Tema broja

I N F O R M A C I J S K I S U S TAV I U Z D R AV S T V U

Medicinska informatika nastanak

naziva i njegovo znaenje
prof. dr. sc. Gjuro Deeli
kola narodnog zdravlja Andrija tampar Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Medicinska informatika znanstvena je disciplina koja se bavi teorijom i praksom informacijskih procesa u
medicinskom radu, pri emu se pod informacijskom procesima misli na obuhvaanje, prijenos, pohranjivanje i
pretvorbu podataka, tj. na obradu podataka u najirem smislu. Budui da je znanje bitan faktor u rjeavanju
medicinskih problema, moe se kazati da se medicinska informatika bavi postupcima za baratanje medicinskim
podacima, obavijestima (informacijama) i znanjem u svrhu rjeavanja medicinskih problema i odluivanja u
zdravstvu. Medicinska informatika razvija metode kojima se moe efikasnije, pouzdanije i ekonominije baratati
medicinskim podacima, obavijestima i znanjem, te ih se moe putem raunalnih mrea uiniti dostupnima
irokom krugu korisnika i davalaca medicinskih usluga. Zbog toga su informacijske tehnologije, u koje pripadaju
raunalna i telekomunikacijska tehnologija, vano sredstvo medicinske informatike

aziv medicinska informatika javlja se na poetku sedamdesetih godina 20. stoljea u Europi. Bilo je to vrijeme kad
je raunalna tehnologija ve prela razinu elektronikih
sklopova visoke integracije, a primjene u medicini i zdravstvenoj
zatiti proirile su se u klinikoj medicini, kako u podruju dijagnostike, tako i za terapijske potrebe. Razvijaju se zdravstveni informacijski sustavi, osobito za bolnike potrebe, a raunala omoguuju
provoenje opsenih populacijskih istraivanja, kao i dokumentaciju medicinske literature. Kad je u Velikoj Britaniji Kraljevska
komisija za medicinsku edukaciju 1968. podnijela svoje opseno
izvjee, smatrala je potrebnim preporuiti da se teme vezane uz
tu novu tehnologiju uvedu i u medicinsku nastavu. U izvjeu je
komisija istaknula da e elektronika raunala, sa svim svojim
utjecajem na opremu, postupke i nain miljenja, imati suvie
istaknuti udio u radu svih lijenika u budunosti da bi ih se potpuno
prepustilo ekspertima; svaki lijenik treba barem nauiti razumjeti
njihove temeljne principe i mogunosti. I drugdje u svijetu su se
potkraj ezdesetih godina javila slina razmiljanja. Bilo je to vrijeme
kad su se povezale raunalne znanosti i medicina pojavila se nova
medicinska struka, medicinska informatika.1,2,3
Kako je nastao naziv informatika?
Potkraj ezdesetih godina 20. stoljea u europskim zapadnim
zemljama, posebno u Francuskoj i Njemakoj, ve se udomaila
rije informatika, za koju se u literaturi spominje da ju je 1962.
izmislio Philippe Dreyfus, direktor Centra za elektroniko raunanje
francuske kompjutorske kompanije Bull. U to se doba posvuda u
svijetu poelo govoriti o elektronikim raunalima i automatskoj
obradi podataka/informacija. U Parizu je 1959. odran prvi Svjetski
kompjutorski kongres, nakon koga je UNESCO 1960. osnovao
Meunarodnu federaciju za obradu informacija (International
Federation for Information Processing, IFIP) U Francuskoj su zatim
1962. osnivali drutvo za automatsku obradu informacija, a u
traenju njegova imena Dreyfus je doao na sretnu misao da spoji
rijei information et lectronique (informacija i elektronika), pa je
nastalo drutvo Socit dInformatique Applique (Drutvo za
primijenjenu informatiku). I tako je disciplina, koju su u SAD
preteno nazivali computer science (raunalna znanost), dobila
naziv informatique (informatika). Nova je rije tako dobro primljena

