KULTURNA ANTROPOLOGIJA

PREDAVANJA
- Velika Britanija: socijalna antropologija vs. SAD: kulturna antropologija
Kultura
= drutveno nasljee koje pojedinac dobiva od svoje grupe
= teorija koju antropologija razvija u vezi s nainom na koji se grupa ljudi ponaa
= naueno ponaanje
= cjelokupni nain ivota jednog naroda
- kultura: zajednika, ui se, temelji se na simbolima, integracija
- SAD kulturna antropologija kultura je steeni kognitivni i simboliki aspekti ovjekove
egzistencije
- Velika Britanija socijalna antropologija kultura je drutvena organizacija ljudskog
ivota, modeli i obrasci drutvene interakcije i odnosi moi
- poeci moderne antropologije: kraj 19.st / poetak 20.st.

Kulturna antropologija
- prouavanje ljudske kulture i drutvene razliitosti i potraga za generalizacijama i ljudskom
drutvu, prirodi
- prouavanje razliitih aspekata ljudske egzistencije (ekonomija, religija. umjetnost,
drutvene grupe) HOLISTIKI
- komparativno izuavanje drutve i kultura primjenom najvanije metode: sudionikog
opaanja
- sustavno prouavanje drugoga Drugoga kao drugaijeg, razliitog, primitivnog, bliski
Drugi
Podrijetlo kulture (i socijalne) antropologije
- Herodot, doba velikih otkria (kriari?)
- filozofska pitanja priroda ovjeka
- Comte
- divljatvo / barbarstvo / civilizacija
- Tnnies drutvo i zajednica
Primitivno drutvo
- zajednice jednostavnih drutvenih struktura ( kompleksa, birokratizirana, moderna
drutva)
- tragovi promiskuiteta i matrijarhata

- usmene kulture
- animizam, totemizam, magija
- pozicije u zajednici status temeljem srodstva, dobi, spola
- lovstvo i sakupljatvo ( industrijalizam)
primitivno - problematino zbog etnocentrizma: zapadna kultura je bolja, pitanje moi!
(etnocentrino stajalite) prije su kulture prouavali kao one druge, primitivne, razliite,
danas se vie prouava vlastita kultura
- kulturni relativizam: razumijevanje ideja, vjerovanja i praksi unutar njihovog vlastitog
kulturnog konteksta, iz perspektive onoga koji u njih vjeruje ili ih prakticira vs.
evolucionistike teorije

Kulturna antropologija
- socijalna i kulturna antropologija
= prouavanje ljudske kulture i drutvene razliitosti i potraga za generalizacijama o
ljudskom drutvu, kulturi i ljudskoj prirodi
= komparativno izuavanje drutva

EVOLUCIONIZAM Edward B. Taylor 2. 19.st.

- otac britanske socijalne antropologije
antropologija u naslonjau nije boravio na terenu
- komparativni pristup
- kulturni evolucionizam
- univerzalni jednolinijski stupnjevani progresivizam (divljatvo barbarstvo civilizacija)
prilagodba na okoli kljuna svaka je civilizacijska faza izrasla ili se razvila iz faze koja joj je
prethodila
- preici (survivals) elementi kulture koji su preivjeli iz nekih ranijih faza razvoja i koji
su izgubili / izmijenili smisao, ali svjedoe o ranijim stupnjevima razvoja (tetovae, rukovanje
pokazujemo da nismo naoruani; sadnja penice za Boi za plodnu godinu, bolji urod)
- KULTURA ili civilizacija (u etnografskom smislu) sloena cjelina koja ukljuuje znanje,
vjerovanje, umjetnost, moral, pravo, obiaje i sve druge sposobnosti o navike koje ovjek
stjee kao lan drutva
Primitive culture svi su ljudi kulturni, ali ne u jednakoj mjeri, ljudski um je kod svih isti,
ali razlika je u obrazovanju, ? intelektualna i duhovna superiornost zapada/bjelaca
= etnocentrizam !!

