Sie sind auf Seite 1von 24

Mr. sc.

Daniela Graan, asistent


Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, Sveuilite u Rijeci
Mr. sc. Romina Alkier Radni, asistent
Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, Sveuilite u Rijeci

DIE ANALYSE DES KROATISCHEN TOURISMUSMARKTES


UND EVENTUELLE MGLICHKEITEN
DER KROATISCHEN TOURISMUSENTWICKLUNG

Zusammenfassung
Der touristische Markt ist mit Sicherheit ein spezifisches Segment des allgemeinen
Marktes. Die Hersteller und Anbieter sind bemht Produkte und Dienstleistungen,
welche die Zufriedenstellung der Bedrfnisse des Kunden Touristen zum Hauptziel
haben, zur Verfgung zu stellen. Dabei erscheinen die Touristen als spezifische
Benutzer bzw. Verbraucher, welche ihre Bedrfnisse sowohl mit materiellen als auch
mit nichtmateriellen Mitteln zufriedenstellen.
Kroatien hat potentielle Mglichkeiten sich dem Kreis der touristisch entwickelten
Lnder anzuschlieen. Damit dieses Ziel erreicht wird mu Kroatien eine
entsprechende Entwicklungs und Tourismuspolitik gestalten.
Alle bisherigen fachlichen Feststellungen weisen nhmlich darauf hin, dass wir fr
die Entwicklung des Tourismus genug Mglichkeiten und Gelegenheiten haben,
welche die gesamte konomische und soziale Entwicklung gewinnbringend
beeinflen knnen. Kroatien hat ein unabschtzbares Reichtum an Naturschnheiten,
welche man richtig ausntzen und sie als qualitative Produkte mit Hilfe der
Fachkenntnis, Kreativitt und der Stimulierung des Unternehmertums vorstellen soll.
Warmes Meerwasser, Reichtum an Naturschnheiten und Kulturschtzen, sind auf
jedenfall Vorzge auf welchen sich die touristische Tradition unserer Adria basiert.
Schlsselwrter: kroatischer touristischer Markt, touristisches Angebot, anziehende
Faktoren der touristischen Destination, Konkurrenz des kroatischen Tourismus,
Destitationserwgung des Tourismus, Entwicklungsstrategie

ANALIZA HRVATSKOG TURISTIKOG TRITA I


POTENCIJALNE MOGUNOSTI RAZVOJA
HRVATSKOG TURIZMA

Saetak
Turistiko trite sigurno je specifian segment opeg trita.
Proizvoai i ponuai nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge kojima
je osnovi cilj zadovoljiti potrebe potroaa - turista. Turisti se tu pojavljuju kao
specifini korisnici, odnosno potroai koji osim materijalnim, svoje potrebe
zadovoljavaju i nematerijalnim sredstvima.
Hrvatska ima potencijalne mogunosti da se prikljui krugu turistiko
razvijenih zemalja, ali u svrhu postizanja tog cilja mora oblikovati primjerenu
razvojnu i turistiku politiku.
Sve dosadanje strune konstatacije ukazuju naime na to, da za razvoj
turizma imamo dovoljno mogunosti i prilika, koje mogu korisno utjecati na
cjelokupan ekonomski i socijalni razvoj. Hrvatska ima neprocjenjivo bogatstvo
prirodnih ljepota, koje bi trebalo pravilno iskoristit te ih predstaviti kao
kvalitetne

proizvode pomou znanja i kreativnosti te sa stimuliranjem

poduzetnitva.

Toplo

more,

bogatstvo

prirodnim

ljepotama

kulturnim

vrijednostima, svakako su prednosti na kojima se temelji turistika tradicija


naeg Jadrana.
Kljune rijei: Hrvatsko turistiko trite, turistika ponuda, privlani faktori
turistikih

destinacija,

konkurentnost

promiljanje turizma, strategija razvoja

hrvatskog

turizma,

destinacijsko

Uvod
Turizam je razvojna mogunost za Hrvatsku, izmeu ostalog i zato jer
razliiti proizvodi na domaem tlu mogu radi svoje kvalitete i ograniene
koliine, postii odgovarajuu cijenu samo pomou izvoza, to jest sa direktnom
prodajom turistima iz inozemstva. Ta sredstva koja turisti proizvedu vani, a
potroe kod nas za kupnju dobra i usluga, koje se prodaju po punoj cijeni,
najdragocjeniji su izvor dohotka privatnog i javnog sektora. Upravo je u ovom
sadrana sutinska prednost koju daje turizam. Stoga sve drave

