Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

1. Uvod
Karmen Kneevi*
Lidija Kraljevi**

UDK 339.1:8133
Struni rad

VIEJEZINOST KAO IMBENIK

JAANJA KONKURENTNOSTI
NA GOSPODARSKOM TRITU
Saetak
Razumijevanje je preduvjet za suivot i rad od kojega ne moemo odstupiti. U Europskoj uniji u kojoj se cijeni raznolikost, jedan jezik ne moe pokriti sve komunikacijske potrebe. Viejezinost potie
otvorenost i snoljivost, ali osigurava i pristup novim tritima i otvara nove poslovne mogunosti. U
dananjem vremenu poznavanje vie jezika ima vanu ulogu u ivotu i uspjehu svake osobe. U sklopu
pouavanja stranog jezika, bitnu ulogu ima jezina politika svake pojedine drave s obzirom na to da
svaka donosi smjernice za kolstvo, prema kojima se kreiraju programi i kurikuli nastave stranih jezika
na svim obrazovnim razinama.
U radu e se razmotriti uloga jezine politike i individualne viejezinosti te analizirati njihov utjecaj
na vee izglede za zapoljavanje u EU-u. Razmotrit e se i znaenje ulaganja u uenje stranih jezika
s ciljem jaanja trine konkurentnosti kao i poduzete aktivnosti usmjerene k poticanju pasivne i
aktivne uporabe stranih jezika u gospodarstvu. Rad e navesti i preporuke pomou kojih je mogue
poboljati uspjenost u viejezinoj poslovnoj komunikaciji.
Kljune rijei: viejezinost, strani jezici, trite, jezina politika, gospodarstvo

* Odjel za fiziku
e-mail: karmen.kneevi@fizika.unios.hr
** Graevinski fakultet u Osijeku
e-mail: lidijak@gfos.hr

206

Projekt ujedinjenja Europe dobrim dijelom

ovisi i o uspjehu strategije ouvanja europske
viejezinosti. I premda je meusobno razumijevanje preduvjet za kvalitetan i dugotrajan suivot,
kulturne bi razliitosti u Europi odricanjem od
nacionalnih jezika bile bitno osiromaene, ako ne
i ugroene. injenica je da e dravljani Europe
poduprijeti ideju i razvitak zajednice samo onda
ako oni u takvoj zajednici osjeaju i svoju jezinu
i kulturnu povijest, sadanjost i budunost.
U Europi dakle viejezinost postaje standard,
ali ne na osnovi nijekanja i zatiranja materinskoga jezika manjih nacija, ve se taj standard temelji
na ideji potenciranja izvornih govornika jezika
zemalja s veim brojem stanovnika. Pritom se
naglaava vanost odabira pojedinoga jezika te
dostupnost uenja odreenoga jezika u kolama,
kao i nain i opseg ponude.
Prema anketi pod nazivom Europljani i njihovi
jezici koju je tijekom studenog i prosinca 2005.
godine proveo Eurobarometar1 a koja je obuhvatila 28 694 graanki i graana 25 lanica EU-a,
kao i Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske,
analizirana su njihova iskustva i vrednovanja
viejezinosti. Anketa je pokazala da se 56% graana lanica EU-a moe osim na svome materinjem jeziku sporazumijevati i na drugom jeziku.
To je 9% vie od rezultata ankete iz 2001. koja je
provedena meu tadanjih 15 drava lanica. 28%
ispitanika izjavilo je da se mogu sporazumijevati
na dva strana jezika. Pritom se engleski jezik istie kao najei jezik u EU-u, a slijede francuski,
njemaki, panjolski i ruski. Jezina znanja podijeljena su geografski i u socijalno-demografske
grupe. Tipini je viejezini Europljanin mlad,
visoko obrazovan ili jo studira, roen je u drugoj
dravi, koristi strane jezika u poslovne svrhe
i motiviran je za njihovo daljnje uenje. Samo
jedan od 5 Europljana opisuje sebe kao aktivnog
uenika stranih jezika. Unato tome dvije treine
Europljana smatraju da je usvajanje stranih jezika
politiki prioritet te da je klju u obrazovanju 2.
Tijekom komunikacije na materinjem jeziku
sluatelju je mogue otkriti niz podataka o nama:

kolovanost, podrijetlo, kulturnu pozadinu, dok

dobro poznavanje stranih jezika u situacijama
odabira kandidata za novo radno mjesto moe
biti od presudne vanosti. Ovdje se prvenstveno
misli na intervjue prilikom kojih elokventnost i
snalaljivost u komunikaciji na stranom jeziku
moe odigrati presudnu ulogu.

