Sie sind auf Seite 1von 110

Naslov originala

SPIRITUAL TECHNOLOGY: A JOURNEY INTO ONESELF

Prevod: Vladimir Stojakovi


Izdava: Vladimir Stojakovi
Copyright 2012 Vladimir Stojakovi
Sva prava zadrava autor. Nijedan deo ove publikacije ne sme se reprodukovati na bilo koji
nain bez pismene dozvole autora.

Korektura: Marija Stojakovi


Lektura: Nataa Radanovi
Likovno reenje: Nataa Radanovi
http://www.arelena.com/
mailto:vladimir@arelena.com

SPIRITUALNA TEHNOLOGIJA: PUT U SEBE


Vladimir Stojakovi

ZAHVALNICA
elim da se zahvalim . M. Slavinskom za strpljivu podrku i uenje koje mi je tokom godina
nesebino pruio.

Neemo prestati da istraujemo


A kraj sveg naeg istraivanja
Bie da stignemo odakle smo poli
I saznamo to mesto prvi put.
T. S. Eliot

SADRAJ

UVOD
SPIRITUALNI RAZVOJ I REAVANJE PROBLEMA
TRENUTAK ISTOG BIA
Istinsko Bie, kakvo zaista jeste
Novi susreti izvan vremena i prostora
PROLI IVOTI, KOSMIKE AVANTURE SVESTI
Aspektika i proli ivoti
Moji zakljuci
Glavne dobrobiti
Memento
PITANJE KOJE JE STVORILO UNIVERZUM
Intenziv Prosvetljenja
Intenziv Gnoze
Alternativna Tehnika
Stabilna svest o sebi
Individualni Gnostiki Intenziv
PUT U SEBE
Crna no due
Nova igra
Nulta taka
Priroda svega
Taka bez povratka
Putem etvrte dimenzije
Prelazak ambisa

Iza Plerome
Mislilac lino
Izvor mog univerzuma
Mehanika ega
OD DISONANCE GOMILE DO HARMONIJE JEDNOG
Kratak prikaz Aspektike
Trenutno stanje ljudskog bia
Pogled u bolju budunost
Poslednji aspekt
PORTALI U JEDNOST
Duboki PEAT i Primordijalni Polariteti
DP4 i spiritualni inenjering
Unifikacioni Proces i slamanje vremena
SPIRITUALNI RAZVOJ I OSTVARIVANJE CILJEVA
SPIRITUALNI RAZVOJ I NOVO DOBA
DODATAK I: Kompletna bibliografija . M. Slavinskog, zakljuno sa aprilom 2012.
DODATAK II: Kompletna lista sistema . M. Slavinskog, zakljuno sa aprilom 2012.

UVOD

Ovo je knjiga o Spiritualnoj Tehnologiji ivorada Mihajlovia Slavinskog, o mojim iskustvima


sa njom, koja stiem evo ve vie od 20 godina. Osim opisa iskustava, ovde ete nai prikaze
nekih od brojnih metoda koje je Slavinski razvio tokom godina.
Ko je . M. Slavinski? Kratko reeno, on je kliniki psiholog po obrazovanju, koji je spiritualno
tragalatvo zapoeo u ranim godinama. Do sada (2012.), napisao je 28 knjiga na temu
spiritualnog (vidi Dodatak I) i stvorio 16 sistema terapije i spiritualnog razvoja (vidi Dodatak
II), u okviru kojih postoji vie razliitih metoda.
Izmeu ostalog, ovi metodi bave se uklanjanjem problema i trauma, seanjem i integracijom
prolih ivota, dostizanjem spiritualnih stanja kao to su Prosvetljenje, Praznina, Jednost i
druga. Spiritualna Tehnologija je kiobran termin koji obuhvata sve metode Slavinskog.
Jedan deo ove knjige objavljen je u prolosti na mom blogu, na engleskom jeziku, a drugi deo
objavljujem ovde prvi put. Imajte u vidu da kompozicija ove knjige nije tipina, jer su lanci
na blogu pisani kao nezavisne celine. Sauvao sam ovakvu strukturu u knjizi, da bih zadrao
prirodni tok izlaganja. Sa jedne strane to je dobro, jer poglavlja mogu da se itaju nezavisno.
Sa druge strane, usled takve strukture, neka ponavljanja bilo je teko izbei.
Prvo poglavlje SPIRITUALNI RAZVOJ I REAVANJE PROBLEMA razmatra vaan aspekt rada
Slavinskog - odnos izmeu spiritualnog razvoja i reavanja problema. Takoe definie
osnovnu terminologiju i koncepte koriene u ostatku knjige.
Drugo poglavlje TRENUTAK ISTOG BIA opisuje spontano iskustvo koje je fundamentalno
uticalo na moj ivot i spiritualni rad. Takoe razmatra krajnji cilj spiritualnog razvoja ili nau
Istinsku Prirodu, nae Istinsko Bie.
Tree poglavlje PROLI IVOTI, KOSMIKE AVANTURE SVESTI opisuje moja iskustva sa
seanjem prolih ivota i prikazuje Memento, metod koji sam koristio sa klijentima, u cilju
seanja i integracije njihovih prolih ivota.
etvrto poglavlje PITANJE KOJE JE STVORILO UNIVERZUM razmatra evoluciju kako ega tako i
individualne svesnosti i prikazuje Intenziv Gnoze, metod koji je stvorio revoluciju u naoj
spiritualnoj evoluciji.
Peto poglavlje PUT U SEBE je najdue i centralno poglavlje i glavni razlog zbog kojeg sam
napisao ovu knjigu. Izmeu ostalog, ono opisuje moja iskustva sa metodama Slavinskog
tokom najintenzivnije godine mog rada na sebi i stanja svesti kroz koja sam tada ubrzano
prolazio. Takoe, ovde opisujem i jedan aspekt mog iskustva o kojem nikada nita nisam
naao u knjigama ili bilo kom izvoru informacija. Ako odluite da proitate samo jedno
poglavlje ove knjige, neka to bude ovo poglavlje.
esto poglavlje OD DISONANCE GOMILE DO HARMONIJE JEDNOG daje prikaz Aspektike i na
osnovu mog iskustva opisuje kakve revolucionarne promene praktiar doivljava kada ovaj
metod vredno koristi. Drugim reima, proitaete kako da fundamentalno izmenite svoj
ivot.
Sedmo poglavlje PORTALI U JEDNOST prikazuje 3 metoda koji pripadaju sistemu PEAT, a
naroito Duboki PEAT, koji je kako to Slavinski sam kae, kruna njegovog rada. Ovo je moj
omiljeni metod u ovom trenutku i svetski ampion, po mom miljenju, u efikasnom

uklanjanju potisnutog mentalnog i emocionalnog naboja. Takoe, Duboki PEAT integrie


Primordijalne Polaritete, o emu ste moda poneto i uli.
Osmo poglavlje SPIRITUALNI RAZVOJ I OSTVARIVANJE CILJEVA govori o zlonamerno
nametnutom i lanom sukobu izmeu spiritualnog i materijalnog, sa take gledita praktiara
Spiritualne Tehnologije. Odnos ciljeva i spiritualnog razvoja uvek je interesantna tema.
Deveto i poslednje poglavlje SPIRITUALNI RAZVOJ I NOVO DOBA napisano je samo sa jednim
ciljem na umu. Da nekako napravimo razliku izmeu bukuria Novog Doba i istinskog
spiritualnog razvoja. Veina podrazumeva da su Novo Doba i spiritualni razvoj isti ili slini.
Ovakva percepcija, a naroito njeno iznoenje u spoljni svet, degradira istinske vrednosti i
nepotrebno produava patnju jednog dela populacije.
Oseam potrebu da naglasim sledee. Budui da je ovo knjiga o metodama Slavinskog,
prirodno je da mnoge ideje i koncepti ovde izneti pripadaju uenju Slavinskog. Meutim,
budui da je glavna tema knjige moje iskustvo steeno Spiritualnom Tehnologijom, ovde
takoe iznosim svoje line stavove i zakljuke, koji proizilaze iz tog iskustva i mogu, ali i ne
moraju, da budu u skladu sa uenjem Slavinskog.

SPIRITUALNI RAZVOJ I REAVANJE PROBLEMA

Spiritualna Tehnologija je skup sistema za ubrzanje spiritualnog razvoja i reavanje


problema, sa jasnim ciljevima, principima i strukturom, koju je stvorio ivorad Mihajlovi
Slavinski.
Spiritualna Tehnologija ima dve svrhe:

Da eliminie nae probleme, u cilju unapreenja kvaliteta ivota

Da ubrza na spiritualni razvoj

ta podrazumevamo pod reavanjem problema?

To je sposobnost Spiritualne Tehnologije da efikasno ukloni nae svakodnevne i praktine


ivotne probleme, bez obzira da li su oni dugotrajni, nastali u davnoj prolosti, ili su novijeg
datuma.
ta podrazumevamo pod problemima?
Sve to ima emocionalni naboj - strahovi, fobije, otpori, anksioznost, kompulsivnosti bilo kog
tipa, nepoeljna ponaanja, mane, slabosti, itd. Sve to ima naboj koji mi doivljavamo kao
problem.
Na primer, napadi panike, ljubomora, strah od javnog nastupa, stres, nesanica, depresija,
prejedanje, agresivno ponaanje, napetost u prisustvu autoriteta, nedostatak motivacije da
radimo na svojim ciljevima, oseanje nie vrednosti, potreba za privlaenjem panje,
neuspeh, problemi u odnosima i slino.
Po svojoj prirodi to su emocionalni, mentalni, psihiki ili spiritualni problemi. Postoje i fiziki
problem, takoe. Kada su fiziki problemi psihosomatskog porekla, Spiritualna Tehnologija
reava ih efikasno i direktno.
Ukoliko nisu psihosomatskog porekla, fiziki problemi mogu biti reeni Spiritualnom
Tehnologijom indirektnim putem, ili mogu biti olakani uklanjanjem emocionalnog naboja
koji je osoba dodala na svoj fiziki problem. Takoe, osoba moe biti dovedena u stanje
prihvatanja nekog fizikog problema koji je u ovom trenutku nemogue ukloniti, to znai da
je patnja vezana za njega eliminisana.
U okviru Spiritualne Tehnologije smatramo da je problem uklonjen onda kada on u
potpunosti nestane.
ta je spiritualni razvoj?
Sa praktine i operativne take gledita, ljudsko bie se sastoji iz tri dela, uslovno reeno.
Prvi deo - nae fiziko telo.
Drugi deo - na ego. Ego je skladite svog naeg mentalnog i emocionalnog naboja koji smo
nagomilali tokom godina, u ovom ivotu, ukljuujui i ostatak naboja iz prethodnih ivota.
Naboj je uzrok naih problema, iz ega proizilazi da je ego skladite svih naih problema koje
uklanjamo Spiritualnom Tehnologijom.
Ego je veo koji nosimo na svom Biu, pod ijim uticajem verujemo da smo odvojeni od
ostatka postojanja. Koliina naboja koju smo akumulirali tokom vremena ini da ego bude
gust i neprovidan. Ovo stvara iluziju da smo entitet odvojen od ostatka egzistencije.
Ego je balon od sapunice nae proizvodnje u kojem egzistiramo i koji nesvesno odravamo u
postojanju. Budui da je proces njegove kreacije bio veinom nesvestan ili polusvestan, mi
nemamo saznanje da je on naa kreacija. U stvari, mi smo poistoveeni sa njim, verujui da
smo mi taj balon od sapunice.
Trei deo - naa svest, nae Istinsko Bie. To je ono to mi zaista jesmo. Naa istinska priroda.
Kada od nas otpadne sve to nismo, jedino to ostaje je nae Istinsko Bie. I kada se ovo desi,
kada od nas otpadnu svi nai vetaki delovi, mi neemo imati oseaj da smo izgubili bilo ta.

Istinsko Bie je ista svest, bez materije, energije, vremena i prostora. Budui da nema
materiju i energiju, ono ne zauzima prostor, to takoe znai da nikada nije roeno ili
stvoreno, odnosno da postoji izvan vremena. Iako bez materije, energije, vremena i prostora,
ono meutim ipak postoji na jedan drugaiji nain, vrlo ivo, u venom ovde i sada.
Iako je Istinsko Bie aspekt celokupne Jednosti Egzistencije, ego nas spreava da to direktno
doivimo.
Kako je to mogue?
Zbog koliine uskladitenih sadraja svesti koji se u njemu nalaze i koji ga ine neprohodnim
za nau percepciju. Nain da se ovo prevazie je postepena eliminacija sadraja svesti iz ega,
tako da on postaje tanji i prohodniji za nau percepciju, to e nam omoguiti spoznaju da mi
nismo ovaj zamrznuti balon od sapunice i da ne postoji granica koja razdvaja ono to je
unutra od onoga to je napolju.
Kako stanjiti ego?
Praktikovanjem spiritualnog razvoja, odnosno uklanjanjem naih svakodnevnih problema
koji ine slojeve ega.
Kako to da smo identifikovani sa egom?
Mi smo u potpunosti prekriveni slojevima ega, i u tim naslagama ne moemo da pronaemo
i prepoznamo sebe. Budui da Istinsko Bie ne postoji u materijalnom smislu, nain da se ono
iskusi je da se bar na trenutak ukloni ono to u nama postoji u materijanom smislu, to e
omoguiti naoj percepciji da sagleda to to stoji iza svega.
Jedini nain da iskusite prazninu bazena je da ispraznite vodu.
Nain da iskusite Istinsko Bie je da, bar privremeno, ispraznite sadraje svesti.
Kada se deidentifikujete od ega, vi sagledavate da niste materija, energija, vreme i prostor,
ve ista i totalna svest i da ne postoji granica izmeu vae svesti i svesti ostatka egzistencije.
Kako moemo definisati spiritualni razvoj?
To je proces postepenog uklanjanja naslaga ega, do njegovog potpunog nestanka i potpune
slobode Istinskog Bia.
Ego moe biti uklonjen i trenutno, meutim, u veini sluajeva to je posledica srenog
sluaja, a ne ciljane primene tehnika spiritualnog razvoja.
Uprkos svom imenu, spiritualnim razvojem ne razvijamo nita i ne stiemo nita. U stvari, mi
njime gubimo sve ono to nismo, dok ne ostane ono to zaista jesmo. To je gubitak svega
onoga to moe biti izgubljeno, dok ne ostane samo ono to ne moe biti izgubljeno.
Da ponovim, postoje dva cilja Spiritualne Tehnologije:

Da eliminie nae probleme, u cilju unapreenja kvaliteta ivota

Da ubrza na spiritualni razvoj

U stvari, oba cilja su isti proces, sa razliite take gledita. Neki od nas koriste Spiritualnu
Tehnologiju uzimajui u obzir veinom prvu taku gledita vezanu za eliminaciju problema,
dok je drugi koriste imajui na umu prvenstveno spiritualni razvoj.
Kako bilo, uklanjajui svoje probleme uklanjate i slojeve ega, inei tako korake na stazi
spiritualnog razvoja, bez obzira da li ste toga svesni ili ne.
Sa druge strane, spiritualni razvoj u okviru Spiritualne Tehnologije primenjuje se prvenstveno
eliminacijom svakodnevnih problema, jer su oni gradivni blokovi ega koji nas odvajaju od
naeg Istinskog Bia, od Jednosti, koja jeste cilj spiritualnog razvoja.
Veina razume potrebu da ukloni svoje svakodnevne probleme, meutim, mnogo je manje
onih koji razumeju ovaj poriv koji nas gura u pravcu spiritualnog.
Razmislite o sledeem. Cilj spiritualnog razvoja je potpuno i trajno osloboenje Bia. Oni koji
su ostvarili ovaj cilj kau da je praen nestankom patnje, pojavom ispunjenja i blaenstva, i
prepoznavanjem sebe kao besmrtnog bia, izmeu ostalog.
Zar zaista ne elite da ovo lino iskusite, da ivite takav ivot? Bez ikakve sumnje, ja znam da
ja elim.

TRENUTAK ISTOG BIA

Jedan dogaaj iz moje prolosti, spontano iskustvo, bitno je uticao na moj dalji ivot i
spiritualno tragalatvo. Bilo je 1992. godine. U to vreme na Intenzivima Gnoze ve sam
doiveo nekoliko Direktnih Iskustava Istine.
Hajde da prvo definiemo terminologiju. Direktno Iskustvo Istine je primereniji termin za ono
to se obino naziva Prosvetljenjem. Prosvetljenje je nesreno izabran termin i koristi se za
opis razliitih iskustava i fenomena.

Kada u mnotvu identiteta kroz koje prolazim svakodnevno, uspem da prepoznam i iskusim
svoje Istinsko Bie, ko ili ta ja zaista jesam, to nazivamo Direktnim Iskustvom Istine.
Ova Istina je ista za svako ljudsko bie na planeti, a isto tako i za ostatak Egzistencije.
Njegova glavna karakteristika je nestajanje dualnosti. Subjekat i objekat postaju jedno. To
iskustvo je realnost iza svega to postoji, i moemo je nazvati Jednost.
Prosvetljenje moe biti privremeno ili trajno. Privremeno Prosvetljenje dogaa se kada se
ego pomeri iz svesti u jednom kratkom trenutku, i svest prepozna svoju istinsku realnost,
svoju pravu prirodu.
Trajno prosvetljenje deava se kada ego u potpunosti nestane na ovaj ili onaj nain,
ostavljajui Istinsko Bie u potpunosti istim i slobodnim zauvek, ili dogod Istinsko Bie eli
da bude isto i slobodno.
U Zenu, privremeno Prosvetljenje naziva se Keno, a trajno Satori. Intenziv Gnoze je
osmiljen i struktuiran da izazove privremeno Prosvetljenje. I on to ini bez premca, u
poreenju sa bilo kojim drugim savremenim metodom.
U ranijim verzijama Intenziva, privremeno Prosvetljenje, bilo je praeno razliitim
fenomenima. Ovi fenomeni bili su izazvani snanim pranjenjima energije sadrane u naim
identifikacijama sa jedne strane, i energijom koju je praktiar uloio tokom Intenziva da
doivi Direktno Iskustvo.
Iako su se fenomeni deavali istovremeno ili skoro istovremeno sa Direktnim Iskustvom, oni
nisu bili njegov integralni deo. Oni su bili deo ega, odnosno manifestacije ega.
U savremenom Intenzivu Gnoze sa Alternativnom Tehnikom, koji je stvorio . M. Slavinski,
fenomeni vie nisu pratioci Direktnog Iskustva. Objanjenje za ovu promenu je dvojako.
Alternativna Tehnika je daleko superiornija od prethodne "nealternativne", a na kolektivnom
nivou, napori prethodnih generacija prokrili su put za one koji dolaze posle.
U cilju jasnoe treba napomenuti, da trajno Prosvetljenje nije praeno fenomenima iz
prostog razloga to takva osoba vie nema ego iz koje bi ti fenomeni mogli da se manifestuju.
Postoji jo neto to je postojalo u ranijim Intenzivima, a postoji i u savremenim. To su
takozvane realizacije.
Realizacija je naa verbalizacija Direktnog Iskustva. Verbalizacija nije Istina sama po sebi, ve
nain na koji verbalizujemo Direktno Iskustvo u nameri da ga stabilizujemo i integriemo.
Privremeno Prosvetljenje izuzetno kratko traje, i mi ga gotovo uvek postajemo svesni onda
kada je ono ve prolo. Tada pokuavamo da ga verbalizujemo. Mi verbalizujemo stanje bez
ega, ne dok smo u njemu, nego kada ono proe, a mi smo se ve vratili u uobiajeno stanje
sa egom. Samim tim, naa verbalizacija je uvek izreena sa ego take gledita.
Kakva e naa realizacija biti zavisi od aspekta realnosti na koji smo se usmerili da ga
direktno doivimo. Drugim reima, koji smo Koan ili pitanje koristili tokom Intenziva. Na
primer, realizacije su "Ja sam ja", "Ja sam sve", "Ja sam praznina", "ivot je sve", "Ja sam
drugo ljudsko bie", itd.

Realizacija podrazumeva usku taku gledita sa koje posmatramo jedno nalije Apsolutne
Realnosti, ono na koje smo bili usmereni u nameri da ga doivimo direktno. Meutim,
usmerenost na samo jedan aspekt Apsolutne Realnosti iskljuuje sve druge njene aspekte, a
takoe podrazumeva subjekat kao posmatraa i objekat kao posmatrano.
Zato realizacija ne moe biti Istina sama po sebi. U Direktnom Iskustvu, subjekat i objekat su
jedno, a nae verbalizacije zasnovane su na takama gledita koje smo imali pre i posle
Direktnog Iskustva.

Istinsko Bie, kakvo zaista jeste

Iskustvo koje pominjem na poetku ovog poglavlja desilo se jednog zimskog jutra godine
1992. Probudio sam se, i kada sam otvorio oi, doiveo sam sebe na nain potpuno drugaiji
od uobiajenog.
U tom trenutku, nisam postojao kao entitet, ve kao ista svest. Ranije, imao sam svoj
prostor u kojem sam postojao, koji sam zauzimao, ali sada jednostavno nisam postojao u
prostoru. Moj lini prostor je bio potpuno prazan, ali nekako, ja sam i dalje bio tu. Moj
prostor je sada bio apsolutno prazan, a istovremeno iv. Ja sam bio taj prostor.
Ranije, doivljavao sam sebe kao materiju i energiju. Sada, nisam bio ni materija ni energija.
Moje telo je bilo materija, i sasvim sigurno sam koristio energiju, meutim ja u tom trenutku
nisam bio svoje telo iako sam mogao da ga koristim, a ni bilo kakav energetski entitet.
Budui da nisam bio materija i energija, i da nisam zauzimao prostor, ja u stvari nisam
postojao. A poto nisam postojao, nikada nisam bio stvoren ili roen, to znai da nikada
neu nestati ili umreti. To su bili uvidi koji su se, sami od sebe, nametali u tom trenutku.
Uprkos ovom nepostojanju u smislu entiteta, ovo je bilo najivlje iskustvo sebe koje sam
ikada doiveo. Bio sam iva sutina egzistencije. I sve oko mene bilo je ivo i svee.
Bio sam isto Ja koje sam uvek bio, ali je ovo Ja sada bilo potpuno isto od bilo ega osim
samog sebe. Sve identifikacije i sadraji svesti su nestali. Ostalo je samo isto Bie.

Ja sam bio unutra i napolju istovremeno, kao ista svest. U stvari, termini "unutra" i
"napolju" su ovde potpuno neprimereni, jer je i jedno i drugo bilo potpuno isto, apsolutno
prazno i ivo, i sve sam to bio Ja. Ja - jedno sa Egzistencijom.
Bilo je to najjednostavnije i najprirodnije stanje koje ovek moe da doivi. Bilo je takoe
najbliskije i najpoznatije stanje koje postoji. Sva druga mogua stanja su strana i otuena u
poreenju sa ovim, bez obzira na injenicu to sam prvi put bio u ovom stanju, a bezbroj
puta u mnogim drugim stanjima.
U stvari, ovo uopte nije bilo stanje. Za stanje su potrebno dva - Ja i stanje. Ovo je bilo samo
Ja, bez stanja, bez slika, misli, emocija ili telesnih senzacija. Bez bilo kakvih prateih
fenomena. Samo tiina, mir, moje sopstvo, moje prisustvo i nita drugo.
Po prvi put bio sam u centru sebe, koje je istovremeno sutina svega to postoji. Apsolutna
Praznina, Apsolutna Punina, Totalna i ista Svest.
Znaajan aspekt ovog iskustva bio je kontrast izmeu mog materijalnog entitetskog
nepostojanja sa jedne strane, i istovremeno mog intenzivnog, ispunjavajueg i kristalno
istog prisustva sa druge strane. Postao sam u potpunosti Ja, gubei sve to sam pre toga
bio.
Posle nekoliko sekundi, pojavila se misao slina opisanim realizacijama koje doivljavamo na
Intenzivima: "Samo Ja i nita vie!"
Meutim, za razliku od realizacija koje sam doivljavao na Intenzivima, ova je bila potpuno
prazna. Bila je to samo privremena i providna misao, opservacija bez naboja, koja je
postojala samo dok sam je ja mislio. im sam prestao, misao se rasula u Praznini iz koje je i
dola, i ostala je ponovo kristalno ista svest.
Uesnik Gnostikog Intenziva obino ima oseaj da je realizacija Istina, sama po sebi. I to
moe da potraje neko vreme posle Intenziva, to ukazuje da u takvoj realizaciji postoji neki
naboj.
Ovoga puta, bilo je odmah jasno da je misao koja se pojavila samo prolazni i prazni fenomen,
koji sam upotrebio da pokaem na Viu Realnost. U tom "Samo Ja i nita vie!", prvi put sam
upotrebio zamenicu "ja" da ukaem na Istinsko Bie, dok sam je ranije koristio da ukaem na
ego.
Ja je postojalo samo dok sam mislio Ja. im bih prestao, ono bi se takoe neno rasulo u
Prazninu, ostavljajui Bie iza sebe. Ova razlika izmeu ovog Ja i onog poznatog stanja
identifikacije sa egom, dodatno je izotrila iskustvo koje opisujem.
Meutim, skoro istog trenutka po javljanju misli "Samo Ja i nita vie!", dogodilo se sledee.
Zamislite osobu koja meseari potpuno gola, i onda se iznenada probudi ispred grupe
posmatraa. ta je prvo to bi ta osoba uradila? Verovatno bi se refleksno pokrila, to je pre
mogue. To je, upravo, ono to sam ja uinio.
Kao da sam znao, u tom stanju bez ega, da se on (ego) nalazio malo iznad mog tela, na levoj
strani. Par trenutaka po javljanju pomenute realizacije, povukao sam svoj ego nazad na sebe,
sa istom onom odlunou kojom bi se pomenuti mesear pokrio.

Zato sam ovo uradio? Kao prvo, nisam bio svestan ta mi se upravo desilo. Primetio sam da
neto nedostaje i automatski ga vratio na svoje mesto. Drugo, bio je to refleksni gest koji je
izvren pre nego to sam svesno mogao da odluim ta da inim. I na kraju, ja sam i dalje bio
identifikovan sa svojim ego.
Neposredno posle ovog iskustva, pojavio se oseaj da sam povlaenjem ega nazad "vratio
sebe". ak sam osetio i neku vrstu olakanja. Sa dananje take gledita, bila je to smena
pomisao. I suprotna od onoga to se stvarno desilo.
Ja sam, vrativi svoj ego, u stvari opet izgubio sebe. Ponovo sam bio izgubljen u umi ego
sadraja. Ovo pokazuje moju poistoveenost sa egom u tom trenutku i potpuni nedostatak
razumevanja ta se u stvari desilo.
Potom, imao sam sledei "uvid". U to vreme itao sam mnogo knjiga o spiritualnom razvoju.
Mnoge od njih su opisivale trajno Prosvetljenje kao Prazninu ili Apsolutnu Prazninu. Ovo je
jo jedan nesreno izabrani termin, koji i dalje nastavljamo da koristimo. Moj "uvid" je bio u
tome da sam tokom odsutnosti ega iskusio "neku" Prazninu, ali ne onu "krajnju".
Ovo je naravno, sa dananje take gledita, jo jedna smena pomisao. ta moe biti praznije
od potpunog nepostojanja bilo ega? Ukoliko ve ne postoji materija, energija, vreme i
prostor, kako bismo to mogli jo da ispraznimo? Ukoliko postoji samo beskrajno nita, bez
ijedne slike, misli, emocije ili telesne senzacije, ta bi tu jo moglo da se isprazni?
itanje knjiga o spiritualnom razvoju moe da bude kontraproduktivno, ukoliko nije praeno
zdravim razumom, a takoe i odgovarajuim iskustvom, koje dobijamo praktinom
primenom sistema i disciplina spiritualnog razvoja. Ovo je problem od kojeg "pate" mnogi
spiritualni tragaoci.
Nae razumevanje knjiga zasniva se na naem dotadanjem iskustvu. Mi doivljavamo sebe
kao entitet sainjen od materije i energije, pre nego to nam efikasne tehnike spiritualnog
razvoja omogue da doivimo i uverimo se da to nije istina.
I kada knjige kau da je Istinsko Bie jedno sa Egzistencijom, mi zamiljamo da se nae Ja
nekako iri i proima itavu Egzistenciju, i tako postaje jedno sa njom. Ovakvu percepciju sam
primetio kod vie spiritualnih tragalaca, i ona je u skladu sa naim dotadanjim iskustvom da
smo entitet, a ne ista svest.
Meutim, istina je upravo suprotna. I nae Ja, i Egzistencija prestaju da postoje u smislu
materije, energije, vremena i prostora. I kako su i jedno i drugo Apsolutna Praznina, u njima
ne postoji nita, to znai da ne postoje ni razlike. Na taj nain su Ja i Postojanje jedno.
Dok knjige priaju o Praznini, mi shvatamo da osoba ostvaruje Prazninu kada nestanu ego
sadraji, meutim zadravamo nesvesnu predstavu da po nestanku sadraja, neka forma,
neki kontejner u kojem je taj sadraj postojao, nastavlja da postoji.
Ovo jeste istina za neka iskustva koja postoje na skali stanja na putu do Praznine. Ali nije
istina za trajno Prosvetljenje. U njemu, koje je krajnje stanje, i sadraj i kontejner nestaju
trajno i potpuno.
Ovo je dobro ilustrovano jednom Zen anegdotom. Dugogodinji uenik Bodidarmin obraa
mu se sledeim reima: "Majstore, godinama si me uio da budem prazan, da ispraznim

svoju svest. Konano sam uspeo. ta sada?" Bodidarma uzima svoj tap, udara uenika i
kae: "Sada idi i izbaci tu prazninu napolje!"
U seriji predavanja o Zenu, "Ptica na ici" ("A bird on a wing"), Oo (Osho) kae: "Nije
dovoljno isprazniti au. au treba potpuno razbiti. Iako prazan, ako si tu, ti si pun. ak te i
Praznina ispunjava. Ako osea da si prazan, onda nisi prazan uopte. Ti si tu. Samo se ime
promenilo."
Dodatni razlog mog nerazumevanja iskustva koje mi se desilo tog jutra, bio je u njegovoj
jednostavnosti, prirodnosti, normalnosti i bliskosti. Sve je to bilo vrlo drugaije od mojih
svesnih i nesvesnih predstava o tome kako "krajnja realnost" treba da izgleda, steenih
itanjem knjiga o spiritualnom razvoju.
Postojao je, meutim, jedan aspekt ovoga iskustva, koji sam za razliku od ostalih, u tom
trenutku ispravno prepoznao. Moda ba zato to o njemu nisam itao u knjigama.
U trenutku kada sam privukao svoj ego nazad i opet se spojio sa njim, iskusio sam da ego nije
samo mentalni koncept, ve energetski entitet slabe gustine, koji sam sada jasno oseao u
svom telu, a i na njemu.
Mogu slobodno da kaem da je to bilo fiziko iskustvo. Kasnije u ivotu, iskusiu ponovo i
ponovo ovaj fiziki aspekt entiteta koji nazivamo ego.
Nekoliko godina kasnije, .M. Slavinski stvorio je Aspektiku, novi metod spiritualnog razvoja i
eliminacije problema, koji mi je omoguio da konano u potpunosti razumem prirodu i
znaaj iskustva tokom kojeg je moj ego bio odvojen od mene.

Novi susreti izvan vremena i prostora

Isto iskustvo ponovilo se jo dva puta. Drugi put desilo se 1996. godine. Do tada sam ve
uradio stotine Aspektnih procesa, to mi je omoguilo jasan uvid u prirodu prvog iskustva.

U ovom periodu, radio sam Aspektne procese nou, i spavao neko vreme tokom dana. Moj
bioloki asovnik je bio potpuno poremeen. Kada bih spavao tokom dana, sputao sam
roletne i zamraivao sobu, a kada bih se probudio obino ne bih znao da li je dan ili no.
Jedno popodne, zaspao sam kao i obino. Kada sam se probudio, moj ego je opet
nedostajao. Ovoga puta nisam reagovao na isti nain kao ranije. Nisam povukao svoj ego
nazad, ali opet, nisam shvatio da ga nema.
Primetio sam naravno razliku u percepciji, ali sam usled mnogo uraenih procesa bio dosta
istiji, pa je ta razlika bila manja nego kada se isto iskustvo desilo prvu put.
U sledeem trenutku, shvatio sam da ne znam da li je dan ili no, jer soba je bila potpuno
zamraena, i da samim tim nisam znao da li treba da ustanem da idem na posao, ili mogu da
nastavim da spavam.
Kada sam uloio svesni napor da se setim koje je doba dana, kao i u ranijem iskustvu, ego je
jednostavno "kliznuo" nazad na svoje mesto. Ovoga puta bilo mi je jasno ta se desilo.
Trei put isto iskustvo desilo se 2004. godine, dok sam iveo u Sidneju. Prolazio sam tada
kroz neka vrlo neprijatna i dramatina zbivanja. Te noi, zaspao sam razmiljajui o toj svojoj
linoj drami. Sledee jutro probudio sam se bez ega.
Posle nekoliko sekundi, misao se pojavila u svesti: "Ja prolazim kroz ovakvu dramu, a
potpuno sam miran." Opet, nisam bio svestan ta se deava, odnosno da ego nedostaje.
U trenutku kada se pojavila ova misao, ego je opet neprimetno "kliznuo" na svoje mesto. I
naravno, shvatio sam ta se desilo.
I tokom ovog treeg puta, primetio sam razliku u percepciji izmeu stanja kada ega nema i
kada je tu, ali ta razlika je sada bila jo manja, jer sam tokom godina nastavljao da radim
procese i tanjim ego.
Verujem da se tokom noi, u dubokom snu, ego odvaja od spavaa. I kako se buenje blii,
on se vraa na svoje mesto. Ova tri puta, iz nekog razloga, ovaj mehanizam je zakazao i ego
se nije vratio, dok ja to nisam, u budnom stanju nesvesno "popravio".
Ova tri puta, nekom grekom ili nekim udom, dobio sam neoekivani i beskrajno dragoceni
poklon, da iskusim kako je biti u stanju trajnog Prosvetljenja. Priznajem da ovo zvui
kontradiktorno, jer ovo stanje za mene nije bilo trajno.
Meutim, trajalo je sasvim dovoljno dugo, sva tri puta, da dobijem potpuno jasan i ist uvid
u njega, bez ikakvih smetnji i prateih fenomena.
Ova tri iskustva uticala su na brzinu mog spiritualnog razvoja u ogromnoj meri. Bio sam
motivisan da radim bezbrojne procese, i za razliku od veine spiritualnih tragalaca, znao sam
tano ta je moj cilj i ta me tamo eka.
Znao sam da na "drugoj strani" neu nai neko drugaije i udno bie, neku nihilistiku
prazninu, ve sebe onakvog kakav ve sada jesam, ali u potpunosti slobodnog i istog od svog
ego smea koje nosim u ovom trenutku.

Ova iskustva oduvala su moje iluzije o "krajnjoj realnosti", ukinula mnoge spiritualne mitove,
pogrene koncepte, i dodatno iskorenila neke egzistencijalne strahove koje veina nosi u
sebi.
Pored jasne vizije cilja spiritualnog razvoja, koji je bio i moj cilj, znao sam iz iskustva da
postoji kraj na spiritualnoj stazi, i da sam taj kraj ve tri puta iskusio.
Bio sam svestan, i jo uvek jesam, da postoji jasna i kristalno ista razlika izmeu ivota u egu
i ivota bez njega, i da ta razlika nije filozofska i konceptualna, ve vrlo realna. I da je mogue
stii tamo. I da je taj cilj vredniji od svih moguih napora koje ovek u njega moe da uloi.
Kako bilo, ja nisam u stanju da svesno izazovem iskustvo koje mi se desilo ta tri puta. ta
raditi u tom sluaju? Odgovor je u Spiritualnoj Tehnologiji i njenim jednostavnim, brzim i
efikasnim metodama.
. M. Slavinski je unapredio Intenziv u meri u kojoj niko nije verovao da je mogue. Bilo da
koristite njegovu grupnu ili individualnu verziju, obe e vam omoguiti da doivite Direktno
Iskustvo Istine.
Koje su razlike izmeu moja tri spontana iskustva i Prosvetljenja koja se stiu na Intenzivima?
Moja iskustva, opisana u ovom poglavlju, trajala su due, nisu imala pratee fenomene i ego
je bio potpuno odvojen od mene, due nego to se deava tokom Intenziva. Realizacija je
takoe bila drugaija od one koja se deava tokom Intenziva, jer nisam bio ogranien na
jedan aspekt realnosti u tom trenutku.
Meutim, iskustva doivljena na Intenzivima i ona, opisana ovde, su sutinski ista. U njima
nestaje dualnost i subjekat i objekat postaju jedno.
Bie je ostavljeno oi u oi sa samim sobom, shvatajui da ni na jednoj strani nema nikoga,
da je taj niko osveavajui, ivotan i radostan, i potpuno nezavisan od ovog ili bilo kog drugog
univerzuma.

PROLI IVOTI, KOSMIKE AVANTURE SVESTI

Verujem da je strah od smrti bitan faktor u formiranju ivotnog iskustva i linosti prosenog
ljudskog bia. Veliki spiritualni uitelj Oo rekao je da svaki strah ima korene u strahu od
smrti. Isto je napisao i renomirani savremeni filozof Emil Sioran (Emil Cioran), ateista po
opredeljenju, koji nije proputao priliku da se podsmehne religiji i misticizmu.
Japanski Buido, "Put Ratnika", kodeks ponaanja japanskih samuraja, navodi istu tezu sa
malo drugaije take gledita: "Samo onaj koji u potpunosti prihvati smrt moe u potpunosti
uivati u ivotu". Mnogo toga to inimo u ivotu motivisano je potrebom da se izbegne ili
prevazie smrt.
Iako zvui kontradiktorno, nae verovanje da imamo samo jedan ivot spreava nas da
ivimo ovde i sada i uivamo u ivotu, tako to usmerava nau panju na buduu taku u
vremenu kada emo prestati da postojimo.
Ono stvara oseanje da smo u stalnoj trci sa vremenom da ostvarimo to to smo naumili da
ostvarimo u ivotu, jer vreme neumitno tee, a mi smo potpuno nemoni da ga usporimo.
Kako starimo, ovo oseanje se pojaava, pretvarajui se ponekad u stanje panike niskog
intenziteta, uvek prisutno u pozadini naeg Bia.
Detinjaste crkvene prie o "venom paklu", o tome kako moramo da "zaradimo" svoju
besmrtnost, samo doprinose ovoj anksioznosti. One su izmiljene da podstaknu i pojaaju
strah od smrti, u cilju kontrole i manipulacije javnosti.
Mada, mora se priznati da mnogim ljudima prie o reinkarnaciji zvue jednako divlje i
neutemeljeno, kao to crkvene prie zvue meni. tavie, u nekim sluajevima, prie o
reinkarnaciji zvue jo smenije.
Kako bilo, kada su proli ivoti u pitanju, kao i u svakom drugom aspektu spiritualnog razvoja,
smisao nije u verovanju ve u linom iskustvu. Od verovanja nema dobrobiti. Naprotiv, u
veini sluajeva imamo probleme.
U ovom poglavlju, prikazao sam Memento, metod regresivne integracije prolih ivota, koji
je stvorio . M. Slavinski. Memento nam omoguava da steknemo lina iskustva u ovoj
oblasti.
Ovde sam, isto tako, naveo svoja iskustva sa prolim ivotima steena Aspektikom. Aspektika
nije usmerena na prole ivote, ve je metod "opte namene", stvoren da omogui
uklanjanje problema i ubrzanje spiritualnog razvoja. Aspektiku je takoe stvorio . M.
Slavinski.

