Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
ZA NAKLADNIKA:
LEKTURAI KOREKTURA:Anto
Krajina, prof.
16046086
"
"
lUPA SIVSA
MONOGRAFIJA
Sadraj
FraPetarAndrijani : Uvod
Ilija Ivki :Zemljopisni poloaj ipovijesni opseg upe Siva
AndrijaZirdum: Dio katolika usorskedoline 1708.-1723. g.
FraAnto Zraki :Statisti ka (demografska) slika upe Siva
FraAnto Zraki :Pastoralno djelovanjefranjevaca
Bosne Srebrene na podru ju upe Siva
uposljednjatristolje a
FraAntoZraki :DuhovnazvanjaupeSiva
Fra Petar Andrijani :Kronoloki pregled vanijih
gra evinskih radova u upi Siva..............................................
Augustin Mandi , Ilija Ivki Stradanja
:
Hrvata upe Siva
uDrugom svjetskom ratu 1941.-1945.
Ilija Ivki :Stradanja upe Siva u
Domovinskom ratu 1992.-1994. godine...................................
Anto Boni :Gospodarstvo upe Siva
Ivica Krajina: kolstvoupeSiva
Mijo Grgi , Josip Luki Narodna
:
medicina
izdravstvo upe Siva
Magdalena Penava: Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive,
njenih obi aja
MilijanaKrajina:NarodnenonjeuupiSiva
Ivica Budulica Strikan: Informiranje u Usori............................
Kazalo imena osoba.................................................................
Slikovni prilozi
7
13
27
68
113
144
155
158
180
199
214
221
231
248
253
261
267
Uvod
upa Sivaje 2002. godine proslavila 200 godina svoga postojanja
kao slubeno organizirana zajednica vjernika katolika Hrvata. upa se
nalazi u centru kraja koji se od davnina naziva Usora te se po tome cijeli
'kraj u crkveno-organizacijskom pogledu naziva Usorski dekan at. upu
Siva od po etka do danas slue bosanski franjevci u okviru svoje zajednice (provincije) "Bosne Srebrene" koja je najstarija crkvena (pa i
druga) organizacija koja djeluje na tlu BiH vie od sedam stolje a. Sadanji upnik je 77. upnik od nastanka upe. Tijekom povijesti do danas
upuje uz upnika sluilo 39 kapelana (upnih vikara). Od 1968. godine
u pastoralnorn radu uz trojicu sve enika-fratara upu slue tri sestre
franjevke, lanice Bosansko-hrvatske provincije "kolskih sestara franjevki Krista Kralja".
upu Siva danas sa injavaju naselja: Siva, Alibegovci, Blaevci,
Bobare, Lon ari, Miljanovci, Omanjska, Piljui i, Vitkovci i Vrela. U
upi se nalaze tri podru ne crkve (Blaevci, Alibegovci i Omanjska) u
kojima se blagdanima i nedj eljama odravaju mise i drugi vjerski obredi.
upa Siva odijeljena je od upe Komuina 1784. godine. Odvajanjem od upe Komuina postalaje samostalna kapelanija s vlastitim
sjeditem i sve enikom koji se stalno brinuo za vjernike kapelanije Siva
kroz 18 godina. Postavi up om 1802. godine upa Siva se i u pravnom
smislu pojavljuje kao samostalna upna i upravna vjerska zajednica,
obuhva aju i i podru ja dananjih upa Doboj, abljak, Jelah i Ularice.
Matice krtenih i umrlih samostalno vodi od 1784. godine, a Maticu
vjen anih od 1877. godine.
Tijekom povijesti, prije nastanka upe, cijeli usorski kraj su pastoralno opsluivali sve enici-fratri iz samostanskog podru ja Kraljeva Sutjeska kod Kaknja, koji su po potrebi dolazili i obavljali vjerske
obrede u mjestima gdje su bili grupirani vjernici. Nisu imali stalnog boravita, ve su kao putuju i misionari ili od mjesta do mjesta i obavljali svoje sve eni ko poslanje. Morali su se kriti, nositi civilna odijela,
putati bradu i brkove, zbog opasnosti od upada Turaka i plja kaa u katoli ka sela, kao i od estih drumskih razbojnika. Tad su dobili specifi7
upa Siva
an obiteljski naziv "ujaci" kao po ast i iskazanu blizinu prema napa enom pukom s kojim su u najteim vremenima dijelili dobro i zlo ovih
nestalnih prostora.
Novosnovana upa Siva u po etku nije imala crkve ni upne ku e,
dok je "ku u i crkvu od drveta, nie sadanjeg bunara, sagradio fra
Martin agalj f1867.-1875.), kojije rodom iz Alibegovaca" (Ljetopis
upe siva ke). Zupa je mijenjala svoje sredite dok se nije ustalila na
mjestu gdje se sada nalazi, na prekrasnom breuljku koji dominira cijelim krajem. "Godine 1911. prenio je fra Frano osi sijelo ovdje na
ovaj breuljak i sagradio novu crkvu i upni stan, te ostale zgrade i okolo zasadio lipi vo njak i lipe." (Ljetopis upe siva ke). Dananja crkva
je gra ena 1929.-1931. godine te je u vie navrata obnavljana.
Mise i vjerski obredi su se odravali u privatnim ku ama, na grobljima, crkvitima ili na drugim prikladnim mjestima, a sve enici su sa sobom, na konjima, nosili pokretni oltar i sve ono to imje trebalo za njihov duobrini ki ra . Sve enici-fratri su stanovali u privatnim ku ama,
esto mijenjaju i
esta boravka, ovisno o potrebama i eventualnim
opasnostima. Kada su dola mimija vremena i ve a sigurnost po ele su
se graditi drvene ku ice za sve enike koje su uz to imale i kapelicu za
bogosluje.
8
Uvod
upa Siva
10
Uvod
jednosti gube na snazi. Takav trend se moe najbolje vidjeti u mati nim
knjigama upe Siva osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stolje a kad se naglo smanjuju krtenja (tj. ro enja), a pove avaju sprovodi
(smrtnost) vjernika. Prirodni prirast e se krajem dvadesetog stolje a i
po etkom novog tisu lje a skoro izjedna iti sa smrtno u vjernika upe
Siva, to se nikada do sada nije dogodilo u cijeloj povijesti upe. Takav
trend, donesen sa Zapada, osje a se i kod sklapanja novih brakova. Brak
(obitelj) vie nije svetinja kao nekada, on se odga a ili izbjegava dok se
ne stvore prividni materijalni uvjeti. Sve vie momaka ostaje neoenjeno, jer nisu spremni suo iti se sa stvarno u ivota, dok djevojke lake
odlaze u svijet i tamo uglavnom sa strancima sklapaju brakove. Takav
demografski manjak upa Siva osje a vie od tri desetlje a, to e se
najvie odraziti u posljednjem Domovinskom ratu i nakon njega.
Domovinski rat, kao i svaki rat, donio je veliko zlo svima, pa i upljanima upe Siva. upa se nala u neprijateljskom okruenju, bez
svoga politi kog vodstva, obezglavljena. Grupica svjesnih Hrvata, osje aju ito se moe dogoditi, pokuala se organizirati u "Hrvatsku zajednicu Usora" okupivi sve ugroene Hrvate sa sjeditem u Sivi. Ta zajednica je osnovana u upnoj u ionici s jedinim ciljem kako opstati i obraniti svoja ognjita. Iz te zajednice kasnije su nastale sve druge politi ke,
drutvene i vojne organizacije koje su odigrale klju nu ulogu u obrani
upe Sive i okolnih mjesta. Rezultat organizacije i obrane je uspostava
nove op ine Usora sa sjeditem u Sivi.
upa Siva u proteklom ratu odigrala je klju nu ulogu u obrani i opstanku Hrvata katolika Usore. Jezgra organizacije, ljudstvo, logistika i
sve ono to se doga alo bilo je na teritoriju ove upe. Sve enici franjevci
cijelo vrijeme rata bili su na teritoriju upe na usluzi preostalim vjernicima, dijele i sudbinu ratnih doga anja sa onima koji su branili Usoru.
upnik u vrijeme rata fra Ilija Pukari , sa svojom subra om franjevcima (fra Kazimirom Rehlickim, fra Mladenom Peri em i fra Ivanom
Opa kom), odigrao je pozitivnu i klju nu ulogu sa onima koji su ostali
i obranili usorski kraj.
Nepravedno zavreni rat donio je mnoge nerijeene probleme upljanima upe Siva. Ostali su tragovi i posljedice rata u materijalnom, a jo
vie u duhovnom smislu. Porueno se obnovilo ili se jo uvijek obnavlja,
ali ono zlo u ljudima teko se lije i. Trebat e uloiti jo mnogo brige i
truda da se u ljudima izlije i nutarnje zlo nataloeno tijekom rata. U vrijeme i nakon rata upu Siva napustilo je oko 1000 vjernika sa preko 230
obitelji. Trend naputanja usorskog kraja su uglavnom gospodarske i donekle politi ke naravi. Dok su u vrijeme komunizma roditelji odlazili pa
11
upa Siva
se sa zara enim vra ali, danas odlaze cijele obitelji sa podru ja upe, to
itekako treba zabrinuti i angairati sve one koji takav trend mogu zaustaviti. O ito je da danas nema one spremnosti ostati i opstati pod svaku cijenu na svojoj rodnoj grudi, ne pitaju i za cijenu. Novi narataji trae bolje
uvjete ivota i rada te zato odlaze u potrazi za boljim ivotnim uvjetima.
Budu nost upe Siva, kao i cijelog usorskog kraja, pripada onima
koji budu znali budu im naratajima pruiti razloge ivota i nade. U tom
smjeru stremi i ova monografija najve e us orske upe Siva. Viestoljetnu tenju "kruha i slobode stolje ima gladna" (V. Nikoli ) ova upa
je do ekala. Koliko' e to znati u budu nosti kapitalizirati, ostaje kao
trajna obveza budu im generacijama.
"Svaki onaj tko se za svoje sutra ne bori nije ni dostojan da to sutra
doivi. "(Solenjicin)
Siva, 19. travnja 2007.
12
Ilija Ivki
13
upa Siva
i 1ignit). U geomorfolokom smislu predio je ravni arski i blago breuljkast, razvedenih rebara s dolinskim padinama.
U klimatskom smislu upa Siva pripada toplijim podru jima Federacije BiH, to pokazuje njezina prosje na temperatura: ljetnja od 20 do
22 stupnja Celzijeva, a zimska od -1 do -2 stupnja Celzijeva. Koli ina
oborina pogoduje razvoju poljodjelstva.
KOMUSINA
DO 1700. GODINE
ZVANA KUZMADANJ
upa Siva
Godine 1837. upnik fra. Ante Ivi umjesto trule i propale upske ku e sagradio je novu sa etiri sobice. Oko 1870. godine sagradio je neto
solidniju crkvu i ku u fra. Martin agalj, kojije bio i rodom iz ove upe.
Novu crkvu i ku u na oblinjem breuljku sagradio je 1911. godine fra.
Franjo osi . No, ova crkva bila je loe gra e, tako da je fra. Ivo Mikovi 1929. po eo sabirati materijal za novu crkvu, kojuje 1930. godine
zapo eo fra. Bono Boi .
Fra. Bono izvjetava provincijala Bosne Srebrene 14.1.1931. godine
rije ima: "Za 85 dana stavio sam pod krov jednu vrlo ukusnu i masivnu
crkvu."
Na izgra enu crkvu tek poslije dogra enje toranj, a 1934. godine radove na njemu priveo je kraju fra. Nedjeljko Zubak.
16
upa Siva
U dvoritu crkve u
Omanjskoj obnovljena
je stara kapelica svete
Jelene Kriarice,
sagra ena 1931. godine.
19
upa Siva
20
U Srednjoj Omanjskoj
sagra ena je 2004. godine
kapela svetog
Mateja Evan eliste.
upa Siva
:3
'o
-o
00
~.
-o
o
N'
~.
-o
o
<
_
Granice op ine U sora
1 _
Granice upe Siva
upna crkva Sv Ant
2 _ Fil. crkva Sv F . e P~dovanskog
3 _ Fil. crkva
. tanje Aslkoq
Sv. Nikole Taveli a
4 _ FI
I . crkva Uzvienja Sv. Kria
~:
en
::J
o
-o
en
CD
<o
N'
e
-o
CD
en
<.
en,
o>
upa Siva
Zato neka upa Siva bude na ponos svima nama koji u njoj ivimo,
svima koji iz nje potje u, neka joj se uvijek s ljubavlju i zahvalno u
vra aju.
Koritena literatura:
1. Kronologija Tenja i okolice - Mustafa eman
2. Komuina i Kondilo - upni ured Komuina
3. Plehan i okolica - fra Vjekoslav Zirdum
4. Zemljopisna enciklopedija - Interpres Beograd 1969.
25
upa Siva
VLADA
REPUBLIKE
HRVATSKE
PREDSJED:-.JIK
26
Andrija Zirdum
godine
matice)
27
upa Siva
28
29
upa Siva
30
Poareva kim mirom, 21.VII.1718., odre eno je da, to je tko osvojio. to neka mu i pripadne." Budu i da bi prema tom principu granica u
Bosanskoj Posavini bila previe krivudava, a da to tako ne ostane, dogovoreno je da nova granice ide desnom obalom rijeke Save od Br kog do
rijeke Bosne pola sata jahaju eg hoda, a od rijeke Bosne do Une sat
jahaju eg hoda, tj. 3-6 km."
Sve spomenuto vano je za razumijevanje, odravanje i boravak katolika u usorskoj dolini tijekom svih spomenutih doga anja. Na takav
zaklju ak navodi nas, premda necjelovita, najstarija sa uvana matica
krten ih u sjevernoj Bosni.
2. Daje usorski kraj u srednjem vijeku bio gusto nastanjen katoli kim
pu anstvom, svjedo e tragovi srednjovjekovnih crkava. Uz franjeva ki
samostan i crkvu sv. Jurja u Tenju, crkve su bile jo uMakljenovcu, Ras'
tui, e avi, Mrkoti u, Radei ima, Bari ima i Ugodnovi ima." Cijeli
je kraj, dakle, bio dosta ravnomjerno pokriven crkvenim objektima.
U vrijeme prodora Osmanlija i tijekom borbi, crkveni su objekti bili
ujedno i privremena sklonita za ljude. Nakon zauzimanja, crkve su poruene a dio pu anstva povla ilo se prema sjeverozapadu. Dio njihje ostao u svome kraju a duobrini ku djelatnost preuzeli su franjevci sutj ekoga samostana.
Naime, ahd-namom (poveljom) Mehmeda II. katolicima je bio osiguran suivot i izvjesno povjerenje. Me u pu anstvom bilo je i onih koji
su prihvatili islam, jer su tako o uvali svoje posjede a s novom vjerom
uivali ve e povjerenje i darove vlasti.
Nakon zauze a Tenja te ruenja crkve i samostana, franjevci su se
povukli u zabitnije gorske predjele i nastavili svoju duobrini ku djelatnost, a njezin nositelj bila je i dalje srednjovjekovna katoli ka upa
zvana Kuzmadanje" koja je sluila cijelu usorsku dolinu.
Premda su kr anski izvori u BiH tijekom 16. st. oskudni, po nekim
pokazateljima zaklju ujemo kako je preostalo katoli ko pu anstvo raslo
16- Usp. Gustav Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1739., u:
GZM, god. XIX. (1907.), 585s, !kratica: Bodenstein (1907)/; Pelidija (1989),251.
17- Usp. Andrija Zirdum, Selidbe, granice i pokuaji naseljavanja Bosanske Posavine
po etkom 18. stolje a, u:
Bosna franciscana, 17/2002., 160-176, /kratica: Zirdum (2002)/.
18- Usp. Zirdum (2001), 189.
19- Kuzmadanje je naziv od spojenih imena Kuzme i Damjana, lije nika, kr anskih mu enika iz 4. st. Oni su mu eni u Aigai (Egeji), Ciliciji (Maloj Aziji) u vrijeme
Dioklecijanova progonstva. tovani su vie na Istoku negoli na Zapadu. Da su oni esto
zatitnici vrlo starih kr anskih upa i na tlu BiH, svjedo i njima posve ena najstarija
crkva u Milama (Visoko) koja se spominjejo 1244. god. Usp. An eli (1984).187 ..
31
upa Siva
32
upa Siva
34
Sive, Crnovrlia (Crni Vrh) zatim po kojimaje bio poznat ili obiljeen u
iroj zajednici: Ivan kneev sin, Jakov od kule Kurbegove, Antun
knez iz abiaka, Martin i kovi iz Bobara, koie doao od Rvata i
ene Ane iz Duvnja. Uz ime majke, odnosno kume, dodavalo se ime
mua ili neko drugo pogodno ime: Matiana ena Ilije Seratlie, Jakovina ena Martina starca, Anica Stipana Svrzibradina, Maria Ilinica
iz Letini a, kuma Lucia iminica, Matia Jure starca, Staia kneeva, Manda Toeala Lovrena, Iliana od Lapana, Agata Lu inica, divojka k i Colina Manda i sli no. Po spomenutim ili sli nim
obiljejima lako se mogao prepoznati kr anin, kako kasnije u njegovu
ivotu i vezama ne bi dolo do, po kr anstvo, neprili nih brakova ili
drugih teko a.
Dok je po etak matice, i neki dijelovi, pisan lijepim rukopisom, dotle
su drugi dijelovi pisani loije i povrnije. Tijekom 15 godina, tj. od
1708.-23., zabiljeeno je 352 krtenika. Uglavnom je to kronolokim
redom, ali ima unesenih krtenja iz ranijeg razdoblja, uz npr. biljeku
Na o u listi to je prija, i ne budu i u libro upisano sada upisa, a radi se
o krtenju iz sije nja 1717., a uneseno je ujesen 1720.
Uz ranije spomenutu obvezu biljeenja krtenja sve enika koji su
prolazili kroz upu, i sami su ih upnici obavljaju i krtenja po grobljima, selima i privatnim ku ama pred i na velike blagdane biljeili na
obi nom papiru ili u svojoj putnoj biljenici to suje nosili sa sobom u
dvonjkama (bisgama). Premdaje obrazac upisa uglavnom ustaljen, svaki je sve enik (emisnik) imao i neto svoje posebno. Samo nekoliko
krtenja ubiljeeno je latinskim jezikom. Cini se da su krtenja u ovu
maticu upisivana u sutjekom samostanu gdje su uvjeti za to bili prikladniji." U po etkuje to radio jedan od sve enika ili samostanski dijak," to
se naslu uje i u ovoj matici po tome to se po etni, lijepi rukopis odnosi
na krtenja Jure Bilavi a i Marijana Aljini a. Tako fra Josip Bilavi
33- Suvremenik Ivan Straemanac (1730.) ovako opisuje sutjeki samostan:
Ovaj samostan je smjeten ispod brda punog grebena ... s isto ne strane samostana nalazi se vrt kroz koji te e rijeka Trstivnica tako daje polovica vrta s ove, a druga polovica
s one strane rijeke ... Nedaleko samostana nekada se nalazio uveni grad Banski Dvori
(Curia Bani), koji se sad op enito naziva Sutjeska, dostajadan, s oko 20 ku a katolika i
nevjernih Turaka ... Samostan ima jedan klaustar i 4 spavaonice gdje op enito boravi 16
bra e iz Reda. Ivan Straemanac, Povijest franjeva ke provincije Bosne Srebrene,
Zagreb, 1993.,221-225, priredio Stjepan Sran.
34- Dijak - ak, u enik, student; od gr kog diakonos ( akon). U najstarijoj matici
kretnih iz 17. st. stoji daje dijete krstio fra Mijo Breanin, a krtenje u maticu krtenih:
f.(ra) i(mu)n Vare(ani)n pi sa diak profe Usp. Boba (2000), 461, bilj. 8. Me u
krstitelj ima u spomenutoj matici je i fra Ivan Komuanin (tj. rodom iz Komuine).
35
upa Siva
35- Fra Juro Bilavi , umro 24.1.1730., bio je jedan od vode ih sutjekih franjevaca
svoga doba. O njegovu gvardijanstvu u Sutjesci (\ 718.-19.) ljetopisac Bono Beni
zabiljeioje: Ove je godine (1719.) p. o. gvardijan Juro Bilavi , kojije bio vrlo brian i
marljiv, dao pokriti ovaj sutjeki samostan borovim ili lu evim daskama. Tada nije bila
pokrivena crkva, nego devet godina kasnije, kao to emo jo vidjeli. No pobrinuo se da
se potpuno izmijene korovi u crkvi, iako za tu izmjenu nije imao doputenja vlasti.
Zbog toga smo bili prisiljeni da ih a omprebojimo, da ih neprijatelji ne bi pepoznali
da su nanovo dignuti ... , Beni (1979), 113.
36- Fra Marijan Aljini , umro 12.VI.l734., bio je definitor Provincije i triput
sutjeki gvardijan.
37- Fra Martin Borovi anin(izBorovice),
umro 28.III.1733.
38- Fra Josip Bilavi , umro 8.IV.1730.; bio je dvaput sutjeki gvradijan.
39- Fra Jako Zgo anin (rodom iz Zgo e), umroje IO.IY.1745.
40- Fra Augutin Soljanin (iz Tuzle), po etkom 18. st., bio je vode i franjevac u
Bosni Srebrenoj, tj. provincijski vikar te provincijal od 1723.-26. Filip Lastri ga hvali
kao svoga u itelja, kako je bio vrlo izobraen, plemenit odgojitelj, odli an pjeva , dobar propovjednik. Borio se protiv krovovjerja u koje su ive i me u muslimanima lako
upadali i bosanski katolici. Umro je 4.III.I729. Usp. Andrija Zirdum, Filip Lastri O evac (1700.-1783.), Zagreb, 1982., 60s.
36
upa Siva
38
na rijeke Bosne, sa svojim utvrdama i naseljima (Zenica, Vranduk, ep e, Maglaj, Doboj), bila nepouzdana i pogibeljna.
Dok su nadimci vezani uz osobu esto s njom i nestajali, dotle su se
dulje zadrala prezimena po narodnosnoj pripadnosti, mjestu ivljenja,
kraju odakle su doseljenji i sli no. Zanimljiva su i pojedina na obiljeja
nekih osoba. Navodim nekoliko primjera: Juro Ercegovac (87), kuma bi
doma ica Jure Rva anina ili Berovac (103), Nikola Rva anin od Mostara (140), Manda od Travnika (234), Mato iz Rame (248), imun Vuleti iz Rvata, koi stoi u Bobara i njegove prave ene Ivane od Mostara, iz
Drenice (270). Dana 18.VIII.1720. krtenje sin Matia Lon arevi a iz
Papratnice i njegove doma ice Anice iz Bosne (238), to name e
pitanje: za koga oni sebe smatraju? Gdje oni pripadaju?
d) Zanimljiva su i imena katolika:
mukih je 38: Andrija, Antun, Bartol, Bimard, Bla, Boo, Bmjo,
Cvitko, Dominik, Grgo, Filip, Frano, Ilia, Ivan, Ivanda, Jakov, Jozif, Jozip, Juro, Lovro, Lovren, Luka, Luka , Marko, Martin, Matia, Mato, Miat, Mio, Nikola, Petar, Pilip, Stifan, Stipan, Stojan, imun, Tadia i Vid;4s
enskih 39: Agata, Ana, Andriana, An elia, Anica, Cecilia, Dominika, Frana, Franja, Iliana, Ivana, Jakovina, Jela, Kata, Klara, Kripia,
Kritia, Lucija, Luci, Manda, Mara, Margarita, Marta, Matia, Matiana,
Orula, Pavlia, Petrua, Ruica, Stana, Stada, Staia, Stepania, Stipanka,
Stoia, Stoica, Toma, Tomua, Vida.46
Navedena imena pokazuju kako su franjevci provodili odredbe Tridentinskog sabora pa su djeci doputali nadijevati imena poglavito katoli kih svetaca, a ne narodna.
e) Ova matica pokazuje kako je nepouzdana tvrdnja - zabiljeena u
ljetopisima - da je kuzmadanjski upnik fra Juro Turbi 1686. iz upe
izveo 5300, odnosno 5700 upljana." Ve je spomenuto kako je u popisu, samo petnaestak godina prije selidbi, cijela kuzmadanjska upa
imala svega 2050 katolika. Dio njihje sigurno otiao, a povijesne okolnosti i dijelovi ove matice, jasno pokazuju daje starosjedilaca ostalo i to
relativno dosta. Budu i daje spomenuti popis odseljenih pravljen kasnije u Podunavlju, mogu e je da su im pribrojili i doseljenike iz susjednih
mjesta i drugih krajeva kuda su prolazili.
45- e e koritena muka imena su: Frano 52, Matija 23, Boo 22, Antun 19,
(Anto, nijedan), Bartol 6 itd.
46- e e koritena enska imena su: Maria 74, Ruica 24, Matia 17, An clia 15,
Marta 15, Frana 14, Mara 14, Staia 13,Agata 12, Orula 11 itd.
47- Usp. Andrija Zirdum, Povijest katolika plehanskog kraja, u: Plehan (monografija), Plehan, 1987.,20; Zirdum (2002), 161-166.
39
upa Siva
Zaklju ak: Upis u maticu znakje daje netko postojao. Time je ovjek
bio uveden u drutvo, znalo se komu je pripadao te je bilo omogu eno
potivanje prava i povlastica pojedinih porodica i poloaj unutar njih.
Zato je i samo dio najstarije komuanske matice koju u prilogu donosim
u transliteriranom prijepisu izraaj pam enja, svjedok otpora odnaro enju te ujedno postojani me a narodnosnog ijezi nog protega u prolost.
Prilog:
Matica upe Komiina 1708.-1723.
(Arhiv Franjeva kog samostana Kraljeva Sutjeska, Mt 21)
Ovdi po injamo pisati dicu kapelanie komuke
1708. godina
1. 1708. miseca laka na 2., krstija fra Juro Bilavi Matia sina Nikole Ireiza i njegove doma ice Marie, a kum bi Ivan Gavri .
2. Na 1708. miseca marca na 8., krstija fra Juro Bilavi Andriu sina osi a Matia iz Studenaca i njegove doma ice Anice; kum bi Stoi CrnovrIjia.
3. 1708. miseca marca na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Mariu k er Mie iz
Raieve i njegove doma ice Orule; kuma bi Lucia doma ica Ilie Ponjavi a.
4. 1708. miseca marca na 20., krsti ja f. Juro Bilavi Martina sina Jure
Zeri a i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivan Loi .
5. 1708. miseca marca na 28., krsti ja fra Juro Bilavi sina Jure Stoi a iz
Vru ice i njegove doma ice Ruice i nadi mu ime Jozip; kum bi Marko
eravovi .
6. 1708. miseca travnja na 9., krsti ja fra Juro Bilavi Pavliu k er Ivana
Filipovi a i njegove doma ice Kate, a kum bi Ilia Ponjavi .
7. 1708. miseca travnja na 21., krstija fra Juro Bilavi Petra sina Frane iz
Popovi a i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola z Ruievi a.
8. 1708. miseca travnja na 21., krsti ja fra Juro Bilavi Ivanu k er Martina Ekmek i a i njegove doma iceAnice; kum bi Nikola iz istoga sela.
40
9. 1708. miseca aguta na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Mariu k er Petra
Bari a i nj egove doma ice Stoice, a kum bi Ivan Mandi .
10. 1708. miseca aguta na 24., krsti ja fra Juro Bilavi Jelu k er lIie koi
stoi u Ljetini u i njegove doma ice Marie, a kum bi Filip s Vukova.
11. 1708. miseca etembra na 6., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Luke
iz Osivice i njegove doma ice Ivane, akum bi Mio Ruevi .
12. 1708. miseca oktobra na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Grge
Ureva iz abiaka i njegove doma ice Klare, a kum bi Ivan Gavran.
13. 1708. miseca oktobra na isti dan 2., krsti ja fra Juro Bilavi Anicu
k er Luke iz abiaka i njegove doma iceAgate, a kum bi iz istoga sela.
14. 1708. miseca oktobra na 21., krsti ja fra Juro Bilavi Jozipa sina
Stipana iz Bobara i njegove doma ice Frane, a kum bi Mio uvelja.
15. 1708. miseca oktobra na 26., krstija fra Juro Bilavi Grgu sina Andrie
iz Priposte i njegove doma ice Agate, a kum bi Filip Mari iz Kamene.
16. Na 1708. miseca prosinca na 1., krsti fra Juro Bilavi Jakova sina Ivana Loi i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica Boe.
17. Na 1708. miseca prosinca 10., krsti fra Juro Bilavi Petra sina Martinovi a i(z) Belje i njegove doma ice Kate, a kum bi Lovro brat Ireizov.
18. Na 1708. miseca prosinca na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi Martu
k er Ivana koi stoi u Macaputu i njegove doma ice Pavlie, a kuma bi
Luci, doma ica Joze Ruevi a.
19. Isti dan krsti isti o. p. Anicu k er Frane ombi a i njegove doma ice
Kate, a kuma bi doma ica Mihe Ruevi a.
20. Na 1708. miseca prosinca 15., krsti fra Juro Bilavi Franu sina Stoi a
iz Belje i njegove doma ice Ruice, a kum bi Marko ...
21. Na 1708. prosinca na 17., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana
Grgi a i njegove doma ice Andriane, a kum bi Bimada iz Beije.
22. Isti dan krsti fra Juro Bilavi Luciu k er Ivana Grgi a i njegove doma iceAndriane, a kuma bi doma ica istoga Bmje.
23. Na 1708. miseca prosinca na 18., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina
lIie iz Studenaca i njegove doma ice Lucie, a kum bi Marko Iravovi .
24. Na 1708. rniseca prosinca na 20., krsti fra Juro Bilavi Ivana
imunova i njegove doma ice Mande, a kuma bi doma ica lIie Maria u
Ljetini u.
25. Na 1708. miseca prosinca na 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina
Stipana Mari a na Kamenoj i njegove doma ice Anice, a kum bi Mato iz
Bilavi sin Ivandin.
41
upa Siva
26. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ilie Mari a i njegove
doma ica Ivane, akum bi Stipan Marti i(z) Alj ini a.
27. Na 1708. miseca prosinca 24., krsti o. p. fra Juro Bilavi Ruicu k er
Petra u Studenci i njegove doma ice Lucie, a kuma bi Staia doma ica
Boe Mui a.
28. Na 1708. miseca prosinca 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Iliu
Ivana Biela i a i njegove doma ice Stane, a kum bi Stoi iz Belje.
29. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Noevi a i njegove doma ice Kate, a kuma bi Mara doma ica Jure Rva anina.
1709. godina
30. Na 1709. miseca januara, krsti o. p. fra Juro Bilavi Ivanu k er Stipana Markova sina i njegove doma ice Marie, a kum bi Frano Ivanovi .
31. Na 1709. miseca si na 1., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana
Barut i a iz Popovi a i njegove doma ice Cecilie, a kum bi Mato
Ivandi iz Bielavi .
32. Na 1709. miseca si njana 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra Martina
Rai a iz Kamene i njegove doma ice Petrue, a kum bi Filip Mari .
33. Na 1709. miseca mar a na 2., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariana sina
Boe Brunjaka i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Mandi iz Plane.
34. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Matia Sinbanina u Belji i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Labut.
35. Na 1709. miseca mar a na 7., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Stipana Kneevi a iz Vru ice i njegove doma ice Anice, a kum bi Ivan Labut.
36. 1709. travnja na 7., krsti o. fra Juro Bilavi sina Baru i a Vida i njegove doma ice Lucie, a kum bi Jakov koi stoi kod Kule Kurberove, a ditetu bi ime Bla.
37.1709. miseca tavnjana 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Bari a Stipana
i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Ivana Grbe, Pavlia.
38. 1709. miseca travnja na 8., krsti o. fra Juro Bilavi Juru sina Stipana
Bari a i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Ivana Grbe koi
stoi u Macaputi.
39. 1709. misecz ':ravnja 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Boe Luci a iz
Kamene i njegove doma ice Staie, a kum bi Ivan Brunjak, a ditetu bi
ime Juro.
42
40. 1709. misaca jula na 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Luci a i
njegove doma ice Mande, a kum bi Jakov Mandi iz Gaiive, ditetu ime
Petar.
41. Isti dan krsti 0< fra Juro Bilavi Stipana Ireiza i njegove doma ice Kate, kum bi Grgo Kova evi , a ditetu ime nadismo Ivan.
42. 1709. miseca jula na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Frane Tuca i
njegove zakonite ene Mande, a kum bi Lovren Ireiz, a ditetu ime nadismoAntun.
43. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Loi a i njegove doma ica
zakonite Ivane, a kum bi Boo Muci iz Kamene, a ditetu ime bi Maria.
Incipiunt ex eadem Parochia pueri baptizari
1710. godina
44. 1710. januara na 6., krsti se Ivan sin Petra Markovi a i njegove doma ice Lucie iz Komuine, a kum bi Luka Rva anin izabiaka; o. fra
Marian Aljini .
45. Na 1710.januara na 17., krsti o. fra MarianAljini sina Martina Markovi a iz Komuine i njegove doma ice Marte; kum Petar bi iz istoga
sela.
46. 1710. na 18 januara, krsti o. fra Marian Aljini Ivana sina Stoi a iz
Belje i njegove doma ice Marie; kum bi Ivan Biela i iz istoga sela.
47. 1710. 18. januara, krsti o. fra Marian Ivana sina Matia Marianovi a i
njegove doma ice Klare iz Komuine; kum bi imun od ep a.
48. 1710. na 2. februara, krsti o. fra MarianAljini Ivana sina Ilie Gavri a iz Belje i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola iz Popovi a.
49. 1710. na 17. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Martu k er Ivana pulji a iz Planja i njegove doma ice Vide; kuma Anica doma ica Marka
erava.
50. 1710. na 17. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Jozipa sina Frane Gai a i njegove doma ice Jela; kum bi Filip Mari iz Kamene.
51. 1710. na 18. aguta, krsti o. fra Marian Aljini Mandu k er Ivana
Damljanovi a i njegove doma ice Anice; kuma bi PetruaGai a,
52. 1710. na 5. etembra, krsti o. fra Mari an Aljini Iliu sina Stipana imi a iz Ljeba i njegove doma ie Marie; kum bi Frano Gavri iz Osretka.
53. 1710. na 6. etembra, krsti o. fra Marian Aljini An eliu k er Luka
43
upa Siva
1711. godina
55. Na 1710. na 2.laka, krsti o. p. fra Matin Borovi anin k er Ilie Loi a ...
56. 1711. miseca mar a na 20., krsti o. p. fra Martin Borovi anin sina
Frane Gavri a i njegove doma ice Marie, komu bi ime Matie, a kuma
Frana Jakovovica. 48
57. 1711. na 20. mar a, krsti fra Martin Borovi anin sina Martina Gai a
iz Kamene i njegove doma ice Petrue; ditetu bi ime Antun a kum bi
Filip Mari .
