Sie sind auf Seite 1von 83

Plan Estratgico Accin Social

MERCOSUR-pe
(PEAS)

Plan Estratgico Accin Social


MERCOSUR-pe
(PEAS)

Comisin de Coordinacin
Wf' de Ministros de Asuntos * i
Sociales del MERCOSUR

MINISTRO KURA DESARROLLO SOCIAL


PEGUA ATY (RMADS)

Repblica Argentina-pegua,
Ministra de Desarrollo Social, AliciA KiRchneR
Repblica Federativa del Brasil-pegua,
Ministra de Desarrollo Social y combate al hambre,
TeReZA cAMPellO
Repblica del Paraguay-pegua,
Ministro Secretario ejecutivo de Accin Social,
hUGO RicheR
Repblica Oriental del Uruguay-pegua, Ministro
de Desarrollo Social, DAniel OleSKeR

PEAS |

3 | MERCOSUR

INSTITUTO SOCIAL DEL MERCOSUR


Consejo
Representantes Titulares
Secretaria de Organizacin y comunicacin
comunitaria del MDS-AR
inS Del cARMen PeZ DAleSSAnDRO
Secretario ejecutivo Sustituto del MDS-BR
MARcelO cARDOnA ROchA
Directora General de Polticas Sociales
y Desarrollo Territorial de la SAS-PY
STellA GARcA
Director de Polticas Sociales del MiDeS-UY
AnDRS ScAGliOlA

PEAS |

4 | MERCOSUR

Representantes Alternos
coordinadora de la coordinacin de Articulacin
de Asuntos internacionales del MDS-AR
AnA MARA cORTS
Jefa de la Asesora internacional del MDS-BR
Aline SOAReS
Director de Relaciones internacionales de la SAS-PY
VicTOR leZcAnO
Jefe de la Unidad de Asuntos internacionales
del MiDeS-UY
GUSTAVO PAchecO
Director Ejecutivo
chRiSTiAn ADel MiRZA

PEAS |

5 | MERCOSUR

amyesakmi
Oembohasvo guaran eme ojejesareko ko
mbare: ojehai guaran e ojeporu hicha koga,
oipuru mimi espaol e, katu haguicha hesak
porve um contenido.

ndice

09. e epyr
19. Poltica Social MeRcORSUR-pe: Toemotenonde
Polticape Tekopetecha, christian Adel Mirza
35. Decisin de Aprobacin del Documento
ejes,Directrices y Objetivos Prioritarios del Plan
estratgico de Accin Social del MeRcOSUR"
(MeRcOSUR/cMc/Dec. n 12/11)
39. Plan estratgico Accin Social MeRcOSUR-pe
(PeAS)
75. instituto Social del MeRcOSUR
83. contactos
PEAS |

7 | MERCOSUR

E EPYR

MERCOSUR oepyr ypy 1990-pe, ha pete guive


okue ha okakuaa ohvo tet ngura joajuver rekvo, upvar omombareteve estructura, omyesakve
hembipota ha ohupitmava. pete guive ko bloque1
okakuaa ha oike oikeve pype socio pyahu oi'va avei
ko reginpe, picha oepyr pete! plataforma estratgica ojepysva pe tet guasre voi ha Cono Sur
guive mundo pre.
Koga MERCOSUR tuichmi ojuavy pe objetivo
ypykugui. Oepyr ramo guare ojehecha kuri tekotevha ko regin pegua ojoaju ojuehe ha upr
ojehecha kva ikatuha oiko economa ha comercio
1. Tet aty MERCOSUR oi'hme ko' Estado: Argentina, Brasil, Paraguay ha
Uruguay.

EAS I 9 I MERCOSUR

rupivnte, ko continente tuichakue javeve. ha picha


okakuaa kuri 10 aos pukukue aja, oiko ichugui pete
MeRcOSUR viru jehekarnte, upinte oguah kuri pe
crisis guasu o 2000 opvo, upr oepyr ikangy
umi emurnte ojoajva regin ryeppe oemboguatva, hesak epyrma upro ndaipriha akrapu
ha heta hetave katu imboriahva ha ndaiporiha mampa oembaapo hagu. Upicha MeRcOSUR
oheja mbegue katu ohvo viru jeheka ha emur,
omotenondva mercado, aduana, arancel ha emu
opaichagua, oandu tekotevha ojeheka ambue tape
ove hagu joaju ko yvy guaspe.
Oepyrvo ko siglo pyahu, iapys mimi gobierno
progresista ko bloque-pe ha oepyr kuri oembopyahu heta mbae, tet hicha tenonder ha upe rire
mbegue katpe ojepyso Regin-pe. Upete guive oemoambue joaju reko ha oepyr oepensa pete proyecto estratgico Regin hicha ha picha oembohape upe oeheniva, dimensin social. epyrrme,

PEAS |

10 | MERCOSUR

kva ndahasyl, jaikuaa hicha MERCOSUR yma guarpe ndoiki vaekue vo tembiaporme um tema social
cultural, poltica, tekoha, emlt ha teko tee rehegua,
ndojehechlgul katuha olpytyv ojoaju porver.
Pe tyai olko vaekue economa, poltica ha social
ryeppe oeandu mbarete ko regln-pe ao
1998/2002 peve, ohechauka por modelo yma guare
mo pevpa katu oguah Estado kurape, avei
omokangy MERCOSUR-pe ha ndalkatuvl omboguata mbaevlchagua temblapo oembosakol vaekue
tet ngura joajur ha plcha oepyr tapykue pe
mercantilismo ha burocracia oapyf armava heta
Institucin-pe.
La nueva cuestin social2 olke mbareteve kuri ha
katu hapyrekuerpe oheja jente heta ttme mborl2. Oeheni cuestin social ndojekuaa porigui pete sociedad guaspepa
oipytyv ojoaju hagu terpa oporombyaive uvei. Oati mbarete sociedpe
aetehpepa ikatta oikove ijehehegui odependepa guasu ramo jepe ojuehe. Kva
jajuhta kuatiahai. cASTel, Roberto: la metamorfosis de la cuestin social,
Buenos Aires, 1997.

PEAS | 11 | MERCOSUR

ahu, teko joavy, mbaapo'y ha emboyke ko regin


ryeppe. Ko regin-pe proceso ryeppe oemoambue heta mbae, ojejuhu coyuntura regional-pe o
jeyha mboriahu pyahu ojeherva ha picha pok
tapicha ha familiape oepytyv upe poltica social
asistenclallsta ryeppe. Ha plcha mbaretevntema
teko joavy are guivma oembohapva ane reglnpe ha jaikuaa hlcha kva rupl ijetuu o hagu joaju
ohekva teko porve Estado kura.
Koga o hlcha ijetuu ha poguasu MERCOSUR
raper, o heta tapicha, ohupyty mimi ramo jepe
chupe opytyv arakaeve ndohupyty mol olkote-v
hicha pe emur ryeppente okur, tekotev
ojepysove katu hagulcha aetehpe olko pe integracin ojehekva. Ojee hicha ko Regln-pe ojejuhu
MERCOSUR ha umi Estado ova pype ojuhu vaerha
pete teko ha tape ipyahva, omombarete vaer temblapo joaju ha aetehpe tojeheka tape oiko hagu
hekopete Integracin omoaetevva poltica pblica
EAS | 12 | MERCOSUR

regin hicha. Tekotev oembopyahu, umi tuicha


hicha ojehupitysva, toemaa ambue hendicha
hese ha aetehpe togueru teko porve desarrrollo3
maymavpe guar, pichar mante ikatta pueblo
oakrapu jojapa omva guive ko regin cono Sur
Amrica-pe.
Jahecha pyahu MeRcOSUR heise tekotevha jajesareko hese toguata pete proyecto poltico hape
tevaramo ha uppe toike integracin econmicosocial, upicha avei hendive amombae polticas
sociales ko regin tuichakue javeve, pichar mante
amboykta pe jeiko por oha virpente.

3. Amartya Sen (2000) ohechakuaa ha ombopyahupaite pe desarrollo socialpe


mba'ichapa tekotev ojehecha, ha'e he'i yvypra ha aty oikotevha libertad ha
oakrapu' hagu katu ndaha'i va'er ojejesareko va'er viru embyatre aonte,
he'i oekotevha hetave mba're: ojedecidikuaa ha oportunidad rehe. Upvare,
ojehekramo aetehpe desarrollo, tenonderite voi oekyt va'er opa mba'e
yvprape omos mbaretva: mboriahu asy, ndaipri oportunidad tembiapor,
oemochapmba servicio pblico kura. iapytu' rapykuere ojejuhu. Seccin
BRASil, Dimensin Social del MeRcOSUR ijatr guare Ministro ha Autorida
kura Desarrollo Social Mercosur pegua Aty ha estado asociado, junio 2006.

