu ili ak krpicu.
Darovi su se davali i u novcu. Prikazivali su se prije objeda. Na siniju
se stavi maramica, a na nju novac stavljaju prvo kum i kuma, baka i djed,
pa svi ostali. Dijete bogatijih obitelji darivano je i zlatnim dukat ima.
Nakon prikazivanja darova objeduje se. Stopanica na siniju prvo iznosi imbur (jelo od jaja), i svi su jeli licama (vilica i no su se rijetko
koristili), uz somun - kruh od peni na brana. Poslije toga iznosio se pirjan, prokolica (kiseli kupus u kojem su se kuhali suho meso, slanina i krvavice). Nakraju se iznosi pe enje (pili i ili prase), te pi e: vino i rakija.
236

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

Od kola a su se iznosile gurabije i suhi kola i, a nerijetko se uz njih


iznosila i tendera sa slatkim mlijekom. Na babine su uglavnom ili
stariji ljudi.
Nakonjela, uz zvuke violine i argije, zapjevalo bi se:
"Domaljevo selo pokraj Save,
tamo nose iroke rukave."
"Boluj bole, boluj janje moje,
ijamlada bolujem odjada."
N erij etko se pj evalo i:
"Ajmo euro u zelenu ba u,
gore trava, dole ljiva plava!"
Svadba
Brakovi mladi a i djevojaka sklapali su se za vrijeme velikih blagdana, na primjer, za Boi , Uskrs, Svetog Antu i sli no. Brakovi se nisu
sklapali od po etka adventa do Boi a te za vrijeme od iste srijede do
Uskrsa, odnosno korizme. Najve i broj brakova sklapao se ujesen, krajem rujna i po etkom listopada, kad se uradi ve ina poljskih poslova. Zabiljeeno je, ako je godina plodnija, u upi Siva se znao vjen avati i
dvoznamenkast broj parova za jednu subotu.
Prije svadbe, budu i mladenkin svekar i svekrva te neki stariji stric
idu na pitanje, odnosno u pronju. Djevojka se s mladi em ve prije o tome dogovori, paje pripravna na njihov dolazak. Nakon to je, nakon nekog vremena "aikovanja" mladi zaprosi, djevojka muje u ime pristanka davala "omanet". To je obi no bio dukat, cekin koji bi mladi odnio sa
sobom.
Ako djevojka nije imala cekin ili dukat, davala bi vredniji komad svoje odje e, npr. koulju. Na neki na in, to je predstavljalo njihove zaruke.
Tek poslije "omaneta" mladi obavijesti svoju obitelj o tome, pa onda oni
idu u pronju, odnosno, na pitanje. Iako se "omanet" potivao i s djevoj ine i mladi eve strane, nekad se "omanet" znao i vratiti. To je zna ilo
uvredu (npr. da mladi iz obijesti potroi dukat ili se na kakav druga iji
na in izruga djevojci), a nekad bi se, npr., naknadno ustanovilo da su
mladenci u krvnom srodstvu, ili da postoje neke druge prepreke u sklapanju braka.

237

upa Siva

Nakon to do u na vrata, svekar doma inu ku e nudi plosku rakije.


Ovaj zna zato su doli, ali po obi aju ne uzima ponu enu rakiju, ve
pita:
"Iz ij eg ste izuma doli?" ili pak: "Tko vas je naru io?"
Ovi kau ime djevojke. Djevojku zovnu, ona pristupi i uzme plosku
rakije od svekra i prui svom ocu. Za sofrom se potom sjedi uz mezu i
pi e do kasna u no i dogovore svi potrebni detalji, kao, ho e li se initi
svadba ili ne, kada e se odrati vj en an je i sli no.
Po starom obi aju, prve subote od pitanja, mlada se prstenuje u crkvi.
Potom ih sve enik u crkvi tri nedjelje zaredom navje uje. Za podru je
ove upe karakteristi na je i "Prstenska uina". Uinu donose mladoenjini roditelji. Mlada dolazi tri nedjelje zaredom sjengom (udana ena
koja ide uz mladu, obi no mladoenjina sestra) u crkvu. Jenga je prije
okiti. Poslije mise, mladoenjini roditelji postave ru ak pred crkvom za
sve lanove blie obitelji i djevojke i mladi a, kako bi se upoznali i
razgovarali. Mlada uz jengu prilazi poslije mise lanovima obitelji budu eg supruga, ljubi ih i upoznaje se s njima. I naredne dvije nedjelje jenga nosi korpu s hranom (mezom i pi em) i djevojku upoznaje s lanovima obitelj i koj ej o nij e upoznala.
Danas je taj obi aj gotovo sasvim zaboravljen. Mladenci se obi no
samo jednom navje uju, vrlo esto samo tjedan dana prije svadbe i
vjen anja.

238

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

Za svadbu se spremaju obje obitelji. Jelo, dakako, nije bilo tako raznovrsno kao danas, ali za ondanje prilike dosta dobro. Peklo se prase,
pravila sarma, pita sa sirom i kajmakom, prokulica, suhi kola i i "urrnaice", iznosili rakija i vino.
Prije se po mladu ilo konjima, a kasnije i konjskim kolima. Kum osigura konjska kola, jedna, dvoja, najvie troja. U prva kola sjedaju mladoenja, kum, otac i jenga. Svatovi dolaze ku i. Svatove kite vezenim
ru nicima i nude pi em. Dvaput izvode lanu mladu, obi no, preobu enog mukarca ili nedoraslu djevoj icu. Potom izvode pravu mladu, odjevenu u koulju, a koja na glavi ima veo "lajer". Po starom obi aju kum
za nju mora platiti doma inu. Dakako, to nije ve a suma novca i ima samo simboli no zna enje, ali je sje anje na jo starija vremena, kad se
mlada doista kupovala.
Kad mlada krene iz svoje ku e, djevojke zapjevaju:
"Zbogom majko, na svemu ti [ala,
dosta sam ti ela ikopala.
Skidaj majko sa prozora cvij e e,
vie erka zalj evat ga ne e!"

239

upa Siva

Doma inu svatovi pj evaju:


"Doma ine, fala tebi na tvome potenju,
do e vrijeme da se rastajemo,
i da svome domu putujemo!"
Nakon to se u crkvi obavi vjen anje, te budu nadomak mladoenjine
ku e, svatovi stanu, a dva-tri mladi a krenu traitimutuluk. U rukama
nose noeve na koje su nataknuti komadi mesa. Svekrva iza e pred mladu. Mladi ijoj strgnu s glave maramu i poderu je. Mlada joj prilazi, ljube
se, te svekrvi na glavu stavlja novu maramu. Svekrva mladu daruje ne im zlatnim. Mladenci preko krova ku e prebacuju jabuku. Prije nego
to u e u ku u, mladenki u ruke daju neko muko dijete, koje ona prenese preko praga. To simbolizira plodnost i obilje muke djece.
Pred ku om se pjevaju pjesme udvoje, utroje i u etvero:
U distihu:
"Odi seko da mi zapjevamo,
da mi svoje grlo ogledamo!"
Utroje:
"Pomoli se iza gore kita svatova!
Evo nama nae neve, zdrave i vesele!
Bosio e rano cvije e i rano!"
Slijedi ve era, a nakon nje prikazuju se darovi! Mlada sa sobom donosi komaru. Komara predstavlja sve ono to je ona kao djevojka izvezla
i saila. Svekru i svekrvi daruje koulju, a ostalima manje darove. Bude
darovana i mlada, a postoji i poseban ritual. Kum lupne nadakom o zid
da izazove pozornost i pita:
"Imali to novo?"
Oni odgovaraju: "Ima, ima. Nova neva dar donijela!" Nakon toga
mladenka dijeli darove.
Poslije prikazivanja kupi se jabuka. Svi gosti, po evi od kuma, daruju mladenku. Uloga kuma je vrlo velika. Svatovi pj evaju:
"Oj, ti kume, diko naa, u tebe je zlatan ajbuk,
u ajbuku tri dukata,jedan meni,jedan tebi,
oni tre i novoj nevi."