Aspektika i proli ivoti

Pre poetka mog svakodnevnog rada sa Aspektikom, proli ivoti mi nisu izgledali preterano
vani. Nisam verovao da u biti sposoban da ih se setim, bez obzira na koliinu uloenog
napora i na metod upotrebljen u tu svrhu. Bar dok ne uinim pristojan napredak u ienju
sadraja ega stvorenih u sadanjoj inkarnaciji. Na neki nain, Aspektika je potvrdila ovo moje
uverenje.
U mom ivotu pre Aspektike, nisam mogao da se setim ba niega to bi dalo bilo kakav
nagovetaj prolih ivota. I, da budem potpuno iskren, nisam siguran da sam uopte verovao
u prole ivote.
Moda je relevantno da napomenem da sam pre susreta sa Aspektikom stekao pristojno
iskustvo u spiritualnom radu, koristei metode istog kreatora, kao to su Gnostiki Intenziv i
Ekskalibur.
Meutim, na moje iznenaenje, nekoliko nedelja po poetku redovnog rada sa Aspektikom,
proli ivoti poeli su da se pojavljuju jedan za drugim. Razlog ovog iznenadnog uspeha leao
je u injenici da Aspektika u jednom procesu prazni relativno veliku koliinu ego sadraja, a
takoe je igralo vano ulogu i to to sam svakodnevno radio veu koliinu procesa.
Aspektika je ubrzano integrisala velike komponente ega, ostavljajui prostor za starije i
dublje potisnute sadraje da izau na povrinu i postanu dostupni. Sa istom efikasnou,
Aspektika je praznila sadraje prethodnih inkarnacija, tako da sam bio u stanju da poistim
vie prolih ivota u jednom danu.
Na osnovu svojih predrasuda i ogranienog iskustva, verovao sam da e se dve stvari
dogoditi kada i ako se prvi put setim nekog prolog ivota:

Od tog trenutka, imau iskustvo sebe kao besmrtnog bia

Svi moji strahovi e nestati ili e biti znaajno umanjeni

Bilo je naivno oekivati da e se dve, ovako sutinske i egzistencijalne promene, dogoditi


samo usled seanja i integracije jedne prethodne inkarnacije. Jedan proli ivot je relativno
mali komadi ega.
On utie i izaziva promene u nekim aspektima ivota, meutim da bi se jedna tako
"globalna" promena desila u mom unutranjem univerzumu, u svesti i percepciji, mnogo vie
"ienja" je potrebno, kako prolih ivota, tako i sadraja ega steenih u ovom ivotu.
Kako bilo, proli ivoti su nastavljali da izlaze na povrinu i ja sam nastavljao da ih istim.
Istovremeno, istio sam sadraje ega koji nisu bili direktno vezani za prethodne inkarnacije.

Nisam mogao da kontroliem koji i kakvi sadraji e izai na povrinu. Ono to jesam mogao,
bilo je da poistim ta god se pojavi, i to sam i radio.
Na osnovu svojih iskustava sa procesovanjem prolih ivota, doao sam do odreenog broja
zakljuaka. Da li su ti zakljuci primenljivi na druge praktiare verovatno zavisi od metoda koji
koriste u cilju integracije prolih ivota, a i od linosti praktiara.

Moji zakljuci

U poetku se pojavljuju manje znaajni proli ivoti. Kao da postoji neka vrsta
odbrambenog mehanizma u naoj linosti, neki "osigura" ili "uvar kapije" koji proputa i
dozira pojavu samo onih sadraja sa kojima praktiar moe da se suoi u tom trenutku.

Nisu svi proli ivoti ostavili svoje tragove i sadraje u mom egu. Neke od njih, inilo
mi se, nikada neu biti u stanju da prizovem i integriem. Iz ovog ili onog razloga, oni su bili
ve oieni, zaboravljeni ili jednostavno nisu ostavili nikakav trag u meni. Mogue...? Iz mog
iskustva - da, mogue je.

Nisu svi proli ivoti kojih sam se seao bili moji, ve kao da su pripadali takozvanim
"bestelesnim entitetima" (vie o ovome moete nai u knjizi "Nevidljivi uticaji" . M.
Slavinskog).

Veina prolih ivota ima manji uticaj na na sadanji ivot, a samo nekoliko njih
imaju veliki znaaj. U mom sluaju, bila su dva koja su uticala na moj sadanji ivot u veoma
velikoj meri. Integracijom ta dva, ostvario sam veliko olakanje i stekao mnoge uvide vezane
za sadanji ivot i oblike ponaanja koji datiraju jo od ranog detinjstva. Uzelo mi je mnogo
vie vremena da uklonim naboj sa te dve prole inkarnacije, u poreenju sa ostalim kojih sam
se setio.

Zakljuio sam da karma ne funkcionie tako proraunato i precizno kao to se to


esto prikazuje u savremenim filmovima i New Age (Novo Doba) knjigama. Jedan primer
Holivudskog shvatanja karme bio bi sledei: ja, sin, u prolom ivotu ubio sam svog oca
noem. Sada, u ovom ivotu, ja sam otac, on je moj sin, i on mene ubija na isti nain - noem.

Ovakvo povrinsko i naivno shvatanje karme nema mnogo veze sa istinskim stanjem stvari.
Karma je vie zasnovana na "privlanosti". Gore pomenuti otac i sin bie privueni jedan
drugome u nekom narednom ivotu, i njihov odnos imae "ukus" prethodnog, ali to ne znai
da bilo ko mora biti ubijen.
Kada kaem "ukus", to znai da bi te dve osobe u ovom ivotu mogle da budu suprunici u
"nezdravom" odnosu, i da zbog uzajamne "privlanosti" koja datira iz prethodne inkarnacije,
oni nee biti u stanju da odnos poprave ili da ga prekinu.
Kada jedno od njih dvoje uspeno prizove seanje prethodne inkarnacije i oisti njen naboj,
ta osoba e biti u stanju da prekine nezdravi odnos. I tada se moe desiti jedna interesantna
pojava. Posle kratke unutranje borbe, druga osoba takoe postaje sposobna da odustane
od nezdravog odnosa.
Kao da je u karmikom odnosu neophodno da obe strane imaju naboj, i kada jedna strana
taj naboj isprazni, druga takoe gubi interes i "privlanost" zasnovanu na deavanjima iz
prethodne inkarnacije.

Uvideo sam da su tragovi mojih prolih ivota bili sa mnom sve vreme, ali ih nisam
prepoznao kao takve. Ili im nisam dozvolio da se ispolje dovoljno da ih prepoznam kao
seanja prethodnih inkarnacija. Samo onim oseanjima i sadrajima koji su bili jasno
asocirani sa ovim ivotom, bilo je dozvoljeno da se ispolje u svesnoj instanci linosti. Sve
ostalo bilo je brzo i efikasno cenzurisano i potisnuto jo dublje u nesvesno.
Na primer, seam se jedne situacije kada sam imao 6 godina. Igrao sam se na igralitu sam,
ispred zgrade u kojoj smo iveli. U jednom trenutku pogledao sam u pravcu neba. Jaka
oseanja su me preplavila i niotkuda pojavila se neobjanjiva misao "Odatle sam ja doao".
Osetio sam jaku nostalgiju. Oseanje je bilo vrlo realistino. Trajalo je kratko jer sam ga
snano potisnuo gotovo istog trenutka.
Oko dve decenije kasnije, radei Aspektiku setio sam je jednog perioda "izmeu ivota", koji
se dogodio mnogo pre moje sadanje inkarnacije. U tom iskustvu, kretao sam se ka ovoj
planeti, iz pravca vasione. Nisam imao fiziko telo. Doivljavao sam sebe kao "svetlosni krug",
i bio u identitetu "svemirskog putnika". Iz pravca vasione, gledao sam ka plavoj planeti,
kreui se u njenom pravcu.
Istog trenutka kada mi se tokom procesa javilo ovo seanje kretanja ka planeti zemlji, takoe
sam se setio davno zaboravljenog iskustva kada sam imao 6 godina u ovom ivotu, dok sam
gledajui ka nebu osetio jaku nostalgiju...

Generalno gledano, proces funkcionisanja memorije, kada se seamo dogaaja iz


prolih ivota, je isti kao proces priseanja dogaaja iz ovog ivota. Vae Ja je isto u oba
sluaja, ali su identiteti i seanja razliiti. Imate isto Ja kao i sada, a moda ste drugog pola, ili
imate vie godina nego sada i drugaije identitete koji ukazuju na vrlo drugaiji karakter koji
ste imali u prethodnim inkarnacijama.
U ovoj situaciji ukazuje se veoma vredan uvid. Vi stiete sposobnost da razlikujete pravo Ja
od identiteta. Prirodno, time delimino poputa i vae nesvesno i grevito dranje za te
identitete. U stvari, ovo bi mogla da bude najvea dobrobit koju ljudsko bie ima od seanja i
integracije prolih ivota.


Procesovanje prolih ivota je manje dramatino od procesovanja problema i trauma
iz ovog ivota, zbog prirodne vremensko prostorne distance.

Periodi "izmeu ivota" su nekada interesantniji od samih prolih ivota.

Jednom prilikom procesovao sam klijenta, koristei Memento, proces .M. Slavinskog
stvoren u cilju seanja i integracije prolih ivota. Kada smo zavrili jednu prethodnu
inkarnaciju, trebalo je da uradim takozvanu stabilizaciju iskustva i zavrim seansu.
Klijent, mlaa enska osoba, do tog trenutka ve je uradila 5-6 Memento seansi, tako da
moemo rei da je bila relativno iskusna. Ovoga puta, meutim, umesto da zavrim seansu,
nastavio sam dalje, da vidim ta se deava u periodu izmeu ivota. Bilo je vrlo interesantno.
Opisala je dogaaje tokom kojih je pregovarala o sledeoj inkarnaciji sa nekim "astralnim
biima". Bia su opisivala kakve ivote mogu da ponude, a ona je traila da vidi kratak
pregled svake od ponuenih inkarnacija. Ceo ponueni ivot bi joj bljesnuo pred oima u
samo nekoliko sekundi. Pregovori su bili teki, jer su obe strane bile odlune da dobiju ono
ta ele.
Svi ponueni ivoti bili su vrlo dramatini. Astralna bia su je ubedila da prihvati jedan od
ponuenih ivota, nakon ega je bila trenutno privuena paru koji je bio u seksualnom
odnosu. Sadraj ivota koji je bio pred njom, kao i sve drugo to se deavalo tokom
pregovora sa astralnim biima je bio trenutno zaboravljen. Nastavio sam seansu dok nismo
integrisali i proli ivot koji je prihvatila po nagovoru astralnih bia.
Seansa tokom koje smo integrisali dve prole inkarnacije i jedan period izmeu ivota trajala
je oko dva i po sata. Ovde treba napomenuti da se periodi izmeu ivota javljaju retko tokom
Memento seansi. U veini sluajeva klijent jednostavno ue u sledei ivot, umesto da iznosi
interesantne prie koje su se deavale izmeu dve inkarnacije.

Svaki put, ba pre nego to bi seanje prolog ivota izalo na povrinu, morao sam da
ispraznim jedan donekle neobian sadraj svesti. Ja sam ga zvao "smrznuta praznina". Ovaj
sadraj je bio prethodnica bukvalno svakom prolom ivotu. Doivljavao sam ga vie kao
kompletno stanje, a manje kao individualno oseanje. Liilo je na neku vrstu katatoninog
iskustva ili vakuuma, koji bi me u potpunosti obuzeo i predstavljao jaku barijeru izmeu
svesnog i nesvesnog dela linosti.
Sastojao se od kondenzovane neutralne energije, bez naoigled bilo kakvog prepoznatljivog
emocionalnog sadraja. Na prvi pogled "smrznuta praznina" nije imala nikakav sadraj, to
meutim nije bilo tano. Sastojala se od kondenzovane energije, koja kao da je bila pod
pritiskom. Cilj ovog stanja bio je da stvori neku vrstu zida izmeu mene i prolog ivota.
Prava praznina nema nikakav pritisak u sebi.
Uloga "smrznute praznine" je bila da u potpunosti potisne proli ivot i da mi omogui da
novi ivot zaista bude novi poetak. Interesantno je da se "smrznuta praznina" nije
pojavljivala nikada osim u sluaju prolih ivota, iako sam tokom mnogih procesa koje sam
uradio na sebi, imao posla sa potisnutim sadrajima koji su esto bili dramatiniji i neprijatniji
od mojih seanja prethodnih inkarnacija.


Tokom svog rada sa Aspektikom, setio sam se i integrisao inkarnacije na drugim
planetama, u telima koja nisu ljudska, u telima koja nisu organska, setio sam se planetarnih
katastrofa, ratova u svemiru i putovanja kroz vasionu. I sve vreme, bez obzira koje i kakvo
telo sam koristio i da li sam ga uopte imao, i bez obzira na razliite identitete koje sam u
tom trenutku imao, ovo isto Ja bilo je sve vreme prisutno, isto onakvo kakvo je danas.
Na neki nain, ovo je proirilo moju svest i viziju. Nisam vie bio fokusiran samo na ovu
planetu. Potencijalno igralite se dramatino povealo, a vreme pretvorilo u venost.
Oseao sam se kao da sam otkrio neku kosmiku tajnu, koju je malo njih znalo. Tajna je bila
jednostavna. Igra moe da se zaigra i u potpunosti prepusti igri. Meutim, iako potpuno
obuzet, igra sada zna jednim delom svesti da je sve ovo samo igra. Beskrajna igra. I da svrha
igre nije u ivotu ili smrti, u pobedi ili gubitku, ve u samom iskustvu igre, u evoluciji koja se
iskustvom stie, u integraciji itavog univerzuma nazad u Bie, tamo gde on zaista pripada.

Glavne dobrobiti

Vana dobrobit seanja i ienja prolih ivota je u sticanju sposobnosti razlikovanja


istinskog Ja u umi ego sadraja. Kako se niu proli ivoti jedan za drugim, ne moete da ne
primetite da je ovo isto Ja prisutno ili je bilo prisutno u svakom od njih.
Ovo je veoma naglaeno najrazliitijim identitetima, polom i linostima iz prolih inkarnacija.
Sve je drugaije i raznovrsno, samo Ja je u potpunosti isto sve vreme. Kada, u kratkom
vremenskom roku, sagledate tolike razliitosti iz prolih ivota sa jedne strane, i uvek isto ja
sa druge strane, kontrast izmeu ta dva postaje veoma izraen, to rezultira svesnim
razlikovanjem sopstvenog Ja od identifikacija.

Sledea velika dobrobit je to integracijom i pranjenjem sadraja prolih ivota


uklanjate njihov uticaj na va sadanji ivot i u velikoj meri poveavate nivo slobode Bia.
Ljudi esto pristupaju regresiji u prole ivote u nadi da e otkriti da su bili neke velike i vane
linosti, u cilju podsticanja vlastitog ega. Meutim, sa spiritualne take gledita, nebitno je
ta je neko bio u prolim ivotima.

U stvari, sa spiritualne take gledita, proli ivoti ne postoje. Bie je uvek ovde i sada. Ono
nema ni prolost ni budunost, ve samo sadanjost.
Vanost prolih ivota je jednaka koliini njihovog naboja koja je uskladitena u egu. Jednom
kada uklonite taj naboj uklonjena je i vanost prolih ivota i oni se pretvaraju u blede
mentalne slike, kao snovi odsanjani u nekoj davnoj prolosti. Ubrzo, i slike bivaju
zaboravljene, jer vie nema naboja da ih odrava u egzistenciji.

Po prirodi stvari, to vie prolih ivota integriete, to ete imati vie koristi. Jo jedna
vana dobrobit je u vezi ienja naboja prolih ivota sa fenomenom koji se u odreenim
krugovima naziva "prelazak ambisa".
Kada uklonite dovoljno veliku koliinu ego sadraja, u jednom trenutku dolazi do spoznaje da
ste nematerijalno bie. Taj momenat zaista lii na prelazak ambisa. U jednom kratkom
trenutku vi prestajete da postojite kao entitet u prostoru i vremenu, koji ima materiju i
energiju, i od tada doivljavate sebe kao istu svest.
Meutim, izgleda da je pre "prelaska ambisa" potrebno ukloniti sve ili skoro sve identitete
prethodnih inkarnacija, jer je u njihovoj prirodi da doivljavaju sebe kao materijalni ili
energetski entitet, to stoji na putu doivljaju sebe kao nematerijalnog bia.
Kao to sam napomenuo ranije, dve glavne dobrobiti, koje sam oekivao da e se desiti po
integraciji prve prole inkarnacije, bile su da prepoznam sebe kao besmrtno bie i da doe
do nestajanja strahova.
Kasnije sam otkrio da ove promene nisu vezane za seanje prvog prolog ivota, ve su na
neki nain povezane sa prelaskom ambisa. Moj doivljaj ovog fenomena opisan je u poglavlju
PUT U SEBE.

Memento

Budui da sam, radei Aspektiku, uklonio veu koliinu ego sadraja nastalih u ovom ivotu, u
mom sluaju proli ivoti izali su na povrinu spontano. Meutim, mi ne moemo da

primenimo Aspektiku direktno na prole ivote, jer u veini sluajeva nemamo svesnu vezu
sa prolim ivotima od koje bismo mogli da zaponemo Aspektni proces.
Memento, Regresivna Integracija stvoren je, izmeu ostalog, da rei ovaj problem. On nam
omoguava da uemo u prole ivote, iako nemamo ili, bolje reeno, izgleda da nemamo
nikakav kontakt sa njima.
Memento je kompletan metod integracija prolih inkarnacija. Moji prijatelji, lanovi porodice
i klijenti koje sam vodio kroz Memento su bili veoma zadovoljni rezultatima. Iskusnim
ljudima nije promaklo da Memento pokriva sve vane aspekte regresivne terapije, poevi
od efikasnog ulaska u proli ivot, do njegovog potpunog razumevanja i konane integracije.
Tokom Memento procesa klijent je u potpunosti svestan. Procesor ne koristi hipnozu i
sugestije. Klijent nije u stanju transa ve ima punu kontrolu nad sobom i seansom.
Ovo je vano, jer samo svesna iskustva imaju spiritualnu vrednost. Spiritualni razvoj i ienje
svesti moemo sagledati kao proces iznoenja nesvesnih komponenti linosti na svetlost
svesti i njihovog efikasnog pranjenja od energetskog naboja.
Po ulasku u proli ivot, Memento nas vodi kroz njegove najvanije dogaaje. Procesovanje
samo vanih dogaaja omoguava utedu vremena i bolje razumevanje prethodne
inkarnacije u celini, ukljuujui ponaanja koja je klijent ispoljavao u tom ivotu i igara koje je
tada igrao. Istovremeno, sve se ovo kritiki evaluira u odnosu na klijentov sadanji ivot.
Posle nekoliko seansi, postaje oigledno kako su nai ivoti u stvari jednostavni. Oni samo
izgledaju komplikovano kada ih proivljavamo pod uticajem naboja uskladitenog u egu.
Meutim, kada proete kroz ceo jedan ivot za oko 45 minuta, kroz njegove vane dogaaje
i probleme, uviate kako je sve jednostavno kada se posmatra sa distance i bez naboja. Kako
je lako nai reenja za nae probleme ili doneti prave odluke za problemske situacije. U
stvari, kako bi bilo lako da nemamo ego koji izobliava i komplikuje injenice i situacije.
Ponekada klijent prepozna osobu iz prolog ivota kao neku osobu iz ovog ivota. Kada se
ovo desi, karmiki odnosi se bolje razumeju i lake razreavaju. Mnogi bivaju privueni
Mementu upravo zbog mogunosti razreenja tekih odnosa u ovom ivotu.
Sledea interesantna odlika Mementa je njegova funkcionalnost, koja nam omoguava da
odredimo da li je proli ivot sa kojim radimo zaista klijentov ili pripada nekom od klijentovih
prikaenih entiteta. Bestelesni entiteti imaju svoj ego koji se restimulie u periodima naih
kriza. Mi doivljavamo naboj njihovog ega kao svoj i to ini teke situacije jo teim.
Memento nas oslobaa od prikaenih entiteta, oslobaajui time dva bia, klijenta i
prikaeni entitet, koji sada moe da nastavi svoj prirodan evolutivni tok.
Slina karakteristika Mementa omoguava nam da odredimo da li je klijentu ovo prvi ivot na
ovoj planeti, ili ih je imao vie.
Rehabilitacija sposobnosti koje smo izgubili u prolim ivotima je jo jedna dobrobit koju
Memento prua. U materijalima za Memento procesore, Slavinski navodi sledee:

"Drugi valjan razlog za "ienje" prolih ivota je ovaj: Na taj nain mi uklanjamo blokade
koje spreavaju ispoljavanje nekog talenta ili sposobnosti u ovom ivotu. To je put za
rehabilitaciju sposobnosti koje je klijent nekada imao. Njegove sposobnosti mogu da budu
blokirane iz vie razloga.
Najei je da je on bio kanjen zbog korienja ili ispoljavanja neke svoje sposobnosti. Na
primer, bio je spaljen na lomai u srednjem veku jer je slobodno ispoljavao svoja verovanja. U
ovom ivotu imae jaku tendenciju da potiskuje svako slobodno ispoljenje svojih miljenja i
ubeenja.
Drugi veoma est razlog za gubljenje sposobnosti je njihova zloupotreba u prolosti kada ih je
Klijent imao. Zato ih sada koi i blokira. Na primer, u prolom ivotu ovek je bio izuzetno
dominantna osoba koja je nametala svoju volju svima oko sebe, pa je tako spreio svoje dete
da stupi u brak sa voljenom osobom i njegovo dete je izvrilo samoubistvo. Da bi izbegao da
mu se takvo iskustvo ponovi, kojeg nije svestan ali ije posledice osea, ovek se sada ponaa
kao slaba osoba koja se svima podreuje."
Meutim, vrhunac Mementa i najvanija korist koju od njega dobijamo je otkrivanje odluka
koje donosimo u trenutku smrti u prethodnim inkarnacijama, tanije neposredno posle
smrti. Ove odluke donosimo imajui u vidu celi ivot koji se upravo zavrio. To su odluke koje
donosimo za budunost i one su u mnogim sluajevima negativne.
Tokom jednom Memento procesa, klijent, ena srednjih godina, setila se prolog ivota u
kojem je bila majka troje dece, od kojih jedno, ono najmlae, umire od neke tada neizleive
bolesti. Kako to esto biva, majka krivi sebe za smrt deteta i do kraja te inkarnacije
intenzivno pati zbog gubitka sina.
U trenutku procesa, kada dolazimo do procedure u kojoj identifikujemo odluke donesene
neposredno posle smrti u proloj inkarnaciji, klijentkinja saoptava sledee: "Uvek u ga
voleti i nikada ga neu napustiti". Ova odluka se, prema njenim reima, odnosila na
preminulo dete.
Pre nae Memento seanse, tokom kratkog razgovora koji obino obavljam sa klijentima, ona
se poalila na svoju nemogunost da odri veze sa mukarcima. Kao po nekom pravilu, veze
bi se uvek prekidale u onom periodu kada se ukae mogunost da postanu trajne.
Tokom seanse, po otkrivanju navedene odluke, ona ima uvid kako je nesvesna odluka uticala
na njene odnose sa mukarcima u ovom ivotu.
Svaki put kada bi njen odnos sa partnerom pokazao tendenciju da preraste u neto ozbiljnije,
kada bi se ukazala mogunost zasnivanja porodice, koja u njenoj svesti podrazumeva i decu,
ona bi nesvesno osetila kako opet "naputa" i "izdaje" preminulo dete iz prethodnog ivota.
Tada bi poela da se ponaa destruktivno, to bi dovelo do raskidanja odnosa sa partnerom.
Ovo ponaanje je, naravno, bilo nesvesno i kompulsivno.
Nekoliko dana posle nae seanse u emailu mi je napisala da se sada prvi put u ivotu osea
oputeno u mukom drutvu.
Ponoviu da najvaniji aspekt naih prolih ivota nisu traumatina iskustva, kako mnogi
misle, niti ta smo tada bili ili inili, ve odluke koje smo tada doneli, prvenstveno u periodu

neposredno posle smrti. One na nas utiu u venom ovde i sada, dok ih ne iznesemo na
svetlo svesti, sagledamo i time ih se oslobodimo.
Na osnovu tih odluka, pre roenja u ovom ivotu, mi biramo uslove i okruenje u kojem
emo ga proiveti. Najvaniji aspekti sadanjeg ivota odreeni su upravo tim odlukama. I po
roenju, znaajan deo nae linosti i ponaanja se formira u skladu sa tim odlukama.
Integriui te odluke, mnogi problemi koji iz njih proizilaze bivaju zauvek reeni.
Memento Procesor sa najvie iskustva, Bojana Mihajlovi, objavila je izvrsnu knjigu pod
naslovom Memento, Proli ivoti. Izmeu ostalog, u knjizi Bojana istie sledee - iako je
Memento tehnika integracije prethodnih ivota, pravi cilj Mementa je da na sadanji ivot
uini boljim i kvalitetnijim.
Vei deo Memento procedure moete nai u knjizi "Nevidljivi uticaji", tvorca ovog metoda .
M. Slavinskog.

PITANJE KOJE JE STVORILO UNIVERZUM

Meher Baba, uvaeni mistik dvadesetog veka, uveo je u praktinu spiritualnu filozofiju
koncept Evolucije i Involucije svesti. U skladu sa Babinim uenjem, pre stvaranja univerzuma
postojala je svest, po svojoj prirodi boanska, ali u potpunosti nesvesna. Nije bilo
univerzuma, ni dualnosti, ve samo svest u potpuno nesvesnom stanju.
U tom stanju, u svesti se javlja "inicijalni poriv" ili "hir" za samospoznajom, ispoljen u formi
pitanja "Ko sam ja?". Ovo su, u skladu sa Meher Babom, prve rei izreene od Boga.
Ovaj poriv ili hir pokrenuo je kreaciju univerzuma, sa jedinim ciljem da svest postane svesna
sebe. U nameri da ostvari svoj cilj, svest sekvencijalno stvara razliite medije (kamen i metal,
biljka, crv, riba, ivotinja i ljudsko bie). Kroz identifikaciju sa ovim medijima ili nosaima,
svest postepeno stvara iskustvo sebe. Na ovaj nain, svest evoluira, to vremenom dovodi do
sticanja svesnosti.

Prema Meher Babi, proces sticanja svesnosti je bio samo polovino zavren kada je evolucija
dostigla stadijum ljudskog bia, zato to je ljudsko bie svesno Kreacije, ili Iluzije kako je Baba
naziva, ali jo uvek nije svesno sebe, odnosno svoje boanske prirode.
Prva polovina ovog procesa, od potpune nesvesti do nastanka ljudskog bia naziva se
Evolucija, a to je relevantno za ovo poglavlje, zapoinje pitanjem "Ko sam ja?"
Meutim, kako to da je svest u evoluiranom ljudskom biu svesna samo Kreacije, a nesvesna
svoje boanske prirode?
U periodu pre evolucije i "inicijalnog poriva", dok je svest bila u potpuno nesvesnom stanju,
nije postojalo nita osim svesti. Jedini nain da svest stekne iskustvo sebe, bio je da istupi iz
Jednosti, da stvori prvi polaritet delei sebe na dva, na inicijalni Jin i Jang, na Ja i Ne-Ja.
Ova dualnost bila je i jo uvek jeste vetaka, meutim, podela na Ja i Ne-Ja imala je
evolutivnu funkciju da omogui svesti da stie iskustva i evoluira.
Kako se svest identifikovala sa razliitim medijima, tako je sticala impresije o njima,
istovremeno stiui impresije o ostatku egzistencije, iako je podela na Ja i Ne-Ja bila
proizvoljna i samonametnuta.
Ove impresije Meher Baba naziva sanskarama. Sanskare su utisci koje je Bie steklo o sebi i
ostatku egzistencije, identifikujui se sa razliitim medijima tokom evolucije.
Svrha sanskara bila je da pomogne uspostavljanju iskustva sebe i iskustva ostatka
univerzuma, da izoluje svest u lokalizovanu taku Ja ili sebe, nasuprot svemu ostalom.
Lokalizacija iskustva sebe, stvaranje novih i savrenijih medija, uenje kroz iskustvo i odnose
sa razliitim oblicima egzistencije, doveli su do evolucije i razvoja svesnosti.
U svojim Predavanjima (Discourses) ili Besedama, kako se to kod nas popularno prevodi, tom
7 (Volume 7), u poglavlju pod naslovom Formacija i Funkcija Sanskara (The formation and
Function of Sanskaras), Meher Baba kae:
"Sticanje sanskara se neprestano odvija tokom procesa evolucije, kao i u kasnijem periodu
ljudskih aktivnosti. Sticanje sanskara moe se uporediti sa namotavanjem konca oko pruta,
gde konac predstavlja sanskare, a prut predstavlja um individualne due.
Namotavanje poinje sa poetkom Kreacije i traje kroz sve evolutivne stupnjeve ukljuujui i
ljudsku formu. Namotani konac predstavlja sve sanskare, kako prirodne tako i neprirodne."
Sanskare steene u predljudskom evolutivnom periodu Baba naziva prirodnim, a
neprirodnim naziva one steene u ljudskoj fazi evolucije.
Razlog zbog kojeg ljudsko bie nije svesno svoje boanske prirode je u injenici da ima
sanskare, impresije, taj nusproizvod evolucije, taj evolutivni talog, koji je nadiveo svoju
prvobitnu svrhu i korist, i sada nam stoji na putu da prepoznamo ko i ta mi zaista jesmo.
Moemo rei da se ego sastoji od sanskara o sebi i o ostatku univerzuma. U egu ne postoji
nita drugo. U skladu sa Spiritualnom Tehnologijom . M. Slavinskog, sadraji ega su
klasifikovani u 4 kategorije: mentalne slike, misli, emocije i telesne senzacije.

Budui da su sadraji ega samo drugi termin za sanskare, iz toga proizilazi da su i sanskare
klasifikovane u iste 4 kategorije.
Vano je razumeti razliku izmeu takozvanog "funkcionalnog ega" i "statusnog ega". Ovu
razliku naglaavali su spiritualni emisari svih epoha, ukljuujui Meher Babu, Ooa,
Krinamurtija (Krishnamurti), i . M. Slavinskog, takoe.
Statusni ego je ono ime se bavi spiritualni razvoj. Kada u ovoj knjizi pomenem ego, ja uvek
mislim na statusni, a ne na funkcionalni ego.
Funkcionalni ego odrasle osobe ne moe biti uklonjen spiritualnim razvojem. On nam
omoguava da preivimo, da funkcioniemo kao entitet i da reavamo probleme
svakodnevnog ivota.
Prosvetljeno ljudsko bie, kao to je Meher Baba na primer, ne gubi svest o injenici da je on
i dalje fiziki i funkcionalno entitet. Ovaj oblik individualnosti ne stoji na putu spiritualnog
razvoja.
Naprotiv, postoje indikatori da funkcionalni ego obavlja svoj posao bolje u sluaju
prosvetljenog ljudskog bia, kada nije sve vreme ometan od strane statusnog ega. Oo je
istakao u svojim predavanjima vie puta, da je prosvetljenje jedini nain da se postane
istinska individua.
Statusni ego je ono to spiritualni razvoj eli da ukloni ili smanji to je vie mogue. To je
skladite svih naih problema, entitet koji nas odvaja od ostatka egzistencije, onaj koji ima
potrebu da bude poseban, koji udi za panjom, uzrok nae patnje, uzrok kompulsivnog
misaonog toka, onaj koji sve vreme pokuava da nas ubedi da smo bolji ili loiji od drugih
ljudskih bia.
Prema uenju Slavinskog, statusni ego ima dve glavne karakteristike, jaku potrebu da postoji
i odvojenost od ostatka postojanja.
Makroevolucija svesti, kolektivna evolucija od "inicijalnog poriva" do sadanjeg trenutka,
analogna je mikroevoluciji svesti koja se deava tokom jednog ivota jednog ljudskog bia.
Kada se dete rodi, ono je nesvesno sebe, drugim reima ima svest ali nema svesnost. Ne
razlikuje sebe od ostatka postojanja. Kako raste, identifikuje se sa razliitim medijima, kao
to su njegovo ime, telo, itd., u cilju sticanja linog Ja nasuprot ostatku egzistencije. Svrha
sticanja linog Ja je razvoj svesnosti odraslog ljudskog bia.
Tokom ovog procesa, dete stie identitete, kao to su "ja sam ovo telo", "ja sam energija",
"ja sam dete" itd., a takoe stie mnoge impresije o sebi koje ne moraju da budu
identifikacije, ali su na neki nain fokusirane oko njih.
Dete postavlja mnoga pitanja o sebi i svetu oko sebe. Kada pokae na drvo i pita "ta je
ovo?", roditelji odgovaraju "To je drvo." Kako dete nema svesnost odrasle osobe, jedini nain
na koji moe da ui je putem sticanja impresija. Dete stvara impresije o drvetu.
Ovo "znanje" tada biva dodato u "bazu" znanja koje je dete do tada akumuliralo, i ova baza
impresija kada postane dovoljno velika stvorie iskustvo sebe, odnosno ego, koji se razlikuje

od ostatka sveta. Suavanje svesti na jednu ogranienu taku i njeno razdvajanje od ostatka
univerzuma stvara uslove za razvoj svesnosti.
Meutim, jednom kada je svesnost formirana, ego postaje suvian. On je ispunio svoju
funkciju i sada nam vie nije potreban. I upravo tu nastaje problem. Ego ne odlazi nigde, ve
ostaje tu gde je i bio.
Sada je stanje sledee. Odrasla osoba je zatrpana mrtvom strukturom koja se sastoji od
impresija. Podsetiu, svrha ega bila je da odvoji svest od ostatka univerzuma da bi svesnost
mogla da se razvije i on je uspeno ispunio svrhu zbog koje je stvoren.
Ali budui da je i dalje tu, i efekat razdvojenosti je takoe prisutan, iako jedinka sada ima
razvijenu svesnost.
Ljudsko bie se ne sea svoje boanske prirode zato to je bilo potpuno nesvesno kada ego
nije postojao, a sada ne moe da iskusi svoju istinsku prirodu zato to je pokriveno
impresijama o sebi i postojanju.
U ovoj fazi razvoja, kada odrasla osoba usmeri panju unutar sebe, da doivi sebe, neka
impresija se pojavi, i osoba ima iskustvo te impresije umesto iskustva onoga to osoba zaista
jeste. Zato Meher Baba kae da je ljudsko bie svesno samo Kreacije, svesno iluzije, ali nije
svesno svoje boanske prirode.
Poto svest nema materiju, energiju, vreme i prostor, da bi svest mogla da iskusi sebe,
sanskare moraju da se sklone u stranu (sanskare se inae sastoje od materije, energije,
vremena i prostora).
Kada pomenuto dete vidi drvo ili pomisli na drvo, doivee impresije koje je stvorilo u
trenutku kada su roditelji imenovali drvo. I kada odraste, nastavie da doivljava impresije o
drvetu uvek kada vidi ili pomisli na drvo, umesto da doivi ono to drvo zaista jeste, deo
Jednosti sa svojim individualnim karakteristikama.
Zato Meher Baba ivot naziva iluzijom. Naa percepcija je iluzorna. Mi doivljavamo nae
uskladitene impresije o sebi i univerzumu, umesto da doivljavamo ta mi i postojanje zaista
jesmo.
Jedina razlika izmeu prosenog ljudskog bia i prosvetljene osobe je to prosvetljena osoba
nema sanskare.
I dokle god odraslo ljudsko bie nastavlja da funkcionie kroz ego, ono prvenstveno koristi
sada prevazieni mehanizam uenja kroz impresije, stvarajui time jo vie impresija u egu i
vie patnje za sebe.
I to je ono to Baba naziva neprirodnim impresijama. One su neprirodne zato to je odrasla
osoba sada sposobna da ui kroz svest, a ne kroz impresije.
Da bolje razumemo uenje Meher Babe, citirau deo teksta iz Vikipedije posveenog ovom
velikom spiritualnom uitelju:

"Meher Baba je podravao koncept nedualnosti. Po njemu, raznovrsnost kreacije ili dualnost
je iluzija, a smisao ivota je svesna realizacija apsolutne Jednosti koja je sutina svih ivih i
neivih bia i stvari.
Meher Baba poredi originalno stanje Boga sa beskrajnim okeanom bez obala, koji ima samo
nesvesnu boanstvenost - nesvestan je sebe jer ne postoji nita drugo osim njega. Iz ovog
stanja, Bog je imao "hir" da spozna Sebe, i upitao se "Ko sam ja?"
Kao odgovor na ovo pitanje, stvorena je Kreacija. Nepomini okean bez obala uzburkao se
stvarajui bezbrojne "kapljice" sebe ili dua.
Evolucija i Involucija
Prema Babi, svaka dua putem evolucije tei da ostvari svesnu boanstvenost: kroz iskustva
formi sedam "kraljevstava" - kamen i metal, biljka, crv, riba, ivotinja i ovek. Dua stie
sanskare (impresije) svake forme. Ove impresije vode daljoj evoluciji, preuzimanjem novih,
kompleksnijih formi.
Sa svakom novom formom, poveava se svesnost, dok dua ne iskusi i odbaci forme svih
evolutivnih "kraljevstava". Krajnja forma evolucije due je ljudska forma. Samo u ljudskoj
formi, dua moe da iskusi svoju boansku prirodu, ulazei u fazu involucije, kroz koju se
postepeno oslobaa svih impresija koje stvaraju privid odvojenosti od Boga.
Reinkarnacija i realizacija Boga
Baba ui da u ljudskoj formi dua postaje podlona reinkarnaciji, "nevoljnom procesu
asocijacije i disocijacije svesti." Svrha reinkarnacije je da stvori uslove za oslobaanje od
iluzije.
Dua se reinkarnira bezbroj puta u svim moguim uslovima ivota ukljuujui ceo mogui
spektar ljudskog iskustva (muko i ensko, bogat i siromaan, jak i slab, itd.). Kroz iskustvo
suprotnosti, sanskare vremenom blede i nestaju."
Babino uenje o evoluciji i involuciji, genezi i poreklu svesti moete nai u njegovom
kapitalnom delu naslovljenom "Bog Govori".
Da pogledamo sada detaljnije koncept involucije. Tokom faze evolucije, svest je evoluirala od
stanja potpune nesvesti do svesnog ljudskog bia, zadravajui pritom i nusproizvod
evolucije, koji nazivamo ego.
Ego, kao aura u sebe obuhvata ljudsko bie, stvarajui patnju i spreavajui nas da doivimo
nau istinsku prirodu, kao i prirodu svega to postoji.
Involucija je proces tokom kojeg ljudsko bie, bilo da je toga svesno ili ne, stupa na stazu
postepenog uklanjanja impresija (sanskara), do njihovog potpunog nestanka, u nameri da
kompletira ciklus sticanja svesnosti i vraanja u Jednost, u svoje prirodno stanje.
Kada ljudsko bie ovo ini svesno, to se naziva spiritualnim razvojem. Nesvesna evolucija
deava se kroz spontanu disocijaciju od sanskara, tokom mnogih inkarnacija (vidi "Bog
Govori").