- primitivne kulture smatrane degeneriranima nisu degenerirane nego su poput djece (na
niem stupnju razvoja) pozicija moi! odgojiti, socijalizirati njih, imamo znanje i intelekt
da ih dovedemo na na stupanj razvoja

HISTORIJSKI PARTIKULARIZAM Franz Boas; poetak 20.st.

otac amerike antropologije
(four field anthropology lingvistika, etnologija, bioloka, arheologija)
- rana antropologija sloila centru politike moi da nad kolonijama vri vlast pruila
svojevrsno opravdanje njihovoj vlasti legitimitet
kulturne naoale (Kulturbrille) sredstvo naeg percipiranja svijeta oko nas (stjee se
enkulturacijom tj. kultura je nauena) [samorazumljivost] (osjeaj gaenja je kulturno
nauen osjeaj)
elementi kulture samorazumljivi (common sense)
- u razvoju kulture vani su historijski procesi ljudskih migracija i kulturnih kontakata
(utjecaj njemake geografske kole Ratzel, Bastian) difuzionizam
- dijakronija antropologija kao historijska znanost
- propusnost kulturnih granica
- kultura dinamina i fluidna (kulturne forme stalno u stanju gibanja)
- znaenje pojedinca u kulturi (oblikovan kulturom, ali i oblikuje kulturu)
- difuzija vrsta kulturne mjene
90% sadraja kulture je preuzeto
kultura kao shreds and patches
- boravio na terenu Artik, Eskimi

Kritika socijalnog evolucionizma

- kulture je nemogue smjestiti na razvojnu ljestvicu
- razvoj svakog drutva i kulture mora se razumijeti na temelju vlastite dinamike

kulturni relativizam (naoale) vs. etnocentrizma: razumijeti kulturu iznutra, iz nje same
(promjena perspektive/stajalita) sa stajalita te kulture
kulturni relativizam metodoloki i moralni imperativ!
- naglasak na jedinstvenosti svake kulture (partikularizam), historijski povijesni razvoj

- idiografski pristup, razumijevanje (vs. nomotetski generalizacije, traenje opih principa)

= posebne, jedinstvene, partikularne kulture ispitati
- empiricizam ? (terenski rad) iskustveno prije svega, vlastito iskustvo temelj kulturne
antropologije (kao osoba koja ivi kulturu i osoba koja istrauje kulturu)
- biologija-kultura-Boas:
- antropometrija (mjerenje ljudskog tijela, 17821 osoba izmjerio) kulturne razlike ne
proizlaze iz rase (nisu odreene biologijom)
- kulturni pluralitet glavna osobina ovjeanstva, antropologija ui toleranciji, sve rase
doprinjele kulturnom progresu
- angaman antropologa u korist ugroenih populacija
a) applied anthropology (primijenjena)
b) engaged anthropology (angairana)
c) advocacy anthropology (zastupnika)

FUNKCIONALIZAM Branislaw Malinowski (1884-1942)

- kultura integralna cjelina (orua, potrona dobra, propisi i zakoni, ljudske ideje i vjetine,
vjerovanja, obiaji) [holizam]
- kultura odgovara na bioloke i psiholoke potrebe pojedinca (potrebe pojedinca kultura,
zajednica potreba pojedinca za drutvom, sigurnou)
- funkcija kulture u korist drutva funkcionalisti (Durkheim i religija, totem=drutvo)
- kultura = instrumentalno sredstvo za rjeavanje vlastitih potreba: osnovne potrebe
(razmnoavanje, sigurnost, zdravlje, rast) kulturni odgovori (srodstvo, zatita, higijena,
odgoj) (impuls-in-zadovoljenje)
bioloke potrebe su motor mijene i/ili stabilnosti
- kulturni gubitak gubljenje nekog elementa kulture (prirodan prilagodba kulture
okolnostima u kojima se ivi) gubitak kotaa u 6.st. u Afganistanu, poinju se koristit
deve, koje su dugovjenije, izdrljivije od konja (voda), lake se kreu po terenu
- kula prsten - iskljuivo muki, Trobriandsko otoje (Nova Gvineja) oblik ceremonijalne
razmjene narukvice (obrnuto od smjera kazaljke na satu) i ogrlice (smjer kazaljke na satu)
od koljaka
- Malinowski: KULA
znaenje predmeta (povijestI
znaenje razmjene (status, presti)
znaenje fenomena( (socijalna integracija)
= holizam, kulturni kontekst