240

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

Krenu mlada ijenga me u svatove. Jenga to i rakiju u aicu, a mlada


je dodaje, prvo svekru, a potom svim ostalim. Svatovi je darivaju. ene
pjevaju:
"Veseli se ku ni doma ine
vodimo ti nevu i zamjenu,
koja e te vjerno zamijeniti,
dvor pomesti i vode donij eti,
i u domu vatru naloiti
svome svekru kavicu ispe i!"
Veselje se nastavlja do kasno u no . Igra se ravno kolo, do i de i druga
kola. Kada kum ustane od stola, to je i znak razilaenja.
Do ek Boi a
Danu ro enja Kristovog, Boi u, svi se osobito raduju, posebice mlade. Tradicija pripreme, do eka i slavljenja ovog velikog blagdana potje e jo iz starih vremena. Na Svetu Luciju, 13. prosinca, u plitku zdjelicu se sijala penica. Doma ice sre uju svoje domove. Pripremala se
bogata trpeza. Doma in priprema raanj za pe enicu. Doma ice ve nekoliko dana prije spremaju kola e, a slatki se mirisi ire svud unaokolo.
Neizostavno se sprema gibanica, posni kola s dodatkom j abukova pekmeza i oraha. Doma in s djecom u umi izabere boi no drvce, obi no
smreku. Poto se smjesti pred ku om ili u ku u, djeca ga ukraavaju. Prave se i malene jaslice. Prije nije bilo za kupiti ukrasa i nakita kao danas,
ve su se ukrasi pravili od arena papira, staniola, ukrasnog e era, te
izvezenih oraha. Orasi bi se opleli bobcima koji su se presijavali na
svjetlosti. Na Badnjicu se postilo; kod katolika upe Siva obi aj je bio
za ve eru jesti postan grah, uz dodatak crvena luka, a nakon toga jela bi
se gibanica. Za ve erom se okupe svi. Obi no najmla e dijete unese
badnjak, estita Badnjicu i uz tri upaljene svije e otpo inje se s molitvom.
Potom se ide na pono ku. Crkva je posebice lijepo ukraena. Nakon
mise, upljani se zadre oko crkve, estitaju jedni drugima, zapjevaju i
zaigraju. Pono ka se odravala u podru nim crkvama siva ke upe, dok
je u crkvi svetog Ante u Sivi na Boi uvijek sluena zornica.
Za Boi se obvezno ilo u crkvu. Djevojke bi se pomno obukle, sve ane koulje, bogato izvezene, na glavu su stavljale krpice a oko vrata
sav nakit koji posjeduju. Mukarci i mladi i malo popiju da se zagriju.
Djevojke stoje u grupicama, tek kriom pogledavaju na mladi e. U

241

upa Siva

blizini djevojaka stajale su udane ene. Obi no je svaka majka znala s


kojom djevojkom joj sin "aikuje", koja mu se svi a. Majke pri u djevojkama i poblie ih upoznaju. Djevojka bi majci mladi a poklonila najljepe izvezen orah te bi ova vidjelaje li djevojka "rukata", odnosno vi na ru nim radovima. No, djevojke su bile i domiljate te bi, ako ne bi
znale izvesti orah, dale kakvoj snahi ili sestri dajoj ga izvezu. Svekrva bi
djevojci poklonila jabuku ili gurabiju.
Drugi dan Boi a estitari odlaze estitati imendan osobama po imenu Stipo ili Stjepan, a tre i dan onima po imenu Ivan, Ivica, Iva, Ivo,
Ivana, Ivka i sli no.
Dobivanje lanenog platna
Sve do po etka ezdesetih godina dvadesetog stolje a industrija nije
bila razvijena. Uglavnom se ivjelo od ratarstva, sto arstva i vo arstva.
Tekstilna industrija je bila u fazi prvobitnog razvoja. Ljudi na selu postupali su kao i njihovi stari tijekom duge povijesti. Platno za ivanje
odje e proizvodilo se od lana i konoplje, Mnogi danas ne znaju niti kako
lan izgleda, a kamoli kako se dobiva platno od njega.
Lan se sijao po parcelama koje su se pripremale sli no kao za sjetvu
penice. Sijalo se ru no, u prolje e, kako u ravnici tako i na brdovitom
zemljitu, dakle, tamo gdje nije podvodno. Naraste od 70 do 80 cm. Zrelost dostigne negdje u srpnju mjesecu. Cvat mu je plave boje, a potom se
pojave ahure sa sjemenom. To je znak da su ahure sazrele. Potom se
vrilo upanje stabljika iz zemlje. Skupljanje sjemena od kojeg se dobivalo nadaleko poznato laneno ulje, vrilo se naguvnima. Poto se prikupi
sjeme, pristupalo se obradi stabljika, kako bi se dobila lanena vlakna. To
je bilo vrlo sporo i teko, jer se radilo ru no, primitivnim napravama.
Snopovi lanenih stabljika su se potapali u vodu, u rijeke ili potoke, gdje
voda nije brza. U vodi su se zadravali potopljeni deset do petnaest dana.
Potapanje se vrilo da bi se izdvojila vlakna od grubog drvenastog dijela. Nakon deset do petnaest dana snopovi bi se vadili iz vode te suili
ravnomjerno razastrti. Primitivne naprave zvane "stupa" koristile su se
za izdvajanje vlakana od drvenastog dijela stabljike. Na stupi su radile
dvije osobe, od kojihjedna okre e rukohvat ispod stupe, a druga nogom
pokre e stupu. Rad na stupi je vrlo teak i naporan, pa ipak su ga uglavnom vrile ene i djevojke.
Dobiju se vlakna koja se potom eljaju, Time se vlakna razdvoje na
gruba i fina. eljanje vlakana obavljalo se eljevima koji su nazivan i
"grebeni". Zanimljivo pri proizvodnji lanenog platnaje to da se cjeloku-

242

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

pan posao uglavnom obavljao danju, bez ve ernjih okupljanja djevojaka


i ena, kao to je to slu aj pri eljanju vune.
Od finih igrubih vlakana dobivao se konac koji se koristio kao osnova
za dobivanje platna. Pristupalo se razradi osnove za platno. Taj su posao
obavljale ene s ve im iskustvom, jer je to bio najsloeniji posao u proizvodnji lanenog platna. Izvodilo se to tako da se na zidu ku e ilia mbara
postavljala "razmjera", sa nekoliko drvenih kotura, zvanim "masuri". Na
taj se na in sve pripremalo za tkala ki razboj.
Na koture se namotavao fini konac za osnovu. Potom se vrio prijenos
konca sa kotura na vratilo tkala kog razboja. Poto se vratilo stavi u
tkala ki razboj, pristupalo se tkanju finog lanen og platna. Nakon to se
platno istka, pristupalo se bijeljenju. Bijelilo se tako da se platno stavljalo u parjenicu. Parjenicaje drveno bure u koje se prvo na dno stavljalo
laneno platno, potom se posipalo lugom od ista drveta i na kraju zasipa10 provre lom vodom. To se u narodu nazivalo "potopiti platno u lukiju" .
Platno se u rastvoru nalazilo oko 12 sati a potom se dugo, dugo ispiralo
u teku oj vodi. Obi no su djevojke s velikim korpama na ramenima zajedno odlazile na rijeku i ispirale platno. Nakon ispiranja, platno se razastiralo
po ivicama i suilo. Time proces bijeljenja nije bio zavren. On bi se ponavljao pet do est puta, sve dok platno ne bi bilo bijelo kao snijeg.
Fino istkano i izbij eljeno platno koristilo se za izradu koulja i drugih
odj evnih predmeta.
Razvojem tekstilne industrije, te moderniziranjem, po inje se kupovati odje a od sinteti kih vlakana, naj Iona, vjeta ke vune i sli no. Bijele koulje od lanenog platna polako su se po ele skidati, stavljati u
stare krinje i padati u zaborav. Samo je mali broj starijih ena ostao vjeran tradiciji te one za velike svetkovine i blagdane iz krinja izvla e blagdansko, bogato ureeno ruho i pokazuju u svoj ljepoti i raskoi narodne
rukotvorine prolih vremena.
Igranj e prstena
Kad se svi ljetni ijesenji poslovi zavre, kad se pokupe usjevi s njiva,
kad su ambari prepuni zlatnog ita i dok rakija odmara u vrstim hrastovim buradima, tada bi vrijedni seljaci, zadovoljni urodom i slobodni od
suvinih briga, znali na i odmora i razonode za svoju duu.
Na sijelima bi, dok bi ene eljale vunu, mukarci igrali prstena.
Svugdje se igralo na isti na in, osim to su postojale nijanse u na inu
igranja u pojedinim selima. Ali, u principu, pravila su ista. To je vrlo
zanimljiva igra koja zahtijeva veliku pozornost igra a.
243