54

da se brzo proirila, pa je ve 1967. godine Francuska akademija

(LAcadmie franaise) objavila definiciju informatike kao znanosti
o prikladnoj obradi podataka, osobito pomou automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u podrujima znanosti,
ekonomije i drutva. Treba napomenuti da je gotovo istovremeno
(1968.) rijeju informatika A. I. Mihajlov, direktor VINITI, glavne
institucije tadanjeg Sovjetskog Saveza za znanstvene informacije,
oznaio znanstvenu disciplinu koja prouava strukturu i svojstva
(a ne posebne sadraje) znanstvenih informacija. Bio je to naziv
za disciplinu koju danas preteno nazivaju informacijska znanost
(information science) i koja je nastala iz bibliotekarstva, dokumentacije i srodnih disciplina, a sadraji raunalnih znanosti u toj
su zemlji svrstavani u kibernetiku. Taj terminoloki otklon izazvao
je u to doba zbrku jer se u zemljama istone Europe, pa i u bivoj
Jugoslaviji, naziv informatika ponekad upotrebljavao za druge
sadraje od onih u zapadnoj Europi. Dok je u zemljama sovjetskog
bloka taj naziv striktno upotrebljavan za podruje znanstvenih
informacija, a raunalne znanosti svrstavane u kibernetiku, u
tadanjoj Jugoslaviji bilo je ambivalencije. Ipak se u Hrvatskoj
udomaila zapadno-europska definicija. Ve 1970. u Hrvatskoj je
posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku, a zatim se 1977.
u Zakonu o informatikoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnou razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema,
kao i da pojam informatika oprema znai ureaje za automatsku
obradu i prijenos podataka i informacija.
Ne ulazei dalje u raspravu o znaenju opeg pojma informatika, treba napomenuti da se danas u Europi pod tim nazivom
misli na znanost koja se bavi primjenom informacijskih tehnologija s osobitim naglaskom na njihove tehnoloke aspekte, dok u SADu taj naziv jo uvijek nije u irokoj upotrebi jer se preferira u njih
tradicionalno computer sciences.4,6,7
Pojava i irenje naziva medicinska informatika
IFIP, osnovan pod patronatom UNESCO-a, razvio je svoju djelatnost osobito putem tzv. tehnikih komiteta, od kojih se etvrti
odnosio na medicinske primjene elektronikih raunala (IFIP-TC4).
Pokreta mu je bio 1967. godine Franois Grmy, lijenik i profesor
biostatistike, medicinske informatike i javnog zdravstva na Facult
de Mdecine de Montpellier u Francuskoj, prvi predsjednik tog