Mauss, Marcel (Dar, 1923.)

- totalna drutvena injenica sr svih sustava, holistiki, pravno, ekonomski
darivanje dajemo dio sebe, potvrujemo svoj status
- obaveza - darivanja/primanja/vraanja
[ekonomska antropologija]

B. Malonowski
Argonauti zapadnog Pacifika, 1923
divljaci senzacionalno, bizarno, amaterizam, povrno, predrasude
vs.
znanost (etnografija) pobija lanu i neistinitu sliku o uroenicima (natives), utvrene
drutvene institucije, red, konzistentnost, vjerovanja, estetika
- naturalistii pristup/princip iz biologije, primjena u kulturnoj antropologiji

3 elementa metode
1) metoda statistike dokumentacije na osnovi konkretnih podataka npr. dijagrami
srodstva, liste rodbinskih naziva, karte gospodarskih transakcija/razmjene, pravnih
obiaja, koritenje zemlje ili ribolovnih podruja, obiteljska stabla
(= razina (apstraktne) strukture i vjerodostojnost)
2) ponaanje sitnice iz svakodnevnog ivota plastian opis ivota, rutine,
svakodnevnica, moe odudarati od pravila, istraiva procjenjuje ozraje dogaanja
(ne samo povrne podatke nego mentalni stav) nemjerljive ali iznimno vane
injenice stvarnog ivota
ETNOGRAFSKI DNEVNIK detaljni zapisi dogaanja, ponaanja i dojmova
transkulturalna identifikacija (identificirati se s drugom kulturom)
autokulturalna defamilijarizacija
3) corups inscriptionum izjave domorodaca, miljenja, tumaenja, pripovijetke, fraze,
magijske formule (=zabiljeiti duh tj. njihov komentar o ivotu, ideje o osjeaje
(uvjetovano kulturom) ne individualna razina, nego ono to priada zajednikom
tipine naine miljenja i rezoniranja koji odgovaraju toj kulturi, mentalitet
(snimanje, cjelovito objavljivanje kao grae)
- Malonowski krajnji cilj: pojmiti stanovite domorodaca (the Natives point of view)
njihovo vienje svijeta
- emska perspektiva (jasno i razumljivo onima koji su istraivani) /1907 Dnevnik,
analitika znanstvena vs. etska perspektiva

ENKULTURACIJA prijenos kulture s narataja na narataj (kulturna kompetencija,

samorazumljivost)
- kultura se ui
- kultura je dijeljena / zajednika
- kultura / kulture : univerzalno dijeljena kvaliteta / pojedinana skupine (supkultura)
- kulturne varijacije ?
- drutveni ivot: interakcija, akcija
- status uloga (manipuliranje statusima: upravljanje dojmovima (Goffman))
- norme sankcije

KOLA KULTURE I LINOSTI

- odnos pojedinca (osobnosti, temperamenta) i kulture
- kultura formira dominantni tip linosti primarna socijalizacija ~ enkulturacija
- kulturni determinizam
- psihologijska antropologija
- uenice Boasa:

Margaret Mead (1901-1978)