PEAS | 13 | MERCOSUR

aandramo tuicha mbaeha pe oeheniva


Dimensin Social tet ngura joaju ha akrapur
heise ojepoi vaervaha umi poltica social ymave
guargui omotenonde vaekue economa ante, tekotev uvei ojerereko poltica publica omoakarapu
aetva akinte yvyprape. Ha picha ojejuhu ombaiteha umi tekotevva oakarapu hagu ande
rapicha kura ko socidad-pe.
Tekotev akinte jareko ande resa renondpe ko
mbae: umi tembiapoita okuva maravr ndoiko
moi, ndaipri ramo umi mbae tekotevva pueblo
oi'mva ko regin-pe apytu ndojeri ramo, ndop-yri
ha nonemombai ramo hese, kicha hesakra-mo
andve aime pete! mbae ikatu'yva amboyke
renondpe ha ame tembiporu tekotevva pe integracin heko pofva, por ha iaetva o hagu ko
regionpe, ha okakuaa hagu ohvo integracin hete
porva sociedad hicha oikovva teko joja ryeppe.

EAS | 14 | MERCOSUR

ha avei, umi apaui social rehe ojepoko vaer


tuicha hicha hapoite guive, oeeha va'er ojejuhupaite tape oes hagu apauigui. Ko mbare
oempyenda MeRcORSUR ha omaa pe Dimensin
Social rehe tekotevha oguata ambue tembiapo kura
ndive: poltica social iaetva ohechapaite pe realidad ha omoinge ipype: economa, social, poltico ha
tekotee kura rehegua4.
instituto Social MeRcOSUR-pe (iSM), oepyr
ikatu hagu imbarete pe institucin reko ojehekva
umi Ministro ha Autoridades Desarrollo Social MeRcOSUR-pegua (RMADS) oembyaty jave, ha avei
ohechauka hagu oipytyv mbareteha pe comisin
de coordinacin de Ministros de Asuntos Sociales
MeRcOSUR-pe (ccMAS)5, kva omohenda vaer

4.
Xiii Ministro ha Autorida kura Desarrollo Social Mercosur pegua
Aty ha estado Asociado Acta n 02/07, Anexo 5, Montevideo, 23 noviembre 2007.
5.
Kva pete rgano social oembyatypahpe Ministro Aty Area
Social pegua, ko tema ndopyti hna ministerio kura ppente, heta sector o
omba'apo porva ko social-pe. Ko rgano odisea ha ombohape pe Plan
estratgico de Accin Social MeRcOSUR-pe, Picha rupi ccMASM ojejapo kuri
diciembre 2008-pe,

PEAS | 15 | MERCOSUR

tembiapo social ove hagu joaju ane regin-pe.


ha oepyrvo instituto oemohenda avei pete
tembiporu tcnico-poltico oipytyvtava RMADS
ohupyty hagu pe ohupytysva, kva ojerure hicha
programa ha norma ,hei ojehupytyvo umi mbae por
oeanduka vaerha tekotevha ojehecha pypukuve
ha ojeikeve tembiapo social-pe. ha avei cumbre oiko
vaekue junio 2011-pe Paraguape, oehesaijo ha
oemoaete kuri pe Plan estratgico Accin Social
(PeAS) upva ohupytypaite ovva Ministerio ha Secretara kura ombaapva guive ko poltica socialpe, MeRcORSUR-pe.
Ko ojehava hna, oemoguahtava avei formato
digital rupive, omyasisgui PeAS rembiapo, ika-tu
haguicha aimva guive kvape amyasi ha
aomongeta por hese oiko por hagu pe Plan.
pe cumbre de Baha-pe, DecReTO 39/08 cMc rehegua, pe organigrama-pe
ojehecha oipyty va'erha consejo del Mercado comn-pe, ha uppe oike va'er
tapicha arandu heraku porva ha oikuaa pypukva tema social rehegua ova
petete tetme.

PEAS | 16 | MERCOSUR

Kva rupive hi hesak andve ane rembiapor


jahechpa naamohendi hekopete um tembiapo
agenda socialpegua ko bloque-pe. Ha pahpe ka-tu
jae toiko ojee haguicha junio 2003-pe ijatr guare
XXIV Reunin del Consejo Mercado Comn, ojejapo
vaekue

Paraguape-Paragulpe:

Hiite

oemombae ha oemotenonde uml tekotev guasu


ova dimensin soclal-pe MERCOSUR ryeppe, avei
toemokyre'y akarapu ha tekojoja Estado kura
ova ko regln-pe ha toepytyv tekotev hlcha
um mborlahuvvape.6

6. CMC.

PEAS |

17 | MERCOSUR

POLTICA SOCIAL MERCOSUR-PE:


Toemotenonde Polticape Tekopetecha
christian Adel Mirza*

Oikvo siglo XXi ojehechakuaa oepyrha iambue ha iporve ohvo polticas pblicas sociales
rehegua ko ane reginpe. Ko mbae pyahu ojehechakuaave oikoha estado rembiapo apytpe, omotenonde ha ombaapovgui problema social kura
emyatyrra rehe. Mbykyhpe ikatu jae, tema social
kura oemohenda porve kuatia ri ha iambueveha
* hae Asistente social Universidad de la Repblica Oriental del Uruguay,
oguereko Maestra ciencia Poltica-pe, Facultad de ciencias Sociales de la
Universidad de la Repblica, Uruguay-pe. hae vaekue Director nacional de
Polticas Sociales del Ministerio de Desarrollo del Uruguay. Mboehra ha
Director del Departamento de Trabajo Social de la Facultad de ciencias Sociales de
la Universidad de la Repblica. Omyak avei hembiapo asesor-ramo pe
Departamento de Desarrollo econmico e integracin Regional de la ciudad de
Montevideo-pe. Julio de 2012-guive omyak pe Direccin ejecutiva del instituto
Social del MeRcOSUR, ome ichupe ko tembiapor guasu Gobierno de la
Repblica Oriental del Uruguay.

PEAS | 19 | MERCOSUR

tembiappe ha umi tapicha omyakva gestin pblica omotendove yvypra rekove, kicha ojejuhu umi
irundyve estado ova MeRcOSUR-pe.
Jajesareko por ramo jahechakuata poltica rupive ohekaha oikepa maymave yvypra ko sociedpe,
picha jahechakuaa hna tuicha iambueha pe tape
ha norma kura ojepurva koga ha avei ambue
hendichama ojejapo plan ha programa social, kva
jahecha ohejaha mbae iporvva maymavpe guar.
Ko mbae jahechmava ha aandva haete voi
heva andve aimeha pete etapa pyahpe, ojehecha sistema ha modelo oangarekva oikotevvre
ha picha oemopu pete sistema pyahu ou porva
maymave tapicha ha ande sociedpe. ha katu, o
pete jepyapy ymaite guive ndaikativa oemoaete:
teko petecha ha tekojoja, oipyapy aetva umi tet
omyakvape ko reginpe. Jaikuaa ko Amrica latinape koga peve haeha pete continente ojoavyvehpe yvypra.

PEAS |

20 | MERCOSUR

Koga jajesarekomta mbaeichaguaite tembiappa oemoaete rae pe 10 o pukukue.