Kao to su ve kroz istoriju napominjali spiritualni uitelji, spiritualni razvoj stvoren je da


skrati trajanje involucije na to manji broj inkarnacija, ili na samo jednu, kada je to mogue.
Stvoren je da skrati patnju koja se deava tokom involucije putem njenog namernog
ubrzavanja, inei je svesnom i kontrolisanom, u okruenju koje je bezbedno koliko god je to
mogue.
Meutim, ta je to kod prosenog ljudskog bia to ga inicira da stupi na stazu aktivnog
spiritualnog razvoja i upusti se u svesnu i ubrzanu involuciju Ovde dolazimo do poente ovog
poglavlja.
Kao to je faza evolucije svesti bila inicirana jednim pitanjem, isto tako i faza involucije svesti
biva inicirana jednim pitanjem. I na nae iznenaenje, ili ne na nae iznenaenje, pitanje koje
pokree fazu involucije je isto pitanje koje je pokrenulo i fazu evolucije: "Ko sam ja?"
Vie reputabilnih spiritualnih disciplina i prosvetljenih mistika slae se u sledeem - ljudsko
bie stupa na svesnu stazu spiritualnog razvoja kada se poriv u formi pitanja "Ko sam ja?" javi
u svesti.
Ljudsko bie tokom ivotnog ciklusa prolazi kroz razliite faze odrastanja (detinjstvo,
pubertet, zrelost) doivljavajui kontinuirano bezbrojne identitete. Odrasla osoba prolazi
kroz mnogo identiteta samo u jednom danu.
Svest je centrirana u blatu ega, u njegovim nestabilnim strukturama koje se stalno menjaju, i
ranije ili kasnije, svest poinje da se pita "Ko sam ja?". Od svih ovih identiteta kroz koje sve
vreme prolazim, koji je moj pravi identitet?
Treba napomenuti sledee. "Inicijalni poriv" da spoznamo sebe, koji se desio pre poetka
univerzuma, stvorio je u nama tenziju koja i dalje postoji, jer prvo "Ko sam ja?" ostaje
neodgovoreno. Ovo je prva struktura ikada stvorena.
Njena tenzija nije osloboena injenicom da smo postali svesni kada smo evoluirali u ljudska
bia. U stvari, mi smo je poveali naom uglavnom nesvesnom potragom za sobom. Ona e
biti osloboena samo kada dobijemo odgovor na inicijalno pitanje.

Intenziv Prosvetljenja

Iako je potraga bazirana na pitanju "Ko sam Ja?" prisutna u razliitim spiritualnim
tradicijama, prvi ko je u celini zasnovao svoje uenje na njemu bio je jo jedan uvaeni mistik
dvadesetog veka Ramana Mahari (Ramana Maharshi).
Mahari je tokom svog rada mnogo puta ponovio da je najbri put ka Prosvetljenju kroz
upornu potragu baziranu iskljuivo na ovom pitanju. ak je i svojoj prvoj knjizi dao naslov "Ko
sam Ja? ".
Meutim, Mahari je svoje uenje prezentovao vie u formi predavanja, a manje u vidu
praktine i struktuirane "korak-po-korak" tehnologije, koja bi mogla da proizvede oekivani
rezultat sa prihvatljivim stepenom izvesnosti, u okviru razumnog vremena.
Sledei evolutivni korak u "Ko sam Ja?" tehnologiji, da tako kaem, desio se kada je
amerikanac arls Berner (Charles Berner) uinio revolucionarni proboj stvorivi neto to je
on nazvao Intenziv Prosvetljenja. Sledi deo lanka sa Vikipedije posveen Intenzivu
Prosvetljenja:
"Intenziv Prosvetljenja je osmislio ameriki spiritualni uitelj arls Berner (1929-2007),
takoe poznat pod imenom Jogevar Muni (Yogeshwar Muni). (...) Tokom ezdesetih, Berner
je razvijao procese interpersonalne komunikacije u cilju linog razvoja.
Kao to je sam objasnio, primetio je da oni koju su ostvarivali slab napredak u linom razvoju
nisu znali ko oni zaista jesu. Drugim reima, bili su identifikovani sa lanom slikom o sebi, sa
egom ili linou, nesvesni svog Istinskog Bia.
Tradicionalne tehnike samorealizacije, kao to je drevni joga metod samospoznaje baziran na
pitanju "Ko sam Ja?" (kao to je uio Ramana Mahari u dvadesetom veku), zahtevali su vie
vremena nego to ga je na raspolaganju imao prosean zapadnjak u potrazi za linim
razvojem. Inspiracija za Intenziv Prosvetljenja dola je Berneru jednog sunanog prolenog
popodneva 1968.
"Jednog popodneva imao sam 5-6 slobodnih sati i nisam znao kako da ih ispunim. Bio sam u
Santa Kruz planinama u Kaliforniji, zurei u drvee u jednoj lepoj i tihoj oblasti... Iznenada,
ideja o Vebi Prosvetljenja pala mi je na pamet, da koristim format Zen seina (intenzivna
meditacija u izolaciji), ali da je nazovem Intenziv.
Osnovna struktura Intenziva Prosvetljenja i Tehnike Intenziva dola mi je u tom trenutku. Iz
kog izvora je to dolo ja zaista ne znam, i uopte nisam imao nameru da se time bavim. (...)
Zato ne uzeti skoro 7000 godina staro pitanje "Ko sam ja?" i kombinovati ga sa tehnikama
komunikacije koje znam? I tako je roen Intenziv Prosvetljenja."
Prvi, eksperimentalni Intenziv Prosvetljenja odran je ubrzo u pustinji Kalifornije. Berner je
odrao desetak Intenziva tokom sledeih nekoliko godina, postepeno unapreujui
strukturu, pravila tehniku, itd. Kada je optimizovao seminar za "vikend tragaa za istinom",
poeo je da trenira druge da vode Intenzive na isti nain. Njegov 99. i poslednji Intenziv
odran je u Berkliju 1975.
Intenziv Prosvetljenja sada se odrava u mnogim zemljama, uglavnom kao samostalna
tehnika, nezavisna od bilo kakve tradicije, pokreta ili organizacije."

Intenziv Prosvetljenja je omoguio svakome, da bez ikakvog prethodnog znanja ili iskustva,
ostvari u samo tri dana neto emu su bezbrojne generacije spiritualnih tragalaca itavog
ivota teile, u manastirima i aramima, u okviru okultnih organizacija ili kroz samostalne
napore. Da doive Prosvetljenje, Direktno Iskustvo Istine, ni manje ni vie.
Treba naglasiti da Prosvetljenje ostvareno na trodnevnom Intenzivu nije trajno ve
privremeno. Meutim, u svojoj sutini, to je isto iskustvo. Glavna razlika je to se, kod
privremenog Prosvetljenja, ego (sanskare) na kratko pomeri u stranu u jednom kratkom
trenutku vremena, dok je kod trajnog Prosvetljenja ego u potpunosti nestao ili je znaajno
smanjen, tako da je osoba u stalnom kontaktu sa svojim Istinskim Biem.
Sledei citat iz Vikipedije daje vie detalja o Intenzivu:
"Forma
Forma Intenziva Prosvetljenja lii na kombinaciju meditacije u izolaciji i radionice uzajamnog
savetovanja ("co-counseling", ovde preveden kao "uzajamno savetovanje" je forma laike
psihoterapije koju je stvorio Harvi Dekins (Harvey Jackins). Odvija se u parovima. Oba
partnera naizmenino preuzimaju uloge klijenta i savetnika. Komentar V.S.).
Kao u sluaju Zen seina, Intenziv vodi osoba koja se tradicionalno zove Majstor, mada neki
preferiraju termin Voditelj. Uloga Majstora je da organizuje Intenziv, da omogui njegov
nesmetani tok, i da obezbedi uesnicima odgovarajue informacije, podrku i ohrabrenje,
kako grupi u celini, tako i pojedincima kada je to potrebno. Majstoru pomau asistenti koji se
brinu o uesnicima i okruenju u kojem se Intenziv odrava.
Intenziv Prosvetljenja ima niz pravila koja podseaju na monaki stil ivota, jer nije
dozvoljeno itanje, gledanje televizije ili minkanje. Pravila su osmiljena da omogue
potpuno i trajno usmerenje uesnika na svrhu Intenziva u najveoj moguoj meri. Uesnici
ne ulaze u diskusije, rasprave ili konflikte. Posebno je naglaeno da uesnici ne smeju da
iznose sudove o drugim uesnicima kada komuniciraju.
Tehnika
Tehnika usmerava uesnika na pitanja "Ko sam ja?" tokom celog Intenziva. (Ostala pitanja
koja se tipino koriste su "ta sam ja?", "ta je ivot?" i "ta je drugo ljudsko bie?")
Usmerenje na pitanje koje uesnik koristi kombinuje se sa jedan-na-jedan komunikacijom,
tokom koje uesnici sede u parovima, i naizmenino komuniciraju svom dijadnom partneru
sve to se u svesti javi kao rezultat njihovog usmerenja na pitanje sa kojim rade.
Tokom svake dijade, dok jedan partner radi tehniku i komunicira, drugi paljivo slua i ne
sme da reaguje. Korist od komunikacije svog unutranjeg iskustva drugom ljudskom biu, u
bezbednom okruenju, je u dramatinom ubrzanju unutranjih promena potrebnih za
dostizanje vrhovne istine.
Ovakva tehnika kontemplacije i komunikacije radi se u etrdesetominutnim dijadama
odnosno vebanjima, koja se odvijaju od ranog jutra do kasne veeri i smenjuju se sa solo
meditacijama (ukljuujui obroke, odmor, etnju i pauze).

Ono to Intenziv Prosvetljenja razlikuje od tradicionalne meditacije u izolaciji, a povezuje ga


sa "uzajamnim savetovanjem", je to uesnici ne sede okrenuti ka zidu kada meditiraju, ve
provode veinu vremena okrenuti jedan ka drugom u dijadi, naizmenino komunicirajui. "
U dopisu koji je poslao na diskusioni forum Spiritualne Tehnologije, Slavinski opisuje istorijski
razvoj metodologije meditacije, koji je doveo do razvoja Bernerove tehnike.
"U drevna vremena Prosvetljenje je zahtevalo potpunu posveenost ljudskog bia: raskid
veza sa svakodnevnim ivotom, sa porodicom, odbacivanje ciljeva i ambicija. Najbolji primer
je Buda. On se prosvetlio posle osam godina uporne meditacije. Njegovo prosvetljenje je bilo
sveobuhvatno, Direktno Iskustvo sebe, drugog ljudskog bia, svega...
Mnogo vekova kasnije nastaje Rinzai kola Zena. Oni otkrivaju da je lake doiveti Direktno
Iskustvo ukoliko se usmerimo na samo jedan segment realnosti, umesto na ceo ivot. Zato su
njihovi praktiari meditirali na takozvane Koane ili pitanja, i njihova Gnostika Iskustva su bila
ograniena, ali se skratilo vreme potrebno da se Direktno Iskustvo postigne.
U tradicionalnim kolama misticizma nisu obraali panju na vreme potrebno da se doivi
Gnoza ili Prosvetljenje, jer su ionako verovali da je vreme iluzija. Ali za nas, ljude 21. veka,
vreme potrebno da se doivi Direktno Iskustvo je od velike vanosti.
Tako su sredinom prolog veka neki ljudi otkrili da je rad u parovima efikasniji od
individualnog. Dva ljudska bia bi naizmenino meditirala i komunicirala rezultate jedan
drugom. Logika ovakvog pristupa bila je vrlo jednostavna: kada radimo u parovima, imamo
dve svesti protiv jedne nesvesti. Drugi su otkrili da je kombinacija meditacije i komunikacije
najefikasnija, jer se na taj nain sadraji ega najbre prazne."
Bernerova ideja iz koje je nastala tehnika Intenziva bila je jednostavna, a istovremeno
izuzetno efikasna. Uesnik bi usmerio panju unutar sebe, da iskusi sebe, i neka identifikacija
(sanskara) bi se pojavila u njegovoj svesti kao rezultat tog napora.
Potom bi uesnik iskusio tu identifikaciju to je bolje mogao, i iskomunicirao rezultate svom
dijadnom partneru, to je dovodilo do ubrzanog pranjenja sanskara.
Usled upornog rada sa tehnikom na ovakav nain, u jednom trenutku dovoljan deo sanskara
bi se ispraznio ili bi se ego kratkotrajno pomerio u stranu, to bi omoguilo uesniku da
doivi sebe direktno, da doivi Prosvetljenje ili Direktno Iskustvo Istine, kako ga zovu u okviru
terminologije Intenziva.

Intenziv Gnoze

Meutim, Intenziv kakav je bio osmiljen od Bernera nije bio lak zadatak za proseno ljudsko
bie. Trajao je tri dana, 18 sati na dan. Da, 18 sati od 6 ujutro do ponoi. Imao je oko 40
dijada, od kojih je svaka trajala 40 minuta.
Pored dijadnih vebi, Intenziv je imao druge aktivnosti, kao to su meditacija u etnji,
gimnastika, vebe komunikacije, solo meditacija, itd.
Sve u svemu, Intenziv Prosvetljenja zahtevao je ogromne napore od uesnika, fizike,
emocionalne i mentalne. Pored svoje ekstremno zahtevne strukture, Intenziv je imao mnogo
strogih pravila (oko 40, ukoliko se tano seam).
Iako su ova pravila ustanovljena opravdano, u nameri da se stvore najbolji mogui uslovi za
dostizanje Prosvetljenja, ona su pred uesnike stavljala dodatne izazove i oteavala ve
ionako dovoljno teko iskustvo.
Sledea karakteristika tog Intenziva bila je esta pojava katarzi, odnosno jakih i dramatinih
energetskih pranjenja, kroz koje su prolazili mnogi. Za tipinu osobu, nenaviklu na ovakvu
vrstu socijalne interakcije, katarze su bile neprijatna pojava.
Pored trodnevnih Intenziva, postojali su i dui, koji su trajali jednu, dve ili ak est nedelja.
Oni su bili namenjeni ozbiljnim tragaocima, sposobnim i voljnim da se izloe ovakvoj vrsti
napora.
Procenat uspeha Bernerovih Intenziva je bio oko 30%. to znai, procenat onih koji su
uspevali da dostignu cilj Intenziva, Direktno Iskustvo Istine ili Prosvetljenje, na Bernerovom
tipu Intenziva bio je oko 30%.
Meutim, injenica da je Intenziv bio toliko teak za izdrati, nije mogla da umanji njegov
znaaj i odvrati uesnike. Bila je to jedina tehnika u ljudskoj istoriji koja je omoguavala
tragaocu da doivi Prosvetljenje sa prihvatljivim procentom izvesnosti, za samo 3 dana.
Iznenada, mnogima od nas koji smo do tada mogli jedino da itamo ili sluamo o
Prosvetljenju omogueno je da ga i doivimo. Oni koji nisu bili uspeni na svom prvom
Intenzivu, uestvovali bi na sledeem ili nekoliko sledeih, sve dok i oni ne bi doiveli
Direktno Iskustvo.
Oo, jedan od najznaajnijih mistika uopte, uvrstio je i Intenziv Prosvetljenja u veu grupu
tehnika praktikovanih u njegovoj komuni. Ja bih bio veoma iznenaen ukoliko Intenziv nije
bio najefikasnija tehnika ikada koriena u Oovoj zajednici.
Vest o udesnoj novoj tehnici krenula je da se iri svetom. Godine 1980. . M. Slavinski odlazi
u London da lino iskusi Intenziv Prosvetljenja, u nameri da ga donese u tadanju Jugoslaviju,
ukoliko Intenziv ispuni njegova oekivanja. Posledice ove odluke uskoro e izmeniti ivot vie
hiljada ljudi.

Intenziv se u Jugoslaviji pokazao uspenijim nego u bilo kojoj drugoj dravi. Tokom vie
godina, hiljade ljudi uestvovali su na Intenzivima i brojni Majstori obueni su od strane
Slavinskog. U jednom trenutku, Jugoslavija je imala vie aktivnih Majstora nego sve ostale
drave zajedno. Samo Slavinski lino vodio je vie od 140 Intenziva razliite duine.
Godine 2005., jubilarnim Intenzivom na kojem je uestvovalo 60 praktiara, Slavinski je
obeleio 25 godina od prvog Intenziva odranog u Jugoslaviji, koji je takoe on vodio.
Ubrzo potom, Bernerov "Prirunik za Intenziv Prosvetljenja" (Consciousness of Truth - A
Manual for Enlightenment Intensive) preveden je na srpski od Slavinskog i njegovih
saradnika. Ceo tira je brzo rasprodat. Ovo je bio prvi prevod Bernerovog prirunika na bilo
koji jezik.
Godine 1985., Slavinski objavljuje svoju znaajnu knjigu "Susreti sa Istinom: Intenziv
Prosvetljenja", to je u stvari bila prva knjiga o Intenzivu ikada napisana. Bernerov pomenuti
prirunik nije bio napisan u formi knjige. Bernerovi saradnici objavili su transkripte njegovih
usmenih predavanja u vidu prirunika.
Deset dugih godina, Slavinski je vodio brojne Intenzive i obuio mnoge Majstore, bez
uvoenja bilo kakvih promena u originalnu Bernerovu verziju. Berner je od njega traio da ne
unosi sutinske promene, a ako ih unese, da takoe promeni ime sistema, jer to tada vie
nee biti isti sistem.
Posle deset godina voenja originalnog Intenziva, Slavinski unosi znaajna poboljanja i, u
skladu sa dogovorom koji je imao sa Bernerom, menja ime tehnike u Intenziv Gnoze.
Najznaajnija poboljanja uvedena su u samu tehniku Intenziva. Emocije su uvedene kao
operativni element i "komanda" koju u dijadi aktivan partner daje pasivnom je
reformulisana, tako da je postala efikasnija, i laka za razumevanje i korienje. Objasniti
tehniku uesnicima vie nije bilo problematino.
Eksplozivna energetska pranjenja, koja su esto prethodila iskustvu Prosvetljenja, poela su
da se povlae, bivajui postepeno zamenjena mekanim osipanjem energetskih blokova. U to
vreme, Slavinski pie:
"Postoje dva naina da doivite Direktno Iskustvo: kroz katarzu uz mnogo energetskog
pranjenja (put Zmije), ili mirnim putem bez vidljivih energetskih fenomena (put Golubice).
Ovaj drugi nain podsea na padanje pahuljice."
Vei broj pravila Intenziva biva naputen, jer su se pokazala kao prevaziena ili nepotrebna.
Trajanje Intenziva skraeno je sa 3 dana na 1 i po dan. Ceo Intenziv skraen je na samo 14
dijada, u poreenju sa prethodnih 40. Ono najvanije je bio procenat uspeha koji se popeo
na oko 80%, u poreenju sa originalnim Intenzivom iji se procenat uspeha kretao oko 30%.
Intenziv je doiveo transformaciju od ekstremno tekog iskustva u razumno teko iskustvo.
Godine 1993., Slavinski objavljuje svoju drugu knjigu na temu Intenziva "Prirunik za
Majstore Intenziva Gnoze: Teorija i Praksa." Iako namenjena Majstorima, bila je korisna svim
zainteresovanim za Intenziv i nije podrazumevala predznanje ili iskustvo.

Alternativna Tehnika

Godine 1999., deava se jo jedna revolucionarna promena u Spiritualnoj Tehnologiji


nazvana Alternativna Tehnika. U dopisu na diskusioni forum Spiritualne Tehnologije,
Slavinski ovako opisuje njen nastanak:
"Pre par godina, prolazio sam pored jedne bate na periferiji Beograda i primetio dva radnika
koji su pokuavali da obore vei drveni stub, ukopan duboko u zemlju. Klimali su ga napred
nazad i levo desno i posle nekoliko minuta uspeli su da ga srue. Ja sam se zapitao: "Koliko bi
im trebalo vremena kada bi stub gurali samo u jednom pravcu?"
Zakljuio sam da bi im trebalo mnogo vie vremena, ako bi uopte uspeli u tome. U tom
trenutku, svanula mi je u svesti ideja o mnogo efikasnijem Intenzivu Gnoze sa Alternativnom
Tehnikom. Otiao sam kui i pozvao lanove porodice i nekoliko prijatelja, i sledeeg dana
stvorio sam novu vrstu Intenziva.
Bio sam u pravu to se tie Alternativne Tehnike. Ona je ekstremno brza. Sada, umesto 40
dijada i mnogo rigidnih pravila, Intenziv traje samo 5 dijada i uesnici mogu da piju kafu, jedu
sve to ele, itd., to je bilo zabranjeno ranije."
U Alternativnoj Tehnici praktiar se naizmenino kree izmeu dva terminala ili dve
suprotnosti, do ostvarenja eljenog rezultata. Budui da ivimo u Bipolarnom Univerzumu,
Alternativna Tehnika obuhvata obe strane polariteta, dok se ranija Bernerova tehnika bavila
samo jednom stranom.
Alternativna Tehnika ima isti efekat na komponente ega kakav klimanje ima na stub ukopan
u zemlju - uklanja ih brzo i efikasno, uz najmanji mogui napor i najkrae mogue vreme.
Sledea vana promena uvedena u Intenziv od strane Slavinskog, otprilike istovremeno kada
i Alternativna Tehnika, je takozvani Diplomatski Govor. Ranije, od uesnika je zahtevano da
komuniciraju sve to se javi kao posledica rada tehnike, u obliku u kom se javi. Drugim
reima, uesnik je komunicirao sadraje svesti "kakvi jesu", bez izostavljanja, izmena ili
dodavanja.

Ovo je bila moda najvea barijera mnogim uesnicima. U prirodi Intenziva je da se desi
sledee: kada duboko zaronite u potisnute sadraje ega, u mnoga problematina i
traumatina iskustva (ona koja potiskujete najvie, kojih se plaite ili stidite najvie, drei ih
podalje od sebe, a naroito od drugih), ranije ili kasnije ona isplivaju na povrinu, i od vas se
oekuje da ih u potpunosti iskomunicirate svom dijadnom partneru, kakva jesu, bez izmena
ili izostavljanja.
Ova barijera traila je mnogo vremena, jer bi se mnogi uesnici blokirali suoeni sa
najintimnijim i najprivatnijim sadrajima svesti, nemoni da ih iskomuniciraju partneru. Pre
Diplomatskog Govora, nije postojalo reenje za ovaj problem, a podsetiu vas, upravo su ta
iskustva, ti sadraji svesti koji izlaze na porvrinu tokom rada, ono to stoji izmeu uesnika i
njegovog ili njenog Prosvetljenja.
Sledei aspekt istog problema bili su kritiki i esto uvredljivi sadraji koje su uesnici imali
prema Majstoru. Od njih se oekivalo da ih takoe iskomuniciraju kakvi jesu, a od Majstora
da sve stoiki istrpi, bez mogunosti intervencije, jer se i to smatralo regularnim delom rada
tehnike.
Koristei Diplomatski Govor, uesnik vie ne mora da opisuje iskustvo "kako jeste", ve moe
da ga formulie u optim terminima, bez detalja, bez imenovanja osoba, bez podataka na
osnovu kojih bi moglo da se zakljui o kome priamo ili ta se tano desilo.
Diplomatski Govor je danas mogue koristiti u svim metodama Spiritualne Tehnologije, to
vrlo uspeno uklanja jednu od najveih prepreka koja je spreavala mnoge ljude da idu na
seminare i seanse.
Tako izgleda Intenziv Gnoze danas. Alternativna Tehnika skratila ga je sa 40 na zvanino 5
dijada, mada u mnogim sluajevima Intenziv je gotov u 4, a ponekad i u 3 dijade. Katarze su
potpuno nestale, a procenat uspeha se popeo preko 90%.
I na svakom Intenzivu ovog tipa, ima vie uesnika koji doive vie od jednog Direktnog
Iskustva. Intenziv Gnoze je danas lako iskustvo, neuporedivo lake od svojih davnih
prethodnika.

Stabilna svest o sebi

Usled ovako znaajnog unapreenja tehnike Intenziva, a verovatno i evolucije na


kolektivnom nivou, desio se dramatian skok u nivou svesti praktiara Spiritualne
Tehnologije, kojem se u poecima rada sa Intenzivom, a i dugo vremena kasnije, verovatno
niko nije nadao.
Slavinskom i njegovim saradnicima trebalo je 10 godina uestvovanja na Intenzivima, 10
godina koje su obeleile "suze, krv i znoj", da ostvare stanje nazvano "stabilna svest o sebi",
to se tada sa pravom smatralo revolucionarnim uspehom spiritualnog tragaoca.
U stanju stabilne svesti, osoba je sve vreme u kontaktu sa Istinskim Biem, i nema potrebe
da nastavi sa praktikovanjem Intenziva, jer je kontinuirano u Direktnom Iskustvu Sebe.
Za ono to je Slavinskom i njegovim saradnicima trebalo 10 dugih godina, da ostvare stabilnu
svest o sebi, danas se relativno esto deava uesnicima posle samo jednog ili nekoliko
Intenziva Gnoze sa Alternativnom Tehnikom.
Kada uinite sve to je u vaoj moi da ubrzate spiritualnu evoluciju, egzistencija esto
uzvraa darovima koji prevazilaze nae nade i oekivanja.
U prolosti, naporan petodnevni seminar je bio neophodan da obui i osposobi Majstore da
vode Intenzive, da "preive" brojne izazove i uspeno dovedu to vei broj uesnika do
Direktnog Iskustva.
Slavinski danas tvrdi da takva vrsta treninga vie nije potrebna, i da svako ko je iskusio
Direktno Iskustvo Istine moe da vodi Intenziv Gnoze sa Alternativnom Tehnikom.

Individualni Gnostiki Intenziv

Meutim, ovo jo nije kraj prie o Intenzivu Gnoze. Godine 2005., savladan je poslednji
izazov "Ko sam ja?" tehnologije, ime se buno sruila jedina preostala prepreka izmeu
ljudskog bia i Direktnog Iskustva Istine.
Slavinski ukrta tehniku Intenziva Gnoze i svoj efikasni metod za eliminaciju problema i
integraciju polariteta DP4 (Duboki PEAT etvrti Nivo), i kao rezultat ove plodne sinteze
nastaje Individualni Gnostiki Intenziv, koji omoguava praktiaru da postigne Prosvetljenje
individualno, samo uz pomo Majstora Intenziva.
Ono to je nekada zahtevalo grupu od najmanje 12 uesnika, minimum 3 dana tekog rada,
18 sati na dan, jedan dan izostajanja sa posla, odgovarajuu lokaciju, nekoliko asistenata,
kuvara, vie strogih pravila, sposobnost da se izdre sve vrste psihikih i fizikih izazova i
kriza, itd., sada praktiar moe da ostvari za oko pola sata, samo uz pomo jedne osobe.
U svom dopisu na forumu Spiritualne Tehnologije, Slavinski pie sledee:
"eleo bih da objavim sledee: Sada je mogue doiveti Direktno Iskustvo Istine (Gnozu,
Prosvetljenje...) individualno!
Nedavno sam stvorio i poeo da praktikujem Individualni Gnostiki Intenziv. Kao to neki od
vas znaju, 25 godina praktikujem Intenziv kao grupnu tehniku. Tokom ovog dugog
vremenskog perioda, Intenziv je proao kroz mnoge promene. Izmeu ostalog, postao je
krai, bri i procenat uesnika koji doivljavaju iskustvo postajao je sve vei i vei. To je
spiritualna evolucija!
Sada Individualni Gnostiki Intenziv traje 15-30 minuta! Procesor (stari termin bio je "Majstor
Intenziva") u stanju je da dovede svog klijenta do Direktnog Iskustva Istine na sve vane
koane (pitanja): "Ko sam ja?", "ta je ivot?" i "ta je drugo ljudsko bie?" ili na bilo koje
drugo pitanje.
Kao to neki od vas znaju, po otkrivanju Direktnog Odgovora na Veno pitanje "Ko sam ja?",
osoba napreduje mnogo bre u svim spiritualnim i terapeutskim sistemima, metodama linog
razvoja i slino.
Moram da ponovim - to je spiritualna evolucija. Ko zna kakve e nam jo darove doneti u, ne
tako dalekoj, budunosti?"
Godine 2011. . M. Slavinski objavljuje svoju treu knjigu na temu Intenziva "Intenziv Gnoze
sa Alternativnom Tehnikom". U ovoj praktinoj knjizi detaljno je objanjeno kako se vodi
grupni, a takoe i Individualni Gnostiki Intenziv.
I evo nas. Od potpune nesvesti i "inicijalnog poriva", preko eona evolucije do svesnog
ljudskog bia, od naih dalekih predaka zamiljenih nad venim pitanjem "Ko sam ja?", preko
generacija spiritualnih tragalaca koji su se odricali svakodnevnog ivota, u nadi da e moda
nai odgovor na ovo pitanje, preko Ramane Maharija, arlsa Bernera i . M. Slavinskog, evo
nas, odvojeni samo Individualnim Gnostikim Intenzivom i sa njegovih 30 minuta, od
najvanijeg otkria koje ljudsko bie moe da stekne.
Od pronalaenja odgovora na pitanje "Ko sam ja?", na pitanje koje je stvorilo univerzum. Evo
nas, 30 minuta od ostvarenja svrhe ovog univerzuma.

I to je sada na izbor.

PUT U SEBE

Crna no due

Dvadeset godina je prolo od kada sam stupio na svoju spiritualnu stazu. U svesti mnogih,
spiritualni razvoj jo uvek je povezan sa asketizmom, napornim radom i potiskivanjem svih
vrsta. Povezan je sa odricanjem od zadovoljstva, uspeha, od svega to normalno ljudsko bie
eli.
To je dosadan i beivotan crno beli film, lien sokova ivota, u kojem aspirant sedi u
neudobnoj i besmislenoj lotus pozi, stisnutih zuba, ozbiljnog i fokusiranog izraza lica, kao da
pokuava da potisne poslednju iskru ivota, koja je nekako uspela da preivi i postavi se
izmeu aspiranta i njegovog ozbiljnog Boga, ili njegove sumorne Nirvane.
Ne, hvala.
U mom sluaju, moj put bio je i jo uvek jeste, oslobaajua, nenaporna i uzbudljiva
kosmika avantura, u pravom smislu rei avantura. Vie puta, osetio sam ono uzbuenje koje
e doiveti budui svemirski istraivai, kada budu otkrivali nove svetove, nove dimenzije,
nove oblike ivota...

Bez potrebe da u bilo kom trenutku ustanem iz svoje udobne fotelje, istraio sam i
proputovao bezbrojne skrivene i udaljene delove svog univerzuma, njegov prostor i vreme,
slojeve i dimenzije. U borbi sa njegovim udnim stanovnicima, oslobodio sam mnoge delove
sopstvenog Bia i doveo ih kui, tamo gde zaista pripadaju.
Ali ponimo od poetka.
Pokuati da odredim trenutak u vremenu u kojem je nastao moj interes za spiritualno, bilo bi
jednako pokuaju da na brojaniku asovnika odredim taku od koje vreme poinje.
Meutim, kao to znamo kada odreeni as poinje, isto tako znamo kada odreena pria
poinje. Kao i mnoge druge line prie ovog tipa, moja takoe poinje fenomenom koji zovu
"Crna no due".
Crna no due je ono beznadeno stanje, u kojem nema svetla na kraju tunela, dobro
poznato u svetu spiritualnog razvoja, ali ne iskljuivo vezano za njega. Ono signalizira kraj
jednog ivotnog razdoblja, ukazujui da je svet u kome ivimo dotrajao. Svet koji je jednom
bio primeren naem evolutivnom nivou i naim potrebama, doao je do svog kraja, i proboj u
novi i vei svet je potreban.
Problem je, meutim, to kada svet kolabira vrlo je mrano i mi ne moemo da vidimo da
postoji vei i stvarniji svet izvan naeg koji se upravo rui. Po definiciji, termin "svet" u sebe
obuhvata sve to postoji, pa kako moemo znati da izvan naeg postoji sledei, vei i
sadrajniji svet?
Tokom prvog perioda mog "misleeg" ivota, bio sam tvrdokorni ateista, iako nikada niko
nije pokuao da me "upie" u ateistiku "kolu miljenja". Moj ateizam bio je zasnovan na
mom jakom i tada nesvesnom pristupu ivotu - "Ja elim istinu i nita osim istine" - kakva god
ta istina bila. Ovo ubeenje je bilo i jo uvek jeste vrlo jednostavno - daj mi istinu, kakva god
ona jeste, a ja u sa njom ve nekako da izaem na kraj. Nema samoobmane.
Imao sam samo dva kriterijuma za validaciju istine. Prvi: da je steena na osnovu linog
iskustva ili da je u skladu sa njim. Drugi: da je u skladu sa zdravim razumom. Zadovoljstvo mi
je da prijavim sledee. Iako sam danas veoma drugaija osoba, oba moja kriterijuma za
validaciju istine ostala su potpuno ista, i nemam nameru, a ni potrebu da ih sada ili bilo kada
menjam.
U ranoj mladosti, bacio sam pogled na oficijelnu religiju, i gotovo trenutno shvatio da nije za
mene. Nije bila bazirana na linom iskustvu, i povrh toga, kao da se trudila da ga onemogui.
Delovala mi je kao neinteligentna, mentalno nehigijenska i psiholoki zagaujua aktivnost.
Prirodno, od dva tada ustanovljena pogleda na stvarnost, teizma i ateizma, negovao sam
ateizam, bez ikakve namere da bilo ta negujem.
U skladu sa svojim ateistikim uverenjima i potrebom da budem svestan realnosti kakva
jeste, kakvu je ja doivljavam, a ne kakva mi je servirana, odbacio sam treu opciju spiritualnost - kao sujeverje neinteligentnih i beanje od stvarnosti naivnih ljudi, koje je
krasila nesposobnost prihvatanja istine i suoavanja sa njom.
Ako nema Boga i ivota posle smrti, zato se ne suoiti sa tim, bez obzira koliko to
zastraujue bilo? Nema milosti kada je istina u pitanju. iveti ivot u laima koje sam lino

kreirao i pokuavati sve vreme da ubedim sebe i okolinu u te lai, bila je za mene najgora
vrsta idiotizma koje sam mogao da se setim. Mogunost da ivim takav ivot ni u jednom
trenutku nije ak ni uzeta u obzir.
Meutim, u ivotu nemilosrdnog i beskompromisnog ateiste, kakav sam tada bio, pre ili
kasnije dolazi period kada ivot gubi svaki smisao, kada je gotovo nemogue pronai razlog
da ujutro ustanete iz kreveta, da nagurate hranu u sebe i otkotrljate se u pravcu neega.
Kada se ovo desilo meni, imao sam 19 godina. Do tog trenutka, bio sam sposoban da
pronaem ciljeve u ivotu, i da ih ostvarujem sa uzbuenjem i zadovoljstvom. Meutim,
ispunjavanje mojih ciljeva uporno nije ispunjavalo mene.
Povrh toga, kada se u mojoj svesti u punom intenzitetu ispoljila do tada pritajena, a dobro
poznata ateistika dilema "zato raditi bilo ta kada e to biti neumitno uniteno smru, bilo
mojom ili mog rada, ili cele planete", i u potpunosti obuzela mene i moj svet, naao sam se
lien bilo kakve volje da aktivno uestvujem u ivotu.
Nastavio sam da se kreem po inerciji, ljutura ispunjena beznaem i besmislom. Istraio
sam i pregledao svaki komadi svog sveta, tog koji sam sam stvorio, i nisam naao ba nita
vredno ivljenja. Znao sam ga uzdu i popreko, iznutra i spolja, i bio je isceen i lien smisla,
bez iega za ta bih mogao da se uhvatim.
Meutim, kada crna no due doe u posetu, ako je ovek sposoban da u potpunosti naseli
svoj svet, takav kakav jeste, da ga doivi u potpunosti, u tkivu umirueg sveta neumitno e
poeti da se pojavljuju pukotine, a kroz njih i mali zraci svetlosti.
I ako ste u tim trenucima vrlo svesni, poteni prema sebi i dosledni svojim uverenjima o
spoznaji istine na osnovu linog iskustva, mali zraci svetlosti nee vam promai. I kada
pogledate kroz te pukotine, i vidite ono to je napolju, stari umirui svet e poeti buno da
se rui, a vama e se ukazati mnogo vee, uzbudljivije igralite, i u njemu novi potencijal za
do tada neuspeno traeno ispunjenje.