Sazrijevanje na Samoi, 1918
- odgoj djece stvara linost koja odreenom drutvu daje njegova bitna svojstva
- adolescentska kriza nije univerzalno razdoblje u razvoju linosti nego je kulturoloki
uvjetovana
Mead vs. Freeman
- Freeman 1983. i 1999. kritizira teze M. Mead o utjecaju kulture, ona je bila voena
dokazivanjem teze o utjecaju kulture
(kulturoloki uvjetovano, a ne bioloki ponaanje adolescenata uvjetovano kulturoloki to
znai da je podlono promjeni)
- M. Mead je bila prekratko na terenu (10 mjeseci), slabo je poznavala jezik, kazivaica nije
govorila istinu, bila je zavedena svojom tezom tj. istraivala je s ciljem da ju dokae pa je
zanemarila neke bitne stvari
- ameriko antropoloko drutvo podralo Mead
Spol i temperament u tri primitivna drutva, 1935
- Nova Gvineja: tri zajednice koje razliito odgajaju spolne temperamente:

a) Arapei oba spola miroljubivi, njenost, suradnja u odgoju djece, u uzgoju hrane
(oba spola slina enskom/majinskom karakteru)
b) Mundugumori oba spola kompetitivni, svae, agresivni, emocionalno hladni,
kanibali, lovci na glavi, nezainteresirani za odgoj djece (oba spola slina mukom
karakteru)
c) ambuli ene su dominantne, upravljaju, vode brigu o hrani i oruu, mukarci
manje odgovorni, emocionalno ovisni, vode brigu za ukraavanje, umjetniki rad,
ogovaraju (zamijenjeni spolni karakteri)
= dominacija mukaraca nad enama uvjetovana kulturno, a ne bioloki

Ruth Benedict (1887-1948)

Obrasci kulture, 1934
- svaka kultura stvara dominantni tip linosti
- kultura determinira ono to se smatra ispravnim ponaanjem i ono to se smatra
normalnim psiholokim stanjem (kulturni relativizam)
Primjeri kulturnih konfiguracija:
A. apolonijski tip (Pueblo) umjereni, kompromis, individualnost je negativna
(neurotini)
B. dijonizijski tip (Kwakiute) skloni transovima, egoistini, nasilje (megalomani)
C. paranoidni tip (Dobu) neprestani strah od drugih
ETOS kulture: nain ivota, moral, estetika, emocije internalizacija (djetinjstvo, iskustvo)
dominantna kultura linosti
- devijacije sukob pojedinac ( osobnost) i dominantni tip (kulturne vrijednosti)
Krizantema i ma, 1946
- o japanskoj kulturni
- study of culture at a distance na daljinu, tj. nisu ili na teren (iz izvora)

- Boas istraivanje antropologa o neprijateljskoj kulturi

Etnograf zapisuje /upisuje DRUTVENI DISKURS, on ga biljei tako ga od prolaznog

dogaaja koji postoji jedino u trenutku dogaanja, preobraa u opis koji postoji u zapisima
fiksira..
Karateristike etnografskog pisma:
a) interpretativan (interpretira se tok drutvenog diskursa)
b) mikroskopski (karakteristina pristup koji polazi od krajnje detaljnog poznavanja
sitnih stvari)

Semiotiki pristup kulturi: ulaz u pojmovni i vrijednosni svijet u kojem subjekti ive
KULTURA
1871.
-znanja, vjerovanja, umjetnost,
moral, zakon i navike
- steeno
- ovjek je nositelj kulture
- kultura (neke zajednice) kao
homogena, koherentna, harmonina,
stabilna cjelina
- objektivnosti
- istina
- znanost koja traga za univerzalnim
zakonima (nomotetski pristup)

1973.
- mrea znaenja
- ovjek stvara
- ovjek je graditelj kulture
- kultura je interaktivno stvaranje
znaenja
- simbolike analize koje kao
etnografski problem tretiraju
subjektivna znaenje
- djelomine istine, kontradiktorne
istine
- interpretativna znanost koja traga
za znaenjem (idiografski pristup)