M E D I X L I S T O PA D 2 0 0 4 . G O D. X D VO B R O J 5 4 / 5 5

I N F O R M A C I J S K I S U S TAV I U Z D R AV S T V U

komiteta, koji je nedugo zatim bio zagovornik uvoenja naziva

medicinska informatika. Uskoro mu se pridruio Peter L.
Reichertz, lijenik kardiolog i medicinski informatiar, profesor u
Medizinische Hochschule Hannover u Njemakoj, koji je poetkom
sedamdesetih godina pokrenuo seriju savjetovanja o medicinskoj
informatici u Hannoveru.3,7,8 Pojam medicinska informatika
(engl. medical informatics) poeo se iriti Europom, pa su 1976.
nacionalna drutva za medicinsku informatiku iz deset zemalja
osnovala Europsku federaciju za medicinsku informatiku (EFMI).
U meuvremenu je IFIP-TC4 organizirao prvi svjetski kongres
medicinske informatike MEDINFO 1974. u Stockholmu, koji se
otad odrava svake tri godine. EFMI je slijedila sa svojim kongresima Medical Informatics Europe (MIE), koji se odravaju svake
godine izmeu kongresa MEDINFO. Prvi MIE kongres bio je 1978.
u Cambridgeu (Velika Britanija). Kongresi MEDINFO i MIE poeli
su snano iriti pojam medicinske informatike u svijetu. Prvo je
IFIP-TC4 1978. promijenio svoje ime u International Medical
Informatics Association (IMIA, Meunarodna asocijacija za medicinsku informatiku), a zatim je i u SAD, gdje se tradicionalno preferirao naziv medical computing (medicinsko elektroniko raunanje)
ili medical computer science (medicinska raunalna znanost), prihvatio novi naziv medical informatics. To se dogodilo 1981. kad je
Society for Computer Medicine (SCM, Drutvo za kompjutorsku
medicinu, osnovano 1972.) promijenilo naziv u American Association
for Medical Systems and Informatics (AAMSI, Amerika asocijacija
za medicinske sustave i informatiku). Ovo drutvo, po lanstvu i
aktivnosti najvee u svijetu, od 1990. nosi ime American Medical
Informatics Association (AMIA, Amerika asocijacija za medicinsku informatiku).
Danas je irom svijeta prihvaen naziv medicinska informatika
zajedno uz naziv zdravstvena informatika (health informatics), koje
IMIA dogovorno shvaa kao sinonime. Osobito je to vidljivo na
internetu kad se pretrauje rijeju informatics, gdje se u zamjetno
velikom broju rezultata pretraivanja pojavljuju sadraji vezani uz
medicinsku/zdravstvenu informatiku. Uz medical/health informatics danas se pojavljuju i specijalizirani nazivi iz zdravstvenog
podruja, kao npr. nursing informatics (sestrinska informatika),
dental informatics (zubarska/stomatoloka informatika) i sl. Iz
injenice da je najstarije znanstveno i tehniko drutvo za informacijsku tehnologiju u svijetu, ACM (Association for Computing
Machinery, Udruenje za raunske strojeve, osnovano 1947.), organiziralo 1987. konferenciju History of Medical Informatics, u
kojoj su sudjelovali vodei sudionici stvaranja i razvoja te struke u
SAD-u, pa je 1990. izala i istoimena monografija s te konferencije
u ediciji ACM Press History Series, vidljivo je da je pojam medicinska informatika postao opeprihvaeni naziv za tu novu medicinsku struku, interdisciplinarnu po karakteru, inovativnu po primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prospektivnu
po svojim zadacima.
Razvoj definicije medicinske informatike
Tijekom svojeg razvoja medicinska je informatika dobivala razliite
definicije. S obzirom na europsko porijeklo svojeg naziva od poetka je bilo raireno pragmatiko tumaenje da je to struka koja se
bavi primjenom elektronikih raunala za obradu medicinskih
podataka i openito njihovom primjenom u medicini. Ono se
ogleda i u ve spomenutom prvom biljeenju pojma medicinske
informatike u nas 1971. o kojem je u navedenom nastavnom tekstu
koji se bavi primjenom elektronikih raunala u medicini i
zdravstvu napisano: Terminu medicinska informatike emo, bez
pretenzija na konanu definiciju, pridati znaenje znanosti o obradi
medicinskih informacija. Slinu jednostavnu definiciju izrei e jo
kasnije Morris F. Collen, jedan od pionira medicinske informatike
u SAD-u, na kongresu MEDINFO 1980. u Tokiju: Medicinska
informatika je primjena elektronikih raunala, komunikacijske i
informacijske tehnologije u svim podrujima medicine medicinske skrbi, medicinske edukacije i medicinskog istraivanja, ime
je naznaeno kasnije openito prihvaanje tog naziva u SAD-u.