upa Siva

Doma in ku e iznese mezu i ljivovicu. Igra je ekipna. Obi no su vrsni igra i traili dobre poznavatelje te igre. I u jednoj i u drugoj ekipi bio je
podjednak broj igra a. Dok u pe i ili na ognjitu veselo pucketa vatrica a
prozorska okna cvile od snanog mraza, mukarci posjedaju na pod prekriven ponjavama. Za igranje je potrebno imati jedan sjajni prsten, te jedanaest ispletenih arapa, priglavaka ili kapica. Jedna ekipa sjeda na
jednu stranu, a druga preko puta njih.
Dogovore se tko e prvi igrati. Cilj ove igre je da ekipa koja skriva
prsten ujednoj od vunenih arapa nastoji taj prsten to bolje sakriti, a ekipa koja trai prsten nastoji ga to prije na i. Jedan igra iz ekipe koja
skriva prsten uzima prsten i zavla i ruku pod svaku arapu, priglavak ili
kapicu, munjevitom brzinom. Pod jednom ostavlja prsten. Kad izreda
sve kapice ili arape, kae protivni koj ekipi da mogu po eti s traenjem
prstena.
Protivni ka ekipa trai prsten. Oni su ve prije pozorno pratili svaki
pokret igra akojije skrivao prsten, prate njegovu ruku, koja e pod neku
od arapa ostaviti prsten. Nadaju se da e s lica igra a otkriti trenutak kad
on ostavi prsten, ili e prsten moda zasvjetlucati.
Igra ekipe koja treba na i prsten okuava sre u te pokuava pogoditi
u kojoj se arapi nalazi prsten. Moe tako, pokazati na tre u, petu, osmu
ili neku drugu arapu. Taj dio prevrtanja arapa ili kapica zove se
porenje. Ako igra otprve prona e prsten, dobiva najve i broj bodova i pravo
da ponovno sakrije prsten. Ako prsten prona e od drugi put, dobiva bod
manje od najve eg i pravo da sakriva prsten. I tako redom. Ako su doista
loe sre e pa im prsten ostane ba u jedanaestoj arapi, ne dobivaju niti
jedan bod, a protivnici stje u pravo sakrivati prsten.
Igra bi se stalno iznova nastavljala. Mukarci bi se toliko uivjeli u
igru da ne bi niti zamijetili kako vrijeme brzo odmi e. Tek kada ekipa koja stalno gubi odustane od daljnje igre, drutvo se, uz smijeh i napomenu
da "valja rano ustat i namirit marvu", polako razilazi uz pratnju pospanih
ena.
Poklade
Uo i iste srijede, odnosno Pepelnice, dolaze poklade. To je jedan od
najveselijih dana u godini, kad svi mogu pustiti mati na volju, ludovati,
radovati se, aliti se, praviti umebes, pa ak i biti pomalo zlo esti, bez
primisli da e se netko uvrijediti ili pogreno to shvatiti.
Pripreme po inju nekoliko dana prije. iju se kostimi, iz ormara se
izvla e stare, iznoene stvari pa, na primjer, dje aci obla e haljine, dje244

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

dove ubare, na glavu marame. O i prekriju crnim trakama, poput gusara, potroi se sva zaliha maj ine ili sestrine minke, asa blijedih kre nih lica smijee se ogromni, crveni klaunovski nosovi, nastaju vampiri,
baba-roge, kauboji, Indijanci, Kleopatre, vjetice, engleske dame i dobre
vile.
Svi postaju ono to ele i to im ma ta dozvoljava. U novije vrijeme
prire uju se karnevali i maskenbali.
Doma ice za ve eru posijeku pijetla, naprave dobru, masnu ve eru,
ispeku mnotvo krafni, pripreme jabuke, jaja i sitni novac. U novije
vrijeme djeci koja do u pred ku na vrata daju se sitniji slatkii. Poklade
su bile i prvi nagovjetaj prolje a. Obi no su u makare ili mukarci, kako mladi i tako i dje aci, a djevoj ice rje e. Jedan od mladi a je vo a
grupe. Ponekad ide i netko sa argijom ili dvojnicama, pjevaju i sviraju,
mijenjaju i glas, kako ih doma in ne bi poznao. Idu od ku e do ku e,
pjevaju i sviraju, urli u i: "Daj babajaja! Daj babajaja!"
Doma in otvara vrata i, kao, strai se od prikaza koje stoje pred vratima. Makare ne treba odbijati od praga, jer se govorilo, ako ih otjeramo,
njive e nam biti nerodne. One se daruju, a potom uz urnebesnu graju
kre u dalje. Makare se znaju i naljutiti. Ako ih doma in odbije od praga,
iz torbe dograbe jaja koja su ranije prikupili te ih bace na ku na vrata. Ili
pak, razbacaju svu obu u pred vratima ili namjerno otvore tor s ovcama.
Doga ale su se i smijene zgode; na primjer, idu i, makare bi se poskliznule na poledici, pale i zdrobile sve ono to su prikupile. Ali, i to je
dio ale, smijeha i veselja. Urnebes traje sve do pono i, a tada nastupa
ista srijeda, odnosno Pepelnica, nastupa korizma, doba pokore, molitve i posta, koja e trajati sve do Uskrsa.

etva
etva, osim kosidbe, spada u najtee poljske poslove. Danas se sve
obavlja pomo u kombajna. Prije se sve radilo ru no ili primitivnim alatkama. Baka Luca Toki , sada ve pokojna, vjerno namje ispri ala kako
se elo nekad prije, ru no i uz pomo konja, jer nije bilo strojeva i mehamzacije.
U mjesecu srpnju more penice, rai, je ma i zobi eka na etvu. Doma in ku e koja e eti sazove eteoce i veza e. To se zvalo "sazvati mobu". Koliko e biti etelaca, ovisilo je o veli ini i broju njiva. Ako je njiva
ve a, sazivao se i ve i broj etelaca. Seljaci su se me usobno pomagali.
Samo su bogatije gazde svoje eteoce pla ali i nisu ili drugima u etvu.

245

upa Siva

Na njivu se ilo rano ujutro. Svatko doru kuje kod svoje ku e. ene
ponesu srpove. U etvu su, pored mukaraca, ili i ve i dje aci. Kad su
radili, eteoci su nosili lanene koulje dugih rukava. Na nogama su obvezno nosili arape.
Svaka bi etelica uzela po jedan razor na njivi. ele su srpom, a rukoveti ostavljale iza sebe. Iza njih iao bi ovjek koji bi vezao rukoveti u
snopove. Obi no bi se snop sastojao od desetak rukoveti, opet, u ovisnosti od veli ine "ueta". Veza je "uama" vezao rukoveti. Ta su se ua
pravila od duih stabljika zrele penice. Kasnije se po ela upotrebljavati
"manila", koja se kupovala u trgovinama i rezala na odgovaraju u duljinu. Ako su etelice bile spretne, veza ih nikako nije mogao sti i. Vrlo
esto, iza etelicaje ilo neko dijete, koje bi bilonalaga .Nalaga i uzimaju rukoveti i slau ih, kako bi ih veza i bre vezali.
Radilo se otprilike do 11.00 sati i tada se ru alo. Doma ica nije ila
eti, ve je ostajala ku i spremiti ru ak. Spravljala se jaka hrana. Kuhao
bi se grah, iznijela zdjela s krastavcima, sirom i kiselim vrhnjem (kajmakom), isprilo bi se dosta krumpira, ispekla pita, bilo sa sirom, bilo s
krumpirom, masnakoko, a bogatiji bi ispeklijanje ilijare.
Nakon ru ka nastavljalo se s radom sve do 15.00 sati, kadje bila uina. I za uinu se iznosila hrana, ne kao za ru ak, ali ipak obilna. Ako je
njiva bila blizu ku e, na ru ak se ilo ku i, a ako je bila dalje, doma ica bi
ru ak iznosila na njivu. Radilo se sve dok se vidjelo. Svi bi urili posao
privesti kraju. Snopovi su se nosili na "guvno" i vili oko stoine.
Doma in uo i etve napravi guvno. Ono je krunog oblika, promjera
oko deset metara. Motikom ostrue travu. Polio bi ga vodom i dobro utabao.
Oko stoine, kojaje bila visoka oko tri metra, redali su se snopovi u
koncentri nim krugovima. Klasje je okrenuto ka stoini. Obi no su se
redala tri sloja.
Nakon to se donesu snopovi, ilo se doma inu na ve eru. eteoci,
zadovoljni to su etvu s uspjehom priveli kraju, alili bi se i zapjevali:
"Ajmo, cure, kara e nas majka,
arko sunce slazi i prilazi,
dolo doba da se rastajemo ..."
Narednih dana se vrilo. Dva ili tri konja su se vezala za stoinu.
Jedan ovjek bi ih vodio okolo, akonopac bi se omatao oko stoine. Kad
se omota do kraja, vodili bi se u drugom smjeru. Dva do tri ovjeka pre-