1. Demokrsiape jeiko ha continuismo
Ko 10 aos ohasapa ramvape ikatu jae ko Reginpe oha estabilidad poltica, pva heise demokrsia
imbareteveha ha avei ndaikatuvimaha mbareterepente ojeity ha oemombo tavaygua rembipota.
Umi gobierno kura ohasva pe 10 o pukukue
omombae joaite regla ha norma ova demokrsiape, republica hicha. Jahecha hicha hna tetngura, ikatu jae koga rupi hiareve umi orientacin
poltica, kva oeandu pe estrategia ha programa
pame, upicha avei umi tetngura omotenondva
ombohapeve proyecto tuicha ha ipor porva partido
poltico ha maymave aty kura rupi osva ko Sudamrica-pe. ikatu jae pe poltica oemboguatva rehe
ae ojejepyapyve umi imboriahu ha oikotevvvare.
Kva rupive ojepoko pe sistema de proteccin social

PEAS |

21 | MERCOSUR

rehe ha oemomaa pete tembiapo iporve hicha,


ha pva tuicha hicha ikatuete oiko MeRcOSUR-pe.
2. Hekoguapy tuicha hicha economa
aime ramo globalizacin ryeppe ha jahechakuama ramo jepe ko planeta-pe ojejapva opokopaha
maymave rehe, estado kura ikatu gueteri ijehegui
hemby gueteri michmi autonoma oismbyhy hagu
ieconoma tuicha hicha. Ohechauka hicha cePAl,
pe crisis guasu mundoppe oiko vaekue ao 2008-pe
renondpe oipytyv kuri economa nacional kura ko
Amrica latina-pe, ojapo hikui umi ojejapo vaer,
upicha rupi ndahai kuri ku oeandu vai etereva
hapykuere. Upramo pe medida tuichavva poltica
ramo ojerereko vaekue ha hova mercado-pe tembiapor, oeenagareko gasto fiscal rehe, ikatu haguicha oguah ikatu haguicha maymave tapichpe, kope ojekuaa o hague jepyapy teko petecha

PEAS |

22 | MERCOSUR

rehe1. Ao 2011 katu, -heive ohvo cePAl- oepyr


okue kyre economa ha ojapyhara pe crisis vai ete
ou vaekue ri, PBi ko Regin tuichakue javeve ojupi
paite, ohasa 4.1 ha heta hendpe ohasa 6% ha upe
javeve ojehecha oguejyveha pe tasa de desempleo
abierto ojeeha, pva heise saive o nombaapiva,
opyta 7% rupi. Umi tet hetaveha o industria katu
ohasa avei rasa pe crisis aja (pehechamnte mbae
medida-pa oiporu rae europa ha mbapa opyta hapykupe, estados Unidos-pe oeha vagui) ane
Regin katu okakuaakuaave ohvo ha ane economa
noepysnga guasi tapre.
3. Ou jey pe Estado oangarekva
O heva estado michmnte vaer ha oheja vaerha
capital okue hae hicha, ndojepoki vaer capital
financiero ha transnacional rekovre, kva renondpe, jahecha iapysha pete mbae iambuva ko
1. cePAl. Panorama Social de Amrica latina y el caribe, 2010.

PEAS | 23 | MERCOSUR

10 ao ohasa ramvape: estado mante ombohape


vaer umi polticas sociales ojeeha. Ojevvo estado ojapyhy ha omyak pe plan ha programa social
kura, ojapo voi tembiapo guasu ohupytypva maymave tetygupe, ikatva hiare ha omomiva viru
ha oikmava voi presupuesto-pe. estado oeanduka
tuichave hicha ha ohechauka omoaguseveha ijehegui mercado, pva heise ojaposr tembiapo por
pyae oikta ha oemboja voi umi hasyvehpe ikatu
haguicha oemombaeve salario. Jahechami pete
kso oiko vaekue Uruguay-pe, negociacin colectiva
hei chupe, uppe oemongue consejos de Salarios
Tripartitos, pva heise oike hatveha hikui ymave
guargui, koga oemombaeve vaerha tembiapo,
ymaite guive ojoavva capital-gui.
4. Tavaygua kura idercho
Oemotenondvo dercho kura heise ojeheja-ha
tapykupe idea tuja heva aichejraga tavaygua

PEAS |

24 | MERCOSUR

rehe, ojeporiahuverekgui chupe ohupity asistencia


pblica. Tavaygua rehe ojejesareko iderchogui ha
pva estado hembiapo rupive omoaete vaer. Pe
poltica social koga oemopyenda ko mbae ri
ha omotenonde maymave yvypra derecho ha MeRcOSUR-pe koga picha ojehecha poltica social.
Koga rupi oeeha opicha hna ojejapo hagu
umi polticas pblicas omyenyhmbva yvypra rekove, kvare oemaa voi sistema hicha. ha katu,
pe modelo productivo jarekva omochi ha ojoko
gueteri opaichagua eha, picha rupi nera gueteri
oeguah pe resultado porme umi polticas pblicas omyenyhmbva yvypra rekove ha omeva tekojoja. Oeandu mbarete gueteri pe modelo liberal
aretma omochapva yvypra rekove, ko modelo tuja
oikove ha omochi tape ojejapo por hagu umi plan
social ohektava mbarepa o ha okakuaaa mboriahu ndahai ombovevitantea tapykuere vai polticas econmicas ohejva. Ojehechma hicha ikatu

PEAS |

25 | MERCOSUR

o tape mbaichapa oemonguta teko yma guare


oemopu hagu pete! pyahva.
5. Apaui universalidad ha focalizacin paiime
Ojekuaa por poltica social ryeppe upe apaui
pete hendguio ojee tekotevha maymave yvyprape oguah derecho tekomboe, tesi, ga rehegua
(ha heta mbama ojejapo kva ryeppe) ha ambue
hendpe katu amotenondese umi oikotev rasvape,
oeehambaite oeme chupe kura umi epytyv
ojehepyme'yre. Upeichavr jepe, techapyrmi, Argentina-pe oemoambue kuri pe rgimen oemeva
familia mboriahpe, ha upeichante avei ojejapo kuri
pete mbae pyahu hrava Brasil Sin Miseria, kicha
oepyr tape oiko hagu pe universalizacin, ndohechiramo jepe umi medio kura, ha picha ojepyso
pysove umi tembiapo social mboriahu apytpe. Oike
epyr avei opytyv pete tenda ter atygupe, oeheiva focalizacin subsidiaria kva omombaeterei
PEAS |

26 | MERCOSUR

tapicha imboriahu asva dercho, umi ijeiko ha hekove ojoavy rasva ieconomape ha sociedpe.
6. Viru eme rehegua
Ko regin tuichakue javeve ojejapo meme pe Programa hrava Transferencias condicionadas de Renta,
oeme viru imboriahuvvape. Ko tembiapo ojehecha
oguah rire poder-pe partido poltico progresista, pe
viru oemevo imboriahuvvape ningo oiko higui
umi ande rapicha os teko mboriahu vai pogugui.
Tekotev jae joajoa tuicha oipytyvha kva, pyaetemi
oakarapuve umi imboriahu eterei rasva ha pe oeheniva ndice de pobreza tuicha avei oguejyve.
Kope ikatu amombeu techapyrramo pe programa Tekopor Paraguaipegua, kva oguah heta
tapichpe ha oopytyvmba hese heta organizacin social ova pete komunidpe. Mbapa ojejapo
vaer oeme hagu viru o ramo jepe heta e
hese ojejuhu mboriahu omondoveha imit ngura

PEAS |

27 | MERCOSUR

mboehape ha ojehove centro de saludpe. ha jahechtar omboguejpa aete teko joavy ikatu jae nahniriha, ndopoki gueteri teko joavy rehe, oguejyimi
ramo jepe pe coeficiente de Gini (kva ojeporu kuri
oeha hagu) jaikuaa hicha pe teko joavy are guivma oemohat ko ane regin tuichakue javeve.
7. Gasto Pblico Social oemongakuaa
Ko Gasto Pblico Social oentende vaer inversin
social ramo, oikgui presupuesto general ojapva
estado oangareko hagu tetygua remikotevre,
bienes, servicios ha opaite mbae temikotevva. ha
picha jahecha Amrica latina-pe mbaichapa ojeheja viru gasto social-r, 1990-91pe 12,21%, kva
o 2007-2008-pe ojupma 18% voi ha ohasma
20% MeRcOSUR-pe2. Kicha oiko hna oemeve
hagure viru tekomboer, tesir ha avei seguridad
social-peguar. Pe GPS opyta arma ramo jepe pe2. ibid.

PEAS | 28 | MERCOSUR

te hendpe uppente ojere ha ojere, heta tet katu


omongakuaa ipoltica gasto rehegua ichi ramo jepe
ieconoma, kva ojejapo transferencia, epytyv viru
rehe ae, subsidio ojeva ha oemokyre mbaapor.
Panorama Social cePAl ohecha hicha pe mboriahu
hetamieve kuri 2008 guive 2009 peve, pe crisis vai
oiko vaekue ojapo kva , upi katu oguejy mbegue
katu jey ohvo. Ko informe ome vaekue3 hei, Argentina, chile, Per ha Uruguay-pe oguejyve hague
tapicha imboriahva, ieconoma kura okakuaa hagure ha Brasil, ecuador, Panam ha Paraguay-pe
katu oeme hagure viru imboriahuvvape.
8. Estrategia kura oemohenda pyahu:
tma social oike poltica rembiappe
O jehechapyr ojehechaukguima MeRcOSUR
oguataha ohvo mbegue katu tape por tekotevvare, oembohape hna ande rapicha kura os hagu
3. ibid.