Nova igra

Jednom prilikom, osoba koju sam smatrao kredibilnom, ispriala mi je priu o jednom svom
paranormalnom iskustvu, da tako kaem. Poznavao sam tu osobu godinama. On je bio tip
oveka po mom ukusu, ateista i realista, duhovita i vrlo prizemljena osoba.
Zdrav razum je zraio iz njega, kako u trivijalnim tako i u znaajnim ivotnim situacijama.
Nikada nisam uo da pria bilo ta slino, a ovu priu ispriao mi je, na neki nain, poverljivim
tonom.
Da sam je uo od njega ranije, verovatno bih je odbacio koristei razna, do tada koriena i
uvek spremna, priruna objanjenja. Ali ne ovog puta. Ta pria je dola iz kredibilnog izvora,
u trenutku kada je moj svet bio mrtva struktura koja je spremno ekala da se srui. I to je bio
moj zrak svetlosti.
Kako sam dozvolio ovom zraku da ue u moje Bie, tokom nekoliko narednih sati, sve vie i
vie pukotina pojavilo se i proirilo u mom svetu, kada se u jednom trenutku cela struktura
sruila, otkrivajui sveu, osunanu i vibrantnu novu realnost, bez granica i punu uzbudljivih
mogunosti.
Osetio sam se kao ponovo roen, a nona mora kroz koju sam prolazio u prethodnom
periodu izgledala je upravo tako - kao nona mora posle koje sam se probudio u stvarnom
svetu i spoznao da je sve kako treba da bude. I nova igra je mogla da pone.
Pourio sam kui i ispreturao knjige moje majke, znajui da tamo ima knjiga o spiritualnom,
onih koje sam ranije zaobilazio u irokom luku. Dve su mi privukle panju: "Psihiki Trening
Jogija" i "Kljuevi Psihike Magije", . M. Slavinskog. Proitao sam obe te noi.
Sledeeg dana kupio sam svaku knjigu istog autora dostupnu u tom trenutku. Panju mi je
najvie privukla ona naslovljena "Susreti sa Istinom: Intenziv Prosveteljenja", u kojoj je bio
opisan istoimeni metod arlsa Bernera. Cilj ovog metoda, koji je bio iroko praktikovan u
staroj Jugoslaviji, bio je da omogui praktiaru da doivi Prosvetljenje za samo 3 dana.
itajui knjigu vie puta, mislio sam "ovo je za mene, ovo je ono ta ja traim." To sam traio
itavog ivota, iako to nisam znao. Koga je briga za okultne moi, te nusproizvode i otpatke
spiritualnih disciplina, kada je Sveti Gral i jedini istinski cilj spiriutualnog razvoja, Istina sama,
dostupna ak i potpuno neiskusnoj osobi za samo 3 dana.
Meutim, dok sam itao, takoe sam se pitao, da li je mogue da je zaista toliko lako? Za
samo 3 dana? Zar nije dobro poznata injenica da je neophodno provesti godine u
manastirima ili drugim izolovanim zajednicama, praktikujui zahtevne spiritualne discipline
da bi se doivelo Prosvetljenje? Gde su ovde napori, snaga volje, odricanja? Zar nije
Prosvetljenje nadljudsko postignue, podareno samo specijalnima, iskustvo koje doivi jedan
od milion, posle celoivotnog ektremnog psihofizikog napora?
Da li sam ja zaista toliko srean da naem to to se tako teko nalazi na samom poetku
svoje potrage, tu ispred mog nosa, u mom gradu? Zar neu morati da se upustim u dugo i
iscrpljujue traganje, kroz daleke zemlje i njihove udaljene oblasti, kako to u knjigama biva,
samo da bih naao uitelja i metod koji zaista radi?

I ako Slavinski i ovaj metod koji koristi zaista neto vrede, kakvi tek moni metodi i uitelji
postoje u velikom svetu, ako ovako neto postoji ovde, u jednoj komunistikoj zemlji koja
nikada nije imala spiritualnu tradiciju, mislio sam tada.
Sledeih nekoliko meseci proveo sam studirajui na univerzitetu i uporedo itajui sve knjige
o spiritualnom razvoju do kojih sam mogao da doem. Naalost, kao to je sluaj i sa
knjigama vezanim za bilo koju drugu oblast ivota, veina knjiga napisanih na temu
spiritualnog je smee, na ovaj ili na onaj nain.
Pored Slavinskog, jedini drugi autor ije su knjige na mene ostavile veliki uticaj bio je Oo,
najvei Govornik Boanskog koji je ikada hodao ovom planetom, po mom skromnom
miljenju.
Dok sam se privikavao na ideju da uestvujem na svom prvom Intenzivu, praktikovao sam
nekoliko tradicionalnih i savremenih metoda spiritualnog i linog razvoja, u nameri da se
pokrenem u eljenom pravcu.
Veina ovih sistema dala je neke rezultate, ali su bili indirektni. Nisu bili usmereni na
Direktno Iskustvo, kako to Intenziv radi. Neki od njih su otvarali mogunost da praktiar
jednog dana, u dalekoj budunosti, moda doivi Prosvetljenje, posle vie godina ili
verovatnije vie decenija zahtevne prakse.
Ti sistemi su mogli da poveaju koliinu energije koju sam u tom trenutku imao, da
poboljaju moju koncentraciju i da moda uklone neke plitke probleme. Meutim, to su bile
povrne i kozmetike promene. Bilo je oigledno da e mi sa ovim metodama i sistemima
verovatno trebati nekoliko ivota da ostvarim znaajan napredak.

Nulta taka

Nekoliko meseci kasnije, bio sam spreman za svoj prvi Intenziv. Istovremeno, uo sam dobru
vest. Slavinski je unapredio Intenziv Prosvetljenja. Vie nije trajao 3, ve samo jedan i po dan.
Bio je mnogo laki i istovremeno mnogo efikasniji nego njegov prethodnik, govorili su oni koji
su imali prilike da iskuse obe verzije. Ime novog metoda bilo je Intenziv Gnoze.

Uestvovao sam na svom prvom Intenzivu u malom selu pored Beograda, gde su Slavinski i
njegovi saradnici kupili imanje, koje su koristili za Intenzive i druge seminare.
Bilo nas je vie od 20 uesnika, nekoliko asistenata, i Majstor, mlada ena koja je tokom
celog Intenziva odavala utisak da dobro zna svoj posao.
Doli smo u petak uvee. Intenziv je trebalo da pone u subotu ujutro i zavri se u nedelju
oko podne. To vee, u petak, po redovnom rasporedu Intenziva Gnoze, odravao se
Majstorov uvodni govor, nakon kojeg je trebalo da idemo na spavanje.
Dok sam sluao Majstora kako pria, sedei na podu sa ostalim uesnicima, bilo je mnogo
buke u pozadini moje svesti: "ta ja radim ovde?", "Hou li ja zaista da uestvujem u nekom
kolektivnom ispovedanju, priajui strancima ono to ne bih rekao ni bliskim osobama?",
"Kako sam uspeo da se pretvorim u jednog od onih koje sam uporno prezirao?", "Zar ja
zaista verujem da u doiveti Prosvetljenje, ni vie, ni manje?"
Odjednom, Majstor je izgledala gojazno, a tako ne bi trebalo da izgledaju spiritualni ljudi,
asistenti su izgledali kao narkomani, a ostali uesnici izgledali su tako obino. Zato se ovi
obini ljudi uopte usuuju da pomisle da e njima biti dato da doive Prosvetljenje?
Meutim, bez obzira na pozadinsku buku, u svesnom delu svog bia, ja sam bio u potpunosti
fiksiran na cilj Intenziva, kao ispaljeni projektil ija meta vie ne moe da se izmeni. Bio sam
privuen na ovo mesto, kao gravitacijom, i njena sila bila je najjaa upravo ovde. Tu je bila
moja nulta taka.
Kada sam otiao na spavanje, spremajui se za skori sudar sa svojom metom, znao sam da
neu napustiti Intenziv pre njegovog kraja ni po koju cenu, i da u bez pogovora uiniti bilo
ta to Majstor od mene sutra i prekosutra bude traila.
Kako to obino biva, malo sam spavao prve noi. Sutradan smo poeli i ja sam se bez milosti
bacio u Intenziv. Nije vie bilo buke u pozadini. Bio sam fokusiran da ostvarim svoj cilj, iako
nisam znao ta je moj cilj, budui da ga nikada ranije nisam doiveo.
Meutim, postojalo je neko poverenje, neko unutranje oseanje da radim pravu stvar, da
sam konano "kliknuo" na svoje mesto u svetu, kao da sam upravo otkrio svoju misiju i
smisao. A postojala je i neka vrsta uzdranog drugarstva, preutne uzajamne podrke koju su
uesnici pruali jedni drugima, iako se veinom nisu poznavali pre Intenziva.
Kao da smo u istom amcu zajednikim snagama veslali prema nekom cilju. Svako je bio
usmeren na sebe, ali nismo gubili iz vida da smo u istom plovilu i da je koordinacija veoma
vana. Zajedno, prolazili smo kroz razliita stanja svesti, kao kroz razliita stanja nemirnog
mora.
Oko podneva, prvi uesnik, ena, doivela je Prosvetljenje. Video sam taj trenutak i znao bez
ikakve sumnje da je to bilo Direktno Iskustvo Istine. Znao sam to na svim nivoima, a najvie u
centru sebe, na nivou svog Istinskog Bia. Neto se slomilo u meni, kao da je moj oklop
eksplodirao, i moja sutina je vibrirala na najvioj i najistijoj frekvenciji, otvarajui se u
potpunosti prema Egzistenciji.
Uskoro, jedan za drugim, uesnici su poeli da doivljavaju Direktna Iskustva, kao kokice u
mikrotalasnoj penici. Ja nisam doiveo Prosvetljenje prvog dana. Svesno, bio sam predat

Intenzivu, inei sve u mojoj moi da ostvarim svoj cilj, ali u pozadini sam ve poinjao da se
pitam da li u ja biti jedina osoba na ovom Intenzivu koja nee doiveti Prosvetljenje.
Drugi dan imao je samo 4 dijade i zavravao se oko podne, to je ujedno bio i kraj Intenziva.
Ostali uesnici su nastavili da doivljavaju Direktna Iskustva. Ja sam meutim bio nekako
prazan i nisam vie mogao da guram napred istom silinom kao ranije. Svaki put kada bih
odluno pokuao da radim tehniku, nekako bih izgubio tlo pod nogama i propao u prazninu.
Jaka odlunost da nastavim nije bila od pomoi. Ali sam i dalje gurao najbolje to sam
mogao.
U jednom trenutku tokom pretposlednje dijade, Majstor me pozvala da joj priem, to
Majstori esto rade tokom Intenziva. Ovo se zove "izvlaenje iskustva". Radi se kada je
uesnik ili vrlo blizu iskustva ili ga je ve imao, ali toga nije svestan.
Gledala me u oi vrlo fokusirano i smireno. I nastavila je da me gleda. U tom trenutku imao
sam utisak da su njene oi prodrle do centra mog Bia. Ceo svet se u trenutku pretvorio u
njene oi i kao da je nestala razlika izmeu tih oiju i mene.
Neprijatno je kada neko zuri u vas na ovakav nain, meutim nije ovog puta bilo neprijatno.
Vreme i prostor su nestali, a pojavio se beskraj. Ja sam bio u centru sebe i u centru tog
beskraja. Prepustio sam se tom trenutku, ali sam istovremeno bio u potpunosti svestan i
priseban.
Posle nekoliko sekundi, rekla je: "Kai mi... Ko si ti?". I tada se desilo. Iz sutine mog Bia,
neto je prasnulo urlajui "JA SAM JA!... JA SAM JA!", ispunjavajui me u potpunosti,
ispunjavajui me samim sobom. Otvorio sam usta da ovo naglas kaem, ali kao riba u vodi,
nisam proizveo nikakav zvuk, jo uvek zurei u oi Majstora.
Nije postojala nikakava potreba da se bilo ta kae, ali sam i dalje hteo da odgovorim na
njeno pitanje. I kada sam konano naglas izgovorio "JA SAM JA!", obznanjujui to celom
svetu, iako mi je istovremeno bilo potpuno svejedno da li e me neko ili neto uti, oseao
sam se kao da sam ovo dreknuo pravo u Uvo Egzistencije, u njenu sutinu, koja je bila moja
sutina takoe.
I tako je poeo moj put u sebe.

Priroda svega

Vie nita nije bilo isto posle mog prvog Direktnog Iskustva Istine. U vremenu koje e doi, to
iskustvo je postalo moja pupana vrpca koja me povezivala sa lekovitom Egzistencijom, sa
mojim Istinskim Biem. Bilo je sa mnom sve vreme.
Pre njega, bilo je mnogo tame bez vidljivog izlaza. Posle njega, bez obzira koliko bi teka neka
situacija bila, zraak svetla na kraju tunela uvek je bio prisutan.
Postoje mnoge dobrobiti od Direktnog Iskustva Istine, a najvanija je ponovno sticanje
istinskog centra svog Bia. Na tu temu, u knjizi "Nevidljivi uticaji", . M. Slavinski pie:
"Za integraciju odnosno primanje i prihvatanje podlinosti neophodan je stabilan stoer ili
operativni Ego. Takav operativni Ego je Ja koje svaka osoba nesumnjivo doivljava u grupnom
Gnostikom Intenzivu ili Individualnom Gnostikom Intenzivu (IGI). Od trenutka kada se to
doivi, individua deluje iz sebe, ona je svesna suprotstavljenih sila koje je vuku na razliite
strane, ali ona zna da se to to je vue razlikuje od nje.
Posle takvog iskustva podlinosti sasvim jasno rotiraju oko sredinog Svesnog Ja i sa njima se
mogu raditi razliiti procesi, ali ovek vie nikada ne moe da u jednom periodu osea da je
on jedno Ja, a u drugom periodu drugo Ja. Sa takvim zabludama je zauvek zavrio."
Po zavretku svog prvog Intenziva, odmah sam odluio da nastavim sa njima. Meutim, moja
namera je bila da ubrzam svoj spiritualni razvoj to je vie mogue, stoga mi je trebao metod
koji bih mogao da primenjujem sam, izvan Intenziva, koji je tada bio iskljuivo grupna
tehnika.
U to vreme postojao je sistem nazvan Ekskalibur (kasnije Integralni Ekskalibur), koji je
omoguavao praktiarima da efikasno ljute slojeve ega i uspeno uklanjaju nagomilani
naboj, ukljuujui i teke probleme. U okviru ovog sistema, koji je stvorio . M. Slavinski,
postojao je takozvani Zavrni Proces, koji je omoguavao praktiarima da na kraju seminara
svesno i namerno uu u stanje Praznine.
Fenomen Praznine je dobro poznat u svetu Spiritualnog Razvoja, naroito u Budizmu i Zen
Budizmu. Ali za razliku od Budista koji su morali da meditiraju dugo da bi ga doiveli, na
seminaru Ekskalibura bilo je mogue iskusiti ovo stanje za svega nekoliko minuta, koristei
proces specijalno osmiljen za dostizanje Praznine.
Moje miljenje je da moemo razlikovati Prazninu Ega i Apsolutnu Prazninu. Praznina Ega
deava se kada uradimo proces i jedna komponenta ega nestane, ostavljajui Prazninu na
svom dotadanjem mestu. Praktiar sada doivljava Prazninu umesto komponente koju je
integrisao procesom. Tamo gde se do malopre nalazilo neto, sada nema niega.
Pored nemogunosti da doivi upravo integrisanu komponentu ega, praktiar u mnogim
sluajevima ne moe jasno da doivi ni ostatak ega. Zato to je integrisana komponenta
takoe bila praktiareva veza sa ostatkom ega.

Osoba se osea prazno u tom trenutku. Praznina je u centru Bia i dominira sveu, dok je
ostatak ega na periferiji, mada i dalje egzistira.
I zato to ego i dalje postoji, dualnost mora postojati takoe. Praznina Ega je najoptimalnije
stanje za dostizanje Direktnog Iskustva Istine. Poto sadraji svesti u tom trenutku ne stoje
na putu, uz malo dodatnog napora, praktiar moe da se probije kroz oslabljeno i mutno
prisustvo ega i doivi Prosvetljenje. Kada se desi ovaj pomak od Praznine Ega do Direktnog
Iskustva, to znai da se takoe desio pomak od dualnosti ka jednosti.
Praznina Ega je privremeno iskustvo, zato to e se ostatak ega uskoro vratiti u centar Bia i
zauzeti svoje mesto. Mi ga privlaimo nazad snagom svoje identifikacije sa njim. Iako
privremeno, Praznina Ega je i dalje vredno iskustvo, jer nam otkriva nau prirodu i prirodu
Egzistencije.
Svaki put kada uradimo proces, mi ispraznimo i integriemo odreenu koliinu naboja, to je
praeno iskustvom Praznine i privremenog gubitka veze sa ostakom ega. Nastavljajui da
radimo procese, mi sve vie i vie ego komponenti pretvaramo u Prazninu. Apsolutna
Praznina deava se kada se poslednja komponenta ega pretvori u Prazninu. Ovo se desilo
Budi i ostalim Prosvetljenim Majstorima.
Apsolutna Praznina je kraj puta, krajnja realnost, Jednost. Ceo sadraj ega je nestao, ne samo
jedna komponenta. Ona je Apsolutno Prazna. U Apsolutnoj Praznini nema ni Praznine, jer ne
postoji nita to bi moglo da bude prazno.
Mi doivljavamo Prazninu kao praznu dok smo identifikovani sa egom. Zato to je Praznina u
kontrastu sa naim svakodnevnim stanjem identifikacije sa neim, sa materijom i energijom,
sa nabojem, sa entitetom koji verujemo da jesmo. Jednom kada prestanemo da budemo
identifikovani sa neim, mi vie ne doivljavamo Prazninu kao praznu, ve kao normalno
stanje Sebe.
Apsolutna Praznina i Direktno Iskustvo Istine su Jednost, u njima nema dualnosti, subjekat i
objekat postali su jedno. Apsolutna Praznina i trajno Prosvetljenje su trajna stanja, dok je
privremeno Prosvetljenje isto iskustvo, ali vrlo kratkotrajno i pod jakim uticajem ega.
Apsolutna Praznina je priroda Egzistencije i ljudskog bia. Trajno Prosvetljenje je kada ljudska
jedinka dostigne Apsolutnu Prazninu.
Danas, stanje Praznine Ega deava se skoro svaki put kada primenimo neki od procesa
Slavinskog (PEAT, DP4, Aspektika, itd.), ali kada sam je ja svesno iskusio prvi put, to stanje
nije bilo lako dostupno.
Moda nije loe napomenuti sledee. Mnogi ljudi doive Prazninu i Direktno Iskustvo Istine
spontano u svakodnevnom ivotu, izvan seminara i seansi, ali ne prepoznaju njihovu pravu
prirodu i samim tim nemaju velike koristi od tih iskustava.
Na seminarima kao to su Intenziv Gnoze ili Ekskalibur, uesnici se svesno usmeravaju da
doive ova spiritualna iskustva. Oni investiraju vreme, napor i novac. I jednom kada ih tako
doive, sa intencijom, svesno i sa razumevanjem, oni ih integriu u svoje Bie. Tada imaju
najveu moguu korist od ovih iskustava.

Moje iskustvo Praznine na Ekskalibur seminaru nije bilo prvo iskustvo Praznine u mom
ivotu, ali je sasvim sigurno bilo prvo takvo svesno iskustvo, praeno odgovarajuim
razumevanjem. Jo uvek se jasno seam velikog utiska koje je ostavilo na mene.
Kljuni deo Ekskalibur seminara bio je takozvani Metod-1. Koristili smo ga da eliminiemo
uporne i tvrdokorne probleme. Brzo sam postao vet u korienju ovog metoda, kako na
sebi, tako i na drugima.
Ovo je bio moj prvi ozbiljan spiritualni rad, jer sam bio u stanju da svakodnevno uklanjam
znaajne slojeve ega i, to je bilo vano, mogao sam to da uradim samostalno, bez pomoi
drugih.
Metod-1 odlino radi. ak i danas kada u okviru Spiritualne Tehnologije postoje mnogi
efikasni metodi, neki praktiari i dalje koriste Metod-1 da ubrzaju svoj spiritualni razvoj i
poprave kvalitet ivota.

Taka bez povratka

Tokom perioda izmeu 1990. i 1995. godine, uestvovao sam na nekoliko seminara za obuku
sistema Slavinskog, ukljuujui vie kratkih Intenziva i jedan dui, koji je trajao 7 dana.
Nebrojeno puta primenio sam Metod-1 na sebi, a vie puta i na drugima. Eksperimentisao
sam i sa modernim i tradicionalnim tehnikama i disciplinama koje nije stvorio Slavinski.
U ovom periodu desilo mi se i spontano stanje bez ega, opisano u poglavlju TRENUTAK
ISTOG BIA.
I tada mi se desio etrnaestodnevni Intenziv, posle kojeg vie nije bilo povratka na staro. On
je uneo fundamentalne promene u moju linost i pokrenuo mehanizme koji su sami od sebe
gurali u pravcu daljeg napretka.
Za razliku od kratkih Intenziva, tokom etrnaestodnevnog, ovek zagazi duboko u blato ega.
etrnaest dugih dana vi uporno gurate ka Istini, konfrontirajui se sa nagomilanim smeem
koje ste potiskivali u prolosti i koristili sve mogue strategije da ga zaobiete.

I prvo to u tom procesu strada su mehanizmi odbrane. U svakodnevnom ivotu,


restimulacije nam se deavaju relativno esto. Restimulacija se desi kada neki dogaaj
podstakne inae potisnut i pasivan sadraj nesvesnog da se aktivira i ispliva na povrinu. Taj
sadraj je u veini sluajeva bolan i uznemirujui, drugim reima ima naboj.
Kada nam neko kae neto uvredljivo mi moemo biti povreeni ili besni. To je restimulacija.
Kada prolazimo kroz teke ivotne periode, kao to je razvod na primer, mi patimo u velikoj
meri. Ta patnja je takoe restimulacija.
U ovakvim situacijama, ukljuuju se nai mehanizmi odbrane. Ovi "amortizeri" imaju ulogu
da omekaju traumatina ili neprijatna iskustva, da nam omogue da nastavimo ivot u to
optimalnijem stanju. Mehanizmi odbrane obavljaju svoj posao tako to izobliavaju istinu da
nam je predstave u to prihvatljivijem izdanju.
Meutim, tokom Intenziva uesnik je sve vreme usmeravan da doivljava svoje sadraje
svesti "kakvi jesu", bez izobliavanja, menjanja, potiskivanja itd., jer to je jedini nain da se
oni zaista isprazne. U protivnom, sadraji svesti istrajavaju i mi ne moemo da ostvarimo cilj
Intenziva - Direktno Iskustvo Istine.
Tokom naeg upornog suoavanja sa sadrajima svesti, mehanizmi odbrane se automatski
ukljuuju, da ispune svoju svrhu, a mi ih svesno guramo u stranu ili se probijamo kroz njih,
radimo uprkos njima, kada u jednom trenutku oni bivaju slomljenji. Ovo nije samo po sebi
loe. Malo kasnije u objasniti ovakav stav.
Dugi Intenziv je bio moje jedino teko spiritualno iskustvo. etrnaest dana gurala je napred
grupa od 40 uesnika, kroz mnoga udna i izmenjena stanja svesti. Imao sam utisak da smo
grupa istraivaa izgubljena duboko u dalekoj i gustoj dungli, gde ljudska noga jo nije
kroila, opremljeni jedino maetama da istimo put kroz divlju i nepoznatu vegetaciju, dok
okolo vrebaju nepoznate ivotinjske vrste.
Na kraju, imao sam dva oprena utiska o Intenzivu. Sa jedne strane, doiveo sam samo jedno
i po Direktno Iskustvo Istine. Majstor je nekako uspeo da iz mene "iupa" ono prvo, ali
nisam uspeo da verbalizujem drugo, iako sam ga doiveo. Verbalizovao sam ga vie meseci
kasnije, radei solo procese, uz pomo drugog metoda . M. Slavinskog.
To je, po mom miljenju i dotadanjem iskustvu, bio slab rezultat za jedan dugi Intenziv. Na
primer, na sedmodnevnom Intenzivu godinu dana ranije, koji se takoe rauna u kratke,
doiveo sam 7 Direktnih Iskustava i svako je bilo lako doivljeno i verbalizovano.
Sa druge strane, dugi Intenziv je bio jedan od kljunih trenutaka u mom spiritualnom razvoju.
Pre njega, sve to sam inio da ubrzam rad na sebi doivljavao sam kao guranje tereta
uzbrdo.
Posle njega, moj spiritualni rad krenuo je da se odvija sam od sebe. Pre njega, postojao je
komunikacioni kanal izmeu mene i potisnutih sadraja ega. Posle njega, taj kanal se
pretvorio u autoput bez ogranienja brzine.
Meutim, kako sam nastavio sa svojim svakodnevnim ivotom, jedna pojava poela je da me
uznemirava. Iznenada, moji sadraji svesti napadali su me uvek i svagde. Restimulacije su mi
se deavale na najmanji daak vetra, drugim reima, postao sam preosetljiv.

To je bila konsekvenca otvaranja i proirivanja komunikacionog kanala izmeu mene i


nesvesnog tokom etrnaestodnevnog Intenziva. Povrh toga, usled gubljenja mehanizma
odbrane, doivljavao sam sve neprijatnosti u nerazblaenom obliku.
Negde sam proitao da su jednom prilikom Bernera pitali: "Kakav e mi biti ivot posle dugog
Intenziva?" On je odgovorio otprilike: "Ne mora da znai da e biti bolji, ali e sigurno biti
blii Istini." Ovo sam sada jako dobro razumeo.
Koliine ego slojeva, uklonjenih tokom dugog Intenziva, ine nas bliim Istini. Takoe,
sposobniji smo da se suoimo sa sadrajima svesti kakvi jesu, bez izobliavanja, da budemo
poteniji prema sebi. Drugim reima, naa sposobnost konfrontacije sa sadrajima svesti je
trajno poveana usled dugog Intenziva. I ovo nas ini bliim Istini.
Ali sa druge strane, budui da smo posle dugog Intenziva u bliskom kontaktu sa
problematinim sadrajima, da se lako restimuliemo i primamo udarce u njihovoj punoj
snazi, je objanjenje za deo Bernerovog odgovora da ne mora da znai da e nai ivoti biti
bolji.
Meutim, kao to rekoh, ovo nije samo po sebi loa stvar. Sa take gledita spiritualnog
tragaoca, stanje u kojem sam se naao posle etrnaestodnevnog Intenziva, je povoljno
ukoliko imamo neki metod kojim moemo da praznimo taj naboj, kada se spontano
restimulie.
U stvari, po mom miljenju, ovo je poeljno stanje za jednog spiritualnog aspiranta. Jer
spiritualni aspirant upravo eli da ukloni ove sadraje nesvesnog. A oni se najlake uklanjaju
kada sami od sebe izlaze na povrinu svesti.
Meutim, kako to u ivotu obino biva, moje stanje preosetljivosti koincidiralo je sa nekim
neprijatnim ivotnim zbivanjima, koja su u meni stvorila jake restimulacije. Iznenada, bio sam
prevladan nabojem i trebao mi je moniji metod da se sa njim obraunam. Metod-1 je bio
dobar, ali je neprijatelj bio u veini. Stanje je bilo vanredno i ekstremna vremena zahtevala
su ekstremne mere.
Nekoliko meseci posle dugog Intenziva, prisustovao sam Intenzivu Eksalibura. Tokom dva
dana koristili smo Metod-1 u parovima, vodei jedni druge naizmenino, u cilju uklanjanja
svojih problema.
Tokom pauze drugog dana, jedan uesnik mi je rekao da je nauo da e . M. Slavinski uskoro
predstaviti novi metod, koji e biti efikasniji od svega to smo do tada radili
Kada sam uo ovu vest, imao sam jako oseanje da je zaista tana, iako je takvih glasina bilo i
ranije. Imajui u vidu svoje tadanje stanje, nastalo usled dugog Intenziva, osetio sam
olakanje i vee nego to sam u tom trenutku eleo.
Zvuk fanfara zauo se iz daljine, a ja sam jednostavno znao da me uzbudljiva deavanja
ekaju u bliskoj budunosti. Meutim, moja tajna oekivanja su bila skromnija u odnosu na
to to u u narednom periodu zaista iskusiti.

Putem etvrte dimenzije

Ime novog sistema bilo je Aspektika, Gnoza etvrte Dimenzije. Septembra 1995., dobio sam
pismo od Slavinskog kojim je ujedno objavio novi sistem i pozivao na seminar Aspektike.
Poinjalo je sledeom reenicom: "elim da ti saoptim neto to e dramatino uticati na
tvoj budui ivot..."
Odmah sam telefonirao da rezerviem mesto, ali su prva dva seminara ve bila rasprodata,
tako da sam morao da ekam trei, koji je bio zakazan tek za dve nedelje.
Jedan moj prijatelj je uspeo da dobije mesto na drugom seminaru. Istog dana, po zavretku
obuke, pozvao me da doem kod njega. Otrao sam tamo i on me proveo kroz Aspektni
proces.
Imao sam utisak da mi je Aspektni proces oduvao glavu sa ramena. Sedeo sam zaprepaen,
u beskrajnoj i dubokoj Praznini, pitajui se kako je to mogue, za samo nekoliko minuta?
Tri dana posle procesa oseao sam mir i prijatnu Prazninu, pitajui se ta se desilo sa
nabojem, mislei kako su nai problemi iluzorni, kako sam bio glup da patim zbog naboja koji
realno ne postoji, kako je ceo moj svet laan, izgraen na nestvarnim snovima koji stvaraju
realnu patnju.
Meutim, naboj je iluzoran samo onda kada ga vie nema. Pre toga, on je vrlo realan. Kao
to Ekart Tole (Eckhart Tolle) kae: "Pitanje nije da li je svet iluzija. Pitanje je da li je on za
tebe iluzija."
Trebalo mi je 3 dana da integriem iskustvo Praznine izazvano prvim Aspektnim procesom.
Vremenom, ova integracija postaje sve bra, dok se na kraju deava gotovo trenutno.
U poetku, ovek je identifikovan sa egom, sa nabojem koji ini ego, i kada se nae u
Praznini, praktiaru treba vreme da kondenzuje trenutno rasklimani ego i stavi ga nazad u
svoj centar. Praktiar to ini jer je identifikovan sa egom, imajui utisak da kada ego
nedostaje, i on sam - praktiar - takoe nedostaje.
Kasnije, kada usled mnogo procesa i deidentifikacije od ega, praktiar prepozna Prazninu kao
svoj pravi centar, procesovani aspekt jednostavno otpadne sa periferije Bia i ovek ostaje

ono to je bio i pre procesa - Praznina, samo to je sada on jo vie ta Praznina, jer se jo
jedan aspekt linosti pridruio Praznini.
Na dan kada sam zavrio kurs Aspektike, otiao sam kui i uradio 30 procesa. I vie nisam
mogao da stanem.
U ovom razdoblju svog ivota, nisam imao mnogo obaveza. Godinu dana ranije diplomirao
sam na fakultetu, a posao sam imao pre kraja studija. Budui da sam po profesiji bio
simfonijski muziar, moje radno vreme bilo je kratko. iveo sam kod roditelja, imao mnogo
slobodnog vremena i koristio ga za procesovanje Aspektikom, radei brojne procese svaki
dan.
Posle oko 500 Aspektnih procesa, konano sam razumeo iskustvo koje sam doiveo tog jutra
1992., opisano u poglavlju TRENUTAK ISTOG BIA. Nije to bilo samo "neko" spiritualno
stanje, kako sam do tada razmiljao o njemu, ve stanje iste Svesti, Apsolutne Praznine,
koje jeste krajnji cilj spiritualnog razvoja.
Nije mi bilo jasno kako sam mogao da ne prepoznam neto tako oigledno. Kako sam mogao
da ne vidim da je Apsolutna Praznina Apsolutno Prazna? Kako sam mogao da mislim da je to
"neka" Praznina, a ne ona "krajnja", kada u njoj nije bilo ba niega? Kako sam mogao da
oekujem da se jo vie isprazni neto to je ve Apsolutno Prazno?
Spoznaja da sam ve iskusio Apsolutnu Prazninu, taj Sveti Gral spiritualnog razvoja, da sam
blizak sa njom, da to nije nita drugo do ja sam, ist od nagomilanog smea, imala je na
mene veliki uticaj. Istovremeno, postao sam ubeen da je mogue dostii to stanje
korienjem Spiritualne Tehnologije . M. Slavinskog.
Apsolutna Praznina se inila tako bliska, tako prirodna i dostina, kao da je bila tu, iza ugla.
Samo je trebalo da uinim napor i otresem sa sebe smee, kojim sam se pokrio tokom
godina, kao kada otresete utiske none more koja je upravo prola i eto Apsolutne Praznine.
Tako mi se inilo u tom trenutku.
I da sam uspeo da tog trenutka dostignem trajnu Apsolutnu Prazninu, to ne bi imalo veze ni
sa kim drugim. Bila bi to moja privatna stvar. Ne bi imala veze sa Bogom, niti bilo kojom
drugom silom koja navodno upravlja univerzumom. Da sam je dostigao, zemlja se ne bi
otvorila, nebo ne bi palo, nita senzacionalno se ne bi desilo u mojoj okolini. Verovatno niko
nita ne bi ni primetio.
Apsolutna Praznina, znao sam tada, nije imala veze sa bilo kakvim moralnim zaslugama i nije
bila neto to samo privilegovani i specijalni mogu da dobiju. To sam bio samo ja, dobar ili
lo, specijalan ili obian, a ne neto to treba da dobijem ili zasluim.
Izgledalo mi je da samo treba da zaustavim sve aktivnosti, kao kada odluim da zavrim
uzbudljivu igru i da se smirim. I kao prirodan rezultat sledi pojava normalnog stanja Apsolutne Praznine. Tako je to tada izgledalo, sa jedne strane.
Sa druge strane, bilo je oigledno da bez obzira na moje novo razumevanje stvari, bio sam
potpuno nemoan da uklonim ego u jednom potezu, bilo kakvom svesnom odlukom ili
akcijom.

I tek tada sam se bacio u procesovanje beskrajnom voljom. Od tog trenutka, imao sam jasnu
viziju svog cilja, zasnovanu na linom iskustvu. Bila je sa mnom sve vreme. Bila je to najjaa
ciljna struktura koju sam ikada imao i gurala me napred neverovatnom silinom.
Da bolje opiem iskustva koja su potom usledila, napomenuu sledee. Kao to sam rekao
vie puta, ego se sastoji od velikog broja identifikacija. One su uzrok nae nesposobnosti da
doivimo ono to zaista jesmo. Kada se fokusiramo da doivimo sebe, neka identifikacija se
isprei u svesti. Budui da smo identifikovani sa njom, mi je doivljavamo kao istinu o sebi,
kao nau istinsku prirodu.
Identifikacije moemo da klasifikujemo u razliite grupe, koristei razliite kriterijume. Jedan
nain bio bi klasifikacija identifikacija u dve grupe: identifikacija sa entitetom i identifikacije
sa sveu.
Prva grupa, identifikacije sa entitetom, stvaraju utisak da postojimo kao entitet koji ima
materiju i energiju i postoji u vremenu i prostoru. Iz ovoga proizilazi da je taj entitet nastao u
odreenom trenutku i da e neumitno u nekom trenutku nestati.
Drugu grupu, identifikacije sa sveu, je tee definisati. Mi smo stvorili identifikacije sa
sveu, umesto da jednostavno budemo svest. Budui da ivimo u egu, mi nemamo pristup
onome to zaista jesmo, ne moemo da ga doivimo direktno. A znamo iz iskustva da smo
svesna bia. Meutim, poto tu svest ne moemo direktno da iskusimo kakva ona zaista
jeste, mi smo stvorili utiske i o njoj.
To je put ega. Da ne doivljavamo pojave direktno, ve da kreiramo impresije o njima i da
potom te impresije pobrkamo sa stvarnim biima, pojavama i objektima. To je ono to
inimo i kada je svest u pitanju.
Nae identifikacije sa sveu nisu svest same po sebi. Identifikacije su sadraji ega, sadraji
nesvesnog, misaone forme. Svest je ono to ostaje kada te identifikacije nestanu. Svest je
onaj "ivi prostor" koji se ukae kada se identifikacije isprazne.
U skladu sa nekim tradicionalnim spiritualnim disciplinama, postoje 4 nivoa egzistencije:
fiziki, emocionalni, mentalni i spiritualni. Po mom miljenju, prva dva nivoa, fiziki i
emocionalni, spadaju u ono to nazivam prvog grupom, u identifikacije sa entitetom. Druga
dva nivoa, mentalni i spiritualni, spadaju u drugu grupu, u identifikacije sa sveu.
Biti "spiritualan" je takoe identifikacija, koja je po svojoj prirodi jednaka bilo kojoj drugoj
identifikaciji. Ona je, isto tako, energetska formacija ili misaona forma, kako to Ekart Tole
kae. To je samo jo jedna komponenta ega, nita bolja od bilo koje druge komponente ega.
Biti "spiritualan" je vozilo koje koristimo tokom jednog perioda naeg traganja, koje smo
stvorili da nam pomogne da putujemo spiriutalnom stazom, da doemo do Istinskog Bia.
Meutim, pre nego to ugledamo svoje Istinsko Bie, moramo ukloniti ono to ga zaklanja, a
to su identifikacije, u koje spada i "spiritualna" osoba.
Krajnja realnost je Jednost. Ona nema sadraje i sve to postoji sadri je u sebi. Ako bilo ta
iskljuite iz te Jednosti, onda to vie nije Jednost, ve dualnost. Zato ne moemo da kaemo
da je Jednost spiritualna, jer to iskljuuje mnoge "nespiritualne" objekte, pojave i bia.

Naravno, dve grupe identifikacija koje pominjem nisu u potpunosti razdvojene, kako bi se to
moglo zakljuiti iz mog opisa, jer ego nije grupa kompartmentalizovanih komponenti. Pre bi
se moglo rei da je ego mrea meusobno povezanih elemenata, u kojoj mentalne
komponente gravitiraju ka mentalnom centru, a emocionalne komponente gravitiraju prema
emocionalnom centru.