171 2. godina
58. 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi sina Jure Kova a iz Bapratnice, koi stoi u Komuini; ditetu nadi ime Jozif, a kum bi Ivan Jakovi evi iz istoga sela, a materi mu bi ime Lucia.
59. Na 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi
sina IvanaLoi a i
njegove doma ice Ivane iz istoga sela, ditetu nadi ime Petar, a kum bi
Boo Muci iz istoga sela Komuine.
60. 1712. miseca kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi sina Ivana Balantolovi a i njegove prave ene Ivane iz Papratnice; ditetu stavismo ime
Ilia, a kum bi Ivan Brunjak iz istoga sela.
61. 1712. kolovoza na 6., krsti fra JozifBilavi k er Ivana Drarnnovi a iz
Raieve i njegove prave ene Kate; ditetu nadi ime Klara, a kuma bi Lucia Ilie Ponjavi a ena.
62. 1712. miseca kolovoza na 12., krsti o. fra JozifBilavi k er Bartola
Kova evi a iz Letini a i njegove ene Jakovine; kuma bi Jela Lovrenovica iz istoga sela; ditetu ime nadi Klara.
48- Zabunomje uneeno dvaput isto krtenje: 1711. miseca laka na 4., krsti o. p.
fra Martin Borovi anin Matia sina Frane Gavri a i njegove doma ice Marie; kuma bi
Frana Jakovlevica.
44
45
upa Siva
1 71 3. godina
75.1713. miseca aguta na 15., krsti ja fra Juro Bilavi Ivana sina Petra
Kati iz Studenaca i njegove doma ice Lucie; kum bi Boo Muci .
76. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Ivana Mandi a i njegove
doma iceAndriane; kum bi Ilia Ponjavi .
77. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Ruicu k er imuna Mudara i njegove doma ice Marie, a kum bi Marko erav.
78. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Katu k er Ilie Gavr a i njegove doma ice iz BeIje, a kuma bi Maria doma ica Nikole Ireiza iz istoga sela.
79. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Ilie osi a i njegove
doma ice Lucie iz Komuine, a kum bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
80. 1713. miseca aguta na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Antuna sina Ilie
Biela i a i njegove doma ice Kate, a kum bi Martin Ani koi sto i u Sivi.
81. Isti dan krsti fra Juro Bilavi Ivana sina Nikole Marti a i njegove doma ice Anice; kum bi Ilia Kova evi iz Priproste.
82. 1713. miseca aguta na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Jakova
Kova a iz Popovi a i njegove doma ice Frane; ditetu ime bi Frana, a
kum bi Marko Ilaria iz istoga sela."
83. Na 1713. miseca aguta na 28., krsti o. p. fra Juro Bilavi Franu k er
Matia osi a iz Studenaca i njegove doma ice Anica, a kum bi Stoi
Crnovrlia. so
84. Na 1713. miseca oktobra na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Martina
sina Miata iz Raieve i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi .
85.1713. decembra na 13., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Grge
Bari evi a iz abiaka i njegove doma ice Ivane; kum bi Matie Maistorovi .
86. Isti dan isti o. fra Juro krsti Ivana sina Ilie Maistorovi a iz Litini a i
njegove doma ice Marie; kum bi Luka Rva anin, koi stoi u abiaku.
87. 1713. miseca decembra na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina
Miata iz Raieve i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi .
49- Neto kasnije ponovno je upisano: Na 1713. miseca aguta na 20., krsti o. p.
fra Juro Bilavi k er Jakova Kova a iz Popovi a i njegove doma ice Frane, a kum bi
Marko Ilaria iz istoga sela, a ditetu ime bi Frana.
50- Neto kasnije upisano je: Na 1713. miseca aguta na 18., krsti o. p. fra Juro
injegove doma iceAnica, a kum bi Stoi
Bilavi Franu k er Matia osi a iz Studenaca
Crnovrlia."
46
88. 1713. miseca decembra na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Marka sina
Martina Lon ara iz Belje i njegove doma ice An elie; kum bi Juro Ercegovac.
89. 1713. miseca decembra na 23., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Grge Barievi a iz abiaka i njegove doma ice Ivane, a kum bi Matie
Maistorovi .
1714. godina
90. 1714. miseca si na na 4., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Martina
olji a iz Tadui a i njegove doma ice Lucie; kum bi Luka Petrovi iz
Aljini a.
91. 1714. miseca si na na 5., krsti o. f. Juro B. Nikolu sina Franje ombi a iz Omanske i njegove doma ice Marie; kum bi Grgo Lovrenovi iz
Litini a.
92.1714. miseca si na na 10., krsti o. fra Juro Bilavi Marka sina Frane
Gavri a u Popovi u i njegove doma ice Marie; kum bi Luka Petrovi iz
Aljini a.
93. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Luciu k er Marka Gavri evi a u popovi u i njegove doma ice Lucie; kum bi Frano Boi iz istoga sela.
94. 1714. misecamar ana20., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana s
Kamenice i njegove doma ice Kate; kuma bi Petrua doma ica Martina
Gai a.
95. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina Ivana Balatovi a i njegove doma ice Ivane; kum bi Ivan Bru an.
96. 1714. miseca mar a na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Mariu k er Jure
Kova a i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivanui iz Raieve.
97. 1714. miseca mar a na 21., krsti o. fra JuroBilavi Grgu sina Ivana
Martinovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bi Nikola Ireiz.
98. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Luciu k er Frane Gavranovi a u Ljetini u i njegove doma ice Kate: kuma bi Agata Luke Rva anina doma ica iz abiaka.
99. 1714. miseca mar a na 28., krsti o. fra Juro Bilavi Jozifa sina Petra
Museina i njegove doma ice Kate; kum bi Martin koi stoi u Omanskoj
Lovrenovi .
100. 1714. miseca travnja na4., krsti o. fra Juro Bilavi Maruk er Matia
sina Ilarieva i njegove doma ice Marte; kum bi Filip Bari iz Tesli a.
47
upa Siva
101. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er Matia Ekmek i a iz
Dragolovaca i njegove doma ice An e1i; kum Nikola Ireiz iz Belje.
102. 1714. travnja na 20., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Matia Be obi iz Omanske.
la i a zeta, i doma ice mu Iliane; kum bi Frano
Ruevi a i
103. Isti dan isti misnik krsti Ivanu k er Ivana Stipanovi a iz
njegove doma ice Luci; kuma bi doma ica Jure Rva anina ili Begovci.
104.1714. travnja 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi Katuk eru Omanskoj i
njegove doma ice Mande; kuma bi Lucia doma ica Ilina.
105.1714. misecajula na 8., krsti ja fra Juro Bilavi Mandu k er Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica
Frane ombi a iz Omanske.
106. 1714. misaca aguta 12., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Filipa
Mari a s Kamene i njegove doma ice Lucie, a kum bi Ilia Ponjavi iz
istoga sela.
107. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Lovru sina Ilie Loi a i njegove doma ice Ivane; kum bi Boe Muci .
108. 1714. misece aguta na 12., krsti o. p. fra Juro Bilavi Ivana sina Ilie
Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mande, a kum bi Ivan Loi
iz istoga sela.
109. 1714. miseca aguta na 15., krsti ja fra Juro Bilavi Ivanu k er Jure
Markovi a i nj egove doma ice Mare, a kum bi Matie zet Ponj avi a.
110. 1714. miseca etembra na 2., krsti ja fra Juro Bilavi Andriu sina
Ivana ombi a iz Omanske i njegove doma ice Kate, a kum bi Martin
Ani iz Komuine.
111. 1714. miseca etembrana2., krstija fra Juro Bilavi Jelu k er Filipa
s Vukova i njegove doma ice Mare, a kuma bi An elia doma ica Bartola
Stojakovi a iz Komuine.
112. 1714. eptembra 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Andrie
Jeli a iz Komuine i njegove doma iceAnice, a kum bi Bartol.
113. 1714. novembra 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Jure Lon arevi a, Katu, i njegove doma ice Lucie; kuma bi Maria doma ica Ilie
Maistorovi a.
114. 1714. miseca novembra na 18., krsti ja fra Juro Bilavi Matu sina
Ivana Jakovi a i njegove doma ice Mande, a kum bi Ivan, kneev sin.
48
1715. godina
115. 1715. mar a 28., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Brunaka i njegove doma ice Ivane; kuma bi Manda doma ica Ivana Jakovovi a.
116. Isti dan krsti Franu k er Andrie Markovi a i njegove doma ice Lucie, a kum bi Boo, knez.
117.1715. miseca travnja na 2., krsti o. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana
Mandi a iz Planje i njegove doma ice Anice; kum bi Ilia Ponjavi iz
Komuine.
118. Isti dan krsti Luciu k er Matia zeta Ponjavi a i njegove doma ice
Ruice; kuma bi Ivana doma ica Ivana Loi a.
119. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana u i a iz Raieve i
njegove doma ice Orule; kuma bi Lucia doma i a ime Paura.
120. Eodem die krsti Mariu k er Ivana sina Boe Muci a i njegove
doma ice Ivane; kuma bi doma ica Ivana Loi a.
121. 1715. aprila 3., krsti o. p. fra Juro Bilavi Katu k er Jozipa Jeli a i
njegove doma ica An elie; kuma bi Mare doma ica Petra ole.
122. Isti dan krsti isti o. p. Katu k er Petra Ani a i njegove doma ice Lucie; kum bi Petar olo koi su iz Komuine.
123. 1715. travnja 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Frane Gavri evi a u Popovi a i njegove doma ice Mande; kum bi Jakov od kule
Kurbegove.
124. Isti dan krsti isti o. p., Petra sina Ilie Garu i a sestri a u Popovi u i
njegove doma ice Marte; kuma biAnica doma ica MarkaGavri evi a.
125. 1715. travnja 8., krsti o. p. fra Juro Bilavi Orulu k er Petra Kati a
u Studenci i njegove doma ice Lucie; kum bi Ivan Trgov evi iz Sutiske.
126. 1715. travnja 9., krsti o. p. f. Juro Bilavi Ivana sina Martina Juri i a i njegove doma ice An elie; kum bi Juro Ercegovac.
127.1715.15. aguta, krsti o. p. f. Juro Bilavi Ivana sina Frane Tuci a i
njegove doma ice Mande, a kum bi Nikola Ireiz.
128. Isti dan krsti Marka sina Stoi eva i njegove doma ice Ruice; kum
bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
129. 1715. isti dan krsti Klaru k er Stipana Ireizova i njegove doma ice
Kate; kum bi Filip Bari .
130. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Ivanu k er Stipana Petrovi a iz Vru ice i njegove doma ice Iliane; kum bi Luka Vrbatovi .
49
upa Siva
131. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Jure Kati a iz Omanske i
nj egove doma ice Frane; kum bi Luka iz abjaka Rva anin.
132. 1715. novembra 5., krsti o. p. fra Juro Bilavi Juru sina Nikole Ireiza i njegove doma ice Marie, a kum bi Frano.
133.1715. novembra na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Jure
Ivanovi a i njegove doma ice Mande; kum bi Petar Luci iz Komuine.
134. 1715. isti dan, krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Antuna Lovrenovi a i njegove doma ice Kate, koi stoi u Omanskoj; kum bi Andria Jeli .
135. 11. novembra, isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Luku sina Ivana
Luci a i njegove doma ice Kate; kum bi Ilia Bela i .
136. 1715. miseca studenoga na 26., krsti o. fra Juro Bilavi Mandu k er
Ivana Markovi a u Slatini i njegove doma ice An elie; kum bi Ivan
Brunjak iz Komuine.
137.1715. decembra na 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mandu k er Ilie
Bela i a i njegove doma ice Kate; kuma bi Marta doma ica Martina
Ani a.
1716. godina
138.1716. miseca mar a na 18., krsti o. fra Juro Bilavi Martina sina
Andrie Buri a i njegove doma ica Lucie; kum bi imo Paur.
139.1716. miseca mar a na 20., krsti o. fra Juro Bilavi Petra sina Ivana
Murdarevi a iz Komuine i njegove doma ice Anice; kum bi Matie
Bmadi , neka se znade.
140. Na 1716. misecamar ana21., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Nikole Rva anina od Mostara i njegove doma ice Klare; kum bi Ivan Bela i .
141. 1716. travnja 7., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ilie osi a iz
Kamene i njegove doma ice Anice; kuma bi Lucia doma ica Pilipa Mari a.
142. 1716. isti dan krsti isti o. p. Mandu k er Ivana Martinovi a iz Belje
i njegove doma ice Kate, a kum bi Nikola Ireiz.
143. 1716. travnja 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi An eliu k erIvana Gai a s Kamene i njegove doma ice Stoie; kum bi Ivan Mari iz istoga
sela.
144. 1716. travnja 15., krsti o. f. Juro Bilavi Iliu sina Marka Garvi a u
Popovi u i njegove doma ice Lucie; kum bi Frano ori iz istoga sela.
145. Isti dan krsti Katu k er Lovre Jakovi evi a, i kum bi Marko erav u
selu ozgor re enomu istomu.
50
146. 1716. 17. travnja, krsti o. p. fra Juro Bilavi Katu k er Antuna Ilina
sina i njegove doma iceAnice; kum bi Ivan Mandi .
1717. godine
147. Na 1717. miseca ianuara na 20., krsti ja fra Juro Bilavi Petra sina
Frane Baluk i a i njegove doma ice Ivane, a kum bi Ivan Loi iz istoga
sela Komuine; ditetu nadi ime Petar."
148. Na 1717. miseca ianuara na 20., krstija fra Juro Bilavi sina Jakova
Beri a iz Komuine i njegove prave ene Mare, a kum bi Ivan Brunjak,
a ditetu nadi ime Petar.
149. Na 1717. miseca si nja na 24., krsti ja fra Juro Bilavi sina Ivana i
njegove doma ice Anice; kum bi Juro Kova iz Papratnice; ditetu nadi
ime Marko.
150. Na 1717. miseca si nja na 24., krsti ja fra Juro Bilavi sina Matia
Ponjavi a iz Komuine i njegove prave ene Ruice iz Komuine a kum
bi Ilia Loi iz Komuine; ditetu ime nadi Ivan.S2
151. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Ivana Kova evi a iz
Priposte i njegove doma ice Mande; kuma bi Mara doma ica Stoi a
Crnvrslie."
152. 1717. velja e 2., krsti o. p. fra Juro Bilavi dva sina Jakovi a Ivana
iz Li a i njegove doma ice Mande; kum bi Boo Muci Matiu, a Martinu istoga Boe ena, koj oje ime Staia iz istoga sela.
153. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Miu sina Ivana Muci a i njegove
doma ice Mande; kum bi Jozif Jakovi , to je Stiuri .
154. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi Franu k er Lovre Ireizova i njegove
doma ice Lucie; kum bi Frano Tuci .
155. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti o. p. fra Juro Bilavi sina Marka Jovanovi a iz Omanske i njegove prave ene Stiepanice, a kuma bi
Stada Ivana Bielavi a iz Sive; ditetu nadi ime Matie, neka se znade kad
se krsti.
51- Nakon 1720.stoji: Nado u listi to je pria; i ne budu i u Iibro upisano sada
upisa., premdaje iranije bio upisan.
52- Dvaput ubiljeen, ovdje iscrpnije nego ranije.
53- Na 1717. miseca si nja na 24., krsti fra Juro Bilavi k er Ivana Kova evi a iz
Priproste i njegove prave ene Mande od Vrbata, a kuma bi Mare Stoi eva; ditetu ime
Maria.
51
upa Siva
156. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi k er Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Ivane iz Sive, a kum bi
Mato Ercegovac, ditetu ime Lucia.
157. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi k er Matia
Bie1javi a iz Sive, i njegove prave ene Marie, a kuma bi ena Jozipa
Jeli a Anica iz istoga sela Sive.
158. Isti dan krsti Andriu sina Jure Rva anina i njegove doma ice Mande; kum bi Petar Markovi .
159. Isti dan krsti dvoe dice, Andriu sina Grge Bara evi a i njegove doma ice Ivane u abaku; kuma bi Maria d(oma ica)!lie Maistorovi a.
160. Drugo Martina sina Luke iz abaka i njegove doma ice Agate; kum
bi Ilia Maistorovi .
161. Na 1717. miseca velja e, krsti fra Juro Bi1avi sina Luke, koi stoi u
abiaku, i njegove prave ene Agate; a kum bi Ilia Maistorovi koi stoi u
Letini u; ditetu nadi ime Martin.
162. Na 1717. miseca velja e na 10., krsti fra Juro Bi1avi sina Jure Hrva anina i njegove prave ene Mande, a kum bi Petar Markovi , a ditetu
nadi ime Andria.
163.1717. velja e 15.,krstio.p. fra Juro Bi1avi Andriu sina Frane Gavranovi a i njegove doma ice Kate; kum bi Antun sin Matia Maistorovi a.
164. Isti dan krsti Mandu k er Matia Maistorovi a i njegove doma ice
Ivane, a kuma bi Anica k i Ilie Maistorovi a.
165. Isti dan krsti Ivanu k er Matia Lon arevi a i njegove doma ice, a
kum bi Luka iz abiaka.
166. Isti dan krsti Klaru k er Luke iz Osove i njegove doma ice Lucie, a
kum bi Juro Lon arevi iz Zagaja.
167. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti fra Juro Bilavi sina Frane
Gavranovi a iz Letini a i njegove prave ene Kate; kum bi Antun sin
Matiev, ditetunadi imeAndria.
168. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti fra Juro Bi1avi k er Matia
Maistorovi a iz Letini a i njegove prave ene Ivane, a kuma bi Anica
k er Ilie Maistorovi a; ditetu nadi ime Mande.
169. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti ja fra Juro Bilavi k er Matia
Lon arevi a i njegove prave ene N., a kum bi Luka iz abiaka; ditetu
nadi ime Ivana, neka se znakadje bilo.
170. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti o. p. fra Juro Bilavi k er Luke
iz Osivice i njegove prve ene Lucie, a kum bi Juro Lon arevi ; ditetu
nadi ime Klara, kum iz Alibegovaca, neka se zna.
52
171. Na 1717. miseca velja e na 15., krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole
Juri a iz Vru ice i njegove prve ene Mande, a kum bi Stipan Kneevi
iz istoga sela; ditetu nadi ime Anica.
172.1717. miseca velja e na 18., krsti o. p. fra Juro Bilavi dva sina
Ivana Mari a i njegove doma ice Kate; kum bi Matie Ponjavi i jednomu ime bi Jozip, a drugomu bi ime Grgur, a kuma Miata.
173.1717. velja e 21., krsti o. p. fra Juro Bilavi Matia sina Ivana iz Ruevi a i njegove doma ice Anice; kum bi Filip Bari .
174. Isti dan krsti Staiu k er Marka Stipanovi a i njegove doma ice
Franje; kum bi Nikola Ireiz.
175. Na 1717. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi sina Ivana iz
Ruevi a i njegove prave ene Anice, a kum bi Filip Bari iz Tesli a;
ditetu nadi ime Matie, koie iz Ruevi a.
176. Na 1717. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi k er Marka
Stipanovi a i njegove prave ene Franje, koi stoie u Belje; a kum bi
Nikola Ireiz; ditetunadi ime Staia.
177. 1717. velja e 25., krsti o. p. fra Juro Bilavi Mariu k er Jozipa Jakovovi a iz Raieve i njegove doma ice Mande; kum bi Ivan Mandi iz
Priproste.
178. Na 1717. miseca na 25. krsti fra Juro Bilavi k er Nikole Tulakova
iz Priproste i njegove prve ene Marie, a kuma bi doma ica Mie Tuci a iz
Stanui a; ditetu nadi ime An elia.
179. Isti dan krsti Ivana sina Marka Rrva anina iz Priproste i njegove doma ice Dominike; kum bi Ilia Ponjavi iz Komune.
180. Na 1717. miseca valja e na25., krsti fra Juro Bilavi k er Dominika
Hrva anina i njegove prave ene Lucie, a kuma bi Dominika ena Marka
Hrva anina; ditetu nadi ime Dominika, neka se zna.
181. Na 1717. miseca velj a e na 25., krsti fra Juro Bilavi sina Marka
Hrva anina koi stoi u Priprostoj i njegove prave ene Dominike; kum bi
Ilia Ponjavi iz Komuine, ditetu ime Ivan.
182. Na 1717. miseca velja e na 28., krsti fra Juro Bilavi dva sina Ivana
Mari a iz Kamene i njegove prave ene Kate, bi kum Jozipu Matie Ponjavi , a Grgi bi kuma Lucia iz Komuine, neka se zna.
183. Na 1717. miseca velja e na 29., krsti fra Juro Bilavi k er Jozipa iz
Rajeeve i njegove prave ene Mande; kum bi Ivan Mandi iz Priproste;
ditetu nadi ime Maria.
184. Na 1717. miseca marca na 10., krsti fra Juro Bilavi sina Marka
Pavlovi a i njegove prave ene Kate, koi su iz Slatine, a kum bi Martin
53
upa Siva
Tadi iz Slatine, kum bi Martin Tadi iz Slatine, a ditetu nadi ime Matie,
neka se zna.
185. Na 1717. miseca marca na 10., krsti fra Juro Bilavi sina Ilie Kova evi a iz Priproste i njegove prave ene Mande, a kum bi Ivan Loi ;
detetu nadi ime Petar, neka se zna.
1718. godina
1719. godina
186. 1719. namiseca auguta 10., krstija o. f. Bilavi sina Andrie Bu i a
i njegove doma ice Lucie; kuma Lucia doma ica Ponjavi a; ditetu ime
bi Miat.S4
187. Isti dan na krsti o. f. Juro Bilavi sina Marka iz Radue i njegove
doma ice Kate; kum Matie Ponjavi , ditetu ime Juro.
188.1719. miseca auguta 15., krsti ja o. f. Juro Bilavi sina Stipana iz
Vru ice i njegove doma ice Ruice, a kum bi AndriaJeli ; ditetu ime
Petar.
189. Die 17. augusti 1719., ego fra Jacobus /Zgo anin/ bap. Jacobum
filium Joannis Kati et eius legitimae uxoris Anae ab Omanska. Patrinus
fuit Jacobus Bartholovi ex Siva.
190. Eodem die et idem ego bap. Marttham filiam Georii Kati et eius
Ietitimae uxoris Franciscae ab Omansca; patrina fuit Maria ab Omansca.
191. Eodem die et idem qui supra bap. Rosam filiam Jo: ab Omansca et
eius Iagitimae uxoris Chatarinae a Sivsa; patrina fuitJ o: a abiak.
192. Krsti o. f. Bielavi Ilianu k er Nikole Jurina sina iz Vru ice; kuma
bi Anica Stipana Svrzibradina, 1719.
193. 1719. na 2. novembra krsti f. Jako Zgo anin Ivana sina Mie Mandi a iz Raieve i njegove doma ice Orule iz Papratnice; kum bii Ilia
Ponjavi iz Komuine.
194. 1719. na 4. novembra krsti f. Jako Zgo anin Juru sina Andrie Muki a iz Sive i njegove doma ice Mare iz Belje, a kum bii Petar Bartolovi iz Sive."
54"Ova dica prie se krsti nego ova ozgor,"
55- Drugi put upisan latinski: "Die 4. novembris 1719. ego fr. Jacobus bap-vi Georgium filium Andreae Mu i et eujus legitimae uxoris Mariae a Beija; patrinus fuit
Petrus Bartolovi a Siva."
54
195. Isti dan isti misnik krsti Antuna sina Ivana Muki a iz Sive i njegove
doma ice Kate iz Belje; kum bii Ilia Bartolovi iz Sive."
196. 1719. na 5. novembra krsti f. Jako Zgo anin imuna sina Matia iz
Lovnice i doma ice Iliane iz Sive; kum bi Barto Muka iz Sive."
197. Isti dan isti misnik krsti Matia sina Nikole Petrovi a iz Alibegovaca
i doma ice mu Mande Muki ; kum bii Ivan iz Omanske.
198. Isti dan isti misnik krsti Staiu k er Petra Babi a iz Sive i ene mu
Lucie iz Sive; kuma bii Margarita iz Belj e.
199. Isti dan isti misnik krsti Katu k er Mate Bielja i a iz Sive i njegove
doma ice Marie iz Omanske; kuma biiAnica iz Sive.
200. Isti dan isti misnik krsti Matu sina Andrie Jeli a iz Sive i njegove
doma ice Anice iz Sive; kum bii Petar iz Sive.
201. Isti dan isti misnik krsti Luku sina Matia Rva anina iz Bobara i
njegove doma ice M.; kum biiAndria Jeli .
202. Isti dan unapridak krsti Matu sina Nikole Petrovi a iz Alibegovaca i
njegove zakonite ene Mande Muki a a Siva; kum bi Ivan iz Omanske.
203. Isti dan krsti Anateiu k er Petra iz Sive i njegove zakonite ene
Lucie iz Sive, kum bi Mata iz abiaka.
204. Isti dan krsti o. f. Jakov Zgo anin Katu k er Mate a Siva i njegove
zakonite ene Marie iz Omanske; kuma biAnica iz Sive.
205. Isti dan krsti Matu sina Andrie Jeli i a iz Sive i njegove zakonite
ene Anice iz Sive; kum bi Petar Muki iz Sive.
206. Isti dan krsti Luku sina Mate i njegove doma ice ...
207.1719. na 9. novembra krsti o. f. Jako Zgo aninAntuna sina Nikole
Adami a iz Vukanovi a i njegove doma ice Mare iz Starevaca; kum bii
Andria Skoroevi .
208. Isti dan isti misnik krsti Ilianu k er Nikole Juri a iz Alibegovaca i
njegove doma ice Klare; kuma bi Maria Ivanovi iz Sive.
209.1719. na 9. novembra krsti f. Jako Zgo anin Matia sina Stipana
Dubravca i njegove doma ice Marte Rvatke; kum bi Ilia Kljai .
210. 1719. na 13. novembra krsti f. Jako Zgo anin Mandu k er Matia
Batianovi a iz Vru ice i njegove doma ice Kritie; kuma bii Ruica iz
Vru ice.
56- .Eodem die et idem bap. Antonium filium Joanis Mu i ab Siva et ejus letime
uxoris Katarinae a Belja; parinus fuit Elias Bartolovi a Siva."
57- "Dies 5. novembris 1719. ego fr. Jacobus Bap. filium Mate de Lomnicanomen
Simonem et eius legitime uxoris Iliane a Siva. Patrinius fuit Muka de Siva."
55
upa Siva
211. 1719. na 13. novembra krsti f. Jako Zgo anin Franu k er Petra Balantovi a iz Komuine i njegove doma ice Agate iz Papratnice; kum bii
Matie Ivandi iz Bielavi a.
212. Isti dan isti misnik krsti Matu sina Stipana Mari a iz Kamene i
njegove doma ice Anice; kum bii Mio Kneevi iz Ljubni e.
213. 1719. na 20. novembra krsti f. Jako Zgo anin Andriu sina Tadie
Bari a i njegove doma ice Ivane iz Ruevi a; kum bi Nikola Ireiz.
214. 1719. na 20. novembra krsti f. Jako Zgo aninAndriu sina Ilie s Vukova i njegove doma ice Ivane iz Komuine; kum bii Cvitko iz Rosulja.
215. 1719. na 10. decembra krsti f. Jako Zgo anin Andriu sina Grge
Dubrav evi a iz Rvata i njegove doma ice Tome iz Velike; kum bii
Stiepan Grgi iz Velike.
1720. godina
216. 1720. na 5. januara krsti f. Jako Zgo anin Katu k er Nikole Rva anina i njegove doma ice Ruice iz Komuine; kum bi Matie Ponjavi .
217.1720. na 20. februara krsti fra Jako Zgo anin Mandu k er Frane
Baru i a iz Komuine i njegove doma ice Ivane; kum bi Ivan Loi iz
Komuine.
218. 1720. na 26. februara krsti f. Jako Zgo anin Ivanu k er Ivana Muci a iz Komuine i njegove doma ice Mande; kum bii Ivan Ivovi evi iz
Komuine.
219. 1720. na 1. marca krsti f. Jako Zgo anin Jelu k er Petra Kati a iz Studenaca i njegove doma ice Lucie; kuma bii Staia Kneevi a iz Komuine.
220. 1720. na 2. marca krsti f. Jako Zgo anin Mariu k er Ivana Kapetanovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bii Nikola Ireiz iz Belje.
221.1720. na 3. marca krsti f. Jako Zgo anin Petra sina Andrie Markovi a iz Radue i njegove doma ice Kate; kum bi Juro Gabri iz Belje,
222. Isti dan isti misnik krsti Orulu k er Ilie Lon arevi a iz Belje i
njegove doma ice Marie iz Komuine; kum bi Boo iz Komuine.
223. Isti dan isti misnik krsti Ilianu k er Jure Gabri a iz Belje, i njegove
doma ice Margarite; kum bi Nikola Ireiz iz Belje.
224. 1720. na 4. marca krsti f. Jako Zgo anin Matia sina Jure iz Vru ice
i njegove doma ice Mande; kum bii Martin Lon arevi iz Beije.
225. 1720. na 5. marca krsti f. Jako Zgo anin Matu sina Luke Markovi a iz abiaka i njegove doma ice Agate; kum bi Ilia iz Ljetini a.
56
226. 1720. na 8. marca krsti f. Jako Zgo anin Jakova sina Ivana Bielji i a iz Sive i njegove doma ice Ivane; kum bi Frano ombi iz Omanske.
227. 1720. na 12. marca krsti f. Jako Zgo anin Ivana sina Martina
Miatovi a s Velike i njegove doma ice Ruice; kum bii NikolaAdami .
228. 1720. na 13.marca krsti f. Jako Zgo anin Petra sina Frane Jakovovi a iz
Glum i a i njegove doma ice Marie; kum bi Nikola Ivanov sin iz Glum i a.
229. Isti dan isti ja krstiAndriu sina Jerka Glum i a i njegove doma ice
Anice; kum bii Frano Glum i .
230. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Vida sina Ivana
Bulutovi a iz Prieke i njegove doma ice Stoie Bari a iz Tesli a; bi kum
Tadia Bari iz Tesli a.
231. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Mariu k er Matia
Leti a iz Komuine i njegove doma ice Lucie iz Papratnice; kuma bi
Andriana Mati a iz Komuine.
232. 1720. auguta na 15., krsti fra Agutin Soljanin Petra sina Stipana
osi a s Vukova i njegove doma ice Marie Stoiakovi a iz Komuine;
kum bi Ilia Maistorovi iz Komuine.
233. 1720. aguta na 15., krsti o. fra Agutin Soljanin Vida sina Mie
Markovi a iz Komuine i njegove doma ice Marie iz Prieproste; kum bi
Ilia Stoiakovi iz Komuine.
234. 1720. aguta na 15., krsti fra Agutin Soljanin Tomu sina Ivana
Jakovovi a iz Slatine i njegove doma ice Mande od Travnika; kum bi
Boo Mu i iz Komuine.
235. 1720. aguta na 18., krsti o. fra Agutin Soljanin Mariu k er Stipana
Cvitkovi a s Rosulja i njegove doma ice Mande Topala Lovrena iz
Papratnice; kuma bi Matiana iz abiaka.
236. 1720. aguta na 18., krsti o. fra Agutin Sopijanin Ivana sina Jure
Lovrenovi a iz Ularica, i njegove doma ice Lucie Topala Lovrena iz
Papratnice; kum bi Ilia Maistorovi iz Ljetini a.
237.1720. agutana 18., krsti o. fra Agutin Soljanin sina Ilie Maistorovi a iz Ljetini a i 0egove doma9ice Marie Brani a iz Papratnice Stipana; kum bi Luka Zabia anin iz Zabiaka.
238. Aguta na 18.1720., krsti o. fra Agutin Soljanin Jozipa sina Matia
Lon arevi a iz Papratnice i njegove doma ice Anice iz Bosne; kuma bi
Agata Luka evi a iz abiaka.
239. 1720. etembra na 3., krsti o. fra Agutin Soljanin Matia sina Boe
Brunjaka i njegove doma ice Ivane Markovi a iz Slatine; kuma bi
Andriana Mandi a iz Komuine.
57
upa Siva
240. 1720. na 8. etembra, krsti o. fra Agutin Soljanin Tadiu sina Nikole
Gavri a iz Popovi a i njegove doma ice Lucie Bielja i a iz Komuine;
kum bi Grgo Lovrenovi iz Omanske.
241. 1720. na 8. etembra, krsti o. fraAgutin Soljanin Stoiana sina Ivana Gavri a iz Popovi a i njegove doma ice Marie Baru i a iz Popovi a;
kum bi Matie Ilari iz istog sela.
242. Na 1720. miseca novembra na 3., krsti fra Jozip Bilavi k er Ilie
Hrava anina iz Velike i njegove prave ene Jele, a kuma bi Tomua Dubrav evi a iz Velike; ditetu nadi ime Lucia.
243. Na 1720. miseca novembra na 4., krsti ja fra Jozip Bilavi k er
Marka Pari a iz Bivine i njegove prave ene Lucie a kuma bi Kata Jakovovica; ditetu nadi ime Manda.
244. Na 1720. miseca na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi Ivana Kati a iz
Sive i njegove prave ene Anice od Biela i a iz istoga sela Sive; ditetu
nadi ime Jozip a kum Frano ombi .
245. Na 1720. miseca prosinca na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Frane
Fraurovi a iz Slatine i njegove prave ene Kate iz Papratnice; ditetu nadi
ime Matie a kum bi Boo Knez.
246. Isti dan krsti o. p. fra Juro Bilavi Petra sina Mie Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mande; kum bi Ivan Loi .
247. 1720. miseca prosinca na 6., krsti fra Jozip Bilavi k er Ilie Klai a
iz Velike i njegove prave ene Jele od Ivan i a; ditetu nadi ime Lucia, a
kuma bi Toma Dubrav eva, neka se zna.
248. Na 1720. miseca prosinca na 8., krsti fra Jozip Bilavi sina Andrie
i kovi a, koi stoi u Bobara, i njegove prave ene Ruice; ditetu nadi
ime Matia; kum bi Matie Bonadi ; mati iz Rame.
1721. godine
249. Na 1721. miseca sie nja na 1., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Ivana
ombi a i njegove prave ene Kate od Gai a; ditetu nadi ime Antun, a
kum bi Grgo Gai i iz istoga sela Omanske.
250. Na 1721. miseca sie nja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Petra
Mandi a iz Vu ini a i njegove prave ene Marie od Hrvata; ditetu ime
Ivan. Kum Matie.