246

Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja

vrtala bi rukoveti kako bi se zrno potpuno odvojilo od stabljike. Nakon


toga vrilo se re enje penice. Time se ona odvajala od pljeve. Posebnim
drvenim lopatama "vijatkama" penica se bacala u zrak, vjetar bi odnosio
pljevu, dok bi penica padala na guvno. Kasnije se vrilo uz pomo
ru nih strojeva, te je sve bilo mnogo lake. Taj su stroj nazivali "rukata
maina" . Za rukovanje strojem bilo je potrebno est ljudi. Dva su ovjeka
bila na jednoj, dva na drugoj strani stroja i okretali su "egalj". Jedan ovj ek bacao j e snoplj e, a drugi "hranio mainu" . Pored njih, na guvnu je po
potrebi bilo i "ostale eljadi", koja je rastresala snopove. Za odvajanje
pljeve sada se koristilo reeto. Jedna osoba okretala bi reeto, druga sipala penicu, a tre a odgrtala penicu ispod reeta. Kako bi se penica odvojila od kukolja upotrebljavao se "trijer". Potom bi se penica suila,
razvrstavala i odlagala. Iako je etva bila vrlo teak posao, ispunjavalaje
rado u, jer bi, posebice ako je godina bila rodna, bili sigurni da te
godine, a i dobar dio naredne, ne e gladovati.
U upi Siva njegovani su i drugi obi aji, koje ovom prilikom nismo
opisali, kao to su eljanje vune, pe enje jabukovog pekmeza, pe enje
rakije, svinjokolje i sli no. Ali, sve su to doga aji kada se okupljao ve i
broj ljudi koji su pomagali jedni drugima ili, kao to to nai kau,
"uzajimali se". Na primjer, eljanje vune se obavljalo obi no u hladnim
zimskim no ima. Tada bi se okupio ve i broj ena i djevojaka, te bi uz
pomo "grebena" eljale vunu. eljanjevune se esto odvijalo usporedo s igranjem prstena, jer dok bi se mukarci udubili u igru, ene bi
eljale vunu, razgovarale i pjevale.
U svim prilikama kad se okupljao ve i broj ljudi mladi su koristili
prigodu za udvaranje, zabavljanje ili, kako se to ranije govorilo, za "aikovanje". Smjenjivali su se radosni i tuni doga aji, laka i tea vremena, manja ili ve a oskudica, rodne i nerodne godine, vrijeme mira i
ratova, ali ono to se nikad nije promijenilo, to je jo uvijek ostalo ivo i
o uvano, to je stara, dobra, izvorna pjesma, koju pripadnici starijih generacija, ali i neki mla i, jo uvijek rado i s veseljem njeguju, sluaju, ali i
pjevaju.
Koritena literatura:
GLASNIK Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu,
Sarajevo 1987. godine

247

Milijana Krajina

Narodne nonje u upi Siva


Narodna nonja

o najstarijoj

hrvatskoj nonji u naoj upi ne zna se mnogo. Prema


navodima Ivana fra Frane Juki a iz prve polovice 19.stolje a nosila se
samo suknena odje a. On navodi da ene nose duge haljine koje sapnu
bez koulje, a mukarci vunene akire bez ga a te da su ti "Hrva ani"
po eli nositi prteninu zato to im se "okci" rugaju a i zato to tu lan
dobro uspijeva. Ono to je za ovo razdoblje najbitnije je da su se za izradu odje e upotrebljavale samo doma e sirovine. Za tkanje platna upotrebljavanje lan vie nego konoplja, Platna ima vie vrsta i sa razli itim
nazivima. Platno se obi no naziva bez (sakrez, melez, krinja a, kutrnija a, ere e ...). Sukno za odje u bilo je samo bijele, prirodne boje. Odijevanju djece nije se pridavala velika pozornost. Djeca uzrasta do 7 godina nosila su duge kouljice bez ga a, a pamti se da su nekada muka djeca dobivala ga e tek s polaskom u kolu. Oko sedme godine ivota djeca
su po injala nositi odje u s karakteristikama nonje odraslih, naravno s
mnogo manje ukraavanja.
Muka nonja
Osnovni dijelovi muke nonje su koulja, ga e, tkanica, benuk, gunj,
akire, arape, opanci (putravci, kundure) i dodatni sve aniji dio odje e
bio je torbak, torbica sa poklopcem potkana od vune i ukraena vezom.
Ukrasni pekiri je tako er dodatni obvezni dio muke sve ane nonje
kod mla ih osoba. Koulje su se izra ivale od doma eg pamu nog platna koje je deblje tkano, s reljefnim kvadratnim ili prugastim motivima
iste boje. Ga e su se obvezno krojile od platna iste vrste kao i koulja.
Tkanice su izda ivane od raznobojne doma e vune a tkane su u etiri dosta iroke i duge niti, iroke 10 do 15 centimetara. Benuk se izra ivao od
doma eg sukna i bio je neto dui od struka kod starijih mukaraca, dok
su momci nosili benuk dug samo do struka. arape su se plele na pet iga248

Narodne nonje u upi Siva

la od raznobojne vune. Noene su arape duge skoro do koljena. Torbak


se obi no tkao od doma e vune, a vanjski dio torbaka bio je vezen raznobojnom vunom. Obi no se nosio preba en ukoso, s lijevog ramena, a
visio je s desne strane, ispod struka. Ukrasni pekiri kao dodatni dio
muke nonje uglavnomje izra ivan u crnoj i crvenoj boji, iako su se dodavale i druge postojane boje pamuka. Momci su preko ljeta najvie bili
gologlavi, ali su i oni kao i stariji oenjeni mukarci nosili eire.

249

upa Siva

Nonja udanih ena


Osnovni dijelovi enske nonje su: koulja, prega a, tkanica, benuk,
krpica, okruga, arape i cipele. enske koulje su ukraavane po ovratniku-ja ica i uz razrez na prsima te neto skromniji vezovi nalaze se oko
rukava i pri donjem rubu koulje. Razrez na prsima naziva se gutljo. GutIjo je bio bogatije vezen kod mla ih ena, dok su se starije ene zadovoljavale i samim gutljom od pamuka bez ikakvog veza. Preko koulje opasuje se prega a tkana od doma e, tanko predene vune. Sve prega e imaju
due raznobojne rese a mla e ene svoje prega e jo ukraavaju i ive-

250

Narodne nonje u upi Siva

nim vrpcama, ipkom i vezom od raznobojne vune. Tkanice su nosile


mla e ene i ona se omatala dva puta oko tijela. Benuci su izra ivani od
crnog sukna bez ikakvih vidnih ukrasa. arape su uglavnom bile pletene
od bijele vune ili od raznobojne. I jedne i druge pletu se na pet igala i
duge su do koljena. Mla e ene su u sve anim prigodama nosile arene
arape, dok su bijele arape ipak bile u naj iroj uporabi. Cipele su uglavnom od crne koe i imale su iru potpeticu. Okruga je marama za glavu a
izra ivala se obi no od beza zvanog sakrez, sli an bezu za muke i enske koulje. Okruge starijih ena imale su na etiri kuta bijele ki anke a
mla e ene uglavnom vez od raznobojnih bobaka ili raznobojnog pamuka. Omiljene su boje plava,crvena i uta. Djevojke na glavi nose krpice,
to su na dijelu iznad ela imale ki anku i ukrase od bobaka. Imu nije
djevojke su na krpici imale nanizane dukati e. Krpice su djevojke po injale nositi kad se "zacure" tj. oko petnaeste godine. One koje jo nisu
bile za udaju nosile su krpicu putenu niz le a, preko pletenice, a one
koje su bile za udaju nosile su krpicu iji se donji kraj podizao ipri vr ivao uz po etni dio krpice na elu. enski nakit bio je vrlo bogat, iako ne
od skupih materijala. Bilo je uobi ajeno da se oko vrata nosi vie ogrlica
od raznovrsnih bobaka (posebno okruglih sjajnih zrnaca) a najomiljenija
ogrlica bila je ivitni lanac. Na rukama su se nosile narkuvice opletene u
vidu uih i irih traka i vezene svilom ili raznobojnim bobcima. U tijeku
zime i mukarci i ene nosili su gunj izra ivan od sukna. Muki gunj je
bio neto kra i od enskog. Imu ne djevojke nosile su zimi ponekad i kouak, preteno crvene boje s konim ukrasima.
Djevoja ka nonja
Osnovni dijelovi tradicionalne djevoja ke nonje su koulja, tkanica,
benuk, krpica, arape, cipele, ogrlice i narukvice. Djevoja ke su koulje
osobito bogatije ukraene od koulja udanih ena, a povrh toga sprijeda
je rasje ena u struku i iznad struka nabrana. Oko vrata, pozadi i na ramenima koulj aje urozana, tj. nabrana i ima sitne roske. Dj evoj a ke koulj e
su mnogo bogatije vezovima od koulja udanih ena. Gutljo na enskim
kouljama naiva se tako da po etak gutlje see od polovine razreza do
polovine grudi. Na donjem rubu na iva se kita bijelog pamuka, raznobojne ive svile i sa sitnim raznobojnim bobcima. Vez je izra ivan direktno na platnu koulje ili na traci platna koja je naivena. Male djevoj ice ile su gologlave ili sa maramom vezanom ispod vrata, a djevojke
kada se "zacure" po inju nositi na glavi krpicu. Karakteristi ne su i kape
koje su nosile mla e djevojke. Djevoja ke arape razlikovale su se od
251