Prelazak ambisa

Posle nekih 3000 Aspektnih procesa, desilo mi se znaajno iskustvo koje zovem "prelazak
ambisa". Ovaj fenomen je i ranije opisivan u odreenim spiritualnim krugovima. Ja ne znam
da li moje iskustvo odgovara njihovom, meutim termin savreno odgovara mom iskustvu,
pa ga zato i koristim.
Sedeo sam u svojoj sobi radei Aspektiku. U jednom trenutku imao sam utisak da stojim na
ivici ambisa, gledajui u beskrajnu provaliju ispod sebe. Sve drugo je prestalo da postoji.
Litica na kojoj sam stajao bila je vrlo kratka, duine mojih stopala. Iza mene je bio kameni zid.
Nisam mogao nazad, a na sve strane okolo pruao se ambis. Imao sam utisak da me
procesovanje gura preko ivice, u provaliju.
Primetio sam da sam postao izraeno svestan sebe kao entiteta, sainjenog od sabijene
energije, koji zauzima odreenu koliinu prostora. I ranije sam bio svestan sebe na ovaj
nain, ali sada se taj entitet iskristalisao i pokazao jasno oivien, ogoljen i nezatien.
Sve vreme sam bio svestan gde sam se fiziki zaista nalazio. Imao sam potpunu kontrolu nad
situacijom. Da sam prekinuo proces i otvorio oi, ovo iskustvo bi se jednostavno povuklo. Ali,
ja sam ga doekao sa dobrodolicom. Iako je bilo prilino zastraujue, kao i uvek kada se
ego suoava sa moguim nestankom, imao sam jako oseanje da sam na pragu nove svesti.
Sve okolo bilo je Praznina osim mene, litice na kojoj sam stajao i kamenog zida iza. Ambis je
bio beskrajna Praznina i ja sam se spremao da u nju skoim.

I skoio sam. I umesto da padnem, ja sam nestao! Iznenada, vie nije bilo razlike izmeu
mene i Praznine. I to nije sve. Bila je to sada prijateljska i osveavajua Praznina, a ne vie
zastraujui ambis.
To sam bio samo ja. Entitet koji sam bio samo pre nekoliko trenutaka, sainjen od
kondenzovanog naboja, nestao je kao da nikada nije ni postojao. Imao sam oseaj da mi se
Praznina u kojoj sam se naao bezglasno osmehuje.
Zamiljena litica je nestala. Umesto nje, postojao je samo nasmejani prazan prostor u mojoj
sobi, neodvojiv od mene, a soba je izgledala prelepo i svetlucavo.
Kakvo je to oslobaajue iskustvo bilo! Bio je to kraj mene kao forme, kao entiteta koji je
postojao u vremenu i prostoru, u materiji i energiji. Kao da sam stupio u Venost. Ako ne
postojim, kako bih onda ikada mogao da nestanem?
Na osnovu moje prethodne klasifikacije identifikacija u dve grupe, prelaskom ambisa nainio
sam veliku i trajnu rupu u prvoj grupi, u identifikacijama sa entitetom.
Uvideo sam da ne postoji nikakav "emocionalni aparat" ili mehanizam u nama koji stvara
emocije. Emocije dolaze iz Praznine, drugim reima stvaram ih ja lino. I jednom kreirane i
proivljene, one bi trebalo da se vrate tamo odakle su dole, u Prazninu.
Mnoge od njih se i vrate. Meutim, kada ne moemo da se suoimo sa svojim emocijama, mi
ih potisnemo u ego, dodajui jo sadraja njegovoj masi.
Ono to sam ranije doivljavao kao "emocionalni aparat" bila je samo masa potisnutih
emocija sa kojom sam bio identifikovan i kroz koju nisam mogao da se probijem, do tog
trenutka.
Pre prelaska ambisa, ovaj "emocionalni aparat" bio je lociran u oblasti oko pleksusa, u telu i
delimino izvan njega, projektovan napred. To je bio onaj entitet kojeg sam bio izotreno
svestan pre nego to sam preao ambis i koji se raspao u trenutku prelaska.
Gubei ovu identifikaciju, ja nisam uklonio sve potisnute emocije, niti sam izgubio
sposobnost da doivljavam emocije. Naprotiv, postale su nekako istije i lake sam ih
prihvatao, bez obzira kakve one bile. Takoe, zato to vie nisam bio identifikovan sa njima,
prestao sam da vrednujem sebe u odnosu na emocije koje oseam.

Iza Plerome

Od tog trenutka, doivljavao sam sebe kao svest. Mislio sam, sve glavne identifikacije - telo i
energija - nestale su. Samo je ostala svest i tako i treba da bude. Naravno, nisam bio u pravu.
Svoje identifikacije sa sveu pobrkao sam sa pravom sveu.
Posle nekih 3200 Aspektnih procesa, sledea "globalna" promena desila se u mojoj svesti.
Radio sam procese, kao i obino. Iznenada, moj ego se odjednom otvorio ka spoljnom svetu,
kao kada otvorite lepezu.
Osetio sam se izloeno i nezatieno, pa sam ga automatski zatvorio i nastavio sa
procesovanjem. Ovo je opet bila nesvesna i refleksna reakcija. Bio sam zbunjen i nisam u
potpunosti razumeo ta se deava.
Posle kratkog vremena, ego se opet otvorio i ja sam ga odmah zatvorio. Ovo se tokom
nekoliko minuta desilo najmanje 3 puta, dok nisam sagledao ta se ukazuje onog trenutka
kada se ego otvori. Bilo je to novo stanje svesti, trajno "Ja sam Ja" stanje.
Bio je to znaajan korak napred, novo postignue koje mi je podarila Aspektika, taj
neverovatno efikasni sistem spiritualnog inenjerstva.
Ja sam bio ja sve vreme, i na ta god bih usmerio svoju panju, to je isto bilo Ja. Meutim,
iskustvo je bilo dvostruko. Sa jedne strane, imalo je ukus krajnjeg stanja spiritualnog razvoja.
Sa druge strane, mogao sam da vidim kroz novo Ja, da vidim Prazninu koja je iza njega i
prepoznam da kao takvo ne moe biti krajnja realnost. Iako je iz jednog ugla izgledalo kao
ista svest, ono je bilo samo jo jedna identifikacija sa sveu, mada na viem nivou.
Izgledalo je kao isto i providno polje svesti koje me okruivalo. Njegova istota bila je
rezultat nedostatka one koliine ego sadraja koja ga je ranije pokrivala. Meutim, od samog
poetka imao sam uvid da je ovo "polje svesti" moja kreacija i projekcija u realnost. Mogao
sam da naslutim njegove granice, da vidim njegove ivice i Prazninu izvan njih.
Jedino to je trebalo da uradim je da ga uporedim sa stanjem opisanim u poglavlju
TRENUTAK ISTOG BIA. U ovom "Ja sam Ja" stanju, jo uvek je postojalo Ja, isto i
projektovano oko mene. Kao aa napunjena sveom vodom. Ali ovo Ja je bilo takoe
misaona forma. U stanju bez ega nema misli, nema sadraja, i ne postoji Ja. Nema vode u
ai. U stvari, nema ni ae.
Nae Ja je samo misaona forma. Prva koju smo ikada stvorili. Pojavila se u nesvesnom stanju.
Mnoge misaone forme su kasnije dodate na ovu prvu. Tako je nastao ego i postao gust i
neprobojan za nau percepciju. Sada kada imamo svesnost, nemamo seanje na vreme pre
ega, kada je Bie bilo isto, jer smo tada bili nesvesni, a ne moemo ni da razaberemo sebe u
gustim slojevima ega. Zato verujemo da smo ego.
Imao sam uvid da sam ja stvorio svoje Ja da bih mogao da imam iskustva. Trebala mi je
osnova, "platforma", na kojoj bih mogao da doivljavam iskustva. Koristio sam svoje ja kao
to slikari koriste platno ili pele sae.

Nain na koji Aspektika funkcionie je jo neto to me osposobilo da odmah prepoznam ovo


stanje kao sledeu fazu spiritualnog razvoja, umesto da ga pobrkam sa krajnjom realnou.
Svaki Aspektni proces zavrava se u Praznini. U stvari, u veini sluajeva, zavrava se
takozvanim Pleroma stanjem, ali proces dalje usmerava praktiara da sagleda ta je iza
Plerome. Naravno, iza Plerome je uvek Praznina. Posle odreenog broja Aspektnih procesa,
praktiar stie jasnu svest zasnovanu na iskustvu, da je Praznina iza svega i sutina svega.
Radei Aspektiku, proao sam mnoga i razliita stanja svesti. Svako se neumitno zavravalo u
Praznini, bez izuzetka. Potvrdio sam bezbroj puta da nijedno stanje nije stvarno i trajno, bez
obzira koliko ono ispunjavajue ili "spiritualno" na prvi pogled izgledalo. Sve su to bili samo
sadraji, privremene energetske tvorevine.
"Ja sam Ja" stanje je bilo dvostruko na jo jedan nain. Kada bih usmerio panju na drugo
ljudsko bie, naizmenino bi se smenjivala dva iskustva. Sa jedne strane, drugo ljudsko bie
je takoe bilo Ja. Sa druge strane, drugo ljudsko bie je bilo - drugo ljudsko bie.
U svakodnevnom ego stanju, mi ne doivljavamo druge kakvi oni zaista jesu, ve
doivljavamo svoje impresije o njima. U "Ja sam Ja" stanju stiete sposobnost da sagledate
druge blie Istini, da ih razdvojite od utisaka koje ste o njima stvorili.
Ista situacija deavala mi se i sa objektima na koje bih usmerio svoju panju, bez obzira da li
je taj objekat bio u meni ili izvan mene.
U Ja sam Ja stanju, misaona forma Ja i dalje pokriva Prazninu. Meutim, novo je to Ja
postaje centar Bia, a sadraji svesti su na periferiji i nisu vie deo onoga to doivljavamo
kao svoj pravi identitet. Drugim reima, stekao sam sposobnost da razlikujem sadraje svesti
od sebe.
U Ja sam Ja stanju, kada je ovek srean, on sebe ne doivljava kao srenu osobu, ve je on i
dalje Ja koji je srean u tom trenutku. Kada se neega plai, on sebe ne doivljava kao
uplaenu osobu, ve je on i dalje Ja koji je uplaen u tom trenutku. Razlika je sutinska.
On nije identifikovan sa srenom ili uplaenom osobom, ve su to njegova trenutna stanja ili
emocije, a istinski identitet ostaje Ja sve vreme, bez obzira na stanje ili emociju u kojoj se
trenutno nalazi.
Dopalo mi se ovo novo stanje. Bilo je veliko ohrabrenje da nastavim u istom pravcu. Mada, ni
u jednom trenutku nisam imao nameru da se drim za njega, ve da napravim sledei korak. I
nastavio sam sa procesima nesmanjenom estinom, satima svakog dana. Dan bez
procesovanja bio je straen dan.

Mislilac lino

Mnogo procesa kasnije, ne seam se tanog broja, usledila je sledea "globalna" promena u
svesti, praena iskustvom koje me je, u poreenju sa drugim iskustvima na spiritualnoj stazi,
daleko najvie uplailo.
Radio sam procese kao i obino. U jednom trenutku, moj doivljaj sebe kao svesti se
iskristalisao i izdvojio od svega ostalog. Centar svesti bio je lociran u prednjoj polovini glave,
pruajui se oko 20 cm u prazan prostor ispred oiju.
Bio sam izotreno svestan da je ovo tana lokacija na kojoj boravi moja svest, moje "pravo"
Ja. Ovo je bila ona oblast koju sam koristio za miljenje, moj prostor u kojem se miljenje
odvijalo. Bio je to mislilac lino.
I kao to sam se pre "prelaska ambisa" susreo sa svojim "emocionalnim aparatom" i
raspoistovetio se od njega, ovoga puta naao sam se oi u oi sa svojim "misaonim
aparatom" i bio sam na korak da se raspoistovetim od njega takoe.
I ba kao i ranije, kada je izgledalo da je "emocionalni aparat" neki entitet koji zaista postoji,
ovoga puta je takoe izgledalo da je "misaoni aparat" neki entitet koji zaista postoji. U
trenucima ovih susreta, oba entiteta sam doivljavao kao pravog sebe.
Ali ovo iskustvo je bilo prilino zastraujue. Bio sam mnogo jae identifikovan sa sveu i
miljenjem, nego sa bilo im drugim, telom, energijom ili emocijama. Ovo je bilo tano ne
samo za trenutke deidentifikacije koje ovde opisujem, ve za ceo moj ivot.
Kada sam "preao ambis" i raspoistovetio se od sebe kao entiteta u materiji, energiji,
vremenu i prostoru, iako to tada nisam svesno prepoznao, tokom celog procesa imao sam
odstupnicu. Mogao sam da uinim korak nazad i ostanem poistoveen sa sveu. Zato
prelazak ambisa i nije bio tako straan.
Ovoga puta nisam imao gde. Znao sam nesvesno, kada se povuem od svesti, nema vie
niega na ta bih mogao da stanem, jer vie nita ne postoji. Ovo je glavni uzrok straha koji
sam doivljavao u tim trenucima.
Nastavio sam procese i iznenada, moja identifikacija sa sveu je nestala i sledeeg trenutka
se vratila, u malo drugaijoj verziji. Jak strah se pojavio. Nastavio sam dalje, i onda se ovo

nestajanje i vraanje "svesti" opet ponovilo. I drugi put je bilo jednako zastraujue kao i prvi
put.
Mislio sam, ako postoji smrt, evo je. Ovo je jedina prava smrt, smrt svesti. Oseaj je bio da e
moja svest prestati da postoji, a samim tim i ja sa njom.
Naravno, jednim delom svog Bia, znao sam da je ovo samo subjektivno iskustvo i da se u
stvari deava nestanak sledee identifikacije. Ovo mi je omoguilo da nastavim procese, ali
strah je dalje postojao nezavisno od mog svesnog stava. Kao i uvek, nemilosrdno sam
nastavljao da radim procese.
Trei put, identifikacija sa sveu je iznenada nestala i opet se skoro istog trenutka vratila, u
svojoj sledeoj verziji. Strah je i dalje bio tu, ali i moje procesovanje takoe. I onda je moja
identifikacija sa sveu nestala zauvek.
Pogledao sam u sebe, ali mene vie nije bilo. Postojalo je samo Prisustvo. Samo Praznina
neodvojiva od praznog prostora izvan mene. Postojalo je Nita i to Nita je bila iva Svest.
Nisam postojao u tom trenutku, a opet sam bio prisutniji nego ikada ranije.
Kratko vreme posle ovog iskustva imao sam generalnu identifikaciju Ja sam Praznina.
Meutim, ona nije trajala dugo. Ovoga puta bez drame, dalje procesovanje je i nju rasprilo.
Ostalo je stanje Bia koje se ne moe verbalizovati.
U jednom od mnogih predavanja Ekart Tole citira Lao Cea: "Tao o kojem moemo da priamo
nije Tao". I odmah dodaje: "Ali sada kada smo ovo rekli, moemo da priamo o njemu."
Jedini nain da verbalizujete neto je da stvorite misaonu formu. I jedini nain da
intelektualno razumete tu verbalizaciju je da stvorite misaonu formu. Meutim, u Praznini
nema misaonih formi. Ne moete iskazati nedostatak misaonih formi stvarajui misaone
forme. Isto tako, ne moete iskusiti nedostatak misaonih formi, stvarajui misaone forme.
U Praznini ne postoji Ja, jer je Ja jo samo jedna misaona forma. Da verbalizujete neto,
ukljuujui Prazninu, morate da mislite prvo. A pre nego to pomislite bilo ta, morate prvo
da stvorite Ja, jer ko je tu da misli? I im ste stvorili Ja, stvorili ste i dualnost - Ja i ono to nije
ukljueno u to Ja.
I ta god iz te dualnosti kaete o Jednosti bie lano i netano. Bie dualno, a Praznina i Tao
su Jednost. Bie izreeno sa odreene take gledita. A taka gledita ukljuuje objekat koji
gledate, a iskljuuje sve ostalo.
Vi ste postojali kao Tao ili Praznina pre nego to ste stvorili prvu misaonu formu, prvi mehur,
prvo energetsko polje, jer svaka misao je samo energetsko polje. I taj mehur je zauzeo
odreeno mesto. I sada imate unutra i spolja. Ja i Ne Ja. Nije mogue misliti pre nego to
stvorite makar privremeno Ja.
Ovo privremeno Ja nije problem. Verujem da ak i potpuno prosvetljeni ljudi moraju da
stvore ovo privremeno Ja pre nego to mogu da misle. Ali oni ga puste da ode onog trenutka
kada im vie ne treba, kada je proces miljenja dao rezultat zbog kojeg je pokrenut.

Problem je u fiksiranom, gustom i slojevitom Ja, koje je ego, koje je relativno trajno, koje je
steklo svoju autonomiju i koje ne moemo da otpustimo u trenutku kada nam vie nije
potrebno.
U skladu sa mojom prethodnom klasifikacijom identifikacija, ovoga puta sam probuio trajnu
rupu u drugoj grupi, u identifikacijama sa sveu. U stvari, re "rupa" ne opisuje tano
fenomen o kojem govorim. Kada uklonite deo ega i nainite "rupu", on se posle nekog
vremena reorganizuje i restruktuira, popunjavajui prazno mesto dubljim sadrajima.
Ovakve globalne promene u svesti ne deavaju se kada nainimo rupu, ve kada stanjimo
ego dovoljno, da moemo da sagledamo sebe i realnost u veoj meri kakvi oni zaista jesu, uz
manje izobliavanja nae percepcije od strane ega.
Kada sam dostigao novo stanje i raspoistovetio se sa sveu i misaonim procesima, ja nisam
dostigao stanje iste svesti, niti sam uklonio sve svoje potisnute misli i mentalne
komponente. Meutim, jesam otvorio prozor u egu kroz koji sam mogao da sagledam
Jednost uvek kada sam to hteo.
Kao i u sluaju "emocionalnog aparata", i ovog puta sam sagledao da ne postoji nikakav
"misaoni aparat" ili mehanizam u nama kojim mislimo. Ja mislim, a ne neki deo mene i ja
nastavljam da postojim kada misaoni proces stane. Ono to sam ranije doivljavao kao
"misaoni aparat" bila je masa akumuliranih i potisnutih misaonih formi, koje sam stvorio i
zaboravio da one nisu ja.
Istovremeno, sposobnost da mislim je postala efikasnija, jer je bila manje uslovljena
potisnutim mentalnim komponentama. Stekao sam sposobnost da koristim Prazninu kao
bazu iz koje mislim, umesto nesvesnih i fiksiranih mentalnih sadraja, koje sam ranije koristio
u tu svrhu.
Razlika izmeu ova dva je ista kao razlika izmeu donoenja odluka baziranih na injenicama
i odluka baziranih na laima. Stekao sam sposobnost da zaustavim proces miljenja, da se
odmorim od njega, a to je zauzvrat rezultiralo superiornijim misaonim procesima.
Moja oba prethodna stanja "Ja sam Ja" i "Ja sam Praznina" nestala su i samo je Prisustvo
ostalo. Od tog trenutka, kao da sam nastavio da ivim u dva sveta. Pre poetka mojih
spiritualnih avantura, bio sam u stalnoj dualnosti. Sada, imao sam pristup Jednosti. Bio sam
sposoban da zaustavim kompulsivni misaoni tok tokom relativno dugih perioda.
Meutim, bio sam sposoban da ne mislim dogod sam svesno drao panju na nemiljenju.
Ako bih prestao da svesno ne mislim i usmerio panju na neto drugo, kompulsivni misaoni
tok bi se ponovo uspostavio, a sa njim bi i ostatak ega zauzeo svoje mesto. Postalo mi je
jasno da je upravo kompulsivno miljenje ono to hrani ego i odrava ga u egzistenciji.
Ekart Tole definie meditaciju kao "istupanje iz kontinuiranog toka misli". Oo kae da se
njegovo Prosvetljenje desilo kada je odustao od kompulsivnog miljenja, to je izazvalo
dezintegraciju ega.
Prema Rada Jogi, koliko je meni poznato, Samadi se deava kada je praktiar sposoban da
ne misli 28 minuta kontinuirano. Ju Di Krinamurti (UG Krishnamurthi) jo jedan prosvetljeni
mistik istoka, napisao je knjigu pod naslovom "Misao je tvoj neprijatelj".

Ono to je vano da se razume je da nijedan od pomenutih mistika ne misli na sposobnost


miljenja. Ona je neotuivi deo svesti i ne moe biti uklonjena. Razvila se kao instrument
reavanja problema, kao instrument opstanka, od pradavnih vremena.
Ono na ta misle pomenuti mistici je kompulsivno miljenje, koje uporno nastavljamo pod
uticajem bolnog naboja od kojeg se ego sastoji.
Kada sam se raspoistovetio sa sveu i mentalnim komponentama, opet sam mislio da sam
probio poslednju veliku prepreku. I na neki nain, ovoga puta bio sam u pravu. Sve se ovo
deavalo izmeu septembra 1995. i septembra 1996. Od tada, pa do danas (2012.), nisu
nastupile nove "globalne" promene u svesti.
Sve to se desilo od tada moe se nazvati "proirivanjem Praznine", pretvaranjem preostalih
aspekata i komponenti ega u Prazninu. Dalji rad nije izazvao nikakva nova stanja i ja verujem
da ne moe postojati stanje iza ovoga.
U ovom periodu, moj cilj vie nije bio da dostiem nova stanja, ve da integriem to je
mogue vie aspekata linosti u Prazninu. U stvari sve njih, ako je mogue. Na kraju, ovo bi
znailo pretvaranje Praznine u Apsolutnu Prazninu, u istu Svest.

Izvor mog univerzuma

Radei Aspektiku doiveo sam mnoga udna, dramatina, interesantna i ponekad


neverovatna iskustva. Meutim, nije mogue, a ni potrebno, opisati ih detaljno.
Susreo sam se sa mnogim neobinim aspektima svoje linosti, poznatim, delimino poznatim
i nekim potpuno nepoznatim. Setio sam se prolih ivota na ovoj planeti, na drugim
planetama, u organskim i neorganskim telima.
Setio sam se perioda izmeu ivota i putovanja kroz univerzum bez fizikog tela. Sreo sam
udna bia i fenomene, setio se kosmikih ratova i katastrofa. Setio sam se vremena kada
sam znao da je Egzistencija samo igra, a ja sam bio igra koji je u toj igri zaista uivao.

Generalni utisak je bio da sam se upustio u kosmiku avanturu, posetio bezbrojna i udna
mesta i susreo i borio se sa mnogim neobinim stanovnicima svog univerzuma. Na kraju,
doao sam do izvora svega to postoji i shvatio da sam ja jedno sa tim izvorom.
Imao sam utisak da sam "diskreirao" ako ne ceo, onda vei deo linog univerzuma. Otiao
sam nazad u prolost, od sadanjeg vremena, korak po korak, do trenutka kada sam se
manifestovao u ovom univerzumu.
Tokom samo jedne godine, uradio sam 30 000 Aspektnih procesa. Kako sam se pribliavao
ovom broju, javilo se oseanje da zatvaram krug, da se blii neka vrsta kraja.
I onda jednog dana, radei procese, osvestio sam sledeu odluku: "Da odvojim Ja od Ne Ja da
bih imao iskustva." Trenutak kada sam doneo ovu odluku, eonima u prolosti, bio je trenutak
kada sam iz Jednosti zakoraio u dualnost. Kada sam stvorio prvi polaritet - Ja i Ne Ja.
Bio je to poetak mog postojanja u Manifestovanom. Po otkrivanju ove odluke, vie nije bilo
mogue ii dalje u prolost. Vremenska linija dola je do svog poetka i krug je bio zatvoren.
Osveivanje ove odluke koincidiralo je sa probojem kroz drugu grupu identifikacija, vezanih
za svest i miljenje. Ovo nije bila sluajnost ve vrlo logina povezanost.
I negde u ovo vreme, neto je poelo da se deava to me zbunjuje i dan danas. To je
verovatno najudniji aspekt mog spiritalnog puta, neto o emu sam ranije izbegavao da
priam i piem.
Sve drugo to sam iskusio koristei Aspektiku bilo je, u veoj ili manjoj meri, ve pomenuto u
literaturi ili predavanjima drugih spiritualnih tragalaca. Meutim, ono to u opisati u
sledeem poglavlju, nisam uspeo da naem ni u jednoj knjizi ili bilo kom drugom izvoru
informacija vezanim za spiritualni razvoj.

Mehanika ega

Kratko vreme nakon to sam poeo da radim Aspektne procese, postao sam svestan svog
ega u "fizikom" smislu. Uvideo sam da je oblikovan kao mehur, lociran delom u meni, a
delom u praznom prostoru ispred.
Uvideo sam da je sve to bih iskusio ili pogledao bilo izoblieno egom, kao to prizma
izobliava objekte koje kroz nju gledamo. Nije bilo mogue iskusiti ili videti bilo ta kakvo
zaista jeste.
Potom sam postao sposoban da vidim ego. U poetku, izgledao je kao tamna masa preko
oiju i oko glave. Mogao sam da vidim koliko se prostirao u prostoru ispred mene, mada je to
vienje bilo nejasno. Kada bih doiveo restimulaciju, masa bi postajala tamnija. A kada bih
uradio Aspektni proces i zavrio u Praznini, masa bi postajala svetlija i nekako rastresita, kao
magla ili beli oblaci.
U poetku, nisam bio siguran da li je ovo samo subjektivno iskustvo. Sa jedne strane, bilo je
teko poverovati da ego postoji na nekom nivou fizike egzistencije. Sa druge strane, ono je
bilo u skladu sa iskustvom opisanim u poglavlju TRENUTAK ISTOG BIA, kada sam prvi put
doiveo da ego nije samo koncept, ve stvarni entitet, sainjen od kondenzovane energije. U
tom stanju bez ega, ova maglovita masa nije postojala.
Kada sam uradio tih 30 000 procesa, vie nisam mogao da radim Aspektiku. Svi aspekti
linosti integrisali su se u jedan, sa kojim vie nije bilo mogue raditi procese.
Zatim se desio sledei neoekivani fenomen. Shvatio sam da delimino mogu da odvojim ego
od svog tela. Uglavnom sam ga oseao najjae oko glave i vrata, pa niz kimu sve slabije, sa
obe strane tela, do pleksusa, gde se oseaj gubio. Kada bih zatvorio oi, mogao sam da ga
vidim, kao da gledam kroz gustu elatinsku masu. Bio sam umotan u tu masu, oko 20 cm
debelu, koja je bila kako unutra tako i napolju.
Ego sam od tela delimino odvajao na sledei nain. Seo bih pod uglom od oko 45 stepeni i
nagnuo glavu unazad. U ovom poloaju oseao sam ego masu na svom licu. Stvarala je oseaj
kao da sam stavio glavu u plastinu kesu i povukao je unazad. Nastala bi tenzija i fiziki
pritisak u glavi i gornjem delu tela, kao da zaista rasteem neku elastinu masu.
U poetku, jednostavno bih seo u ovaj poloaj, u kojem sam najjae oseao fiziki aspekt ega,
usmeravajui punu panju na njega. Izgledalo je da se na ovaj nain masa vremenom
smanjuje.
Potom sam primetio sledee. Kada nagnem glavu unazad, masa pozadi bi je snano povukla
na dole, a masa sa prednje strane bi je gurnula uvis, gurajui navie donju vilicu. Oseanje je
slino kao da nosite radniki lem i nagnete glavu unazad, a teina lema je pritiska na dole. I
kada vraate glavu u normalan poloaj, to radite oteano zbog dodatnog tereta.
Ako spustim glavu unazad, primetio sam, i brzo je vratim unapred, mogao sam da "pokidam"
deo ego mase. Kada bih ovo uradio, uli su se zvuci kao da se neki elastini materijal kida ili
lomi. Oseao sam da guram glavu kroz neku vrstu guste mase i ako bih to uradio dovoljno
snano i odgovarajuom brzinom, deo mase bi pukao. Nekada je ovo "pucanje" bilo toliko
glasno da bih zastao da proverim da li sam sebi naneo neku fiziku povredu.

Nastavio sam ovo da radim neko vreme. Nisam morao da drim panju na sebi kao tokom
normalnog procesovanja, jer uglavnom nije bilo sadraja. Ako bi se pojavio neki, bilo je
dovoljno da ga sagledam i on bi samim tim nestao, odnosno bivao integrisan. Obino bi to
bila neka mentalna komponenta, mada, uglavnom nije bilo niega.
U svakodnevnom ivotu, takoe sam uglavnom bio prazan, osim kada bi se desio neki
dogaaj koji bi me restimulisao. Tada bi neki sadraj boravio u svesti, do prve prilike kada bih
mogao da se povuem i uklonim ga svesnom panjom. Ponekada bi se pojavilo neto
sloenije, to ovakvim "divljim procesovanjem" nije bilo mogue ukloniti.
Ego masa je bila interaktivna. Reagovala je na moja psiholoka i telesna stanja, a takoe je
povratno uticala na njih. Kada bih se probudio ujutro dobro naspavan, masa je bila mekana,
rastresita, svetla i prostirala se dalje u prostor.
Kada sam bio umoran ili pod stresom, masa je postajala tamnija, zauzimala je manji prostor i
bila vrsta do take u kojoj bih imao problem da pomeram glavu, sedei pod odreenim
uglovima. Kada sam bio pod stresom, ako bih svesno opustio svoje fiziko telo, masa bi
takoe omekala.
Kada sam eleo da uem u stanje Jednosti, jedino to je trebalo da uradim je da se
defokusiram i pustim masu da se nekako otvori i pomeri prema mom potiljku i leima, vie
unutar fizikog tela i ja bih izgubio oseanje dualnosti i doivljaj ega. Izgledalo je kao da moj
nos viri kroz ego masu, u prazan prostor ispred mene.
Ako bih stavio panju na bilo koji objekat, nastajala bi dualnost, ja i objekat. Ako bih se
defokusirao i bio bez objekta u svesti, doivljavao bih Jednost. Budui da se Jednost deava
kada subjekat i objekat postanu jedno, logino je oekivati da se ego povue ili otvori, u
trenutku kada nemate objekat u svesti. I obrnuto, kada stavite panju na neki objekat i
stvorite dualnost, logina posledica je da se ego ponovo zgusne.
Da bih se fokusirao, morao sam istovremeno da fokusiram masu u pravcu objekta moje
panje, kao da zatvaram lepezu. I obrnuto, kada bih se defokusirao, dozvolio bih masi da se
otvori, kao kada otvaram lepezu.
Kasnije, kada se koliina mase smanjila, bio sam u stanju da je "rastegnem" isturajui donju
vilicu pravo napred. Osetio bih kako se masa rastegla i kako se ponovo skuplja, kad vratim
vilicu u normalnu poziciju.
Tokom perioda dok sam smanjivao masu fizikim pokretima, pojavile su mi se dve
dijagonalne ogrebotine na zadnoj strani vrata. Protezale su se iz pravca uiju, ka kimi, ukoso
nadole. One su bile rezultat trenja izmeu ega i vrata. Drugi put, neto je puklo u donjoj vilici
i vratu. Bila je to manja fizika povreda koja je trajala nekoliko dana.
Teko je poverovati da ego ima objektivnu, fiziku realnost ili energiju zgusnutu do take
frikcije sa materijom. Da smo umotani u svoj ego, koji moemo da rasteemo i pokretima
smanjujemo. Da je mogue zauzeti odreenu telesnu poziciju i osetiti kako se ego fiziki
opire. Da je mogue saviti vrat na odreeni nain i osetiti da se savija jo neka nevidljiva
masa, koja nije deo fizikog tela, slina gumi ili mekanoj plastici. Jo uvek sam zauen
ovakvim razvojem situacije i imam vie neodgovorenih pitanja u vezi sa njom.

Ono to mogu da kaem je da sam uspeo da smanjim veliinu ovog entiteta manipuliui ga
fiziki i da je to smanjivanje rezultiralo tano onako kako bi smanjivanje ega trebalo da
rezultira. Moje iskustvo ivota i sebe menjalo se, a svest se proirila jo vie, upravo onako
kako se iri usled spritualnog razvoja.
Istovremeno, fiziki otpor koji je ego pruao, njegova masa i debljina su se smanjivali. Bio
sam u stanju da "merim" svoj progres skoro fizikim sredstvima. Jedino to je trebalo da
uradim je da uporedim sadanju masu ega sa njegovom masom u ranijem periodu i
smanjenje bi ukazivalo na ostvareni napredak.
Godine 1997. preselio sam se u Australiju, a 1998. Slavinski je objavio PEAT, svoj novi sistem
spiritualnog razvoja i eliminacije problema. PEAT je ubrzo poeo da se iri van granica Srbije i
bive Jugoslavije.
Zbog naina na koji sam napustio Srbiju, nisam mogao da se vratim i nauim PEAT, tako da
sam to vreme koristio da eksperimentiem sa vie tradicionalnih i savremenih sistema
spiritualnog razvoja, u nameri da nekako nastavim svoj put.
U Australiji, postali su dostupni mnogi metodi i discipline o kojima sam ranije mogao samo
da itam i sluam. Meutim, veina njih vie nije bila privlana. Zahvaljujui svom
akumuliranom iskustvu bio sam u stanju da relativno tano procenim vrednost nekog
sistema, njegove ciljeve i prirodu, ak i ako ga nisam lino proao.
Eksperimentisao sam samo sa onim metodama koje su, po mom miljenju, imale ta da
ponude. Nauio sam korisne stvari i jo uvek uim, ali nisam naao nita to bi se po
efikasnosti uklanjanja naboja moglo porediti sa sistemima Slavinskog. Moj glavni kriterijum
je koliina naboja koju metod moe da ukloni i za koje vreme to postie.
Godine 2000. oboren je diktatorski reim u Srbiji, a krajem 2002. dobio sam Australijsko
dravljanstvo. Ove dve okolnosti omoguile su mi da se bezbedno vratim u Srbiju i nauim
PEAT. Duboki PEAT omoguio mi je da smisleno i efikasno nastavim svoj spiritualni put, za
razliku od "fizikog procesovanja" koje sam u meuvremenu koristio. Moji utisci o PEAT-u
opisani su u poglavlju PORTALI U JEDNOST.
I tako dolazimo do kraja ove faze mojih spiritualnih avantura. Bila je to bitka u kojoj sam
uivao beskrajno. I ba ovo uivanje je moda najoriginalniji aspekt mog puta. Svaki put kada
sam se spremao da sednem u svoju "procesorsku stolicu", sa zadovoljstvom sam se pitao, ta
e sledee da se desi? Koja u uda Egzistencije otkriti ovoga puta, pre nego to se opet
vratim kui, u Prazninu? Kakav u biti na kraju dananjeg dana?
Postoje tragaoci u prolosti i sadanjosti koji su bili uspeni, mnogi uspeniji od mene,
meutim, koliko njih moe da kae da je uivalo na svom putu? Da su imali normalan ivot,
kao to sam ga ja imao? iveo sam u dve drave, oenio se i dobio dvoje divne dece, studirao
dva puta, prvo muziku, a potom informatiku i radio sve to sam eleo da radim, a da niko nije
ni primetio da se bavim nekom "udnom" aktivnou, koja se zove spiritualni razvoj. U stvari,
procesovanje je doprinelo normalnosti mog ivota, jer sam njime uklonio mnoge praktine
barijere i probleme.
Spiritualna Tehnologija mi je omoguila da se efikasno bavim spiritualnim razvojem, svojom
misijom u ovom ivotu, a da pri tom ne moram da se odreknem bilo ega. I vezano za tu

misiju, zahvaljujui Spiritualnoj Tehnologiji, ostvario sam vie nego to sam se usudio i da
matam.
Spiritualna Tehnologija je uspela da preobrati spiritualni razvoj, nekada napornu, dosadnu i
esto munu disciplinu, u vrlo uzbudljivu aktivnost ispunjenu istinskim zadovoljstom.
Danas, kada posmatram svet iz Praznine, vidim Jednost. A nasluujem takoe i mnoga
misteriozna i skrivena nalija Egzistencije koja nisam video ranije. Ovi aspekti tajnovite
Jednosti obeavaju jo avantura koje me ekaju na mom Putu u Sebe.

OD DISONANCE GOMILE DO HARMONIJE JEDNOG

Kratak prikaz Aspektike

Kao veina metoda Slavinskog, Aspektika koristi probleme i nepoeljna stanja kao stepenice
za dostizanje vrednosti, iji egzistencijalni znaaj je vei od uklanjanja naih svakodnevnih
tekoa.
Da bi italac bolje razumeo prirodu i dubinu promena izazvanih redovnim korienjem
Aspektike, prikazau ukratko kako fukcionie Aspektni proces.

U Aspektici, mi tretiramo probleme i nepoeljna stanja kao aspekte linosti. Na poetku


procesa, praktiar identifikuje cilj koji odreeni aspekt eli da ostvari za njega, a potom se
penje lancem sve viih i viih ciljeva, do najvieg, koji je Apsolutna Praznina, Sunjata, Tao, itd.
"Osnovu Aspektike ini znanje da postoji Najvii Cilj u ovom univerzumu prema kojem sve
gravitira", pie Slavinski u materijalima za obuku Trenera Aspektike.
Kada praktiar dostigne najvii cilj, koji je uvek isti za svaki aspekt i svaku osobu, mada moe
biti izraen razliitim terminima, struktura celog aspekta se raspada.
U prvom delu procesa praktiar se penje lancem sve viih ciljeva. Potom doivljava iskustvo
Praznine, a zatim se u drugom delu procesa sputa istim ciljnim lancem, posmatrajui svaki
cilj, ovoga puta sa take gledita Praznine.
Kada na kraju sagleda poetni problem ili nepoeljno stanje od kojeg je proces poeo,
ukoliko je metod primenjen kako treba, aspekt se integrisao, oslobaajui u sebi zarobljenu
energiju.
U veini sluajeva problem vie ne postoji, osim kada se nepoeljno stanje sastoji iz vie
razliitih Aspekata. U tom sluaju, praktiar mora da ponovi proces sa svakim preostalim
aspektom. Jedan proces traje oko 10 minuta, za poetnike, a sa iskustvom ovo vreme se
znaajno skrauje.
Kada se praktiar sputa lancem posmatrajui ciljeve i poetni problem, on koristi stanje
Praznine u operativne svrhe. Ovo je originalno svojstvo Aspektike, kao to Slavinski pie u
knjizi o Aspektici:
"U veini sistema orijentalne i Perenijalne filozofije govori se o Praznini ili Velikom
Neispoljenom kao o praizvoru itavog ispoljenog univerzuma. Ali su ta izlaganja uvek i
iskljuivo teorijska.
Korienje Dinamike Praznine kao operativnog inioca prvi put je ostvareno u Aspektici.
Moete nai pisane izvore sa raspravama i spekulacijama o Praznini, ali ete tek u Aspektici
nauiti kako da je koristite u procesu."
Tokom istorije, razliiti mislioci verovali su da je ljudsko bie u sutini dobro. Po seanju,
parafrazirau jednoga od njih: "zlo je samo poremeena elja za dobrim". Mogli bismo da
kaemo da je ova hipoteza operativno dokazana Aspektikom.
Svi nai aspekti i osobine, ukljuujui i najgore mane, u svojoj najdubljoj sutini ele samo
jedno, da nas usmere i dovedu do najvee vrednosti dostupne ljudskom biu, do Apsolutne
Praznine, Boga, Jednosti, Sunjate, Carstva Nebeskog, itd. Svaki praktiar e se neumitno
uveriti u ovo, u svakom Aspektnom procesu.
O pozitivnoj orijentaciji naih problema i nepoeljnih stanja, Slavinski pie:
"Sledei element nove sinteze je sagledavanje naih nedostataka, neeljenih stanja i
poremeaja ne kao neprijatelja koje treba staviti pod kontrolu, pobediti ili zauvek ukloniti iz
ivota, ve kao privrenih saveznika koji nam nose na poklon dragocene darove - kljueve
slobode i Spiritualnog razvoja.