251. Na 1721. miseca sie nja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Grge
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Ivane od Bielja i a; kum
bo Frano ombi iz Omanske, neka se zna. Ditetu ime Frano.
58
252. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi Ruicu k er
Petra Grgi a iz Vru ice i ene Iliane od Lapana; kuma bi Manda Nikole
Juri a iz istoga sela.
253. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Stipana
ombi aiz Vukanovi a i njegove prave ene Marte iz Roevi a; ditetu
nadi ime Marta, a kuma bi Filip Bari iz Tesli a.
254. Na 1721. miseca sie nja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Jakova
Janji a iz Studenice i njegove prave ene Marie od Andrie; ditetu nadi
ime Ivan, a kum bi Ivan Brun jak.
255. Na 1721. miseca sie nja na 8., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Petra
Bielja i a iz Sive i njegove prave ene Petrue iz Raieeve; ditetu nadi
ime Staia. Kuma bi Lucia Muki a
256. Na 1721. miseca sie nja na 14., krsti ja fra Jozip Bilavi sina Petra
Muki a iz Sive i njegove prave ene Kate od Ojovana; ditetu nadi ime
Marko, kum bi Martin Lovrinovi iz Omanske.
257. Na 1721. miseca velja e na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ilie
Bartolovi a iz Sive i njegove prave ene Kate iz Stanui a; ditetu nadi
Ruica, a kuma bi Marta Ani a iz Sive.
258. Na 1721. miseca velja e na 6., Mariu k er Martina Paura iz Slatine i
njegove prave ene Mande iz Kamene; ditetu nadi ime Maria, a kuma bi
Ivana Loi iz Priproste, neka zna.
258. Na 1721. miseca travnja na 3., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Andrie
Bartolovi a iz Letinja i njegove prave ene Anice iz Lublje; ditetu nadi
ime Ivana, a kuma bi Kate Gavri a, neka se zna.
259. Na 1721. miseca travnja na 3., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Matie
Gavranovi a iz Letini a i njegove prave ene Lucie od Maistorovi a;
ditetu nadi ime Kate, a kuma bi Lucia Luinica iz abiaka.
260. Na 1721. miseca tavnja na 5., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Murdara i njegove prave ene Anice. Ditetu nadi ime Maria, a otac joj s
Vukova, a kuma bi Lucia Civkovica iz Rosulj a, neka zna kako j e.
261. Na 1721. miseca travnja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Mariu
Andrie Markovi a iz Slatine i njegove prave ene Lucie iz Priproste.
Kuma Staia kneeva.
262. Na 1721. miseca travnja na 6., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Petra
Balantovi a iz Slatine i njegove prave ene Agate iz Papratnice. Ditetu
nadi Lucia, a kum bi Matie Ponjavi , to jest Ivandi , neka se zna.
263. Na 1721. miseca travnja na 7., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Lui a iz abjaka i njegove prave ene Anice od Maistorovi a; ditetu
59
upa Siva
nadi ime Manda, a kuma bi Agata Lu inica iz (i)stoga sela abiaka, neka
se zna.
264. Na 1721. miseca trvanja na 7., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Antuna
kneza iz abiaka i njegove prave ene Frane iz Papratnice; ditetu nadi
ime Ivana a kuma Maria Ilinica iz Letini a, neka se zna kada upisano.
265. Na 1721. miseca svibnja, krsti ja fra Jozip Bilavi k er Bartola
Bulutovi a iz Priproste i njegove prave ene Mande iz Belje; ditetu nadi
ime Katarina, a kuma bi Ivana ena Ivana Loi a iz (i)stoga sela.
266. Na 1721. miseca svibnja na 22., krstija fra Jozip Bilavi k er Matia
Martinovi a iz Beelje i njegove prave ene Stoje iz Slatine; ditetu nadi
ime Manda, a kuma bi Maria Ireizova.
267. Na 1721. lipnja na 1., krsti ja Jozip Bilavi k er Martina i kovi a
iz Bobara, koie doao od Rvata, i njegove prave ene Ane iz Duvnja;
ditetu nadi ime Katarina, a kuma bi Jakovina, ena Martina starca.
268. Na 1721. miseca lipnja na 9., krstija Jozip Bilavi k er Martina Kasapovi a iz Bivine i njegove prave ene Marte iz Teeva; ditetu nadi ime
Maria, a kuma bi Matiana ena Ilie Seratlie iz istoga sela."
269. Na 1721. miseca lipnja na 18., krsti ja fra Jozip Bilavi k er Ivana
Bartolovi a iz Sivie, i njegove prave ene Ivane od Jovana, a ditetu nadi
ime An elia, a kuma bi divojka k i olina Manda.
270. Na 1721. miseca lipnja na 19., krstija fra Jozip Bilavi k er imuna
Vuleti a iz Rvata, koi stoi u Bobara, i njegove prave ene Ivane od
Mostara iz Drenice; ditetu ime Kata, a kuma Ruica i kovi .
271. Na 1721. misecajulja na 19., krsti ja fra Juro Bilavi sina Martina
Markovi a iz Slatine i njegove doma ice Kate; kum bi Miat Tadi iz
Li a; ditetunadi ime Antun.
272. Na 1721. miseca julja na 19., krsti ja fra Juro Bilavi k er Ivana
Markovi a iz Slatine i njegove prave ene An elie; ditetu nadi ime
Petrua, a kum bi Ivan Bruljak.
273. Na 1721. misecajulja na 20., krsti ja fra Juro Bilavi sina Stipana
Batianovi a iz Vru ice i njegove prave ene Orole, ditetu nadi ima
Antun, a kum bi Juro Kova iz Stanui a.
274. Na 1721. misecajulja na 20., krstija fra Juro Bilavi sina Ilie isi a
iz Kamene i njegove prave ene Anice; ditetu nadi ime Antun, a kum bi
Ivan Brunjak.
58- Nakon ovog upisa stoji: Ova su dica sva bila upisana u liste, zato nisu metana svako misto, alie broj dobro metan neka zna tkoiu tie i uz reda.
60
275. Na l721. miseca julja na 20., krsti ja fra Juro Bilavi k er Luke
Crnovrli a i njegove prave ene Kate, ditetu nadi ime Iliana, a kuma bi
Ivana ena Loi a.
276. Na 1721. misecakrsti fra Juro Bilavi k er Frane iz Letini a i njegove prave ene Kate; kum bi Luka iz abiaka Luka, Ditetu nadi ime
An elia; bi m(iseca) julja na 21.
277. Na 1721. miseca julja na 22., krsti fra Juro Bilavi k er Petra s Vukova i njegove pave ene Staie; kuma bi Agata ena Luke Hra anina iz
abiaka; ditetu nadismo ime Ivana. Neka se zna kadje bilo, pisaja vikar
fra Jozip.
278. Na 1721. miseca auguta na 10., krsti ja fra Juro Bilavi k er Petra
Labutova iz Vru ice i njegove ene prave Anice; Kuma bi Iliana ena
Stipana Juri a iz Vru ice, a ditetu nadismo ime Iliana, neka se zna kako
Je upisano.
279. Na 1721. miseca augusta na 10., krsti ja fra Juro Bilavi k er
Martina Juri a iz Vru ice i njegove doma ice Marie, a kuma doma ica
!lie Petrui a; ditetu nadi ime An elia, kuma iz istoga sela.
280. Na l721. miseca auguta na 20., krsti fra Juro Bilavi k er Andrie
Muki a iz Sive i njegove prave ene Marie; kuma bi Maria doma ica
Jure Kolis a sina njegova. Ditetu bi ime Manda.
281. 1721. miseca auguta na 20., krsti fra Juro Bilavi k er Ivana
Jakovi eva iz Radie i njegove prave ene Orule, kuma Staia ena
Boe kneza komukoga, a ditetu nadi ime Petrua.
282. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi sina Petra
Mri a iz Stanui a i njegove prave ene Jele, kum bi Andria Kati iz
Studenaca; ditetu nadi ime Mijo.
283. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi Ilie Petrovi a iz Bele i njegove prave ene Marie, a kum bi Boo knez iz Kumuine; ditetu nadi ime Pavo.
284. Na 1721. miseca etembra na 30., krsti fra Juro Bilavi k er Marka
Pavlovi a iz Radue i njegove prave ene Kate; kum bi Ilia An eli s
Vukova; ditetu ime nadi Ruica.
285. Na 1721. miseca otombra na 1., krsti fra Juro Bilavi Jozipa iz
Gaeeve i njegove prave ene Mande, kuma bi Stipan Klari iz li/stoga
sela; ditetu nadi ime Ruica.
286. Na 1721. miseca otombra na 17., krsti fra Juro Bilavi sina Jozipa
Mari a iz Stanui a i njegove prave ene Kate, a kum bi Frano Loi ;
ditetu nadi ime Frano, bi kum Loi sin iz Priproste.
61
upa Siva
287. Na 1721. miseca otombra na 20., krsti fra Juro Bilavi sina Ivana
Bruljaka iz Komuine i njegove ene Ivane, kum bi Frano Loi iz
Priproste. Ditetu nadi ime Luka, neka se zna kada se podililo.
288. Na 1721. miseca otombra na 25., krsti fra Juro Bilavi sina Jure
Kova a iz Lubni e i njegove prave ene Lucie; kum bi Matie osi iz
Studenica, ditetu nadi ime Tadia."
1722. godina
289. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi , sina Frane
osi a iz Studenaca i njegove zakonite ene Frane, ditetu nadismo ime
Marko, a kum bi Juro Kova iz Papratnice, neka se zna sve.
290. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Loi a iz Priproste i njegove prave ene Lucie; ditetu nadismo ime Maria, a
kuma bi Ivan Kneevi a Boe sin.
291. Na 1722. miseca velja e na 1., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Baluk i a iz Rajeeve, i njegove prave ene Ivane; ditetu nadi ime Ruica, a
kum bi Ivan Loi iz Priproste.
292. Na 1722. miseca velja e na 2., krsti fra Juro Bilavi k er Miata
Hrava anina iz Belje i njegove zakonite ene Ivane; ditetu nadi ime
Maria, a kuma bi Maria Jure Gavri a ena.
293. Na 1722. miseca velja e na 2., krsti fra Juro Bilavi k er Ilie Ivanovi a iz Belje i njegove prave ene Lucie, a kuma bi doma ica Martina
Lon ara ena, ditetu imeAn elia.
294. Na 1722. miseca velja e na 3., krsti fra Juro Bilavi sina Jozipa
Mari a iz Kameneinjegove zakonite enice Lucie; ditetu nadi ime Martin, a kum bi Stipan Kneevi iz Vru ice.
295. Na 1722. miseca velja e na 3., krsti fra Juro Bilavi sina Antuna
Maistorovi a iz Letini a i njegove prave ene iz abiaka; ditetu nadi ime
Toma, a kuma bi Kate Frane Gavranovi a.
296. Na 1722. miseca velja e na 21., krsti fra Juro Bilavi k er Antuna
Lovrenovi a iz Omanske i njegove prave ene Kate iz Stopi a; ditetu
nadi ime Maria, a kuma Lucia iminica.
297. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole Adami a i njegove
doma ice Mare, a kuma bi Anica doma ica Andrie Rva anina iz Velike;
ditu ime bi Mande.
59-
62
298. 1722. miseca srpnja 8., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Bulupovi a iz Priproste i njegove doma ice Stane, a kuma bi Matia doma ica
Jure starca iz Vru ice; ditetu ime bi Petrua.
299. Na 1722. miseca kolovoza 25., krsti otac fra Juro Bilavi sina Petra
Ivanovi a Slatine i njegove doma ice Lucie, a kum bi Jozip oli ; ditetu
ime Ilia.
300. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Nikole Petrovi a iz Alibegovaca i njegove doma ice Mande, a kuma bi Vida doma ica Jovana iz
Omanske; ditetu ime bi Ivana.
301. Istoga miseca (kolovoza) na 21., krsti o. fra Juro Bilavi k er Martina abatianovi a iz Papratnice, koi stoi u Vru ici, i njegove doma ice
Kritie, a kuma bi Maria Jurinica iz Vru ice; ditetu bi ime Ruica.
302. Na 1722. miseca aguta na 29., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie
Gavri a i njegove doma ice Mare iz Belje, a kum bi Ilia Davnovi iz
Kamenice; ditetu ime bi Mirko.
303. Na 1722. miseca eptembra 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana
Kapetanovi a iz Belje i njegove doma ice Kate; kum bi Miat sin Petra
Lon ara; ditetu bi ime Marko.
304. Na 1722. miseca eptembra 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Mate
Bela i a iz Komuine i njegove doma ice Marie, a kum bi Juro Lon arevi iz Ularica; ditetu bi ime Ivan.
305. Na 1722. misecaoktombrana 15., krsti o. fra Juro Bilavi k erLuke
Stoi eva sina iz Priproste i njegove doma ice Kate; kum bi Mato osi
iz istoga sela; ditetu ime Lucia.
306. Na 1722. miseca oktobra 18., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Labutovi a iz Komuine i njegove doma ice Anice, a kuma bi An elia
doma ica Martina Lon ara iz Vru ice; ditetu ime Frana.
307. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Frane Balu i a iz Komuine i
njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica Ivana Kneevi a, kojoj je
ime Ivana; ditetu ime Anica.
308. Na 1722. miseca novembra 4., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana
Jakovi a iz Komuine i njegove doma ice Orule; kum bi Ilia Ponjavi ;
ditetu ime bi Marian.
309. Na 1722. miseca novembra 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina Luke
Stoi a i njegove doma ice Kate, a kum bi Ilia Pavi ; ditetu ime Mato.
310. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Mie Mari a Slatine i njegove
doma ice Jakovine, kum bi Nicola Ireiz; ditetu ime bi Marian.
63
upa Siva
1723. godina
311. Na 1723. miseca si nja 2., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Bela i a,
koi stoi u Sivi, i njegove doma ice Kate; kuma bi Iliana iz Omanske
doma ica Martina Lovrenovi a; ditetu ime Marta.
312. Na 1723. miseca si nja 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana iz
Alibegovaca i njegove doma ice Kate; kum bi Petar Muki iz Sive;
ditetu ime Petar.
313. Na 1723. miseca si nja 15., krsti o. fra Juro Bilavi k er Stoi a
Tuci a iz Stanui a i njegove doma ice Ruice, akuma bi Jele doma ica
Petra Mri a iz istoga sela; ditetu ime Maria.
314. Na 1723. miseca velja e 10., krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra
Bakatovi a i njegove doma ice Agate; kuma bi Ruica k i Ilie
Ponjavi a; ditetu ime Maria.
315. Na 1723. miseca velja e 10., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana
Kneevi a i njegove doma ice Ivane, a kuma bi Stoia doma ica Stipana
Klari a; ditetu ime Mande.
316. Na 1723. miseca velja e 25., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ilie Maistorovi a iz Letini a i njegove doma ice Marie, a kum bi Luka iz abiaka; ditetu ime bi Kata.
317. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra Filipovi a s Vukova i
njegove doma ice Staie, a kum bi isti Luka ; ditetu ime bi Mande.
318. Na 1723. misecamarca 7., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Kova a iz Priproste i njegove doma ice Mande, a kum bi Martin Lovrenovi
iz Omanske; ditetu ime Ilia.
319. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Lon arevi a, koi stoi na
Ularica, i njegove doma ice Anice, a kuma bi Maria doma ica Mate
Bela i a koi stoi u istomu selu; ditetu ime bi Mara.
320. Na 1723. miseca lakana 8., krsti fra Juro Bilavi sina Jure Baru i a
iz Popovi a i njegove prave ene Matiana, kum bi Matie Ilari iz istoga
sela; ditetu ime bi Marko. 60
321. Na 1723. miseca laka na 8., krsti fra Juro Bilavi k er Frane Gavri a iz Popovi a i njegove prave ene Marie; ditetu nadi ime An elia, a
kum Juro oli iz istoga sela Popovi a.
322. Na 1723. miseca marca 8., krsti o. fra Juro Bilavi sina i k er Frane
iz Omanske i njegove doma ice Marie; kum bi sinu Grgo Lovrenovi iz
60- Na koncu popisa krtenih 1723. dodanje ovaj tekst: Ovo osmero dice bilo je
uti /isputeno/, nie upisano na Komuinu. Dodatno su upisani krteni iz 1723. i 1719,
64
istoga sela Omanske, a k i bi kum Juro Pavli iz Sutiske; ditetu mukomu ime bi Juro a enskomuAn elia.
323. Na 1723. miseca marca na 9., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
Kova evi a iz Priproste i njegove doma ice Mare, a kum bi Marko sin
Filipa iz Jele a; ditetu ime bi Mato.
324. Na 1723. miseca marca na 20., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie
isi a s Kamene i njegove doma ice Anice, a kum bi Ivan Bronjak;
ditetu ime bi Jozip.
325. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Boe Bronjaka i njegove doma ice Ivane, a kuma bi Lucia doma ica Ilie Ponjavi a; ditetu ime bi
Ruica.
326. Na 1723. miseca marca 30., krsti o. fra Juro Bilavi sina Martina
Paurevi a Isa! Slatine i njegove doma ice Mande; kum bi Ilia Ponjavi ;
ditetu ime bi Petar.
327. Na 1723. miseca travnja 17., krsti o. fra Juro Bilavi sina Mie
Gavranovi a i njegove doma ice Lucie, a kum bi Antun iz abiaka; ditetu ime bi Ivan.
328. Na 1723. miseca travnja 20., krsti o. fra Juro Bilavi sina Grge Lovrenovi a iz Omanske i njegove doma ice Ivane, a kum bi Matie Maistorovi iz Letini a; ditetu ime bi Marko.
329. Na 1723. miseca travnja 24., krsti o. fra Juro Bilavi sina Luke Andrievi a iz Studenaca i njegove doma ice Mande, a kum bi Matie zet
Ponjaki a; ditetu ime bi Juro.
330. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Brnadi a iz Vru ice i njegove doma ice Anice, a kuma bi doma ica Stipana Lon arevi a iz istoga
sela; ditetu Staia.
33l. Na 1723. miseca maja 19., krsti o. fra Juro Bilavi sina Antuna iz
Letini a Majstorovi a i njegove doma ice Ivane, kum bi Frano
obi iz
Omanske; ditetu ime bi Stipan.
332. Isti dan krsti o. f. Bilavi sina Ilie Kati a iz Omanske i njegove doma ice Frane, a kuma bi doma ica Maria Frane obi a;ditetu ime bi
Marko.
333. Na 1723. miseca srpnja 4., krsti o. fra Juro Bilavi sina I1ie kova a i
njegove doma ice Lucie, koi stoi u Belji, a kum bi Matie osi iz Studanaca; ditetu ime bi Matie.
334. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Bari a i njegove doma ice Ivane, a kum bi Petar Kneevi iz Komuine; ditetu ime bi Petar.
65
upa Siva
335. Isti dan krsti k er Marka Pavlovi a i njegove doma ice Kate iz Komuine, koi stoi u Raduoi; kuma bi Ivana doma ica Matia Bmadi a iz
Vru ice; ditetu ime bi Ruica.
336. Na 1723. miseca srpnja na 5., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Jaki a, koi stoi u Bobara, i njegove doma ice Ivane, a kuma bi doma ica
Pave Jazvi a iz istoga sela; ditetu ime bi Ivan.
337. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Miatovi a iz Velike i njegove doma ice Anice, a kuma bi Kritia doma ica Frane imi a iz Letinji a; ditetu ime bi Petrua.
338. Na 1723. miseca srpnja na 9., krsti o. fra Juro Bilavi sina Petra
Martinovi a iz Vru ice i njegove doma ice Iliane, kum bi Nikola Juri iz
istoga sela; ditetu ime bi Ilia.
339. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Filipa iz Jele a, koi stoi u Vru ici, a kum bi Stoi Juri iz Vru ice; ditetu ime bi Matie.
340. Na 1723. miseca srpnja na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Antuna
Ili a, Loi a sinovca iz Komuine, i njegove doma ice Anice, a kum bi
Ilia sin Mandi a iz istoga sela; ditetu ime bi Ilia.
341. Na 1723. miseca srpnja 12., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
Dubravca iz Velike i njegove doma ice Marie, a kum bi Stipan Grgi koi
stoi u istomu selu; ditetu ime bi Ivan.
342. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Matia Miatovi a iz Velike i njegove doma ice Anice, a kuma bi Kripia doma ica Frane imi a iz
Letini a; ditetu ime bi Petrua.
343. Na 1723. miseca srpnja na 16., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Jozi a iz Ruevi a i njegove doma ice Anice, a kum bi Filip Bari ; ditetu
ime bi Ilia.
344. Na 1723. miseca srpnja na 22., krsti o. fra Juro Bilavi sina Ilie Lon arevi a iz Belje i njegove doma ice Marie, a kum bi Ivan sin Boe
kneza; ditetu ime bi Petar.
345. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi sina Ivana Gai a s Kamenice i njegove doma ice Stoie, a kum bi Petar sin Boe kneza; ditetu ime bi Ilia.
346. Na 1723. miseca aguta na 2., krsti o. fra Juro Bilavi k er Tadie Bari a iz Tesli a i njegove doma ice Ivane a kuma bi Luci doma ica Lovrenova, to iest Ireizova; ditetu ime Manda.
347. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Marka Juri a iz Vru ice i njegove doma ice Mare a kuma bi Lucia doma ica Ilie Petrii a iz istoga sela;
ditetu ime Kate.
66
348. Na 1723. miseca aguta na 10., krsti o. fra Juro Bilavi sina Stipana
abastianovi a, koi stoi u Vru ici, i njegove doma ice Orule, a kum bi
Juro Kova , koi stoi u Belji; ditetu ime bi Lovren.
349. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Petra Dubravca i njegove doma ice Matiane, a kuma bi Lucia doma ica Andrie Rva anina; ditetu
ime bi Mande.
350. Na 1723. miseca na osamnaest aguta, krsti o. fra Juro Bilavi sina
Ivana Bronjaka, koi stoi u Priprostoi, i njegove doma ice Mande, a kum
bi Stoi Cmovr1ia iz istoga sela; ditetu bi ime Luka.
351. Na 1723. miseca aguta 29., krsti o. fra Juro Bilavi k er Ivana Bartolovi a iz Sive i njegove doma ice Ivane, kum bi Frano oli iz Omanske; ditetu ime Kate.
352. Isti dan krsti o. fra Juro Bilavi k er Andrie Muki a iz istoga sela
Sive i njegove doma ice Mare, a kuma bi Petrua doma ica Petra Bartolovi a iz Sive; ditetu ime bi Ruica.
67
Umjesto
uvoda
Svjestan sam injenice da mi ljudi nismo i ne smijemo biti obi ni brojevi kojima se bezduno manipulira, nego smo osobe vrijedne me usobnog potovanja iljubavi. Zato bih elio da ove brojke kojima u se sluiti
u svojoj radnji budu promatrane isklju ivo u slubi predstavljanja slike
jednog burnog i bogatog krvotoka ivota naih predaka sve do ovog trenutka. Preko dvjesto godina od utemeljenja i jo skoro stotinu godina
stariji spomen mjesta sadanje upe Siva vrijedanje jubilej koji zavrje uje ovakav istraiva ki zanos, organiziranje znanstvenog skupa 2002.
godine te tiskanja knjige o upi Siva.
Radnju sam zamislio kao cjelinu od dva dijela:
1.Vjernici katolici na prostoru upe Siva do njenog utemeljenja (17. i
18. stolje e)
II. upa Siva od osnutka (1802.) do danas.
I. Vjernici katolici na prostoru upe Siva do njenog utemeljenja
Katolici na ovim prostorima pripadaju upi koja tijekom 17. stolje a
nosi ime Kuzmadanj, a u 18. ima ime Komuina. Godine 1623. upa se
prvi put spominje,' a 1638. biskup fra Jeronim Lu i u izvje u o prilikama u Bosni i Slavoniji pie: "upa nema crkve, a njome upravljaju fratri
samostana Kraljeva Sutjeska. Mnogi prisutni starci rekli su da dotad nisu
vidjeli biskupa. Sakramenat krizme podijeljen je za cijelu upu kuzmadanjsku dana 27. rujna 1637. uz asistenciju 7 fratara. Krizmano je 1454
vjernika. "I
1- Niki , Andrija: Povijesni arhiv Kongregacije "De Propaganda fide" u Rimu, Mostar 1996., str. 63-64. (Izvornik u Vatikanu SOCG, svezak 262, folij 14r-17r). Tuje doneseno izvje e bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve ifra Pavla Papi a iz 1623. god.
2- Draganovi , Krunoslav: Biskup fra Jeronim Lu i . Njegovo doba i njegovo
izvje e Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638.), Croatica Christiana, god.
VI, br. 10., Zagreb 1982., str. 73-97.
68
69
upa Siva
Siva nalaze se u sklopu upe Komuina, koja 1742. godine ima: 8 sela,
131 doma instvo, 948 odraslih, 454 djece, dakle, svega 1402 vjernika
katolika).'
Ime naselja
kako pie u
dokumentu
Sivsa
Omanscha
MiglianovciBobara
BarizaAlibegovzi
Xabiach
Popovich
Ukupno:
Broj
katoli kih
obitelji
10
7
11
12
20
13
73
Broj
odraslih
osoba
Broj
maloljetnih
osoba
Ukupno
osoba
76
68
67
39
33
27
115
101
94
80
34
114
126
102
519
25
56
214
151
158
733
Ime naselja
I
I
Siva
Omanjska
MiljanovciBobara
BaricaAlibegovci
Zabljak
Popovi
70
Ime naselja
kako pie u
dokumentu
Sivssa
Cladari
Omanska
Miglianovci
Alibegovzi
Makglenovzi
Xabiak
Zukovo
Poppovich
Osdogna
Osredzi
Dragalovzi
Supglizer
Broj
odraslih
osoba
149
26
107
37
157
146
67
18
83
27
Broj
katoli kih
obitelji
21
6
13
6
32
21
12
6
7
6
6
6
-1
61
31
Broj
maloljetnih
osoba
68
15
42
16
84
91
37
16
43
23
32
14
Ukupno
osoba
217
41
149
53
241
237
104
34
126
50
93
45
I
I
Dananje ime
naselja
Siva
Kladari
Omanjska
Miljanovci
Alibegovci
Makljenovac
abljak
Vukovo ---.------1 i
Popovi i
!
Osdonja
Osredci
~
Dragalovci
SupljiCer~
Ukupno: 142909481
1390
upa Siva
Drazalovci
Popovi
Ukupno
Broi ku a
38
53
10
28
32
18
15
11
12
217
Broi odraslih
218
291
43
131
103
59
51
58
95
1049
Broj diece
135
228
29
115
93
47
48
46
49
790
Ukupno
353
519
72
246
196
106
99
104
144
1839
72
StaUsti ka (demografska)
Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
ifluk
Dobuj
Lon ari
Kra evo
Katoli ke
obitelji
35
25
20
6
Bra ni
parovi
47
33
34
7
Broj
katolika
273
162
191
38
Udaljenost od
upne ku e
Tuje sijelo
Pola sata
3 sata
Sat i pol
2
12
18
2 sata
15
2 sata
10
11
78
84
Sat i pol
Miljanovci
12
17
75
Sat i pol
Makljenovac
20
24
144
Sat i pol
Omanska
42
68
384
1 sat
Pri sadi
20
20
124
2 sata
Teanj
16
2 sata
10
49
20
286
10
45
23
359
53
255
181
2292
3 sata
2 sata
1 sat
Tugovi i
Vukovo
abljak
Summa
Katol. obitelji
17
16
7
2
42
Oenjeni
30
27
13
2
72
Broj katolika
165
145
79
22
411
Udaljenost
1 sat
3 sata
Pola sata
18- Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno 1864., Budae 1864., str. 36.; usporedi: Mari ,
Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini... str.169.
73
upa Siva
Naseljeno
mjesto
In Matre Siva
Alibegovci
Blaevci
Lon ari
Makljenovac
Miljanovci
Omanska
Prisadi
Ularice
Summa totalis
Broj
vjen anih
53
31
40
20
19
18
82
l3
46
322
Broj
katolika
253
161
205
79
129
78
392
73
210
1580
Udaljenost od
matice
Pola sata
I
2 sata
% sata
3 sata
!
2 sata
1 sat
2 sata
1 1;4 sata
-
Broj
katoli kih
obitelji
20
14
6
1. Zabljak
2. Cerovac
3. itluk
4. Jelova
5. Kraevo
6. Mravi i
7. Poto ani
8. Rakovica
9. Rosulje
10. Teanj grad
Il. Tugovi i
12. Vukov o
Ukupno:
9
3
5
7
5
5
3
3
20
100
Broj
oenjenih
(vjen anih)
30
15
7
11
4
10
8
7
5
3
3
25
128
Broj
katolika
Udaljenost od
upnog ureda
208
82
40
72
32
63
51
54
36
21
28
156
845
1 sat
1 sat
sat i pol
1 sat
sat i pol
1 sat
2 sata
1 sat
2 sata
dva i pol sata
sat i pol
Prema Conspectusu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene iz godine 1870. stoje sljede i podaci o upiSiva:"
Zupa
Broj
sela
Broj
obitelji
Broj
oenjenih
Broj
odraslih
Broj
djece
Ukupni
broj
vjernika
Groblja
Nose i
oltar
kola
Siva
10
185
259
874
560
1434
74
Statisti ka (demografska)
Broj katolika
37
24
26
17
17
11
45
16
26
219
55
35
60
77
26
17
99
24
31
424
364
182
254
117
150
63
463
107
177
1877
Alibegovci
Blaevci
Lon ari
Maklienovac
Milianovci
Omanska
Pri sadi
Ularice
Summa totalis
Udaljenost od
matice
-
Y, sata
2Y2 sata
2 sata
1Y, sat
1Y,sat
Y2 sata
2Y, sata
I Y, sat
U Imeniku klera i upa Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalu ke biskupije godine 1883. za upu Siva stoje podaci:"
Naseljeno mjesto
iva
Alibegovci
Blaevac
Bobare
Doboj varo
Lon ari
Makljenovac
Miljanovci
Nete a
Omanska
Piljui i
Pri sadi
Ularice
Vrela
Ukupno:
Broj katolika
284
197
71
38
46
110
177
95
34
486
71
144
214
70
2037
Udaljenost
od matice
y4 sata
2Yz sata
2Yz sata
3 sata
2 sata
1 y4 sata
1yz sat
1 sat
I y4 sata
2 sata
2Yzsata
1yz sat
3 sata
75
upa Siva
Naseljeno mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevac
Bobare
Mala Bukovica
Cerovica
Doboj varo
Doboj postaja eljezno
Lon ari
Kotari
Makljenovac
Mi\janovci
Neta a
Omanska
Piliui i
Prisadi
U1arice
Vrela
Ukupno:
Broj katolika
313
123
72
49
18
8
40
56
113
7
184
113
35
489
75
137
214
76
2122
Udaljenost od matice
y4 sata
2~ sata
2~ sata
2 sata
2 sata
3 sata
3 sata
2 sata
2~
2 sata
1~ sat
1 sat
1y4 sata
2 sata
2Y2 sata
1~ sat
3 sata
V) n
U se 1ima ove zupe :
Naziv u e
Siva
2934
Statisti ki podaci o stanovnitvu na teritoriju upe Siva prema ematizmu Franjeva ke provincij e Bosne Srebrene iz godine 1895.:24
Naziv u e
Siva
76
Statisti ka (demografska)
Statisti ki podaci o broju vjernika svih triju vjeroispovijesti na podru ju upe Siva, prema ematizmu Franjeva ke provincije Bosne Srebrene za 1906. godinu (od upe Siva osnovana je upa Doboj 1896. godine i njoj pripadaju sljede a mjesta: Mala Bukovica, Makljenovac,
Prisade, Rudanka-Stanovi, Doboj, aire, Miljkovac-Pridjel, Putnikovo
brdo, Ularice, Gra anica-Karanovac):"
Broj katolika
673
489
114
59
255
238
50
928
Naseljeno mjesto
9. Piliui i
10. Vrela
11. Vitkovci
12. Kaloevi
13. Dragalovci
14. Ljeskove vode
15.0sredak
16. Rakovi i
Ukupno upa Siva
Ima
Broj katolika
111
152
30
13
617
11
66
50
3856 katolika
upa Siva
U vjerskoj zajednici upe Siva bilo je 6000 pri esti, lanova tre eg
reda ima 66. Udaljenost pojedinih sela od centrale (upne crkve) je:
Omanjska 4 km, Alibegovci 2 km, Miljanovci 6 km, Piljui i 8 km, Bobare 6,5 km, Blaevci 12 km, Vrela 14 km, Lon ari 7 km.
Prema Op em ematizmu Katoli ke crkve u Jugoslaviji za1939. godinu upa Siva ima4938 vjernika," (od toga 957 iz upe Kulai).
Statisti ki podaci upljana upe Siva iz1948.11949., godine koju
namje napravio tadanji upniku Sivi, fra Jozafat Babij:"
Naziv mjesta
Broj obitelji
Broj katolika
Broj nestalih
1. Siva
154
924
37
2.0manjska
3. Alibegovci
4. Miljanovci
5. Lon ari
6. Blaevci i Vitkovci
7. Piliui i
8. Vrela
9. Bobare
Ukupno upa ima: 652 obitelji, 4255
u II. svjetskom ratu i nakon rata.
181
1352
59
118
740
32
292
13
50
48
15
317
30
187
8
23
158
14
33
193
5
92
15
2
vjernika katolika i 185 nestalih vjernika
Ukupan broj
upljana
4500
Broj
krtenja
155
Broj
vjen anih
42
Broj
krizmanih
1700
Broj
umrlih
80
Prema stati stici fra Vjerke Kulijera, siva kog upnika, u godini
1954.11955. stanje je sljede e:"
29- Op i ematizam Katoli ke crkve u Jugoslaviji prema mandatu pre . Episkopata Jugoslavije izradio dr. Krunoslav Draganovi , Izdanje akademije "ReginaApostolorurn", Sarajevo 1939., str. 148.-150.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni
i Hercegovini izme u 1463. i 1995. godine, str. 400.-406.
30- Knjiga "Stanje dua upe Siva" nalazi se u upnom arhivu u Sivi. Najednom
vrstom kartonu fra Jozafat Babij, upnik u Sivi pribiljeio je 7. oujka 1949. godine
sljede e: "Stanje upe Siva dne 7. III.1949.: Familija (ku a): 652., stanovnika (dua):
4470., od toga nestalih: 183., prisutnih: 4287." (S druge strane toga kartona nalazi se
pribiljeeno stanje upe Siva dne 7. III. 1955., odfra Vjerke Kulijera, upnika.
31- Bosna Srebrena, god. XI, br. 2.,1952., str. 15.