PEAS | 29 | MERCOSUR

mboriahu asgui, ha ane mandua vaer ko bloque


omotenondeha teko joaju regin hicha. ha pe Declaracin oiko vaekue Buenos Aires-pe, hei Por un
Mercosur con rostro humano y perspectiva social
14 de julio 2006-peguare. Uppe ojee tekotevha:
oekarama dimensin social oemopyendva joaju
ha ohekva akarapu oembojagui hendaitpe opa
mbae ha pva omoaete vaer yvypra akrapu
tuicha hicha, ohechakuva petete yvyprape oguerekoha derecho civil, poltico, social, cultural ha
economia-pe. ha picha pe Dimensin Social ova
integracin regional-pe oemombarete ha omoaete
demokrsia ha tavaygua derecho.
Ko hrava Declaracin de Principios del MeRcORUR Social ombyapua paite umi tema are guivma
oeeva hese ijaty jave Ministro ha mburuvicha
kura Mercosur Social upergua.4 Umi kuaapy kva
4. Oe hna pe Vii Ministro ha Autoridad kura Aty Desarrollo Social Mercosur
pegua rehegua Bolivia, chile, Per, 2004-pe; Declaracin de Asuncin, Declaracin

PEAS | 30 | MERCOSUR

rehegua hei: oemotenode vaer pe Dimensin


social ojehekvo tekojoaju omongakuava hekopete
yvypra rekove tuicha hicha; ndaikati ojei ojuehegui economa ha tema social oemohendvo tembiapor ha ojehecha jevo poltica publica, oemohenda jevo mbaichatapa ha mbae. Oemombarete
jey ogapy reko ohme sy, tva ha mit ngura. Umi
mbae opyta estado resa renondpe akinte oangarekvo ha poltica social ojejaptava epyrraite
taimamdua yvypra derecho rehe, sociedad civil toparticipa aetete organizacin hacha ha pva heise
opytaha tapykupe mbae eme poriahuverekgui.
Upicha avei pe cumbre Presidente kura ojapo
vaekue Paraguape junio paha 2011-pe, pe consejo
Mercado comn omonei kuri pe tembiapor oembyatr guare umi Ministro ha Autorida kura Desarrollo Social Mercosur pegua Aty (RMADS) pegua
ha avei pe comisin de coordinacin de Ministerios
de Montevideo, 2005-pe; ha avei Declaracin, Buenos Aires 2006-peguare.

PEAS | 31 | MERCOSUR

de Asuntos Sociales (ccMASM) hava pe Plan estratgico de Accin Social (PeAS). Kope jahecha 9
eje pyendar, 26 tembiapor hape teva ko Regin
peguar, oepyrtava o 2012 guive oembohra
formato proyecto social regional.
ipahaitpe ikatu jae pe aty oiko vaekue Montevideo-pe (6 ha 7 diciembre 2011-pe) ha upe mboyvemi pe cumbre Presidente kura rehegua ha Ministro ha Autorida kura Desarrollo Social Mercosur
pegua Aty (RMADS) rehegua, uper ojepyta kuri
pete eme ojejapta ambue Plan Bienal oemoaete vaer ko eje: a) imbaretevta institucin kura
ombaapva dimensin social rehe ko MeRcOSURpe, ha oepytyv mbaretevta pe instituto Social
MeRcOSUR-pe; b) ojehai ha ojejapta proyecto guasu ohupytypva ko regin oikva PeAS ryeppe; c)
oemboguatta pete estrategia iporva ha oemosarambta ojekuaauka hagu umi mbae iporvva
oikva ko Regin-pe, rea social ryeppe; d) oePEAS |

32 | MERCOSUR

mombaretta tembiapo joaju ambue hendapegundi


oipytyvva teko joajur MeRcOSUR-pe hei hicha
ccMASM.
ambyapuvo ikatu jae: ko tema social oemoha
tenondete agenda pblicape mburuvicha kura rembiaporme MeRcOSUR-pe ha maymave sociedpe:
upva heise oemombae jeta tembiapo oipytyv
mbaretgui tekojoaju. Toemaa mbaichapa oeanduka pyahu ohvo imboriahu rasva, jajuhu ha amotenonde umi pueblo ha aty ymaite guivma oemboykva, ciudadana remikotev toeandukuaa, taipyae
ha toiko porve mbae repy (riqueza) jeporu ha jerereko. Mbykyhpe ikatu jae demokrsia imbaretevta
famila ha maymave komunidagua rehe oeantende
ramo hemikotevpe. Mbaeve ndeisi okakuaaa guau
economa pokmimipe guar ha hembyre opytapa rei,
tekotev oemo opaite mbae hendpe; temikotev ha
tembiapor toemosarambi petecha umi mbae por
yvypra rembiapokue. ha ko mbae oimro omote-

PEAS |

33 | MERCOSUR

nondta gobernante kura, heise hae kura oemo'maha pete! eme ha ojopgui avei tavaygua kura,
aetetehpe ojerurva dercho.
MERCOSUR oguereko pete! desafo tuichva henonder ha hema vo kuri kvare ombaapotaha:
omboguejyve vaer ohvo hetaite tapicha imboriahva ha ndaiprivima vaer mboriahu etereva, ha
upicha avei omomich michve vaer teko joavy oi'va
ande apytpe.
Oimr aetehpe ko rundy tet sambyhyhra
oheka teko porve maymave tapichpe guar koga
oepyrma vaer pe tembiapo guasu tuicha hicha
ko regin tuichakue javeve, upichar mante ikatta
jahapejoko ko mbae vai arete guivma ombyatypva
riqueza oi'mva ha picha aepyr amosarambi ha
amyasi opavavpe guar.

PEAS |

34 | MERCOSUR

MERCOSUL/CMC/DEC. N 12/11
Plan Estratgico Accin Social
MERCOSUR-pe

OJehechVO:
Tratado oiko vaekue Paraguape, Protocolo oiko
vaekue Ouro Preto-pe, umi Decisin omoaete
vaekue consejo Mercado comn-pe n 39/08, 45/10
y 67/10.
OJeJeSAReKVO.
ndaari ete guive MeRcOSUR-pe dimensin social, oemombae ha oemombarete mbareteve pe
tembiapor guasu ohekva tekojoaju ojoapytpe ko
Regin tuichakue javeve.

PEAS |

35 | MERCOSUR

Oikr guare Cumbre MERCOSUR rehegua Crdoba-pe, julio 2006-pe um Presidente kura opyta
kuri pete! eme ojejapo hagu pe Tembiapor tee
tapicha reko porver Mercosur-pe.
Pe Tembiapor tee tapicha reko porver Mercosur-pe haeha pete! tembiporu ombojoaju hagu
opaichagua ehaita oguerahva heta tapicha ohekma guive teko por iaetva MERCOSUR ryeppe.
Pe Comisin de Coordinacin de Ministros de
Asuntos Sociales del MERCOSUR (CCMASM) ha
ojapma pete! documento pyahu Ejes, Directrices ha
Objetivos Prioritarios del Plan Estratgico de Accin
Social del MERCOSUR, uppe oemoingepa kuri
umi atyha rupi Ministro kura ha avei umi Aty tapicha
iarandva ohai vaekue, ha o pype Decisin guasu
CMC N 67/10-pegua.

EAS | 36 | MERCOSUR

cOnSeJO MeRcADO cOMn


OMe ie:

Art. 1. Omone kuatiahai ejes, Directrices y Objetivos Prioritarios del Plan estratgico de Accin Social del MeRcOSUR-(PeAS) kva opyta ombojapy
kuatia hai opyta avei Decisin-pe.
Art. 2. Ojerure Ministro kura aty ha umi ambue
tapicha arandu ijatvape omyakva tema social,
tombohasa ccMASM-pe, PPT imbaekurava rupive ha oiko mboyve Xlii Aty cMc rehegua, omoguah hagu oipota hicha kuatia ri tembiapor ha
arakaetpa ojejappa, kva ipukta ao 2012 guive
2017 peve, ha avei ohecha vaer moguipa onohta
kovar viru.
PEAS |

37 | MERCOSUR

Pe o upvape voi umi Ministro ha tapicha arandu ijaty ohecha hagu mbapa ojejerure, ikatu omyatyr, omo porve heva Artculo 1, pe kuatiahape.
Art. 3. Pe Anexo ko Decisin rehegua ojehai castellano-pe ante.
Art. 4. Ko Decisin noikotevi oike mbaevichagua
ordenamiento jurdico-pe, estado kurape oreglamentgui MeRcOSUR rehegua.