upa Siva

arapa udanih ena po ve em izboru motiva na arapama, bilo da su


jednobojne ili u vie boja. Dio nakita su narukvice zvane zaaknice opletene od vune pa vezene raznobojnom vunom ili bobcima. Bilo ihje dvije
vrste - ire, pletene na pet igala i ue koje su se kop ale jednim dugmetom. Djevojke su nekada nosile dugu kosu, a eljale se sa razdjeljkom
na sredini i upletale je jednu pletenicu. Kosa se plela od razdjeljka pored
lica prema zatiljku i tu se plela u jednu pletenicu koja se nosila putena
niz le a. Sa strana, od krpice koja je stajala iznad ela na tjemenu pa do
uiju, u tako spletenu kosu stavljali su se cvati i ili privjesci od raznobojnih bobaka. Cvati i su bili zapravo sitni cvjetovi napravljeni od raznobojnog papira i od vr e plastike. Pored cvati a uz kosu, za uho stavljao
se ipo jedan cvijet crvene boje. Najprije su se obla ile arape i cipele, a
potom se obla i koulja. Preko koulja stavlja se tkanica i preko svega
crni benuk. Na glavu se stavlja krpica i cvjeti i u kosu, a zatim dolazi
nakit ogrlice i narukvice.

252

Ivica Budulica Strikan

Informiranje u Usori

Stolje ima razdjeljivan na vjeta ke zajednice u kojima e biti (bio) u


manjini, hrvatski narod usorskoga kraja, nosio je u dubini bivstva pritajenu, nekad vie-nekad manje, elju za administrativnim ujedninjenjem.
No, kako se sve doga a tek kada mu do e vrijeme, tako je i ispunjenje
navedenog moralo ekati da se "stvore" uvjeti za isto.
Ti, dugoo ekivani, "uvjeti" prepoznati su po etkom posljednje dekade prolog stolje a. Ratom zahva ena Bosna i Hercegovina "rasipala se"
a u tom meteu ra ale su se nove zajednice.
Jedna od njih je i Hrvatska zajaednica Usora ina e utemeljena
14.1.1992. odine u vjeronau noj dvorani upe Sv. Ante u Sivi u nazo nosti tridesetak Hrvata sa prostora tadanjih op ina Doboja, Tenja i
Tesli a.
Kako rat ubija sve, a najprije istinu, jo uvijek nepriznata zajednica
usorskih Hrvata znalaje da mora svijetu re i istinu.
Svoju istinu.
U nizu mnogih poro ajnih muka, potreba za informiranjem Hrvata
Usore postala je i nuan put ka osiguranju opstojnosti.
Do priznavanja, od strane drugih, moglo je do i samo ako se ti, "drugi" pravodobno informiraju o stanju, eljama, htijenjima i potrebama
novoosnovane zajednice.
Potrebno je svijetu iznijeti svoju istinu ibranitije.
Osim domiljatosti i truda na svim poljima, i kunji koje su se pred
Hrvate U sore same nametale ili bile inicirane interesima okruenja, da bi
nastala i opstala, mlada zajednica morala je sa velikom pozorno u poraditi i na informiranju i iznoenju "svoje istine".
U to vrijeme, 1992. prepoznavi nunost, u uvjetima rata i totalno
anarhi nog poretka u bilo kom obliku, osobito u vremenu ratnog okruenja (travanj, 1993. travanj, 1994.), prona en je na in da se svijetu prezentiraju elje i htijenja novonastale zajednice i da ih se pravodobno informira o naporima u borbi za slobodu i identitet.

253

upa Siva

Iz posvemanje anonimnosti, u kaosu rata, nastalo je ime koje se sa


dunim potovanj em izgovara na bilo kom mj estu u svij etu.
A, za postignuto, ne umanjuju i doprinose svih i na svim poljima,
zna ajno mjesto zasluuje informiranje i ljudi koji su se prihvatili toga
posla.
Moram napomenuti da prije ovoga rata na ovim prostorima nikada
nije bilo hrvatskog lista niti hrvatskog novinara.
Istodobno, prostor Usora "zapljuskivali" su valovi radio postaja Doboja, Tesli a, Ozrena, Tenja i dr. sa svojim istinama u kojima, u pravilu,
nije bilo Hrvata.
Hrvati su ostavljeni da se brinu sami o sebi. Novinari iz Tenja i Doboja nisu bili zainteresirani da piu o nama pa smo to morali uzeti u svoje
ruke.

Prva vijest sa podru ja Usore objavljena je 31.svibnja, 1992. a bilaje


upu ena RTV centru Teanj. Istaje proslije ena i istoga dana, objavljena
na Radio Sarajevu, Hrvatskoj radio postaji Zagreb, Hrvatskoj televiziji a
urednik ve ernjeg dnevnika Televizije Sarajevo, Ivica Pulji , njome je,
kao udarnom vije u, zapo eo ve ernje izdanje TV dnevnika u 19.30.
To je ujedno i prva vijest koja je potpisana kao vijest iz Centra za informiranje HVO Usora na ijemje elu bio Jozo Matoevi , kasniji suradnik HTV-a.

254

Informiranje u Usori

Evo te vijesti
"26. svibnja, 1992. godine u 8 sati ujutro sa vojnog uporita Putnikovo brdo, gdje su ve dugo stacionirane etni ke jedinice ijedinice Srpske
armije, raketiranaje upna crkva sv. Ilije u Ularicama. Projektili namijenjeni katoli koj crkvi pogodili su oblinju obiteljsku ku u. rtava nije
bilo.
- 27.svibnja, 1992. godine nave er raketirana je katoli ka crkva u
Alibegovcima, filijalna crkva upe Siva. Projektili su nanijeli znatnu
materijanu tetu u crkvenom dvoritu i na susjednim obiteljskim ku ama.
- 30.svibnja, 1992. godine u22 sata i 5 minutaraketiranaje i crkva sv.
Ane u abljaku. Znatnijih ote enja nije bilo, alije u gra anima izazvan
o ekivani strah. rtava nije bilo.
U potpisu - Hrvatsko vije e obrane Usora Centar za informiranje.
Naklon toga pokualo se sa TO Teanj napraviti nekoliko zajedni kih
vijesti kao i Pres agencija no, nije ilo.
U ljeto 1992 formiranje Pres centar Usora.
Ivan Kati , tajnik HVO Usora, postaje izvjestiteljem Hrvatskog
radija Herceg Bosna, i Hrvatskog radia Zagreb.
Za etiri godine (1992 1996) valovima spomenutih radio postaja, "
Ve ernjeg lista", te Hrvatske izvjetajne agencije HINA, u svijet je
odaslano vie od 2000 vijesti. Vijesti iz cijele Usore, pa i siva ke upe,
bile su potrebne kako onima koji su pred vihorom rata sklonili se po
Hrvatskoj i svijetu, tako i onima koji su ostali u Usori, braniteljima.
Zatim se izvje ivanju iz Usore pridruuje Pero Radeljak koji postaje
dopisnik Slobodne Dalmacije i radi to sve do 1996. kada ga zamjenjuje
Boro Jeli koji je, do tada, izvjetavao za Hrvatski radio Herceg Bosne.

JP Radio Usora
5. lipnja, 1992 po inje sa radom Radio postaja Usora. Istina, posao je
ra en na amaterskoj osnovi i sa odailja em male izlazne snage tako da
ujnost nije izlazila iz us orske doline ali, ve od 17. travnja, 1993. sa
odailja em snage 250 W po eo je eksperimentalni program koji je,
malo po malo, postajao sve zna ajniji.
Zbog problema sa napajanjem elektri nom energijom, koje je u ratu
mali bilo a vie nije, Radio je do '94-te radio na prekide no ve od ljeta te
iste godine, sa novim odailja em, Hrvatska radiopostaja Usora postaje
255

upa Siva

vrlo vaan faktor u pravo vremenom informiranju pu anstva iafmniranju zacrtanih ciljeva koje vode prema obrani prostora i ka utemeljenju
op ine Usora kao izraza zajedni ke elje Hrvata sa, do tada, razjedinjenog prostora.

2 o

,uoa 5.

hUlJe
~j

Wttl"<l~
atw 41J.la
HZ -

Jtat\l.t

1nrlma '(tuti

.~lto

<f.1j

Olil3l'lal.lt

o41l.lke 11)pl!'!