32- Podaci su pribiljeeni najednom vrstom kartonu koji se nalazi u arhivu rimokatoli kog upnog ureda u Sivi.
78
33- ematizam nadbiskupije Vrhbosanske, Izdao: Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo 1961.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini ... str.408.-438.
34- Schematismus provinciae ordinis fratrum minorum Bosnae Argentinae (in
Jugoslavia) anno 1963., Romae 1963., str. 55; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati - katolici
u Bosni i Hercegovini ... str. 500.-502.
35- Op i ematizam Katoli ke crkve u Jugoslaviji 1974. godine, Izdava : Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975., str. 355.-358.; usporedi: Mari , Franjo,
Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini ... str. 444.
36- ematizam Franjeva ke provincije Bosne Srebrene, Sarajevo 1974. godine,
str. 55.-57.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici uBosni i Hercegovini ... str. 505.
37- Dokument Nadbiskupskog ordinarijata Vrhbosanskog, Vikarijata za prognanike i izbjeglice, Kaptol 29, Nr: V-411a/93; Zagreb, 18. kolovoza 1993.; usporedi:
Mari , Franjo, Hrvati katolici uBosni i Hercegovini ... str. 465.
79
upa Siva
Broj katolika
842
l31
334
1723
240
Naseljeno mjesto
6. Blaevci
7. Lon ari
8. Piliui i
9. Siva
Broj katolika
189
446
l34
1196
5235
Broj
vjernika
3572
Krtenih
Prvopri esnika
Krizmanih
63
44
91
Crkveno
vjen anih
23
Umrlih
49
38- Franjeva ka provincija Bosna Srebrena (ematizam), Franjeva ki provincijalat, Sarajevo 1991., str. 174.-176.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni
i Hercegovini ... str. 551.
39- Ovi podaci se nalaze u arhivu rimokatoli kog upnog ureda u Sivi.
40- Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo, broj 190.194., Sarajevo, 1.
oujka 1994.; usporedi: Mari , Franjo, Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini ... str.
767.-769.
41- Podaci su uzeti iz arhivske gra e i kronologije upe Siva.
42- Arhiv rimokatoli ke upe Siva za god. 1997.11998., od 9. velja e 1998.
godine.
80
Statisti ka (demografska)
Broj
ku a
Selo
Siva
Alibegovci
Omanjska
Srednja
Omanjska
B1aevci
Vrela
Bobare
Vitkovci
Lon ari
Jele i
Ukupno
281
271
246
192
Broj
Broj
naseljenih
lanova
ku a
233
1155
226
1047
892
183
162
775
134
143
13
14
66
24
1384
500
O
O
O
93
88
4550
Broj
lanova u
ku ama
925
853
741
618
98
O
O
O
22
18
942
308
O
O
O
67
56
3572
Broj
Broj
praznih odsutnih
ku a
lanova
202
48
194
45
151
63
157
30
762
551
47
55
143
32
641
36
143
13
14
44
6
442
Statisti ki podaci za1998. godinu (1. sije nja 31. prosinca 1998. )43
Broj vjernika
Broj krtenja
u upi
3695
50
upa
Siva
Ukupan
broj ku a
Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:
Ukupan
broj
viernika
1515
1008
492
1385
312
94
4743
395
293
198
356
78
40
1360
Broj
prvopri esnika
49
Broj
naseljenih
ku a
330
232
98
284
42
19
1005
Broj
prisutnih
viernika
1709
882
307
1133
108
56
3695
Broj crkveno
vjen anih
16
Broj umrlih
50
Broj
nenaseljenih
ku a
65
61
100
72
36
21
355
Broj
odsutnih
lanova
274
195
169
275
204
38
1154
Statisti ki podaci o upi Siva za1999. godinu" (od 1. sije nja do31.
prosinca 1999.)
Broj
vjernika
Siva
4443
upa
Broj
Broj
obitelji nekatolika
1104 pravoslavnih
Broj
krtenih
56
Broj
prvopri esnika
62
Broj
krizmanih
122
Broj
Broj
vjen anih umrlih
25
59
IS;
muslimana
1100;
ostalih 10
4344-
upa Siva
Ukupan
broj ku a
Mjesto
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:
483
294
121
287
54
21
1260
Ukupan
broj
upljana
1815
1324
738
1103
352
75
5407
Broj
naseljenih
ku a
395
231
94
220
47
17
1104
Broj
prisutnih
lanova
1513
1103
547
870
344
66
4443
Broj
praznih
ku a
40
31
37
27
17
4
156
Broj
odsutnih
lanova
326
201
202
194
23
18
964
Broj
vjernika
Broj
obitelji
Broj
nekatolika
Broj
krtenih
Broj
prvopri esnika
Siva
3496
1008
pravoslavnih
17;
muslimana
1120;
ostalih 22
55
59
Siva
Alibegovci
Blaevci,
Vrela,
Piljui i,
Bobare
Omaniska
Lon ari
Jele i
Ukupno:
Broj
umrlih
52
518
298
119
Ukupan
broj
upljana
2091
1061
347
Broj
naseljenih
ku a
414
239
97
Broj
prisutnih
vjernika
1523
826
257
Broj
praznih
ku a
104
59
22
Broj
odsutnih
vjernika
568
235
90
257
56
27
1277
863
247
108
4717
192
47
19
1008
677
134
79
3496
65
9
10
269
186
113
29
1221
Broj
praznih
ku a
124
48
26
36
15
14
263
Broj
odsutnih
vjernika
582
293
90
135
42
36
1178
Ukupan
broj ku a
Naziv
mjesta
Broj
crkveno
vjen anih
20
Naziv
mjesta
Siva
Alibegovci
Blaevci
Omanjska
Lon ari
Jele i
Ukupno:
4546-
525
301
121
266
58
35
1306
Ukupan
broj
upljana
2111
1076
342
895
229
119
4722
Broj
naseljenih
ku a
401
253
95
230
43
21
1043
Broj
prisutnih
upljana
1526
783
252
760
187
86
3594
82
Statisti ka (demografska)
Nastanjene
ku e
342
295
256
92
48
19
1052
Nenastanjene
ku e
Ukupno
70
58
39
70
53
15
305
412
353
295
162
101
34
1357
Prisutni
upljani
Odsutni
upljani
1113
1089
838
280
131
55
3505
130
454
176
103
166
21
950
Ukupno
1243
1543
1014
383
297
76
4556
Nastanjene
ku e
Nenastanjene
ku e
Ukupno
ku a
Prisutni
upljani
Odsutni
upljani
Ukupan
broj
vjernika
259
177
94
57
353
234
861
648
198
140
1059
788
184
251
63
44
99
228
295
162
651
773
183
195
241
200
846
1014
383
49
52
101
148
149
297
20
1003
14
404
34
1407
51
3315
25
1148
76
4463
44
Godina
Broj krtenih
Broj umrlih
1884.
1885.
1886.
1887.
1888.
1889.
1890.
1891.
135
114
109
141
85
99
113
145
25
22
30
35
19
20
38
45
55
45
107
45
127
64
97
40
83
upa Siva
Broj krtenih
Godina
142
131
171
156
99
101
71
94
88
57
104
93
171
110
125
123
114
131
119
124
143
133
158
112
78
85
85
140
129
149
159
130
154
170
155
145
167
169
154
200
1892.
1893.
1894.
1895.
1896.
1897.
1898.
1899.
1900.
1901.
1902.
1903.
1904.
1905.
1906.
1907.
1908.
1909.
1910.
1911.
1912.
1913.
1914.
1915.
1916.
1917.
1918.
1919.
1920.
1921.
1922.
1923.
1924.
1925.
1926.
1927.
1928.
1929.
1930.
1931.
84
23
36
26
10
37
16
19
18
26
30
25
11
26
24
59
26
30
22
16
57
21
32
7
15
38
25
35
57
56
27
18
41
18
23
23
31
35
28
29
31
Broj umrlih
146
106
120
93
80
79
101
79
59
41
40
75
120
88
82
93
58
57
77
43
75
107
61
96
62
77
240
114
148
48
97
71
49
50
96
114
82
77
64
83
Statisti ka (demografska)
Godina
Broj krtenih
1932.
199
32
1933.
1934.
1935.
1936.
1937.
1938.
1939.
1940.
1941.
1942.
1943.
1944.
1945.
1946.
1947.
1948.
1949.
1950.
1951.
1952.
1953.
1954.
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.
1960.
1961.
1962.
1963.
1964.
1965.
1966.
1967.
1968.
1969.
1970.
193
224
202
187
204
181
172
218
201
165
210
128
133
125
154
158
150
157
155
183
191
196
187
194
165
194
204
228
214
238
235
226
234
259
250
212
204
185
30
23
6
36
13
30
60
34
15
45
23
15
32
85
59
18
39
35
42
57
36
34
40
44
40
54
41
51
54
41
34
55
57
54
33
47
38
57
Broj umrlih
Matica izgorjela
u poaru 1945.
106
134
38
50
39
57
80
46
58
54
80
71
53
44
50
57
57
58
48
43
43
29
38
49
35
45
85
upa Siva
Godina
1971.
1972.
1973.
1974.
1975.
1976.
1977.
1978.
1979.
1980.
1981.
1982.
1983.
1984.
1985.
1986.
1987.
1988.
1989.
1990.
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
86
Broj krten ih
170
165
165
163
170
128
140
124
124
126
132
102
112
133
135
142
132
154
156
143
130
52
49
61
64
74
63
50
56
55
45
49
37
47
26
35
45
50
42
48
35
43
33
51
46
45
34
37
53
59
71
53
65
71
68
76
54
21
37
42
36
22
23
16
25
20
19
23
26
17
20
27
Broj umrlih
40
34
30
29
30
25
33
37
22
29
30
33
34
22
55
36
47
33
48
46
45
77
59
59
64
43
49
50
59
52
37
48
52
43
48
50
Umjesto
zaklju ka
i demografskoj
"Godine 1742.,30. svibnja pohod je u injen u upu Komuina od presvjetlog gospodina fra Pavla Dragi evi a u Komuini i u Sivi (kod Mate
Ponjavi a). Predobri ovaj Mato sve eniku sa svojom obitelj u posluuje, i
njega kao i druge sve enike koji se svrate, uzdraje. Ovdje u gaju nedaleko od ku e napravio je malenu ku u. Ima upnik i u Belji i u Sivi stanove
u skrovitim mjestima, da ga Turci ne uznemiruju. Crkve nemaju, nego se
misa govori po selima, ali redovito u spomenutim trima mjestima. ,,47
Slijedi popis krizmanika koji su krizmani u selu Sivsa 6.6.1742.
godine," (Rije "isti" ili "ista" u tre em stupeu odnosi se na ime kuma ili kume koji su pribiljeeni u gornjem redu):
47- ori , fra Anto, Neke povijesne crtice o redovitim i administratornim biskupima
i vikarima apostolskim u Bosni i Hercegovini od godine 1543. do 1878., te o izgorjelome
arhivu vikarijata apostolskoga; Serafmski Perivoj, Visoko 1908., br. 7, str. 103.-104.
48- akovi , dr. Luka: Prilozi za demografsku i onomasti ku gra u BiH
(1.) Na
osnovu popisa katoli kog stanovnitva 1743. godine, Sarajevo 1979.; Faksimili pobiljeeni od biskupa Pave Dragi evi a1742., str. 150.-166.
87
upa Siva
[ Ime krizmanika
1. Martin Ravniakovi
2. Andrija Muki
3. Ivan Muki
4. Ilija Kulaevi Popovi
5. Mato Kulaevi
6. Ivan Vrbatovi
7. Ilija Vrbatovi
8. Juro Kulaevi
9. Marko Kulaevi
10. Petar Ilari
11. Andrija Bari
12. Franio Baru i
13. Mato Baru i
14. Marija Bari
15. Jelena Vrbatovi
16. Ivan Babi
17. Iliia Kulaevi
18. Katarina Baru i
19. Manda Baru i
20. Boana Baru i
21. Luciia Baru i
22. Ilija Kova evi
23. Luka Vrbatovi
24. Anda Vrbatovi
25. Jelena Kulaevi
26. Urula Kulaevi
27. Andrija Kulaevi
28. Jakov Kulaevi
29. Iliia Vrbatovi
30. Luka Kulaevi
31. Katarina Vrbatovi
32. Anda Vrbatovi
33. Manda Vrbatovi
34. Boo Bmadi
35. Ana Ekmek i
36. Klara Ilari
37. Manda Kova evi
38. Marija Bmadi
39. Luka Muki
40. Nikola Muki
88
[ Godine
40
42
46
12
7
42
8
38
37
38
8
49
14
60
40
40
16
30
14
40
10
20
7
14
30
14
16
18
20
21
40
12
30
14
40
14
50
13
20
14
I Krizmeni(a)
kum(a)
Martin Lon ar
isti
Juro Ireizovi
Ivan Vrbatovi
isti
Franjo Kula
Juro Kulaevi
Ivan Vrbatovi
Andrija Muki
Franjo Kula
Ilija Kulaevi
Juro Ireizovi
isti
Marija Mu ki
Marija Ilari
Martin Mu ki
Ilija Vrbatovi
Marija Mu ki
ista
ista
Ista (ti. Marija Mu ki )
Franjo Kula
isti
Jelena Kulaevi
Jelena Vrbatovi
ista
Iliia Vrbatovi
Ivan Vrbatovi
Luka Kulaevi
Ivan Vrbatovi
Ana Ekmek i
ista
ista
Luka Kulaevi
Marija Muki
Urula Kulaevi
Marija Muki
ista
Juro Ireizovi
isti
Statisti ka (demografska)
I Ime krizmanika
41. Manda Klju evi
42. Ivana Klju evi
43. Marija Muki
44. Marija Sui
45. Martin Kova evi
46. Lucija Kliu evi
47. Ivana Suina
48. Manda Suina
49. Marija Baru i
50. Manda Muki
51. Manda Bmadi
52. Katarina Klju evi
53. Lucija Muki
54. Cecilija Muki
55. Juro Suina
56. Mato Topalovi
57. Juro Muki
58. Martin Muki
59. Lucija Brniakovi
60. Petar Muki
61. Manda Klju evi
62. Marta Bartulovi
63. Petar Bartulovi
64. Jozo Muki
65. Marko Muki
66. Mato Muki
67. Ana Bartulovi
68. Lucija Bartulovi
69. Anto Paulovi
70. Bla Paulovi
71. Josipa Paulovi
72. Ilija Muki
73. Marijan Nikoli
74. Klara Ku1aevi
75. Josip Kulaevi
76. Andrija Kulaevi
77. Marko Boi
78. Marija Paulovi
79. Mato Muki
80. Ana Kati
I Godine
49
14
30
36
14
14
20
38
13
60
15
38
10
20
50
18
14
40
50
13
40
14
40
30
7
8
15
38
7
9
5
26
39
30
20
14
18
40
30
36
I Krizmeni(a)
kwn(a)
Marija Muki
Ista
Katarina Vrbatovi
Marija Muki
Luka Kulaevi
Marija Muki
ista
ista
ista
Manda Kova eva
Manda Muki
Marija Muki
Katarina Vrbatovi
ista
Petar Bonjak
Martin Bmjakovi
Ilija Kova evi
Ivan Vrbatovi
Marija Muki
Ilija Vrbatovi
Lucija Paulovi
ista
Franjo ombi
Juro Kulaevi
isti
isti
Lucija Paulovi
Marija Suina
Mato Muki
isti
Ivana Suina
Martin Muki
Ivan Vrbatovi
Jela Vrbatovi
Ilija Vrbatovi
isti
isti
Katarina Kliu evi
Franjo ombi
Marija Suina
89
upa Siva
I_I_m_e_kri_z_m_an_ik_a
81. Anastazija Miji
82. Nikola Miji
83. Luka Miji
84. Katarina Muki
85. Tomka Muki
86. Manda Cvitkovi
87. Katarina Gavranovi
88. Agata Gavranovi
89. Manda Gavranovi
90. Mato Cvitkovi
91. Marko Jele kovi
92. Marijan Jele kovi
93. Mijo Jele kovi
94. Ilinka Jele kovi
95. Rua Jele kovi
96. Manda Garbi
97. Marko Suvelji
98. Marko Klju evi
99. Ivan Bartulovi
100. Petar Jurkovi
1Ol. Lucija Jurkovi
102. Rua Jurkovi
103. Nikola Jurkovi
104. Ivan Jurkovi
105. Urula Jurkovi
49-
90
akovi , str.
153.-160.
I_G_o_d_i_ne
34
12
5
30
18
34
50
7
12
7
40
13
8
14
15
14
14
30
48
36
38
16
12
8
61
Krizmeni(a) kum(a)
Katarina Gavranovi
Mato Topalovi
isti
TomkaMuki
Manda Cvitkovi
Katarina Muki
Marija Topalovi
ista
ista
Ivan Muki
isti
isti
isti
Lucija Bartulovi
ista
ista
Ivan Muki
Franjo ombi
isti
Petar Muki
Marija Muki
Marija Suina
Petar Muki
isti
Magdalena Suina
Statisti ka (demografska)
Dana 7. lipnja 1742. godine biskup fra Pavo Dragi evi nastavio
je u selu Sivi s dijeljenjem sakramenta potvrde:"
--------------------
I Ime krizmanika
1. Mato Sui
2. Mariian Sui
3. Lucija Babi
4. Marija Babi
5. Ivana Babi
6. Ivan Josipovi
7. Marko Josipovi
8. Mariia Josipovi
9. Ana Josipovi
10. Marija Bradari
11. Ana Bradari
12. Marija Bradari
13. Ivan Martinovi
14. Martin Vrbatovi
15. Petar Vrbatovi
16. Pavo Ilii
17. Mato Ilii
18. Grgo Bartulovi
19. Marko Bartulovi
20. Petar Sui
21. Katarina Kliu evi
22. Mariia Kliu evi
23. Marta Kliu evi
24. Anda Kliu evi
25. Ana Kliu evi
26. Nikola Sui
27. Josip Kliu evi
28. Andriia Matijevi
29. Juro Matijevi
30. Lovro Batijanovi
31. Iliia Gosi
32. Petronila Tadi
33. Stanislav Tadi
34. Anastaziia Babi
35. Iliia Babi
36. Ivan Kliu evi
37. Juro Bartulovi
38. Rua Tadi
39. Marija Zoranovi
40. Ana Matijevi
I Godine
30
20
30
10
12
40
14
30
16
30
4
8
40
42
14
14
13
10
14
18
40
8
6
5
7
10
8
38
14
15
12
40
60
8
20
28
14
12
13
40
I Krizmeni(a)
kum(a)
Andrija Muki
isti
Ivana Muki
ista
ista
Martin Brniakovi
isti
Marija Bradari
ista
Ivana Muki
Ana Josipovi
ista
Ivan Josipovi
Ivan Martinovi
isti
Martin Ravniakovi
isti
Iliia ombi
isti
Andrija Muki
Marija Bradari
ista
ista
ista
Luciia Ravnjakovi
Andriia Muki
isti
Ivan Josipovi
isti
Mijo Jozi
Andrija Matijevi
Marija Majstorovi
Andrija Matijevi
Anastazija Bartulovi
Ivan Josipovi
isti
Ivan Kliu evi
Ana Matijevi
Ana Gosi
Petronila Tadi
91
upa Siva
I Ime krizmanika
92
I Godine
7
16
13
17
30
26
40
7
8
40
50
8
9
50
36
40
50
9
7
40
7
6
40
30
7
6
40
40
30
36
7
7
40
36
38
60
16
40
30
60
I Krizmeni(a)
kum(a)
Manda Zoranovi
Ana Gosi
Lucija Majstorovi
Petronila Tadi
Ilija Babi
Andrija Matijevi
Ana Matijevi
ista
ista
Ilija Frani
Andrija Muki
Ilija Frani
Marija ombi
Andrija Muki
Ilija ombi
Manda An eli
Ilija Frani
Isti
Marijan Sui
Ivan Bradari
Andrija Muki
Juro Ravnjakovi
Ivan Pavlovi
Ilija ombi
Isti
Isti
Ilija Frani
Lucija Muki
Mato Grgi
Ilija An eli
Petar Cosi
Ivan Ili
Ivana Muki
Ana Kati
Marija Bradari
Hinka Brnadi
ista
IvanaMuki
ista
MandaMuki
I_Im_e_kri__zm_an_i_k_a I_G_o_d_in_e
81. Lucija Gavranovi
82. Marija Muki
83. Marija Majstorovi
84. Lucija Frani
85. Manda Muki
86. Ivana Bei
87. Rua Bei
88. Ilinka Klju evi
89. Marija eegi
90. Lucija eegi
91. Katarina eegi
92. Petar eegi
93. Rua Bartulovi
94. Rua Cvitkovi
95. Manda Lis anin
96. Lucija Pranji
97. Katarina Miji
98. Tadija Miji
99. Ivan Miji
100. Marija Miii
101. Ivana Gavranovi
102. Ivana Bei
103. Katarina Bei
104. Agata Bei
105. Ana Cosi
106. Marija osi
107. Rua Cosi
108. Andrija Cosi
109. Ana Muurdarevi
110. Rua Muurdarevi
111. Stjepan Muurdarevi
112. Marija Bonjak
113. Ilija Pranji
114. Andrija Pranji
115. Juro Pranji
116. Ivan Majstorovi
117. Mato Majstorovi
118. Petar Bmadi
119. Mato Bmadi
120. Franjka Petrui
40
16
70
40
30
40
16
18
40
9
7
8
16
17
60
40
16
12
9
14
15
40
8
6
40
9
10
8
50
10
9
30
40
10
7
30
7
50
7
40
Krizmeni(a) kum(a)
Manda An eli
Ilinka An eli
Manda An eli
Manda Muki
Ivana Bei
Marija Muki
Manda Muki
ista
Manda Cvitkovi
Manda Cvitkovi
Manda Cvitkovi
Ilija Pranji
Marija Bradari
Marija Muki
Ivana Muki
Lucija Babi
Marija Muki
Martin Gavranovi
Isti
Marija Muki
Katarina Miji
Ista
Ista
Ista
Ana Muurdarevi
Ista
Ista
Ivana Majstorovi
Katarina Bei
Ista
Martin Muki
Marija Majstorovi
Martin Muki
Ivan Pavlovi
Isti
Ilija An eli
Ivan osi
Ivan Jozi
Isti
Marija Jozi
93
upa Siva
I--=I=m:..::...e-=kri=-::.z=m=a:=n:=ik.::::.:a
I_G_o_d_in_e
121. Mato Petrui
122. Marko Petrui
123. Ivan Cosi
124. Ivana Maistorovi
125. Luciia Maistorovi
126. Andrea Bartulovi
127. Ivan Antunovi
128. Petar Antunovi
129. Manda Zeralovi
130. Klara Maistorovi
13l. Petar Maistorovi
132. Iliia Maistorovi
133. Ivan Maistorovi
134. Ivana Zabia anin
135. Mariia abia anin
136. Manda Zabia anin
137. Petar Jozi
138. Grzo Bei
139. Ivan Bei
140. Marija Pavli
14l. Luciia Lui
142.Simica Kutlei
143. Ivana Miii
144. Jelena Miii
145. Miio Suvalii
146. Mariia Kati
147. Lucija Kati
148. Zivko (VitO) Kati
149. Klara Kati
150. Ivana Kliu evi
151. Mariia Cosi
152. Jelena ombi
153. Tornka Bei
154. Ana Kliu evi
155. Marko Bei
156. Franio Muki
157. Anto Muki
158. Marko Muki
159. Ivan Muki
160. Jozo Muki
94
7
50
40
42
7
16
20
10
16
40
7
9
10
60
16
12
26
36
7
18
30
16
40
7
8
16
30
7
16
15
40
14
38
16
30
7
12
13
14
8
Krizmeni(a)
kum(a)
Petar Bmadi
Juro Bei
Ivan Ili
Jelena An eli
Ista
Marija Muki
Ivan Cosi
Ivan osi
Ivana Muki
Marija Muki
Juro Muki
Isti
Isti
Marija Majstorovi
Ista
Marija Pavli
Ivan Cosi
Ivan Jozi
Isti
Anastazija Bartulovi
Marija Jozi
Manda Zabia anin
Manda Muki
Ista
Martin Muki
Marija Bonjakovi
Marija Muki
Martin Muki
Ivana Muki
Marija Bonjakovi
Ivana Muki
Ivana Muki
Ana Klju evi
Anastaziia Bartulovi
Iliia osi
Tadiia Klju evi
isti
Juro Bei
Martin Ravnjakovi
Juro Bei
I_I_m--,-e_kri.:..:.
z_m_anikc...:.=
_a
161. Petar Muki
162. Ivana Ravnjakovi
163. Andrija Zabja anin
164. Ivan Kut1a i
165. Petar Kutla i
166. Ivan Kut1a i
167. Katarina Gavranovi
168. Stjepan Bonjak
169. Katarina An eli
170. Ivana An eli
171. Franjka An eli
172. Matea An eli
173. Ana An eli
174. Ljiljana Filipovi
175. Lucija Filipovi
176. Rua Samardi
177. Marko Matijevi
178. Juro Matijevi
179. Martin Gavranovi
180. Ivan Gavranovi
181. Petar Gavranovi
182. Rua Klju evi
183. Anastazija KIju evi
184. Nikola Zabja anin
185. Manda Li anin
186. Marija Pranji
187. Marija Li anin
188. Tomo Li anin
189. Ivana Ravnjakovi
190. Marko Miji
191. Josip Kati
192. Andrija Samardi
193. Ivan Dominovi
194. Manda Gosi
195. Ana Gosi
196. Katarina Gosi
197. Manda Cvitkovi
198. Nikola Cvitkovi
199. Rua Pranji
200. Marko Pranji
I_G.:..:.o--'-d_in--'-e
7
36
26
40
14
13
40
50
48
7
8
10
13
15
14
50
30
7
36
7
8
60
13
7
38
15
16
28
18
10
20
16
20
7
10
14
50
7
7
8
Krizmeni( a) kum( a)
Ilija Pranji
Marija Bradari
Marko Matijevi
Andrija Muki
Mato Zabia anin
Isti
Ivana Muki
Martin Muki
Ivana Zabja anin
Ista
Ista
Ista
Ista
Andrea Bartulovi
Ista
Manda An eli
Juro Ravnjak
Isti
Ivan Jozi
Isti
Isti
Manda Muki
Ista
Ivan Ili
Ivana Muki
Marija Muki
Katarina An eli
Marko Matijevi
Ivana Zabja anin
Martin Gavranovi
Ilija Pranji
Ivan Dominovi
Petar Kati
Manda Muki
Ista
Ista
Lucija Pranji
Ivan Antunovi
Lucija Babi
Marko Zeralovi
95
upa Siva
I Ime krizmanika
I Godine
96
30
36
16
60
40
8
12
40
7
40
14
40
12
13
40
16
60
17
15
7
40
7
8
12
60
40
50
8
40
14
14
8
40
17
13
38
7
8
10
7
I Krizmeni(a)
kum(a)
Martin Muki
Josip Kati
Juro Muki
Juro eegi
Andrija Matijevi
IvanaMuki
Ista
Ana Jele kovi
Isto
Katarina Muki
Ivan Muki
Ivana Zabja anin
Ista
IvanaMuki
Ana Jele kovi
Ivan Muki
Ivan Bartulovi
Isti
Isti
Martin Muki
Juro Muki
Isti
Ivan Bartulovi
isti
Ilija Pranji
Jelena An eli
Josip Muki
Katarina Gavranovi
Martin Ravnjak
Isti
Anastazija Bartulovi
Ista
Anto Jelek ovi
Isti
Ivana Muki
Ista
Juro Pauli
Isti
Isti
Mato Bartulovi
Statisti ka (demografska)
I-----------------Ime krizmanika
I Godine
241. Katarina Muki
242. Ana Muki
243. Ivana Muki
244. Marija Bei
245. Tomka Ravnjakovi
246. Franjka Ravnjakovi
247. Marija Ravnjakovi
248. Tomka Bmadi
249. Ivana Cvitkovi
250. Marko Taroni iz
Komuine
251. Ivan Bu i iz
Komuine
48
7
4
5
6
7
8
60
6
30
40
I Krizmeni(a)
kum(a)
Marija ombi
Ivana Muki
Ista
Ana Klju evi
Marija Bradari
Marija Bradari
Anastazija Bartulovi
Marija Muki
Marija ozi
Mato Bartulovi
Marko Taroni
Komuine
iz
Dana 8. lipnja 1742. godine biskup je nastavio s dijeljenjem sakramenta potvrde u Sivi:
I Ime krizmanika
1. Marijan Miji
2. Tomo eralovi
3. Ivan Pranji
4. Ivan Pranji
5. Petar Frani
6. Anto Zeralovi
7. Klara Zeralovi
8. Marija Pranji
9. Agata Bei
10. Ivana Bei
Il. Katarina eralovi
12. Agata Bei
13. Ilijana Kutla i
14. Ana Kutla i
15. Anto Bartulovi
16. Ivan Bartulovi
17. Andrija Gavranovi
18. Josip Ili
19. Mato Gavranovi
20. Manda Sui
I Godine
40
50
20
14
10
12
50
30
32
12
15
12
48
16
40
7
20
28
8
50
I Krizmeni(a)
kum(a)
Juro Bei
Marijan Miji
Juro Bei
Marijan Miji
Isti
Ivan Pranji
Anastazija Bartulovi
Klara eralovi
Marija Pranji
Ista
Ista
Katarina Zeralovi
Ista
Ista
Petar Bonjak
Isti
Josip Ili
Anto Bartulovi
Josip Ili
Hinka Kutla i
97
upa Siva
I_I_m_e_kr_iz_m_an_i_k_a --'-I_G_o_d_in_e
21. Lucija Babi
54
22. Petar Miji
14
23. Martin Miji
10
24. Anto Ili
7
25. Boana Jozi
30
26. Manda An eli
40
27. Tadija Jozi
30
28. Marija Li anin
50
29. Stjepan Majstorovi
26
30. Ivan eegi
19
31. Katarina Bielji
15
32. Katarina Zabja anin
18
33. Franjo Gavranovi
50
34. Marko Cvitkovi
26
35. Grgo Filipovi
14
36. Ivan Luka evi
40
37. Nikola Luka evi
14
38. Marko ozi(Giozich) 14
39. Stjepan Miji
40
40. Ivan Josipovi
50
41. Petar Cvitkovi
14
42. Andrija An eli
20
43. Tomo An eli
30
44. Juro Jozi
20
45. Franka Zabja anin
12
46. Ana Zabja anin
25
47. Marijan Muurdarevi
14
48. Martin Li anin
36
49. Martin eegi
30
50. Marko Cvitkovi
13
51. Ivana Bartulovi
15
52. Klara ozi (Giozich) 40
53. Petar Tadi
14
54. Anastazija An eli
50
55. Katarina Muki
56
56. Rua Muki
5
57. An a ozi
14
58. Lucija Cvitkovi
40
59. Stanislav Klju evi
60
60. Luka Samardi
26
98
Krizmeni(a) kum(a)
Manda Sui
Tadija Jozi
Isti
Juro An eli
Manda An eli
Lucija Babi
Marijan Miji
Manda An eli
Ivan eegi
Josip Ili
Klara Ili
Anastazija Bartulovi
Marijan Miji
Josip Ili
Franjo Gavran
Juro An eli
Andrija An eli
Josip Ili
Ilija eegi
Juro Ceegi
Ivan eegi
Josip Ili
isti
Juro An eli
Anastazija Bartulovi
ista
Andrija An eli
Juro An eli
Andrija An eli
isti
Marija Gosi
ista
Andrija An eli
Katarina Muki
Natalija Jozi
ista
Lucija Cvitkovi
Klara Ili
Franjo ombi
isti
I Ime krizmanika
61. Mato Jozi
62. Rua Ili
63. Marijan Tadi
64. Marija Janji
65. Manda Janji
66. An a Samardi
67. Katarina Tuzi
68. An a Ili
69. Tadija Tuzi
70. Petar Ili
71. Petar Tuzi
72. Katarina Dominovi
73. Marta Samardi
74. Ivana Marijanova
75. Manda Dominovi
76. Mato Janji
77. Mato Kati
78. Anastazija Tuzi
79. Rua Janji
80. Klara Ili
81. Ilijana Janji
82. Marija Janji
83. Uru1a Samardi
84. Manda Samardi
85. Lucija Samardi
86. Petar Bartulovi
87. Ilija Nikoli
88. Ivan Kulaevi
89. Juro Muki
90. Mato Filipovi
91. Bla Marijanovi
92. Marta Bonjakovi
93. Rua Bonjakovi
94. Ana Bonjakovi
95. Ivan Miji
96. Ivan Samardi
97. Anto Matijevi
98. Juro Kati
99. Katarina Gavranovi
100. Lucija Miji
I Godine
30
16
40
36
16
38
40
40
7
12
20
16
40
42
14
36
14
7
14
13
15
50
14
10
8
26
40
30
15
40
47
60
7
14
7
30
48
50
16
15
I Krizmeni(a)
kum(a)
isti
Manda An eli
Martin Filipovi
Boana (Natalija) Jozi
Marija Pranji
Katarina Tuzi
An a Ili
Marija Pranji
Juro Dominovi
Mato Tuzi
Juro Dominovi
Marija Janji
Manda An eli
Lucija Babi
Marija Janji
Petar Pranji
Anto Bartulovi
Marija Janji
Marija Pranji
Katarina Tuzi
Marija Pranji
ista
Manda An eli
ista
ista
Josip Majstorovi
Ivan Kulaevi
Franjo ombi
Stanislav K1ju evi
Juro Bei
Mato Janji
Katarina Muki
Ista
Ista
Franjo Gavran
Mato Tuzi
Mato Filipovi
Petar Bonjak
Lucija Ravniakovi
Ista
99
upa Siva
I_I_m_e_kri__zm_anik__a
10 1. Tomo Ku1aevi
102. Filip Filipovi
103. Anto Kulaevi
104. Jelena Lon arevi
105. Manda Lui
106. Ilija Lui
107. Jozo Filipovi
108. Petar Filipovi
109. Ivan Bartulovi
110. Stjepan Bartulovi
111. Stjepan Antunovi
112. Petar Klju evi
113. Mato Klju evi
114. Rua Bartulovi
115. Katarina Bartulovi
116. Lucija Ravniakovi
117. Rua Ravnjakovi
118. Lucija Marijanovi
119. M arko Marinkovi
Ljubi a
120. Ilija Lon arevi
121. Ana ombi
122. Ivana Matijevi
123. Tomo Kulaevi
124. Marko Kulaevi
125. Stjepan Kulaevi
126. Filip Suvelii
127. Mijo Ilari
128. Ivan Baru i
129. Lovro Bmadi
130. Anto Bmadi
131. Petar Kulaevi
132. Nikola Ilari
133. Pavo Ilari
134. Ivan Boi
135. Juro Dominovi
136. Mato Luka evi
137. Katarina Filipovi
138. Franika Antunovi
139. An a Tadi
140. Ana Gabri
100
I_G_o_d_in_e
12
13
14
40
30
26
10
7
14
7
48
40
13
40
7
18
12
60
iz 40
46
30
40
15
16
7
50
7
8
14
7
30
16
14
40
38
40
40
70
12
60
.....