2. Jezina politika, viejezinost, integracija

1 U svakoj dravi anketa obuhvaa stanovnitvo starije od

15 godina, dravljane jedne od lanica EU-a. U zemljama
pristupnicama i kandidatima obuhvaa dravljane tih zemalja
te graane koji ive u tim dravama, ali su i dravljani zemlje
lanice EU-a koji dovoljno dobro poznaju jezik zemlje da bi
mogli odgovoriti na pitanja iz upitnika

Jezina politika kao pojam u lingvistici postoji

ve etrdesetak godina. Ona je izrazito dinamina kategorija, o njoj svi govore, a mnogi je i (ne)
svjesno provode kad ele ouvati identitet svog
jezika/idioma, kada se bore za njegov status u
javnoj komunikaciji, kada druge pouavaju stranim jezicima ili kada se zalau za jezina prava
govornika.
Jezikoslovac Dubravko kiljan kae da je
jezina politika skup racionalnih i uglavnom
institucionaliziranih postupaka kojima neko
drutvo utjee na jezine oblike javne komunikacije i na formiranje svijesti svojih sudionika o
tim oblicima. Svaka zajednica, najee drava,
kreira dvostruku jezinu politiku: unutarnju
ivanjsku koja, kao i svaka politika, ureuje odnose s drugima: koliko e i kako one utjecati na
jezik i njegovo ustrojstvo, a da taj jezik ne izgubi
svoj identitet.3 Jezina su prava vrlo vaan segment planiranja statusa jezika, to je termin koji
neki lingvisti proiruju tumaei ga kao ljudska
jezina prava obzirom da bi trebala osigurati
ravnopravnost svih slubenih jezika, bez jednakijih meu njima. U planiranju usvajanja jezika
ili u politici jezinog obrazovanja koriste se, osim
lingvistikih, i ekstralingvistika sredstva koja
razvijaju nau svijest o jeziku.
Za planiranje usvajanja jezika takoer je vano
koje mjesto imaju jezici u nastavnom programu,
no isto je tako, pogotovo u multikulturalnim sredinama, vana i strategija uenja stranih jezika:
intenzitet, izbor i broj jezika te stjecanje jezine,
komunikacijske i pragmatike kompetencije. U
kontekstu multikulturalnosti vano je planirati
dvo/vie/jezino obrazovanje rezultat kojega e
biti bi/multi/lingvizam koji brie bilo koji oblik
asimilacije i gubitak jezinog identiteta.
Odavno su na planu globalne jezine politike
tzv. planski (pomoni, kontaktni) jezici trebali
dobiti ulogu koja im po definiciji pripada. Meutim, jezini imperijalizam (i to ne od juer) u

2 http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc/
lang/consult_en.pdf