1 \&Il
.
..,. aa po
na ajedr1101 o ~a-

noj 24 Upn3a 1 2 o41.ne. oll~elo~.

o
v.re

Il

u
~tal.O

i
~41a atu 10

za &1.~08 i o<lpVQ

10

eon. 04

lip~.

rje
4"
et

Sl- 1 i
o U.o_ Jtova n:l.d
tl~1

0'10

od 16 11 j

256

en,te .uro.
II 2

di

0" U1'Gc1nJ.ftRnataog
2

n.dia

041_ tmeAuJe KAUe

Informiranje u Usori

Danas Javno poduze e "Radio Usora ima pet uposlenih i zadovoljavaju u ujnost
List" Usora"
Tek utemeljena radio postaja nije bila u mogu nosti pruiti sve vrste
informiranja, kako prostorno tako i sadrajno, pa je 1. srpnja 1992. svjetlo dana ugledao Bi1ten HVO Usora koji je nakon dva broja prerastao u
list.

vo. - ~ "
1'03 .~/n
24 11

1 J2

lJ.

tJ':'~ety-", .U", 1

li -

iz

'M

"Uko

<t324 11

:.

.,!J.'!.

1~'2 804111.,

cl nn

DI> ~.clnlo1

6Qj,J.1II ~.

OwL

rtl!) -

cl l51d '1,I" h11 tena


1 J.
1&':1

'!.l.J .a

1.

1.

OI 110

2,

AD.t

"

krlto

Il

257

upa Siva

List Usora je bio prvo informativno glasilo u povijesti Hrvata Usore


koj ej e pisano na hrvtskom jeziku.
Ra enje, kao i sve navedeno, u tekim uvjetima, bez dovoljno papira,
elektri ne energije i goriva a, u isto vrijeme teren Usore su zasipale granate tekog topnitva.
Suradnici Biltena su bili uglavnom ratnici 110. HVO brigade i ljudi
koji su na bilo koji na in angairani oko obrane Usore. Pisali su o onome
to su vidjeli ili doivjeli tako da su vjerodostojnost i izvornost bili izraeni.
Nakon toga krenulo se u izdavanje lista HVO-a Usora.
Prvi broj lista izaao je 25 .rujna, 1992. godine.

~ BII!.TEI-J
HRVATSKO VIJE E OBRANE - USORABILTEN BR. 1.

GODINA I

1. SRPNJA 1992

STILIZIRAN I POVIJESNI GRB USORE OBITEUI


ZLATONOSOVI A IZ 1399. GODINE
STRU NO OBRADIO, JOZO MATO~EVI
STILSKI UREDIO
, MIROSLAV BRATI

258

~~

..

Informiranje u Usori

~e;-.~.4
~~.4

~~

IVAN KATlt:
(ime i prezime -

Name)

164/91
(osobna karta.

Passport)

31.12.1996.

(potpis direktora)
HRVATSKA

IZVJETAJNA

NOVINSKA

(broj)
AGEI)ICIJA.

CROATIAN

NEWS AGENCY

U Uredni ko vije e uklju uju se sposobni ljudi tako da list dobija na


kvaliteti a nakon petog broja glavni i odgovorni urednik postaje Miroslav Brati koji oko sebe okuplja ljude voljne i sposobne da iznesu obvezu potreba. O kvaliteti lista stizale su pohvale iz svih krajeva svijeta: Hrvatske, Njema ke, vicarske, Austrije, Australije, Amerike ... jer, distribuiranje odgovorno kako je i ra en paje naao svoje mjesto na svim meridij anima zemalj ske kugle.
Velika je zasluga lista je to je pojam USORA postao prepoznatljiv i
poznatiji u svjetskim okvirima od op ina koje ga okruuju.
Poslije rata, list je sporadi no tiskan kao podlistak Hrvatskih novina
te prestao sa izlaenjem.

259

Kazalo imena osoba

AGI , ISO, 215


Agi , Muhamed, 182
Ahmetagi , Amil, 195
Alaupovi , mons. dr. Marko, 131, 151
Ali ehaji , Muhidin, 233
Ali i , Alma, 219
Aljini , fra Marijan, 35, 36, 43, 44, 114
Aljini , fra Mijo, 114, 115
Aljini -ljivi , fra Gabro, 15
Andrijani , fra Petar, 7, 26, 142, 155
An elovi , fra Petar, 140, 196
Anti , fra Marko, 140, 141
Areli , fra Petar, 121
Augustinovi , Anto, 236
Augustinovi , Iva, 236
Adaji , fra Franjo, 117
BABAJI , FRABONA, 114
Babaji , fra Petar, 117
Babi , fra Mile, 138, 187, 194
Babi -Petri evi , Zdenka, 24
Babij, fra Jozafat, 78, 129
Bagara, Ivica, 191, 192
Bago, Darinko, 24
Baji , Leona, 215
Baji , Mirko, 215, 217
Baji , Nikola, 10, 129
Baji , vl . Ante, 183, 197
Bakula, fra Petar, 148
Balaban, Boidar, 214
Bali evi , biskup, 32
Balti , fra Jako, 144
Barba, fra Leonard, 130
Barii , fra Rafo, biskup, 144, 145, 148
Barii , Zdravko, 183
Baruk i , fra Ivan, 119
Basari ek, uro, 159
Bai , Marko, 173
Batarilo, fra Miroslav, 152
Batri , fra Stjepan, 115

Bedak, Bedrudin, 226


Begac (Beg evi ), fra Mijo, 118, 145
Beji , Ilen, 234
Beji , Ivica Mitar, 192
Beji , Kaja, 217
Beni , fra Bono mla i, 118
Beni , fra Bono stariji, 33, 117
Berberovi , Muho, 183
Bi vi , vl . Mato, 131
Bilavi , fra Jozip(f), 36, 44, 45, 58, 59,
60,114
Bilavi , fra Juro, 35, 36,40,41,42,43,
45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,
58,60,61,62,63,64,65,66,67,
113,
114
Blaki , Tihomil, 24
Blaevi , Franjo, 236
Blaevi , Kata, 219
Blaevi , Marijan, 188, 192
Blaevi , Marko, 217, 219
Bleki , fra Frano, 114
Bogdanovi , fra Marijan, biskup, 70,
106
Boji , Haris, 191
Boni , (Ivan) Marko, 177
Boni , Anto, 140
Boni , Marijan, 218
Boni , Stipo, 183
Boros, Gordana, 226
Borovi anin, fra Martin, 36,44, 114
Bonjak, Mira, 214
Bonjak, vl . Ivan, 192, 197
Boi , fra Bono, 16
Boi , fra Dobroslav (Bono), 124
Boi , fra Jakov, 148
Boi , fra Josip Dobroslav stariji, 147, 148
Boilova, Ljiljanka, 215, 217
Brakovi , Emir, 195
Brati , Franjo, 24,140,183,187,190,
197,236

261

upa Siva

Brati , Mara, 236


Brati , Marko, 191, 236
Brati , Mira, 183
Brati , Miroslav, 138, 177, 188, 192,
197,219,259
Brekalo, fra Nikola, 122
Brka, Amir, 181, 183, 190, 194
Brkovi , Marija, 215
Brkovi , Neboja, 215
Broz, Josip Tito, 175
Brozovi , Dalibor, 24
Budimir, eljko, 24
Budia, Draen, 24
Budulica, Ivica Strikan, 190
Buri , vl . Ante, 197
CANDOTTI, VJEKOSLAV, 17, 125
Cigale, Sreto, 214
ABRI , EMIR, 226
a i , fra Petar, 119, 150
agalj, .s. Laureata, 141
agalj, fra Anto, 122, 147, 149, 150
agalj, fra Martin, 8,16,120,146,147,
148
a1i , Franjo, 191
alui , fra Marko, 128
an ar, Janja, 225
ani , fra Juro, 118
ati , fra Andrija, 114
eki, Drago, 226
engi , fra Bla, 123
i ak, fra Petar, 119
i ak, fra Stjepan, 148
lanjak, dr. Muhamed, 183, 225
ovi , Dragan, 24
ovi -Idakovi , fra Juro, 118
upi , 173
upi , Ilija, 215, 217
upi , Marko, 24
utura, vl . Vlado, 153

EMAN,~STAFA,
181, 183, 185, 195
ori , fra Marko, 114
osi , Anto, 236
osi , Dragica, 226
osi , fra Anto, 119
osi , fra Domin, 130
osi , fra Franjo, 8, 16, 123

262

osi
osi
osi
osi
uri
uri

,
,
,
,
,
,

fra Rafo, 145


Janja, 177,218,219
Jozo, 150
mr. Ivica, 195, 226, 228
.s. M. Berhmana, 143
fra Ivan, 133