I_Kri_zm_e_n.....;i(,......a),-kum
__ (,,--a<-)
----'
Anto Ekmek i
Isti
Isti
Ivana Muki
Katarina Muki
Juro Bei
Anto Matijevi
Anto Matijevi
Andrija An eli
Isti
Juro Bei
Tomo ombi
Isti
Katarina Muki
Ista
Boana Zabja anin
Lucija Bradari
Katarina Ravnjak
Ilija Nikoli
Marko Luka evi
Ivana Matijevi
Katarina Filipovi
Mato Ilari
Isti
Isti
Petar Bonjak
Ivan Kulaevi
Isti
Isti
Isti
Petar Baru i
Petar Kulaevi
Isti
Petar Baru i
Juro Kati
Josip Ili
Ivana Matijevi
Katarina Muki
Marta Bonjak
Ana Klaevi
I Ime
krizmanika
I Godine
7
6
15
30
60
7
12
16
18
15
13
14
31
36
12
38
40
60
62
14
15
60
16
8
14
30
28
18
28
14
40
7
14
15
30
16
7
7
60
40
I Krizmeni(a)
kum(a)
Petar Kulaevi
Katarina Antunovi
Ista
Boana abia anin
Manda Sui
ista
Manda Lu i
Ivana ombi
Ivana ombi
Ivana ombi
ista
Rua Kati
Katarina Muki
Manda Ilari
Lucija Ilari
Ilijana Boi
Franjo Gavranovi
Isti
Ivana ombi
Anto Bartulovi
Ivana ombi
Manda Ilari
Ivana Kulaevi
Ista
Ista
Ista
Ista
Ista
Marija Kulaevi
Boana Zabja anin
Lucija Ilari
Ista
Manda Kulaevi
Ista
Ana Kulaevi
Ista
Lucija Ilari
Petar Baru i
Katarina Ravniakovi
Ilija Nikoli
101
upa Siva
I_I_m_e_kri__zm_anik__a
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
102
Katarina Antunovi
Josip Antunovi
Anto Antunovi
Katarina Petrui
Mato Marijanovi
Ilija Marijanovi
Martin Marijanovi
Stjepan Matijevi
Lucija Martinovi
Marko Baru i
Marko Dominovi
Franjo Zeralovi
Petar Marijanovi
Jakov Jele anin
Lucija Marijanovi
Andrija Majstorovi
Franjo Matijevi
Marija Majstorovi
Mijo Baru i
Manda Tadi
Lucija Kristi evi
Katarina Filipovi
An ela ombi
Marko ombi
Marija Filipovi
Franjo Kristi evi
Marijan Stipanovi
KatarinaMarijanovi
Nikola Gabri
Ana Jele kovi
Ivan Kati
Rua Matijevi
Marija Matijevi
Mijo Marijanovi
Lucija Jozi
Lucija Labudovi
Martin ombi
Ivana Kati
Josip Bonjak
Marko Bonjak
I--'G::....;o:....:d;.:.:in--'e
50
14
7
40
40
30
28
16
40
14
20
26
14
28
30
40
12
36
36
15
40
40
12
13
4
42
60
10
60
10
7
10
7
8
10
12
10
12
13
8
Krizmeni(a)
kum(a)
Rua Bartulovi
Josip Filipovi
Isti
Ivana Kulaevi
Mato Tuzi
Isti
Luka Samardi
Ilija Lui
Katarina Ravnjakovi
Mato Ilari
Juro Kati
Stjepan Cvitkovi
Mato Tuzi
Petar Baru i
Manda Pranji
Franjo Gavranovi
Isti
Manda Ravnjakovi
Martin Luki
Marija Mati
Klara eralovi
Klara Ili
Lucija Ravnjakovi
Juro Ravnjak
Klara Ili
Marijan Tadi
Petar Labudovi
Marija Pranji
Petar Baru i
Anastazija Bartulovi
Isti
Boana Zabia anin
Ista
Anto Matijevi
Boana Zabja anin
Katarina Petrui
Andrija Grgi
Manda Klju evi
Franjo ombi
Isti
!_I_m_e_kr_iz_m_a_n_ik_a
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
Katarina Jozi
Jelena Pauli
Lucija Jele kovi
Martin Majstorovi
Mato Jele kovi
Marko Marijanovi
Klara Cvitkovi
Josip Klju evi
Katarina Nikoli
Marta Kati
Petar Martinovi
Lucija Antunovi
Marija Jozi
Josip Luka evi
Ilija Bonjakovi
Anto Bonjakovi
Grgo Bartulovi
I_G_o_d_i_ne
36
12
40
4
4
5
13
7
4
6
5
4
5
4
4
5
10
Krizmeni(a)
kum(a)
Ana ombi
Ista
Katarina Ravnjakovi
Ivan Muki
Ivan Muki
Anto Majstorovi
Manda Cvitkovi
Andrija Muki
Marija Labudovi
Ivana ombi
Tadija Jozi
Rua Bartulovi
Ana ombi
Josip Ili
Anto Bartulovi
Isti
Juro Bonjakovi
Prilog II-a
POPIS OBITELJSKIH STARJEiNA
I BROJA LANOVAOBITELJI 17 42. g.
Prigodom krizme u Sivi od 6. do 8. lipnja 1742., kada je tijekom tri
dana krizmano ukupno 593 krizmanika, biskup fra Pavao Dragi evi iz
Fojnice dobio je od komuanskog upnika fra Ante Jurki a popis ku nih
starjeina s brojem lanova obitelji u svakom selu gdje su ivjeli vjernici
katolici.
I. Godine 1742. selo Siva ima deset doma instava, a u njima 76 pri e enih osoba i 39 djece. Evo njihovih doma instava" (prva brojka odnosi se na odrasle - pri e ene lanove obitelji, a druga na djecu - jo
nepri e ene):
50- Mandi , Dominik: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exartis, Institutum chroatorum historicum, Chicago-Roma
1962., str. 59.-61.
103
upa Siva
SeloSiva
Starjeine obitelji
1. Andrija Muki
2. Ivan Muki
3. Petar Muki
4 Ivan Jozi
5. Ivan Bradari
6. Martin Ravnjakovi
7. Petar Bartulovi
8. Ivan Bartulovi
9. Ilija Bartulovi
10. Ivan Babi
O
1
4
4
II. Selo Omanjska ima sedam obitelji, a u njima 68 odraslih pri e enih i 33 nepri e ene djece:
Starjeina obitelji
\. Franjo ornba
2. Grgo Bara ijevi
3. Petar Pavli
4. Nikola Klju evi
5. Stanislav Kliu evi
6. Juro Sua
7. Juro Kati
104
Broj odraslih
6
6
6
3
7
10
9
5
6
6
3
IV. Selo Barica-Alibegovci imalo je 12 doma instava, 80 pri e enih i 34 nepri e enih(djeca).
Starjeina obitelji
1. Franjo Gavranovi
2. Stjepan Cvitkovi
3. Juro eegija
4. Marijan Miji
5. Stjepan Miji
6. Marko Vuka evi
7. Juro Beji
8. Franjo Udovi i
9. Ivan Ili
10. Ilija Gosi
11. Ivan Kutlei
12. Ivan Luka evi
V. Selo abljak imalo je dvadeset doma instava i u njima 126 odraslih i25 djece.
Starjeina obitelji
1. Stjepan Kneevi
2. Luka Luka
3. Mato Filipovi
4. Stjepan Bonjak
S. Ivan Lasi (?)
6. Marijan Vili
7. Andrija Matijevi
8. Mato Gosi
9. Andrija Topalovi
10. Ilija An eli
11. Grgo Filipovi
12. Marijan Bijelj
13. Juro Pavli
14. Petar Cvitkovi
15. Petar osi
16. Marijan Tadi
17. Petar Zoranovi
18. Ivan Bena
19. Mijo Jurkovi Radua
20. Franjo Kristi evi Dobri
O
2
2
2
2
1
2
O
O
2
3
O
O
O
O
4
2
105
upa Siva
VI. Selo Popovi bit e u razdoblju od1802. do 1849. godine u sastavu upe Siva, a od 1849. godine postaje samostalna kapelanija i po inje
posebno voditi matice. Godine 1743. selo ima 13 katoli kih doma instava u kojima ive 102 lana starija od 12 godina (oni su pri e eni) i 56
djece (do 12 godina koji nisujo pri e eni).
Starieina obitelii
I. Franio Kula
2. Ivan Kulaevi
3. Nikola Gabri
4. Ivan Boi
5. Mato Ilari
6. Petar Labudovi
7. Mato B( eImadi
8. Marko Putrooi
9. Ivan V(akbatovi
10. Martin V arrbatovi
Il . Franio Baru i
12. Petar Kova evi
13. Anto Ekmek i
9
8
5
15
4
7
8
7
6
!o
6
3
Broj djece
7
2
2
O
8
6
3
4
6
6
8
O
4
Prilog II-b
POPIS KATOLI KIH OBITELJI IZ 1768. GODINE
OD BISKUPA FRA MARIJANA BOGDANOVI A
Ovaj popis uzet je iz izvje a biskupa fra Marijana Bogdanovi a iz
Kreeva, poslano Propagandi u Rim 20. oujka 1769. o njegovom
pohodu upama biskupije u injenom od 27. svibnja do 9. prosinca 1768.
godine. Siva i njezina selajo uvijek su u sklopu upe Komuina. 51
51- Mari , Franjo, Hrvati - katolici u Bosni i Hercegovini izme u1463. i 1995.
godine, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1998., str. 93.
106
I. Selo Siva ima sada 21 doma instvo, 149 katolika koji sepri e uju
i 68 djece.
Starjeina obitelji
1. Martin Muki
2. Franjo Tuki
3. Luka Muki
4. Mariian Artazi
5. Petar Artazi
6. Mato Klju evi
7. Tadija Topalovi
8. Ilija Topalovi
9. I1iia Bradari
10. Josip Ravniakovi
Il. Anto Blaevi
12. Luka Ravnjakovi
13. Mato Bartulovi
14. Marko Jaki
15. Pavo Bartolovi
16. Drago Marzeti
17. Nikola Blaevi
18. Tadija Klju evi
19. Mato Para ikovi
20. Grgo Rai
21. Mato Topalovi
107
upa Siva
2
O
3
2
5
6
3
7
6
IV. Selo Miljanovci ima est doma instava, 37 koji su preko 12 godina i 16 ispod dvanaest godina.
Starjeina doma instva
1. Anto Jele kovi
2. Nikola Benzunovi
3. Marko Suvelii
4. Simo Boi
5. Anto Marijanovi
6. Grgo Mostarli
108
V. Selo Alibegovci ima li to vrijeme 32 doma instva lii njima 157 koji
se pri e uju(iznad 12 godina) i 84 djece.
Starjeina doma instva
1. Ivan Gai
2. Ivan alvari
3. Nikola Gai
4. Grgo Bei
5. Marko Bjelobrkovi
6. Pavo Jaki
7. Petar Kutla i
8. Grgo Suvali
9. Andrija Kova evi
lO. Stjepan Kopa evi
II. Petar Bubalovi
12. Franjo Bubalovi
13. Margarita Topalovi
14. Luka Komu i
15. Marko Brainovi
16. Petar Coli
17. Petar Brainovi
18. Martin Kese i
19. Petar Luka evi
20. Petar Marijanovi
21. Mijo Marijanovi
22. Martin Can arevi
23. Martin Luni
24. Ilija Gavranovi
25. Lovro Ivankovi
26. Josip Anda i
27. Andrija Lui
28. Ilija Lui
29. Filip Praklja i
30. Ivan Gavranovi
31. Marko Kis()i
32. Ivan Topalovi
Broj odraslih
6
5
2
io
4
3
4
5
6
3
2
2
2
2
io
3
5
9
11
7
4
9
3
4
5
6
3
4
6
5
5
2
Broj djece
4
2
2
5
3
I
4
3
2
I
2
2
O
3
4
O
2
2
4
6
2
3
I
1
3
4
3
1
3
6
3
2
109
upa Siva
1
1
2
2
5
5
7
7
7
2
5
14
6
4
6
1
4
110
Statisti ka (demografska)
VIlI. Selo Popovi i ima sedam doma instava sa 83 lana pri e ena i
43 djece.
Starjeina doma instva
1. Nikola Kulaevi
2. Tomo Ku1aevi
3. Ilija oli
4. Stjepan Ilari
5. Marijan Nikoli
6. Josip oki
7. Marko Bei
10
6
3
IX. Selo Vukovo (Zukovo?) kod Tenja tada ima 6 katoli kih doma instava u kojima ivi 18 osoba koje su pri e ene i 16 osoba do 12
godina.
Starjeina doma instva
1. Luka Kova evi
2. Mijo Despotovi
3. Andrija uli
4. Stjepan Erzeki
5. Martin Culi
6. Juro Bosanli
X. Selo Ozdonja ili Osredci ima tada 6 doma instava, 27 kr ana preko 12 godina i 23 ispod 12 godina.
Starjeina doma instva
1. Ilija Bmadi
2. Franjo Tuzi
3. Stjepan Kostreevi
4. Juro Ga i
5. Ilija Tuzi
6. Petar Labudovi
8
4
2
2
4
3
XI. Selo Dragalovci ima tako er 6 katoli kih doma instava i u njima
61 pri e en lan i 32 nepri e ena:
Starjeina doma instva
1. Ilija Vrbatovi
2. Martin Vrbatovi
3. Petar Baru i
4. Bla Baru i
5. Tadija Perkovi
6. Marko Kostreevi
111
upa Siva
XII. Selo uplji Cer imalo je 6 doma instava sa31 lanom preko 12
godina (tj. pri e eni) i 14 ispod 12 godina (tj. jo nepri e eni).
Starjeina doma instva
1. Mato Bra ulievi
2. Andrija Siri i
3. Juro Sari
4. Petar Sui
5. Juro Mutap i
6. Mijo Behi
112
4
3
2
2
113
upa Siva
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
upa Siva
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stOlje a
117
upa Siva
118
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
119
upa Siva
120
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
upa Siva
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
123
upa Siva
124
Fra Jurica ali , Franjevci sjeverozapadne Bosne, Biha 2002., str. 163.-164.
Mr. fra Roko pionjak, ivot i djelovanje posavskih franjevaca ... , str. 314.Kronika upe Siva sv. L, str. 2. (Ovo je pribiljeio fra Dominik Zubak mla i)
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
pogodio je gradnju nove crkve u Sivi sa gra evnim poduzetnikom Vjekoslavom Candotijem iz Tuzle i kroz 4 mjeseca, naime, do mjeseca
prosinca 1930., nova, solidno gra ena crkva dola je pod krov, koja
krasno dominira najednom breuljku u sredini upe. rtava je dosta sa
svojim pukom u upi Siva uloio mladi upnik, fra Dobroslav ... U to je
zima preotela posao, a i narod bi dosta iscrpljen, novac to je pri gotovljen bi potroen. upnik je tolikim marom radio, da je dan-no tr e i,
zvao i gonio upljane da voze potrebiti materijal, i neki su po cijeli mjesec znali raditi sa volovima. ,,17
Fra Bono-Dobroslav Boi bio je upnik u Stratinskoj (1933.-1935.)
gdje je gradio upni stan, zatim je kapelan u Kreevu, pa uDubravama.
Bio je upnik u Kora u (1942.-1943.), pa opet kapelan u Kreevu
(1945.), odakle bjei pred partizanima na Plehan, pa nastavlja povla enje s naom vojskom, anakon toga za njega se vie nita nije ulo.
53. Fra Anto Jurilj( evi ), tre i put(1931.-1931.). Vidi broj 46.
54. Fra Nedjeljko-Dominik Zubak mla i (1931.-1934.) Rodio se u
mjestu Bunar, upa Plehan, 17.10.1901. godine. U Visokom je zavrio
osmogodinju kolu a studij bogoslovije u Munchenu (Njema ka) 1926. Za
sve enikaje zare en 30.5.1926. godine. Pastoralno je djelovao kao kapelan
na Plehanu, kao upnik u Sivi (1931.-1934.), u Fo i (1934.-1944.) gdje je
dovrio gradnju crkve. Nedugo nakon dolaska za upnika u Kora e umro je
17.12.1944. godine. Fra Domin je bio jedna dobra franjeva ka dua, pun
dobrote i milosr a. On je u Kronici upe Siva pribiljeio i ovo:
"Doao sam 1. lipnja 1931. godine i po eo, i kuao, da djelo (misli na
dovrenje radova na novoj upnoj crkvi) privedem kraju. Ilo je teko.
Novca nije bilo nita, dapa e je crkvu kod trgovina teretio dug od esnaest i pol tisu a dinara. Nisam znao kud da se okrenem. Utekoh se svetom
Anti zatitniku ove upe i po eh pod njegovom zatitom raditi. Najprije
razloih narodu, kako je nuno da crkvu rasteretimo duga, a onda da
dovrujemo crkvu. Neki su ljudi doprinosili svoj rasporez i crkva se je
razduila. Pod jesen zovnuh majstora da nastavi posao na crkvi. Sporedni krovi i nisu bili pokriveni, unutra nita nije bilo dovreno,a zima
ide, gdje da obavljam slubu Boju!?
S pomo u Bojom po ne se neto raditi. Krovi i se okolo pokriju,
svetite doradi i postavim oltar. Ilo se dalje, te se neto crkve i omalteri.
Tea ki produkti padali su iz dana u dan, teak ne moe vie pla ati,
posao moradne biti obustavljen. Toliko smo bar uspjeli da se moemo
skloniti od nevremena, da se moe initi sluba Boja."
17-
upa Siva
Za godinu 1932. fra Nedjeljko kratko biljei: "U ovoj godini nema
nita im bi se moglo pohvaliti, osim ovo malo ljetine kojuje Bog dao.
Krizaje estoko pogodila svakoga, pa i seljaka. Vie mu nitko ne vjeruje.
Snalazi se na sve mogu e na ine. Pati se svim, samo to jo ne umire od
gladi. Jedino muje jo ostalo pouzdanje u Boga. Crkva se naa potpuno
otresla od duga, ali se u njoj ove godine, nije nita radilo.
U 1933. godini, ini se, da kriza malo jenjava, ali se to gotovo i ne
opaa. Zimaje blaga. Prolje e kino i kia traje sve do u ljeto. Penica i
zob dobra, dobro izgledaju, ali u kukuruzu slaba nada. ljive su dobro
ponijele. Svijet se uzda da e izvu i korist iz ljiva, i zbilja je tako bilo.
Po esmo opet raditi na naoj crkvi. Vu e svijet pijesak. Ove godine pada
u jesen krizma. Radi bi bili bar iznutra zavriti, da izbacimo skelu, da
moemo do ekati naega nadbiskupa. Sve se nekako stiglo, ali za novac
najgore. Neto se sabralo i prema tome radilo, ali krizma do e, a mi ne
mogosmo sve dovriti.
Osvanuo je 14. rujna 1933. Poslije podne treba do ekati nadbiskupa
kod Usore, na granici nae upe. Svijet se skupio. ekamo da se pojavi
auto i do ekasmo. Nadbiskup pre e Usorom i pozdravljen kratkim govorom od upnika, zahvali se, te povorka od preko trideset konjanika,
krenu naprijed. Zatim nadbiskup u fijakeru, okruen sa mla arijom. Sve
pjeva i veseli se. I preuzvieni nadbiskup je raspoloen i ugodno se
smjeka, pitaju i pre . dekana Stjepana Paali a o ovome i onome.
Uz gruvanje prangija, stigosmo pred nau siromanu crkvu. Tu gaje
ekalo puno naroda sa pot. o. plehanskim vikarom fra Franom Filipovi emo U crkvi je nadbiskup (Ivan Evan elist ari ) odrao kratko slovo
svijetu i izrazio svoje zadovoljstvo, osobito na lijepom obi aju da svatko
nosi u rukama krunicu kad ide u crkvu.
Sutradan 15. rujna, u petak,jurile su bijele povorke sa svih strana prema svojoj crkvi. U 9 i 30 svijet se ve skupio i nadbiskup je, vojni kom
to no u, otiao u crkvu i zapo eo svetu misu. Taj dan krizmano je 555
djece ... U subotu je preuzvieni gospodin nadbiskup krenuo u abljak,
sa fijakerom Ademage Mei a, kojega mu je ovaj poslao sam od sebe,
kao svome prijatelju.
Poslije krizme, mi smo gradili crkvu dalje, i do 22. listopada 1933. zavrili smo uglavnom poslove iznutra. Tu smo morali stati,jer su sva vrela
ve presuila. Cijele godine bilo je kiovito, tako daje kukuruz okasnio,
amnogi nije ni sazrio.
1934. Ve prole godine udario je snijeg u prosincu i jo se ne die.
Zima nije ba velika, alije saonik izvrstan. Svijet vu e drva svaki dan, a
snijeg ponekad uredi poderani saonik. Iza otre zime dolazi lijepo pro126
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
upa Siva
128
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
129
upa Siva
22- Fra Leonard Barba se rodio u Prispu, upa Ljubun i u livanjskom kraju,
19.6.1934., sve ane zavjete je poloio 8.12.1957., a za sve enika zare en 15.7.1962.
godine. Kao mladomisnik doao je u Sivu, zatimje jo pastoralno djelovao u Ljubun i u, Podhumu, Busova i i Livnu. Godine 1969. teko je duevno obolio, te se lije io u
Zagrebu, a boravio je u samostanu na Gorici. Umro j e 9.1.2005. godine na Gorici.
23- Fra eljko Jurii rodio se u Kazagi ima, upa Brestovsko, 1.1.1934. godine.
Sve ane zavjete poloio je 16.4.1959., a za sve enika zare en 15.7.1962. godine. Svoj
130
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
iz Blaevaca da upni ured otkupi njegovu ku u koja bi sluila kao podru na kapelica za nekoliko udaljenih sela u upi: Piljui e, Bobare,
Blaevce, Vitkovce, Vrela i Lon are. Ku aje otkupljena i pla ena.
69. Fra Franjo Rehlicki (1964.-1969.). Rodio se u Modranu, upaPlehan, 8.1.1925. godine. Osnovnu kolu zavrio jena Plehanu, gimnaziju u
Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enika je zare en 9.7.1950.
godine u Dubrovniku. 1952. godine upisao je u Beogradu studij slavistike i polonistike. Po povratku u Bosnu bio je kapelan u Kraljevoj Sutjesci, Petri evcu, Sivi, Zenici, Tolisi i Plehanu. upnik je bio u Sivi te u
Zatonu i Kolo epu (upama Dubrova ke biskupije). Rat gaje kao bolesnika zatekao na Plehanu. Sklonio se u Trsatu (Rijeka) 4 godine, kratko je
bio u Gu oj Gori, da bi zastalno doao u Sivu. Umro je 27.3.1998. godine u Sivi, tu je bio privremeno i pokopan, da bi naknadno - kad se
moglo do i na Plehan - tamo prenijeli i njegove posmrtne ostatke.
Fra Franjo je u Sivi odmah po eo voditi upnu kroniku. U njoj je zapisao: "Doao sam u Sivu 26.06. 1964., te sam odmah sutradan primio
upu u prisutnosti plehanskog gvardijana fra Domagoja imi a. Nakon
dva dana stigao je i fra Kazimir Rehlicki (upni vikar u Sivi). Zapali
smo odmah u veliki posao: priprava velikog broja djece za krizmu- a
vrijeme kratko - neto malo vie od jednog mjeseca. Drali smo vjeronauk svaki dan po dva-tri sata - i ilo je. Djeca su se lijepo pokazala pred
Nadbiskupom. Vrlo mali broj j e otpao za sljede u krizmu.
Druga briga: kopanje kukuruza ("prigrt"), etva, kosidba sijena - a
nikoga se ne pozna. Puno nam je pomogao sin ve spomenutog Ivana
"Kavedije", Pejo Kati . Doao bi sam - da ga se ne zove; nakosio
kravama, nacijepao drva, gledao je li sve drugo u redu. Hvala mu! Prelo
se i preko te brige. Skupilo se sijeno na talu, penica prenesena u
hambar. Ali eto krizme.
5.08. 1964. poao sam - a fra Kazimir je ostao sa djecom i svijetom
pred crkvom - na Teanjku pred Nadbiskupa. Mislio sam - bit u sam - ali
se mnogo djece i odraslih skupilo na mostu - na granici upe - da do eka
dr. Marka Alaupovi a. I kada je, nakon nekog vremena, stigao svojim
autom u pratnji tajnika vl . MateBi vi ai vl . Stjepana Dalte - uze i
mene u auto, pa polako uz siva ku stranu - bez konjanika, bez prangija
posve tiho. Ali na putu, na Topalovi a brdu, malo iznena enje. Topalovi i napravili slavoluk sa natpisom: Dobro nam doli na nadbiskupe!
Pred slavolukom bilo skupljeno pedesetak osoba. Nadbiskup iza e iz
auta, te se sa svakim pozdravi.
pastoralni rad proveo je po raznim upama u svojstvu upnog vikara, a najvie u Busova i gdje seisada nalazi.
131
upa Siva
Na osi a brdu opet sli no, ugodno iznena enje. I tu, ali bez slavoluka, ekalo je da vidi nadbiskupa opet tridesetak osoba. I tu preuzvieni
silazi i pozdravlja se sa svima. U tom zabrujae zvona na Sivi, a njima
odgovorie sva iz sela: Omanjske i Lon ara, te iz Bobara. Pred crkvom
od kapije s puta, do ekao je Nadbiskupa palir djece koja ga pozdravie:
Dobro nam doli i ivio na Nadbiskup, te su ga po eli zasipati cvije em.
Kroz dvored djece Preuzvienije doao u crkvu gdje je bilo neto svijeta,
doao pred oltar - pomolio se, te je odmah preao na ispitivanje vjeronauka. Djeca su lijepo znala - nisu se "ispripadala' "
Sutradan, u prepunoj crkvi Preuzvieni je drao svetu Misu - a oko
crkve je bilo jo vie svijeta. Iza Mise je obavio krizmanje 677 krizmanika - i to sve pod lipom, sa isto ne strane crkve. Bilo je malo guve
guranja, ali hladovinaje pomogla, te se krizma brzo odvijala. Bilo je na
pomo i i nekoliko sve enika, nas desetak, te je sve lijepo proteklo. Iza
krizme je Preuzvieni ostao jo dva dana da se odmori, te u petak iza
podne, u pet sati, krenuo je za Tesli ...
U 1965. godini, s prolje a, zasadilo se oko 100 bori a oko crkve.
Kada uzrastu, bit e crkva kao u parku. Godina bila dobra. Na prvu nedjelju korizme po eli smo slaviti svetu misu na narodnom jeziku. Svijet
odmah prihvatio i zahvalan je, jer sada razumije misu. Navra ali su nam
jesenas bogoslovi I. te aja iz Visokog, pod misom su pjevali Peranovu
misu na hrvatskom, i svijet je za njima pomalo gudio. Kasnije je fra
Kazimir nau io par dionica te mise i nau io pjeva e, a sada pjevaju
uglavnom svi. Katehizira se po svim selima i to u proljetnim, ljetnim i
j esenskim mj esecima ...
U svibnju 1966. po eli smo ruiti stari upni stan, da bi na istim temeljima bio podignut drugi ve i na sprat. Svijet se dobro odazivao u radu i
u naravi, ali poslabo u novcu, a bez njega se nije moglo maknuti. Stoga
sam bio prisiljen posu ivati cijelo vrijeme gradnje. Od jednog posudi,
drugome vrati, i tako stalno ... Pred Malu Gospu uselilo se u novu ku u.
Bez podova, bez kre enja ali, moralo se useliti jer je dodijalo bilo biti
stalno "pod lipom!" ... Na Badnjicu 1967. uvedeno je elektri no osvjetljenje u selu Siva. Prosijalo za zomicu na Boi ... asne sestre dole su
u upu za Veliku Gospu 1968. godine (naime, jedna asna sestra i dvije
kandidatice). Lijepo su se uklopile u zajednicu. ,,24
24- Kronika upe Siva sv. 1., str. 9-14.
25- Fra Vlado Kotroman rodio se u Bjelavi ima, upa Kreevo, 6.5.1939. godine.
Sve ano je zavjetovan 16.7.1965., a za sve enika zare en 10.7.1966. godine. U Sivije
bio upni vikar od 1968. do 1972 godine. Sadaje upniku upi ita e-Podhum.
132
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
133
upa Siva
72. Fra Grga Vili (1978.- 1985.). Rodio se u Joavi, upa Poto ani,
1.9.1945. godine. U novicijat je uao 14.7.1964., sve ane zavjete poloio 29.3.1970., a za sve enikaje zare en 29.6. 1971. godine. Bio je upni
vikar u Livnu, Kotor Varou, Plehanu, Poto anima i Gornjoj Dubici, a
upnikje bio u Sivi, Dubici i sada u Poto anima.
Fra Grgaje dobio za kapelana fra Miju Dolana," sadanjeg provincijala nae Provincije, pa su puni elana po eli vjeronauke i kateheze za sve
uzraste. Zato kronika upe iz tog vremena obiluje statisti kim podacima
o broju djece i mladih po selima i podrunicama. Nisu imali vjeronau nih dvorana pa se vjeronauk odravao u upnoj crkvi i podru nim kapelicama. U to vrijeme fra Grga se suo io i s problemom Beji a, zaseoka
kojije pripao novoosnovanoj upi Ularice, ali koji su eljeli ostati u sklopu upe Siva, pa je u svom mandatu potovao nj ihovu volju.
Kapelica u Omanjskoj bilaje pod krovom, osvijetljena, zatvorena i sa
ure enom tavanicom. Trebalo je urediti unutranjost i dograditi prostor
za vjeronau nu salu i ured. Zbog podvojenosti u tom dijelu upe, sve enici su preuzeli vo enje radova umjesto dotadanjih pojedinaca.
Kapelica u Blaevcima bila je pod krovom, zatvorena ali bez tavanice. I zanjuje naru en plan unutranjosti i dogradnje sale za vjeronauk i
ured.
U Alibegovcima postoji mala podru na kapelica koja ne moe posluiti niti za misu niti za vjeronauk. Trebalo bi i tu togod po eti graditi,
premda je slaba zainteresiranost.
U Sivije u planu proirenje prostora upne ku e i ure enje groblja. U
fra Grgino vrijeme upnikovanja napravljeno je nekoliko ku a obiteljima s puno djece, a koje su bile siromane. Komentar rubnih vjernika
znao je biti: "Otkud Grgi pravo da se razbacuje naim parama!" Po ela se
kr iti dra a na upnoj njivi ispod crkve i tako pripremati teren za hortikulturno ure enje okolia."
Godine 1979. u upu je stigao i drugi kapelan, fra Juro Ljubi i . Odmah je otvoreno i novo mjesto za vjeronauk, na Kominu-Lon arima.
Uvedenje i vjeronauk za srednjokolce. Poha anje je bilo polovi no, ali
i to je zna ilo dobar po etak.
u za upnog vikara. Bit e jo na nekoliko mjesta upni vikar (Zenica, Bugojno), a
onda e napustiti zajednicu.
31- Fra Mijo Dolan rodio se u Rumbocima, 7.10.1949. godine, sve ane zavjete
poloio je 7.12.1975., a za sve enikaje zare en 11.4.1976. godine. Bio je upni vikar u
Sivi, gvardijan na itu (Rama), a sada je ve tre e trogodite provincijal Bosne
Srebrene.
32- Kronika upe Sivasv. 1., str. 29.-30.
134
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
Gradnja nove upne ku e uz ovu dosadanju zapo ela je 1979. godine. Zgrada je bila pod krovom 1980. kadje stavljena i krovna vodoizolacija, a toplinska izolacija i pokrivanje krova lesonit plo ama ura eni su
1984.
Godine 1982. izgra en je temelj za blagoslovnu kapelicu u Neta i, a
sadanji izgled je iz 1985. N eta ani su naru ili stolariju za svoju kapelicu
i misle je postaviti do Svetoga Vida kada imaju blagoslov polja. Tako er
planiraju ograditi zemljite oko kapelice.
Gradnja podru ne kapelice u Alibegovcima po ela je 1981. Pod krovomje bila 1983. pa se od tada mise i vjeronauci dre u crkvi. Bakrom je
pokrivena 1984., agradnja tornja po elaje 1987. godine.
Fra Gq~a je izgradio i cisternu (bazen za vodu) uz upnu ku u
1982./83. Ziva ograda oko upnog zemljita posa ena je od 1981. do
1983., a400 stabala mladog ljivikazasa enojeu prolje e 1984. godine.
U vrijeme upnikovanja fra Grge Vi1i a, smijenilo se podosta kapelana. Imenovani kapelan, akon fra Marko Juki ," nakon nekoliko mjeseci provedenih u Sivi, morao je zbog re enja na daljnji studij u Njema ku, gdje je i zare en 1979. U rujnu 1979. doao je fra Juro Ljubi i i sluio do srpnja 1982. Poslije Mlade mise (19.7.1981. na Plehanu) u Sivu
dolazi fra Mijo Nujie4 i ostaje do srpnja 1982. Njih su te godine zamijenili fra Mladen Ravnjak" i fra Franjo Rehlicki. Fra Mladen je otiao iz
Sive 1983., a doao je fra Anto Zraki kojije u Sivi ostao do studenog
iste godine. Fra Antu je zamjenio fra Jozo Kljajie6 i bio ovdje do
22.3.1985. Fra Franjo Rehlicki odlazi u travnju 1984., a u Sivu tada
dolazi po drugi put fra Mladen Peri (25.5.1984), a potomifra Ivo imi
(22.6.1984). Fra Mijo Dolan je te godine u lipnju premjeten u Kotor
33- Fra Marko Juki rodio se uirovi u, upa Ljubun i , 24.10.1951. Sve ane
zavjete poloioje u Sarajevu, 19.10.1977., bogoslovijuje zavrio u Sarajevu i Munsteru, gdje je zare en za sve enika 12.5.1979. godine. upni vikar bio je u Sivi, Dubravama, Rumbocima, itu, Ulicama i Vidoima, a upnik u ukli u,Jedno vrijeme je
proveo u Rumu kao koordinator humanitarne pomo i za Bosnu iz tih krajeva. Sada je
gvardijan u samostanu Gorica-Livno.