Geertz: Borbe pijetlova, Bali

Duboka igra
- pijetao: mukarac, animalno
- na kocki je status javna dramatizacija statusa
- sukob, animalno, smrt, bijes, agresija, strast, ponos, ljubomora, neobuzdanost
suzdranost, kontroliranost, blagost = sentimentalno obrazovanje
- kultura kao skup tekstvoa: socijalna semantika
- strah od animalnog
- potivanje autoriteta, nema varanja

Dvije logike znanstvenog istraivanja / pogleda na prirodu znanstvenog istraivanja

1. pozitivizam
- kvantitativne metode: formalni, objektivni, sistematian proces za pribavljanje
informacija o svijetu. Metoda koja se koristi za opisivanje, testiranje veza i prouavanje
uzroka i posljedice veze = HARD SCIENCE
- kvantificirane mjerljive varijable
- standardizacija metoda i tehnika (eliminira utjecaj istraivaa) objektivno induktivno
redukcionizam, analizira se broj
2. naturalizam
- kvalitativne metode: sistematini, subjektivni pristup koji se koristi za objanjavanje
iskustva i davanje znaenja tom iskustvu = SOFT SCIENCE
- stav potovanja prema istraivanom holistika perspektiva!
- primarni cilj je opisati to se dogaa, koji je kontekst, induktivno objektivno
analizira se rije, interpretacije
= metodu biramo ovisno o cilju!

HRVATSKA ETNOLOGIJA - d0 1970-ih

- Etnologija (ethnos + logos, gr.) = narodoznanstvo (A. Radi), znanost o kulturi naroda
- Antun Radi osniva hrvatske etnologije
- kultura: cjelokupan nain ivota i miljenja (neke) ljudske zajednice:
1. sustavi miljenja i vrednote, znanja i vjerovanja po kojima ljudi ive i ponaaju se
2. konkretna ponaanja i djelovanja ljudi u drutvu
3. svi proizvodi ljudske djelatnosti
- kultura: materijalna, duhovna, drutvena
- kultura u uem smislu: FOLKLOR tradicijski ples, usmena knjievnost (engl. folk+lore
1846. narodno znanje, narodna starina). Istraivaka grana: folkloristika
(J.G. Herder 18.st. nacija kao organski entitet, narodna poezija kao izraz narodnog duha
(volkgeist), seljaki slojevi blii izvornim znaajkama nacije)
- kontekst osnivanja hrvatske etnologije: nacionalizam!
Kultura
- kontinuitet (tradicija) (relativna postojanost)
- povijesnost i promjenjivost (dinamina dimenzija)
- identitet (prepoznajemo svoj identitet kroz uvianje kulturnih razlika s drugima)
- pluralitet
Hrvatska etnologija

I.
II.
III.

Radieva etnologija (kraj 19.st. 1930-ih)

Kuturno-historijska etnologija (1930-1970-1990) 2 smjera/grane koje su se 1970-ih
razdvojile, genetska i geografska, 1990-ih opet spajanje
Kulturnoantropoloka etnologija (1970-ih - )

Etnografija (ethnos + grafein gr.)

HRV: ranije graa, izvjetaji s podacima bez intepretacije / danas slino engleskom
pojmu: do ethnography
HRVATSKA 19. stoljee
- Ilirski pokret, Novine Horvatske , Gospodarski list
- Matica Ilirska (Hrvatska), 1842.
- JAZU osnovan 1861. (HAZU)
- 1888. Odbor za sabiranje spomenika tradicionalne literature
Antun Radi
= utemeljitelj hrvatske etnologije
- narodoznanstvo: znanost o narodu
- predmet istraivanja su pojave narodnog uma i due
- narod = seljaci (uvaju etnijske biljege)
- kultura: kako narod ivi, kako narod misli, itav ovjeji ivot, sve to je ovjke ikad
igdje uinio, stvorio da mu ivot bude laki i ljepi
- cilj: zapisivanje/dokumentiranje (etnografija) i usporeivanje (obiaja, vjerovanja), nai
openite zakone po kojima narod ivi i misli

