1. Objasniti selektivnost zatite?

SELEKTIVNOST: Relej je selektivan ako iskljuuje samo onaj dio sistema koji je u
kvaru, dok preostali sistem ostaje normalno u pogonu, kvar ili uope nema posljedica
na normalno snadbijevanje potroaa ili zbog njega ostaje bez napona minimalno
potreban dio sistema.
Sama selektivnost relejne zatite ogleda se u sposobnosti zatite da jednoznano
ukae na mjesto pojave nenormalnog reima i na konkretni element sistema koji
zahtjeva intervenciju.
Definiraju se apsolutna i relativna selektivnost.
Apsolutna selektivnost: zatita prorauje samo pri kratkim spojevima na tienom
elementu.
Relativna selektivnost: zatita osim to titi svoj tieni element , slui i kao rezervna
zatita pri kvarovima na susjednom elementu a koju zaduena zatita nije djelovala.
U daljem dijelu e se dati detaljnije selektivnost zatite. Treba istai
da mehanizmi zatite formiraju usaglaenu cijelinu sa strukturama
mree i njihovim sistemima uzemljenja. Trebaju raditi na principu
selektivnosti, koji izolira dio mree koji je pogoen kvarom, i to to je
moguebre, dok dio mree koji je neoteen ostaje pod
napajanjem.
Postoji nekoliko naina kako ispravno vriti selektivnost u sistemima
elektrine zatite:
-ampermetarska selektivnost(koristei struju);
-vremenski-stepenovana selektivnost(koristei vrijeme);
-selektivnost pomou izmjene informacija, tzv. logika selektivnost;
-selektivnost pomou usmjerene ili diferencijalne zatite.
2. Objasniti vremenski stepenovanu selektivnost?
9.2. Vremenski-stepenovana selektivnost
Kod vremenski - stepenovane selektivnosti vri se podeavanje
razliitih vremenskih kanjenja za ureaje prekostrujne zatite
rasporeene po mrei. Kod radijalne mree to je zatita blia
izvoru, to je vrijeme kanjenja vee(slika 9-3a ).

Slika 9-3a: Vremenski-stepenovana selektivnost

Na prethodnoj slici vidi seda je kvar u taki D detektovan od strane
svih zatitnih ureaja (A,B,C i D).
Vrijeme kanjenja releja u taki D je najmanje, te zbog toga zatita
djeluje na prekida bre nego zatita utaki C, koja opet izaziva bre
djelovanje svog pridruenog prekidaa nego zatita koja je
postavljena u taki B.Kad je prekida utaki D aktiviran, i struje
kvara sunestale, zatite u takama A,B i C, kroz koje struja kvara
vie ne prolazi, vraaju se u poetno stanje.
Ureaji zatite prorauju kada struja poraste iznad vrijednosti
podeenja.Zbog toga, pragovi podeenja moraju biti
usaglaeni.Razlika u vremenima odgode djelovanja izmeu dva
uzastopna ureaja zatite du linije je interval selektivnosti t.Za
njegovo izraunavanje koristimo:
-vrijeme djelovanja prekidaa tc
-tolerancija greke vremenskog kanjenja t;
-vrijeme memorije prethodnog stepena tm
-sigurnosna rezerva .
Vrijeme t mora zadovoljavati sljedeu relaciju
t tc+ 2t+ tm+rezerva.
Za proraun ovog vremena, uzevi u obzir performanse i brzine
dananjih prekidaa i zatitnih ureaja, uzima se vrijednost od 0.3
sec (mogue je doi i do vremena od 0.25 sec).
Na primjer, zatitni prekostrujni ureaj,sa nezavisnim vremenom
Sepam 2000, koji je povezan sa prekidaima FG1 ima karakteristike:
tc=85 ms
tm=55 ms

|
| maksimalne vrijednosti
2

t=25 ms

Za interval selektivnosti t=0.3 sec, sigurnosna rezerva je 110 ms.

TA,TB: vremena kanjenja zatitnih ureaja A i B, respektivno.

Slika 9-3b:Interval selektivnosti
Ovakav sistem selektivnosti ima dvije prednosti.
Jedna od pomenutih prednosti jeste da ovaj sistem sam sebi prua
rezervnu sigurnost . Zaista, zatita u taki C e proraditi ako zatita
D zakae. Istina, u tom sluaju je i jedan zdravi dio mree
iskljuen.
Druga osnovna prednost ovakve selektivnosti ogleda se u njenoj
jednostavnosti.
Meutim, kada imamo puno povezanih kaskadnih releja, vrijeme
otklanjanja kvara zatite je due to je blie izvoru.
Zbog toga, najvea struja kvara se otklanja sa najduim vremenom.
Vremenski-stepenovana selektivnost sa strujno - nezavisnom
vremenskom karakteristikom prekostrujne zatite
Vrijeme kanjenja zatite je konstantno i nezavisno od struje. Krive
koje oslikavaju ponaanje ovakve zatite su prikazane na slici 9-4.

Slika 9-4: Vremenski-stepenovana selektivnostsa strujno

nezavisnom vremenskom karakteristikom
Pragovi struja moraju biti postavljeni tako davrijedi:
gdje su:
Iset,A, Iset,B, Iset,C, Iset,D : pragovi struja zatitnih ureaja A,B,C,D.
Podrazumjeva se da je tanost mjerenja unutar 10%.
Dva uzastopna zatitna ureaja moraju zadovoljavati naredne
relacije:

U praksi se uzimaju sljedee vrijednosti:

Prekostrujna zatita sa inverznom vremenskom karakteristikom

U sluaju prekostrujne zatite sa inverznom vremenskom
karakteristikom imamo da, to je vea struja, to je manje vrijeme
kanjenja. Krive koje oslikavaju ponaanje zatite u ovom sluaju su
predstavljene slikom 9-5.

Slika 9-5: Vremenski-stepenovana selektivnost sa prekostrujnom

zatitom sa inverznim vremenom
Ako se vrijednosti za pragove struja postave da budu blizu
vrijednosti In, zatite od preoptereenja kao i zatite od kratkih
spojeva e biti obezbjeene.Uzmimo, na primjer, sljedee
vrijednosti:

gdje su:
InA, InB, InC, InD : nominalne struje zatitnih ureaja A,B,C i D.
Da se obezbjedi selektivnost, ureaji zatite moraju ispuniti sljedea
dva uslova:
- Prag struje mora biti najmanje za 25% iznad njemu susjednog
praga, za dio koji je udaljeniji od izvora u odnosu na
posmatrani dio
Vremena kanjenja se odreuju tako da se zadri interval
selektivnosti t za maksimalnu struju detektovanu u
susjednom dijelu mree koji se nalazi dalje od izvora. Tako, za
maksimalnu struju na D, vrijeme kanjenja na C mora biti za
t vee od vremena kanjenja na D.
3. Zemljospojna zatita statora generatora?
-

Zemljospojna zatita statora

Proboj izolacije statorskog namotaja prema uzemljenim dijelovima
odnosno aktivnom eljezu statora je dosta est kvar u pogonu
generatora. Do proboja dolazi zbog mehanikog oteenja izolacije
5

kod izrade, montae ili remonta generatora, zbog mehanikog

naprezanja i oteenja izazvanih vibracijama namotaja ili statorskih
limova, zbog starenja izolacije i prekomjernog naprezanja
atmosferskim ili pogonskim prenaponima.
Na slici 4. prikazan je generator sa izoliranim zvjezditem i sa
zemljospojem na udaljenosti .