Tema broja

Ipak se ve tijekom sedamdesetih godina shvaa da medicinska

informatika ima ire znaenje od medicinske primjene elektronikih raunala, te da je to interdisciplinarna struka koja ima i
svoje teorijske i aplikativne elemente. Tako je 1979. Friedrich
Wingert, u svojoj knjizi Medizinische Informatik, jednoj od prvih
tog naslova, nastojao sistematizirati probleme i metode medicinske
informatike i njoj srodnih struka, u koje je kao najznaajnije ubrojio
matematiku (ukljuivi i statistiku), opu informatiku, operacijska
istraivanja, informacijsku znanost, lingvistiku i inenjerske znanosti. Naglaujui da na medicinsku informatiku nije mogue
primijeniti klasinu definiciju nekog znanstvenog podruja, karakteriziranog mogunou omeivanja vlastite metodike, Wingert je
naveo kako je upravo tipino za medicinske probleme da njihovom
rjeavanju pridonose razliite struke koje treba integrirati. Danas
bismo Wingertovom popisu vanih srodnih struka dodali jo i one
iz podruja drutvenih znanosti, osobito iz podruja ekonomije.
Znaajno je, meutim, da on u definiranju medicinske informatike
istie njenu interdisciplinarnost.7
U prvom u nas, 1981. objavljenom prikazu zdravstvene/medicinske informatike kao medicinske struke (Gjuro Deeli u drugoj
knjizi Medicinske struke monografije Zdravstvo u SR Hrvatskoj)
navodi se da se pod zdravstvenom informatikom shvaa disciplina
koja se bavi teorijom i praksom informacijskih procesa u sistemu
zdravstvene zatite. Ona stoga prouava probleme obuhvaanja,
prijenosa, prihvaanja, pohrane i obrade informacija, a naroito se
bavi problemima izgradnje i djelovanja zdravstvenih informacijskih sistema i problemima primjene kompjutora u medicinskim
znanostima i zdravstvenoj zatiti.5 U istom se prikazu dodaje da
je ta nova medicinska struka nastala opim razvojem informatike,
posebno onog njenog dijela koji se odnosi na elektronika raunala i njihovu primjenu, a njena se interdisciplinarnost iskazuje
navodom da je dovela do znaajnog uvoenja u medicinu novih
znanstvenih spoznaja i novog naina miljenja, preuzetih iz struka
koje tradicionalno jedva da su bile zastupljene u medicini ili su njihovi rezultati upotrebljavani s drugom svrhom. Ovdje treba
spomenuti npr. dostignua elektronike, matematike, lingvistike,
ekonomije itd.
U kasnijoj definiciji, objavljenoj 1986. u naoj Medicinskoj
enciklopediji, ve se eksplicitno navodi da je medicinska informatika znanstvena disciplina koja se bavi teorijom i praksom informacijskih procesa u zdravstvenoj zatiti. Polazei od stajalita da
se informacije proizvode iz podataka metodama njihove obrade
shvaenim u najirem smislu, zdravstvena se informatika, prema
tome, bavi pitanjima obrade podataka i informacija u sistemu
zdravstvene zatite, te svim implikacijama koje ti procesi imaju
teorijskog, tehnolokog i aplikacijskog stajalita na medicinsku
problematiku. Medicinska informatika je interdisciplinarna struka
jer ima dodirnih toaka i s raunarskim znanostima i opom informatikom, ali i s medicinskom dokumentacijom, zdravstvenom
statistikom, biomedicinskim inenjerstvom te mnogim drugim
disciplinama u medicini i izvan nje.
Za definiranje spektra problema kojima se bavi medicinska
informatika vana su razmatranja Franoisa Grmyja, koja je on
iznio u predgovoru svojem priruniku Informatique mdicale
izalom 1987. Djelujui godinama u interdisciplinarnom krugu
lijenika, raunalnih znanstvenika i prirodoslovaca, te u meunarodnim institucijama, spoznao je da su tehniki aspekti informatike,
koliko god bili fascinantni, sekundarni u odnosu na intelektualni
izazov to ga ona stavlja pred medicinu. Spoznao je, nadalje, da taj
izazov dolazi i od drugih znanosti: biostatistike, epidemiologije,
teorije odluivanja, analize sustava, lingvistike. Tako je i Grmy
doao do zakljuka da je medicinska informatika interdisciplinarna
struka, stavljajui je, zajedno s prije navedenima znanostima, u
vezu s informacijskim znanostima.3
Od mnogih definicija neka budu spomenute one koje su navedene u dva danas najpoznatija udbenika/prirunika medicinske
informatike u svijetu. Prva potjee od Marsden S. Bloisa i Edwarda
H. Shortliffea, a objavljena je 1990. godine u knjizi Medical