- etnologija: europski narodi

- kulturna antropologija: izvaneuropski narodi

Elementi Radieva narodoznanstva:

- dvije oprene kulture: narodna (uva etnijski biljeg) i gospodska (odnaroena koja nosi u
sebi strani utjecaj) cilj: narodoznastvo: kulturna pomirdba naroda i gospode
- kultura: ukupan ivotni kontekst i pojavnosti
- ovjek u sreditu istraivanja
- emska perspektiva
- lokalni etnografski dijalekt

- A. Radi - urednik Zbronika za narodni ivot i obiaje junih Slavena 1897-1902: Osnova za
sabiranje i prouavanje grae o narodnom ivotu
ZNO monografije iz zbronika (1899-1919)
Josip Lovreti Otok
Milan Lang Samobor
Ivan ic Vrbnik
Josip Kotarski Lobor
Luka Luki Varo
1910. Pokrajinski muzej za narodni obrt i umjetnost
Etnografski muzej u Zagrebu, 1919.
- Narodni muzej 1836.
- Salomon Berger
- izvaneuropska zbirka (Lerman, braa Seljan) naziv implicira da je Europa sredite iz
kojeg se ostalo gleda
(ljudsko tijelo u etnografskom muzeju? pitanje etike; takoer problem da se u
etnografskom muzeju ne vidi bavljenje suvremenom kulturom)
SELJAKA SLOGA hrvatsko seljako, prosvjetno i dobrotvorno drutvo (osnovana izmeu
2 svjetska rata ?)
organizacija priredbi, koncerti, smotri seljake kulture
cilj: prosvjeivanje i unapreivanje seljatva (ugaeno djelovanje 1929-1935; napad na
brau Radi), nakon 1935. iskljuivo ouvanje seljake kulture
- 1930-ih industrijalizacija i urbanizacija, ljudi naputaju sela nestaje predmet istraivanja?

Kulturno-historijska etnologija
~ odsjek za etnologiju na FFZG
= etnologija: rekonstrukcija etnike povijesti kroz istraivanje kulture
1) kulturno-geografska istraivanja (prostorna rairenost kulturnih elemenata i utjecaj
ekolokih obiljeja na kulturu)
2) kulturno-genetska istraivanja (podrijetlo i starina kulturnih elemenata)
- nije se smjelo baviti pukom pobonou!
- kulturni areali / zone: kontinuirana ili diskontinuirana podruja s ujednaenim prirodnim
uvjetima u kojima razliite ljudske zajednice (drutva) ive na slian nain (ustanovljuju se na
temelju veeg broja specifinih kulturnih elemenata)
11 zona jugoistone Europe ?
Panonska kultura, Dinarska kultura i Jadranska zona

Kulturnogenetska istraivanja
A. staroslavenski sloj: krvna osveta, iano kumstvo, otmica djevojke
B. starobalkanski sloj: pekva (peka), crven kapa, tetoviranje
C. starosredozemni sloj: kamene kue

- etnoloka kartografija: sprega (obiaj pomaganja pri odreenim poslovima) ~ savez

~ortakluk tko obavlja spregu (susjedi, prijatelji, rodbina, kumovi), koje radno blago (konj,
volovi, krave)

HRVATSKA ETNOLOGIJA

Radieva etnologija (kraj 19.st.-1930-ih)

- utemeljenje discipline (JAZU)

- etnologija kao narodoznanstvo, narod = seljatvo, etnijski biljeg
- Osnova za sabiranje i prouavanje grae o narodnom ivotu

Kulturno-historijska etnologija (1930-ih 1990-ih)

- M. Gavazzi, B. Bratani,
- FFZG

Kulturnoantropoloka etnologija (1970-ih - )

- etnologija kao kritika znanost o suvremenom drutvu i kulturi

- narod predmet etnolokog istraivanja (narod-seljaci-otili u gradove)
- refleksivnost (discipline): pristup vlastitim ishoditima, teorijama i metodama discipline
kao kulturnim konstrukcijama
- kritika kanona: narod-izvornost-starina (pitanje izvornosti s obzirom na masovni
prijelaz seljaka u gradove)
kritika kulturno-historijske paradigme: Dunja Rihtman-Augutin
I.
II.