Zemljospojna struja moe se zatvarati samo preko kapaciteta C

generatora i prikljuene mree prema zemlji. Prije proboja izolacije
U
na mjestu kvara bio je napon f . Kod proboja napon pada na nulu, a
U f
zvjezdite generatora dobija napon
prema zemlji. Metodom
simetrinih komponenti moe se ovaj napon rastaviti na direktnu,
inverznu komponentu (koja je u ovom sluaju jednaka nulu) i na
nultu komponentu. Zbog kapacitivnog otpora, struje prednjae
naponima za 90 stepeni.
Kroz mjesto kvara tee suma svih struja:
I Z j 3C1U dR .
Struja kvara je direktno proporcionalna kapacitetu i udaljenosti
mjesta kvara od zvjezdita generatora. Za 1 , tj. zemljospoj na
stezaljkama generatora, struja je maksimalna.
U sluaju zemljospoja na namotaju pojavljuju se velike struje
jednopolnog kratkog spoja.
Kapacitet C 1 sadri u sebi kapacitet generatorskog namotaja,
kapacitet spojnih vodova od generatora do transformatora i
kapacitet transformatora prema zemlji.
Ako je generator uzemljen preko otpora ima se sluaj kao na slici 5.

Ukupna struja zemljospoja u tom sluaju iznosi:

1

j 3C1
R

I z U f

Moe se primjetiti da vei kapacitet namotaja i objekata prikljuenih

na generator, e izazvati veu kapacitivnu struju zemljospoja.
Zvjezdite generatora je veinom izolirano ili uzemljeno preko
visokih vrijednosti otpora, tako da se struje zemljospoja dre u
granicama relativno neopasnim za generator.
Struja zemljospoja nastoji se drati unutar odreenih granica, 10 20 A. Ako se kvar pojavi na stezaljkama generatora ili u njegovoj
blizini, struja nije tako velika da bi u kratkom vremenu izazvala
oteenje generatora. S druge strane, kod zemljospoja u blizini
zvjezdita postie se struja dovoljna za sigurno djelovanje
zemljospojne zatite.
Kao kriterij za djelovanje zatite moe se uzeti pojava napona
zvjezdita i /ili pojava struje zemljospoja.
Osjetljivost zemljospojne zatite generatora ograniena je utjecajem
zemljospojeva u mrei visokog napona. Zbog kapaciteta primarnog i
sekundarnog namotaja bloka transformatora, zemljospojevi u VN
mrei izazivaju pojavu nultog napona u zvjezditu generatora, koji
moe izazvati nepotrebno djelovanje zatite. Zbog toga se ovoj
zatiti namjerno ''smanjuje'' osjetljivost i podeava se da titi 90% 95% statorskog namota.

4. Strujna zatita transformatora?

Zatita od proboja izolacije prema uzemljenim dijelovima

Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpora za
ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja, diferencijalna zatita
titi samo manji dio namotaja od proboja prema masi
transformatora. To je naroito sluaj kod transformatora velikih
snaga, kod kojih su i proradne struje diferencijalne zatite dosta
velike (npr. reda 400A), a struja jednopolnog kratkog spoja
ograniena na relativno niske vrijednosti ( I K1MAX = 300 A 1000 A).
U takvim sluajevima poeljna je posebna zemljospojna zatita
transformatora koja se moe izvesti uporeivanjem struje nulte
komponenete prema slici 9.

U sluaju zemljospoja u mrei K 2 , razlika struja je jednaka nuli, dok

kod kvara u transformatoru , K 1 , kroz relej tee suma struje koju
daje transformator i struje koja dolazi iz mree. Proradna struja
podeava se iznad struje nebalansa, koja se javlja kod vanjskih
kratkih spojeva (2 % 10% I n ). Struja nulte komponente moe se sa
strane izvoda transformatora dobiti i prikljukom na povratni vod od
meutransformatora za diferencijalnu zatitu.

Trenutna prekostrujna zatita

Kod malih transformatora, gdje se ne isplati ugradnja skupe
prekostrujne zatite (100 kVA do nekoliko MVA), zvjezdite mree je
izolovano ili kompenzirano tako da kotlovska zatita nije efikasna,
moe se primijeniti trenutna prekostrujna zatita prikljuena sa
strane napajanja, prema slici 10.

Zatita treba da je podeena tako, da djeluje kod kratkih spojeva na

primarnoj strani K 1 ,
(npr. proboj kabla, kratki spoj na dovodima ili stezaljkama
transformatora, i kod kvara na transformatoru, tj. na mjestu K 2 ). Da
zatita ne bi djelovala nepotrebno, na odvodima nieg napona, K 3 ,
potrebno je da proradna struja releja bude vea od struje kratkog
spoja za sluaj kvara na sabirnicama nieg napona, tj. na proradnu
struju :
k I
I pr s k max
pi ,
gdje je:
k s koeficijent sigurnosti (1.2 1.5, u ovisnosti o poznavanju struje
kratkog spoja);
I k max maksimalna mogua struja kratkog spoja, kod kvara na
sabirnicama nieg
napona.
Budui da zatita ne djeluje bez vremenskog zatezanja, mjeroditorna
je poetna vrijednost struje kratkog spoja.
Ova zatita izvodi se obino kao kombinacija prekostrujne zatite sa
strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom, i dodatnih lanova
za trenutno djelovanje, kod struja reda
(8 16) I n . Kod manjih transformatora mogu se primijeniti i primarni
osigurai umjesto sekundarnih releja, a kod sasvim malih
transformatora primjenjuju se visokonaponski osigurai.

Zatita od struja vanjskih kratkih spojeva

Kao zatita od velikih struja kratkih spojeva u napajanoj mrei, koje
teku preko transformatora, slui prekostrujna zatita. Ona je
9

istovremeno i rezervna zatita za sluaj unutranjih kvarova u

transformatoru i zatajenja drugih brzih zatita. Zatita od tako
velikih struja ne moe se prepustiti termikoj zatiti zbog njene
tromosti. U ovisnosti od u k transformatora, struja kratkog spoja
moe da varira od priblino (8 25) I k . Kod tako velikih struja,
zagrijava se praktiki samo namotaj, to zahtjeva brzo iskljuenje
transformatora iz pogona.
Prekostrujna zatita izvodi se u pravilu trofazno, bez obzira na nain
uzemljenja zvjezdita. Kod dvonamotajnih transformatora obino je
dovoljna ugradnja sa strane vieg napona, ukoliko transformator
sam napaja odreeno podruje. U sluaju da postoji paralelno
napajanje, potrebni su prekostrujni releji na obje strane
transformatora, to je preporuljivo iz sigurnosnih razloga. Pri tome,
treba voditi rauna da su zatitni lanci sasvim nezavisni, (posebni
izvori za napajanje releja i iskljuenje prekidaa).
Kod tronamotajnih transformatora, prekostrujna zatita ugrauje se
na tri grupe namotaja i djeluje na iskljuenje pripadajueg
prekidaa.
Proradna struja zatite odabire se iz uslova da zatita ne djeluje
nepotrebno kod preoptereenja, a da siguno djeluje za sluaj
kratkog spoja u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni djelovanja. Proradna
struja odreuje se preme relaciji:

pr

kk I
ap
S

SP

max pog
i

gdje je:

maksimalna pogonska struja kod koje ne elimo da zatita

djeluje;
a omjer otputanja releja;
max pog

k koeficijent sigurnosti;
k koeficijent spoja zatite;
p prenosni odnos strujnih transformatora.
S