Xli cMc Paraguay, 28/Vi/11

PEAS |

38 | MERCOSUR

Eje, Directrices, ha umi Ojehupyty Pyatava


Plan Estratgico Accin Social
MERCOSUR-pe (PEAS)

EJE I
Tojehapoo embyahi vai, mboriahu asy
ha tekojoja'y
Directriz 1
Toemoguah ovvape tembiu opaite ra ha
tojekaru hekopete.
Ojehupyty pyae vaer

Tojehechakuaa ha tojehupytypa maymave dercho


ha avei tojeu tembiu kokue pegua ha hesiva.

Toakinte tembiurhekopeguva ha hesiva umi


tapicha imboriahuvvape guar.
D

EAS | 39 | MERCOSUR

Toemongue ha tojekuaauka um tembiapo os


por vaekue oembaapvo proyecto tembiu resi rekvope.

Toemongue okaru hagu hekpe sy kura ha


toeeha anivete o mit okaruva.

Toemombarete agricultura familiar oeemit


hagu hiupyr ha toemyanyh pype emuha
kura komunidpegua.
Directriz 2
Toemongue umi poltica omyasiva teko porr ha
tojehechakuaa omombaeha gnero, edad, raza ha
etnia.
Ojehupyty pyae vaer

Toguahmba ovva servicio social maymave familia ha ande rapicha oikotevvvape.

Tojejapo heta programa ombohapva viru eme


umi familia mboriahu ha oikotev etereivvape.
D

EAS | 40 | MERCOSUR

Tohupyty jojapa tembiapo ogapy kua ha


kumbape; kuimbae kura tojesarekove hogapre
ojerure hicha um programa de transferencia de
renta-pe.

Toemombarete pe hrava territrio social ojapva tembiapo joajuve aty kura ohekva akrapur
rehe.

Toemongue ojekuaauka hagu tembiapo pormbyre.

PEAS |

41 | MERCOSUR

EJE II
Tohupytypaite Yvypra Dercho maymavpe
toeangareko ojoavy'yre kova rehe:
tnica, racial ha gnero
Directriz 3
Taiaete opaichagua dercho: tekotee, economa,
poltica ha social rehegua, oemboyke'yre: kua tr
kuimbae hagure, imit ha imit'yva, ipire color, etnia, ijerovia, hemiandu, tetygua rehegua, ivirurekovva, tapicha noimbiva hetpe ha ambue hendichagua tekove.
Ojehupyty pyae vaer
Toeeha ojejoko hagu trfico kura, upi-cha
avei tojejoko enup ha jeikovai, explotacin
sexual, ombyava kua, mitkua, mitkuimbae
ha mitrusu kurape.

EAS | 42 | MERCOSUR

Toembojoaju ha tojejapo um poltica pblica mitrusu kura hembiapo vai vaekue oehekomboe
hagu ha tet rembe'ype oemombapo portevntema vaer.

Toembojoaju ha tojejapo umi poltica pblica


oangareko vaer hekoitpe umi ande rapicha
oikva tapre.

Toemombarete Instituto Polticas Pblicas Derechos Humanos MERCOSUR-pegua (IPPDH) ha


toembohape oeomongeta hagu Sistema Interamericano de Derechos Humanos ndive.

Toeeha anive hagu oembohari mavavre;


tenonderite, kua, mit', mitkua', mit rusu; ha
avei okakuaapva rehe .

Tojeporu medida ha poltica ojejapo hagu hei


hicha pe Convencin Naciones Unidas sobre los
Derechos de las Personas con Discapacidad.

Tomoir opaichagua temiandu derecho humano


rehegua organismo internacional-pe.
PEAS |

43 | MERCOSUR

Tojejapo pe Plan Regional oehenondea ha


ojehapoo hagu mit mba'apohra, omone
vaekue GMC/RES N 36/06, ha tojeheka vlru tekotevva upvar.

Toemombareteve compromiso oi'va ko regin


tuichakue javeve pe derecho jarekva manduar,
aetegua ha tekojoja rehe.

Toemongue opavavete tapicha oikotevvva


hetpe ter iakme tohupity servicio kura oi'va
komunidpe.

Toeeha tojei opaichagua emboyke, jejahi ha


embohory tapicha LGBT rehe, ikatu hagu
oemombae umi dercho kura oikove ha iaete
ko Regin-pe.

Tojejapo ha tojeporuka ojupe umi tembiporu omohendva anive hagu oiko mbae vai tapicha tuja
ha guagu rehe ko MERCOSURpe, ikatu haguicha opy maymave tetygua ha tojehechakuaa
ko tapichre heta jey ojejahiha.
D

EAS | 44 | MERCOSUR

Toemongue opa rupi foro tetngura rupi ha avei


toemombae ha toeangareko karai tuja ha
guaiguva derecho rehe ha tojejapo Convencin
Internacional ko tema rehegua.

Tojejapo petesistema omombeuhpe mbaichapa


oho hna tembiapo kura dercho humano rehegua ko regin-pe, ojeporta pete! metodologa
ojekuamava Alto Comisionado de las Naciones
Unidas para los Derechos Humanos ryeppe.

Toembojoaju poltica socialpe kura opaite mbae


eangarekor ha epytyvra, anivma hagu
oiko violencia mit, kua ha tujamre picha espacio publico ha privadohre avei.
Directriz 4
Taikatu ojeike ha oes avave oporojokore MERCOSUR ryeppe, kva avei yvypra kura dercho.

PEAS |

45 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer


Toembojoaju ha tojejapo um poltica pblica
omoaete ha omombava dercho humano ha avei
toemongue ojoaju hagu inmigrante kura ha toeangareko refugiado kura rehe.
Directriz 5
Toemombarete yvyprare eangareko.
Ojehupyty pyae vaer
Toembojoaju kuaa opaicha eha oepytyv ha
oeanareko hagu umi tapicha ojejuhva jejopyvape oiko jave guyryry guasu, ha toemotenode mit ha
mitrusu kura picha jave.
Directriz 6
Oipyesove kuame guar participacin, toike umi
cargo ikatuhpe omyak tembiapo opaichagua.

EAS | 46 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer


Tojejapo, tojehecha ha toemboguata opaichagua
instrumento normativo oi'va ko Regin-pe oehava
ombojoja kua ha kuimbae oondive mbaapoha rupi
ha oeguahha rupi.

PEAS |

47 | MERCOSUR

EJE III Salud Pblica


maymavpe guar
Directriz 7
Tohupytypaite maymavpe por hicha servicio
pblico kura: tesi rehegua, pva opavavete derchogui.
Ojehupyty pyae vaer

Toemboguata estrategia joajpe ojehekvo servicio pblico kura ohupytypaite hagu maymavpe ha oiko por yvypra hicha.

Oemonguta ha oembohapta poltica iporvva indgena kura hesi hagu.

Taipyenda mbareteve poltica pblica tesi rehegua kuame ha mit michme guar.

Oembojoajta ojuehe poltica omokyre'yva umi


acuerdo regional-pe heva ha tohupytypa salud
pblica tet rembeygupe.
D

EAS | 48 | MERCOSUR

Ojehechta um instrumento normativo iporv-va


ha

omoaetva

maymave

ohupyty

hagu

ohepyme'yre servicio kura kua ha kuimbae:


ciencia ha tekomboe sexo rehegua, avei mit jeguerekor.

Oemombaretta opaichagua tembiapo joaju


oembojva MERCOSUR-pe guar, oehava
guive ombaapo tesi rehe (DSS).
Directriz 8
Tahetave investigacin tet ha Regin hicha ojeporekva teko porve, ha tesiver rehe.
Ojehupyty pyae vaer
Tojejapo pete! tembiapo joaju tet ngura oondive
ombaapva investigacin rehe salud pblica-pe.