U uenjima prethodnih perioda neposredno je isticano ili preutno podrazumevano da su


nedostaci linosti i karaktera, bolesti, poremeaji i nepoeljna stanja od kojih patimo nai
neprijatelji. Neprestana borba sa njima ili tanije reeno sa samim sobom, smatrana je za
veiti usud Ljudskog Bia.
U orijentalnim uenjima to su zli duhovi, u hrianskim demoni ili delo Satane, u
psihoanalizom inspirisanim kolama kompleksi; srednjovekovna magija i magija novoga
vremena gledaju na njih kao na zle Inteligencije, a humanistika psihologija kao na slabosti
koje treba prevazii.
Kod svih je zajedniko da u naim nepoeljnim Aspektima vide, u manjem ili veem stupnju,
neprijatelje ili bar buntovnike u naem subjektivnom svetu. Aspektika pomera granice
dosadanjih saznanja i rui ustaljene zakljuke mnogih prethodnih generacija.
Sticanjem novih iskustava na osnovu novorazvijene metodologije, po prvi put ete videti u
njima najbolje prijatelje, bezmalo anele, koji ne samo da vam ele dobro, ve vam ele
najbolje.
Oni vas uporno i neumorno gone ka najviem i najdragocenijem to Ljudsko Bie moe da
doivi, alhemijskoj integraciji Bia, Praznini, Spiritualnoj sutini ivota, Bogu ili Istini, Jednom
ili Apsolutu, nazovite to kako hoete."

Trenutno stanje ljudskog bia

Proseno ljudsko bie dananjice je gomila, koja se sastoji iz mnogo aspekata linosti, od
kojih je veina zbunjena, glasna i tvrdoglava. Glavna karakteristika aspekata je da imaju
odreeni nivo autonomije, to znai da se ne ponaaju u skladu sa voljom svog vlasnika, ve
kontroliu osobu kroz razliita kompulsivna ponaanja, uporni u nameri da ostvare svoje
"zakucane" ciljeve.
Da stvari budu gore, mnogi aspekti iste osobe su u meusobnom konfliktu. Konflikt je kljuna
re za opis stanja mnogih od nas. Mi smo u stanju komplikovane dezintegracije i
dezorganizacije linosti, gde mnogi kontradiktorni porivi vuku na svoju stranu, ne slutei da

na najviem nivou, svi oni hoe isto - da se ujedine sa istom Sveu, istinskom prirodom
univerzuma.
Kako je dolo do ovako mizernog stanja ljudskog bia? Ego se formira kroz odluke. One su
najvanije komponente nesvesnog i svi ostali elementi ega proizilaze iz njih. Ponekad su
odluke i ciljevi isto, a ponekad je cilj ono to dobijete kada odluku projektujete iz svesti u
manifestovanu realnost.
Veina dece jo uvek nisu komplikovane linosti, meutim, ona imaju odluke koje su sa
sobom donela iz prethodnih ivota i perioda izmeu ivota. injenica da su mala deca u
preverbalnom stanju, ne spreava ih da stvaraju mentalne impresije koje imaju istu ulogu i
snagu kao i odluke.
Deija svesnost nije u potpunosti razvijena, stoga oni donose manje odluka od odraslih
osoba. Meutim, odluke iz detinjstva mogu biti izvor ozbiljnih problema kasnije, jer deci
nedostaje sposobnost da realno procene ivotne situacije, a istovremeno oseaju da su u
velikoj meri ranjiva i zavisna.
Tokom faze puberteta, proces formiranja ega se ubrzava. Gledano spolja, na to ukazuje,
izmeu ostalog, izraena potreba za nezavisnou. Iznutra, emocionalne tekoe osoba u
pubertetu esto prati mentalna hiperaktivnost. Rezultat poveane psiholoke aktivnosti,
zajedno sa stvarnim ili umiljenjim unutranjim ili spoljanjim barijerama, je veliki broj odluka
koje bivaju donesene u fazi puberteta.
Samim tim, u poetku zrele ivotne faze, osoba je ve, vie ili manje, dezintegrisana gomila.
Meutim, da u potpunosti razumemo opseg dezintegracije, treba napomenuti jo poneto.
Kada je odluka doneta, osoba se polarizuje. Polarizacija je suprotna od integracije. Kada
donesemo odluku mi se polarizujemo na nae trenutno stanje na jednoj strani i na cilj na
drugoj strani.
Drugim reima, primetio sam da moj ivot na neki nain nije celovit, da mu neto nedostaje i
doneo sam odluku da to nadoknadim. Sada sam polarizovan na moje sadanje stanje i na cilj,
koji treba da me uini celovitim, kada ga ostvarim. Dogod sam polarizovan, podeljen na dva,
ne oseam se kompletno ili celovito.
Ako donesem odluku da napustim roditeljsku kuu i budem samostalan, mogue je da nisam
zadovoljan sa koliinom slobode koje imam u tom trenutku. Jedan deo mog ivota nedostaje,
u ovom sluaju sloboda. Moje sadanje stanje je ogranienost, a moj cilj sloboda. To je
polarizacija.
Izmeu polova ovakve ciljne strukture postoji tenzija, u kojoj je zarobljena emocionalna
energija i panja. Tenzija me gura u pravcu ostvarenja mog cilja. Deo moje svesti je zarobljen
u ciljnoj strukturi. I dogod oseam ovu tenziju, oseam i potrebu da se nje oslobodim, da je
razreim.
Kada je odluka ostvarena u stvarnosti, ciljna struktura se raspada, energija se oslobaa i, u
odnosu na taj cilj, ja se neko vreme oseam kompletno. Energija i panja koje su bile
zarobljene u ciljnoj strukturi sada su mi opet na raspolaganju.

Ali ta se deava ako ne uspem da ostvarim svoju odluku, odnosno svoj cilj? Sve odluke koje
nisam ostvario su jo uvek u meni, gurajui iz podzemlja svesti u pravcu svojih ciljeva.
Njihova tenzija jo postoji, moja energija je i dalje zarobljena, a moja panja jo uvek vezana.
Prosena osoba ima bezbroj neostvarenih odluka u svom nesvesnom. Sve one u sebi imaju
zarobljenu energiju i deo nae svesti, naeg Bia, sve vreme pokuavaju da nametnu svoje
ciljeve ostatku linosti.
I to nije sve.
Ciljevi i odluke nisu samo ta ja elim da budem, inim ili imam, ve i ta ja ne elim da
budem, inim ili imam.
U procesu ostvarivanja ciljeva, susreemo se sa barijerama i doivljavamo poraze, tokom
kojih donosimo takozvane porazne odluke.
Kada mukarac predloi brak devojci, moe da mu se desi da bude odbijen. U tom trenutku,
postoji verovatnoa da e on doneti nesvesnu odluku ili zakljuak da "odnosi sa enama
mogu da povrede".
Sada imamo dve suprotne odluke od kojih svaka vue na svoju stranu. Prva odluka da ima
odnos i druga da "odnosi mogu da povrede", ne odustaju od svojih ciljeva. Kada nije u blizini
ena, on misli o njima, a kada se priblii nekoj, postaje anksiozan, nesiguran i eli da se
povue.
Kada beba doe na svet, a poroaj je bio teak, ona moe da donese nesvesnu odluku ili
zakljuak "da je ivot opasan i da se treba uvati". injenica da je beba u preverbalnom
stanju nee je spreiti da donosi odluke odnosno stvara impresije koje e kasnije biti
verbalizovane.
Odluka "da je ivot opasan i da se treba uvati" reflektovae se na mnoge aspekte ivota
kasnije. Osoba se nee oseati bezbedno izvan kue, pazie da se ne istie u bilo emu, da ne
preuzima inicijativu, da se ne bori za svoja prava, itd. Mnoge druge odluke slinog tipa
proizai e iz ove prve inicijalne odluke i u velikoj meri formirati ivot osobe.
Sa druge strane, beba koja dolazi na svet eli da uestvuje u ivotu u najveoj moguoj meri,
to e biti u konfliktu sa odlukom donesenom tokom tekog poroaja.
I tako dalje. Pored injenice da imamo bezbroj neostvarenih odluka u podrumu svesti, koje
nemilosrdno guraju ka svojim ciljevima i sadre tenziju koju mi oseamo, mnoge od njih su
suprotne jedna drugoj i svaka u rukama dri deo nae svesti. Simbol raspea dobro ilustruje
stanje prosenog ljudskog bia.
I to nije sve. Sada na odluke dodajte i ostale komponente ega koje su grupisane oko odluka,
kao to su slike, misli, emocije i telesne senzacije. Rezultat svega ovoga je teret koji
svakodnevno nosimo. Moemo da kaemo da je nae breme jednako ukupnoj sumi svih
ciljnih struktura i njihovih tenzija, ukljuujui i ostale sadraje svesti akumulirane oko odluka i
ciljeva.
Da bismo razumeli nain na koji je ovo povezano sa Aspektikom, treba nam znanje o osam
dinamizama svesti. Vie o njima moete nai u knjigama Kreaton i Aspektika . M. Slavinskog.

Sve to postoji ima nagon za opstankom. U ljudskom biu, ovaj poriv je evidentan u osam
oblasti ili dinamizama (tenje, impulsi, nagoni). Sledei deo iz knjige Kreaton definie
pojedinane dinamizme:

"Prvi dinamizam je tenja prema preivljavanju sopstvenog bia, ili


samopreivljavanju. On se u biologiji naziva samoodranjem. Moemo ga nazvati samodinamizmom, jer u njemu vidimo u potpunosti izraenu individualnost.

Drugi dinamizam je tenja da se preivi kroz seks, porodicu, raanje i podizanje dece.

Trei dinamizam je tenja prema egzistiranju u grupama individua: koli, klasi,


profesiji, gradu, naciji, rasi, itd.

etvrti dinamizam je tenja prema preivljavanju kroz ceo ljudski rod, oveanstvo.
Tako crna rasa spada pod trei dinamizam, a sve ljudske rase spadaju pod etvrti.

Peti dinamizam je tenja ka egzistenciji itavog ivog sveta, svih ivih bia, bilo da su
ljudi, biljke, ivotinje ili prelazni oblici.

esti dinamizam je tenja prema egzistenciji itavog fizikog univerzuma, kojeg ine
materija, energija, vreme i prostor.

Sedmi dinamizam je tenja da se preivi kao Spiritualno Bie. Sve spiritualno, sa


identitetom ili bez njega, spada pod ovaj dinamizam, koji se moe nazvati spiritualni
dinamizam.

Osmi dinamizam je tenja ljudskog bia da postoji kao beskonanost, tenja da se


preivi kroz Boga i u njemu, tenja ka Istini, svemu to postoji, itd. Ovaj dinamizam se stoga
naziva Boiji ili beskonani dinamizam ili dinamizam Apsolutne Istine. "
Svaki dinamizam zauzima odreenu oblast ivota u kojoj se manifestuje. Prvi zauzima
najmanju oblast, svaki sledei sve veu, a osmom pripada sve manifestovano i
nemanifestovano.
Svaki dinamizam u sebi sadri sve prethodne dinamizme, a osmi u sebi sadri sve ostale.
Svaki dinamizam je podreen onima iznad, a svi su podreeni osmom dinamizmu.
Svaki dinamizam ima svoje ciljeve koji proizilaze iz njegove prirode. Ciljevi svakog dinamizma
su podreeni ciljevima viih dinamizama, a ciljevi svih dinamizama su podreeni cilju osmog
- to je Apsolutna Praznina, Jednost, Sunjata, Tao, itd.
Ako se sada vratimo na proces odrastanja i stvaranja odluka, moemo rei da smo u trenutku
roenja poeli da se sputamo od osmog dinamizma, preko svih ostalih, do prvog, i da smo
na tom putu stvorili bezbrojne ciljne strukture u odnosu na svaki od osam dinamizama.
U jednom trenutku, kada je formiranje linosti relativno zavreno, znali mi to ili ne,
poeemo da se penjemo nazad, od prvog ka osmom dinamizmu. Da bismo to postigli,
moraemo da integriemo sve polaritete, sve ciljne strukture koje smo stvorili tokom
procesa sputanja.

Naravno, proces sputanja nije tako jasno ureen kako to moe izgledati iz mog opisa, niti
prati strogo razdvojene vremenske periode, jer ni egzistencija, a ni odrastanje nisu
komparmentalizovani.
Dinamizmi se preklapaju i odluke donete u relaciji sa jednim dinamizmom nisu donete u
samo jednom ivotnom razdoblju. Meutim, iako sam pojednostavio ovaj proces u cilju
lakeg izlaganja, njegov rezultat je i dalje isti.
Da se vratimo Aspektici.
Ciljevi na lancu koji pripadaju jednom aspektu, kojima se penjemo i sputamo tokom
procesa, poreani su u hijerarhijskom redu, od najnieg ka najviem, i oni se manje ili vie
podudaraju sa hijerarhijom dinamizama. Poslednji cilj na lancu je po pravilu poriv za
ujedinjenjem sa Apsolutnom Prazninom.
U poetku praktinog rada sa Aspektikom, aspekti koje integriete imaju oko 5-6 ciljeva na
lancu. Poetnik stie svest o svojim aspektima, ovim energetskim tvorevinama koje postoje u
njegovom telu i u prostoru oko njega, i uvia da ih ima bezbroj. Samo posmatranjem koliine
aspekata moete da se uverite do koje mere se razvio proces dezintegracije linosti.
Meutim, to nee trajati dugo.

Pogled u bolju budunost

Sa primenom Aspektike, odluke akumulirane tokom formacije linosti, dok ste se sputali
hijerarhijom dinamizama, bivaju postepeno integrisane u svesnu instancu linosti. Njihove
ciljne strukture i tenzija nestaju, oslobaajui zarobljenu energiju. Pratei sadraji svesti
uzrokovani odlukama i fokusirani oko njih takoe bivaju ispranjeni.
Posle svakog procesa oseaete veu slobodu, vie energije, bolju integrisanost, a deo Bia
vratie se kui, tamo gde mu je mesto.

Mnoge odluke integrisane Aspektikom bie takozvane porazne odluke. Njihova integracija e
razreiti bezbrojne unutranje konflikte, doprineti celovitosti Bia i poveati nivo slobode, sa
svakim procesom koji uradite.
Ranije, kada ste imali dve mogunosti, da idete levo ili desno, krenuli biste levo na primer i
barijere bi se pojavile gurajui u desno, koje bi odjednom izgledalo privlanije. Potom biste
krenuli na desno i druge barijere bi se pojavile, gurajui na levo ovoga puta, koje bi
odjednom izgledalo privlanije. I onda biste krenuli opet na levo...
Tako funkcioniu porazne odluke. One stoje u opoziciji nekoj ranijoj afirmativnoj odluci i ine
da oscilujete izmeu dve odluke, izmeu dva pola polariteta. I nema satisfakcije ni na jednoj
strani, jer kada se primaknete jednom polu, druga strana postaje privlanija.
Ukoliko ne integriete obe odluke i dobijete slobodu od i slobodu za, oscilovaete kao klatno
napred nazad. Ovo je beskrajni perpetuum mobile, koji se hrani vaom energijom.
Potom, kada poistite aspekte iz novije prolosti, stariji aspekti e se pojaviti. Pojavie se
odluke neverbalnog tipa koje ete sada prvi put verbalizovati, u cilju njihove integracije.
Doiveete interesantna i znaajna iskustva. ivot e biti bogat uvidima o sebi, svom
ponaanju, drugim ljudima i postojanju. Postaete Mistik, iniciran u egzistencijalne tajne
Univerzuma, na osnovu linog iskustva, to jeste jedino pravo znanje.
Koliina slobode e rasti, a ego e biti sve tanji i tanji. A vi ete dostizati via stanja svesti, to
znai da ete doivljavati sebe vie kao svest koja postoji izvan materije, energije, vremena i
prostora, a manje kao ego.
Pojavie se proli ivoti i odluke koje ste u njima doneli i, to je takoe vano, odluke donete
u fazama izmeu ivota. I vi ete ih integrisati. Ovo kretanje ka prolosti u procesovanju je
prirodno i oekivano, jer kada uklonite povrinski sloj ega, stariji zauzima njegovo mesto.
Verovatno ete otkriti glavnu nameru sa kojom ste uli u sadanji ivot, koju takoe zovu
"vaa misija" u "koli miljenja" gde Holivud sree New Age. Mogue je da ete otkriti i
detalje vezane za "svoju misiju" kao to su zato ste doli na svet ba u toj porodici ili dravi.
Ono to je najvanije, biete slobodni od "svoje misije". Nee vie biti kompulsivna i neete
joj se opirati. Najverovatnije je da ete nastaviti da je ispunjavate, ali ovoga puta svesno,
znajui da je to ono to je od poetka trebalo da radite. Ili ete jednostavno promeniti "svoju
misiju", ako vam vie ne odgovara.
Zato da ne? Vi ste odluili u prolosti ta e "vaa misija" biti u ovom ivotu i vi moete i da
se predomislite. Meutim, da biste mogli da je promenite, morate prvo da je osvestite. Inae
e nastaviti da bude kompulsivna sila koja gura u nepoznatom i predodreenom pravcu.
Budite uvereni, dokle god je "vaa misija" nesvesna, postojae i deo u vama koji joj se protivi,
jer sve to je nesvesno i neintegrisano ima svoj suprotni pol. I eto ga, jo jedan konflikt koji
treba da bude integrisan i razreen u cilju ponovnog sticanja izgubljene slobode. A sloboda
da zaista izvravate "svoju misiju" desie se samo onda kada je i njen suprotni pol integrisan,
jer postoji samo jedna vrsta slobode - sloboda od neega i sloboda za neto.

U jednom trenutku, doi ete do kritine take u svom razvoju, kada postanete svesni
odreenih ego mehanizama, naina na koji stvarate ego sadraje, prvenstveno odluke. Kada
prepoznate ove ego obrazce, svaki put kada se javi tendencija da stvorite poraznu odluku,
biete toga svesni i samim tim e ovaj proces biti osujeen.
Ranije, spiritualni progres deavao se samo tokom Aspektnog procesa, a sada, ceo ivot
postaje spiritualni proces. Prestaete da sebi stvarate probleme i va put prema osmom
dinamizmu je sada otvoren i izvan procesovanja, a ne samo tokom njega.
I tako dalje. Ii ete dalje u prolost, do izvorne odluke, kada ste odluili da istupite iz
Jednosti i uete u manifestovani univerzum.
Pre ove take, proi ete kroz odreeni broj stanja svesti koja se relativno jasno razlikuju.
Poli ste od svakodnevnog "ego stanja", u kojem boravi veina itelja planete, i prva globalna
promena u svesti bila je stabilno "Ja sam Ja" stanje, u kojem niste vie identifikovani sa
razliitim sadrajima svesti. Dominantna identifikacija je sada "Ja sam Ja".
Potom dolazi sledei nivo koji sam nazvao "Ja sam Praznina" stanjem. Ranije, ja sam stalno
bio ja, a sada se ja pretvorilo u Prazninu. Ova Praznina je takoe identifikacija. Tokom
mnogih Aspektnih procesa sreli ste se sa Prazninom bezbroj puta i vratili se nazad u ego. Po
seanju, stvorili ste impresiju o Praznini u svojoj svesti.
Sledei nivo nastupie kada "Ja sam Praznina" identifikacija nestane i pred vama se otvori
istinska Praznina.
U tom trenutku nema globalne identifikacije, kao to su "Ja sam Ja" ili "Ja sam Praznina".
Novo stanje sam nazvao "Prisustvo". Vi se usmerite unutar sebe, a tamo nema nikoga u
smislu materije, energije, vremena i prostora. Nema nikakvog entiteta, a vi ste jo uvek tu,
mnogo vie tu nego to ste ranije bili.
U stanju "Prisustva", bie vam poznata istinska priroda egzistencije, ali to jo uvek nije kraj
puta ili stanje u kojem ego ne postoji.
Sadraji vezani za "ko sam ja?", "koji je smisao ivota i postojanja?" i slino, bie integrisani u
svest i ove "spiritualne tajne" bie vam uveliko otkrivene.
Ono to je ostalo u sadrajima ega je vezano za svakodnevni praktian ivot. Da biste
nastavili svoj put ka istoj Svesti, trebae vam jo procesovanja, ali ovoga puta ono e biti
vezano samo za praktine aspekte ivota.
Tokom svog iskustva sa Aspektikom i Spiritualnom Tehnologijom . M. Slavinskog,
identifikovao sam sledee relativno stabilne nivoe razvoja:

"Ego stanje" - u kojem je veina pre nego to se upuste u spiritulani razvoj

Stabilno "Ja sam Ja" stanje

Stabilno "Ja sam Praznina" stanje

Stanje "Prisustva"

Stanje "iste Svesti"

Ovo poslednje, koje bi se takoe moglo nazvati "isto Prisustvo", je za mene jo uvek
hipotetiko, iako sam ga iskusio nekoliko puta, ali naalost nisam uspeo da ga zadrim, kao
to sam opisao u poglavlju TRENUTAK ISTOG BIA.
Trenutak kada budete integrisali vau "izvornu odluku", da napustite Jednost i uete u
manifestovani univerzum, poklopie se sa ulaskom u etvrto stanje, koje sam nazvao
"Prisustvo".

Poslednji aspekt

U pogledu na ciljni lanac kojim se penjemo i sputamo tokom Aspektnog procesa, tokom
prolaska kroz navedena stanja svesti, desie se sledee.
Prosean broj ciljeva na lancu je u poetku bio 5-6. Vremenom ovaj broj je sve manji.
Mnogi elementi samog procesa su ili automatizovani ili otpadaju usled rada, jer vie nisu
neophodni. Proces koji je ranije trajao desetak minuta sada traje minut-dva ili krae.
ta se desilo sa ciljevima kojih vie nema? Tokom sputanja niz ciljni lanac, neki ciljevi
nestaju, a neki bivaju izmenjeni u skladu sa vaim trenutnim nivoom razvoja i bivaju zadrani
do daljnjeg. Ovo se naziva Sintropija.
Da bismo bolje razumeli Sintropiju, prvo emo definisati Entropiju. Entropija je drugi zakon
termodinamike:
"ENTROPIJA je tendencija organizovanih oblika, organizama i organizacija da se postepeno
dezintegriu na sve nie nivoe strukture i funcionisanja. Entropija nas navodi da gledamo na
svet u celosti kao na organizam koji se postepeno troi i raspada.
Ta tendencija je dominantna kod takozvane neive materije i posmatranje entropskih
fenomena je najlake na njoj izvesti. Na primer, maina se postepeno kvari i konano
raspada, energija nekog sistema biva iscrpljena itd.", pie Slavinski u knjizi Aspektika.

Ukratko, entropija je tendencija relativno zatvorenih i organizovanih sistema da postepeno


padnu na nii nivo organizacije i ureenosti.
Iako je prvenstveno vezana za neivu materiju, moemo rei da tokom formiranja ega, kada
se sputamo od osmog dinamizma nanie i stvaramo mreu konfliktnih odluka, prolazimo
kroz fazu evolucije kojom dominira entropija.
Ovo nije u celini loe, jer nam formacija ega omoguava da steknemo svesnost, koju kao
bebe nemamo.
Kada ciklus entropije dostigne svoj vrhunac, prirodno se usmeravamo ka njenoj suprotnosti,
ka samo-realizaciji, spiritualnom razvoju i integraciji. Drugim reima ka sintropiji.
Koncept entropije je dobro poznat u modernoj nauci. Moe se rei da se probio iz
ekskluzivnih krugova progresivne nauke i uao u domen opteg znanja. Eksploatisan je u
fikciji, naroito u naunoj fantastici. Na primer, engleski pisac D. G. Balard (J. G. Ballard)
koristi entropiju kao lajtmotiv u nekima od svojih najpopularnijih pria.
Meutim koncept sintropije je relativno nepoznat. Tokom 2011. godine je bilo skoro
nemogue nai definiciju sintropije na internetu, a poetkom 2012. poela je da se pojavljuje
u razliitim internet renicima, mada uglavnom nejasno definisana.
U knjizi Aspektika, Slavinski pie o sintropiji: "Neto kasnije naunici su nali mnotvo dokaza
za postojanje suprotnog principa: SINTROPIJE, a to je tenja oblika, organizama i organizacija
da dostignu sve vie nivoe strukture, reda i funkcionisanja.
Kao to entropija dominira kod neive materije, princip sintropije je dominantan i lako uoljiv
kod ivih organizama. Kako se ide uz evolucionu lestvicu, sintropija se u sve veem stupnju
ispoljava kod razvijenijih vrsta ivih bia, kod kojih je svest u veem stupnju razvijena,
kulminirajui, bar na ovoj planeti, u oveku.
Albert Sent-eri (Albert Szent-Gyrgyi), jedan od retkih naunika koji je dva puta dobio
Nobelovu nagradu, sintropiju definie kao sveprisutnu "uroenu tenju ive materije da samu
sebe usavri", ukazujui na mogunost da se takav sintropijski princip moe uoiti i na
subatomskom nivou materije. Sintropija je tesno povezana sa procesom sinteze i u osnovi je
psiholoke i Spiritualne tenje ka sintezi, razvoju, celini i samoprevazilaenju.
Sent-erijeva koncepcija ima stoga dalekosene posledice ne samo za fiziku i biologiju, ve
znatno vee za humanistiku i transpersonalnu psihologiju i Neognostike sisteme razvoja."
Ukratko, sintropija je suprotna entropiji i moe se definisati kao tendencija relativno
zatvorenih i ureenih sistema da dostignu vie nivoe ureenosti, organizacije i harmonije.
Sintropija je jedan od kljunih koncepata Aspektike, na najmanje dva naina. Prvo, samo
uzdizanje lancem viih ciljeva je samo po sebi sintropijski pokret. Potom, to je vanije,
tokom sputanja niz ciljni lanac, neki ciljevi nestaju, neki se menjaju, a neki su izmenjeni, ali
sada sintropijski integrisani u veu ureenost, bolju organizaciju i vie harmonije sa ostatkom
linosti.

U jednom periodu neki cilj moe biti izmenjen i ostavljen u linosti, u skladu sa vaim
trenutnim nivoom razvoja. Jo uvek elite da taj cilj imate, niste spremni da se od njega
rastanete.
Kasnije, na viem nivou razvoja, kada se ponovo javi u procesu, isti cilj moe nestati umesto
da bude izmenjen, jer to je u skladu sa vaim sadanjim, viim nivoom razvoja. Vi ste spremni
da ga pustite da ode i on postaje suvian na nivou ureenosti koji je sada uspostavljen u
linosti.
Kada radite procese, sintropija se deava bez obzira da li ste je svesni ili ne. Ona je uroena
tendencija svesti, njen evolutivni nagon. Meutim, jednom kada ste svesni sintropije,
podraete je i na svesnom nivou, a moda ak i uivati u njoj.
Koncepti entropije i sintropije moda zvue akademski, ali kada ih iskusite kroz Aspektiku,
oni postaju veoma realni i praktini.
Kako se napredak koji ostvarujemo Aspektikom reflektuje na dinamizme? Integracija odluka,
ciljeva i naboja koji ih prati je sama po sebi kretanje od najnieg ka najviem dinamizmu. U
svakodnevnom ivotu, da biste mogli da se usmerite na sledei dinamizam, treba prvo da
oistite prethodni. Ako vam je panja vezana za ciljeve jednog dinamizma, teko je i nije
optimalno usmeravati se na sledei.
Meutim, u Aspektnom procesu, vi se kreete kroz sve dinamizme odjednom. Vi izolujete
aspekt sa kojim elite da radite i ubrzate njegovu evoluciju, sve do osmog dinamizma, za
deset minuta ili krae.
U ivotu, ovaj aspekt bi neumitno morao da proe kroz sve faze svoje prirodne evolucije,
"odavde do venosti", to se takoe deava i u Aspektnom procesu. Ali umesto desetak
minuta ili krae, ceo proces bi trajao mnogo due. Iao bi fazu kroz fazu, dinamizam po
dinamizam, i svaka faza bi mogla da traje bilo koji period vremena, mesecima, godinama ili
ak ivotima.
ta znai oistiti dinamizam? U skladu sa Slavinskim, dinamizam je ist kada vie nemamo
samonametnute barijere koje stoje na putu ostvarivanja ciljeva dinamizma, odnosno
tendencije koje postoje u njegovom okviru se slobodno ispoljavaju.
Vi ete i dalje imati tenju prvog dinamizma da opstanete kao jedinka, ili tenju drugog da
opstanete kroz porodicu i podizanje dece, ili tenju bilo kog od osam dinamizama, ali vie
nee biti naboja line proizvodnje koji stoji na putu ostvarenja tih tenji.
Redovnim procesovanjem broj ciljeva na lancu smanjie se na samo jedan preostali cilj. Ovo
e se poklopiti sa ulaskom u stanje "Prisustva". Iza poslednjeg cilja bie uvek samo Praznina. I
za razliku od velikog broja aspekata koje ste imali ranije, sada ete imati samo jedan
preostali aspekt.
Ovo je dramatina promena. Od mnotva aspekata, relativno razdvojenih jedan od drugog,
doli ste do samo jednog preostalog aspekta.
Obratite panju na sledei citat iz knjige Aspektika: "Ako imate bilo koje dve ideje (Vrednosti
ili Aspekta linosti) koji su u konfliktu, utvrdiete da moete ukloniti konflikt ako, traei

njihove sve vie ciljeve, konano doete do Najvieg Cilja, koji je zajedniki za obe Vrednosti
ili oba Aspekta."
Ovaj citat nam pomae da razumemo kako je mogue integrisati mnotvo aspekata u samo
jedan. Bez obzira na nivo na kojem se aspekt inicijalno ispoljava, njegov najvii cilj je uvek
isti. Jednom kada bilo koja dva konfliktna aspekta dovedete do najvieg cilja, on e kod oba
biti isti, aspekti e biti usaglaeni i konflikt vie nee postojati.
Ranije ste imali aspekte koji su imali slojeve. Ti slojevi su bili ciljevi. Sada ste uklonili slojeve
ostavljajui one ciljeve koje svesno elite da imate. Iza ili ispred njih vie nema naslaga, ve
samo Praznina. To je nivo integracije koji ste ostvarili do sada.
U ovoj fazi neete vie moi da radite Aspektiku, jer su ciljevi integrisani u svest i iza njih je
uvek Praznina. Nee biti integracije, oslobaanja energije ili nestajanja ciljne strukture. Nee
biti nikakvih prateih promena, proces je sada ispranjen.
Isti razlog koji omoguava Aspektici da brzo integrie sadraje ega, po mom uverenju, takoe
ini da Aspektika u jednom trenutku ne moe dalje. Taj razlog je kretanje uz hijerarhijski
lanac ciljeva.
On nam omoguava da integriemo aspekte brzo, kreui se putem "etvrte dimenzije".
Aspektika ne gubi vreme sa prateim sadrajima svesti, ve prati one kljune - odluke i
ciljeve. Proces je vrlo brz, do take kada vie ne moe dalje, jer ciljni lanac po kojem se
kreemo vie ne postoji.
Meutim, nema razloga da budemo razoarani, naprotiv. Ako ste zavrili seminar Aspektike i
koristili metod redovno i ako ste uspeli da uete u stanje "Prisustva", onda znate iz linog
iskustva da su se va novac i napor viestruko isplatili i da je vreme koje ste potroili radei
ovaj metod moda najkorisnije utroeno vreme u vaem ivotu.
Stanja svesti koja se dostiu Aspektikom su cilj svakog spiritualnog sistema ili discipline,
meutim, ja ne poznajem metodologiju koja ta stanja moe dostii brzinom Aspektike.
Kada doete do trenutka da Aspektika vie nije od koristi, drugi metod Slavinskog, Duboki
PEAT, moe sasvim lepo da nastavi tamo gde je Aspektika stala. On nema ogranienja
ovakvog tipa ili ih ja jo uvek nisam naao.
Da zakljuim, mi prolazimo proces odrastanja kada stvaramo ego sa ciljem da steknemo
svesnost. Proces formacije ega podsea na kotrljanje grudve snega. to se vie kotrlja, to je
vea i vea.
U periodu kada smo stekli svesnost, dolazi trenutak kada je vreme da ponemo sa
kotrljanjem grudve unazad. To je proces koji sam delimino opisao u ovom poglavlju.
Poinjemo tako to silom guramo grudvu nazad. U poetku, na jednoj strani uspevamo da
smanjimo njene sadraje, a na drugoj strani i dalje po malo dodajemo. Dok ne doe kritina
taka kada uklanjamo njene naslage bez uporednog dodavanja novih. I tada, grudva kao da
ide uzbrdo sama od sebe, postajui sve manja i manja.
Ako se ne upustimo u svesno putovanje u suprotnom pravcu, po inerciji i gravitaciji, grudva
e biti sve vea i vea.

Proces akumulacije ego mase, odluka i prateih sadraja svesti nastavie se tokom celog
ivota i nae breme e biti sve tee i vee. Dezintegracija linosti e se neumitno nastaviti, a
sa njom naa patnja postae vea.
Kada doe starost, ovek je esto razoaran, nezadovoljan i nesposoban da dalje skriva svoje
mane. Nagomilani naboj preliva se nekontrolisano u spoljni svet, trujui sve na svom putu.
Izvesnost bliske smrti, slabo i bolesno fiziko telo u kombinaciji sa celoivotnim
potiskivanjem iznee na svetlo dana ono najgore u oveku.
Ovo je naalost zavrnica koja se deava mnogima. Meutim, u bilo kojem ivotnom dobu
nije kasno da zakotrljamo grudvu unazad, jer danas imamo efikasne metode kao to su
Aspektika i Duboki PEAT. Dovoljna je jedna svesna odluka i vi ete biti na putu u bolju
budunost.

PORTALI U JEDNOST

Iz TAO-a se raa Jedno.


Iz Jednog se raaju dva.
Iz Dva se raaju Tri.
Iz Tri se raaju sve stvari.
Univerzum nosi Jin iza sebe
a Jang ispred sebe.
Kroz jedinstvo sveproimajuih principa
On dostie harmoniju.
Lao Ce
Tao Te ing

Tao Te ing (Tao Te Ching), klasino delo Taoistike filozofije, iz kojeg su preuzeti navedeni
stihovi, pripisuje se Lao Ceu (Lao Tzu), jednoj od centralnih linosti kineske kulture, kojeg
smatraju osnivaem Taoizma.
Navedene sutre skrivaju ili otkrivaju, u zavisnosti od percepcije itaoca, tri egzistencijalne
tajne. Moemo ih tumaiti sa dve take gledita: u pogledu na itav univerzum ili u pogledu
na lini, subjektivni univerzum.
Stihovi Lao Cea su jednako relevantni za oba gledita, jer makrokosmos je u mikrokosmosu i
obrnuto. Budui da je tema ove knjige lini univerzum, ograniiemo se na primenljivost
stihova na evoluciju individualne svesti.
Prva tajna govori o poreklu subjektivnog univerzuma. U poetku, Bie je bilo u Jednosti: "Iz
TAO-a se raa Jedno." Potom, Bie je odluilo da ue u manifestovani univerzum. Kada je
donelo ovu odluku, koju moemo nazvati "prvom odlukom", ono se podelilo na dva: "Iz
Jednog se raaju dva." Podelilo je Jednost na dva i stvorilo prvi polaritet, prvi Jin i Jang ili
Primordijalne Polaritete.
Spiritualni tragaoci koji su putem procesovanja otkrili prvu odluku, verbalizovali su je na
razliite naine, meutim, bez obzira na specifinu formulaciju, njen rezultat je uvek isti dualnost. Prvi Jin i Jang moemo tumaiti kao Ja i Ne-Ja, iako postoje drugaije interpretacije,
u zavisnosti od osobe.
Mnoge impresije o Ja i Ne-Ja kasnije su stvorene i one ine gradivne blokove subjektivnog
univerzuma. Drugim reima, posle prvog, postepeno je stvoreno mnotvo polariteta: "Iz Dva
se raaju Tri. Iz Tri se raaju sve stvari."
Druga tajna otkriva nam da je polaritet esencijalna struktura subjektivnog univerzuma:
"Univerzum nosi Jin iza sebe, a Jang ispred sebe." Mi ivimo u bipolarnom univerzumu i sve
to postoji ima dve strane, Jin i Jang.
Dobro i zlo, sloboda i ropstvo, srea i patnja, itd. Ovi polariteti nisu dva odvojena entiteta ve
dve strane iste pojave. Kada uklonite ideju zla, uklonili ste ideju dobra takoe, jer neto je
dobro samo u odnosu na loe ili zlo. Sloboda postoji samo ako postoji ropstvo, a srea je tu
samo u odnosu na nesreu ili patnju. U Tao Te ingu, Lao Ce takoe kae:
"Kada ljudi Zemlje spoznaju lepotu kao lepotu,
Nastaje i prepoznavanje runog.
Kada ljudi Zemlje spoznaju dobro kao dobro
Nastaje i prepoznavanje zla."
Trea i najvanija tajna sadrana u ovim esto citiranim sutrama je nama najinteresantnija:
"Kroz jedinstvo sveproimajuih principa On dostie harmoniju". Drugim reima, integracija
polariteta je klju naeg Spasenja, Jednosti, Prosvetljenja, Carstva Nebeskog, TAO-a, itd.
Meutim, da li je ovo zaista tajna? Uenja o polarnoj strukturi univerzuma i integraciji
polariteta kao stazi koja vodi u Jednost, stara su hiljadama godina i dostupna u Taoizmu,
Advaita Vedanti, Alhemiji, Zen Budizmu, itd. Uprkos tome, znanje o polaritetima i njihovoj

integraciji ostaje nevidljivo za mnoge spiritualne tragaoce. Verujem da postoje dva razloga za
to.
Prvi je evolutivne prirode. Zovemo ga "dualna percepcija". Mi ivimo u bipolarnom
univerzumu i sve to postoji mora imati dva pola. Postojanje objekta, pojave ili ideje koja ima
samo jedan pol u ovom univerzumu nije mogue. Na unutranji univerzum je takoe
bipolaran. Nae misli i emocije postoje u bipolarnim strukturama odnosno polaritetima.
Percepciju da su ove suprotnosti odvojeni i sukobljeni entiteti nazivamo dualnom
percepcijom. Ona ne odgovara pravoj prirodi polariteta. Svest u dualnoj percepciji nije u
stanju da prepozna polove jednog polariteta kao dve strane istog entiteta.
Nije u stanju da sagleda da su oba pola sve vreme prisutna. Jedan pol u jednom trenutku
dominira i vezuje panju, a drugi pol biva privremeno potisnut. Bez obzira to je potisnut,
drugi pol je u odreenoj meri uvek prisutan, ma koliko mali u tom trenutku bio.
Stoga, svest uporno pokuava da ostvari samo jedan pol polariteta, dok nesvesno potiskuje i
pokuava da eliminie drugi pol istog entiteta. Ovo je slino kao da desnom rukom gradite, a
levom rukom ruite. Posle nekog vremena usledie reakcija istovremeno izazvana
potiskivanjem pola B i barijerama na putu ostvarenja pola A.
Tada dolazi do obrnutog usmeravanja vaih napora. Sada poinjete da potiskujete pol A,
istovremeno teei da dosegnete pol B. Sada levom rukom gradite, a desnom rukom ruite.
Meher Baba opisuje ovu pojavu na sledei nain: "Sanskare (impresije ili akumulirani otisci
iskustava iz prolosti) nanesene specifinim akcijama i iskustvima, ine um prijemivim za
sline akcije ili iskustva.
Meutim, kada dostigne odreenu taku, ova tendencija biva osujeena prirodnom
reakcijom, koja se sastoji iz kompletne promene usmerenja ka njenoj direktnoj suprotnosti,
to otvara prostor za aktiviranje suprotnih sanskara.
Osoba uskoro prepoznaje necelovitost iskustva samo jedne suprotnosti i nesvesno pokuava
da uspostavi izgubljenu ravnoteu kreui se opet u drugu suprotnost. Stoga e osoba koja je
nekoga ubila razviti psiholoku potrebu i prijemivost na mogunost da i ona sama bude
ubijena.
Takva osoba proivljava deo iskustva u kojem ona igra ulogu ubice, dok druga polovina
celokupnog iskustva, uloga rtve, ostaje u njenoj svesti samo kao podatak, koji je, meutim,
sada ugraen u njeno iskustvo.
Iz njega e nastati potreba da se iskustvo kompletira privlaenjem suprotnosti koja
nedostaje, a to je iskustvo rtve. Svest ima tendenciju da ispuni ovu novu i hitnu potrebu.
Drugim reima, ubica e uskoro razviti tendenciju da bude ubijen u nameri da pokrije
celokupnu situaciju linim iskustvom.
Kao dabrov rep koji se kree levo-desno, ljudski um oscilira izmeu dva ekstrema u tkanju
ivota. Evolucija psihikog ivota najbolje je predstavljena ne pravom linijom ve cik-cak
kretanjem. Oscilacije postaju sve manje i manje kako se individua pribliava svom cilju i one
sasvim prestaju kada ga ona ostvari."