III.

bavljenje kulturnim detaljem (vs. cjelina)

iskljuivo
bavljenje
podrijetlom
i
difuzijom:
kulturnogenetska
i
kulturnogeografska istraivanja (vs. ivotna praksa, interakcija ovjeka i kulture,
drutvena funkcija obiaja)
izostao ovjek (etnologija bez ljudi)

kritika metodologije:
i.

neprecizne datacije

ii.
iii.

uopavanje pojedinanih opisa

iskaz normativnog ili idealtipskog

- etnologija 70-ih: prouavanje kulture u gradovima (prvi zapisi o subkulturama)

(poklade zadravaju li se obiaji pri prelasku seljaka u grad, djeji folklor u gradu (gumigumi), norijada novi obiaj? izum tradicije? = prouavanje u suvremenoj kulturi)
- utjecaj politike na obiaje (Boi petokraka, 8. mart)
Kada su se i kako odjea i tekstil iz ruralnih podruja poeli podizati na razinu narodne
umjetnosti ?
- Narodni teksti u graanskom odjelu (Ilirski pokret)
- tekstilni obrt kao hrvatska nacionalna umjetnost
- cilj: da se ouva od propadanja + razvoj nove grane privrede
- meunarodne izlobe
- Industrija Berger (Berger osnovao etnografski muzej) unosio te narodne motive u gradske
kao poduzetniki projekt = pitanje izvornosti ?
Koliko su modeli odgovarali ruralnome tj. narodnome?
- dizajn: zahtjevi graanske mode, ukusa i ureenja interijera
- promjena tehnologije i kvalitete
- prekrajanje boja o forme
- izbacivanje stranih (ali udomaenih) dekoracija i unoenje hrvatskih (brendiranje)
- do 1930-ih nastojanje za ouvanjem autentinih oblika
- domaa odjea koja se nastavila mijenjati vrednuje se kao neautentina i nezanimljiva ( u
dodiru s novim, kupovnim materijalima, strojno izvedena i sl. = degeneracija uslijed
modernizacije)
tradicija je produkt modernosti!
- od 1930-ih tendencija ouvanja istih oblika: folkloristika porta na smotrama
(sastavljena od etnologa) odluivala je o istoi narodne nonje i o starinskom nainu
pjevanja = stroga pravila vezana za autentinost i nadzor strunjaka, rekonstrukcije,
natjecanje u to ljepoj nonji
izvorne nonje muzeji, simboli nacionalnog identiteta, kulturna i turistika promidba
OBIAJ
segment ljudskog ivota

status znanstvene kategorije

-kulturno-historijska etnologija

- kulturnoantropoloka etnologija

- podrijetlo starina,
rasprostranjenost

- drutvena funkcija obiaja

- obiaj kao kontinuitet forme,

odvojeno od zajednice, obiaj kao
stara tradicija
Hrvatska etnologija od 1970-ih

- promjenjiva tradicija, izumljena

tradicija, dinamina tradicija

- redefiniranje etnolokog predmeta istraivanja

- selo grad
- prolost suvremenost
- statine i izolirane promjene procesi, dinamike, mijena
Dunja Rihtman-Augutin Etnologija nae svakodnevnice
Europske etnologije, kulturna i socijalna antropologija 1970-ih propitivanje predmeta
istraivanja
- etnologija nae svakodnevnice
- urbana etnologija / antropologija SAD
- etnologija suvremenih drutava FRA
- etnologija bliskoga
- antropologija kod kue VB
Interesi hrvatskih etnologa i kulturnih antropologa od 1970-ih
I.
II.
III.