SP

Da bi zatita sigurno djelovala u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni

potrebno je da bude zadovoljen uslov:

pr

I
pi k

k min

,
k
pri emu, koeficijent osjetljivosti os , treba da bude vei od 1.5 kod
kratkog spoja na kraju osnovne zone (sabirnice), vei od 1.2 kod
kvara na kraju rezervne zone djelovanja (na kraju najdueg
dalekovoda). I k min je minimalna vrijednost struje kratkog spoja
os

(dvopolni ili jednopolni kratki spoj na kraju zone tienja).

10

Vremensko zatezanje djelovanja odabire se za vremenski stepen od

0.4 s do 0.6 s iznad djelovanja zatita dalekovoda prikljuenih na
sabirnice, koje napajaju tieni transformator.
Pri tome treba voditi rauna da trajanje struje kratkog spoja bude
manje od maksimalno dozvoljenog.
Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpornika za
ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja normalna prekostrujna
zatita je nedovoljno osjetljiva, naroito kod transformatora veih
nominalnih snaga i srednjih napona (10 i 20 kV ). U tom sluaju
treba pored prekostrujne zatite predvidjeti i osjetljivu zatitu nulte
komponente struje, podeene na 0.2 I n .
Osnovni nedostatak prekostrujne zatite transformatora je relativno
dugo potrebno vremensko zatezanje djelovanja, u cilju postizanja
selektivnosti sa dalekovodnim zatitama. U sluaju prikljuka dugih
vodova na sabirnice nieg napona, moe doi u pitanje i mogunost
postizanje dovoljne osjetljivosti prekostrujne zatite. Kod velikih
transformatorskih stanica sa velikim jedininim snagama
transformatora, kratki spojevi na sabirnicama eliminiraju se na taj
nain vrlo sporo (2 - 4 s) djelovanjem prekostrujne zatite. U sluaju
kratkog spoja u transformatoru ili njegovim izvodima, i zatajenja
diferencijalne zatite, prekostrujna zatita predstavlja rezervnu, ali
suvie sporu zatitu. Zbog toga je kod velikih transformatora
preporuljiva i primjena distantne zatite.
5. Objasniti princip usmjerene zatite i nacrtati blok
strukturu?
U nekim sluajevima nije mogue postii selektivnost prekostrujne
zatite stepenastim podeavanjem vremenske zadrke, npr. u
mreama sa dvostranim napajanjem, ili u sloenim mreama sa
jednim ili vie izvora napajanja. Radi ilustracije posmatrajmo
jednostavan primjer radijalne mree sa dvostranim napajanjem na
slici 17.

11

U sluaju kratkog spoja, npr. K 1 , potrebno je izvriti selektivno

iskljuenje oteenog dijela AB, odnosno, potrebno je da vremenske
zadrke zadovoljavaju uslov:
t 2 t3
i t2 t4
Napomena: t1 , t 2 , t 3 , t 4 su vremenske zadrke zatita 1,2,3,4,
respektivno
Ako posmatramo kratak spoj u mjestu K 2 radi obezbjeenja
selektivnosti potrebno je da bude zadovoljen uslov:
t3 t2 i
t 3 t1
Zahtjevi za selektivno iskljuenje oteenih dijelova AB i BC su
kontradiktorni, to predstavlja oigledan dokaz da prekostrujna
zatita ne moe obezbjediti selektivnost djelovanja.
Kada je u pitanju prekostrujna zatita sa strujnim stepenovanjem,
odgovarajuim izborom struja prorade, moe se obezbijediti
selektivnost djelovanja zatite i kod mrea sa dvostranim
napajanjem, ali pri tome ove zatite mogu biti nedovoljno
selektivne.
Da bi se obezbjedilo selektivno iskljuenje oteenja u posmatranoj
mrei, koja pri tome ima dovoljnu osjetljivost, koristimo usmjerenu
prekostrujnu zatitu.
Usmjerena prekostrujna zatita reaguje na dva elementa:
- iznos struje koja protie kroz oteeni element;
- fazu te struje u odnosu na napon sabirnica kod mjesta gdje je
zatita ugraena, tj. djeluje i u ovisnosti od smjera struje pri
kratkim spojevima.
U prethodnom primjeru (uzimajui u obzir postojanje kriterija
smijera), faza struja pripadnih zatita se, u odnosu na napon
pripadnih sabirnica, pri kvaru na mjestu K 1 i kvara na mjestu K 2 ,
o
razlikuju za 180 , to je vektorski predstavljeno na sljedeem
dijagramu, slika 18.

12

Uzimajui u obzir da je vod dominantno induktivan, ugao v

o
o
poprima vrijednosti izmeu 0 i 180 , odnosno, moe se nai u
prvom kvadrantu fazne ravni.
Radi selektivnog iskljuenja oteenog dijela A neophodno je da
vremenska zadrka t 2 , bude manja od vremenske zadrke t 4 .
Na potpuno isti nain trebaju biti meusobno usklaene i vremenske
zadrke t 3 i t1 , pri kratkom spoju na mjestu K 2 , tj. t 3 t1 .
Zahvaljujui postojanju kriterija smijera, sve zatite se razbijaju u
dvije grupe (2, 4 i 1, 3), koje nisu meusobno uslovljene
vremenskim zadrkama. Vremenske zadrke unutar svake grupe se
biraju po principu koritenom kod prekostrujnih zatita, tj. tako da je
zadovoljen uslov:
t 4 t 2 t i t1 t 3 t .
Usmjerena prekostrujna zatita dakle daje nalog za iskljuenje
pripadnog prekidaa ukoliko su istovremeno ispunjeni i kriterij
prekostruje i kriterij smjera, i ukoliko je podeena vremenska
zadrka t >.
Funkcionalna blok struktura usmjerene prekostrujne zatite moe
biti predstavljena sljedeom slikom (slika 19).

13

Funkcija smjera se realizuje skoro iskljuivo monofazno, pri emu se

kao ulazne veliine koriste fazna struja, i fazni ili linijski napon. Ovo
je zbog toga to prilikom kvara, struja faze pogoene kvarom
poprima visoku vrijednost, dok napon te iste faze moe znaajno da
padne.
Pri izboru napona i struja koji e biti upotrijebljene kao ulazne
veliine za funkciju smjera, obino se koriste etiri naina spajanja,
predstavljeni slikom 20.