PEAS |

49 | MERCOSUR

Directriz 9
Toemomichve mbaasy ha emano ojahova kuangurape, ovva ttme, ha tojejoko um mbaasy
oehenondea kuava, ha picha oeangareko
vaer ojeikove aja pukukue, maymave yvypra atpe
oemboyke'yre avavpe.
Ojehupyty pyae vaer
Toemongue kua rehe eangareko, toepytyv
aete kua memby potva ha membyva ha toemotenonde um kua pire hva, indgena, ha noporiva iakme, tojejere aetete hese kura anive
omano rei mbaasy ikatvagui ojejoko.

PEAS |

50 | MERCOSUR

EJE IV
Tohupytypaite tekomboe maymavpe
ha topaite ohai kuaa'yva
Directriz 10
Toeguah pete! eme ha toemboguata poltica
tekomboe rehegua, toembojoaju epytyv ika-tu
hagu okakua ciudadana, ojeiko pyaguappe,
toemombae demokrsia, ha taiaaete yvypra derecho ande rekoha iporve hagu.
Ojehupyty pyae vaer

Toembaapove oembokatupyry hagumboehra


ha momaranduhra, ojoajuve hagu yvypra ojuehe ko regin tuichakue javeve.

Tojejapo programa complementario, mboehra


kura oembokatupyryve hagu espaol ha portuguspe eme, e mokihramo.

PEAS |

51 | MERCOSUR

Toembojoapy opaichagua tembiapo ohova ojuehe ambue aty ndive oemokyre'y hagu tekomboe
sexo reko rehegua, dercho mboehaoha rupi
heihicha um norma kogagua ojeporva opavave tetre.

Toemombarete opaichagua joaju ha jehear ko


Regin MERCOSUR apytpe tojejapo estrategias
ha tembiapo tee tetrembeyha rupi umi institucin
tekomboe rehegua ndive.

Toemombarete institucin rehegua aty oemoaete hagu gestin democrtica maymav-va


mboehao rupi, ikatu hagu oparticipa oi'vva
tekomboe .
Directriz 11
Toemongue tekomboe ipor va maymavpe ikatu
hagu opavave oike ipype oeandu por ha uppe
tojuhu teko por ha avei toemombae tembiapokue.

PEAS |

52 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer

Toemomi oerrekonoce hagu mboehra kura


ttulo ko Regin-pe.

Toemongakuaa pete! modelo tekomboe pyahu


ha tulchva, ohupytypa vaer taplcha okaraygupe, katu formal tr no formal ha toemopyenda:
i) mboehra oembokatupyrta tekomboe okaraygupe guar; I) oi'vva Institucin oopytyv
ojoajpe, ha gobierno kura myakhra oopytyv
vaer organizacin kura ndlve ombyapua ha
ojapo hagu oondive pe poltica tekomboe okaraygupe guar.

Toemomi programa ombojoajva temblapo


educacin profesional ha tecnolgica katu hagu
tekomboe iporve.

Toemongue ha toemokyre'y poltica tekomboe


indgena kura mbava ha chupe kura guar, avei
toemoaete curricula ohva heko kura rehe.

PEAS |

53 | MERCOSUR

Toembohape programa social katu hagu maymave kua olee ha ohalkuaa, toemotenonde
afrikano emoare, Indgena ha kua ngura
oandva mbaasy nmunodeflclencla ha avel um
kua ohasmava 50 aos.

Tohupytypalte maymavpe petechalte oemeve;


ojepyta ha oemoarandu aetete hagu mit, mitrusu uml sistema educativo rupl.

Talmbarete mboehra embokatupyry oi'va Educacin Superlor-pe.

Tojogueraha por oondlve ha toopytyv


tekomboe ojejapva mombyry gulve, kva ruplve
maymavpe ohupytta tekomboe ha mbaretevta
demokrsla.
Directriz 12
Toemongue tetngura rupl opalchagua opytyv
ha arandu katu hagu ojeporu ha oemombarete sistema educativo kura.
D

EAS | 54 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer

Tojehechakuaa ha toemoguah mbae rea ryeppepa katu ojoaju oondive tetgura omombarete hagu poltica tekomboe rehegua.

Toemongue ha to mampa ojekuaauka hagu


tembiapo pormbyre oemboguatva mboehra
pyahu oike ramva sistema educativope ndive.

Toemongue tembiapo ombojoajtava oi'vva


estado -provincia-departamento-regin- oguerekva mboehao kura oikva programa mboehao
Fronteras-pe.

Toemombarete ha toembopypuku pe Sistema


de Acreditacin de Cursos de Graduacin para el
Reconocimiento Regional de la Calidad Acadmica
de los Diplomas Universitarios del (ARCU-SUR).
Directriz 13
Toemomyl ha toemombarete umi programa ombokatva Intercambio temlmboe, oeha pyahva,
PEAS |

55 | MERCOSUR

ohapykuere rekva, gestor, motenondehra ha profesional kura.


Ojehupyty pyae vaer

Toemombarete um programa ohekva joaju oi'va


omokyre'yva intercambio katupyryr, profesional,
especialista, gestor, mboehra ha temimboe
kura ikatu hagu oepytyv ojejoaju iporve ko
Regin-pe.

Toembokatu ha taipyae tekomboe ryeppe oemi pyaeve hagu ko Regin-pe.

PEAS |

56 | MERCOSUR

EJE V Toemombae ha
toemokyre'y teko eta kura
Directriz 14
Toemogue maymave oandu hagu tekotevha ohayhu heko tee, tomombae ha tomyasi opa rupi um
teko eta oi'va MERCOSUR ryeppe.
Ojehupyty pyae vaer

Toemyasi oprupi tesapea katu hagu maymva yvypra oiko tekojojpe, oiko kuaa ojoapytpe, oomombae jovi ojeiko hagu pya guappe.

Toembojoaju opaichagua tembiapo oemombarete hagu ojejapo mimva guive omyakva Reunin de Ministros de Educacin del MERCOSUR
rea tekoeta rehegua.

Toepytyv oi'vva teko ohechauka hagu imbareteha heko tee, ikatu indgena ha maymave oandukasva imbae kuaa oikovva koga.
PEAS |

57 | MERCOSUR

Toemokyre katu hagu teko kura okakuaave ha


ojoajuve oondive tetrembeyha rupi, emongeta
rupive katu ojapo oondive poltica imbae teva.
Directriz 15
Tojepysove opavave ohupyty hagu umi servicio kura
omombarettava teko kura oi'mva ko Regin-pe
oipytyvvo ojeheave ha oikepaite hagu tetygua
imboriahva, tombohape tembiapor ha viru oikva
tembiapo repykure tokakuaa.
Ojehupyty pyae vaer

Tojupive nvel de produccin, umi empresa mich,


tuichamie h tuichavva oi'va tekotee ryeppe katu hagu hetave tapicha ombaapva.

Toembotuichave exportacin umi empresa


ombaapva teko kura emombareterre.

Tahetave intercambio ojejapmava ikatu hagu


oemboguejyve hepy.
D

EAS | 58 | MERCOSUR

Toembohape tembiapo oepytyvve hagu um


ombaapva jehegupe teko emombareterre.

Tojepysove tembiapo um aty kura ombaapo ha


Omombaretva teko tee, katu hagu omongue patrimonio, artesana ha moda.

Tojepysove tembiapo ojekuaauka hagu oi'vva regin rupi ojejoguave ha ojeporuve hagu cultura rehegua, ha toemotenonde umi teko imboriahuvva.

Toemoingeve umi tembiapo oehava teko tee


rehe, curricula kura mboehao rupi primaria ha
bsica-pe.

Toembohapeve opaichagua proyecto ikatva ova


ha ova tekotevhme ojekuaave teko tee ikatu hagu umi tembiapo rupive tahetave oikva ko tenda
rupi, toemoir umi mdio ijehegui ombaapvape.

Tahetahetave umi omombeva oikva teko tee ryeppe, Estado epytyv rupive, ha tojeporu mdio
tecnolgico iporve hagu purahi ha jeroky.

PEAS |

59 | MERCOSUR

EJE VI Tohupytypaite
maymavpe oproduci hagu
Directriz 16
Toemokyre'y maymavpe tojoaju por ha hetave
hagu produccin, oemotenondta katu um komunida ova tet rembe'ype katu hagu um mbonahuvva oakrapu.
Ojehupyty pyae vaer
Toemokyre'y

maymave

tapiera

mboriahuvva

oproduci hagu tuicha hicha ha toemotenonde umi


tenda ova tet rembe'yre.
Directriz 17
Toemokyre'y opaichagua tembiapo joaju akrapur:
michva, tuicha miva, empresa, cooperativa, granja
familiar ha opaichagua economa solidaria, toeha

PEAS |

60 | MERCOSUR

tombojoaju hembiapo kura komunida, het ha regin


tuichakue javeve.
Ojehupyty pyae vaer

Tojepea ok ojehupyty hagu crdito, tojeporu


tecnologa ha toembohape impuesto ipyava
ko empresa-pe.