Ono to dualnu percepciju dri fiksiranom u svesti je emocionalni i mentalni naboj. Postoji
jasna razlika izmeu naboja jednog i drugog pola i samim tim naeg iskustva polova, to
dualnu percepciju ini realnom. Da bismo ovo bolje razumeli, moramo prvo razumeti nain
na koji stvaramo polaritete.
Polaritete stvaramo odlukama. Uvek kada donesemo odluku, mi se takoe polarizujemo
odnosno stvorimo polaritet. Na primer, odluili smo da naemo odgovarajueg partnera polaritet "samoa i odnos" je automatski stvoren. Ili odluujemo da naemo posao i
zaraujemo novac - polaritet "imati i nemati" je automatski stvoren.
Sa svakom odlukom koju smo doneli, gde je ranije bila jednost i celovitost, sada imamo
dualnost i podeljenost. Kada imamo dva, mi sledimo jednu stranu, da imamo odnos ili da
imamo novac, u gornjim primerima.
Mi investiramo energiju u taj pol, mislei o njemu i oseajui emocije vezane za njega.
Takoe, isto investiramo u drugi pol, dok ga potiskujemo ili izbegavamo. I tako dobijate
polaritet iji polovi su jasno definisana i razgraniena iskustva. Obe strane imaju naboj koji
ima mo da nau panju i iskustvo dri fiksiranima u dualnoj percepciji.
Dualna percepcija ini da jo uvek ima spiritualnih tragalaca koji ne prepoznaju vanost
integracije polariteta. Meutim, izgleda da se u poslednje vreme ovakvo stanje ubrzano
menja. To je evolucija. Stisak dualne percepcije nad Biem polako poputa i sve je vie
tragalaca koji stiu svest da je integracija polariteta klju spiritualne evolucije.
Drugi razlog zbog kojeg integracija polariteta jo uvek ostaje slepa mrlja u svesti mnogih, je
nedostatak specifinih tehnika koje bi omoguile integraciju polariteta. Ako ste itali Lao Cea
ili Advaita Upaniadu ili Meher Babu, verovatno ste hteli da znate kako integrisati polaritete.
Problem je meutim to konkretne tehnike nisu navoene ili su bile komplikovane i
vremenski zahtevne ili je odgovor bio besmislen, kao na primer "mora mnogo da meditira",
ili je zahtevano da idete u Zen manastir ili aram i posvetite se u potpunosti spiritualnom.
Sreom, to vreme je zavreno.
To nas dovodi do teme ovog poglavlja, koja je Primordijalne Energije Aktivacija i
Transcendencija ili ukratko PEAT. Kao i sve procese prikazane u ovoj knjizi, PEAT je stvorio .
M. Slavinski.
PEAT sistem je grupa tehnika koje operiu sa polaritetima. One nam omoguavaju da
eliminiemo probleme, integriemo polaritete, stvaramo poeljne osobine i identitete i
postiemo jo neke znaajne rezultate, u cilju unapreenja kvaliteta ivota i dramatinog
ubrzanja spiritualne evolucije.
PEAT se sastoji od est metoda (zakljuno sa aprilom 2012.): Bazini PEAT, Duboki PEAT, DIP
(Direktne Integracije PEAT), DP2 (Duboki PEAT drugi nivo), DP4 (Duboki PEAT etvrti nivo) i
Spoj ili Unifikacioni Proces. U ovom poglavlju prikazau Duboki PEAT, DP4 i Unifikacioni
Proces primenjen na vreme.
Zato integrisati polaritete? Zato to je to ono emu vi inae teite. Vi oscilujete izmeu
polova polariteta zato to elite oba pola. Samo jedan nije dovoljan, jer vi ne elite pola
ivota ili pola sebe. Ali polove neete integrisati kompulsivnom oscilacijom.

U stvari, verovatno hoete, jednog dana u dalekoj budunosti. Proces integracije polariteta
prisilnom oscilacijom u svakodnevnom ivotu trajae dugo, verovatno ivotima i bie
ispunjen patnjom. Cilj je da popravite svoj ivot sada.
Tokom kompulsivne oscilacije vi patite, jer patnja je u ekstremima, a "srednja staza je staza
mudrosti". U seriji predavanja naslovljenoj "Od linosti do individualnosti", Oo kae: "I
zapamtite, ako se od jedne pogrene stvari pomerite u njenu suprotnost, doli ste do druge
pogrene stvari - jer samo pogrena stvar moe biti polarno suprotna drugoj pogrenoj
stvari".
Postoje mnogi primeri u naoj istoriji koji potvruju Oove rei. Dovoljno je da se setimo
komunizma i faizma, ektremne levice i ekstremne desnice. Oba su rezultirala isto, milionima
mrtvih, represijom i destrukcijom svih vrsta.
Polariteti su samo ideje oko kojih grupiemo sadraje svesti, slike, misli, emocije i telesne
senzacije. Kada nakupimo dovoljno emocionalnog i mentalnog naboja, polovi izgledaju kao
da zaista postoje. Onda mi jurimo ova privienja i ona jure nas. Nemamo slobodu za i
slobodu od.
U jednom trenutku mi elimo pol A zato to nas naboj formiran oko njega gura u tom pravcu,
ali naboj formiran oko pola B se opire. Potom, kad nam je dosta toga, okreemo se polu B,
kojem nas gura naboj formiran oko njega, ali sada se opire naboj formiran oko pola A. Onda
nam je u jednom trenutku i toga dosta. Ali mi nastavljamo da radimo ono na ta nas naboj
prisiljava - da oscilujemo izmeu polova.
Kada integriemo polaritete, prvo uklanjamo slojeve naboja formirane oko dve ideje. Kada
ideje ostanu iste, spontano se integriu u svest, jer nisu vie "zakucane", odnosno fiksirane.
One su sada samo prazne misli, jer vie nema naboja koji ih podrava.
A mi smo slobodni da doivimo ili ispoljimo pol A, bez otpora koji stvara pol B, ili da ispoljimo
i doivimo pol B, bez otpora koji stvara pol A. Sloboda od neega i sloboda za neto. I
Jednost. to vie polariteta integriemo imaemo bolji kvalitet ivota i vee spiritualno
ispunjenje.
Jedan klijent mi je rekao: "Ne elim da integriem dobro i zlo, jer vie neu biti u stanju da ih
razlikujem. Kako bih mogao ako su jedno?" Naravno, ovakav stav proizilazi iz nedostatka
razumevanja procesa integracije polariteta i manjka spiritualnog iskustva.
Kada integriem polaritete, ja gubim naboj, a ne zdrav razum. Ja sam i dalje svesno bie, sve
svesnije sa svakom integracijom, i ja sam taj koji razlikuje dobro i zlo, a ne moj naboj.
Slavinski kae: "Po integraciji, pozitivni pol je uvek jai od negativnog". Kada nema naboja na
nekom polaritetu, mi imamo izbor, a kada imamo izbor, mi biramo pozitivnu stranu. Ljudsko
bie je u sutini dobro. Negativnu stranu biramo onda kada nas naboj koji u sebi nosimo na
to prisiljava.

Duboki PEAT i Primordijalni Polariteti

Pre nekoliko godina, u jednom dopisu na diskusioni forum Spiritualne Tehnologije, . M.


Slavinski je napisao da je Duboki PEAT kruna njegovog rada. Imajui u vidu koliinu i
raznolikost sistema koje je Slavinski stvorio i broj knjiga koje je napisao na razliite teme u
okviru Perenijalne filozofije (vidi dodatke), ova izjava nas navodi da obratimo posebnu
panju na Duboki PEAT.
Bilo bi veoma teko i izvan okvira ove knjige objasniti kako se Duboki PEAT praktino radi, ali
u prikazati njegove vane aspekte. Za vie detalja proitajte knjigu Slavinskog "PEAT, Novi
Putevi" ili zavrite PEAT seminar.
Duboki PEAT proces poinje od problema koji elimo da eliminiemo. Klijent ili solo praktiar
suoava se sa problemom, tako to ga doivljava sada. Potom, kombinacijom suoavanja sa
sadrajima svesti, dodirivanjem odreenih aku-taaka oko oka, disanjem, alternativnom
tehnikom, i izmeu ostalog vrlo paljivom introspekcijom, praktiar prati lanac sadraja
svesti, dublje i dublje ili vie i vie ako elite, do spontane polarizacije na najviem nivou, koja
je praena integracijom polariteta.
Koliko ja znam, ne postoji nijedan drugi sistem u kojem se spontana polarizacija deava na
najviem nivou. Jednom kada se polarizacija ispolji, ista od sadraja svesti, praktiar
primenjuje deo Dubokog PEAT-a koji se zove procedura za integraciju polariteta.
Polarizacija je kada klijent istovremeno doivljava dve suprotnosti, dva pola, kao to su tuga i
radost. Integracija je kada ta dva postanu jedno i klijent u tom trenutku ne moe da ih doivi
odvojeno.
Postoji vie alternativnih metoda koje spadaju u takozvanu meridijansku terapiju, od kojih je
najpoznatiji EFT (Emotion freedom technique). EFT je stvorio Gari Kreg (Gary Craig). U cilju
eliminacije negativnih iskustava, EFT praktiar usmerava klijenta da tapka odreene akutake ili krajeve meridijana, dok se klijent istovremeno svesno suoava sa neprijatnim
iskustvom.
Prema kineskoj medicini, meridijani su kanali u energetskom polju naeg tela. Aku-take su
krajevi meridijana na povrini tela. U skladu sa Gari Kregom i EFT teorijom, nae negativne
misli i emocije izazivaju poremeaje u energetskom polju tela. Tapkajui aku-take, mi

popravljamo poremeaje i praznimo problematina iskustva, odnosno nepoeljne sadraje


svesti, oslobaajui se time od problema.
Iako se Duboki PEAT esto stavlja u isti ko sa EFT-om i slinim tehnikama, Duboki PEAT ima
vie razlika nego slinosti sa meridijanskim terapijama. Postoje tehnike razlike kao na
primer: U Dubokom PEAT-u mi ne tapkamo ve samo dodirujemo take, Duboki PEAT koristi
samo 3 take dok EFT koristi 13, itd. Ove razlike, meutim, nisu veoma bitne. Bitno je da je
EFT jedan veoma povrinski i kozmetiki proces u poreenju sa Dubokim PEAT-om.
EFT ne prati lanac sadraja svesti, to znai da ostaje na povrini. EFT ne izaziva polarizaciju i
prateu integraciju polariteta. EFT nema nikakve spiritualne aspekte, on je samo terapija. EFT
ne rezultira integracijom Primordijalnih Polariteta, o emu u vie rei kasnije.
Koliina naboja koju Duboki PEAT prazni u jednoj primeni je neuporedivo vea u odnosu na
koliinu naboja koju uklanja EFT. A upravo je pranjenje naboja ono emu ove tehnike zaista
slue. I tako dalje. Prosta injenica da Duboki PEAT koristi aku-take ne ini ga istim ili slinim
sa ostalim procesima koji takoe koriste aku-take. Duboki PEAT sadri mnogo vie od
prostog pipanja taaka.
U Dubokom PEAT-u koristimo alternativnu tehniku, to je originalno svojstvo Spiritualne
Tehnologije. Mi se naizmenino kreemo izmeu dva terminala. U sluaju Dubokog PEAT-a,
jedan terminal su sadraji svesti sa kojima se suoavamo dok dodirujemo take oko oiju.
Drugi terminal je "Ja, ovde i sada", koji doivljavamo dok dodirujemo oblast grudne kosti,
istovremeno koristei odreenu Formulu, koja nam omoguava da nastavimo proces bez
otpora ili samo-sabotae (sa prihvatanjem i saradnjom svih aspekata naeg Bia).
Alternativna tehnika ini PEAT proces brzim i ima jo jednu bitnu funkciju, o kojoj u neto
vie rei kasnije.
Kretanje lancem sadraja svesti je bitna karakteristika Dubokog PEAT-a. Brojni sistemi
tretiraju samo povrinski sloj problema u jednoj seansi, nesvesni slojeva koji postoje ispod, a
pripadaju problemu sa kojim trenutno rade.
U Dubokom PEAT-u mi kreemo od povrinskog sloja, idui relativno brzo, sloj po sloj, sve
dublje i dublje. Na kraju procesa, u veini sluajeva, dolazi do integracije polariteta, drugim
reima, pomeramo se iz dualne percepcije u stanje Jednosti, a problem od kojeg smo poli
vie ne postoji.
Obratite panju na najvaniju slinost izmeu Dubokog PEAT-a i Aspektike. Oba metoda
kreu se lancem sve viih sadraja svesti, dostiui na kraju spiritualna stanja.
Ovo je bitan inilac efikasnosti Dubokog PEAT-a i Aspektike. Nije mi namera da tvrdim da je
kretanje vertikalnim lancem sadraja svesti jedini nain da neki metod bude efikasan. Iz
iskustva znam da nije tako. Meutim, kada je u pitanju koliina naboja koju metod moe da
ukloni u jednoj primeni, jo uvek nisam naao nita to je doraslo Aspektici ili Dubokom
PEAT-u.
U poglavlju OD DISONANCE GOMILE DO HARMONIJE JEDNOG, opisao sam silaznu evolutivnu
spiralu ili formaciju ega i svesnosti, a takoe i uzlaznu evolutivnu spiralu, u odnosu na

kretanje hijerarhijskim lancem ciljeva koje se deava u Aspektici. Potpuno isti principi vae za
Duboki PEAT.
Kada se u Dubokom PEAT-u penjemo lancem sadraja svesti, u jednom trenutku dolazi do
polarizacije, tanije - polarizacija postaje oigledna. Jedan vid pojave polarizacije tokom
Dubokog PEAT-a je takozvana "iznenadna promena".
U jednom trenutku klijent je oseao tugu i odjednom, bez vidljivog razloga, klijent osea
radost. Ali kada ga usmerimo da obrati panju na prethodno oseanje tuge, klijent obino
sagledava da je ono i dalje tu, slabog intenziteta, dok radost dominira. Ono to je vano je da
su i tuga i radost istovremeno prisutne, to je polarizacija.
Drugi uobiajeni vid polarizacije je istovremena pojava oba pola, manifestovana na fizikom
telu, takoe. Klijent kae: "Oseam kao da sam se fiziki podelio na dva dela, na levu i desnu
stranu. Na desnoj strani doivljavam sebe kao snanu osobu, a na levoj doivljavam sebe kao
slabu osobu." Oigledno, pojavio se polaritet snaga i slabost. U ovoj fazi, Procesor vodi
klijenta kroz proceduru integracije polariteta.
Teko je rei zato se polarizacija spontano javlja tokom Dubokog PEAT-a. Mi znamo da naa
psiha ima polarnu strukturu, kao i sve drugo u ovom univerzumu, ali zato se polarizacija
deava u Dubokom PEAT-u, a ne i u drugim tehnikama?
U stvari, bilo bi tanije rei da se polarizacija deava kako u svakodnevnom ivotu, tako i u
drugim tehnikama, ali na mnogo niem nivou nego u Dubokom PEAT-u.
Moemo rei da je svaki unutranji konflikt koji se pojavi u ivotu ili tokom primene drugih
metoda takoe polarizacija. Meutim, u Dubokom PEAT-u, polarizacija se deava na
najviem nivou. Polovi polariteta su dve ideje na najviem nivou apstrakcije, stoga nema
niega iznad ili iza njih.
Pre polarizacije koja se deava na kraju Dubokog PEAT-a, uklonjeni su svi grubi sadraji svesti
koji pokrivaju polaritet. Samo dve ideje, oiene od bilo kakvih primesa, ostaju na pozornici
svesti, kao to su sloboda i ropstvo, stvaranje i razaranje, aktivno i pasivno, manifestovano i
nemanifestovano, itd.
Dok se penjemo hijerarhijskim lancem sadraja svesti, kreemo se od specifinog, postepeno
ka sve apstraktnijem, dok ne doemo do najapstraktnijih vrednosti ili ideja. Opet, ovaj
princip je isti kao u Aspektici. U knjizi Aspektika, Slavinski pie:
"Ako izdvojite bilo koju ideju u univerzumu, u odnosu na nju moete nai drugu ideju, ili
konkretniju ili apstraktniju. Izuzetak je ideja Apsoluta ili Praznine kao ekstrem na apstraktnoj
strani. Kada, tokom Aspektnog Procesa doete do nje, vi nedvosmisleno uviate i
saoptavate da nema nieg vieg.
Ako poemo od ideje televizora i hoemo da postanemo specifiniji, tj. da vrimo
konkretizaciju televizora, moramo da govorimo o vrstama ili kategorijama televizora ili o
njegovim delovima, koji svi spadaju pod optiju ideju televizora.
U tom procesu moemo da mislimo ili govorimo o Toibi, Sanjo, Filipsu, Telefunkenu i slinim
markama televizora itd., odnosno o bilo kojoj vrsti ili kategoriji televizora.

Ako hoemo da nastavimo sa procesom konkretizacije na jednom tipu televizora, na primer


na televizoru Sanjo, misliemo o crno-belim Sanjo televizorima i kolor Sanjo televizorima.
Ukoliko nastavimo sa procesom konkretizacije na kolor Sanjo televizoru, misliemo o portabl
televizoru, kunom i restoranskom itd.
Obratite panju da u kretanju nanie svaki nivo postaje sve specifiniji, sve konkretniji, a da je
broj jedinica ili primeraka u svakoj kategoriji sve manji. Ima manje Sanjo televizora nego
televizora uopte, manji je broj Sanjo portabl televizora nego svih Sanjo tipova itd. (...)
Da sada pogledamo proces uoptavanja na televizorima, u kome emo se kretati ka sve
optijim ili apstraktnijim idejama. Da bismo otkrili ideju koja je apstraktnija ili optija od ideje
televizora, treba da postavimo sebi pitanje: "Kojem cilju slui televizor?" Ili "ta mu je cilj?"
Naravno, on je sredstvo za irenje informacija, odnosno cilj mu je informisanje. Znai
dolazimo do ideje informisanja.
Da li primeujete da je ideja informisanja ira i obuhvatnija od ideje televizora? U nju spadaju
i informisanje preko radija, novina, knjiga, usmene informacije itd. Ideju televizora moete da
stavite u ideju informisanja, jer je ideja televizora ua od ideje informisanja."
Kada se desi integracija na najviem nivou, sve mogue varijacije osnovnih ideja ukljuene su
u nju. Ideje slobode i ropstva ukljuuju fiziku slobodu, slobodu od kompulsivnih stanja,
slobodu u odnosima, politiku slobodu, slobodu govora, itd.
U trenutku integracija, Jednost se sputa sa najvieg i najapstraktnijeg nivoa, nanie do
najspecifinije manifestacije osnovnih ideja - slobode i ropstva u ovom sluaju.
Meutim, ovo jo uvek ne objanjava zato, u veini sluajeva, dolazi do polarizacije na kraju
Dubokog PEAT-a, umesto da doemo do samo jednog stanja. U stvari, mi ponekad doemo
do samo jednog stanja na kraju Dubokog PEAT-a, kao to je Mir ili Jednost na primer. Ovo
nazivamo Pleroma stanjem.
Postoje dva naina da zavrite Duboki PEAT: integracija polariteta i Pleroma stanje. Pleroma
je starogrka re koja znai "Punina" ili "Boija Milost". Pleroma je relativno stabilno
spiritualno stanje.
Pre desetak godina veina procesa Dubokog PEAT-a zavravala se u Pleromi. Danas se ova
stanja deavaju mnogo ree i kako izgleda, moda e u bliskoj budunosti zauvek nestati iz
Dubokog PEAT-a.
Takoe, danas znamo da je Pleroma samo jedna strana polariteta, stoga svaki put kada
klijent doe do nje, mi pokuavamo da je preokrenemo u integraciju polariteta. Preokretanje
Plerome u integraciju uspeno je u veini sluajeva.
ta izaziva polarizaciju tokom Dubokog PEAT-a, odnosno zato on ne rezultira svaki put
Pleroma stanjem, kao to je sluaj u Aspektici? Po mom miljenju, uzrok polarizacije u
Dubokom PEAT-u je alternativna tehnika.
U Dubokom PEAT-u naizmenino doivljavamo dva terminala. Jedan terminal su sadraji
svesti (slike, misli, emocije i telesne senzacije), a drugi terminal je "Ja, ovde i sada". Dok
doivljavamo sadraje svesti istovremeno dodirujui take oko oka, naa panja je suena
oko sadraja svesti sa kojim radimo i mi smo uglavnom slepi za ostatak sebe kao celine.

Meutim, kada se usmerimo na drugi terminal, "Ja, ovde i sada", dodirujui oblast grudne
kosti, mi doivljavamo sebe kao celinu, ukljuujui i sadraj sa kojim radimo. Ovo nam
omoguava da sagledamo "iru sliku", a ira slika uvek ukljuuje pol koji je suprotan sadraju
svesti sa kojim radimo, to izaziva pojavu polarizacije u svesti.
Ako bismo probali da radimo Duboki PEAT bez alternativne tehnike, po mom miljenju, ne bi
se desila polarizacija i integracija koja je prati.
Postoje najmanje 3 razloga zbog kojih je Duboki PEAT revolucionaran i jedinstven proces.
Omoguava nam da u jednoj primeni uklonimo koliinu naboja kojoj ne moe da parira
nijedan meni poznati proces. Omoguava nam da integriemo polaritete, ime tretira obe
strane naih problema, obe strane entiteta, to je od kljunog znaaja, imajui u vidu da je
univerzum u kojem ivimo bipolaran. Omoguava nam da integriemo Primordijalne
Polaritete.
Primordijalni Polariteti su na Jin i Jang, prvi polaritet koji smo stvorili, donevi odluku da
napustimo Jednost i stupimo u manifestovani univerzum. Oni su nae najvie i
najapstraktnije vrednosti. Kao to Slavinski kae "da je va ivot knjiga, vai Primordijalni
Polariteti bile bi njene korice". Svi ostali sadraji naih ivota nalaze se izmeu tih korica.
Oni su individualni kodovi koji igraju vanu ulogu u formiranju i usmeravanju ponaanja,
iskustava i ivotnih okolnosti. Oni su dve polovine naeg sveta i sve to u njemu postoji spada
u jednu ili u drugu polovinu.
Primordijalni Polariteti su nae prve i najvie vrednosti koje naizmenino pokuavamo da
dosegnemo ili da se od njih povuemo. Oni nas privlae ili odbijaju velikom snagom. Da
bismo bolje razumeli na koji nain Primordijalni Polariteti utiu na nas, citirau sledee
primere iz knjige PEAT, Novi Putevi:
"Postoje Praiskonski Polariteti kod kojih nije mogue rei koji je od njih pozitivan, a koji
negativan. Vrlo dobar primer za to su Kodovi Ljubav i Sloboda. Koji od njih je negativan?
Oito da oba deluju kao pozitivni polariteti, ali kod osobe koja ih ima kao Line Kodove oni to
nisu. Do sada sam otkrio kodove Ljubav i Sloboda kod nekoliko desetina osoba. Sreemo ih
kod osoba oba pola.
Pretpostavimo da ih ima neka ena. Ona ve u detinjstvu slua od svojih drugarica da je
ljubav najlepi mogui doivljaj. U jednom trenutku u vreme adolescencije ona biva privuena
osobi suprotnog pola i zaljubljuje se.
Ukoliko ostvari vezu sa tom osobom ona osea trenutno ispunjenje, zadovoljstvo i sreu. Ali
budui da su njeni Kodovi Ljubav i Sloboda, posle kratkog vremena javlja se tenja ka
suprotnom Kodu, Slobodi, a Kod u kojem jeste, Ljubav, postaje negativan.
Njoj smeta to njen mladi kontrolie, hoe da zna gde je i sa kim bila prethodnog dana,
prebacuje joj da se suvie slobodno ponaa u drutvu drugih mukaraca i tome slino. Budui
da su njeni Kodovi Ljubav i Sloboda, ona poinje da Ljubav osea kao sve negativnije stanje, a
Sloboda postaje pozitivan Kod koji dobija sve veu snagu i privlanost.

Ona mora pre ili posle da raskine ljubavnu vezu. U prvom trenutku opet osea ispunjenje najzad sam slobodna! Mogu da radim ta hou, niko me ne ograniava, Sloboda je najvea
vrednost!
To stanje ne moe da traje dugo, jer uskoro Ljubav kao Kod dobija sve veu privlanu snagu,
a Sloboda je gubi. Ona kae sebi i drugima: "Oseam da je za sreu potrebno dvoje. Ja nisam
uspela da naem pravog oveka." I, to je pravilo, uskoro se na horizontu pojavljuje"pravi
ovek".
Ona iznova prisilno i nesvesno tei njemu, uspostavlja novu vezu i igra se ponavlja. Veina
italaca verovatno zna primere osoba koje najvei deo ivota provedu bacane iz jedne
pogrene veze u drugu. One se pitaju, gde gree, ali taj problem ne moe da se rei
racionalno, neophodna je integracija ta dva Koda.
Kad takva osoba integrie polaritete Ljubav i Sloboda, ona osvesti i neutralie njihove
nesvesne sile. Posle takve integracije ona je u stanju da bude u ljubavnom odnosu i da se
istovremeno osea slobodnom. Takoe, ona e birati takvog partnera koji e joj omoguiti da
voli kao slobodno bie.
Nekada ljudi gledaju preusko na Line Kodove i nisu u stanju da shvate da njihovo stajalite
ne obuhvata sve mogunosti ispoljenja Kodova, jer ih shvataju doslovno. Primera radi, mnogi
ne razumeju kako u ivotu deluju Kodovi Stvaranje i Razaranje, koji se sreu kod mnogih ljudi.
Takvi kodovi prisutni su i truju oveku ivot u mnogim oblastima.
Kada ovek sa takvim Kodovima nae novog prijatelja on prisilno i nesvesno poinje proces
stvaranja. On novog prijatelja najee idealizuje, unosi u njega poeljne osobine koje taj
ovek moda nema, ne vidi njegove nedostatke i slino.
Posle nekog vremena, kada se ukljui Kod Razaranje, taj ovek se neminovno razoarava u
prijatelja, uveren je da se ovaj lano prikazivao u povoljnijoj svetlosti, sve vie mu smetaju
njegovi nedostaci i on konano razara taj odnos.
U drugim oblastima ivota takoe su primetni njegovi Kodovi. Imao sam prijatelja koji je vie
puta organizovao grupe ljudi: Dudo klubove, klubove ljubitelja brida i kampove za druenje
mladih ljudi. To je radio sa ogromnom energijom, bila je oigledna kompulsivna komponenta
u njegovim aktivnostima. Tada je aktivan bio Kod Stvaranja.
Posle nekog vremena bi se razoarao (,,Ljudi se ne ponaaju kako smo se dogovorili", "Niko
ovde ne ceni ta sam ja uradio za zajedniko dobro"). Ispoljavao bi prisilnu tendenciju da se
te organizovane grupe uklone iz egzistencije i nije se zadovoljavao predlozima prijatelja da se
jednostavno povue iz njih. Ne, on je morao da uini sve da one vie ne postoje.
Osobe sa tim Kodovima poinju veliki broj aktivnosti i prestaju sa njima razoarani. Neko
vreme skupljaju marke, razglednice, stare fotografije i slino, pa kada se ukljui Kod
razaranja sve to pobacaju.
Oni poinju da ue neki strani jezik, pa prestaju posle kratkog vremena, ulanjuju se u ah
klub, u planinarsko drutvo, poinju da treniraju neki od sportova i sve to naglo prekidaju.
Takvih primera ima bezbroj."
Vane karakteristike Primordijalnih Polariteta (PP) su sledee:


Od mnotva polariteta koji postoje u nama, PP imaju najvei naboj, a samim tim i
najvei uticaj na naa iskustva, oseanja, miljenje, ponaanje, okolnosti, itd.

Pre nego to ih integriemo Dubokim PEAT-om, PP su nesvesni i kompulsivni.

PP su na najviem nivou apstrakcije. Oni pokrivaju sve i moemo rei da su ostali


polariteti proizali iz njih.

PP su nae najvie vrednosti i najjai atraktori.

Kao to je prikazano na primeru ljubavi i slobode, polovi Primordijalnih Polariteta nisu


fiksirano pozitivni i fiksirano negativni. Odreeno vreme jedan pol je pozitivan, a drugi
negativan. Potom polovi menjaju vrednost. Mi oscilujemo nesvesno i kompulsivno izmeu
polova Primordijalnih Polariteta. Odreeno vreme mi elimo da dostignemo jedan pol, a
izbegavamo drugi. Rezultat je naa podeljenost, pocepanost na dva.

Dva pola Primordijalnih Polariteta odreuju nau glavnu ivotnu igru i na


fundamentalni ivotni problem. Naa igra sastoji se iz pokuaja da integriemo polove
oscilovanjem izmeu njih.

Nesvesno i prisilno oscilovanje izmeu polova nazivamo fundamentalnim ivotnim


problemom.

Po integraciji Primordijalnih Polariteta Dubokim PEAT-om, oni postaju svesni i gube


naboj. Mi moemo da nastavimo da igramo istu ivotnu igru, meutim, ovoga puta emo je
igrati svesno. Ili moemo da odluimo da je vie ne igramo. Imaemo slobodu za i slobodu
od.
Korist od integracije Primordijalnih Polariteta:

Posle integracije postajete svesni oscilacija koje ste nesvesno inili tokom ivota.
Takoe, imaete bolje razumevanje svog dosadanjeg ponaanja, odnosa sa drugima i ivota
uopte.

Va fundamentalni problem je razreen, to u stvari znai da vaa glavna ivotna igra


vie nije kompulsivna.

Osloboeni ste elinog stiska dualnosti. Ovo ne znai da ete postati Buda preko
noi. Poto ste doiveli Jednost po integraciji Primordijalnih Polariteta, uprkos injenici da se
vraate u dualnost relativno brzo, sada znate iz linog iskustva da Jednost zaista postoji.
Dualnost vie nije jedina realnost koju poznajete. Jednost vie nije samo verovanje ili
koncept. Sada znate da ona postoji i da je i vama takoe dostupna.

Praktiar postaje svesniji svojih novih i starih problema i posle integracije


Primordijalnih Polariteta, oni e biti reavani bre i lake.
Kada itate o PP i koristima od njihove integracije, pazite da ne steknete preterana
oekivanja. Opet, ovek nee postati Buda po integraciji PP. Postoje mnogi polariteti u
naem nesvesnom i uprkos injenici da PP imaju najvei uticaj i naboj, oni su samo jedan par
u moru polariteta. Ima mnogo drugih polariteta, nekih manje bitnih i nekih veoma bitnih.

Uprkos injenici da integracija PP eliminie va fundamentalni problem, to je ipak samo


jedan problem. Postoje jo mnogi problemi zasnovani na drugim polaritetima. Integracija PP
je samo poetak vaih avantura sa Dubokim PEAT-om.
Duboki PEAT je iv metod. Tokom godina promenio se i evoluirao znaajno. Za ove promene,
u najveoj meri, moemo da zahvalimo predanom radu i kreativnosti . M. Slavinskog, koji je
nastavio uporno da usavrava Duboki PEAT i eliminie probleme sa kojima su se susretali
praktiari.
Meutim, potencijal i mogunosti Dubokog PEAT-a su takve da ponekad imamo utisak da je
on skoro ivo bie, kojeg vlastiti momentum gura u pravcu sopstvene evolucije.
Iako je veina tehnikih problema koje je Duboki PEAT imao reena, moemo da naslutimo
jo jednostavniju i efikasniju verziju ovog procesa u bliskoj budunosti.
Promene kroz koje je proao Duboki PEAT tokom godina moemo svrstati u nekoliko
kategorija koje se proimaju:

Reenja za probleme koji su se pojavljivali tokom primene procesa

Poboljanja postojeih procedura

Uvoenje novih koncepata

Uvoenje novih procedura

Za mene lino, solo procesovanje Dubokim PEAT-om nikada nije bilo teko ili problematino.
Praktiar prvo naui da radi proces solo, a potom sagleda kako reaguje na proces, odnosno
koji je spektar moguih situacija koje se njemu lino pojavljuju tokom procesa. Ostatak je
rutina.
Meutim, rad sa klijentima je druga pria. U poecima Dubokog PEAT-a, bilo je lako sa lakim
klijentima, izvodljivo sa klijentima prosene teine i esto nemogue sa tekim klijentima.
Sreom, danas je drugaije. Sve problemske situacije koje mogu da nastanu tokom procesa
reene su i pokrivene efikasnim procedurama.
Praktiar vie nije ostavljen da se snalazi kako zna i ume, ve je opremljen kompletom alata
koji pokriva svaku teku situaciju u koju klijent moe da stavi praktiara. Ne postoji metod
koji je stoprocentno efikasan, meutim, sada moemo rei da za svaki problem u seansi
Dubokog PEAT-a imamo spremna reenja i koliina neuspenih seansi svedena je na teoretski
minimum.
Iz mog iskustva, od svih procesa . M. Slavinskog, Duboki PEAT je najtei za rad sa klijentima.
Ostali procesi su uglavnom pravolinijski i sekvencijalni. Imaju "prepisan" sled koraka i
praktiar jedino treba da se pobrine da klijent ne skree sa staze.
Ukoliko skrene, jedino to praktiar treba da uradi je da vrati klijenta nazad i da nastavi da
prati propisane korake. Postoji samo jedna putanja kojom proces treba da ide.
Meutim, sa Dubokim PEAT-om je drugaije. Praktiar esto bira najbolju putanju u
zavisnosti od klijentove komunikacije, odnosno od sadraja svesti koji se klijentu javljaju u

tom trenutku. Praktiar mora da izabere pravu alatku u pravo vreme, da bi proces tekao
optimalno.
A postoji vie razliitih alata za mnoge faze procesa i vie tanih postupaka koje moemo
primeniti u razliitim fazama. Meutim, ak i ako napravimo greku, ukoliko nastavimo dalje,
u veini sluajeva uspeno emo zavriti seansu, samo e nam zaobilazni put uzeti vie
vremena.
Imam utisak da nema mnogo praktiara koji umeju da koriste Duboki PEAT na
profesionalnom nivou. Sa jedne strane, to jeste izazov. Sa druge strane, spretni Procesori i
Treneri PEAT-a su traeni i cenjeni.
Sve je vie ljudi koji ele da integriu svoje Primordijalne Polaritete, ili onih koji ele da
eliminiu svoje probleme, ili da naue solo primenu Dubokog PEAT-a. Ukoliko jo uvek
tragate za svojim profesionalnim identitetom ili elite da promenite postojei posao, ovde
ima dosta prostora za mnoge od nas. Pitanje je jedino da li ste dorasli ovom izazovu.
Doprinos Slavinskog svetu spiritualnog razvoja i terapije je veliki i teko je odluiti se koji bi
od mnogih procesa koje je stvorio bio njegovo najznaajnije postignue. Da li je to
Individualni Gnostiki Intenziv, koji omoguava svakome da doivi Direktno Iskustvo Istine za
pola sata ili manje?
Ili je to Unifikacioni Proces primenjen na vreme, koji traje 5-10 minuta i omoguava svakome
da doivi da vreme ne postoji? Ili je to moda Aspektika koja nam omoguava da integriemo
linost neverovatnom brzinom? Ili DP4, koji nam omoguava da integriemo izabrane
polaritete i to je vanije da stvaramo poeljne osobine linosti?
Ili je to Duboki PEAT koji kao osetljivi sonar detektuje nae Primordijalne Polaritete u moru
sadraja ega, izvlai ih na povrinu, iste od bilo kakvih primesa i integrie u svest,
oslobaajui nas ropstva koje nas je sputavalo od poetka naeg univerzuma?
Za mene, odgovor bi bio da je Spiritualna Tehnologija u celini jednako znaajna. Izdvojiti
samo jedan proces i proglasiti ga najvanijim umanjilo bi znaaj ostalih metoda i jedinstvenih
dobrobiti koje nude tragaocu. Na primer, koji bi se istinski spiritualni tragalac usudio da
umanji znaaj Direktnog Iskustva Istine steenog Intenzivom Gnoze?
Za mene, Spiritualna Tehnologija je kraljica moderne terapije i spiritualnog razvoja. A kruna
dostojna ove kraljice je svakako Duboki PEAT proces.