Navedene varijante formirane su sa ciljem da se u sluaju kratkog

spoja na vodu, na ulazu smjernog lana nikada ne izgubi
informacija o naponu.
Nain podeevanja zone prorade funkcije usmjerene prekostrujne
zatite strogo je odreen uputstvom proizvoaa pripadne zatite.
o
Najee koriteni sluaj je spoj pod 90 , jer on prua mogunost
sigurnog dobijanja informacija o faznim odnosima izmeu ulaznih
veliina.
14

Od posebnog znaaja je primjena usmjerene prekostrujne zatite

ima u mreama sa izoliranim zvjezditem, zvjezditem uzemljenim
preko malog otpora ili zvjezditem uzemljenim preko Petersenove
prigunice, gdje se ona koristi za identifikaciju voda na kome se
pojavio zemljospoj.
6. Odreivanje voda u kvaru kod zemljospoja izolovane
mree?

Odreivanje voda u kvaru kod mree sa izoliranim

zvjezditem
Posmatrajmo sluaj kada su na sabirnicu prikljuena dva voda.

Posmatrajui prethodnu sliku moe se uoiti da se, pri zemljospoju

na mjestu K 1 , kapacitivne struje zdravih faza i voda pogoenog
kvarom, te i zdravog voda, kroz mjesto zemljospoja i dio faze u
kvaru, zatvaraju nazad u izvor.
Pri kvaru na mjestu K 1 , kroz ulazni krug zemljospojne zatite
zdravog voda potei e struja jednaka vektorskoj sumi kapacitivnih
struja zdravih faza toga voda.
Kod voda pogoenim kvarom, suma kapacitivnih struja zdravih faza
tog voda tee, kroz primar strujnog mjernog transformatora
vezanog u fazu u kvaru, nazad u mreu.
Struje koje teku kroz ulazne krugove zatita su jednake po modulu,
o
ali ne i po fazi, jer se razlikuju za 180 , to je ilustrirano slikom 23.

15

o
Vidimo da struja zdravog voda I A1 prednjai naponu za 90 , dok
o
struja I A 2 kasni za naponom, za ugao 90 . Ovo predstavlja kriterij za
identifikaciju voda na kome je dolo do spoja sa zemljom.
Analogno je i za sluaj da se ima vie od dva voda, sa naznakom da
je u tome sluaju struja I A 2 , jednaka sumi kapacitivnih struja

zdravih faza svih zdravih vodova.

Kao ulazne veliine za funkciju usmjerene zemljospojne zatite se
uzimaju: napon sa sekundara naponskog mjernog transformatora
vezanog u otvoreni trokut i suma sve tri fazne struje posmatranog
voda, dobijena paralelnim vezivanjem sekundara pripadnih strujnih
transformatora, slika 24.

16

7. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu motora?

Diferencijalna zatita motora (ANSI code 87M)
Diferencijalna zatita motora moe se koristiti kad se moe pristupiti izvodima
svakog od namota statora.

Slika 10: Diferencijalna zatita motora

Maksimalna struja za koju zatita mora ostati stabilna jeste struja uputanja
motora Ist. Ona je priblino 5 do 7 In ako ne postoji neki sistem koji je ograniava.
Uslov da se izbjegne nepotrebna prorada zatite kada se motor starta jeste:

Rs ( Rw Rct )

I st
I set

Npr., moemo uzeti:

Rs ( Rw Rct )

I st
I set

(*)

(*) RS ukljuuje i otpor releja.

Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog transformatora je:

Vk 2 Rs I set

(ako uzmemo k=2)

pa prema tome:

Vk 2( Rw Rct ) I st
ako je Ist=7In onda je:

Vk 2( Rw Rct ) 7 I n .
17

Pa je minimalna struja kvara koja se moe detektovati:

I f n(2 I m I RN I set )
Napomena: mogue je takoe koristiti diferencijalnu zatitu kao na sljedeoj slici,
gdje torusi sekundara okruuju ulazne i izlazne izvode svakog namota.

Slika 11: Diferencijalna zatita motora sa toroidima koji obuhvataju ulazne i izlazne izvode
svakog namotaja

Za ovaj nain diferencijalne zatite nije potreban stabilizacioni otpornik jer ne

postoji rizik da e transformatori ui u zasienje kada se motor starta. Svaki
transformator registruje razliku izmeu struja koje ulaze i izlaze iz svakog namota
(induktiviteti se ponitavaju) pa su tako osjetljivi samo na struju kvara.

8. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu sabirnica?

Diferencijalna zatita sabirnice (ANSI code 87 B)
Sabirnica moe biti tiena ako pretpostavimo da ima vie odlaza od 2.
Diferencijalna zatita e porediti sumu struja koja ulazi u sabirnicu i sumu struja
koja iz nje izlazi. Ako su te sume jednake onda je sabirnica uredu, ako nisu
postoji kvar.
Posmatrajmo sljedei dijagram:

18

Slika 12: Sabirnica sa dva ulaza i etiri izlaza

Porediemo struje: (Iin1+Iin2) sa (Iout1+Iout2+Iout3+Iout4).

Da bismo poredili ove struje zatita mora biti postavljena kao na sljdeoj slici:

Slika 13: Diferencijalna zatita sabirnice

Ako je potreban sistem zatite od meufaznih kvarova kao i od zemljospojeva

onda se sistem zatite sa gornje slike mora primjeniti na svaku od faza.
Ako je potrebna samo zemljospojna zatita onda suma struja sve tri faze ovisi od
svakog od ulaza i izlaza iz sabirnice. Tek onda se porede sume struja ulaza i
izlaza.
Maksimalna struja za koju zatita ne smije reagovati jeste struja kratkog spoja
koja odgovara sumi maksimalnih struja kratkog spoja svih ulaza.
Uslov koji mora biti zadovoljen da se izbegne nepotrebna prorada zatite jeste:

19

Rs ( Rw Rct )

I sc
I set

Uzmimo npr:

Rs ( Rw Rct )

I sc
I set

(*)

(*) RS ukljuuje i otpor releja.

Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog transformatora je:

Vk 2 Rs I set

(ako uzmemo k=2)

pa prema tome:

Vk 2( Rw Rct ) I sc
Tada je minimalna struja kvara koja moe biti registrovana:

I f n(qI m I RN I set )
q
: broj strujnih transformatora spojenih na diferencijalnu granu, tj: suma
broja svih ulaza i broja svih izlaza (na Slici 12 q=6).
Moemo primjetiti da se osjetljivost zatite mijenja sa veim brojem izlaza iz
sabirnice.
Zaista, Im je priblino 1.5% In-a i prag prorade zatite je na 5% In-a.

9. Objasniti osnovne elemente i princip mjerenja distantnih

releja?
Osnovni elementi i princip mjerenja distantnih releja
Distantni releji su veoma sloeni ureaji koji se sastoje od vie
lanova i to: pobudni (poticajni ili startni) lan, usmjerni lan, mjerni,
vremenski i izvrni lan, te pomoni lanovi, slika 3.
Pobudni lan je prikljuen na odgovarajue struje i napone preko mjernih
transformatora. Ovaj lan daje nalog za pobudu zatite u sluaju kvara u mrei i
aktivira rad usmjernog i mjernog lana. Pobudni lan moe biti realiziran na
razliite naine, a najee se koristi obini prekostrujni lan (I> i I>>), zatim
podimpedantni U-I (I>, U<) ili U-I- ili impedantni lan (Z<).