3 Samardija,M. Selak, A: Leksikon hrvatskog jezika i knjievnosti, Pergamena, Zagreb, 2001. str. 276.

207

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

prvi plan stavlja tzv. World English koji postaje

globalni jezik, premda izrazito varijantan pa se
govori i o engleskim jezicima (Englishes). S
jedne se strane globalna politika, makar deklarativno, brine za svaki mali, ugroeni i jezik
u opasnosti, a s druge strane proteira svoj
globalni jezik kao osnovno sredstvo komunikacije. U svakom sluaju, jezina karta svijeta mijenja
se i bre nego to se misli.
Kao to je ve spomenuto, jezinoj politici,
kao i svakoj drugoj politici, treba pristupiti vrlo
ozbiljno. Osnovna pretpostavka za uspjeno
sporazumijevanje u globalnoj i ujedinjenoj Europi
jest da to vei broj ljudi govori vie stranih jezika. Viejezinost koju obiljeava niz imbenika
stoga je temeljna europska vrijednost koju treba
promicati poput npr. snoljivosti, pluralizma,
civilnog drutva i parlamentarne demokracije.
U ujedinjenoj Europi nacionalne granice imaju
samo fiktivnu ulogu - slobodan prijevoz ljudi,
roba i usluga samo su jedan dokaz tome. Slijedom
toga, imbenici nacionalnog podrijetla gube na
vanosti, to dovodi do stvaranja mulitkulturalnih
trita. Otuda se moe pretpostaviti da e vanost razliitih jezika u Europi postati jo naglaenija te da e se planiranje voenja i redoslijeda
uenja stranih jezika morati paljivo razmatrati.
Viejezinost je kljuni element integracije i
omoguava intekulturalni dijalog. Kada je u pitanju plasman na tritu rada, viejezinost moe
poboljati situaciju milijuna doseljenika u Europi.
Jedna od osnovnih pretpostavki za njihovo
uspjeno zapoljavanje, kao i za zadravanje radnog mjesta upravo je brzo usvajanje jezika drave
u koju su doselili. Uspjenija komunikacija izmeu zaposlenika poveava efikasnost, kvalitetu i
sigurnost koji su imperativ svakoga proizvodnog
procesa, dok poznavanje drugih jezika doseljenike radne snage za poduzea moe biti od velike
koristi ako se aktivno koristi.

3. Gospodarstvo znanja
Tehnoloki je razvoj od posebne vanosti za
uspjenost razvoja i zapoljavanja, a cjeloivotno uenje od posebnog znaenja. Za Europu je
tipina viejezinost danas vanija nego ikada jer
se gospodarstvo sve vie okree k znanju.4 Poduzea bi u Europi teoretski trebala vie od ostalih
subjekata biti u mogunosti koristiti poslovne
prilike koje zahtijevaju viejezinu komunikaciju.
Postojei potencijal, meutim, nije u potpunosti
4 http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc1597_en.pdf

208

iskoriten.
Brojna istraivanja pokazuju da se na meunarodnim tritima trai poznavanje vie jezika
kao i kulturne kompetencije ija se prilagodba
povezuje u pravilu s poznavanjem jednog jezika.
Istodobno poduzea imaju sve vie potekoa
pronai kvalificirane djelatnike ije jezino znanje
nadmauje rudimentarno znanje engleskog
jezika.
Mobilnost je zaposlenih i dalje vrlo mala. Samo
2% cjelokupnog broja radno sposobnog stanovnitva EU-a ivi i radi u drugoj dravi lanici.
Pritom je nedostatak poznavanja stranih jezika
naveden kao najvea prepreka za unutareuropsku
mobilnost. Udio ljudi koji ivi u Europi, a dravljani su neke tree drave ili su roeni u nekoj
drugoj dravi, dvostruko je vei.5 Radna snaga
koja je pristigla iz drugih drava mora uloiti
puno truda u usvanjanje jezika kojim se govori u
novoj dravi, a vrlo se malo pozornosti obraa
na drugu generaciju doseljenika, koji su odgojeni
dvojezino, pa ak i trojezino.
Europa je u opasnosti da izgubi bitku oko trinih kompetencija s obzirom na to da drave koje
se vrlo brzo gospodarski razvijaju, a nalaze se u
Aziji i Latinskoj Americi, pridaju veliko znaenje
usvajanju jezika i kompetencijama potrebnih za
uspjeno natjecanje na tritima. Izazov lei u
utemeljenju viejezinosti u svim strategijama
koje su usredotoene na razvoj humanoga kapitala za budunost. Bit e potrebna radna snaga
koja Europu promatra kao prvu domovinu,
a koja je viestruko kvalificirana. Istodobno se
Europa mora pozicionirati kao atraktivna lokacija
za gospodarstvo kako bi privukla radnu snagu iz
inozemstva. Ti e ljudi sa sobom donijeti jezike
neophodne za uspjeno natjecanje na novorazvijenim tritima.
Veem broju malih i srednjih poduzea svake
godine zbog jezinih i interkulturalnih deficita
izmaknu brojne poslovne prilike. Na to ukazuje izvjee ELAN koje je 2007. objavila Europska
komisija.6 Ovo istraivanje, prvo ovakve vrsteprovedeno u Europi, pokazuje rezultate o promaklim poslovnim prilikama zbog pomanjakanja
poznavanja jezika. Izvjee se temelji na uzorku
5 Demographic Trends, Socio-Economic Impacts and Policy
Implications in the European Union-2007. Monitoring Report
prepared by the European Observatory on the Social SituationDemographic Network, p. 43.
http://ec.europa.eu/employment_social/spi/docs/social_situation/2007_mon_rep_demo.pdf.
6