34- Fra Mijo Nuji rodio se u Vrhovima, upa Plehan 12.10.1952. godine, a zare en je za sve enika u Munsteru, 29.11.1980. godine. Bio je upni vikar u Gornjoj
Dubici i Sivi, a ondaje napustio nau redovni ku zajednicu i otiao u Njema ku.
35- Fra Mladen Ravnjak rodio se u Donjem Svilaju 15.6.1928. godine. Za sve enika je zare en u Sarajevu 29.6.1957. Bio je upnik u Bugojnu, Poto anima, Gornjoj
Dubici i Brekama, a upni vikar na P1ehanu, u Bogi evcima, Poto anima, Sivi ...
36- Fra Jozo Kljaji rodio se u ivinicama, upa Plehan, 6.3.1950. godine. Girnnazijuje zavrio u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Zare enje za sve enika 17.4.1977.
Bio je upni vikar u Tuzli, na Plehanu i u Sivi, odakle je napustio zajednicu i otiao u
starokatolike.
135
upa Siva
Varo za upnog vikara, a upnika fra Grgu zamjenjuje fra Leon Migi ,
8.8.1985.
73. Fra Leon Migi (1985.-1986.). Rodio se u Fojnici 23.11.1937., za
sve enika je zare en 2.5.1965., a ubijen je u Fojnici u samostanu od
muslimanskog vojnika 13.11.1993. godine.
"Radi bezizlaznog materijalnog stanja i donekle loeg raspoloenja u
ku i podnio je ostavku.,,37
74. Fra Ilija Matanovi (1986.-1991.). Rodio se u Donjem Svilaju
28.2.1942., zare enje za sve enika 29.6.1 971. godine. Pastoralno je djelovao kao kapelan u Poto anima, a kao upnik u Brekama, Sivi, Poto anima i pionici. Bioje i gvardijan na Plehanu (1983.-1985.). Sa Plehanaje fra Ilija doao u Sivu kao upni vikar u kolovozu 1985., anakon
nepunih godinu dana imenovan je upnikom.
U redovni koj ku i u Sivi 1986. godine bili su: Fra Ilija Matanovi ,
upnik; fra Mladen Peri , upni vikar; fra Ivo imi ," upni vikar, i fra
Anto Ivanovi ," mladomisnik, upni vikar. Sestre: s. Imelda Janji, s.
Radoslava Juri i i s. Kristina Svalina.
Dana 20.10.1987. god. fra Anto Ivanovi premjetenje iz Sive i postavljen za upnog vikara u Barlovce, a 23.10.1987. za upnog vikara u
Sivu dolazi fra Branko Malekinui .
Poseban doga aj u upi Siva 1988. godine bio je proslava mlade mise Nikole Komuanca u Blaevcima, 24. srpnja. Na ovo slavlje ekalo se
od proslave mlade mise fra Stanka Svaline davne 1959. godine. Kako
sada stvari stoje, na temelju zainteresiranosti siva ke mladei i djece za
duhovna zvanja, do sljede eg slavlja ekat e se jo i due. Daj Boe da
bude druk ije,
Ove godine obnovljen je toranj upne crkve, ura ena freska Golgote
u podru noj crkvi u Blaevcima (na zidu prezbiterija) od akademskom
slikara ure Sedera, u Omanjskoj se skupljaju prilozi za ponovno pokri37- Bosna Srebrena, svibanj-lipanj 1986.,br. 3., str. 104.; Kronika upeSiva sv.
1., str. 35.
38- Fra Ivo imi rodio se u Balegovcu (Novom Selu kod Odaka) 14.11.1954.
godine. Osnovnu kolu zavrio je u Novom Selu i Odaku, gimnaziju u Visokom, a
bogosloviju u Sarajevu, gdje je i zare en za sve enika, 29.6 1981. godine. Bio je upni
vikar u Ljubun i u, Brekama, Poto anima i u Sivi (1984.-199l.), a upnik je u
Poto anima od 1991. pa do svoje prerane i iznenadne smrti u izbjeglitvu u Slavonskom Brodu, 19.1.1993. godine.
39- Fra Anto Ivanovi rodio se u mjestu une, upa urkovac, 30.5.1959. godine.
Za sve enika je zare en u Sarajevu, 29.6.1986. godine i odmah je odre en u Sivu za
upnog vikara. Sadaje upnik u upi Oku ani u Hrvatskoj.
136
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
upa Siva
75. Fra Ilija Pukari (1991.-1997.). Rodio se u 23.4.1953. u Tramonici, tuje zavrio i osnovnu kolu, gimnazijuje poha ao u Visokom,
a bogosloviju u Sarajevu (1973.-1980.) i Miinsteru (Njema ka), gdjeje
nastavio studij pastoralne bogoslovije. Bogosloviju je diplomirao u
Ljubljani 1981., a za sve enika je zare en 4. travnja 1981. u Miinsteru,
gdje je ostao raditi kao sve enik godinu dana u bolnici "Klemens Hospita1."
Vrativi se u Bosnu pastoralno je djelovao kao duhovni pomo nik u
upama ukli (kratko) i Tiina (1982.-1985.), samostanskije vikar na
Plehanu (1985.-1986.) i upnik u Poto anima (1986.-1991.). Godine
1991. postaje upnik u Sivi. Za vrijeme rata pokre e obnovu rada kola
na podru ju Usore, gdje predajejedno vrijeme njema ki, latinski i vjeronauk. Po zavretku rata podie i obnavlja poruene i ote ene crkvene
objekte (Siva,Alibegovci, Omanjska, B1aevci i Lon ari). Od 1994. do
1997. godine obnaa slubu definitora Bosne Srebrene, a 1997. postaje
upnik u Zenici (upa sv. Ilije), gdje mu je uskoro zbog teke bolesti
amputirana lijeva noga. 4. travnja 2003. godine umro je u bolnici u Zagrebu. Pokopanje u novom tolikom groblju.
Dana 26.5.199l. odrana je u upnoj crkvi u Sivi misa zadunica za
sve stradale, ubijene i nestale upljane u Drugom svjetskom ratu i poratnom vremenu. Crkvaje bila prepuna, a misno slavlje predvodio je dr. fra
Mile Babi . Ovuje misu prvi put izravno prenosio Radio Teanj. Za tu
zgodu napravljenje i veliki drveni kri, simbol stradanja i umiranja, koji
je po zavretku svete mise, u procesiji, uz molitvu za pokojne, odnesen i
postavljen u mjesnom groblju.
Posebno doga anje u upi Siva bilo je sve ano obiljeavanje 700.
obljetnice prisutnosti franjevaca na tlu Bosne i Hercegovine. Naime,
HKD "Napredak", podrunica Teanj i fratri upe Siva, sve ano su
obiljeili ovu obljetnicu, od 13. do 15. lipnja 1991. Proslava obljetnice
organizirana je ovako: Na patron upe u Sivi (13. lipnja) okupljena je
mini likovna kolonija naive u Sivi, u kojoj su sudjelovali doma i
umjetnici ovoga kraja, i to: Miroslav Brati , Drago Marelja, Hasan
Mehinovi i Mahmo Husibegovi . Spomenuti umjetnici darovali su
svoje radove HKD "Napredak." Uve er istoga dana odranje i koncert
duhovnih ansona ispred upne crkve. Koncert je odrao VIS "Alfa" iz
Novog eherakojegvodi fra Joso Oroli .
U Tenju je 14. lipnja u Domu kulture otvorena izloba "Blago franjeva kog samostana Plehan". Sve anost je otvorio predsjednik podrunice
Napretka Jozo Matoevi , a o samoj izlobi govorio je fra Ivo imi ,
upni vikar u Sivi.
138
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
139
upa Siva
140
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebme na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
46- Fra Stipo Rategorac rodio se u Podmila ju, 1.12.1973. godine. Osnovnu
koluje zavrio u Podmila ju i Jajcu, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu;
zare en je za sve enika u Sarajevu 29.6.1999. godine. Kao m1adomisnik doao je u
Sivu i tu je pastoralno djelovao do 2003. godine. Sadaje upni vikar u Biha u.
47- Kronika upe Siva, svezak 1., str. 109. (Fra Marko se rodio u Gornjem Zoviku,
28.4.1969., u novicijat je uao 17.7.1988., a za sve enika je zare en u Kaknju,
29.6.1995. godine. Sadaje upniku upi Drijen a na Majevici).
141
upa Siva
gregacije . sestara "K eri Boje ljubavi" u Sarajeva. Tada je bilo i slub eno otvaranje. pros Iave. 48
Imaju i u vidu zna enje ove obljetnice, upnik je sa svojim suradnicima, franjevcima i asnim sestrama te uz kreativnu i idejnu pomo prof.
dr. fra Andrije Zirduma, pripremio obilan cjelogodinji plan i program
proslave. Glavni naglasak ovog programa je na povijesno-kulturnom te
vjerskom sadraju: tradicionalni malonogometni turnir u Sivi (30.4.2.5.), svibanjska pobonost, trinaestodnevnica sv. Anti (l.6.-13. 6.),
sveta misa i predavanja koja se tematski odnose na ovu obljetnicu i ovaj
kraj, izloba slika "Lackovi i prijatelji"- us orska naiva, ahovski turnir,
dje ji festival zabavne glazbe, skup izvorne glazbe, smotra folklora,
upne misije iduhovna obnova (11.-16. kolovoza) koje predvodi fraAndrija Zirdum, memorijalni malonogometni turnir na Svetog Roka
(16.8.), te znanstveni skup od 25. do 26. listopada (Prilog znanstvenika:
"upa Siva kroz povijest")."
77. Fra Petar Andrijani (2003.-) Rodio se u Vrbovcu, upa Poto ani,
6.9.1955. godine. Osnovnu kolu zavrio je u Vrbovcu i Svilaju, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enikaje zare en 19.3.
1982. godine u Sarajevu. U Ljubljani je diplomirao bogosloviju i magistrirao katehetiku (tema: "Sadraji i metode ketahetskih djela Fra Augustina Mileti a"). Bio je upni vikar u Rami, Brekama, Fo i, Bugojnu i
Dubravama, aupniku Svilaj u (1991.-2003.) i u Sivi (2003.-).
Primopredaja upe bila je 21. kolovoza 2003. godine. Fra Mladen
Jozi preselio je za upnika u Breke, fra Stipo Rategorac je otiao za
samostanskog vikara u samostan u Jajce, a fra Kazimir Rehlicki ostao je
kao upni vikar u Sivi, Za upnog vikarajejo stigao fra Anto Zraki ," a
neto kasnije i fra Alen Kristi ," mladomisnik, koji e biti na ispomo i
48- Kronika upe Siva sv. II., str. 16.-17.
49- Kronika upe Siva sv. II., str. 31.-34.
50- Fra Anto Zraki rodio se u Vrbovcu, upa Poto ani, 17.1.1954. godine.
Osnovnu kolu zavrio je u Poto anima i Odaku, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju
u Sarajevu. Za sve enika je zare en 29.6.1981., godine, a pastoralno je djelovao kao
upni vikar u Novoj Biloj, Sivi (1983.), Plehanu, Bugojnu, Livnu i ukli u, a kao
upnik u Brestovskom, Gornjoj Dubici i Poto anima, odakle je doao u Sivu za
upnog vikara (2003.-).
51- Fra Alen Kristi rodio se u Vareu, 14.9.1977. godine, osnovnu kolu zavrio
je u Vareu i Lepenici, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za sve enika je
zare en u Sarajevu, 29.6.2003. godine i kao mladomisnikje poslan za upnog vikara na
Plehanu, ali zbog pastoralnih potreba, odre en je i za upnog vikara u Sivi (2003.2004.). Uprava Provincije planira ga poslati na studij, ali je u jesen 2004. napustio
zajednicu.
142
Pastoralno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne na podru ju upe Siva u posljednja tri stolje a
samostanu Plehan, ali i upni vikar u Sivi te e dobiti predmet vjeronauka za srednjokolce u siva koj koli.
Uz redoviti pastoralni rad u sklopu upe sve enici su uklju eni i u
dranje vjeronauka u kolama: Siva, Alibegovci, Omanjska i Miljanovci. Punu satnicu vjeronauka u koli ima s. Jela Dubravac, koju je ovoga
ljeta na slubi zamijenila .s.Berhmana uri , rodom sa Plehana. Nakon
fra Alena vjeronauk za srednjokolce dri vjerou itelj Leon Zelenika iz
Zavidovi a. U Alibegovcima, ve jednu godinu, vjeronauk dri vjerou iteljica Karolina Neki iz ep a. Nesumnjivi pastoralni radnici u ovoj
upi su i asne sestre Antonija Rehlicki i Romana Valei , koje svojim
ivotom, radom i srda nim susretom sa upljanima, svjedo e svoje redovni ko poslanje.
.
143
144
145
upa Siva
opet, koji premda od svoje strogosti popu a mlogo; nije pritio surgunlukom (progonstvom, zato enjem) ko prije, niti ekskomunikacijama, nit
je nasr o na fratre. Odkud malo mirnija vrimena nastadoe fratrim ...,,7
"...Provikar apostolski o. p. fraAndria Kara i prie provinciala stie u
Bosnu; s ovim pristade vladanje Knezovi u, koji ode iz Doca u Sutinsku,
razboli se i ondi umre ... Umro je 18. aprila 1848. godine."
Fra Anto Kulaevi (1836. -1882.)
Rodio se u Popovi ima (tada upa Siva) 27.3.1836. godine. Krsno
mujeimeJozo.
Redovni ko obla enje imao je 25. rujna 1854. godine.' Prve redov'
ni ke zavjete poloio je 4. listopada 1855. godine, a sve ane zavjete
4.10.1857. godine. Sve eni ko re enje imao je 31. oujka 1860. godine.
Nakon togaje tri puta vrio slubu upnog vikara u upi Gornja Dubica
(1864.-1868., 1874. i 1879.-1880.).
upnikje u Gornjoj Dubici od 1875. do 1876.
Vikar samostana na Plehanuje od 1876. do 1878.
upnik u eravcu od 1878. do 1879.
Godine 1880. godine fra Lovro Grli , upnik iz Fo e pie provincijalu i preporu uje za upnika u Sivi fra Antu Kulaevi a, kojije tada bio
kapelan u Gornjoj Dubici.
Umro je u upi Popovi i, kao kapelan, 22. studenog 1882. godine u
46. godini ivota i 25. redovnitva.
Fra Martin (Franjo) agalj (1840. -1889.)
Fra Martin agalj ro enje u selu Alibegovci, 29. rujna 1840. godine.
Nakrtenjuje dobio ime Franjo. Nakon zavrene osnovne kole primljen
jeu franjeva ki samostan u Kraljevoj Sutjesci za kandidata franjeva kog
reda. U novicijat je stupio 4. listopada 1855. godine. Teoloke studije zavrioje u akovu, a za sve enikazare enje4. travnja 1863. godine. Kao
mladomisnik postavljen je za upnog vikara i ravnatelja kole u Tolisi .
(1863.-1867.).
789-
146
Vrio je razne slube u naoj Provinciji, a u dva navrata bio je gvardijan na Plehanu: bio je prvi gvardijan tek osnovanog samostana, od
1875. do 1878., a drugi put od 1885. do 1888. godine. U rodnoj upi Siva bio je upnik od 1867. do 1875. godine. Izme u dvaju gvardijanstava
na Plehanu, bio je upnik u Gornjoj Dubici od 1878. do 1885. godine. U
eravcu je upnik od 1888. do smrti.
Umro je 24. sije nja 1889. godine od upale mozga, jo razmjerno
mlad i sposoban za rad. Pokopan je u groblju na Plehanu i nadgrobni
spomenik muje u sreditu groblja, ane uz put gdje su pokopani svi ostali
fratri.
Nekrologij franjeva kog samostan na Plehanu biljei o njemu sljede e: "... obiit cum magna jactura hujus Conventus, quem e cunabulis
exurgentem rara largitate et beneficiis quoad vixit fovebat ornnemque
ferme substantiam in bonum ejusdem Conventus insumpsit."
Tadanji plehanski gvardijan fra Mijo Mati stariji pie Provincijalatu, javljaju i nenadanu smrt fra Martina, "da e ga kroz godine i godine
ova op ina oplakivati, jer je zadobila veliki udarac nad njegovim gubitkom. Koliko je ljubio i koristio ovoj malenoj op ini (redovni koj zajednici) svjedokom su heroi na djela njegova".
I samostan i crkvu opskrbio je potrebnim namjetajem i ruhom, a kao
upnik u Dubici od svoje ute evine nabavio je za samostansku crkvu
dva velika zvona. Kao upnik u Sivi podigao j e upnu ku u i crkvicu."
Vijest o fra Martinovoj smrti donio je i Glasnikjugoslavenskih franjevaca."
Fra Josip Dobroslav Boi , nakon fra Martinove smrti pie: "Evo, primivi svetootajstva posljednja nae svete vjere, u potpunoj svijesti, u
naru ju nas trojice bra e i otaca: fra Ante agelja, fra Franje Nikoli a i
mene fra Bone Boi a, umro je od upale modana, koja je nadola od
crvenog vjetra ili po lije nikovu "rothlaufa" i to u11 sati i 45 minuta pred
pono na 24. sije nja 1889. godine.
Ako je i iji ivot bio pun trnja i krieva, to je bio pokojnog upnika od
eravca, fra Martina agelja; ako je itko ljubio mlade i u nevoljiju dok
lO- Zirdum, fra Vjekoslav, Plehan i okolica (Prigodom lOO-godinjice upe na
Plehanu), Sarajevo 1957., str. 72-73.
11- Glasnikjugoslavenskih franjevaca, Sarajevo 1889., velja a, str. 38.-39. Ovdje
je naveden dan smrti 25. sije nja 1889., "nakon to je provi en svetootajstvima umiru ih. " Dopis o njegovoj smrti je stigao je iz eravca, gdje je fra Martin umro: "Gdje je
god bio upnikom, lijepih je uspomena ostavio, kao to i u ovoj upi im je doao,
po eo se bio svojski starati, da sagradi crkvu, to bi i u inio bio dojdu eg ljeta, da ga
neumolna smrt ne pokosi. Bog mu dao slavu vje nu."
147
upa Siva
123-4.
13-
148
Boi , fra Josip-Dobroslav: Novi prijatelj Bosne, svezak III, u Senju 1894., str.
Glas Hercegovca, br. 5.11889.
L~~_'.:L~~~~:::.:a:J~&~
upa Siva
1896.1899.
1899.1901.
1901.1903.
1903.1904.
141516-
150
Od 1886. do 1889. godine predavao je u Franjeva koj gimnaziji uGu oj Gori: hrvatski, zemljopis, krasopis i zoologiju. Fra An eo Franji ,
odgajatelj bogoslova u Gu oj Gori, pie da odlazi na kolovanje na due
vrijeme te daje naao zamjenika za vo enje drutva "Prijatelji sv. Dje inj stva Isusova", a taj je revni u itelj u naem odgajalitu u Gu oj Gori
vl . o. Alojzije Kulaevi ."
Godine 1889. premjetenje za u itelja klerika na Plehan.
upnikjeueravcuod
1892. do 1895. godine.
upnik u Svilaju je od 1896. do 1897. godine.
20. velja e 1897. godine umro je u Svilaj u svilajski upnik fra Alojzije Kulaevi i pokopanje u groblju "Visi " u Donjem Svilaju.
Jo i sada u tom groblju, nad mjestom gdje je pokopan, stoji starinski
nadgrobni spomenik s itljivim natpisom.
upa Siva
Kada se 1992. godine trebalo povla iti sa Plehana fra Stanko je otiao
u Sloveniju kod fra Miroslava Batarila, potom jesam otiao u Austriju.
Tijekom rata (1992.-1996.) bio je u Austriji (Graz) u jednom izbjegli kom centru ne ele i imati kontakta ni s Provincijom, ni s rodbinom. Iza
rata stigao je u Slavonski Brod gdje je iznajmio skroman stan i , kiriju
mu pla a provincijska uprava, a on sam ne eli do i u zajednicu. Ipak, na
nagovor bra e franjevaca, ve naruena zdravlja, u sije nju 2006. dolazi
naPlehan i tu ostaje sve do svoje smrti, 16.1.2007. godine. Pokopanje na
plehanskom groblju 19. sije nja 2007.
Ro ena muje sestra asna sestra Kristina Svalina, lanica kolskih
sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije.
152
153
upa Siva
19-
154
1837.
155
upa Siva
1989.
156
157
upa Siva
160
Godina ro enja
1920.
1921.
1910.
1918.
1922.
1924.
1915.
1915.
1921.
1924.
1921.
1924.
1925.
1919.
1921.
1919.
1923.
1923.
1907.
1920.
1922.
1907.
1924.
1907.
1919.
1921.
1924.
1886.
1909.
1925.
1915.
1907.
Godina smrti
1943.
1943.
1942.
1945.
1945.
1944.
1941.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
-, 1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
161
upa Siva
VRELA
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Godina ro enja
1920.
1922.
Godina smrti
1945.
1945.
1918.
1945.
1919.
1909.
1918.
1916.
1920.
1922.
1918.
1920.
1922.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
Godina ro enja
1923.
1920.
1919.
1923.
1921.
1918.
1925.
1920.
1919.
1916.
1922.
Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
BLAEVCI
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
162
BOBARE
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
Godina ro enja
1922.
1915.
1921.
1919.
1920.
1904.
1919.
1915.
PILmr I
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Il.
12.
13.
14.
15.
Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
Godina ro enja
1920.
1918.
192T.
1920.
1922.
1920.
1918.
1916.
1920.
1918.
1922.
1917.
1920.
1918.
1917.
OMANJSKA
Redni broj
I.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
I Prezime
Godina ro enja
1925.
1912.
1889.
1919.
1920.
1924.
1925.
1917.
1908.
1921.
Godina smrti
L945.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
163
upa Siva
164
1917.
1925.
1907.
1909.
1922.
1909.
1914.
1914.
1902.
-
1914.
1922.
1924.
1918.
1906.
1907.
1922.
1917.
1922.
1925.
1921.
1926.
1929.
1920.
1913.
1925.
1923.
1914.
1921.
1922.
1922.
-
1944.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1944.
1941.
1945.
1944.
1945.
1945.
1945.
1944.
1943.
1945.
1943.
1945.
1942.
1945.
1943.
1944.
1944.
1944.
1945.
1944.
1945.
1945.
1944.
1944.
1945.
1944.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1941.
1944.
1945.
1944.
1943.
1945.
Redni broj
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
Godina ro enja
1927.
1924.
1922.
1925.
1924.
1905.
1917.
1914.
1916.
1914.
1922.
1926.
1927.
1924.
I Godina smrti I
1944.
1942.
1945.
1945.
1945.
1943.
1945.
1944.
1944.
1944.
1943.
1943.
1945.
1944.
1944.
1945.
1945.
1943.
1944.
1944.
SREDNJA OMANJSKA
I Redni broji
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
I Godina ro
1913.
1907.
1907.
1917.
1917.
1910.
1921.
1921.
1924.
1926.
1917.
1906.
1924.
1912.
1914.
1916.
1918.
1915.
1917.
1920.
165
upa Siva
I Godina ro enjal
1918.
1921.
. 1921.
1909.
-
1909.
1923.
1922.
1921.
1921.
1916.
1914.
1917.
1925.
1910.
1917.
1908.
1904.
1908.
1921.
Godina smrti
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
SIVA
166
I Godina ro
1917.
1904.
1912.
1914.
1919.
1904.
1923.
1914.
1917.
1903.
Batijanovi Ivan
Batijanovi (Pejo) Mato
Artmagi (Ilija) Ivan
Batiianovi (Andro) Ilija
Kula (Ivan) Pavo
Grgi (Luka) Mijo
Kutli (Ilija) Nikola
Kutli (Ilija) Mato
Baji (Nikola) Juro
Rajkova a (Petar) Juro
Niki Mato
Niki Anto
Niki Ilija
Boni Pejo
Boni (Anto) Stipo
Bani Ivan
Boni (imun) Anto
Boni (Ivo) Marijan
Boni Ivan
Dadi Luka
Dadi Ivo
Dadi Pejo
Julari Jozo
Julari Stipo
Julari Jozo
Julari Mijo
Julari Pero
Julari Ante
osi Pejo
Kati Filip
Kati Jozo
Grgi Mato
Grgi Anto
Jeli Juro
Jeli Ivi
Topalovi Mato
Topalovi Ivi
Labudovi Jozo
Mati Ivan
Matoevi Pejo
I Godina ro
1925.
1922.
1922.
1915.
1903.
1906.
1910.
1923.
1907.
-
1921.
1915.
1912.
1925.
1904.
167
upa Siva
I Redni
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1912.
1919.
1912.
1920.
1912.
1907.
1912.
1910.
1912.
1918.
1912.
1923.
1921.
1921.
1913.
1910.
1910.
1920.
1912.
1909.
1926.
1926.
..
ALIBEGOVCI
I Redni
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
168
I Godina
Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi
Bmadi
(Ivo) Petar
(Ivo) Ivan
(Ivo) Juro
Ivo
(Jozo) Anto
(Ivan) Juro
an ar(Pavle) Pajo
an ar(Ante) Pavo
agalj (Andrija) Anto
agalj (Mato) Jozo
ro enjal
Godina smrti
1945.
1943.
1945.
1942.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
Il.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
2l.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
3l.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
4l.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
1887.
1895.
1902.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1941.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
169
upa Siva
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
1944.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1944.
1945.
1943.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
BEJI I-CERIK
I Redni broji
1
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Il.
12.
13.
14.
170
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
I Redni broji
15.
16.
17.
18.
19.
I Godina
Matijevi Anto
Matijevi Pejo
karo Ivan
Ljubi Boo
Pranji Martin
1906.
1921.
1917.
1905.
. 1921.
1945.
1945.
1945.
1945.
1945.
Pred partizanskim postrojbama pripadnici oruanih snaga NDH povla ili su se naj e e u borbama prema zapadu, o ekuju i da e kao poraene snage imati tretman ratnih zarobljenika te da e nakon zavretka
rata biti su eni samo oni koji su u inili zlodjela, pred legalnim i legitimnim sudovima. Logi no je bilo o ekivati pravedno su enje. Na podru ju
nae upe velika ve ina sposobnih ljudi bili su pripadnici domobranskih
postrojbi. Istina je da su domobrani branili svoja sela, svoj dom i svoja
ognjita, te da na naem podru ju nisu u inila nikakva zla djela. Me utim, ogromna ve ina tih postrojbi morala se povu i jer su partizani bez
suda i su enja po eli odmazdu nad tim ljudima. S podru ja nae upe povuklo se stotine domobrana. Ve ina od njih krenulaje na put bez povratka, krenula je u bezna e, te e na tom putu doivjeti nezapam ene patnje
i stradanja. Ve ina od njih dolaje do Dravograda i Zidanog mosta gdje
su razvrstavani u razne kolone od kojih je 315 nestalo zauvijek. Stotine
njih se predalo partizanima te nakon viemjese nih patnji i potucanja
vratilo svojim ku ama. Pretpostavlja se da je jedan broj domobrana s naeg podru ja stradao i na Bleiburgu. Vrhunac stradanja Hrvata u Drugom
svjetskom ratu desio se na prostorima Slovenije i Austrije, a sve zbog
podmukle i sramotne prijevare Engleza, koji su zarobljenu hrvatsku vojsku i civile izru ili partizanima na milost i nemilost. Partizani, koje su
najve im dijelom inili preobu eni srpsko-crnogorski etnici, jer su se
koncem rata predali ili bili zarobljeni od partizana, u inili su ne uveni i
nezapam eni genocid nad Hrvatima. Bez suda i su enja nastao je mu ki
pokolj, u kojem su Hrvati izgubili oko pola milijuna svojih pu ana. Izgubljenje cvijet hrvatske mladosti i najbolji sinovi hrvatskog naroda.
Najnovija istraivanja autora knjige "Tudi mi smo umrli za domovinu" Slovenca Frane Penne koji se bavi istraivanjem poratnih partizanskih zlo ina na podru ju Slovenije nad Slovencima, dokumentirano tvrdi daje samo u svibnju i lipnju 1945. godine u Sloveniji bez suda i su enja ubijeno 190.000 Hrvata. Me u ubijenima ima sigurno i Hrvata iz siva ke upe. U knjizi Milana Marui a koja izlazi u Zagrebu, konstatira
se da su u tri tjedna, od 8. svibnja 1945. godine pa do kraja tog mjeseca,
partizani pogubili vie od 26.000 ljudi. U svjedo enju jednog Slovenca
171
upa Siva
upa Siva
174
Ilija Ivki
godine
izbori
Nakon viestrana kih izbora 1990. godine i rata u Republici Hrvatskoj bilo je za pretpostaviti da ratni vihor ne e mimoi i Bosnu i Hercegovinu, pa ni pu anstvo upe Siva. Godina 1991. mogla bi se nazvati
godinom "niti rata, niti mira". To je godina kada prosrpski orijentirane
snage, pomognute od JNA, esto blokiraju prometnice, vre uhi enja i
premeta ine a sve s ciljem stvaranja istih etni kih prostora. Vladaju i
SDS proglaava "srpske krajine" s namjerom priklju enja Jugoslaviji
(Velikoj Srbiji).
Na prostoru upe Siva pu anstvo je s oduevljenjem do ekalo viestrana ke izbore. Na tim prvim vie strana kim izborima preko 90% dobio je HDZ, koji je s muslimanskom SDA sudjelovao u vlasti. Aktivisti
175
upa Siva
HDZ-a ve u 1991. godini ilegalno rade na pripremama za obranu hrvatskih prostora u dolini rijeke Usore. U jesen 1991. godine formiraju se
krizni stoeri ija je zada a bila pratiti politi ko-sigurnosno stanje na irem prostoru, te shodno tomu i raditi na planovima obrane. Kako u to vrijeme vlasti Tenja i Doboja nisu pokazivale ve i interes za obranu od
velikosrpske agresije, kod dijela hrvatskih intelektualaca s ovih prostora
rodila se ideja o osnivanju Hrvatske zajednice koja je trebala okupiti sve
Hrvate u dolini rijeke Usore, a sve s ciljem obrane prostora.
U upnom uredu u Sivi 14.1.1992. godine na sastanku hrvatskih
predstavnika iz Doboja, Tenja i Tesli a donesena je odluka o utemeljenjuHrvatskezajednice Usora i njenom priklju enju HR H-B. Od tada,
jer se vidjelo da je rat neizbjean, vre se ubrzane pripreme za obranu.
Osnivaju se razne skupine za pravljenje planova obrane, sanitetske, civilna zatita, sustav veze itd. Ve u oujku 1992. godine osnivaju se i prve postojbe koje su no u deurale na odre enim lokacijama radi sprje avanja upada JNA na na prostor. Nakon okupacije Doboja, 3.5.1992.
godine, po eo je oruani napad na HZ Usora. U prvim borbama koje su
trajale tri dana okupiranje dio Makljenovca i dio Omanjske, zaseok Cerik. Na dan 15.5.1992. godine utemeljenja je 110. brigada HVO Usora
koja je branila prostor U sore od Kaloevi a, Komuanaca, Ercega, Kria, Komina, Jele a, umareve ku e, Bandere, Raskrija, Beji a, Ularica,
pa do Makljenovca.
Dana 8. i 9. svibnja 1992. godine desio se i prvi izgon usorskih Hrvata. U nekoliko dana ve ina djece, ena i staraca napustili su Usoru i izbjegli u Hrvatsku i druge zemlje diljem Europe. Kako je vrijeme odmicalo,
rat je postajao sve e i. Svakodnevno se vode teke borbe du cijele bojinice. Krajem svibnja 1992. godine Usora se nala u prvom okruenju,
jer je jedini putni pravac preko Crnog vrha bio presje en. Kako je rat odmicao, upa Siva svakim danom gubila je svoje itelje jer se pu anstvo
iz njenih rubnih podru ja moralo iseljavati. Ve su pretrpljene velike
ljudske rtve i velike materijalne tete. Ote ena je crkva u Sivi i
Omanjskoj a potpuno je unitena crkva na Kriu i kapelica na Kominu te
je na stotine domova uniteno ili ote eno.
Posebice teko stanje za upu Siva bilo je kad se cijela Usora nala u
potpunom okruenju. Okruenje je trajalo od 24.6.1993. godine do
25.3.1994. godine kada je konvoj humanitarne pomo i iz Zagreba stigao
uUsoru.
To vrijeme okruenja bilo je teko, bez struje, vode, goriva, prijevoznih sredstava, hrane, bez mogu nosti komuniciranja s vanjskim svijetom. Jedina veza sa svijetom bila su tri mobitela u privatnom vlasnitvu.
176
Da bi se preivjelo, koristili su se isklju ivo prirodni resursi. Na desetke vodenica bilo je izgra eno po potocima i na rijeci Usori. Kao prijevozno sredstvo koristila se samo konjska zaprega.
I pored svih poteko a organizira se kakav-takav red i rad. Osim vojnih postrojbi postoji i civilna zatita, mjesna povjerenstva koja su imala
zada u skrbiti o preostalom stanovnitvu i potrebama vojske.
To no 19.7.1993. godine po ela je i kolska godina 1992./93. Upisano je oko 150 u enika a nastava se izvodila u ku i Marka (Ivan) Boni aod prvog do etvrtog razreda, u ku i Jure Rajkova a i ku ama Jure (Petra) Matoevi a i Marka Niki a- od prvog do osmog razreda. Po etak
kolske godine ulio je posebnu snagu svima za obranu i opstojnost. Nastavu su izvodili u itelji i nastavnici koji su istovremeno bili i vojnici ili
su radili na nekim drugim poslovima vezanim za obranu.
Nastava se izvodila na hrvatskom jeziku, uz koritenje prijeratnih
udbenika. Ivica Krajina, Ilija Ivki , Boro Dadi , Milijana Krajina,
Miroslav Brati , Ante Zubak, Janja osi , Vlado Gai , Rosa i Jozo Rajkova a, fra Ilija Pukari i fra Ivan Opa ak su ratni predava i.
Jo jedan radostan doga aj u okruenju dogodio se 13.11.1993. godine, kada je u pastoralni posjet doao banjalu ki biskup dr. Franjo Komarica. Dan kasnije odranaje krizma u Sivi i abljaku. U Sivije krizman 131 krizmanik. Svi smo bili oduevljeni biskupovim dolaskom i to
namje ulijevalo dodatnu snagu da izdrimo. Ina e, biskup Komarica je
uz doputenje srpske vojske doao u Usoru iz Stanova, preko Krnjina po
jako loem, snjenom, kiovitom i smrzlom vremenu. Mi, koji smo bili u
njegovoj pratnji, ispred njega sjekli smo drve e koje su oborili snijeg i
ledena kia.