20

Slika 3. Osnovni elementi distantnih releja

Smjerni lan kontrolie usmjerenje struje odnosno snage na vodu u
trenutku kvara i omoguava, odnosno blokira rad zatite i mjernog
lana zavisno od smjera struje na vodu. Mjerni lan je prikljuen na
napon i struju preko odgovarajueg komutacionog (preklapajueg
lana) koji zavisno od pobudnog lana preklapa mjerni lan na
odgovarajuu struju i napon i na taj nain mjeri otpor petlje kvara.
Mjerni lan je prikljuen na odgovarajuu sekundarnu struju, a preko
preklopke kojom upravlja vremenski lan na odgovarajui odcjep
dodatnog naponskog meutransformatora. Ako se kvar nalazi unutar
1 zone tienja, izmjereni otpor je manji od podeenog i relej daje
nalog za iskljuenje. U suprotnom, ako je kvar u 2., odnosno 3. zoni
izmjereni otpor je vei od proradnog otpora mjernog lana i on nee
djelovati. Nakon isteka vremenskog zatezanja t2 ili t3 vremenski
lan preklapa na drugi, odnosno trei otcjep na meutransformatoru
i tako dovodi manji napon na mjerni lan i na taj nain prividno
smanjuje mjereni otpor, odnosno produava zonu djelovanja
mjernog lana. Vremenski lan prema tome ima zadatak da
mjernom lanu u odreenim vremenskim intervalima dovodi to
manji napon i tako mu produava zonu djelovanja. Na ovaj nain
vremenski lan osigurava vremensko stepenovanje zatite u
zavisnosti o udaljnosti mjesta kvara. Karakteristika vremenskog
lana nije linearna nego stepenasta sa vie stepeni djelovanja.
Vremensko zatezanje prvog stepena je obino jednako osnovnom
vremenu djelovanja releja, dok su ostali stepeni vremenski zategnuti
prema planu stepenovanja distantnih releja (t2, t3, itd) u mrei.
Izvrni lan daje nalog za iskljuenje i signalizaciju, dok pomoni
lanovi obavljaju neke pomone signalne i blokadne funkcije, kao i
funkciju APU-a i dr.
Ako za vrijeme rada zatite doe do nestanka struje kvara, odnosno
do prestanka pobude pobudnog lana svi ostali lanovi se vraaju u
poetno stanje.
Obino distantni releji imaju i dodatni vremenski kontakt koji nakon
isteka vremena t4 od momenta pobude aktivira izvrni lan koji daje
nalog za iskljuenje (tzv. rezervni prekostrujni stepen sa najveim
21

vremenskim zatezanjem). Ovaj stepen ujedno slui kao zatita od

preoptereenja voda i kao rezervna zatita u sluaju nestanka
mjernih napona neophodnih za distantno mjerenje.U tom sluaju
tatita radi kao neusmjerena prekostrujna zatita voda.
Distantni releji obino nemaju sve navedene lanove posebno za
svaku fazu. Obino su pobudni lanovi odvojeni, a usmjereni, mjerni,
vremenski i izvrni lan su zajedniki. Zbog toga se takvi distantni
releji nazivaju jednosistemski.
U prenosnim mreama vieg
naponskog nivoa zatite su uvijek viesistemske tako da imamo
neovisne mjerne lanove za svaki tip kvara (jednofazne i viefazne
kvarove).
Jednosistemske distantne zatite konvencionalne izvedbe su
uglavnom imale samo jedan mjerni lan za distantno mjerenje i
usmjerenje. Mjerne vrijednosti struja i napona su zbog toga morale
biti adekvatno izabrane i dovedene mjernom lanu zavisno od tipa
kvara. To je radio tzv. preklapajui organ koji je vrio preklapanje
odgovarajuih faznih struja i napona na mjerni lan. Na slici 3a. je
prikazana jedna takva izvedba elektromehanike distantne zatite
na principu preklapanja odgovarajuih analognih mjernih vrijednosti
napona i struje. Na slinom principu rade i statike zatite samo to
su umjesto kontakata releja za preklapanje koriteni odgovarajui
tranzistorski i drugi elektroniki sklopovi. Nakon startanja pobudnog
lana (I>), na mjerni lan se dovode fazno selektovane vrijednosti
struje i napona neophodne za distantno mjerenje. Ovakav princip
rada uzrokuje da mjerni lan uvijek ima izvjesno kanjenje u radu,
dok se ne izbri potrebno preklapanje mjernih vrijednosti.

Slika 3a. Distantna elektromehanika zatita na bazi preklapanja

22

Takoer i kod jednosistemskih numerikih releja, zatita proraunava

samo jedan impedantni mjerni krug nakon startanja pobudnog
lana. Meutim kod numerikih releja postoji znaajna razlika u
nainu rada distantne funkcije koja se ogleda u slijedeem:
- mjerene vrijednosti svih petlji se kontinuirano sempliraju i
pohranjuju u ciklini buffer; zbog toga mjerni lan za distantno
mjerenje ima stalan pristup ovim mjerenim vrijednostima bez
potrebe
da
se
iste
prvo
selektuju
na
principu
preklapanja,ponovno mjerenje moe biti izvreno u kraem
vremenskom periodu, a kao rezultat toga je da ovakvi releji
imaju znatno krae vrijeme djelovanja, koje je usporedivo sa
brzinom viesistemskih zatita (25 ms u odnosu na 15 ms kod
viesistemskih)
10. Objasniti dijagram impedansi distantne zatite
Dijagram impredansi distantne zatite
S obzirom da je distantna zatita prikljuena na sekundare strujnih i
naponskih mjernih transformatora, relej mjeri sekundarnu vrijednost
impedanse koja zavisi od prenosnog odnosa mjernih transformatora.
Plan stepenovanja zatite se proraunava kao primarna vrijednost
impedanse voda, a zatim se svodi na sekundarnu vrijednost prema
slijedeoj relaciji:
Zsec = Zprim xNSMT/NNMT=(IprimUsec/UprimIsec) x Zprim
gdje je NSMT i NNMTprenosni odnos strujnih i naponskih mjernih
transformatora respektivno.
Za inenjera zatite glavna polazita kod analize podeenja i rada
distantne zatite su:
impedansa optereenja Zload
- impedansa kvara ZSC i
- i impedantna proradna karakteristika releja.
Ove tri impedanse su predstavljene na dijagramu impedansi su
kompleksnoj R-X ravni, na slici 4., za sluaj poligonalne
karakteristike kod statikih i numerikih releja..