DADI , ANA, 236


Dadi , Anka, 191
Dadi , Boro, 177,217,218,219
Dadi , Kaja, 236
Dadi , Mato, 236
Deleti , Milijana, 215
De1eti , Miroljub, 215
Dev i , mons. Ivan, nadbiskup, 153
Dimitrijevi , Ljubo, 214
Dominovi , Rua, 226
Dragi evi , Drago, 24
Dragi evi , fra Pavao, biskup, 69, 91,
103
Dr a, Borka, 215
Drrni , fra Nikola, 130
Dubravac, .s, M. Jela, 143
Du ak, Ilija Dudi, 183
API , ANTO, 24
oga(evi ), fra Ivo, 121
or evi , Desa, 217
DALTO, VL . STJEPAN, 131
Dido, Iva, 236
Dido, Jozo Zuber, 236
Dido, Martin, 236
Dinali , Aja, 181, 183
Dinali , Salih, 215
Dolan, fra Mijo, 134, 135
FILIPOVI , FILIP, 24
Filipovi , fra Bono, 117, 118
Filipovi , fra Franjo, 126
Filipovi , fra Ilija, 121
Filipovi , fra Jozo, 127
Filipovi , Olgica, 215
Fra Luka iz Poljana, 115
Franji , fra An eo, 151
GABRI , FRA PETAR, 114
Gali , Ante Gale, 234
Galijaevi , A. Ibrahim, 182

Kazalo imena osoba

Galijaevi , Mehmedalija, 183


Gai , Dragan, 226, 229
Gai , fra Bartol, 115
Gai , fra Tadija, 118
Gai , Ivan, 24
Gai , Tomislav, 195
Gai , Vlado, 177
Gavran, 189
Gavri , Mira, 226
Gelemanovi , fra Rajko, 137
Glasnovi , eljko, 24
Glava, Jozo, 218
Gotovac, Vlado, 24
Grando, Ivan, 159
Grgi , dr. Mijo, 183, 185, 195,221,
226,228
Grgi , fra Dominik, 117
Grgi , fra Filip, 117
Grgi , Iva, 233
Grgi , Janja, 229
Grgi , Jozo, 225
Grgi , Nedjeljko, 24
Grli , fra Lovro, 146, 148
Grubii , Duko, 24
HUDI ,ANTONERNEST,
Hundur, Amir, 188
Hundur, Seid, 188
Husibegovi , Mahmo, 138

193, 197

ILAK(OVI ), FRA JOSIP, 121, 122


Ili , fra Grgo, 15
Ili , fra Ilija, 118
Imamovi , Muhamed-aga, 30
Ivankovi , fra Ivan, 116
Ivankovi , eljko, 139, 189
Ivanovi , fra Anto, 136
Ivi , fra Anto, 16
Ivki , Ilija, 13,24,158,175,177,183,
185,197,215,217,218,219,228
Ivki , Iva, 225, 226
JANJI , FRA ILIJA, 115
Janji, s. M. Imelda, 136
Jano, ivan, 214
Jelavi , Anto, 24
Jele , 173
Jele , Ante, 24
Jeli , Ante Balta, 184

Jeli , Boro, 190, 197,255


Joluni (Toluni ), fra Petar, 118
Joi , fra Bla, 148
Joti , Kojo, 160
Jozi , fra Mladen, 80, 140, 142
Juki , fra Marko, 135
Juri (evi ), fra Grgo, 116
Juri , fra Ivo, 145
Juri i , s. M. Radoslava, 136
Jurilj( evi ), fra Anto, 123, 125
Jurii , fra eljko, 130
Jurii , Zvonko, 24
Jurki , fra Anto, 103
Jusi , Ibrica, 190
KAJINI , IVAN, 185, 186
Kanti , Rifat Kiko, 139
Kara i , fra Andrija, 146
Kara or evi , Aleksandar, 160
Karamati , fra Mako, 141
Kasumagi , Edin, 191
Kati , Anto, 191
Kati , Ilija Kavedija, 187
Kati , Ivan Kavedija, 127
Kati , Ivan, 183, 186, 197,228,255
Kati , M. Franjo, 225
Kati , Pejo Kavedija, 131
Kati , S. Frac, 225
Kati , S. Pejo, 225
Keri , Milan, 215
Klari , fra Josip, 116
Kljaji , fra Jozo, 135
Klju evi , fra Vlado, 10, 129
Kneevi , Ilija, 182
Knezovi , fra Anto, 118, 144, 145, 146
Kolanovi , fra Aleksandar, 119
Komarica, dr Franjo, 177, 196
Komuanac, vl . Nikola, 136, 153, 154
Kordi , Dario, 24
Kotroman, fra Vlado, 133
Kotromani (Krsti ), Radivoj, 28
Kotromani , Stjepan II., 14
Kova evi , Boo, 191
Kova evi , Jakov, 215
Kova i , fra Andrija, 32, 113
Krajina, Ivan, 234
Krajina, Ivica, 177, 183, 184, 186, 197,
215,217,218,219
Krajina, Kaja, 233

263

upa Siva

Krajina, Milijana, 177


Krajina, Rua, 233
Krajina, Slobodan, 197
Krajina, Zoran, 234
Krajinovi , fra Mijo, 117
Kramari , Zlatko, 24
Kristi , fra Alen, 142
Kriti , fra Luka, 214
Krianovi , Bernarda, 185
Krianovi , fra Filip, 117
Krianovi , Ivo, 183
Kula, Iva, 219
Kulaevi , fra Alojzije, 150, 151
Kulaevi , fra Anto, 146
Kuli , Dragutin, 228
Kulijer, fra Vjerko, 78, 130
LABUDOVI , ILIJA, 24
Lackovi , Ivan Croata, 24
Lang, Slobodan, 24
Lavanin, fra Ilija, 114
Ljubi , Boo, 24, 230
Ljubi i , fra Juro, 134, 135, 140, 141
Ljubi i , Marko, 214
Lozan i , Ivo, 24
Lu i , fra Ilija, 115
Lu i , fra Jeronim, biskup, 32, 68, 113
Lu i , fra Ljubo, 185
Luji Pero, 24
Luji , fra Franjo, 122
Luki , Angelina, 183
Luki , Ilija, 183
Luki , Jelena, 183
Luki , Josip, 221, 229
Luki , Marko, 183, 186, 187
MA EK, DR. VLATKO, 159, 160
Malekinui , fra Branko, 136, 137, 181,
183,185,187
Mandi , Augustin, 158, 197,228
Mandi , Jela, 219
Mandi , Tadija, 173
Mandi , eljko, 186
Maravi , fra Marijan, biskup, 33, 69
Marelja, Drago, 138, 188
Marelja, Ivo, 183
Margiti , fra Stipan, 37
Marijanovi , fra Petar, 116,
Marijanovi , fra Stjepan, 148

264

Marini , fra Marko, 115


Marini , Irena, 197
Martin evi , fra Petar, 117
Martinovi , fra Perica, 133
Martinovi , Magdalena, 197
Martinovi , Nikola, 225
Martinovi , Stipica, 130
Martinovi , Vera, 226
Marunovi , Anto, 218
Marui , Milan, 171
Matanovi , fra Ilija, 136, 137, 187
Mateji , ivomir, 215, 217
Mati , fra Mijo stariji, 147, 148
Mati -Princip, fra Mijo, 127, 130
Matijevi , Milica, 215, 217
Matijevi , ivan, 215, 217
Matkovi , Luka, 183, 186
Mato, fra Miroslav, 129
Matoevi , (petar) Juro, 177
Matoevi , Ivica, 183
Matoevi , Jozo, 138, 181, 182, 183,
185,187,193,254
Matoevi , Juro, 218
Matoevi , Marija, 233
Matoevi , Mira, 219
Mehi i , Smajo, 226
Mehinovi , Hasan, 138, 188
Mehinovi , Mahmut, 214
Mei , Adem-aga, 126, 182
Migi , fra Leon, 136
Mijatovi , Cvijetin, 174
Miki , fra Martin, 120
Miki , fra Mato, 71
Miki , fra Stjepan, 120
Milan, fra Franjo, 115
Mileti , fra Augustin, biskup, 72
Milidi , fra Tadija, 148
Milojevi , Jovo, 214
Mikovi , Anto, 236
Mikovi , fra Ivo, 16, 124
Mikovi , Jozo, 236
Mikovi , Mara, 236
Mrkonji , fra Ivo, 130
Muura, fra Franjo, 129
NAKI
Nedi ,
Neki ,
Niki ,