Kona no, 24.3.1994. godine oko 22.00 sata stigao je konvoj u Usorui
to je bio novi po etak za one koji su se nalazili u okruenju. U konvoju je
bilo 28 kamiona s hranom, lijekovima i naftom. Konvoju je u Sivi prire en sve ani do ek. Uz pjesmu i kolo KUD-ova iz Omanjske i abljaka
zabavljalo se do jutarnjih sati.
Nakon okruenja ivotni uvjeti u Usori su poboljani, ali rat se nastavio istom silinom. Posljednji napad na Alibegovce i Ularice bio je
12.1.1996. godine, kada su ekstremni dijelovi Armije BiH imali namjeru
okupirati Usoru. I tom prigodom, kao i tijekom cijelog rata, pu anstvo
Usore pokazalo je veliko jedinstvo u borbi za njezinu opstojnost i obranu. Za opstanak U sore u Domovinskom ratu 51 upljanin upe Siva poloio je svoj ivot. Preko dvije stotine upljana ostali su trajni invalidi, a
bilo je nekoliko desetina civilnih rtava rata.
177
upa Siva
RATU
1993.
1992.
1994.
1992.
1992.
1994.
1992.
1992.
1994.
1992.
1992.
1993.
1992.
1994.
1995.
1992.
1993.
1995.
1994.
1994.
1993.
1992.
1992.
1992.
1993.
1994.
1992.
1993.
1992.
1992.
1994.
1993.
1996.
1995.
1996.
1995.
1995.
1995.
1993.
Godina ro enja
Godina smrti
1963.
1970.
1941.
1965.
1964.
1968.
1940.
1976.
1995.
1992.
1995.
1992.
1994.
1992.
1994.
1991.
1941.
1993.
1951.
1995.
Godina ro enja
1948.
1954.
1929.
1925.
1957.
1941.
1959.
1981.
1978.
1974.
1973.
1965.
1925.
1946.
Godina smrti
1993.
1994.
1994.
1992.
1993.
1994.
1993.
2002.
2002.
1998.
1998.
1993.
1992.
1992.
I
I
Ime i prezime
Petrovi (Filip) Mara
Kati (Ivan) Kaja
Petrovi (pejo) Ivka
Martinovi (Jozo) Franjo
Martinovi (Franjo) Marija
Kajini (Mijat) Ivo
Gavri (Petar) Kata
Varenica Marijan
Brati (Anto) Josip
upi (Marijan) Goran
upi (Ilija) Ivanka
Jeli (Mato) Kaja
Kneevi Mijat
Mandi Franjo
180
Obnova Napretkovih
aktivnosti
Prvi koraci
Istraivanje tradicije institucionalnog organiziranja i povezivanja hrvatskoga puka, zbog tuma enja - opravdanost i realnosti provedbe projekta obnoviteljske skuptine HKD Napredak Podrunice Teanj, povjerenaje Jozi Matoevi u, profesoru povijesti iz Srednje Omanjske. U
pomo su mu prisko ili mnogi znani i neznani, a posebno su se dareljivim korisnim informacijama istaknuli: Mustafa Ceman, fra Branko Malekinui , fra Mladen Peri , mr. Ante kegro, Aja Dinali i Amir Brka.
Povijesna opravdanost
U prvim istraivanjima ustvr ena je prisutnost katoli ke crkve na
usorskim prostorima od XIII. stolje a, a zabiljeba o njenom postojanju
je zapisana jo 1236. U isto vrijeme navodi se i postojanje katoli ke crkve sv. Jurja u Tenju.
Podatci o osnutku samostalne upne kapelanije 1786. a zatim i upe
Sive1802., od Kulaa i Dragalovaca do Novoga ehera i od Tesli a do
Doboja daju nadu za postojanje ozbiljne dokumentacije o kulturi hrvatskoga puka na ovim prostorima a iju bi tradiciju trebalo nastaviti.
Turski defteri su biljeili samo pojedina ne porezne obveznike.
U Izvjetaju Matice hrvatske za upravnu godinu 1895. na stranici
154. zabiljeeno je postojanje ogranka u Tenju u sastavu:
1992,
hrvatski
narodni
~kalendar
CI:a..
181
upa Siva
182
HRVATSKO
KULTURNO
DRUTVO
NAfREDAK
Izgled prvih
Napretkovih iskaznica
183
upa Siva
Sama afirmacija Napretkova imena je nailazila na veliko oduevljenje muslimanskih intelektualnih krugova, poglavito vremenijih ljudi
kojima je "stari Napredak" jo bio u nostalgi nom sje anju, koji su i sami bili njegovi lanovi. Hrvatskom katoli kom intelektualnom korpusu
je tako er bila bliska Napretkova djelatnost ali su bila turbulentna vremena u pogledu pokuaja uvanja i isticanja nacionalnog identiteta, a
poglavito javnog nacionalnog izjanjavanja. Godina 1990. je bila nedefinirana, pa su jedni sa zebnjom a drugi s oduevljenjem prihva ali Napretkove lanske iskaznice, za koje se do rata pla ala simboli na lananna.
Veliku pomo u informiranju gra ana pruili su sve enici Usorskog
dekanata itaju i informacije Inicijativnog odbora u upnim obavijestima, Radio Teanj i Radio Doboj.
Do po etka prosinca bilo je upisano devedesetak lanova to je Inicijativnom odboru bio znak za uspjenu organizaciju i zakazivanje Obnoviteljske skuptine.
Pokuaj obnove podrunice
Odlukom Inicijativnog odbora Obnoviteljska skuptina je planirana
za subotu, 22. prosinca 1990. u Domu kulture u Tenju. Skup je uredno
prijavljen SUP-u, Milicijskoj stanici u Tenju.
U ime Sredinje uprave izaslanik i gost planirane Obnoviteljske skuptine bio je vl . Ante Jeli Balta i upnik upe sv. Josipa na Marij in Dvoru
u Sarajevu i predsjednik Hrvatskog katoli kog dobrotvornog drutva i
pj esnik Mile Peorda.
Unato ozbiljnoj organizaciji i upisanom brojnom lanstvu, na poziv
Inicijativnog odbora odazvali su se brojni gra ani Tenja i okoline ali
registriranih lanova je bilo samo 36 to nije bilo dovoljno za valjane
zaklju ke i obnoviteljsku skuptinu.
Nakon obra anja nazo nima, predsjednik Inicijativnog odboraje utvrdio kvorum, konstatirao da nije nazo an dovoljan broj lanova za obnoviteljsku skuptinu i predloio da se izabere novi Inicijativni odbor za
pripremu Obnoviteljske skuptine HKD "Napredak" Podrunice Teanj,
a ova prigoda da se iskoristi kao Napretkova tribina.
Unato neuspjenom pokuaju obnavljanja Napretkove Podrunice
nazo no lanstvo se pozitivno izjasnilo o radu Inicijativnog odbora i
predloilo dopunu novim lanovima, kako bi se poja ao rad na cijelom
podru ju op ine Teanj.
184
185
upa Siva
Aktivnosti Podrunice
Pravni ustroj
Neposredno nakon obnove Podrunice tajnik i predsjednik su uz pomo eljka Mandi a, dipl. pravnika iz Jelaha, na temelju pravnih propisa
pripremljenih za Obnoviteljsku skuptinu i usvojene na Obnoviteljskoj
skuptini, Odluke o osnivanju Podrunice i zapisnika sa Obnoviteljske
skuptine proveli zakonom propisanu registraciju.
Poslovnik o raduj e donesen 21. kolovoza 1991.
Godinji plan rada i izvje a o radu su donoena na godinjim skuptinama Podrunice.
Podnesen je zahtjev Izvrnom odboru op ine Teanj za povrat Napretkove imovine temelj ene na gruntovnim knjigama. Postignut je sporazum o dodjeli prostorija u Domu kulture koji nikada nije potpisan niti realiziran zbog neposredne ratne opasnosti i ratnih djelovanja. Napretkove aktivnosti su s po etkom rata prenesene na podru je pod nadzorom
Hrvatskog vije a obrane.
Humanitarna i kulturna djelatnost
U suorganizaciji Mjesne zajednice Siva i "Napretkove" Podrunice
organiziranje tradicionalni no ni nogometni turnir 30. travnja 1991. u
Sivi. Na turniru su sudjelovale 44 mom adi iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske i Vojvodine. Natjecanje je pratilo preko 5000 gledatelja. Pobjednik turnira bilaje mom ad.Dijamanti" iz Omanjske.
186
187
upa Siva
188
189
upa Siva
Posredstvom osnovnih kola i SC, povodom Dana mrtvih 1990. organiziranaje i provedena akcija i enja i ure enja grobalja.
Napretkova Podrunica je 2. prosinca 1991., u kolskoj portskoj
dvorani u Tenju organizirala humanitarni koncert "ZA DUBROVNIK",
nastupom dubrova kog kantautora Ibrice Jusi a.
Od Boi a 1991. godine ve ina Napretkovih aktivnosti se svodila na
dobrotvorne akcije i pomo izbjeglicama iz Republike Hrvatske a kasnije i prognanicima iz Bosne i Hercegovine. Dokje Napredak imao novaca, sam ihje pomagao, a kasnije je za nesretne, svojim autoritetom traio
pomo od imu nih i dobrih ljudi, poduze a i ustanova.
Preko dobro initelja Napredakje iz Zagreba dopremio u Usoru ve e
koli ine sanitetskog materijala, lijekova i opreme, odje e i obu e za
potrebite a raspodjela je izvrena preko upnog ureda u Sivi i preko
mjesnih povjerenika. U Omanjskoj raspodjelu su vrili mjesni povjerenici osobno, na Rui a brdu, izravno iz kamiona.
Pjesni ka ve er usorskih pjesnika u suradnji s knjievnim klubom Musa azim atiiz Tenja, 15. svibnja 1991. u kafi u "Viktorija"u Sivi.
Zato se no as moje elo zari, 26. rujna 1991. Obiljeavanje 100 obljetnice ro enja Tina Ujevi a. Obiljeeno u Domu kulture Teanj, u suradnji s Podrunicom Doboj.
- itanje prigodnih stihova Tina Ujevi a;
- Predstavljanje usorskih pjesnika;
- Izloba likovnih umjetnika dobojske regije;
- Pj esni ka ve er usorskih pj esnika u Caffe baru
.Miky'' u Je1ahu;
Franjo Brati , Pero Radeljak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
- Pj esni ka ve er usorskih pj esnika u Caffe baru Levi' s u ab ljaku.
Franjo Brati , Pero Rade1jak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
- Pjesni ka ve erusorskih pjesnika u kafi u "Viktorija" u Sivi.
Franjo Brati , Pero Radeljak; Boro Jeli , Ivica Budulica Strikan;
AmirBrka;
lag svih ratnih Napretkovih aktivnosti je DAN HRVATSKE KULTURE U SIVI, 13.1ipnja 1993., za vrijeme totalnog okruenja. U okviru programa orgamztram su:
- ahovski turnir
190
191
upa Siva
193
upa Siva
Projekt je proveden uredno, uspjeno i do kraja. Financijski pokazatelji u pismohrani HVO Usora.
Obrazovna iodgojna djelatnost
U Je1ahu je 9. prosinca 1991. odrana tribina pod naslovom OP E
PORUKE BIBLIJE kojuje drao fra Boo Oluji iz Sarajeva.
Uo i Boi a, u etvrtak, 19. prosinca 1991. godine, u organizaciji Napretkove podrunice Teanj, fra Mile Babi je u Srednjokolskom centru
Teanj u enicima odrao predavanje na temu KRIST U DJELIMA MIROSLAVAKRLEE.
Na me ustrana kom dogovoru politi kih stranaka s podru ja op ine
Teanj, HDZ je svoju ovlast preispitivanja naziva deset osnovnih kola s
podru ja op ine Teanj povjerio Hrvatskom kulturnom drutvu Napredak Podrunici Teanj. Temeljem takove odluke predsjednik Izvrnog
odbora op ine Teanj je izdao Rjeenje o obrazovanju Komisije za preispitivanje naziva osnovnih kola s podru ja op ine Teanj. Hrvatske interese u pregovorima je zastupao Predsjednik Podrunice. Predsjednik
komisije je bio Amir Brka pregovara u ime muslimanskog naroda, a
srpski nacionalni interes je zagovarao Tomislav Tomi . U radu je sudjelovao predstavnik kole i predstavnik mjesne zajednice.
Za interes hrvatskog naroda postignutim sporazumom Osnovna kola
"Bratstvo" Jelah dobila je ime "Ivan fra Frano Juki ", a Osnovna kola
"Nikola Matkovi Kolja" iz Teanjke je dobila ime.Kulin ban".
Od po etka oujka 1992. Napretkova podrunica Teanj zapo inje
projekt prikupljanja knjiga za otvaranje Napretkove pu ke knjinice
Ivana fra Frane Juki a u Sivi. Na Dan Hrvatske kulture, 13. lipnja 1992.
knjinica je slubeno i otvorena u prostorij ama upnog ureda Siva.
Prosvjetna djelatnost
Zbog ratnih djelovanja do srpnja 1993. nisu postojali nikakovi uvjeti
za izvo
bilo kakvih uvjeta nastave. Tijekom srpnja mjeseca 1993.,
. . .. enje
.
na imcijatrvu HKD Napredak Podrunica Usora, a kroz Ured drutvenih
djelatnosti zapo elaje:
- Priprema, izrada i realizacij a hrvatskog nastavnog plana i programa
prilago enog u hrvatskim kolama Usore, u 19 tjednom trajanju;
194
- Njegovanje hrvatskog jezika i kulture u kolama, na javnim nastupima o blagdanima i drugim prigodama;
- Narudba i raspodjela udbenika i kolskog pribora u enicima na
podru ju Usore;
- Demobilizacija nastavnika.
- U stroj i organizacija nastave.
Na temelju ovih aktivnosti HVO Usora je 2. travnja 1994. donijelo
Odluku o osnivanju Osnovne kole za podru je HZ Usore s retroaktivnomprimjenomod21.lipnja
1993.
Identi na odluka je donesena i za osnivanje Mjeovite srednje kole
za podru je HZ U sora s retroaktivnom primjenom od 21. lipnj a 1993.
Zdravstvena skrb
Po etkom oujka 1992. Napredak je organizirao te aj pruanja prve
pomo i istovremeno u tri mjesta:
Makljenovac - Dr. med. Mijo Grgi ; specijalist oftalmolog;
Siva - Dr. med. mr. sc. Ivica osi , specijalist medicine rada;
abljak - Dr. med. Doma Petrovi ;
Potpore
HKD Napredak Podrunica Teanj uputila je Republi kom javnom
fondu za kulturu, Vase Miskina 18 71000 Sarajevo Prijedlog za financijsku potporu istaknutom bibliografu i op e kulturnom djelatniku Mustafi emanu,
HKD Napredak Podrunica Teanj uputilaje UNIS FAD-u Jelah Prijedlog za upu ivanje pomo i obitelji profesora Tomislava Gai a sa suprugom i troje djece prognanih iz Lovasa kod Vukovara i nastanjenih u
abljakuod6.listopada
1991.
Posredstvom HKD Napredak prof. Gai je zaposlen u Osnovnoj
koli "Gazi Ferhadbeg" u Jablanici gdje muje kola osigurala smjetaj.
Napredak predlae kupnju namjetaja.
HKD Napredak Podrunica Teanj je na ime humanitarne pomo i
predala Centru za socijalni rad i zatitu djece predkolskog uzrasta Teanj 3000 kg brana i pakete odje e za socijalno ugroene prema njihovoj evidenciji. Humanitarnu pomo su preuzeli Amil Ahmetagi ,
Komnen ugi i Emir Brakovi .
195
upa Siva
- Slobodna Dalmacija;
- Svi Hrvati Usore su u ratnim vremenima bili napretkovci i bojovnici. Sura ivali su kako su znali i umjeli, mnogi su stradali, aNapredak je
izaao iz rata mnogo ja i nego to je bio.
Poseban doprinos prepoznavanju, institucionaliziranju i biljeenju
hrvatskog kulturnog, obrazovnog i nacionalnog stvaralatvu dali su
napretkovci:
Miroslav Brati , Andrija Purkovi , Boro Jeli , Pero Radeljak, Irena
Marini , Veronika Kati , Ivan Kati , Franjo Brati , Anton Ernest Hudi ,
Ivica Krajina, Ilija Ivki , fra Ivan Opa ak, vl . Ivan Bonjak, vl . Ante
Baji , vl , Ante Buri Suljo, Boro Purkovi , Slobodan Krajina, Magdalena
Martinovi , Augustin Mandi , autor ovih redaka i brojni drugi suradnici.
Drugih oblika suradnje nije bilo zbog prekida svih vrsta komunikacija. Jedini kontakt smo imali preko splitske podrunice tijekom 1994.
kojuje posje ivao predsjednik Podrunice Teanj i pribavljao novosti i
tiskovine iz Sredinje uprave.
Osnivanje HKD Napredak podrunica Usora
Aktivna ratna borbena djelovanja su na podru ju Usore zapo ela 3.
svibnja 1992. Timeje prestao rad Podrunice HKD Napredak Doboj,
197
upa Siva
HUMANITARNI
za prijateljicu
Mozart * Beethoven
* Schopin
* Lisinski
* Straus
U 18 sati
I. Povijesni razvoj
Dananje podru je op ine Usora, a time i upe Siva, bilo je nastanjeno jo u paleolitiku (starije kameno doba). Dr. uro Basler i Zdravko
Mari otkrili su u Makljenovcu prebivalita ovjeka u tim prahistorijskim vremenima gdje su prona eni dijelovi posu a od jedva pe ene
gline koji se vremenski podudaraju sa nalazitima iz Lepenskog vira u
erdapu.
Ina e, podrijetlo imena Usora, po nekim povjesni arima, potje e od
ilirskog plemena Oserijati koje je, pretpostavlja se, naseljavalo ove prostore. Nakon Ilira ove prostore zaposjedaju Rimljani tako da je opet na
breuljku "Crkvina" u Makljenovcu prona ena nastamba iz rimskog
doba s rukotvorinama te kulture, kao i na lokalitetu istog naziva u naselju
abljak. Pojedini predmeti s tih lokaliteta do prije rata uvani su u muzeju uDoboju.
Tragovi ivljenja na ovim podru jima vidljivi su i za razdoblja srednjeg vijeka. Na vie mjesta u Ularicarna, Alibegovcima i abljaku ima
77 primjeraka ste aka (posebno dobro o uvani su u Ularicma gdje je
prostor obiljeen i zati en), to govori da su ove prostore posjedovale
velikake porodice srednjovjekovne bosanske drave. Ina e, treba navesti da se pojam Usora prvi put spominje u srednjem vijeku jo 1225.
godine kada ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. daruje Usoru katoli kom
nadbiskupu Ugrinu. U vrijeme vladavine bosanskog bana i kralja Tvrtka
1. (1355.-1391.) banovina Usora prakti ki je obuhva ala centralni prostor sjeverne Bosne, da bi se kroz povijest prostor Usore smanjio do granica koje danas obuhva aju op inu Usora, odnosno u irem smislu samo
porje jerijeke Usore.
Prije i poslije II. svjetskog rata dananji prostor op ine Usora pripadao je op inama Teanj i Doboj i tek nakon posljednjeg rata, nakon nastojanja ovdanjih ljudi, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na
sjednici 21. sije nja 1998. godine donio je, na temelju Odluke Visokog
199
upa Siva
upa Siva
202
"Gra ac" Franj o Brnadi , Niko Brnadi , Jozo An eli , Ante Joski , Alija
(zv. Aljo) Tokmi , Stipo an ar i Marijan Gavran (Alibegovci), a tzv.
"vatreni mlin" drali su u sreditu Sive Ilija i Pejo Rui (Srednja
Omanjska) i Krunoslav (zv. Kruno) Krajina (Siva). Usluge mljevenja
itarica napla ivane su uglavnom u naturi, uzimanjem tzv. "uura", a
dijelom i pla anjem u novcu.
etva itarica prvotno se obavljala ru no srpom, a vridba konjima,
da bi ista u novijem razdoblju bila obavljana vralicama pokretanim motoromzv. "aran".
Sto arstvo, kao oblik privre ivanja i egzistencije, pored ratarstva,
imalo je vrlo zna ajno mjesto u svakoj obitelji (gazdinstvu) toga vremena. Proizvodnja temeljnih ivenih namirnica, mesa i mlijeka, obavljala
se uzgojem goveda, ovaca i svinja, uglavnom ispaom na livadama, a za
dodatnu prehranu tu su bile livade s djetelinom te gore navedene itarice,
ega se moe sjetiti i ve i broj naih sugra ana srednje starosne dobi.
Vo arstvo, kao grana poljodjelske djelatnosti, bilo je zastupljenije nego to je to danas, iako se obavljalo bez primjene bilo kakvih suvremenih
agrotehni kih mjera i suvremene tehnologije proizvodnje. Vinova loza,
po kojoj se katastarske estice u sjeverozapadnom dijelu upe vode kao
"Vinogradi"; zatim ljiva, jabuka i kruka bile su najzastupljenije vo arske vrste ijom preradom se uglavnom proizvodila rakija i vino, a dijelom su i suene i koritene u prehrani.
203
upa Siva
Budu i da su u tomrazdoblju, koje karakterizira naporan rad u poljodjelstvu, nai preci imali duha i vremena da se nakon napoma rada, a posebice nedjeljom i u zimskim danima, u estalo drue i vesele uz sijela i
prela, o ita je i proizvodnja glazbenih instrumenata, me u kojima su najzastupljeniji bili: argija, violina, frula i dvojnice.
Poslije II. svjetskog rata, biva drava je provodila nekoliko reformi u
oblasti poljoprivrede. Te reforme uglavnom karakterizira postupak kojim su "dragovoljno" nai upljani uklju ivani u zadruge, u koje je uklju ivana kao osnovno sredstvo njihova zemlja, volovi, konji, na na in da
oni nisu pravedno obete eni, nije se znao njihov vlasni ki udio u imovini, a pogotovu u dobiti tih zadruga. Od tih zadruga, koje su postale dravne, nastali su svojevrsni poljoprivredni subjekti iz kojih su vlasni ki
isklju eni oni nai sugra ani od ije zemlje i ijim radom je i stvorena
imovina kojom danas "pravno" titulare i upravljaju subjekti koji nemaju
veze s tadanjom zadrugom. To vrijeme karakterizira i od drave uveden
prinudni "otkup" i pla anje dravnih obveza (poreza) po slobodnoj procjeni ondanjih dravnih komesara i njihovih suradnika.
2. Industrijsko razdoblje
Razdoblje prije posljednjega rata 2002.-2005. karakterizira industrijski razvoj koji tadanje vlasti koncentriraju uglavnom uz gradove sjedita tadanjih op ina Teanj, Doboj i Tesli . Neveliki broj upljana upe
Siva nalazi svoje uposlenje u tvrtkama navedenih gradova. Trenutno
nisu obra eni podatci o broju upljana upe Siva i strukturi uposlenih u
tom razdoblju, ali je injenica da je bio u znatnom nesrazmjeru s brojem
uposlenih iz drugih sredina. Razlozi za takvo stanje uglavnom su neformalno poznati, a u svezi su s tadanjim politi kim sustavom i njegovim
odnosom spram ovoga podru ja.
Poljodjelstvo ni u ovome razdoblju nije poprimilo intenzivnije oblike
proizvodnje, osim nekoliko slu ajeva tovljeni kog uzgoja stoke (svinje i
bikovi), proizvodnje mlijeka za trite; ratarska proizvodnja obavlja se
strojevima uz djelomi nu primjenu agro tehni kih mjera, biljee se i pokuaji plantanog uzgoja malina za trite, etva itarica se obavlja kosilicama sa samovezom i uz vridbu vralicama pokretanim traktorom, a
zadnjih godina dominantna je suvremena etva strojevima, odnosno
kombajnom.
Kao posljedica takvog nepovoljnog stanja uposlenosti, "otvaranjem
granica" od bive drave i odobravanjem odlaska na "privremeni rad u
inozemstvo", krajem 60-ih godina prologa stolje a veliki broj upljana
iz upe Siva odlazi na rad u inozemstvo, ponajvie u SR Njema ku, gdje
204
upa Siva
Kod postoje ih poduze a, samostalnih zanatskih, trgovinskih i ugostiteljskih radnji, o kojima e biti vie rije i, postoji elja za proirenjem
kapaciteta ovih poduze a i radnji, a samim tim i mogu nost otvaranja
novih radnih mjesta. Stanje je u tom pogledu prili no nesre eno zbog
op enitog stanja u dravi, sloenih i neure enih uvjeta privre ivanja,
tako da sami poduzetnici nemaju jasnu sliku o tome u kom pravcu bi
trebao i i njihov daljnji razvoj.
Takvo stanje je ve im dijelom uvjetovano stanjem gospodarstva u
irem okruenju, tako da su i ovdje o iti problemi dosta nepovoljnih kreditnih sredstava za ulaganje, nezati enost doma eg proizvoda, pravila
trine ekonomije na koju se navikao manji broj poduzetnika, nedovoljna obrazovanost i osposoblj enost poduzetni kog sektora za poslovanj eu
politi ki i administrativno sloenim, trino zahtjevnijim i tehnoloki
suvremenijim uvjetima privre ivanja.
Gospodarske prilike i stanje sagledat emo u narednom osvrtu prema
njegovim dijelovima.
a) Primarne djelatnosti
Budu i da je podru je upe Siva prema svojoj strukturi, stupnju izgra enosti i raspoloivim potencijalima dominantno ruralnog karaktera,
ono se moe po mnogim pokazateljima tretirati kao poljoprivredni kraj,
iako poljoprivreda ni izbliza nije razvijena kako to omogu avaju klimatski i drugi uvjeti.
Potvrda tomu je da u upi postoji, usprkos potencijalima, samo neznatan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave sto nom proizvodnjom (tov junadi, tov svinja i uzgoj ovaca), te neznatna
djelatnost u peradarstvu i p elarstvu.
Navike lokalnog pu anstva pri uzgoju tradicionalnih kultura teko se
mijenjaju jer se jo uvijek gaje uglavnom ratarske kulture, koje donose
manje nov anih sredstava i ija cijena proizvodnje ne moe biti konkurentna trinim, koje su iz uvoza i znatno subvencionirane, za razliku od,
recimo, vo arstva, sadnje jagodi astog vo a, uzgoja ljekovitog bilja itd.,
iako postoje svi preduvjeti za bavljenje ovim granama poljoprivrede.
Primjetanje pomak u posljednjim godinama od ekstenzivne ka intenzivnoj poljoprivredi, naro ito u pogledu unapre enja sredstava za rad
odnosno nabavke suvremenijih poljoprivrednih strojeva.
Kako je podru je upe jo uvijek ekoloki o uvano, uz pravilnu edukaciju poljoprivrednih proizvo a a bilo bi mogu e napraviti veliki iskorak u proizvodnji zdrave i trino isplative hrane.
206
upa Siva
drava daje poticaj. Pored planiranog proirenja povrina pod vo njakom uz pomo poticaja, planira isti u initi jo produktivnijim ugradnjom sustava navodnjavanja "kap po kap". Njegov primjer slijedi i Marko Luki iz Sive, a za vjerovatije da e ga i drugi nai upljani slijediti u
toj djelatnosti.
Vezano za oblast poljoprivredne proizvodnje, u primarnoj djelatnosti,
na podru ju upe Sivaregistriranaje samo jedna djelatnost:
SZR "Cvje arstvo-Dido", vl. Sla anaDido, Omanjska,
U irem kontekstu, vezano za oblast poljoprivrede, ali ipak u tercijarnoj (uslunoj) djelatnosti, registrirana su:
STR "Poljoteka", vl. Mara Mati , Siva
Veterinarska stanica "Ramljak" d.o.o. Siva, vl. Dragan Ramljak
b) Razvoj sekundarnih djelatnosti
Kako je u uvodom dijelu navedeno, postoje i, posebice proizvodni,
kapaciteti nisu dovoljno razvijeni, ali uo ava se trend njihova razvoja.
Ranije su spomenute suvremene i sofisticirane djelatnosti u obradi metala, elektroproizvodnji i plastici do posljednjih ratnih vremena.
Ovdje emo navesti sve proizvodne djelatnosti koje su u me uvremenu nastale i postoje na podru ju upe Siva:
l. "Kati " d.o.o., vl. Marijan Kati , Omanjska, visokozahtjevna proizvodnja iz oblasti obrade metala, za izvoz.
2. "Rukavi ar" d.o.o., vl. Jozo Kova evi , Alibegovci, poduze e za
konu i tekstilnu proizvodnju.
3. "Plastika Kati " d.o.o., vl. Ivan Kati , Omanjska, poduze e za proizvodnju plo a, listova, cijevi i profila od plasti nih masa.
4. "I.B.M. Kati " d.o.o., vl. Zoran Kati , Omanjska, poduze e za proizvodnju i trgovinu cijevi i profila od plasti nih masa.
5. "SANGEL Systemtechnik" d.o.o. Usora, Srednja Omanjska, inozemni osniva , drutvo za proizvodnju kabela za industriju.
6. "IMACO" d.o.o. Usora, Srednja Omanjska, inozemni osniva , poduze e za proizvodnju i kooperaciju u oblasti obrade metala, za izvoz.
7. SZR "Elektro obnova", vl. Jozo Gai , Alibegovci, proizvodnja elektri nih sklopova i ure aja, za doma e i inozemno trite.
8. SZR "Labudovi ", vl. Marijan Labudovi , Siva, proizvodnja stolarije i druge drvene galanterije.
208
Za o ekivati je da e potencijalni poduzetnici uo iti daje trite zasi eno uslunim djelatnostima i svoju poduzetni ku aktivnost usmjeriti u
proizvodnu djelatnost te tako pokazati da prepoznaju interes za stvaranje
novih vrij ednosti. Istina, to j e puno zahtj evnij e i sloenij e, ali jeza nadati
se da e od budu ih poduzetnika, te okon anjem studija skupine od oko
100 polaznika visokokolskih ustanova s podru ja op ine, do i do stvaranja kadrovskih pretpostavki za spremnije uklju ivanje u poduzetni ku
djelatnost.
209
upa Siva
Gospodarstvo
upe Siva
upa Siva
213
Ivica Krajina
jevi , Jakov Kova evi , Iso Agi , Salih Dinali , Milan Keri , Neboja
Brkovi , Marija Brkovi , Borka Dr a i Mirko Svatok, a od 1962. Ilija
upi .
Ilija upi bio je prvi prosvjetni radnik iz nae upe.
U enici koji su zavrili 4 razreda u Sivi, oni koji su ili dalje u osmogodinju, a bilo ihje malo, nastavljali su kolovanje u Jelahu, a od 1966.
u Teanjci. Tek s otvaranjem pune osmogodinje kole u Teanjci, po eli
su u enici u ve em broju nastavljati dalje kolovanje.
Obveznim obuhvatom djece osmogodinjim kolovanjem broj u enika od petog do osmog razreda iz Sive i dijela Omanjske u koli u Teanjci rastao je iz godine u godinu. Godine 1974. u Sivije sagra ena nova kolska zgrada koja je imala etiri u ionice. Te jeseni upisani su i prvi
u enici u pete i este razrede.
Radilo se u tri smjene, kao podru na kola ( u sastavu Osnovne kole
Teanjka).
kolske 1974./75. godine po eli su raditi u itelji: Milijana Vlahovi ,
Milica i ivan Matijevi , Magda Zori , ivomir Mateji , Marija Vukadinovi .
U predmetnoj nastavi radili su Miroljub i Milijana Deleti , Mirko Baji , a u svibnju te kolske godine iz vojske se vratio Ivica Krajina, nastavnik tehni ke kulture iz Sive.
U kolskoj 1975./76. godini kolaje imala 15 odjela, sa 507 u enika.
Od 1. do 4. razreda bilo je 293 u enika, a od 5. do 8. 214 u enika.
Od te kolske godine novi nastavnici su bili Ljiljanka Boilova,
Gospa Ubovi , Janja Svalina (tako er mjetanka), Marijan imunovi iz
Ularica. Rukovoditelj kole bio je Ivica Krajina.
kolske 1976.177. godine je upisano 18 odjeljena sa 635 u enika (u
niim razredima 300, a u viim razredima 335 u enika).
Ove kolske godine u viim odjeljenjima nastavu izvode nastavnici:
Ivica Krajina, Mirko Baji , Janja Svalina, Marijan imunovi , Ljiljanka
Boilova, a od 1. listopada 1976. g. Ilija Ivki ( tako er mjetanin), Leona Baji i Gospa Cigale.
U odjeljenjima od 1. do 4. razreda radili su sljede i u itelji: Ilija upi , ivomir Mateji , ivan Matijevi , Milica Matijevi , Olgica Filipovi , Milijana Vlahovi , Magda Zori , Borka Dr a.
U tom razdoblju u itelji i nastavnici su se esto mijenjali, jer je udaljenost od glavne komunikacije bila znatna te su pronalaskom boljih
mjesta i odlazili.
215
upa Siva
Mato Artmagi
Anto Bili
Anto Boni
Ivka Boni
Kata Boni
Jakov Boni
Pejo Boni
Ivica upi
Anto upi
Ilij a osi
Lucija osi
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Mato osi
Milica osi
Anto Gavri
FranjoGrgi
Markan Grgi
Marinko Luki
PeroLabudovi
Ivan Mandir
JanjaMandir
Mato Mandir
Marica Mandir
RuaMandir
Drago Novak
JozoPetrovi
Marko Rajkova a
Ivica imi
Ljuba Toki
Marica Kese i
Marko Petrovi
BariaAvgustinovi
Sanja Baldin
216
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
IvanBeji
Marko Beji
Jozo Brati
KajaBrati
Mato Brati
Ana Jeli
Juro Jeli
Mirko Jele
Mara Julari
Ana Kati
Anto Kati
KristaKati
Pejo Kati
Ilija Kiki
IvicaKiki
FranciskaKula
IvicaKurtui
Juro Matoevi
Anto Niki
eljko Petrovi
AndrijaRajkova a
Marko L. Risonji
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
MarkoM.Risonji
Ivica Toki
Nedeljko Toki
Ivo Toki
AnaGavri
Stipo Mati
IvanPetrovi
Prvu generaciju izveli su nastavnici: Gospa Cigale, Mirko Baji , Marijan imunovi , Ivica Krajina, ivomir Mateji , Ljiljanka Boilova,
Desa or evi .
U kolskoj 1977.178.jeupisano 630 u enika u 18 odjela.
U prosincu 1977. godine Zbor radnika Osnovne kole Teanjka donio
je odluku da se podru na kola u Sivi izdvoji u samostalnu Osnovnu
kolu Siva.