http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc421_en.pdf

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

od 2000 malih i srednjih poduzea iz 27 drava

lanica i drava kandidatkinja. 11% ispitanika
izjavilo je da su izgubili poslovnog partnera zbog
pomanjkanja poznavanja stranih jezika i dotine
kulture. Makroekonomski zakljuci ove studije
ukazuju na mogunost jaanja potencijala za
poveanje izvoza malih i srednjih poduzea uz
uvjet da im uspije strategijsko uvoenje stranih
jezika. Ovu spoznaju potvruje i niz nacionanih
studija. Istraivanja i iskustva pokazuju da se
engleski jezik smatra gospodarskim jezikom.
Mnoga poduzea, meutim, moraju jo dosta
uiniti kako bi se njihovi zaposlenici dobro
osjeali u engleskom jeziku. U veem dijelu
Europe engleski jezik pripada prije opoj kulturi
i osnovnom znanju, nego znanju stranog jezika.
Govoriti strani jezik kao materinski jezik postaje
sve manje bitno s obzirom na to da on u mnogo
drava ini sastavni dio opeg obrazovanja.7 Zbog
toga je od velike vanosti prerasti engleski jezik
kako bi se usvojile prednosti poznavanja drugih
stranih jezika.
Oigledno je da e engleski jezik zadrati svoju
vodeu ulogu kao svjetski poslovni jezik. Meutim drugi e jezici biti presudni u uspjenom
poslovanju i profiliranju poduzea. Jezici nisu
samo potrebni za poticanje prodaje i marketinga.
Opskrbni lanci, meunarodne usluge te gotovi
proizvodi namijenjeni izvozu u jednakoj mjeri
prelaze granice. K tome i trite rada ima globalni
karakter. Integracija viejezinih i mulutikulturalnih zaposlenika od presudne je vanosti. Jezici
e se u budunosti, vjerojatno, morati koristiti
kreativnije, kako bi dotaknuli nove ciljne skupine
te uspostavili duge, strategijske odnose.

4. Instrumenti i praksa u EU-u

Od velikog je znaenja europska suradnja u
okviru Lisabonske strategije za rast i zapoljavanje. U sreditu je mobilnost, a Europski akcijski
plan za mobilnost u zapoljavanju predlae
jaanje EURES-a, internetskog portala na 2 jezika
s pristupom cjelokupnoj europskoj bazi podataka
za otvorena radna mjesta. Daljnja je obeavajua
inicijativa Europsko partnerstvo za mobilnost
u poslovanju - savez koji podrava Europska komisija s ciljem poveavanja mobilnosti
pri zapoaljavanju u EU-u. Najveim dijelom
sredstva za financijsku podrku od strane EU-a
dolaze iz socijalnih fondova, Europskog fonda za
7