23

Slika 4.Dijagram impedansi distantne zatite

Tokom normalnog pogonskog stanja mjerena impedansa odgovara
impedansi optereenja ija vrijednost je obrnuto proporcionalna
optereenju voda, tj.
Zload=Ul2/Pload
ili kao:
Zload=Umin/k3Imax
gdje je:

Umin minimalni linijski napon mree Umin=0,9xUnom,

Imax maksimalna pogonka struja Imax=1,2 xInom i
k koeficijent sigurnosti k=1,1-1,2
Ugao izmeu struje i napona tokom normalnog stanja naziva se
ugao optereenja L i on zavisi od odnosa izmeu aktivne i reaktivne
snage optereenja, Load=arctanQ/P=X/R.
U trenutku kvara mjerena impedansa se mijenja u impedansu
kratkog spoja, koja je obino znatno manja od impedanse
optereenja. Njena vrijednost praktino je jednaka impedansi voda
od mjesta ugradnje releja do mjesta kvara Z LF1 ili ZLF2 (slika 4).
Ukoliko je na mjestu kvara prisutan dodatni prelazni otpor (otpor
luka ili dodatni otpor na mjestu kvara) R F, ova vrijednost otpora
poveava vrijednost mjerene impedanse kvara (ZF1 i ZF2). Ugao
impedanse kvara sa dodatnim otporom na mjestu kvara je prikazan
preko ugla SC1 i SC2 na slici 4.
24

Kod meufaznih kvarova prelazni otpor kvara je jednak otporu

strujnog luka izmeu faznih vodia, koji je iskljuivo omskog
karaktera. On zavisi od struje na mjestu kvara i duine luka i moe
se izraunati na osnovu poznate Warrington-ove formule koja glasi:
Rarc= 28707xLarc/I1,4
gdje je: - Larc -duina luka u (m) i
- I - minimalna struja kratkog spoja na mjestu kvara u (A).
U literaturi se takoer susree i relacija:
Rarc= 2500x Larc/I
U sluaju jednofaznih kvarova otpor na mjestu kvara se sastoji od
otpora luka na mjestu kvara, otpora DV stuba i otpora uzemljivaa
stuba.
RF= Rarc+RDV+Ruz
Takoer kod prorauna otpora na mjestu kvara treba uzeti u obzir i
mogui otpor objekta koji uzrokuje dodir faznog vodia (to je
najee drvo). Otpor DV stuba je razliit, a zavisi od tipa stuba
(orjentaciona vrijednost iznosi 5-10 ohma).
Otpor uzemljivaa
stuba zavisi od karakteristika uzemljivaa i specifinog otpora tla,
tako da njegova vrijednost varira od nekoliko ohma do nekoliko
desetina ohma. Otpor stabla drveta je takoer veoma razliit i moe
se kretati od nekoliko ohma do nekoliko stotina ohma. Zbog
navedenog, kod podeenja distantnih zona prelazni otpor kvara R F
ne bi trebo biti manji od 4-8 ohma, za meufazne kvarove, dok za
jednofazne kvarove ta vrijednost je znatno vea (10-20 ohma).
Ukoliko se u proraun podeenja distantnih zona ue sa manjim
vrijednostima za prelazni otpor kvara RF moe se desiti, da mjerena
impedansa kvara, zbog veeg iznosa otpora kvara, bude vea od
podeene vrijednosti odgovarajue distantne zone, tako da zatita
ne radi u potrebnom distantnom stepenu.U tom sluaju, iako je kvar
npr. u 1 stepenu distantna zatita vidi kvar u 2 ili 3 stepenu, to
moe uzrokovati neselektivne ispade u mrei.
Karakteristika prorade distantne zatite je definisana fiksnom
karakteristikom na dijagramu impedansi i ista ne smije prei u
oblast mogue vrijednosti impedanse optereenja voda. Kod
numerikih releja ta karaketristika je iskljuivo poligonalnog oblika
(tzv. kvadrilateralna karakteristika) sa tri do pet zona prorade koja
uglavnom obuhvata prvi kvadrant R-X kompleksne ravni za direktno
usmjerenje releja i trei kvadrant sa smanjenim dosegom
impedanse za kvarove u suprotnom smijeru. Kod ranijih izvedbi
releja impedantna karaketristika releja je imala i drugaije oblike
shodno ogranienjima mjernog lana releja, tako da su bile prisutne
i razliite krune karaketristike, usmjerene krune ili eliptine
karaketristike, karaketristika u vidu pravih linija (reaktantna) i dr.
Razvoj numerikih zatita je omoguio da se karakteristika releja jo
optimalnije prilagodi stvarnim potrebama i uvjetima u mrei.

25

11. Objasniti proradne karakteristike distantnih releja?

S porastom napona i duine voda rasla je i potrebna zona tienja,
odnosno proradna impedansa za kvarove na kraju zone tienja.
Takoer, poveanje snage prenosa uzrokovalo je da impedansa
optereenja u normalnom pogonu dolazi u opseg podeenja
proradne impedanse voda. Releji koji bi reagovali samo na apsolutni
iznos impedanse ne bi u tom sluaju mogli razlikovati impedansu
optereenja od impedanse kvar na karaju tiene dionice voda.
Zbog toga je potrebno da distantni releji reguju ne samo na
apsolutni iznos impedanse nego i na fazni poloaj impedanse kvara.
Karakteristike distantnih releja najpreglednije je posmatrati
u
kompleksnoj ravni otpora R-X, kao to je to prikazano na slici 4. Radi
vanosti shvaanja proradne karaketristike istu emo jo jednom
objasniti prema slici 5.

Slika 5. Poligonalna karakteristika

Ukupan otpor voda u normalnom stanju je prikazan impedansom AB. U sluaju kvara impedansa je neto manja, tako da bi u idealnom
sluaju bio potreban mjerni lan koji bi djelovao samo onda kada je
mjerena impedansa manja od impedanse A-B i kada je fazni poloaj
jednak jednak kratkospojnom uglu tienog voda K. Meutim, kako
je to ve ranije napomenuto, kod stvarnih kvarova u mrei, mjerni
lan ne mjeri samo impedansu voda, nego i prelazni otpor na mjestu
kvara i otpor elektrinog luka. Ovi otpori na mjestu kvara su isto
omskog karaktera i zbrajaju se za impedansom voda. Da bi relej
mogao djelovati prilikom kvara na bilo kojem mjestu du voda A-B,
potrebno je da proradna karakteristika releja izgleda kao na slici
(itavo rafirano podruje). U sluaju kvara na bilo kojem mjestu
mjereni otpor ZK pada u rafirano podruje i relej djeluje na
iskljuenje. U sluaju normalnom optereenja ili preoptereenja voda
faktor snage je obino blizak jedinici tako da ugao mjerene
26

impedanse optereenja (Zload ili Zpog ) kree u rasponu 30 stepeni i

ne ulazi u zonu djelovanja releja.
Stvarne karakteristike releja se manje ili vie razlikuju od navedene
idealne karakteristike. Zbog mogunosti razliitog faznog poloaja
struje i napona, postoje razliiti mogunosti mjerenja otpora.Prema
vrsti mjerenog otpora distantni releji nose i svoje nazive tako da
pored navedenog impedantnog releja postoje i rezistivni releji
(mjere samo aktivni otpor R), reaktantni (mjere induktivni otpor X),
admitantni (inverzni impedantni, mjere vodljivost Y) i dr.
Najjednostavniji su impedantni releji koji mjere jednostavni odnos
napona i struje, neovisno o njihovom faznom poloaju.Karakteristika
takvog impedantnog releja je krunica sa sreditem u koordinatnom
poetku R-R ravni, iji promjer odgovara proradnoj vrijednosti
odgovarajue zone releja (slika 6).