Toemokyre'y

opaichagua

poltica

pblica

oehava chokokue familia oakarapu hagu ha


toemombarete tembiapo joaju ojeproduci ha
oecomercializa hagu.

Toembopyae ojoaju hagu oondive tapicha


oproduciva mich ha tuichamie hicha, empresas
oike hagu pe cadena tuichavvape.

Toemoaete inversin guasu iporve hagu infraestructura umi komuida oi'va tet rembe'yre.

Toemokyre'y

oeconsumi

hagu

oproduci

vaekue economa solidaria ryeppe.

PEAS |

61 | MERCOSUR

Toemongue kua ngura dercho katu hagu


ohupyty

ijyvyr,

reforma

agraria

ojejapva

akrapur.

Toemongue kua ijehegui hagu economia-pe,


upevar oepytyvta chupe kura asistencia
tcnica rupive, omongakuaa hagu organizacin,
empresa, asociacin, cooperativa ha mbae
omonguva kua hicha oakarapu hagu,
kicha ombojoajta oproducva guive omoguah
mercado het ryeppe ha ambue tetre.
Directriz 18
Toemoinge opaite tembiapo guasu poltica publicape oemavo kua ha kuimbae rekovre, gnero
oeheniva guive.

PEAS |

62 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer

Tojehupytypa petechaite um salario oganva kua


ha kuimbae pete tembiapo repykure, ndojoaviri
vaer kua hagure.

Toemombae kua ngura ombaapva ogahre


rekove, tohupyty dercho kura mbaapohra hicha, kva oembopyaevta oi'va tet rembe'yre.

Toembohape opaichagua jehechakuaa oemombaeve hagu tembiapo tapicha kura ndve;


toemombaeve viru ha kua kura rembiapo,
ogapy rupi, tojeheja tapykupe tembiapo ojehejva kuamente.

PEAS |

63 | MERCOSUR

EJE Vil
Tohupytypaite maymavpe Tembiapo heko
porva ha avei umi Derecho Previsin Social
Directriz 19
Toeeha toemongue maymave ohupyty hagu
tembiapo iporva ha tojejapo programa omokyre'yva
tekove joaju MERCOSUR-pe.
Ojehupyty pyae vaer

Toembaapma ojejapo hagu pe Estrategia del


MERCOSUR okakuaave hagu Empleo -EMCEoemoheoi vaekue Decisin CMC N 4/06, rupive, ha tojehai kuatire pe Planes Nacionales de
Empleo y Trabajo Decente (PNETD) ha Directrices
Regionales okakuaave hagu Empleo.

Toemongue viru emoinge pblico ha privadohr ojejapo hagu unidad productiva umi tenda
tekotevvehpe oembaapo are hagu, picha
PEAS |

64 | MERCOSUR

tet rembey rupi mitruspe guar ha um tapicha


mboriahuvva ombaapo hagu.

Tojeguerohory ha toemombae profesional rembiapo, katu hagu omoporve hembiapo kura,


tojeporu inclusin digital, toegana porve, tos
porve tembiapo, ha tahiareve umi empresa.

Tojejapo jey pe plan regional, ojejapo vaekue


ojehecha jevo tembiapor ha toembokatupyry
oondive inspector ha fiscal kura.

Tojehecha mbaichapa oemoingta tembiapo


pame pe convencin OIT Tratado Internacionalpe heva.
Directriz 20
Toemombarete emongeta Guasu ha avei Negociacin Colectiva.

PEAS |

65 | MERCOSUR

Ojehupyty pyae vaer

Tojehecha joajoa ha toemoporve Declaracin


Socio-laboral del MeRcOSUR.

Toeme pe comisin Socio-laboral-pe opaichagua temikotevmby omoaete hagu umi derecho


ha compromiso hei hicha Declaracin Sociolaboral.

Toemombarete pe Observatorio del Mercado de


Trabajo (OMTM).
Directriz 21
Toemombarete opa rupi sistema hrava multilateral
de previsin social.
Ojehupyty pyae vaer
Toemongue opaichagua temikotevmby ojejapo
hagu hendicha heva Acuerdo Multilateral de
Previsin Social del MeRcOSUR.

EAS | 66 | MERCOSUR

Toemongue um medida oekoitevva oemo


por hagu ombaapva guive nformal-pe ha toemotenonde komunida oi'va tet rembey rupi.

Toemoaete

pete

programa

regional

oehekombo'e hagu mbaasy jejokor.

Toembopyahu umi servicio oemeva tapicha


asegurado-pe oi'va previsin social rupi Estado
kurape ha avei tojekuaauka tecnologa ojeporva
upevar.

PEAS |

67 | MERCOSUR

EJE VIII Toemombarete oeangareko


hagu tekoha rehe ra api meve
Directriz 22
Taimbarete mbareteve emongeta tekohre ha tahae vo
poltica pblica kura karaku.
Ojehupyty pyae vaer

Tojejapo tembiporu omo porva ha oangarekva


economa oho por hagu, toopytyv aete umi
poltica productiva ha ambiental poltica social ha
tekoha ndive.

Toemongue oi'vva poltica pblica omomba-rete


hagu chokokue rembiapo, hembiapo kura
tomombae tekoha ha toembosakoi ohuguait
hagu cambio climtico otava.

PEAS |

68 | MERCOSUR

Toemombarete um jotopar ojejapva, oee


hagu tekohre kva ohupyty vaer komunida,
tet ha regin, hei hicha pe Acuerdo Marco so
bre Medio Ambiente del MERCOSUR.
Directriz 23
Toemoambue ha toemombaeve oeangareko
porve hagu tekohre, produccin ha consumo to
tekoha ykre.
Ojehupyty pyae vaer

Tojehai ha tojejapo mbae por ombohapva os


porve hagu produccin ha consumo ombyaiva
tekoha, kva oiko vaer tetpyre ha avei ko regin
pyrusukue javeve ha toikuaaa maymavaite.

Toemokyre'y umi programa ohesapeva iporve


hagu produccin ha consumo oi'vva sector-pe:
gobierno pegua ha socieda civil pegua.

PEAS |

69 | MERCOSUR

Tojepysove um tembiapo guasu akrapur por


ha oangarekva tekohre, tojehecharamo um
salve ombyava tekoha ha um oangarekovva
tekoha rekovre ojapo'yre joavy yvypra apytpe.

PEAS |

70 | MERCOSUR

EJE IX Toiko aetehpe


emongeta tema social rehe
Directriz 24
Toemokyre'y emongeta guasu organizacin social
kura umi organismo omoak ndive ombohape nagu poltica social.
Ojehupyty pyae vaer

Toemokyre'y emongeta guasu komunida guasu


guive Unidad de Participacin Social (UPS) ndive
oemoaete hagu ko Tembiapo guasu PEAS
hrava.

Toemeve ha toemombarete umi espacio institucin ryeppe ojejapo hagu hekpe umi poltica
maymavpe guar.

PEAS |

71 | MERCOSUR

EJE X
Tojehecha mbaichapa oembaapta
oondive ko regin-pe ojejapopa hagu
hendicha ha ojejuhu hagu viru ko
poltica social oiko hagu
Directriz 25
Tojeheka um proyecto oemotenondtava ojuhu hagu hetme vo ha ambue tetre viru ojejapo hagu
ekotev hicha.
Ojehupyty pyae vaer

Tojejapo ha toemombarete fondo oiko hagu umi


poltica ha proyecto social regin hicha.

Toemongue opaichagua mecanismo oi'va ko


regin-pe

ikatu

hagu

ojejuhu

viru

regin

akrapur.

Toembojoaju umi presupuesto ha viru oemeva


pete te tetmegua ikatu haguicha oondivePEAS |

72 | MERCOSUR

pa oemboguata proyecto social kura oi'va ko


regin-pe.
Directriz 26
Toemombarete Instituto Social del MERCOSUR
(ISM) hare pe organismo ometava apoyo tcnico
ojapo hagu PEAS.
Ojehupyty pyae vaer

Toeme ISM-pe tembiporu oikotevva ojejapo


hagu, ojejapysaka ha oemoir hagu akinte ha
ojehecha jey hagu opaite proyecto social oikmava.