regionalni razvoj i, za neke drave, iz kohezijskih

fondova. Ovi fondovi zajedno raspolau sredstvima u iznosu od 975 milijardi eura koje odobrava
Europska komisija temeljem odreenih prioriteta, a sredstva rasporeuju Vlade pojedinih
drava. Kao poticaj dolaze u obzir integracijski
projekti na radnome mjestu koji predviaju jezine teajeve. U okviru programa za cjeloivotno
uenje Europske komisije sredstva se dodjeljuju
temeljem godinjih natjeaja. Posebno se istie
program Leonardo da Vinci koji poduzeima
nudi raznolike mogunosti koje se odnose na
struno osposobljavanje.
Pravi e pomaci uslijediti tek nakon to
poduzea, od malih do velikih meunarodnih
koncerna, razviju kreativne i dinamine jezine strategije koje se temelje na individualnim
mogunostima pojedine organizacije. Navedene
strategije potrebuju podrku i poticaje od strane
lokalnih i regionalnih uprava. Praktina se rjeenja nalaze u partnerstvima poduzea i obrazovnog sektora, kao i izmeu industrije i istraivanja
s ciljem iznalaenja prednosti usvajanja stranih
jezika i jezinih tehnologija.
Poduzea bi trebala prikupiti interne podatke
o poznavanju stranih jezika te ih strategijski koristiti, provjeriti proces zapoljavanja, strategije
kolovanja i osnovne pretpostavke za mobilnost.
Isto tako bi trebali poticati zaposlenike u uporabi
usvojenih znanja te im nuditi jezino usavravanje modelirano prema potrebama radnih mjesta.
Postoje i fleksibilni teajevi na internetu koji
tede vrijeme, a koji su usredotoeni na posebne potrebe pojedinih poduzea.8 Novi mediji
takoer nude nove mogunosti za usvajanje i
primjenu stranih jezika. Internetska komunikacija i oglaavanje trebali bi biti viejezini, a
tekstovi usmjereni ciljnoj skupini. Pri spretnom
koritenju jezinih tehnologija mogue je smanjiti
trokove za viejezinost, odnosno drati ih u
granicama prihvatljivoga. Za mnoga poduzea,
posebice mala i srednja, prag je za primjenu jezinih tehnologija jo uvijek vrlo visok. Ovdje bi se
moglo pomoi ukoliko bi se poticala partnerstva
izmeu industrije i istraivanja. Na taj bi se nain
ne samo opravdalo investiranje u istraivanje
8 http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=Fl11
uAtL7HkC&oi=fnd&pg=PR9&dq=what+is+e-lea
rning+of+foreign+languages&ots=bOInlzE7Od
&sig=h0-fn2E21hybM1WZiqw2J3OUcXM&redir_
esc=y#v=onepage&q=what%20is%20e-learning%20of%20
foreign%20languages&f=false

http://britishcouncik.org/learning-research-englishnext.htm

209

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

na podruju jezinih tehnologija nego bi se i

poduzeima poveala trina konkurentnost te
poveale usluge graanima.

5. Preporuke za jaanje iskoristivosti

viejezinosti
Svoju viejezinost Europa mora pretvoriti u
prednost prilikom trinog natjecanja. Meutim
to je mogue tek ako vlasti pojedinih drava budu
poticale formalno i neformalno uenje irokog
spektra stranih jezika. Posebno je naglaena
potreba podravanja jezinih strategija u poduzeima od strane najviih upravljakih razina.
Takoer veliku vanost imaju i nacionalne, regionalne i lokalne institucije i njihova nastojanja ka
promicanju strategijske podrke stranih jezika.
Osim toga najvanija je i presudna uspostava europske platforme za stalnu razmjenu prokuanih
naina rada prilikom ophoenja s jezicima.
Gospodarski bi subjekti zbog jaanja iskoristivosti viejezinosti kao imbenika jaanja
konkurentnosti na tritu trebali:
ustanoviti kojim stranim jezicima raspolau te
jesu li oni prema potrebama pojedinih razina
poduzea i u uporabi;
preraditi i uspostaviti individualne ciljeve jezinih kompetencija pojedinih uposlenika;
uporabiti iroki spektar strategija jezinog
menadmenta kao na primjer: investiranje u
uenje stranih jezika, zapoljavanje osoba kojima je strani jezik materinski jezik, suradnja s
prevoditeljima i strunjacima za komunikaciju;
pokuati izgraditi meunarodnu mobilnost
zaposlenika;
Na regionalnoj / lokalnoj razini vlasti bi trebale:
koristiti regionalne i lokalne udruge kako bi se
poveala svijest o boljim poslovnim prilikama
koje se nude malom i srednjem poduzetnitvu
temeljem boljeg poznavanja stranih jezika;
umreiti javni i privatni sektor ukljuujui
visokokolske ustanove kao i lokalno gospodarstvo u odnosu na organizaciju teajeva stranih
jezika te podrati druge strategije za usvajanje
i/ili poboljanje znanja stranih jezika;
poticati viejezinost lokalnih gospodarstvenika putem zajednikih teajava stranih jezika za
mala poduzea, odravati meunarodne sajmove i sline priredbe na podruju poduzetnitva
i industrije.
Na nacionalnoj bi razini vlade pojedinih drava
trebale:
poticati uenje stranih jezika na svim razinama
210

od sekundarnog do cjelokupnoga tercijarnog

obrazovanja, ukljuujui i strukovno obazovanje te uvesti jezine module koji bi bili bolje
povezani s praksom;
prilikom zavretka kolovanja primjereno vrednovati poznavanje stranih jezika te istaknuti
znaenje te vrste znanja u odnosu na karijernu
perspektivu;
preporuiti nacionalnim gospodarskim institucijama koje nude poticajnje programe uvoenje
jezine strategije u njih, posebice u odnosu na
mala i srednja poduzea kako bi se poboljale
njihove izvozne mogunosti.