Slika 6. Kruna impedantna karakteristika

Poto proradna vrijednost releja ne zavisi o uglu, relej bi djelovao i u
sluaju kvara u suprotnom smjeru tienja (trei kvadrant). Zbog
toga relej ima poseban smjerni lan, ija je karakteristika prikazana
pravcem koji dijelu krunicu na dva dijela i koji je okomit na
impedansu voda.
Karakteristi prorade distantnog releja moe biti i pravac (slika 7). U
opem sluaju karakteristika pravca moe biti predstavljena kao:
Zo=Zpr cos (K-)
gdje je Zo minimalna proradna impedansa releja.
Mjenjanjem ugla moe se mijenjati nagib karakteristike. Za =0
dobije se karakteristika paralelna X osi:
Zpr cosK=Rpr=const.
Minimalna proradna impedansa Zo zavisi od podeenja releja i moe
se smatrati konstantnom. Ovakva karakteristika se naziva rezistivna
karakteristika releja i predstavljena je na slici 7 (desno) . Usmjerenje
releja je prikazano pravcem S-S okomitim na ugao impedanse voda.

27

Slika 7. Impedantna krakteristika oblika pravca i rezistivna (otporna) karakteristika

Ako je ugao =90 dobiva se reaktantna karakteristika (slika 8) koja
je paralelna R osi i ija jednaina glasi:
Zpr sinK=Xpr=const.

Slika 8. Reaktantna karakteristika

U praksi se takoer upotrebljavaju distantni releji koji ne mjere impedansu nego
vodljivost tienog voda. Ovakvi releji se nazivaju inverzni impedantni releji ili
MHO releji. Njihova karakteristika se moe prikazati jednainom:

1/Zpr cos (K-)= const

U kompleksnoj impedantnoj ravni to je krunica pomjerena iz
koordinatnog poetka koja zaklapa ugao sa R osom i prikazana je
na slici 8. Relej reaguje kada mjereni otpor padne unutar
krunice.Poto krunica prolazi kroz koordinatni poetak, relej djeluje
usmjereno tako da ne mora imati dodatni smjerni lan. Ovakvi releji
se nazivaju MHO releji za razliku od prethodni koji se nazivaju OHM
releji. Ako je ugao =0, u tom sluaju imamo konduktantnu
karakteristiku releja (YcosK=G), dok u sluaju =90 imamo
susceptantnu karakteristiku (YsinK=B) (slika 9).

28

Slika 8. MHO karakteristika

Slika 9. MHO konduktivna (lijevo) i susceptivna (desno) karakteristika

U nastojanju da se karakteristika releja to vie priblii eljenoj
karakteristici razvijeni su statiki distantni releji sa kvadrilateralnom
karakteristikom prema slici 10 koja se moe idealno prilagoditi
uslovima tienja. Razvojem i primjenom numerikih releja ove
karakteristike su se dodatno prilagodile i modifikovale za sve tipove
i uslove rada mree.

Slika 10. Kvadrilateralna karakteristika distantne zatita

U sluaju dvostrano napajanog voda, zbog razliitog faznog pomaka
izmeu struja koju daju generatori sa jedne i druge strane voda
29

moe doi do distorzije impedantnog dijagrama tako da se proradna

karakteristika formira da manjim djelom obuhvaa i etvrti kvadrant,
tj. karakteristika je djelimino nageta u odnosu na realnu osu R.
12. Objasniti osnovne zahtjeve koji se postavljaju na relejnu
zatitu?
POUZDANOST: pouzdanost slijedi iz dvije zadae
- mora djelovati pri kvaru ( ne smije zakazati )
- ne smije neeljeno djelovati
Pokazatelj pouzdanosti:
- uestalost zakazivanja
- srednje vrijeme izmeu dva uzastopna zakazivanja
- srednje vrijeme trajanja popravke
Prema IEEE standardu : Pouzdanost predstavlja sposobnost
ureaja da vri zahtijevane
funkcije , pod odreenim uslovima , tokom odreenog
vremenskog perioda.
SELEKTIVNOST: Relej je selektivan ako iskljuuje samo onaj dio
sistema koji je u kvaru, dok preostali sistem ostaje normalno u
pogonu, kvar ili uope nema posljedica na normalno snadbijevanje
potroaa ili zbog njega ostaje bez napona minimalno potreban dio
sistema.
Sama selektivnost relejne zatite ogleda se u sposobnosti
zatite da jednoznano ukae na mjesto pojave nenormalnog reima
i na konkretni element sistema koji zahtjeva intervenciju.
Definiraju se apsolutna i relativna selektivnost.
Apsolutna selektivnost: zatita prorauje samo pri kratkim
spojevima na tienom elementu.
Relativna selektivnost: zatita osim to titi svoj tieni element
, slui i kao rezervna zatita pri kvarovima na susjednom elementu a
koju zaduena zatita nije djelovala.
OSJETLJIVOST: releji treba da budu dovoljno osjetljivi da bi sa
sigurnou djelovali kod
pojave kvara u osnovnoj i rezervnoj zoni tienja , i to kod
najnepovoljnijih uslova.
Osjetljivost zatite se najee izraava koeficientom
osjetljivosti:
I k min
I pr
gdje je:
I k min - minimalna vrijednost kontrolirane veliine u sluaju kvara
na kraju zone
k os

30

tienja.
I pr

proradna vrijednost zatite

k os se obino kree izmeu 1,4 i 1,8 ;
BRZINA DJELOVANJA: vrlo brzim iskljuenjem kratkog spoja smanjuje
se ili potpuno izbjegava razaranje na mjestu kvara.
Kada se govori o brzini djelovanja sistema zatita , zapravo se
podrazumijeva minimalno vrijeme izmeu pojave i iskljuenja
kvara.
Vrijeme trajanja kvara predstavlja sumu vremena isklopa releja i
vremena isklopa prekidaa.
Vlastito vrijeme kvara se mjeri od nastanka kvara do signala za
isklop prekidaa i
kree se u intervalu od 10 ms do 120 ms.
Vrijeme djelovanja prekidaa se kree u intervalu od 40 ms do 160
ms.
Otri zahtjevi na brzinu eliminiranja kratkih spojeva postavljaju se i
sa gledita
stabilnog rada sistema.
U daljem dijelu e se dati detaljnije selektivnost zatite. Treba istai
da mehanizmi zatite formiraju usaglaenu cijelinu sa strukturama
mree i njihovim sistemima uzemljenja. Trebaju raditi na principu
selektivnosti, koji izolira dio mree koji je pogoen kvarom, i to to je
moguebre, dok dio mree koji je neoteen ostaje pod
napajanjem.
Postoji nekoliko naina kako ispravno vriti selektivnost u sistemima
elektrine zatite:
-ampermetarska selektivnost(koristei struju);
-vremenski-stepenovana selektivnost(koristei vrijeme);
-selektivnost pomou izmjene informacija, tzv. logika selektivnost;
-selektivnost pomou usmjerene ili diferencijalne zatite.
13. Objasniti zatitu od nesimetrinih optereenja
generatora
Pri pojavi kratkih spojeva u mrei, mogu biti generirne znatne
nesimetrine struje kratkog spoja. Ovako jaka nesimetrina
optereenja iskljuuju dovoljno brzo dalekovodne zatite od kratkih
spojeva. U sluaju zatajenja dalekovodnih zatita, generator
iskljuuje prekostrujna zatita.
Dugotrajnija nesimetrina optereenja mogu se pojaviti kod prekida
jednog vodia kojim se prenosi elektrina energija iz elektrane,
ukoliko takav prekid nije praen padom vodia na zemlju, npr.
pregaranje strujnih mostova.
Na slici 7 prikazan je sluaj nesimetrinog optereenja generatora
kod dvopolnog kratkog spoja ili kod prekida faze T.
31