, ILIJA, 24
fra Martin, 148
Karolina, katehistica, 143
Marko, 177

Kazalo imena osoba

Niki , Mira, 217


Niki , Pero, 234
Niki , Vlado, 189
Nikoli , fra Franjo, 122, 147
Ninkovi , Svetozar, 214
Nuji , fra Mijo, 135
OLOV I -OGRAMI , FRA
NIKOLA, BISKUP, 33, 69
Oluji , fra Boo, 194
Omerbai , Ivan, 69
Opa ak,fraIvan,
139, 177, 192, 197
Ore , fra Leonardo, 24
Oroli , fra Bono, 150, 182
Oroli , fra Joso, 138
Oroli , fra Marijan-Mija, 133
Oroli , fra Marko stariji, 139, 189
PAPA, IVAN PAVAO II., 139
Paradik(ovi ), fra Jakov, 72, 116
Paali , vl . Stjepan, 126
Pavlovi , fra Mijo, 120
Penava, Josip, 183, 186
Penava, Magdalena, 231
Peri , Anda, 226
Peri , fra Mladen, 11, 133, 135, 136,
181,183,187
Perma, Frano, 171
Pernar, Ivan, 159
Peorda, Mile, 184, 189
Petra, Maksimilijan, 30
Petrov, fra Jozo, 128
Petrovi , dr. Doma, 195, 226
Pooten, pop, 145
Povi , Zlatko, 217
Praljak, Slobodan, 24
Pulji , Ivica, 254
Pulji , kardinal Vinko, nadbiskup, 140,
196
Purkovi , Andrija, 191, 197
Purkovi , Boro, 197
Pukari , fra Ilija, 11, 138, 139, 140,
177,219
RA I , PUNIA, 159
Radeljak,Pero, 190, 197,225,255
Radi , Danijela, 226
Radi , Pavle, 159
Radi , Stjepan, 158

Raji , fra Mijo, 133


Rajkova a, Jozo, 177,219
Rajkova a, Juro, 177,218
Rajkova a, Rosa, 177,218,219
Rajkovi (Raj kova i ), fra Ambroa,
121
Rategorac, fra Stipo, 141, 142
Ratan i , Miroslav, 196
Ravnjak, fra Mladen, 135
Rehlicki, .s. M. Antonija, 143
Rehlicki, fra Franjo, l31, 135, 140
Rehlicki, fra Kazimir, 11, 131, 132, 133,
l39, 140, 142
Rogovac, Milun, 217, 218
SAMARDI , FRA MIJO, 144
Sanader, Ivo, 24, 25, 26
San evi , Zdravko, 24
Savojski, Eugen, 29
Sedlar, Jakov, 172
Sekula, Ivan, 69
Semun, fra Juro, 115
Senti , Marko, 183, 185, 186
Sko ibui , fra Ivan, 117
Slikovi , fra Augustin, 120
Smailbegovi , Aja, 183
Smailbegovi , Fadil, 183
Smailbegovi , Senad, 183
Soi , fra Anto, 9,118,214
Soljanin, fra Augutin, 36, 57, 58, 114
Stadler, dr. Josip, nadbiskup, 150
Stani , Jovan, 214
Star evi , dr. Ante, 158, 159
Stepinac, Alojzije, 160
Stjepanovi , Fabijan, 182
Stoji , Mile, 139
Sudar, dr. Pero, biskup, 139
Suvala, Ivo, 24
Svalina Keser, Janja, 215, 217 .
Svalina, fra Stanko, 136, 151, 152
Svalina, s. M. Kristina (Rua), 136, 152
Svatok, Mirko, 215
ARI , DR. IVAN EVAN ELISTA,
NADBISKUP,126
eks, Vladimir, 24
imi , fra Domagoj, 128, 131
imi , fra Ivo, l35, l36, 137, 138, 139,
183,187

265

upa Siva

imi , Veronika, 183


imunovi , Marijan, 215, 217
kegro, mr. Ante, 139, 181, 182, 189
titi , fra Nikola, 115
unji , fra Marijan, biskup, 145, 148
vabi , fra Bono, 123
TAMARUT, MONS. ANTUN,
NADBISKUP, 153
Tepeluk, fra Tadija, 118
Toki , Ilija, 182
Toki , Ivica, 191
Toki , Luca, 245
Toli , fra Petar, 120, 121
Tomac, Zdravko, 24
Tomaevi , Biljana, 217
Tomaevi , Dragoljub, 217
Tomaevi , fra Marijan, 116
Tomi , Tomislav, 195
Topalovi , Nikola, 219
Topi , dr Franjo, 182, 196
Trgov evi , fra Antun, 115
Turbi , fra Antun, 114
Turbi , fra Juro mla i, 114
Turbi , fra Juro stariji, 33, 39, 69, 113
UBOVI CIGALE, GOSPA, 215, 217
Ui anin Hakija, 183
VALEI , .S. ROMANA, 143
Vareanin, fra Dominik, 115
Vareanin-Ili , fra Grgo, biskup, 71,
115,116
Vareanin-Ili , fra Ivan, 115
Varivoda, Ilija, 160
Varivoda, Janja, 185
Veovi , Branko, 214
Vidak, Ivan, 214
Vidakovi , fra Luka, 121
Vilaevi , Berzad, 191
Vili , fra Grga, 134, 135, 136
Vlahovi Krajina, Milijana, 215, 217,
218,219,248
Vrbanac, Vinko, 24
Vrboi , Josip, 24
Vrdoljak, fra Anto, 130
Vukadinovi , Marija, 215
Vuleta, fra Juro, 130
Vuleti , An elko, 139, 189

266

ZE EVI , FRA JERKO MLA I, 119,


120
Zelenika, Leon, kateheta, 143
Zgo anin, fra Jako, 36, 54, 55, 56, 57,
114
Zirdum, .s. Veljka, 141
Zirdum, dr. fra Andrija, 27,113,139,
141, 142
Zirdum, fra Velimir, 141
Zori ,Magda,215,217
Zraki , fra Anto, 68, 113, 135, 142, 144
Zubak, Anto, 177, 219
Zubak, Darko, 219
Zubak, fra Nedjeljko-Dominik mla i,
16,125,126,127
Zubak, Kreimir, 24
UGI , KOMNEN, 195

Slikovni prilozi

Slikovni prilozi

Kardinal Vinko Pulji ,


nadbiskup vrhbosanski,
pruao je zna ajnu potporu
u naj teim vremenima

Franjo Komarica,
nadbiskup banjalu ki
Posjetio Usoru 1993. g.
i obavio sakrament
Svete Krizme
269

upa Siva

Kreimir Zubak,
pripadnik 110. brigade HVO,
lan Predsjednitva BiH i
prvi Predsjednik FBiH

Sastanak usorskog izaslanstva (Franjo Brati , Anton Ernest Hudi )


kod Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu mana, velja a1993. g.

270

Slikovni prilozi

Draen Budia i Ivan kari

Franjo Brati , predsjednik Hrvatske zajednice Usora,


predsjednik HVO Usora i prvi Na elnik op ine Usora

271

upa Siva

Grb Op ine Usora

Grb 110. brigade HVO

Grb 110. pukovnije HVO

Autor: Miroslav Brati


272

Slikovni prilozi

Priprema za postrojavanje

110. brigade HVO, 1993. g.

Postrojavanje 110. pukovnije HVO, 1995. g.

273

upa Siva

Usorska ratna svakodnevnica

Usorska ratna svakodnevnica

274

Slikovni prilozi

''Radijo se". ..

i grsdilo

275

upa Siva

Ote eni crkveni objekti u Domovinskom

ratu

Komin

Kri

Alibegovci
276

Slikovni prilozi

Objekti za port i kulturu

Knjinica

Fiskultuma dvorana

277

upa Siva

Riglovana ku a

Udera
Ovdje su ivjeli nai stari

278

Slikovni prilozi

Narodna nonja

Djevoja ka

Moma ka
279

upa Siva

Narodna nonja

enska

Muka

280

Slikovni prilozi

Dijelovi narodne nonje

Djevoja ke kapa

Torbak

Pekir

Prega a
281

upa Siva

Dijelovi narodne nonje

282

Kipice

Kouek

Tkanica

argija, violina i dvojnice

upa Siva

Spomen obiljeje palim usorskim braniteljima u izgradnji (makete)


Autor Ivica Bonjak
284

Ova knjiga objavljena je zahvaljuju i financijskoj potpori:


- VLADE REPUBLIKE HRVATSKE, temeljem Odluke o osiguranju
sredstava iz dravnog prora una Republike Hrvatske za programe
iz podru ja kulture za projekte Hrvata u BiH
- OP INE USORA - OP INSKOG NA ELNIKA
- UPNOG UREDA UPE SIVA

i poduze ima:
OSI PROMEXUsora, vlasnik Mijo osi
TIK J elah, vlasnici Mato Topalovi i Martin Kraj ina
JU DOM ZDRAVLJA Usora
GD ZENIT U sora, vlasnici Pejo Ivki i Jakov Jurii
ALATNICAKATI Usora, vlasnik Marijan Kati
MRAMORPROM Jelah, vlasnik Pejo Martinovi
VODOMONT abljak, vlasnik Drago Kati