6. Zakljuak
Vea ponuda stranih jezika tijekom obrazovanja svakako doprinosi poboljavanju situacije uenja stranih jezika. Vano je prepoznati
znaenje viejezinosti, posebice kada je u pitanju
zapoljavanje. Brojna istraivanja pokazuju da
se na meunarodnim tritima trai poznavanje
vie jezika kao i kulturne kompetencije ija se
prilagodba u pravilu povezuje s poznavanjem
jednoga stranog jezika. Nakon ulaska Republike
Hrvatske u Europsku uniju prednost poznavanja vie jezika bit e od presudne vanosti za
dobivanje kvalitetnijih radnih mjesta i poslova.
Naravno to se prije svega odnosi na poslove
za koje je potrebno visoko obrazovanje, ali se
moe oekivati da e zbog rastue meudravne
suradnje ovaj standard postupno postati nunost
za svakoga. Upravo je hrvatska drava ta koja u
svojoj obrazovnoj politici mora initi sve kako bi
obrazovni ciklus segmentarno jaao, s posebnim
naglaskom na viejezinost. Vano je uoiti da
bi uenje stranih jezika trebalo biti bitan segment
i regionalnih inicijativa u pograninim podrujima. Osim obrazovnog sektora u ovim bi inicijativama trebali sudjelovati i gospodarski subjekti.
Europsko gospodarstvo potrebuje vrstu i kontinuiranu podlogu za diskusije i razmjenu iskustava te analizu prokuanih postupaka. Jaanje
svijesti o ovoj se problematici u Europi nastavlja
putem razliitih procesa, dok se kroz kampanje
mobiliziraju raspoloivi savezi za senzibiliziranje
rukovodstva u poduzeima i vlasti. Potrebna je
zajednika skrb nacionalne i regionalne vlasti te
gospodarskih subjekata kako bi se jezina znanja
koristila kao osnovna pretpostavka za gospodarstvo koje e u budunosti biti jo uspjenije i
konkurentnije.

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

Literatura
lanci:

1. Christ, H. :Fremdsprachenunterricht und Sprachenpolitik, Stuttgart, 1980, Klen

2. Crni-Groti, V. Protection of minority languages in Croatia // Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita

u Rijeci. 23 (2002), 2;
3. Grbi, J. Jezini procesi, identitet i globalizacija // Narodna umjetnost : hrvatski asopis za etnologiju
i folkloristiku = Croatian journal of ethnology and folklore research. 41(2004),2;.
Nelde, P. H. Suggesting a new European language policy. // Collegium antropologicum.Supplement.2
8(2004),1;str.13-26.
Paali, M. Problem viejezinosti u Europskoj uniji // kolski vjesnik : asopis za pedagoka i kolska pitanja. 54 (2005), 1/2;
4. ani, I. Jezina politika Europske unije : nerjeivo ili pitanje koje se rjeava samo od sebe // Anali
Hrvatskog politolokog drutva. 1(2004[i.e. 2005]);
Knjige:

1. Hagege, C. Zaustaviti izumiranje jezika, Zagreb, Disput, 2005.

2. Matasovi, R. Jezina raznolikost svijeta : podrijetlo, razvitak, izgledi, Zagreb, Algoritam, 2005.
3. Siguan, M. Jezici u Europi, Zagreb, kolska knjiga, 2004.