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

55

Tema broja

Informatics Computer Applications in Health Care, koju su uredili

E. H. Shortliffe i Leslie E. Perreault (definicija je ponovljena i u drugom izdanju iz 2000.).8 Druga potjee od Jana H. van Bemmela, a
spominje se u djelu Handbook of Medical Informatics, koji ureuju
J. H. van Bemmel i M. A. Musen, i koje je dostupno na internetu.6
Za Bloisa i Shortliffea je medicinska informatika znanstveno
podruje koje se bavi biomedicinskim informacijama, podacima i
znanjem njihovim pohranjivanjem, pronalaenjem i optimalnom
primjenom u rjeavanju problema i odluivanju. Ona prema tome
dotie sva temeljna i primijenjena podruja biomedicinskih
znanosti i usko je vezana sa suvremenim informacijskim tehnologijama, osobito u podrujima raunarstva i komunikacija (medicinska
raunalna znanost). Medicinska se informatika kao nova disciplina
pojavila velikim dijelom uslijed napretka u raunalnoj i komunikacijskoj tehnologiji, poveanja svijesti da se bazom znanja u
medicini u biti ne moe rukovati pomou tradicionalnih metoda
temeljenih na papiru, te poveanog uvjerenja da je proces odluivanja
temeljenog na informacijama tako vaan za suvremenu biomedicinu kao to je vaan skup injenica na kojima se temelje klinike
odluke ili istraivaki planovi.8
Van Bemmel slijedi sline stavove. U svojem pokuaju definiranja
strukture medicinske informatike iz 1984. naveo je da medicinska
informatika obuhvaa teorijske i praktine aspekte i sisteme obrade
i komuniciranja informacija, temeljeno na znanju i iskustvu izvedenom iz postupaka u medicini i zdravstvenoj zatiti. U navedenom
priruniku koji je izdan 1997. jo se dodaje da se pod obradom
informacija misli na obuhvaanje, obradu i interpretaciju podataka,
kao i da su elektronika raunala sredstvo koje se upotrebljava za
ostvarenje tih ciljeva. Naglaava se da se medicinska informatika
bavi cijelim podrujem medicine i zdravstvene zatite, od povijesti
bolesti temeljenih na raunalima do obrade slika, te od primarne
zdravstvene zatite do bolnica i regionalne zdravstvene zatite.6
Budui da je u nas u udbeniku, objavljenom 1997.,4 navedena
definicija medicinske informatike nastala razvojem iz prethodnih
formulacija, a sukladna je prije spomenutim novijim definicijama,
neka ona bude ponovljena uz dodatak koji upozorava na vanost
globalne dostupnosti medicinskih informacija putem raunalnih
mrea:
Medicinska informatika jest znanstvena disciplina koja se bavi
teorijom i praksom informacijskih procesa u medicinskom radu,
pri emu se pod informacijskom procesima misli na obuhvaanje,
prijenos, pohranjivanje i pretvorbu podataka, tj. na obradu podataka u najirem smislu. Budui da je znanje bitan faktor u rjeavanju
medicinskih problema, moe se kazati da se medicinska informatika bavi postupcima za baratanje medicinskim podacima, obavijestima (informacijama) i znanjem u svrhu rjeavanja medicinskih
problema i odluivanja u zdravstvu. Medicinska informatika razvija
metode kojima se moe efikasnije, pouzdanije i ekonominije
baratati medicinskim podacima, obavijestima i znanjem, te ih se
moe putem raunalnih mrea uiniti dostupnima irokom krugu
korisnika i davalaca medicinskih usluga. Zbog toga su informacijske
tehnologije, u koje pripadaju raunalna (kompjutorska) i telekomunikacijska tehnologija, vano sredstvo medicinske informatike.4

I N F O R M A C I J S K I S U S TAV I U Z D R AV S T V U

L I T E R AT U R A
1. Blum BI, Duncan K (Eds.). A History of Medical Informatics. New York: ACM Press
New York, 1990.
2. Deeli Gj. Informatika, medicinska, U: Medicinska enciklopedija, drugi dopunski
svezak, Zagreb, 1986; 265-8.
3. Grmy F. Informatique mdicale Introduction la mthodologie en mdicine et
sant publique. Paris: Mdecine-Sciences Flammarion, 1987.
4. Deeli Gj (uz suradnju Kern J). Medicinska informatika. Zagreb: Hrvatsko drutvo za
medicinsku informatiku, 1997.
5. Deeli Gj. Zdravstvena informatika, U: Medicinske struke; Zdravstvo u SR Hrvatskoj,
knjiga druga, urednici Popovi B, Letica S, krbi M, Zagreb: JUMENA, 1981; 226-8.
6. van Bemmel JH, Musen MA (Eds.). Handbook of Medical Informatics, New York:
Springer-Verlag, 1997. Dostupno na URL adresi: http://www.mieur.nl/mihandbook/
7. Wingert F. Medizinische Informatik, Stuttgart: B.G. Teubner, 1979.
8. Shortliffe EH, Perreault LE (Eds.). Medical Informatics Computer Applications in
Health Care. First Edition. Addison-Wesley Publ. Co. Reading, Mass. 1990.; Medical
Informatics Computer Applications in Health Care and Biomedicine. Second
Edition. Berlin: Springer-Verlag, 2002.

Zakljuak
Medicinska informatika interdisciplinarna je medicinska struka
koja istovremeno slui medicini kao znanosti i zdravstvu kao
djelatnosti. Ona, naime, bavei se informacijskim postupcima u
medicini razvija nove poglede i stjee nova znanja u prouavanju
ovjekova zdravlja, lijeenju njegovih bolesti, ali i pomae boljoj
zatiti ljudskoga zdravlja i organiziranju zdravstvenog rada. Otud
su oba naziva, medicinska informatika i zdravstvena informatika, sinonimi i kompromisi izmeu vie povezanih sadraja. M

56

M E D I X L I S T O PA D 2 0 0 4 . G O D. X D VO B R O J 5 4 / 5 5