DP4 i spiritualni inenjering

Kada se Duboki PEAT pojavio na spiritualnoj sceni, a ubrzo i knjiga o njemu, praktiari
Spiritualne Tehnologije postali su svesni vanosti integracije polariteta, kako u spiritualnom
razvoju i terapiji, tako i u ivotu uopte.
Takoe, injenica da je Duboki PEAT efikasno integrisao polaritete privukla je praktiare
irom sveta, koji su bili svesni vanosti integracije polariteta, a do tada nisu primenjivali
metode Slavinskog.
Osim Primordijalnih Polariteta, Duboki PEAT je efikasno integrisao i druge polaritete koji su
spontano izlazili na povrinu svesti. To su po pravilu polariteti koji su imali najvie naboja,
koji su tom trenutku najvie muili praktiara i samim tim, korist od njihove integracije bila je
najvea.
Kako smo uspeno eliminisali mnoge bolne komponente ega, kod mnogih praktiara se javila
potreba za metodom koji bi nam omoguio da biramo polaritete koje elimo da integriemo.
Ponoviu, Duboki PEAT integrie polaritete koji se spontano javljaju na povrini svesti kao
rezultat primene procesa. To su upravo oni polariteti koji u tom trenutku imaju najvie
naboja u nesvesnom praktiara.
Meutim, Duboki PEAT nam ne omoguava da svesno izaberemo polaritete koje elimo da
integriemo. DP4 je stvoren da zadovolji ovu potrebu.
DP4 (Duboki PEAT etvrti nivo) ima tri glavne svrhe: da integrie izabrane polaritete, da
eliminie probleme i da stvara sposobnosti i osobine linosti koje elimo da imamo.
Tokom DP4 procesa praktiar integrie polaritete kreui se naizmenino izmeu njih,
drugim reima koristei alternativnu tehniku. Interesantno je primetiti da ovaj pokret imitira
oscilacije izmeu polova koje inae spontano doivljavamo u svakodnevnom ivotu, u
nesvesnoj nameri da te polove integriemo.
Kako izgleda, DP4 ubrzava evoluciju imitirajui precizno ta evolucija inae radi. Meutim,
evoluciji treba mnogo vremena da integrie polaritete sporim i bolnim klackanjem izmeu
njih. Ovaj proces je uvek praen patnjom. DP4 integrie polaritete za 10 minuta ili manje i
patnje uglavnom nema.
Postoji vie inteligentnih tehnikih detalja koje je Slavinski uneo u DP4, a potom ih i proirio
na druge metode Spiritualne Tehnologije. Jedan od njih je prepoznavanje i operativno
korienje fenomena da svako nae iskustvo ima svoj najznaajniji trenutak, koji u tom
iskustvu sadri najvie naboja.
Za negativna iskustva to je najdramatiniji trenutak, a za pozitivna to bi bio vrhunac
pozitivnog u tom iskustvu ili vrhovni trenutak. Ova pojava se operativno koristi u takozvanom
"Snapot" (Snapshot) metodu.

Ukoliko elimo da uklonimo traumatino iskustvo koristei DP4, prvo emo izabrati
najdramatiniji trenutak tog iskustva. Onda emo zaustaviti to iskustvo u svesti u njegovom
najdramatinijem trenutku, ni sekund pre ni sekund posle, kao da pritiskamo dugme za
pauzu na DVD plejeru.
DP4 operie direktno sa 4 elementa naboja: mentalna slika, misao, emocija i telesna
senzacija. Kada praktiar identifikuje najdramatiniji trenutak iskustva, on ga zaustavlja u
vremenu, odnosno zamrzava sliku tog trenutka. Sledei korak je prepoznavanje ostala 3
elementa: misao, emocija i telesna senzacija koji se spontano javljaju u najdramatinijem
trenutku.
Sledee poboljanje koje je Slavinski uveo u DP4 je fiksiranje ostala 3 elementa, a ne samo
mentalne slike. U DP4 procesu, mi sada radimo samo sa 4 elementa koja se originalno
pojavljuju u najdramatinijem trenutku, onako kako ih je klijent izneo u poetku procesa,
umesto da radimo sa svim mislima, emocijama i telesnim senzacijama vezanim za celo
traumatino iskustvo.
Fiksiranje sva 4 elementa naboja u velikoj meri je ubrzalo eliminaciju problema i
traumatinih iskustava i DP4 procesa uopte.
Kada primenimo DP4 proces na najdramatiniji trenutak, mi ne praznimo samo njega, ve
celu traumu. Na ovaj nain "Snapot" metod skrauje vreme procesovanja nekoliko puta. U
knjizi Transcendent, Slavinski pie:
"Predstavnici mnogih metoda terapije i primenjene psihologije zabludno veruju da je uspeh u
uklanjanju nekog nepoeljnog stanja utoliko vei ukoliko zahvatimo iri raspon tog stanja ili
vei broj njegovih elemenata. Moja praksa pokazuje suprotno.
Ukoliko iz itavog iskustva izdvojite samo jedan trenutak, najkarakteristiniji ili trenutak koji
je ispunjen nabojem u najveoj meri, postii ete mnogo vei uspeh. Otud potie moje
opaanje, koje su ostali praktiari prihvatili i pretvorili u izreku: "Svaka budala zna da se kapi
vode nalaze u okeanu. Ali samo mudri ljudi znaju da se itav okean nalazi u kapi vode."
Kada identifikujemo 4 elementa oba pola, mi se naizmenino usredsreujemo na polove i
njihove elemente dok se ne isprazne, ostavljajui Prazninu na obe strane. Kada se ovo desi,
negativno iskustvo je ispranjeno i klijent vie ne moe da ga oseti.
Ovo je takoe dokaz "teorije 4 elementa", koja nas ui da se svako nae iskustvo, bez obzira
da li je pozitivno ili negativno, jednostavno ili komplikovano, sastoji samo iz pomenuta 4
elementa i niega vie. Drugim reima, kada koristei DP4 uklonite 4 elementa iz iskustva, u
njegovom najdramatinijem trenutku, celo iskustvo prestaje da postoji.
Sledea interesantna karakteristika DP4 metoda je naizmenino dodirivanje po jedne akutake oko oba oka, povezujui polove polariteta, jedan sa desnim, a drugi sa levim okom, u
zavisnosti koji pol ima vie naboja.
Prema Slavinskom, ovo angauje i usklauje modane hemisfere, poto je desno oko
povezano sa levom, a levo oko sa desnom hemisferom. Angaovanje i sinhronizacija obe
hemisfere takoe doprinosi brzini i efikasnosti procesa.

Popularna karakteristka DP4 metoda je njegova sposobnost da stvara sposobnosti i osobine


linosti. U ovom trenutku postoje bezbrojni metodi na tritu za koje tvrde da stvaraju
osobine i sposobnosti, meutim malo njih to radi na spiritualan nain - putem uklanjanja
naboja.
Da pojasnim, osobine i sposobnosti su neto to Bie ve sada ima ili moe da ispolji.
Problemi nastaju kada stvorimo naboj koji spreava ispoljenje potencijalnih osobina i
sposobnosti. Postoji najmanje dva pristupa reenju ovog problema.
Jedan je da na silu nameemo poeljne osobine, kao to je autosugestija ili brojni metodi
pozitivnog miljenja. Ovaj pristup ne uklanja naboj koji blokira poeljnu osobinu. Radije, on
dodaje jo naboja u cilju stvaranja poeljne karakteristike.
Meutim, novostvoreni naboj e biti u konfliktu sa ve postojeim, koji spreava ispoljenje
osobine. Takoe, nova osobina je sada deo ego strukture, umesto da bude integralni deo
svesti.
Ovakav pristup ne stvara trajne rezultate, jer inicijalni naboj, koji spreava ispoljenje
osobine, sada je potisnut i samo je pitanje kratkog vremena kada e jo veom silom
odskoiti nazad.
DP4 pristup uklanja naboj koji spreava ispoljenje eljene osobine, istovremeno
osposobljavajui praktiara da prepozna da je osobina sada dostupna. Na ovaj nain, ne
samo to je uklonjen naboj, ve je osobina integrisana u svest, umesto da bude deo strukture
ega.
Ovakav pristup sadri u sebi vie nego to je vidljivo na prvi pogled. On zadovoljava potrebe
svakodnevnog ivota, nae ciljeve i elje, dok istovremeno ubrzava spiritualni razvoj. Ne
postoji mnogo metoda koji ovo ine istovremeno. Sutinski, on integrie jedan sveprisutan i
u nama duboko usaeni polaritet - materijalno i spiritualno.
Pria o DP4 metodu ne zavrava se ovde. Njegove znaajne karakteristike su ekstremna
fleksibilnost i upotrebljivost. Nove primene DP4 metoda otkrivaju se skoro svakodnevno i
one su ograniene jedino matom i kreativnou praktiara, kako Slavinski kae.
Jedna od verzija DP4 metoda je takozvani Spoj ili Unifikacioni Proces primenjen na vreme. Za
samo 5-10 minuta, ovaj proces trajno menja ivot praktiara.

Unifikacioni Proces i slamanje vremena

Cilj Unifikacionog Procesa primenjenog na vreme je da omogui klijentu da doivi da prolost


i budunost ne postoje. Proces traje 5-10 minuta i ostvaruje trajnu promenu u percepciji
vremena.
Iskusio sam ga prvi put 2003. godine i rezultati koje sam tada dobio i danas traju (2012.).
Kada zatvorim oi i doivim prolost i budunost, one ne postoje. Postoji samo ovde i sada.
Prva verzija ovog procesa zvala se "Brisanje prolosti i budunosti" (Past/Future Rundown).
Meutim, iako su obe verzije (Brisanje prolosti i budunosti i Unifikacioni Proces) bazirane
na DP4 metodu i postiu iste rezultate - nestajanje prolosti i budunosti - izmeu njih
postoje znaajne razlike.
Da bismo primenili Brisanje prolosti i budunosti, traili smo od klijenta da se seti svog
najtraumatinijeg ivotnog iskustva. Samo ponovni prolazak kroz ovo iskustvo bilo je
dovoljno da seansu uini dramatinom.
Neki klijenti bi izabrali jedno iskustvo, pa bi na kraju seanse promenili miljenje i proglasili
neko drugo iskustvo za najtraumatinije, zbog ega smo morali da ponovimo proces.
Neki klijenti bi na kraju Brisanja prolosti i budunosti prijavili da je prolost prazna ali ne i
budunost, tako da smo i to morali da popravljamo dodatnim procesovanjem.
Neki klijenti su prijavljivali nepoeljne efekte izazvane Brisanjem prolosti i budunosti. Nita
od ovoga vie nije sluaj sa Unifikacionim Procesom. Naprotiv, u potpunosti je suprotno.
Unifikacioni Proces primenjen na vreme je metod sa najmanje naboja i moda najlaki za
primenu u okviru Spiritualne Tehnologije. Nije ni najmanje dramatian, ne trai probleme ili
traumatina iskustva i obino traje krae od generikog DP4 procesa.
Uvek radi iz prve, pa nema potrebe da ga ponavljamo ili bilo ta popravljamo. I nema
nepoeljnih efekata. Imajui sve ovo u vidu, udno je da Unifikacioni Proces ostvaruje tako
fundamentalne i trajne rezultate.
ta znai nestajanje prolosti i budunosti? Kada sam prvi put uo za rezultate ovog procesa,
pomislio sam: "ta ostaje? Ako nema prolosti i nema budunosti, ono ta ostaje je u
potpunosti prosveteljeno Bie".
Naalost, to nije tako. Moj prethodni zakljuak bio je baziran na percepciji da prolost i
budunost zaista postoje, to jeste ba ona iluzija koju uklanja Unifikacioni Proces.
Prolost i budunost su iluzija. One postoje jedino u naem egu. Spiritualni uitelji nas ovome
ue hiljadama godina. Mi smo stvorili impresije o prolosti i budunosti, odnosno stvorili smo
vremensku liniju. Potom smo poreali dogaaje na toj vremenskoj liniji, ukljuujui traume i
probleme.

Mi verujemo da e traume i dogaaji poreani na ovoj vremenskoj liniji nestati kada nestane
iluzija vremenske linije. Meutim, nee, jer traume i dogaaji nikada nisu ni bili na
zamiljenoj vremenskoj liniji, ve ovde i sada, a mi smo ih na tu liniju projektovali, u prolost
ili u budunost.
Kada ispraznite utisak prolosti i budunosti Unifikacionim Procesom, doivljavate da one ne
postoje, ve postoji jedino ovde i sada. Imate jasno iskustvo da su prolost i budunost
iluzija, a va sadanji trenutak postaje irok i rasprostranjen.
Meutim, veina naih problema i trauma koje su postojale pre primene Unifikacionog
Procesa su i dalje tu, jer oni nikada nisu ni postojali na vremenskoj liniji. Preostaje vam da ih
istite drugim metodama, kao to su Duboki PEAT, Aspektika ili opet Unifikacioni Proces, ali
ovoga puta primenjen na probleme.
U emu je znaaj Unifikacionog Procesa primenjenog na vreme? U klijentima se javlja neka
vrsta znaajnog olakanja i osloboenja, kao da su se reili velikog tereta, za koji nikada nisu
verovali da moe nestati.
Ovaj aspekt spiritualnog iskustva deava se i sa Direktnim Iskustvom Istine i integracijom
Primordijalnih Polariteta. On je povezan sa Spasenjem, sa prepoznavanjem iluzornosti nae
percepcije sveta i sagledavanjem besmrtnosti onoga to mi zaista jesmo.
Hiljadama godina staro uenje, da budemo "ovde i sada", koje u novije vreme uspeno
popularizuje Ekart Tole, dobilo je u Unifikacionom Procesu svoj najbolji, najlaki,
najjednostavniji i najbri metod.
Ono to je ranije trailo mnogo ubeivanja od strane spiritualnih uitelja, dugotrajnu
meditaciju i komplikovanu metodologiju, sada je dostupno za 5-10 minuta. Govorim o
sposobnosti da se bude ovde i sada.
Filozofske i naune rasprave o vremenu traju od poetka vremena. Postoji linearna
percepcija vremena, specifina za Judeo-Hrianska uenja i teorije Njutna (Isaac Newton).
Linearna percepcija vremena je verovatno jo uvek najblia veini ljudi.
Postoji ciklina pecepcija vremena, karatkeristina za odreeni broj drevnih kultura, kao to
su severno amerika plemena, ili religije kao to su Hinduizam, Budizam, Dainizam, itd.
Postoji Ajntajnova Teorija Relativiteta, koja je uvela pogled na vreme iz drugaijeg ugla.
Mada, ova interpretacija ne pomae prosenoj osobi da bolje razume fenomen vremena.
Postoji i tumaenje vremena kao iluzije koja ne postoji izvan nae percepcije. Predstavnici
ove teorije su, izmeu ostalih, Budizam, neki grki filozofi i neki noviji nemaki filozofi, kao
to su Lajbnic i Kant (Leibniz i Kant).
Pored navedenih, verovatno postoje i drugi pogledi na fenomen vremena i njegovu istinsku
prirodu.
Ne moemo da ne primetimo koliko energije, inteligencije i vremena je utroeno na
razumevanje neega to u stvari ne postoji. Sreom, to vreme je zavreno.

Ne treba vam doktorat iz filozofije ili kvantne fizike da biste razumeli vreme. Verovatno ni
fiziari i filozofi ne razumeju vreme, ukoliko nisu iskusili ovo o emu piem.
Zahvaljujui Unifikacionom Procesu, potrebno je 5-10 minuta vaeg vremena, da jednom
zauvek razreite misteriju, koja je tokom istorije okupirala mnoge, a tako malo njih je uspelo
da je rei.

SPIRITUALNI RAZVOJ I OSTVARIVANJE CILJEVA

Polaritet spiritualno i materijalno pocepao je ljudsko bie na dvoje, kako izgleda, od poetka
svesnog ivota nae vrste.
Koji je uslov da dve sile u nama smatramo polaritetom? Da jedna bude pozitivna, a druga
negativna? Ne. Po mom miljenju, jedini uslov je da oseamo da su dve tenje u konfliktu, da
nam percepcija govori da ne moemo imati obe istovremeno. Meutim, ta ako uklonimo
ovaj konflikt iz svesti?
Vekovima ljudi veruju da ovek ne moe biti istovremeno spiritualan i materijalan. Ovo se
nesvesno podrazumeva. Ako je neko odluio, svesno ili nesvesno, da je spiritualno vanije,
on automatski zanemaruje ili odustaje od materijalnog i obrnuto.
U nekim kulturama postojalo je uverenje da je siromatvo vrlina, da je ono nekako
spiritualno. Ovakav sistem verovanja je stvorilo svetenstvo i establiment u nameri da
isperu mozak veini. Jer ako veina digne ruke od bogatstva ili ima konflikte vezane za
materijalno, vie e ostati establimentu. Naravno, oni su samo zloupotrebili nau duboko
ukorenjenu dualnu percepciju ivota, u korist svojih vrlo prizemnih i materijalnih ciljeva.
Oo je doao u posed od preko 90 luksuznih vozila i paradirao u njima svaki dan, u nameri da
poalje jednostavnu poruku - siromatvo nije vrlina, meutim, malo njih je shvatilo ta je on
eleo da prenese.
U nekim kulturama verovalo se da su bogati ljudi nemoralni. Dugo je blagoslov iz Jevanelja
po Mateju netano citiran kao "Blago siromanima, jer je njihovo carstvo nebesko" iako u

originalu on glasi "Blago siromanima duhom, jer je njihovo carstvo nebesko". Nekako se ono
"duhom" negde zagubilo, ali eto, nalo je svoj put nazad.
U nekim materijalistiki orijentisanim kulturama, mnogi su zapostavljali spiritualno i
uglavnom sledili svoje materijalne ciljeve, pokazajui tako da i oni nesvesno veruju da nije
mogue imati spiritualno i materijalno istovremeno. Imuni ljudi su esto oseali krivicu ili
sramotu u pogledu svog materijalnog bogatstva.
U ovoj knjizi, spiritualni razvoj je prikazan, izmeu ostalog, kao kontinuirani proces
integracije polariteta, dok se naa percepcija ne pomeri iz dualnosti ka Jednosti. To je
evolucija. Naravno ovo nije primenljivo samo na jednu ljudsku jedinku, ve vai za
oveanstvo u celini.
Prolaskom vremena, naa kolektivna evolucija odvija se spontano. Sa odreene take
gledita ovo znai da granica koja u svesti razdvaja polaritete postaje sve tanja i tanja na
nivou populacije, znali mi to ili ne, hteli mi to ili ne. Indikatori ovakvog razvoja vidljivi su sve
vie.
Svakoga dana sve je vie ljudi koji prepoznaju prosti idiotizam razdvajanja spiritualnog i
materijalnog. Da biste imali celovit i ispunjavajui ivot, trebaju vam oba i moete imati oba,
jer se oni meusobno ne iskljuuju. U stvari, oni se meusobno dopunjuju.
Niti su "spiritualni" superiorni zato to su spiritualni, niti su bogati superiorni zato to su
bogati. Ako se bilo koja strana osea superiorno, to je samo jeftini pokuaj ega da
kompenzuje oseanje inferiornosti jer misli da druga strana ima neto to mi nemamo. Obe
strane su, meutim, necelovite.
Imajte u vidu sledee. Ako sledite spiritualno, a nesvesno ste iskljuili materijalno, nikada
neete biti zaista spiritualni. Postojanje je Jednost i ta Jednost obuhvata sve ukljuujui i
materijalno. Ako iz Jednosti iskljuite bilo koji njen aspekt onda nikada neete imati Jednost,
a neete imati ni zadovoljavajui ivot zbog nedostatka materijalnih sredstava za svoje
potpuno normalne potrebe.
Ako, meutim, sledite samo materijalno i svesno ili nesvesno izbegavate spiritualno,
osujetiete mogunost ispunjenja, jer ispunjenje je spiritualna kategorija.
U avgustu 2011. imao sam interesantan susret. Sara Fozmo (Sarah Fosmo), lini asistent Toni
Robinsa (Tony Robbins) kontaktirala me u nameri da zakae individualni PEAT seminar. Toni
je eleo da naui PEAT. Neko vreme pre toga, Trener PEAT-a Satjen Rada (Satyen Raya),
pristupio je Robinsu u kafiu u Kanadi i ponudio da demonstrira PEAT. Toniju se PEAT dopao i
on je, kako sam kae, odluio da ga naui.
Pre poetka mog internet seminara sa Robinsom, razmiljao sam kako najbolje da mu
predstavim PEAT, budui da on zna mnogo iz srodnih oblasti. Mislio sam da je najbolje da
uporedim PEAT sa onim to Robins radi, ukazujui na slinosti i razlike.
Rekao sam otprilike: ako u jednu kategoriju stavimo ono to on radi i nazovemo je uspeh ili
ostvarivanje ciljeva, onda moemo PEAT staviti u drugu kategoriju koju moemo nazvati
terapija i spiritualni razvoj.

Na to je Robins rekao sledee: "Uspeh nije jedino ime se ja bavim. Tako to mediji prikazuju.
Ono to ja traim je ispunjenje." Moda ga nisam citirao od rei do rei, ali sam sasvim
sigurno pogodio znaenje.
Nekoliko nedelja kasnije, prisustvovao sam Tonijevom etvorodnevnom seminaru
Oslobodite Unutranju Snagu (Unleash the Power Within) u Italiji, kojem je prisustvovalo oko
8000 uesnika. Priajui o osnovnim ljudskim potrebama, Robins je na najvie mesto stavio
ispunjenje i naglasio da je ono spiritualna kategorija.
Nekoliko nedelja kasnije prisustvovao sam njegovom ekskluzivnom seminaru u Meksiku, gde
su pristup imali samo lanovi Robinsonovog Platinum kluba. Tema je bila ljudski odnosi, kako
stei poeljne ili popraviti postojee odnose.
Tokom skoro sedam dana koliko je trajao seminar, Robins je mnogo puta koristio spiritualne
koncepte, koji se obino ne koriste na ovakvim seminarima. Takoe, od nekoliko uesnika
sam uo da on povremeno vodi drugi seminar koji se zove Jednost. Nisam uestvovao na
njemu, ali sudei po imenu, sigurno da je u pitanju seminar vezan za spiritualni razvoj.
injenica da ovek koji je ve godinama najpoznatiji svetski trener vrhunskih dostignua
(peak perfomance coach) prevazilazi konflikt izmeu spiritualnog i materijalnog, ne samo u
privatnom ivotu, ve i u profesionalnom radu, samo potvruje moju tvrdnju sa poetka
ovog poglavlja. Vetaka granica koja razdvaja materijalno i spiritualno postaje sve tanja i
tanja, bar kod naprednijeg dela populacije.
Sa take gledita praktiara Spiritualne Tehnologije, hteo bih da dodam jo par stvari. ta nas
odvaja od naih ciljeva? Nae unutranje barijere. U radu sa klijentima, esto sreem
problem "Oseam nedostatak motivacije da radim na svojim ciljevima" ili "Oseam otpor da
radim na svojim ciljevima".
Kako uklanjamo ovakve barijere i pomaemo klijentima da slede svoje ciljeve? Primenjujui
metode kao to su Duboki PEAT i Aspektika. Mi praktine probleme klijenata, esto vezane
za materijalno, eliminiemo ovim sutinski spiritualnim tehnikama.
Sa druge strane, radei aktivno na svojim materijalnim ciljevima, mi takoe ubrzavamo svoju
spiritualnu evoluciju. Kako? Nai ciljevi imaju svoje barijere, odnosno potisnute sadraje ega
koji su sa njima povezani. Ovi sadraji su upravo ono to nas odvaja od Jednosti.
Ostvarujui ciljeve nieg nivoa, mi prvo prevazilazimo te barijere, a potom se automatski
okreemo ka ciljevima viih nivoa, idui sve vie, do Najvieg Cilja, koji e pre ili kasnije doi
na red.
Ovo se ne moe izbei, ak i kada bi to hteli. Uspeh ubrzava spiritualnu evoluciju. Ako ne
sledite svoje ciljeve, vi ne stagnirate samo u materijalnom smislu, ve u spiritualnom, takoe.
Kada sagledate ove pojave iz pravog ugla, spiritualno je materijalno i materijalno je
spiritualno i nikad nije bilo drugaije.

SPIRITUALNI RAZVOJ I NOVO DOBA

Kada me zainteresovani pitaju ime se bavim, obino kaem "spiritualni razvoj", a


istovremeno oseam potrebu da im objasnim da nisam sledbenik Novog Doba (New Age).
Objanjenje bi bilo, meutim, isuvie komplikovano, a pita koji je postavio socijalno
prihvatljivo i lakonsko pitanje dobio bi vie nego to je traio ili bio spreman da slua.
Bilo je mnogo jednostavnije u dobima pre Novog. Postojala je religija. Tradicionalnim
vernicima su od detinjstva servirani upakovani sistemi verovanja. Na drugoj strani postojali
su ateisti i naunici koji su esto bili proganjani zbog svojih stavova.
ta je zajedniko za ove dve grupe - teiste i ateiste? Obe su imale relativno stabilna
ubeenja. I mada su ona imala ozbiljne nedostatke, obe grupe su mogle da formiraju
izdiferencirane i stabilne identitete bazirane na svojim verovanjima.
Traganje za Istinom je bilo preventivno spreavano nametnutim ili samonametnutim
sistemima verovanja. Naravno, postojala je sumnja, jer ona kao senka prati svako verovanje,
ali uz malo vie potiskivanja i malo manje inteligencije, sumnja je uspeno gurana pod tepih.
Postojala je uvek i trea grupa ljudi - spiritualni praktiari ili tragaoci, ali oni nisu svesno
pratili bilo koji sistem verovanja. U stvari, njihova misija je bila i jo uvek jeste, da se kroz
postojee sisteme verovanja probiju u ivot, u slobodu, u Istinu i izvorno iskustvo.
ta imamo danas? Imamo Novo Doba. Da vidimo kako Vikipedija definie Novo Doba:
"Novo Doba (Pokret i Spiritualnost) je decentralizovani zapadni socijalni i spiritualni pokret
koji trai Univerzalnu Istinu i ostvarenje najvieg ljudskog potencijala. Ono kombinuje
aspekte spiritualnosti, kosmologije, astrologije, ezoterije, komplementarne i alternativne
medicine, razliite religijske prakse, humanizam, kolektivizam, prirodu i brigu za okruenjem.
Novo Doba karakterie individualni pristup spiritualnosti, dok istovremeno odbija religioznu
doktrinu i dogmu."
Postoji najmanje jedan problem sa ovom definicijom. Mi jo ekamo da vidimo bilo kakvu
istinsku spiritualnost u okviru pokreta Novog Doba, njegovim mnogim doktrinama i
aktivnostima, a naroito meu sledbenicima.

Prosean sledbenik Novog Doba ne razume prirodu spiritualnog. On je pobrkao stvaranje


novih i originalnih identiteta sa otkrivanjem svog pravog identiteta, koji je Istinsko Bie, ista
Svest. On je pobrkao stvaranje novih impresija sa uklanjanjem impresija.
Sledbenici novog doba koriste svaku priliku da poziraju i stvaraju svoj "imid", to je izgradnja
novog identiteta i njeno potvrivanje kroz druge ljude.
U ovom pogledu, nema razlike izmeu tradicionalnih teista i ateista na jednoj strani i
sledbenika Novog Doba na drugoj strani. Svi oni neguju kaveze u kojima ive, samo to
sledbenik Novog Doba ima poslednji model.
Postoji, meutim, jedna razlika. Tradicionalni teisti i ateisti imali su relativno stabilne i kroz
istoriju uspostavljene sisteme verovanja iz kojih proizilaze relativno stabilni identiteti, dok
sledbenik Novog Doba jo uvek je zbunjena i neizdiferencirana individua.
Razlog za ovo je u samom Novom Dobu, u bukuriu razliitih i esto nesrodnih doktrina i
aktivnosti, sistema i svih moguih fenomena, koji se svi smatraju validnim aspektima Novog
Doba, i koji stvaraju nered i haos, koji se potom reflektuje na linost sledbenika.
Meutim, stvarati sopstveni identitet baziran na sistemima verovanja, bez obzira da li je taj
sistem stabilan ili nestabilan, nije spiritualno. Opet, spiritualno podrazumeva uklanjanje
naslaga ega dok se ne ukae Istinsko Bie, a ne stvaranje novih koji e ga jo vie zatrpati.
Kada stvorim novi identitet, on ne moe da bude ono to ja zaista jesam, jer ja sam postojao
pre tog identiteta.
Istinsko Bie je Jedno sa Egzistencijom, to znai, dogod postoje dva - ja i moj identitet,
imau dualnost, a ne Jednost.
Kada individua odlui da pristupi pokretu Novog Doba i pone izgradnju novog identiteta,
ona ini korak nazad na spiritualnoj stazi. Ona je korak dalje od sebe. Ovo ini Novo Doba
jednim sutinski nespiritualnim pokretom.
Razumevanje da spiritualni razvoj nije stvaranje neega novog ve odbacivanje lanog, je
spiritualna zrelost. Ona se deava kada steknete praktino iskustvo sa metodama i sistemima
istinskog spiritualnog razvoja, kao to su sistemi Slavinskog.
Novo Doba je vratilo neke aspekte ljudske svesti i inteligencije pravo u srednji vek. Prosean
sledbenik Novog Doba veruje u neverovatne gluposti i svakakve divlje ideje koje mata u
kombinaciji sa suspendovanom inteligencijom moe da smisli. Drugo ime za Novo Doba
moglo bi da bude Doba Divljih Ideja.
Vekovima, oficijelna religija je potiskivala i kanjavala slobodno miljenje i spiritualne
potrebe. Ali kao to znamo, kada neto potiskujemo, ono time postaje jae. Novo Doba je
rezultat erupcije izazvane opresijom koje je nad ljudskim biem poinila oficijelna religija i jo
neki aspekti drutva. Kao rezultat, javlja se nekontrolisani i neartikulisani prasak, koji
nazivamo Novo Doba. Klatno je otilo na drugu stranu, u suprotni ekstrem.
Tako funkcionie binarni um. Crno belo miljenje. U prolosti, verovali smo ili u oficijelne
religije, ili da je ovek samo bioloka maina ija svest je rezultat statistike fluktuacije.

Danas meutim, sledbenik Novog Doba veruje u bilo ta to je suprotno stavovima oficijelne
religije ili ateizma.
I onda je biznis doao na scenu. Mnogi poslovno orijentisani umovi uoili su da bi mentalitet
Novog Doba mogao da bude sasvim lep izvor zarade. I gurui Novog Doba poeli su da iskau
kao peurke posle kie.
Danas, imamo takmienje u divljim idejama. Ko uspe da izmisli najdivljiju, imae veu panju
sledbenika, a u skladu sa tim i vei raun u banci.
Drugi metod koji koriste gurui Novog Doba je pakovanje starih, dobro poznatih, oiglednih i
zastarelih, dosadnih i jalovih ideja u novu arenu ambalau i predstavljanje istih sa
senzacionalizmom, uz mnogo buke.
Gurui Novog Doba podseaju me na prodavce na Flemington pijaci u Sidneju, gde subotom
prodaju voe i povre po velikoprodajnim cenama. Oni viu i mlataraju hvalei svoje
proizvode. Proizvodi su uglavnom isti, argarepa, krompir, paradajz, meutim, prodavci kao
da veruju da e najglasniji vika privui najvie kupaca. I moda su u pravu.
Zaista, kako da se istinski spiritualni tragalac snae u kupusitu Novog Doba? Postoji
jednostavan kriterijum koji moe da pomogne - u ovom univerzumu je sve mogue ali je
mnogo manje toga verovatno.
Treba da razumemo razliku izmeu mogueg i verovatnog i da se bavimo verovatnim drei
mogue na umu. Ovaj kriterijum nije lo put za izlazak iz nereda Novog Doba, a moe biti
koristan u drugim situacijama takoe.
Postoji crno i belo na krajevima palete, a izmeu njih su sve boje i nijanse. Binarni um vidi
samo crno i belo, dok se ivot odvija izmeu ova dva.
Binarni um: "Ako nije oficijelna religija ili ateizam, onda je to spiritualni razvoj. ta god da je
suprotno od ateizma i teizma mora biti spiritualno. to znai da sve ideje Novog Doba, svi
alternativni pristupi ivotu, njegove mnoge tehnike za ostvarivanje ovoga i onoga, sve to
spada u kategoriju spiritualnog, u spiritualni ivotni stil". Na sreu, nije tako.
Postoji jednostavni kriterijum koji nam omoguava da razlikujemo spiritualne sisteme od
ostatka Novog Doba, koji nas vraa na definiciju spiritualnog razvoja sa poetka knjige. Ako je
tehnika osmiljena da uklanja naboj, da ljuti i prazni slojeve ega ili nam omoguava da
doivimo Direktno Iskustvo, ono to je iza naboja, onda je to spiritualni razvoj.
Ako tehnika ima drugaije ciljeve, kakvi god oni bili, to nije spiritualni razvoj. Moda je Novo
Doba, ali nije spiritualni razvoj.
Na samom poetku svog spiritualnog puta, pokazivao sam, manje vie, sve budalaste aspekte
mislioca Novog Doba. Odluio sam da privremeno suspendujem zdrav razum, a nisam imao
jasne kriterijume koji bi me vodili kroz moju potragu. Bio sam izgubljen u umi divljih ideja,
dok je zdrav razum dizao ustanak u podrumu svesti.
Sreom, metode Spiritualne Tehnologije ubrzo su oistile moju viziju. Spiritualni razvoj nam
omoguava da doivimo sebe i ostatak Egzistencije u veoj meri kakvi oni zaista jesu. Kada
uklanjamo nesvesne sisteme verovanja, identifikacije i ostale ego sadraje, stiemo

sposobnost da sagledamo realnost uz manju distorziju ega. to manje ivimo u egu, u


lanom, to vie ivimo u realnosti, u Istinitom.
Usled doslednog korienja Spiritualne Tehnologije, rigidne ego strukture e oslabiti i
ukazae se prolaz. On e nas izvesti iz binarnog uma, dalje od dualne percepcije i crno belog
sveta, u realnost sa mnogo boja i mi emo imati oi ovoga puta da zaista vidimo svet kakav
jeste.
Kako bilo, iako ja nisam sledbenik Novog Doba, ne negiram da je Novo Doba proizvelo neke
efikasne tehnike za razliite aspekte ivota. Nema spora oko toga, dogod smo u stanju da
razlikujemo tehnike spiritualnog razvoja na jednoj strani i metode smiljene za ostvarivanje
drugaijih ciljeva, na drugoj strani.
Kao to sve doe i proe, proi e i Novo Doba i neko jo novije e doi. A spiritualni razvoj,
kao potok svee vode, bie i dalje tu, da povee prvo probueno ljudsko bie iz prolosti, sa
poslednjim probuenim ljudskim biem u budunosti.

Dodatak I

Kompletna bibliografija . M. Slavinskog zakljuno sa aprilom 2012.


Knjige nisu hronoloki poreane. Na poslednjem mestu nalazi se DVD ROM Spiritualna
Tehnologija koji je dostupan samo na engleskom jeziku.

Psihiki trening jogija


Kljuevi psihike magije
Simboli hermetizma
Kratka enciklopedija parapsihologije i hermetizma

Psihonauti unutranjih svetova


Psihotronika, uvod u savremenu parapsihologiju
Njihov onostrani ivot
Talismanska magija
Praktini kurs gnostikog okultizma
Staze i bogaze jastva
Susreti sa istinom, intenziv prosvetljenja
Prirunik za majstore intenziva gnoze, teorija i praksa
Ekskalibur
Novi Ekskalibur, alhemija svesti
Ekskalibur - 2
Integralni Ekskalibur, novi putevi
Kreaton, majstor igre stvaranja
PEAT i neutralizacija praiskonskih polariteta
Povratak jednosti
Aspektika, gnoza etvrte dimenzije
Sunjata, boanska praznina i mistina fizika
Ji Ding, filozofska maina
Praskozorje Aivaza
Nevidljivi uticaji, sloboda od delovanja bestelesnih entiteta
Transcendent
Intenziv gnoze sa alternativnom tehnikom
PEAT, novi putevi
Psihika samoodbrana i vodi do viih hermetikih rituala
DVD ROM, Spiritualna Tehnologija

Dodatak II

Kompletna lista sistema . M. Slavinskog, zakljuno sa aprilom 2012.


Sistemi nisu hronoloki poreani.
Gnostiki intenziv sa alternativnom tehnikom
Individualni gnostiki intenziv
Trostruka zlatna meditacija
Transdimenzionalno disanje (ili Svetlosni dah)
Integralni ekskalibur
Ekskalibur - 2
Aspektika
Memento
Sunjata
Metod rada sa entitetima
Hologramska prepravka ivota
Magino ogledalo, integracija senke
Kreaton (sastoji se od vie metoda, vidi Kreaton knjigu od MS)
PEAT (sastoji se od 6 metoda: Bazini PEAT, Duboki PEAT, DP2 (Duboki PEAT drugi nivo), DP4
(Duboki PEAT etvrti nivo), DIP (Direktne integracije PEAT), Metod spoja ili Unifikacioni
proces (primenjen na vreme ili na probleme).
Unutranja magija rei (sastoji se od 2 metoda: Ivana, kraj rei i Verbalna redukcija i
ekspanzija)

Transcendent (sastoji se od veeg broja metoda ukljuujui metod Kaiprsta, Spiritualnu


Alhemiju i drugo, vidi Transcendent knjigu od MS)

ONLINE SEMINARI I SEANSE SPIRITUALNE TEHNOLOGIJE:


http://www.arelena.com/
mailto:vladimir@arelena.com
+381 65 3582 195

Das könnte Ihnen auch gefallen