tradicija u suvremenosti
marginalne skupine
medijska kultura

UNESCO zatiena nematerijalna dobra u RH

- batina vs. kultura (krivo se poistovjeuju)
- kulturni menadment upravlja batinom
nematerijalna kulturna batina vs. nematerijalna kultura
Problemi etnologa / kulturnih antropologa
- dvostruka uloga istraivaa i procjenitelja tradicije - pitanje:
a) kulturnorelativistikog stava (izvana nametnuti kriteriji)
b) teorijskog pristupa (kultura kao mijenjajua praksa vs. kultura kao petrificirana)
c) politizacije i komercijalizacije kulture (predstava za turiste vs. pravi obiaji)
Problemi s konceptom batina:
- kulturne prakse postaju fiksne
- reducira se raznolikost
- svaki lokalitet predstavlja se kao izuzeta i promovira se rivalitet
- kulturne prakse koje su prepoznate kao batina postaju amblematino, ponaaju se kao
znakovi identiteta
- primarna publika kojoj se batina predstavlja su nerijetko autsajderi
- batinu nerijetko prepoznaju i definiraju osobe iz pozicije moi
- Zvonari iz Kastavtine: halubajski, iz Muia, frlanski, rukovaki
Intelektualno vlasnitvo Zakon o autorskim pravima (ZAMP 2007)
- siva zona tradicijska kultura (medicinska i agrikulturna znanja, tradicijska glazba)
- vrijednosti razmjene vs. vrijednosti robe, profita (komodifikacija glazbe)

- etnocentrinost zakona
ZAMP obavezni platiti naknadu ako izvodimo neku narodnu pjesmu

ANTROPOLOGIJA RELIGIJE
- religija: sustav poimanja o nadnaravnome i svetom (sustavi vjerovanja)
- ritual: vjerovanja u praksi, javni drutveni i simboliki izriaj vjerovanja
- magija: manipulacije silama u prirodi
- mit: prie o podrijetlu svijeta, o biima i elementima koji svijet nastanjuju
- razdoblje neandertalaca prvi znaci neke religije/vjerovanja (mrtve pokapali s nekakvim
predmetima)
- rane definicije: religija poganstvo; religija praznovjerje
- svjetske religije: pisane (sveti tekstovi), kodificirane dogme, ekskluzivne
- antropologija (do sredine 20.st.): usmene religije, lokalne zajednice, uska integracija s
nereligijskim domenama
- animizam vjerovanje da je sve u prirodi napueno duhovima: drvee, kamenje, izvori
(vano im udovoljiti kako bi narodna godina imala dobar urod)
- duhovi predaka vjerovanje koje se temelji na ideji da se dua oslobaa u trenutku smrti i
nastavlja djelovati u pojedinanim ivotima potomaka (gerintokracija)
- amani (rije aman iz Sibira?)
- Evolucionizam
E. Tylor: animizam najraniji stadij kulturnog razvoja
J. Frazer: magija religija znanost (magija zako slinosti / zakon kontakata)
- Funkcionalizam
B. Malinowski: i magija i religija odgovaraju bazinoj ljudskoj potrebi za sigurnou i
osjeajem kontrole nad prirodom
- Strukturalni funkcionalizam
E. Durkheim: funkcija religije u primitivnim drutvima jest stvaranje solidarnosti i
integracije kroz rituale (totemizam); magija se razvila iz religije kao individualistika praksa
- Ritual
in pomou kojega se ovjek povezuje s nadnaravnim, boanskim
pojaava drutvene veze unutar grupe
ceremonijalni i javni dogaaj
smanjuje osobne i obiteljske krize (smrti)
vrsta strukturiranost
rituali pojaavanja i prijelaza

- rituali prijelaza
(A. Von Gennep, 1909); struktura:
1) odvajanje (separacija)
2) prijelaz, luminalna faza (tranzicija)
3) ukljuivanje (inkorporacija)
Vodopija: matura ritual; norijada odvajanje, matura (uenje, maturalna veera)
prijelaz, upisivanje na fakultet - ukljuivanje