Tomongue ha tomombarete opaichagua epete


ha convenio de cooperacin institucin ombaapva
investigacin-pe ndive oi'va tetpre.

Toembohapepa opaichagua asociacin-kurape


ojapo hagu proyecto social ojaposva.

EAS | 73 | MERCOSUR

Instituto Social MERCOSUR-pe

Pe hrava instituto Social MeRcOSUR-pe (iSM),


ojejapo kuri ombohape hagu tembiapo tcnico poltico, kva oepyr 18 de enero 2007-pe, upicha
omone vaekue pe consejo del Mercado comn
(cMc/Dec n 03/07), opytr guare pete eme ijatr umi Ministro ha Autorida kura Desarrollo Social
Mercosur pegua Aty (RMADS)-pe.
Ko aty hrava RMADS-pe oike hna Ministerio
kura ha Secretara de Desarrollo Social rehe
ombaapva Argentina, Brasil, Paraguay ha Uruguaygua, kova ombaapo okue por hagu pe instituto,
oipytyv hikui arandu ha viru rupive. estado kura
ova kope omondo pete representante ha ojapo pe
consejo del iSM, kva omyak ha ombojoajupa tembiapo Direccin ejecutiva ndive, tembiapor oemPEAS |

75 | MERCOSUR

bohapva ha avei oangareko presupuesto ha opaite


mbae ojejaptava rehe.
Mbykyhpe, iSM hna pe ombaapva tcnica de
investigacin rupive, oeha oangareko opavave
rekovre, pe ohechva mbapa ojehupytysva ha
mbaichapa ojejapta ikatu hagu iporve opavave
rekove, pva pe tuichavva joajur MeRcOSUR-pe.
Picha hna, iSM rembiapo ombohetave eha oikva joajurha ha picha oipytyvta oemomichve hagu tejojoja ha tekojoavy aretma ova ko estado
apytpe, oheka tuicha hicha yvypra rekove iporve
hagu.
Tekotev avei ane mandua PeAS, ohai hague
Directriz 26-pe, tekotevha oemombarete instituto
Social del MeRcOSUR (iSM)-pe, hare pe oipytyvtava tcnica rupive opaite mbae oiko hagu.
Ojehupitysva apytpe: tome tembiporu oikotevva
iSM-pe ikatu hagu ojapo, omoir, ha oevalua umi
proyecto social; tomongue ha tomombarete opaiPEAS |

76 | MERCOSUR

chagua tembiapo joaju: toemomi e pete, convenio


ha joajur kura ova Estado kurape institucin
ndive ikatu hagu oembohape por umi tembiapo
teko porver oemoaetesva.
Tembiasa mbykymi
Oepyr ko Instituto omyakr guare Pro-Tempore tet Paraguay, julio 2009-pe, tet omoepyrva
uper pe Direccin Ejecutiva ko aty rehegua. Upr
pe sociloga Dra. Magdalena Rivarola-pe oemo
omyak, ojapo ha omotenonde hagu ko tembiapo
guasuete ha opyta tva Paraguay, Paraguipe, pe tenda akinte oembaapo hagu.
Febrero 2011-pe okue kyre'yma, oepyrma oike
ipype umi funcionario omokyre'ytava pe equipo
tcnico ha oemo pete Consejo Poltico, uppe o
pete representante ombova umi tetygua, kovape
ombou RMADS, jaikuaa hicha uppe ojehecha
mbae mbapa tekotevva ojejapo ha mbaichapa
PEAS |

77 | MERCOSUR

oembaapo pe Direccin Ejecutiva ndive. Koga, pe


Direccin Ejecutiva omyak hna asistente social Mg.
Christian Adel Mirza, Uruguay gobierno ombova,
ota upe tembiappe julio 2013 peve.
Instituto ohekva: taimbarete pe Dimensin Social
MERCOSUR-pe, kva rehe tojere opaite tembia-po
oi'va ko regin-pe, ojejapva guive jehapykuere rekpe, intercambio, tembiapo joaju, marandu oemosarambva poltica social rehegua, oipytyvva guive
teko porverre ko Regin-pe, ha omkyre'y hagu
yvypra rekove iporve haguicha.
Pe ohechasva: Ko 5 o-pe Instituto Social del
MERCOSUR imbarettama ha oi'vva ohecha porta
kva haeha pete! rgano tcnico poltico ikatupyrva
ha, oipytyvva gobierno kurape ombohape hagu
umi tembiapor oi'va Poltica Social Regin-pe, tuichakua javeve.
D

EAS | 78 | MERCOSUR

Ohupytysva

Tomoir tembiapor ojehai vaekue, tomokyre'y


tohechajey hapykuere, ha tomombeu um proyecto social okuva ko reginpe.

Tomokyre'y ojejapove hagu investigacin kura


oipytyv porve hagu umi ojee ha ojehava tembiapor, ha ojehecha porve hagu tembiapokue
poltica social ryeppe.

Tomboheta hetave umi tenda ikatuhpe ehesayijo


ha ojekuaauka opaite tema os pyahva ko MERCOSUR-ryeppe.

Toembyaty kuaa tembiapokue, toemombeu teko


arandu ha tojekuaauka opaichagua tembiapo os
porva teko porver ane regin ha ane Regin
mboypri.
Hete rehegua
Ko Instituto oemohenda kicha: omyak: Direccin Ejecutiva ha irundy Departamento:
D

EAS | 79 | MERCOSUR

Departamento Investigacin rehegua ha Gestin


Informacin-pegua. Ojapo vaer opaichagua jeporeka ha arandur, ombopypuku ha ombojovakva;
pva rupive katta ojejuhu mbae mbapa ojehupyty
vaer jae hagu iporveha tapicha rekove ko reginpe, ombohetavta avei um espacio oemombeu
hagu opa mbae oikva ko sistema ryeppe.
Departamento Promocin ha Intercambio Polticas
Sociales Regionales-pegua. Ojapo vaer umi tenda
oeomongeta, oehesa'yijo, ha ojehai hagu
opaichagua proyecto social reginpe, ombokatu
vaer ojehechauka hagu tembiapo por ikatu hagu
ojekuaa ha oembarete opytyv oondivepa.
Departamento de Comunicacin. Kva ppe o ohai
hagu mbaichapa oikuaaukta umi tembiapo
porngue maymavpe tapichpe ha ISM-pe, kva oi-

EAS | 80 | MERCOSUR

pytyvta tembiapokue hesak hagu, ha katta oi'vva ojere hese, ha oipytyv avei sociedad civil guive.
Departamento Administracin ha Finanzas. Kva
oipytyv vaer Direccin Ejecutiva-pe oi'vva tembiaporme omohenda hagu hekoitpe administracin, financiera ha avei umi tapicha oikva ombaapo
ipype.

PEAS |

81 | MERCOSUR

Contactos / Instituto Social del MERCOSUR


Director ejecutivo: christian Adel Mirza

Omyakva Departamento de Administracin y Finanzas


celeste Acevedo

Omyakva Departamento de comunicacin: carla Arago

Omyakva Departamento de investigacin y


Gestin de la informacin: Marcelo Mondelli

Omyakva Departamento de investigacin y


Gestin de la informacin: carmen Garca

Omyakva Departamento de Promocin e intercambio de


Polticas Sociales Regionales: Mariano nascone

Personal de Apoyo: estefana Vizioli ha Orlando Aguirre

PEAS |

83 | MERCOSUR

editora: carla Arago


Departamento de comunicacin Myakhra
instituto Social del MeRcOSUR
Ta'anga: Archivo RMADS
Produccin editorial: Tekoha
Asuncin, Paraguay Junio de
2012

inSTiTUTO SOciAl Del MeRcOSUR


cnel. Rafael Franco no 507, esq. Juliana insfrn
Asuncin - Paraguay
Telefax + 595 21 207 858
institutosocialmercosur@ismercosur.org
www.ismercosur.org

Ore moirmi kope I

MERCOSUR
>&'

MERCOSUL
V Sociales del

Comisin de
Coordinacin W* de
Ministros de Asuntos

MERCOSUR

Reunin de Ministros y
Autoridades.
de Desarrollo Social del
Merco sirr

y Estados Asociados

Social del MERCOSUft


jnstituto

Das könnte Ihnen auch gefallen