Za vritelja dunosti ravnatelja kole izabranje Marko Blaevi , nastavnik matematike. U nastavni kom vije u bili su: Ilija upi , Ilija Ivki , Ivica Krajina, Milijana Krajina, Janja Kaser, ivomir Mateji , Gospa Cigale, Milica i ivan Matijevi , Zlatko Povi , Milun Rogavac,
Biljana i Dragoljub Tomaevi i Magda Zori .
Od kolske godine 1978./79. kola nosi naziv MLADOST SIVA.
kola je radila u tri smjene, zbog nedostatka prostora.
U kolskoj godini 1982./83. odrano je natjecanje u enika iz povijesti, gdje su nai u enici zauzeli drugo mjesto na op inskom, a na regionalnom natjecanju ekipa nae kole je zauzela peto mjesto. Nastavnik povijesti bio je Ilija Ivki .
U enici su ili na natjecanja, osvajali su priznanja. Najve i uspjeh
postignut je na saveznoj smotri dje jeg knjievnog stvaralatva u Ohridu
(Makedonija) gdje je u enica Mira Niki osvojila drugo mjesto. Knjievnu sekciju vodila je Milijana Krajina.
7. oujka odrano je op insko natjecanje u enika iz povijesti, gdje je
ekipa nae kole zauzela prvo mjesto. U pojedina nom natjecanju iz povijesti pobjednikje bio u enik nae kole, a ime u enika nije poznato,jer
nije upisano u ljetopis kole. Nastavnik povijestije bio Ilija Ivki .
Tako er je vano napomenuti da je isti dan odrano natjecanje u enika iz matematike, gdje je naa u enica Kaja Beji osvojila prvo mjesto u
konkurenciji sedmih razreda. Nastavnikje bio Boro Dadi .
Godine 1984. nogometna sekcija kole u Sivi osvojilaje prvo mjesto
na op inskom, a na regionalnom natjecanju odranom u Bosanskom
amcuje zauzela 4. mjesto. Sekcijuje vodio Ivica Krajina.
U organizaciji Zavoda za unapre enje odgojno obrazovnog rada izvedeno je testiranje znanja u enika iz 10 nastavnih predmeta u kolskoj
1984./85. godini.
Ova kola postigla je odli ne rezultate i u ukupnom poretku zauzela je
prvo mjesto na op ini, a 15. mjesto na regiji u konkurenciji 74 kole.
Rezultati postignuti iz pojedinih nastavnih predmeta su sljede i:
217
upa Siva
218
219
upa Siva
...........
.tUJAJU,
"IlAJIMA
ILU . tVKtC
--,-
.lOS su RADlU:
ILIJA ,"ukARtC
nu.
...,. ..
.JOZO flU.KDVAt:A
__
220
__
"'KOLA
TOPJlLOVIC
.....'T .. IoOo
JAHJA
coste
_DADOC
upa Siva
1. Bolesti
Kod bolova i pro i avanja bubrega pili su aj od trave preslice, kukuruzne svile, perina, a naj e e od peteljki treanja. Dobro je jesti to
vie hrena kad bole bubrezi.
ireve na koi da bi se provalili stavljali su komad slanine.
Na lueti ne ili rak-rane stavljali su ze je salo nakvaeno vodom da
ublai bolove.
Grlo kad boli (angina, angina tonsillaris) te da se ne bi, posebno djeca,
obolijevalo od grlobolje, kao preventiva postilo se sv. Blau.
Protiv kalja pio se aj od lipinog i zovinog cvijeta, ili svjeeg ili onog
kojije sakupljen i suen za zimu.
Kosa kadje slaba, rijetka i sporo raste; ujutro na Jurjevo popni se na
drvo, odsijeci pramen kose i ostavi na grani.
Kuga (pestis) je ranije harala po ovim, kao i po ostalim, krajevima i
iza sebe ostavljalamnoga tzv. kunagroblja.
Da o i tijekom godine ne bole, kao preventiva postilo se sv. Luciji, a
kad bole o i u njih bi se kapale kapi mlijeka od dojilje,
Strava (dijagnoza za sve slabosti i bolesti iji nastanak objanjavaju
pretrpljenim strahom): kad se neko uplai salij eva se strava od olova.
Olovo se rastopi na aru u lici, bolesnik se prekrije crvenom maramom.
Prvo se izlije nad glavom, zatim opet u licu da se rastopi i onda se izlije
nad prsima, a tre i put isto tako nad koljenima. Onda se voda odlije u
zdjelu i te se vode bolesnik napije tri puta, tri puta umije lice i tri puta
opere noge do koljena i ruke do lakata, a ostatak vode izlije se vani u vrt.
Kad trbuh boli i kod povra anja davalo se oboljelom samo aj od
nane.
Tifus: kod bolesnika oboljelih od tifusa visoka temperatura se skidala
tako to su se bolesniku prsa itabani masiralijabukovim octom u koje je
dodan sjeckani bijeli luk. Visoka se temperatura skidala stavljanjem obloga od novina prethodno namazanim svinjskom masti, ali je novine
prije toga trebalo izbosti iglom.
Osobe koje su bolovale od tuberkuloze morale su jesti to vie jazav jeg sala.
222
Epilepsija (velika bola, padavica): kad netko ima ovu bolest moli se
Bogu, ini zavjete. Kada netko vidi epilepti ara gdje lei, treba mu razderati koulju po duini i taj vie ne e imati napade epilepsije. Ako se
vjen aje osoba koja ima padavicu treba kazati: "Sve vjen ajem osim
velike bolesti." Poslije toga ta osoba vie ne e imati napade.
Zub kad boli, zagrije se crijep, umota u ru nik i stavi na obraz na stranu na kojoj boli. Kad nekoga boli zub, taj treba izi i pred ku u i viknuti:
"Koga zub boli, mene ne boli!" U tom slu aju zubobolja prelazi na onoga
tko to uje, a onoga kojije to viknuo prestaje boljeti.
ivci kad su slabi (razne vrste neuroze): pije se aj od mac ine trave.
Osobe koje su bile slabih ivaca tako er su jele to vie sri iz kostiju i
pile aj od lipinog cvijeta kojije djelovao umiruju e.
2. Poro aj i enske bolesti
Krvarenje poslije poro aja smatrali su korisnim i potrebnim "da se
ena o isti". Me utim, ako se produi krvarenje, eni se davalo da pije
aj od gospine trave, kojaje prema pri ama nastala ovako: "Kadje Gospa hodala, nije mogla sakriti svoje pranje, pa je iz nje kapala krv i ostajala
po travi. Ta trava je onda postala ljekovita i dobila naziv gospina trava."
Porodilji poslije poro aja davali su da pije aj od macine trave da bi se
ublaili bolovi. Nije trebala piti vodu etrdeset dana, ve samo aj od trave ive i metvice, a donosili sujoj dajedepala inke i sirte da pije rakiju.
Zaustavljanje mlijeka (lactatio) na po etku dojenja dok se ne regulira
potrebna koli ina mlijeka, viak mlijeka i bolove u dojkama ene su pokuavale sprije iti na sljede i na in: suvino mlijeko na po etku dojenja
porodilja istiskuje, a na dojke koje bole od nadolog mlijeka stavljale su
obloge od svinjske masti, rakije ili sapuna.
3. Novoro en e
i dje je bolesti
upa Siva
4. Povrede
I aenje ruke ili noge lije ili su tako to prvo namjeste zglob, a onda
zamotaju lanenom krpom koju kvase vru om vodom ili jabukovim octom.
Prijelomi (fracturae): najprije su namjetali kosti, onda bi stavili da ice i zamotali, a to je ostaj alo toliko dugo koliko bi odredio onaj tko je to
radio.
Opekotine su lije ili tako to su uzimali kiselo mlij eko na lanenu krpu
i stavljali obloge, a tako er su ih mazali i bjelancetom odjajeta. Me utim, opekotina nije smjela biti stalno zamotana, skidali bi oblogu i ope eno mjesto izlagali suncu da bi se prije zalije ilo.
Rane: prvo bi ih isprali rakijom, slanom vodom ili o istili gazom da se
rana ne bi inficirala, zatim bi poslije ispiranja zaustavili krvarenje, a ako
je rana bila ve a onda se stavljala trava kunica. Da prije zarastu, rane su
previjane tzv. krpom lojanicom. To su krpe koje se potope u loj (najbolje
od koze) i previjaju na ranu. Tako er su stavljali smjesu od voska pomijeanu sa svinjskom masti na lanenu krpu pa previjali ranu. Ako bi se
rana inficirala, na nju su stavljali list od kupusa i njim previjali.
Uboj (contusio ): na uboj se previj ala ilova a sjabukovim octom.
Ujed psa: kada ujede pas na kojeg se sumnja daje bijesan, uzme se zrno graha, prepolovi, pa se te polovice utisnu u ranu da se izvu e bjesnilo,
ako je slu ajno pas bio bijesan. Ove polovice zrna graha ostaju u rani dok
same ne otpadnu.
Svakako da postoje jo neki na ini lije enja koji su ostali nezapisani
jer ihje nemogu e prikupiti i zapisati u kratkom vremenu, ali i stoga to
224
upa Siva
od sestre Mire Gavri i mlade u enice medicinske kole Danijele Radi , kojaje svaki dan iz Jelahadolazila pjeke."
Tijekom rata svim ranjenim i bolesnim osobama pruana je kvalitetna
zdravstvena njega, zatita i pomo , uz najve u stru nost, portvovno st i
zalaganje lije nika i ostalog medicinskog osoblja. Niti jedan ratni dan
nije protekao bez hitnih medicinskih intervencija, a dovoljno je samo napomenuti daje tijekom rata ranjeno preko 700 pripadnika HVO-a, a svima je pruena zadovoljavaju a prva pomo i sanirane prvotne ozljede.
Dakako, s istom portvovno u, prva pomo je pruana i svim pripadnicimaAnnije BiH koji su proli kroz ambulante i trijae.
Tijekom rata zna aj an j edoprinos lije nika dr. Ivice osi a, dr. Dome
Petrovi , dr. Mije Grgi a, dr. Dragana Gai a, dr. Bedrudina Bedaka, dr.
Smaje Mehi i a, dr. Emira abri ate drugih lije nika iz Bolnice Teanj
kao i zalaganje medicinskih tehini ara u ratno doba (Iva Ivki , Vera Martinovi , Anda Peri , Dragica osi , Drago eki, Mira Gavri , Gordana
Boros, Rua Dominovi i dr.)
226
Nakon nadilaenja po etnih problema nastalih po etkom rata na organiziranju zdravstvene zatite bojovnika i civila, sredinom ratne 1994.
godine prilo se i normativnom ustroju zdravstva. To nije, Ministarstvo
zdravstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne svojim Rjeenjem od
227
upa Siva
~'"
Bosna i Hercegovina
. HRVATSKA REPUBlJKA
HERCEG-BOSNA
VLADA
Na Leroelju [,lanaKa
33.
i 34.
Zakoltd o V1",.l1. Hr-veLak.e
Herceg-Bos"e
( "N"rounL 111_ HR H-B",
broj
1/93)
i
l<",vuhlike
lanka
46. Z"koha O
""ilL.i.Li (N"l:'odni Li.e L !iR ti-S".
brOJ 14/94), Vl"da tlrvclLske
ik", Her<.;ey-Bosne. " I5j",uu.i.c.i.
ud 27. Lravnja
1995. 'lud. d
li o s .i.
l"""k 1.
vijt:: t!
Doma 4dravljd
U Upcavno
1.
Kali I
2.
IvklC
3. Avyus"'J.n
. Lu r4. dr. Ivlca osi
5. D.toguL.iu Kuli , oe(:. L~hn.
&-:7.-13'
8roj:-----------/95
MosL r,
228
27.
Lr<lvllja 1995.
\lud.
t)I$Ot'ci
Lmenuju
~~~
Za sve vrijeme rata na ovim prostorima (prakti no do konca 1995. godine) osnovna zdravstvena zatita pruana je u postoje im seoskim ambulantama i trijanim centrima koji su otvoreni po privatnim ku ama, a
bili su organizirani u sklopu Doma zdravlj aUsora.
Prestankom ratnih djelovanja koncem 1995. godine, organiziranje
zdravstva na prostoru novoutemeljene op ine Usora postao je jedan od
stratekih zadataka. Kroni ni nedostatak lije nika ublaenje dolaskom
dr. Janje Grgi , specijaliste urgentne medicine i dr. Dragana Gai a, stomatologa, te dipl.oec. Josipa Luki a, a nedostatak prostora i opreme nametnuo se kao glavna prepreka u ispunjenju ovog zadatka.
Zbog toga je ve sredinom 1996. godine izra ena potrebna dokumentacija, a 16.8.1996. godine poloen je kamen temeljac i zapo eti su
radovi na izgradnji objekta Doma zdravlja Usora.
Izgradnju Doma zdravlja Usora financijski su pomogli:
1.) Zavod zdravstvenog osiguranj aMostar,
2.) Federalno ministarstvo zdravstva Sarajevo,
3.) Zavod za zapoljavanje Mostar,
4.) Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar i humanitarna organizacija COOPERATION ITALIANE, a materijalnim donacijama i: Hrvatska Elektroprivreda i Elektroprivreda HZ H-B, te poduze a: HIMEX iz Budimpete, CETERA iz akova i MRAMOR PROM iz
Jelaha.
229
upa Siva
230
Magdalena Penava
upa Siva
sobu i kuhinju, a bogatije ku e i dvije sobe. Na centralnom mjestu, izme u dvije sobe bilo je ognjite. Od pedesetih godina dvadesetog stolje a
ku e su prostranije, zidaju se ciglom. Gradnja se otad sve vie usavrava.
Iako je tijekom ratnih djelovanja ote eno mnogo ku a, danas u upi
Siva moemo vidjeti prelijepa zdanja, fasade, balkone, uredna dvorita
s njegovanim travnjacima i brojnim cvjetnim aranmanima.
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
a", iji je rukovoditelj bio dr. Muhidin Ali ehaji , istinski entuzijast i
zaljubljenik u folklor. Ve 4.7. iste godine lanovi ovog KUD-a nastupili
su na Smotri folklora u Sarajevu. Na ovoj smotri oduevili su gledatelje,
a "pjesma u tri", kojaje po mnogo emu posebna i karakteristi na samo
za usorsko podru je, vie je puta reprizirana i prikaz ivana na televiziji.
Ostalo je zapam eno i zabiljeeno da su "pjesmu u tri" znale jako lijepo
odpjevati: Rua Krajina, Kaja Krajina, Marija Matoevi i Iva Grgi .
Godine 1971., zajedno s Omanjskom, nastupili su na estoj me unarodnoj smotri folklora u Zagrebu.
Sa smotrefolklora
u Zagrebu, 1971.
upa Siva
234
Nema pjesme, nema zavL aja, kao Sive, njenih obi aja
235
upa Siva
grebu. Slijede nastupi kod naih iseljenika u Miinchenu, na " akova kim vezovima" u akovu, na "Danima svetog Petra i Pavla" u Tuzli, na
"Danima hrvatske kulture u Usori" itd.
Me u najstarijim i najaktivnijim lanovima KUD-a iz Omanjske bili
su Anto i Mara Mikovi , Iva i Anto Avgustinovi , Ana i Mato Dadi ,
Franjo Blaevi , Kaja Dadi -supruga Franjina ... Devedesetih godina
prolog stolje a, me u najaktivnijima bili su Iva Dido, Mara i Jozo
Mikovi , Mara i pokojni Marko Brati , pokojni Jozo Dido Zuber, Anto
osi ... Neka oproste svi oni koji ovom prigodom nisu nabroj ani, a aktivni su lanovi KUD-a. Svakako moramo ista i i gospodu Martina Didu i Franju Brati a, koji su dali ogroman doprinos kako razvitku Kulturno-umjetni kog drutva, tako i njegovom promicanju i formalno-pravnom utemeljenju.
U nastavku, opisat emo neke od starih obi aja koji su se o uvali i do
danas.
Babine
Dijete se, po prastarom obi aju, na krtenje nosilo ve u prvom tjednu
ivota. Babine su, pak, prire ivane tek poto bi se majka u potpunosti
oporavila a djetece oja alo. inile su se i povodom ro enja i mukog i
enskog djeteta, ali, ne moemo se oteti dojmu da se i u upi Siva, kao i
drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, vie cijenilo i s rado u do ekivalo muko dijete, posebice ako je bilo prvoro en e.
Velikaje uloga kuma. Na dan babina dolaze estitari. Baka i djed do ekuju goste, koji nakon pozdrava odlaze vidjeti dijete i daruju ga. U
prostoriji gdje lei dijete u kutu se zategne ue, te na njega vjeaju darovi
koje je dobilo novoro en e. Najve i dar daju kum i kuma te baka i djed.
Prije su se poklanjali koulja od beza, bogato izvezenih rukava i matovitim prsalukom. Ta je koulja obi no za dijete u dobi od pet godina.
Blii lanovi obitelji dijete bi darovali komadom beza, arapicama, a
enska djeca znala bi dobiti tkanicu ili ak krpicu.
Darovi su se davali i u novcu. Prikazivali su se prije objeda. Na siniju
se stavi maramica, a na nju novac stavljaju prvo kum i kuma, baka i djed,
pa svi ostali. Dijete bogatijih obitelji darivano je i zlatnim dukat ima.
Nakon prikazivanja darova objeduje se. Stopanica na siniju prvo iznosi imbur (jelo od jaja), i svi su jeli licama (vilica i no su se rijetko
koristili), uz somun - kruh od peni na brana. Poslije toga iznosio se pirjan, prokolica (kiseli kupus u kojem su se kuhali suho meso, slanina i krvavice). Nakraju se iznosi pe enje (pili i ili prase), te pi e: vino i rakija.
236
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
237
upa Siva
238
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
Za svadbu se spremaju obje obitelji. Jelo, dakako, nije bilo tako raznovrsno kao danas, ali za ondanje prilike dosta dobro. Peklo se prase,
pravila sarma, pita sa sirom i kajmakom, prokulica, suhi kola i i "urrnaice", iznosili rakija i vino.
Prije se po mladu ilo konjima, a kasnije i konjskim kolima. Kum osigura konjska kola, jedna, dvoja, najvie troja. U prva kola sjedaju mladoenja, kum, otac i jenga. Svatovi dolaze ku i. Svatove kite vezenim
ru nicima i nude pi em. Dvaput izvode lanu mladu, obi no, preobu enog mukarca ili nedoraslu djevoj icu. Potom izvode pravu mladu, odjevenu u koulju, a koja na glavi ima veo "lajer". Po starom obi aju kum
za nju mora platiti doma inu. Dakako, to nije ve a suma novca i ima samo simboli no zna enje, ali je sje anje na jo starija vremena, kad se
mlada doista kupovala.
Kad mlada krene iz svoje ku e, djevojke zapjevaju:
"Zbogom majko, na svemu ti [ala,
dosta sam ti ela ikopala.
Skidaj majko sa prozora cvij e e,
vie erka zalj evat ga ne e!"
239
upa Siva
240
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
241
upa Siva
242
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
upa Siva
Doma in ku e iznese mezu i ljivovicu. Igra je ekipna. Obi no su vrsni igra i traili dobre poznavatelje te igre. I u jednoj i u drugoj ekipi bio je
podjednak broj igra a. Dok u pe i ili na ognjitu veselo pucketa vatrica a
prozorska okna cvile od snanog mraza, mukarci posjedaju na pod prekriven ponjavama. Za igranje je potrebno imati jedan sjajni prsten, te jedanaest ispletenih arapa, priglavaka ili kapica. Jedna ekipa sjeda na
jednu stranu, a druga preko puta njih.
Dogovore se tko e prvi igrati. Cilj ove igre je da ekipa koja skriva
prsten ujednoj od vunenih arapa nastoji taj prsten to bolje sakriti, a ekipa koja trai prsten nastoji ga to prije na i. Jedan igra iz ekipe koja
skriva prsten uzima prsten i zavla i ruku pod svaku arapu, priglavak ili
kapicu, munjevitom brzinom. Pod jednom ostavlja prsten. Kad izreda
sve kapice ili arape, kae protivni koj ekipi da mogu po eti s traenjem
prstena.
Protivni ka ekipa trai prsten. Oni su ve prije pozorno pratili svaki
pokret igra akojije skrivao prsten, prate njegovu ruku, koja e pod neku
od arapa ostaviti prsten. Nadaju se da e s lica igra a otkriti trenutak kad
on ostavi prsten, ili e prsten moda zasvjetlucati.
Igra ekipe koja treba na i prsten okuava sre u te pokuava pogoditi
u kojoj se arapi nalazi prsten. Moe tako, pokazati na tre u, petu, osmu
ili neku drugu arapu. Taj dio prevrtanja arapa ili kapica zove se
porenje. Ako igra otprve prona e prsten, dobiva najve i broj bodova i pravo
da ponovno sakrije prsten. Ako prsten prona e od drugi put, dobiva bod
manje od najve eg i pravo da sakriva prsten. I tako redom. Ako su doista
loe sre e pa im prsten ostane ba u jedanaestoj arapi, ne dobivaju niti
jedan bod, a protivnici stje u pravo sakrivati prsten.
Igra bi se stalno iznova nastavljala. Mukarci bi se toliko uivjeli u
igru da ne bi niti zamijetili kako vrijeme brzo odmi e. Tek kada ekipa koja stalno gubi odustane od daljnje igre, drutvo se, uz smijeh i napomenu
da "valja rano ustat i namirit marvu", polako razilazi uz pratnju pospanih
ena.
Poklade
Uo i iste srijede, odnosno Pepelnice, dolaze poklade. To je jedan od
najveselijih dana u godini, kad svi mogu pustiti mati na volju, ludovati,
radovati se, aliti se, praviti umebes, pa ak i biti pomalo zlo esti, bez
primisli da e se netko uvrijediti ili pogreno to shvatiti.
Pripreme po inju nekoliko dana prije. iju se kostimi, iz ormara se
izvla e stare, iznoene stvari pa, na primjer, dje aci obla e haljine, dje244
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
dove ubare, na glavu marame. O i prekriju crnim trakama, poput gusara, potroi se sva zaliha maj ine ili sestrine minke, asa blijedih kre nih lica smijee se ogromni, crveni klaunovski nosovi, nastaju vampiri,
baba-roge, kauboji, Indijanci, Kleopatre, vjetice, engleske dame i dobre
vile.
Svi postaju ono to ele i to im ma ta dozvoljava. U novije vrijeme
prire uju se karnevali i maskenbali.
Doma ice za ve eru posijeku pijetla, naprave dobru, masnu ve eru,
ispeku mnotvo krafni, pripreme jabuke, jaja i sitni novac. U novije
vrijeme djeci koja do u pred ku na vrata daju se sitniji slatkii. Poklade
su bile i prvi nagovjetaj prolje a. Obi no su u makare ili mukarci, kako mladi i tako i dje aci, a djevoj ice rje e. Jedan od mladi a je vo a
grupe. Ponekad ide i netko sa argijom ili dvojnicama, pjevaju i sviraju,
mijenjaju i glas, kako ih doma in ne bi poznao. Idu od ku e do ku e,
pjevaju i sviraju, urli u i: "Daj babajaja! Daj babajaja!"
Doma in otvara vrata i, kao, strai se od prikaza koje stoje pred vratima. Makare ne treba odbijati od praga, jer se govorilo, ako ih otjeramo,
njive e nam biti nerodne. One se daruju, a potom uz urnebesnu graju
kre u dalje. Makare se znaju i naljutiti. Ako ih doma in odbije od praga,
iz torbe dograbe jaja koja su ranije prikupili te ih bace na ku na vrata. Ili
pak, razbacaju svu obu u pred vratima ili namjerno otvore tor s ovcama.
Doga ale su se i smijene zgode; na primjer, idu i, makare bi se poskliznule na poledici, pale i zdrobile sve ono to su prikupile. Ali, i to je
dio ale, smijeha i veselja. Urnebes traje sve do pono i, a tada nastupa
ista srijeda, odnosno Pepelnica, nastupa korizma, doba pokore, molitve i posta, koja e trajati sve do Uskrsa.
etva
etva, osim kosidbe, spada u najtee poljske poslove. Danas se sve
obavlja pomo u kombajna. Prije se sve radilo ru no ili primitivnim alatkama. Baka Luca Toki , sada ve pokojna, vjerno namje ispri ala kako
se elo nekad prije, ru no i uz pomo konja, jer nije bilo strojeva i mehamzacije.
U mjesecu srpnju more penice, rai, je ma i zobi eka na etvu. Doma in ku e koja e eti sazove eteoce i veza e. To se zvalo "sazvati mobu". Koliko e biti etelaca, ovisilo je o veli ini i broju njiva. Ako je njiva
ve a, sazivao se i ve i broj etelaca. Seljaci su se me usobno pomagali.
Samo su bogatije gazde svoje eteoce pla ali i nisu ili drugima u etvu.
245
upa Siva
Na njivu se ilo rano ujutro. Svatko doru kuje kod svoje ku e. ene
ponesu srpove. U etvu su, pored mukaraca, ili i ve i dje aci. Kad su
radili, eteoci su nosili lanene koulje dugih rukava. Na nogama su obvezno nosili arape.
Svaka bi etelica uzela po jedan razor na njivi. ele su srpom, a rukoveti ostavljale iza sebe. Iza njih iao bi ovjek koji bi vezao rukoveti u
snopove. Obi no bi se snop sastojao od desetak rukoveti, opet, u ovisnosti od veli ine "ueta". Veza je "uama" vezao rukoveti. Ta su se ua
pravila od duih stabljika zrele penice. Kasnije se po ela upotrebljavati
"manila", koja se kupovala u trgovinama i rezala na odgovaraju u duljinu. Ako su etelice bile spretne, veza ih nikako nije mogao sti i. Vrlo
esto, iza etelicaje ilo neko dijete, koje bi bilonalaga .Nalaga i uzimaju rukoveti i slau ih, kako bi ih veza i bre vezali.
Radilo se otprilike do 11.00 sati i tada se ru alo. Doma ica nije ila
eti, ve je ostajala ku i spremiti ru ak. Spravljala se jaka hrana. Kuhao
bi se grah, iznijela zdjela s krastavcima, sirom i kiselim vrhnjem (kajmakom), isprilo bi se dosta krumpira, ispekla pita, bilo sa sirom, bilo s
krumpirom, masnakoko, a bogatiji bi ispeklijanje ilijare.
Nakon ru ka nastavljalo se s radom sve do 15.00 sati, kadje bila uina. I za uinu se iznosila hrana, ne kao za ru ak, ali ipak obilna. Ako je
njiva bila blizu ku e, na ru ak se ilo ku i, a ako je bila dalje, doma ica bi
ru ak iznosila na njivu. Radilo se sve dok se vidjelo. Svi bi urili posao
privesti kraju. Snopovi su se nosili na "guvno" i vili oko stoine.
Doma in uo i etve napravi guvno. Ono je krunog oblika, promjera
oko deset metara. Motikom ostrue travu. Polio bi ga vodom i dobro utabao.
Oko stoine, kojaje bila visoka oko tri metra, redali su se snopovi u
koncentri nim krugovima. Klasje je okrenuto ka stoini. Obi no su se
redala tri sloja.
Nakon to se donesu snopovi, ilo se doma inu na ve eru. eteoci,
zadovoljni to su etvu s uspjehom priveli kraju, alili bi se i zapjevali:
"Ajmo, cure, kara e nas majka,
arko sunce slazi i prilazi,
dolo doba da se rastajemo ..."
Narednih dana se vrilo. Dva ili tri konja su se vezala za stoinu.
Jedan ovjek bi ih vodio okolo, akonopac bi se omatao oko stoine. Kad
se omota do kraja, vodili bi se u drugom smjeru. Dva do tri ovjeka pre-
246
Nema pjesme, nema zavi aja, kao Sive, njenih obi aja
247
Milijana Krajina
o najstarijoj
249
upa Siva
250
upa Siva
252
Informiranje u Usori
253
upa Siva
254
Informiranje u Usori
Evo te vijesti
"26. svibnja, 1992. godine u 8 sati ujutro sa vojnog uporita Putnikovo brdo, gdje su ve dugo stacionirane etni ke jedinice ijedinice Srpske
armije, raketiranaje upna crkva sv. Ilije u Ularicama. Projektili namijenjeni katoli koj crkvi pogodili su oblinju obiteljsku ku u. rtava nije
bilo.
- 27.svibnja, 1992. godine nave er raketirana je katoli ka crkva u
Alibegovcima, filijalna crkva upe Siva. Projektili su nanijeli znatnu
materijanu tetu u crkvenom dvoritu i na susjednim obiteljskim ku ama.
- 30.svibnja, 1992. godine u22 sata i 5 minutaraketiranaje i crkva sv.
Ane u abljaku. Znatnijih ote enja nije bilo, alije u gra anima izazvan
o ekivani strah. rtava nije bilo.
U potpisu - Hrvatsko vije e obrane Usora Centar za informiranje.
Naklon toga pokualo se sa TO Teanj napraviti nekoliko zajedni kih
vijesti kao i Pres agencija no, nije ilo.
U ljeto 1992 formiranje Pres centar Usora.
Ivan Kati , tajnik HVO Usora, postaje izvjestiteljem Hrvatskog
radija Herceg Bosna, i Hrvatskog radia Zagreb.
Za etiri godine (1992 1996) valovima spomenutih radio postaja, "
Ve ernjeg lista", te Hrvatske izvjetajne agencije HINA, u svijet je
odaslano vie od 2000 vijesti. Vijesti iz cijele Usore, pa i siva ke upe,
bile su potrebne kako onima koji su pred vihorom rata sklonili se po
Hrvatskoj i svijetu, tako i onima koji su ostali u Usori, braniteljima.
Zatim se izvje ivanju iz Usore pridruuje Pero Radeljak koji postaje
dopisnik Slobodne Dalmacije i radi to sve do 1996. kada ga zamjenjuje
Boro Jeli koji je, do tada, izvjetavao za Hrvatski radio Herceg Bosne.
JP Radio Usora
5. lipnja, 1992 po inje sa radom Radio postaja Usora. Istina, posao je
ra en na amaterskoj osnovi i sa odailja em male izlazne snage tako da
ujnost nije izlazila iz us orske doline ali, ve od 17. travnja, 1993. sa
odailja em snage 250 W po eo je eksperimentalni program koji je,
malo po malo, postajao sve zna ajniji.
Zbog problema sa napajanjem elektri nom energijom, koje je u ratu
mali bilo a vie nije, Radio je do '94-te radio na prekide no ve od ljeta te
iste godine, sa novim odailja em, Hrvatska radiopostaja Usora postaje
255
upa Siva
vrlo vaan faktor u pravo vremenom informiranju pu anstva iafmniranju zacrtanih ciljeva koje vode prema obrani prostora i ka utemeljenju
op ine Usora kao izraza zajedni ke elje Hrvata sa, do tada, razjedinjenog prostora.
2 o
,uoa 5.
hUlJe
~j
Wttl"<l~
atw 41J.la
HZ -
Jtat\l.t
1nrlma '(tuti
.~lto
<f.1j
Olil3l'lal.lt
o41l.lke 11)pl!'!
1 \&Il
.
..,. aa po
na ajedr1101 o ~a-
o
v.re
Il
u
~tal.O
i
~41a atu 10
za &1.~08 i o<lpVQ
10
eon. 04
lip~.
rje
4"
et
Sl- 1 i
o U.o_ Jtova n:l.d
tl~1
0'10
od 16 11 j
256
en,te .uro.
II 2
di
0" U1'Gc1nJ.ftRnataog
2
n.dia
Informiranje u Usori
Danas Javno poduze e "Radio Usora ima pet uposlenih i zadovoljavaju u ujnost
List" Usora"
Tek utemeljena radio postaja nije bila u mogu nosti pruiti sve vrste
informiranja, kako prostorno tako i sadrajno, pa je 1. srpnja 1992. svjetlo dana ugledao Bi1ten HVO Usora koji je nakon dva broja prerastao u
list.
vo. - ~ "
1'03 .~/n
24 11
1 J2
lJ.
tJ':'~ety-", .U", 1
li -
iz
'M
"Uko
<t324 11
:.
.,!J.'!.
1~'2 804111.,
cl nn
DI> ~.clnlo1
6Qj,J.1II ~.
OwL
rtl!) -
'!.l.J .a
1.
1.
OI 110
2,
AD.t
"
krlto
Il
257
upa Siva
~ BII!.TEI-J
HRVATSKO VIJE E OBRANE - USORABILTEN BR. 1.
GODINA I
1. SRPNJA 1992
258
~~
..
Informiranje u Usori
~e;-.~.4
~~.4
~~
IVAN KATlt:
(ime i prezime -
Name)
164/91
(osobna karta.
Passport)
31.12.1996.
(potpis direktora)
HRVATSKA
IZVJETAJNA
NOVINSKA
(broj)
AGEI)ICIJA.
CROATIAN
NEWS AGENCY
259
261
upa Siva
EMAN,~STAFA,
181, 183, 185, 195
ori , fra Marko, 114
osi , Anto, 236
osi , Dragica, 226
osi , fra Anto, 119
osi , fra Domin, 130
osi , fra Franjo, 8, 16, 123
262
osi
osi
osi
osi
uri
uri
,
,
,
,
,
,
193, 197
263
upa Siva
264
, ILIJA, 24
fra Martin, 148
Karolina, katehistica, 143
Marko, 177
265
upa Siva
266
Slikovni prilozi
Slikovni prilozi
Franjo Komarica,
nadbiskup banjalu ki
Posjetio Usoru 1993. g.
i obavio sakrament
Svete Krizme
269
upa Siva
Kreimir Zubak,
pripadnik 110. brigade HVO,
lan Predsjednitva BiH i
prvi Predsjednik FBiH
270
Slikovni prilozi
271
upa Siva
Slikovni prilozi
Priprema za postrojavanje
273
upa Siva
274
Slikovni prilozi
''Radijo se". ..
i grsdilo
275
upa Siva
ratu
Komin
Kri
Alibegovci
276
Slikovni prilozi
Knjinica
Fiskultuma dvorana
277
upa Siva
Riglovana ku a
Udera
Ovdje su ivjeli nai stari
278
Slikovni prilozi
Narodna nonja
Djevoja ka
Moma ka
279
upa Siva
Narodna nonja
enska
Muka
280
Slikovni prilozi
Djevoja ke kapa
Torbak
Pekir
Prega a
281
upa Siva
282
Kipice
Kouek
Tkanica
upa Siva
i poduze ima:
OSI PROMEXUsora, vlasnik Mijo osi
TIK J elah, vlasnici Mato Topalovi i Martin Kraj ina
JU DOM ZDRAVLJA Usora
GD ZENIT U sora, vlasnici Pejo Ivki i Jakov Jurii
ALATNICAKATI Usora, vlasnik Marijan Kati
MRAMORPROM Jelah, vlasnik Pejo Martinovi
VODOMONT abljak, vlasnik Drago Kati