4. Jezina politika i jezina stvarnost = Language policy and language reality : knjiica saetaka = book
of abstracts / 21. meunarodni znanstveni skup, Split, 24.-26. svibnja 2007. = 21st international conference, Split, 24th - 26th May 2007. Zagreb , Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 2007.
5. Jezik i identiteti : zbornik / urednica Jagoda Grani, Zagreb ; Split , Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku -HDPL, 2007.
Propisi:

Viejezinost, gospodarstvo i novi mediji u kontekstu Europske jezine politike u novom stoljeu,
ZFSH/SGB Sozialrecht in Deutschland und Europa, 39.J ahrgang, Nummer 6, 2004. str. 329-344.
Izvor na internetu :

1. http://www.matica.hr/Vijenac/Vij217.nsf/AllWebDocs/oravnopdg
2. http://www.goethe-bytes.de/dw/article/0,2144,3101815,00.html
3. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=2514
4. http://britishcouncil.org/learning-research-englishnext.htm

5. Demographic Trends, Socio-Economic Impacts and Policy Implications in the Ezuropean Union-2007.

6. Monitoring Report prepared by the European Observatory on the Social Situation-Demographic

Network, p. 43.
7. http://ec.europa.eu/employment_social/spi/docs/social_situation/2007_mon_rep_demo.pdf.
8. http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc421_en.pdf
9. http://europa.eu.int/languages/de/dokument/74

10. hppt://europa.eu.int/comm/education/doc/official/keydoc/actlang/act_lang_de.pdf
11. hppt://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/dovs/pressData/de/ec/71067.pdf

211

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

Karmen Kneevi
Lidija Kraljevi

Teufik oi: Islamsko bankarstvo uloga i znaaj financijskih instrumenata

Teufik oi, mr. oec.*

UDK 336.71
Struni rad

Multilingualism as a Factor in Strengthening

Competitiveness in the Economic Market
Abstract
The ability to understand each other is a precondition for coexistence and work that we cannot
dispense with. In the European Union, where diversity is valued, one language cannot cover all communication needs. Multilingualism facilitates openness and tolerance but also provides for access to
new markets and opens up new business opportunities. Nowadays, proficiency in multiple languages
plays an important role in a persons life and success. In the context of foreign language teaching,
language policies of individual states play a significant role because they lay down the guidelines for
educational systems according to which foreign language syllabuses and curriculums are created at all
education levels.
This paper examines the role of language policy and individual multilingualism and analyses their
impact on enhancement of employment prospects in the European Union. The paper also looks at the
significance of investments into foreign language learning with the aim to strengthen ones competitiveness in the market as well as activities undertaken to encourage passive and active use of foreign
languages in business. In addition, the paper gives recommendations that can help improve the success rate in multilingual business communication.
Keywords:
Multilingualism, foreign languages, market, language policy, economy

ISLAMSKO BANKARSTVO ULOGA I ZNAAJ FINANCIJSKIH

INSTRUMENATA
Saetak
Svojevremeni bankrot amerike banke Lehman Brothers formalno je oznaio poetak ekonomske
krize koja je uzrokovala dramatine promjene u mnogim dravama i njihovim ekonomijama. Ni najsnanije ekonomije nisu se uspjele oduprijeti krizi, ali su je izbjegle u velikoj mjeri one zemlje svijeta
koje su svoju ekonomiju i financijski sektor utemeljile na islamskim financijskim principima i bankarstvu.
U ovom se radu navode osnovni razlozi globalne ekonomske krize sa uzrocima i posljedicama koje je
proizvela neefikasnost postojeega bankarskog sustava.
Pojanjavaju se osnovni principi rada islamskih banaka te uloga i znaenje njezinih financijskih
instrumenata. Podjela rizika i zabrana kamate predstavlja osnovni princip islamskog bankarstva, dok
njegovi financijski instrumenti omoguuju efikasnu vezu izmeu financijskih transakcija i realne
ekonomije. Islamski financijski instrumenti koji su pokazali najveu otpornost i ilavost u financijskoj
krizi podrobnije su analizirani i prikazani u ovom radu.
Istraeni su i naglaeni odnosi izmeu konvencionalnog i islamskog bankarstva, principa na kojima
su utemeljeni kao i odnosi njihovih najvanijih financijskih instrumenata.
Kljune rijei: Islam, erijat, islamsko bankarstvo, konvencionalno bankarstvo, kamata, islamski
financijski instrumenti, Ijarah, Istisna, Murabaha, Musharakah, Mudarabah, Qard-e-Hasna, Sukuk.

* Student - Doktorski studij; Ekonomski fakultet u Osijeku

212

213