Kada bi generator bio prikljuen na sabirnice, u fazama R i S tekle bi

struje meusobno pomaknute za 180 stepeni. Rastavljanjem na
simetrine komponente dobija se struja direktne i inverzne
komponente jednaka:
I
I
Id Ii R S
3
3 .
Ako je transformator spojen u spoj Yd5, struje na generatorskoj
strani su:
I
I d I i R I S' I T'
2
.
Jednopolni kratki spoj je predstavljen na slici 8.
Kada bi generator bio prikljuen direktno na mreu, struja bi tekla
samo kroz fazu R, a ukoliko je spojen preko transformatora, struja se
dijeli na fazu R i T generatora. Rastavljanjem na simetrine
komponente, dobija se u prvom sluaju direktan, inverzan i nulti
sistem struja, a u drugom sluaju direktan i inverzan sistem:

32

Id Ii

I R'
3

I T'

I d Ii I 0

3 ,

IR
3 .

Dakle, kod nesimetrinog optereenja u svim sluajevima pojavljuje

se inverzan sistem struja. On proizvodi inverzno obrtno magnetno
polje, koje rotira sinhronom brzinom u smjeru obrnutom od smjera
rotora.
Ovo inverzno polje inducira u rotoru struje dvostruke frekvencije
koje mogu da izazovu visoka zagrijavanja i oteenja rotora.
Generatori su u stanjutrajno izdrati relativno malo, nesimetrino
optereenje. Ovo optereenje je dato koeficijentom:
I
K 2 idoz0
In ,
pri emu K 2 znatno varira u ovisnosti od izvedbe, veliine i naina
hlaenja rotora. Vrijednost K 2 iznosi 0.05 kod vrlo velikih
generatora, dok se prosjena vrijednost kree od 0.10 , odnosno
0.15 do 0.3.
Dozvoljena vrijednost inverzne komponente struje, I i , odreena je
toplinom koju ova struja proizvodi u rotoru. Odnos inverzne struje i
dozvoljenog vremen trajanja dat je izrazom:
2

I
K1 i t s
I
ng
.

Faktor K 1 zavisi od vrste i izvedbe generatora.

Kako zatita ne bi djelovala nepotrebno kod nesimetrinih kratkih
spojeva u mrei, potrebno je da djeluje s vremenskim zatezanjem.
Kod releja sa strujno nezavisnom karakteristikom poeljno je da
zatita bude dvostepena. Prvi stepen, podeen na maksimalnu,
trajno dozvoljenu inverznu struju (8- 10%), moe da djeluje kao
signalizacija. Drugi stepen, koji je podeen na veu vrijednost,
djeluje na iskljuenje. Svaki stepen ima svoj vremenski lan podesiv
u dovoljnim granicama. Vremensko podeavanje odreuje se na
osnovu koeficijenta K 1 kao:
t

K1
Ii

In

.
Bolje prilagoenje visokim zahtjevima kod zatite velikih
transformatora omoguava statika zatita sa strujno zavisnom
karakteristikom, odnosno, sa karakteristikom termikog
prekostrujnog releja prikljuenog na inverznu komponentu struje i
prilagoenog termikim parametrima rotora.
33

Releji se izvode tako da se pomou podeenja karakteristinih

konstanti postigne sigurno tienje, uz maksimalno iskoritenje
toplinskog kapaciteta rotora.
14. Objasniti zatitu od njihanja u sisitemu?
U sluajevima dinamike nestabilnosti sistema uzrokovanim
asinhronizmom u radu generatora, koji se obino javlja kao
posljedica nekog od poremeaja u mrei, moe doi do pojave
snanih oscilacija, odnosno njihanja snage u sistemu. Takva pojava
se manifestuje znatnim promjenama napona i struja koje su mnogo
vee od uobiajenih struja optereenja u mrei. S obzirom da je ova
pojava izraena u itavom sistemu, a ne samo na jednom
dalekovodu, distantna zatita ne bi trebala da djeluje na takve
pojave i uzrokuje nepotrebne ispade u mrei. Njihanje u sistemu je
praeno oscilacijama napona uzrokovanih razlikom u iznosu faznih
vrijednosti napona, zbog djeliminog asinhronizma generatora u
elektranama, to ima za posljedicu pojavu velikih struja u mrei kao
to je to prikazano na slici 18.

Slika 18.
Njihanje snage u sistemu je simetrian trofazni poremeaj, tokom
kojeg dolazi do njihanja impedanse koja moe poprimiti razliite
vrijednosti i po iznosu pasti u zonu podeenja distantne zatite. Da
bi se detektovalo njihanje u sistemu distantna zatita mjeri
promjenu vektora impedanse na bazi poligonalne impedantne
pobudne karakteristike ili preko posebne karakteristike namjenjene
za ove svrhe. Karakteristika pobude za detekciju njihanja u sistemu
moe se realizovati preko dva impedantna mjerna lana, kao to je
to prikazano na slici 19. Unutranja karakteristika iznosi oko 80%

34

podeenja vanjske karakteristike i obino je dvostruko vea u X

smijeru u odnosu na R.

Slika 19.
U sluaju trofaznog kvara u mrei mjerena impedansa gotovo
trenutano mijenja vrijednost od impedanse optereenja do
impedanse kvara to je prikazano karakteristikom 1 na slici 19. U
sluaju njihanja u sistemu trofazna impedansa kvara se relativno
sporo mijenja od vee ka manjoj vrijednosti i obrnute, to je
prikazano simbolino karakteristikama 2,3. U sluajevima potpunog
gubitka sinhronizma u sistemu mjerena impedansa kvara moe prei
kompletnu oblast impedanse predstavljene karakteristikom na slici
19 (karakteristika 4). Detekcija njihanja sistema bazirana je na
mjerenju vremena koje protekne izmeu dostizanja prvog i drugog
impedantnog nivoa proradne karakteristike, tj. na mjerenju odnosa
promjene
vektora
impedanse
u
odgovarajuem
vremenu
(dZ/dt).Ukoliko je odnos promjene vektora impedanse manji od
podeene vrijednosti u odgovarajuem vremenu t, (za sluaj DZ
7SA513, Siemens ukoliko je promjena impedanse manja od 5 ohma
u vremenu od 35ms) distantna zatita detektuje oscilacije u mrei.
Podeenje funkcije njihanja u sistemu moe biti slijedee:
- blokada djelovanja svih zona distantne zatite (uobiajeno
podeenje)
- blokada djelovanja svih zona osim Z1
- blokada samo Z1, ostale nisu blokirane i dr.

35

Funkcija njihanja sistema je aktivna sve dok mjerena vrijednost

impedanse ne izae iz oblasti pobudne karakteristike, ili dok se ne
aktivira zemljospojna pobuda.

36