na razliite

naine stimuliraju turizam, koji pomae ekonomski vrednovati i pojedinana


dobra, koja inae nemaju trinu vrijednost, a proizvodima daju vii simboliki
znaaj i viu cijenu.
Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama i vrijednom kulturnom batinom,
to predstavlja konkurentne prednosti na kojima se treba temeljiti turistika
ponuda. Meutim ovdje navedene prednosti nisu dovoljne da bi zadovoljile sve
zahtjevnijeg zapadno-europskog stranog gosta. Stoga je potrebno uz sve prirodne
prednosti turistiku ponudu Hrvatske to vie planski obogaivati u smislu stalne
inovacije turistikog proizvoda, kao i u kontinuiranom poboljanju kvalitete svih
njegovih komponenti, te je dovesti na razinu visoko razvijenih turistikih
zemalja u svijetu. U buduem turistikom razvoju, kao primarni cilj se postavlja
stvaranje prepoznatljivog i kvalitetnog turistikog proizvoda, kreiranje vlastitoh
identiteta,

te

destinacijsko

promiljanje

turizma

kao

osnove

turistikog

prosperiteta.

1. KARAKTERISTIKE
HRVATSKE

TURISTIKOG

TRITA

Turistiki proizvodi koji se pojavljuju na tritu sastavljeni su od


fizikih, opipljivih osobina i to je za turizam specifino, i velikog broja
neopipljivih elemenata. Meu te osnovne elemente moemo uvrstiti: smjetajne i
ugostiteljske kapacitete, objekte turistike i komunalne infrastrukture, dostupnost

i komunikacije, okolinu i atraktivnost prostora, sigurnost, strukturu i kvalitetu


usluga te njihova identiteta, ljudske resurse, informacije i promociju te cijene.
O suvremenom razvoju turizma moemo govoriti samo openito,
uvaavajui njegove socijalne, ekonomske, prostorne, kulturoloke i politike
osobine, skupa sa njegovim prethodnim razvojem, sadanjou i budunou. Bez
toga mixa nije naime mogue primjereno opredijeliti razvojne vizije i ciljeve te
sredstva za njihovu realizaciju. Smisaono je stoga prikazati samo one osobine
koje znaajno utjeu na razvoj turizma. Te osobine su:
trite, odnosno ponuda i potranja,
prostor aktivnosti,
dostupnost ( promet, komunikacije, informacije),

usluge,

kadrovi,
promocija.

1.1. anse i rizici budueg razvoja hrvatskog turizma


Usporedba navedenih osobina s konkurencijom, te s trendovima u
potranji, otkriva nam slabosti i prednosti tih elemenata. Paralelno se mogu
definirati anse i rizici budueg razvoja hrvatskog turizma.

Radi sagledavanja postojee trine pozicije Hrvatskog turizma,


formirana je SWOT 1 matrica u kojoj su jasno iskazane prednosti i nedostaci, te
mogunosti i ogranienja, bitna za trini nastup i budui turistiki razvoj Hrvatske.
Shema 1: SWOT analiza hrvatskog turizma
HRVATSKI TURIZAM
SNAGE
Prirodne atraktivnosti
Klima
Gostoljubivost stanovnitva
Poduzetnika aktivnost u stvaranju bogatstva
novih sadraja
Afirmacija malih obiteljskih hotela
Geoprometni poloaj s obzirom na glavna
emitivna trita: najblii izlaz na toplo more za
veliki dio srednje Europe
Kulturno bogatstvo
Turistika razvijenost
Stogodinja turistika tradicija nekih turistikih
mjesta (npr. Opatija)
Ekoloki ouvana okolina
Okretanje trinoj ekonomiji
Preferencije stranog kapitala
Uvoenje europskih standarda

SLABOSTI
Nedostatak identiteta
Pomanjkanje jasne strategije
Nedovoljna informiranost javnosti o kvaliteti
turistikih resursa i bogatstvu kulturno-povijesne
batine
Nedovoljno jak marketing
Ovisnost o turoperatorima
Loa turistika infrastruktura
Nedovoljna raznovrsnost izvanpansionske ponude
Ureenost okolia
Loa prometna povezanost s Europom, te ostalim
zemljama
Loa prometna povezanost priobalja sa zaleem te
kopna i otoka
Zaostajanje u informacijskim tehnologijama
Vrijednost za novac
Nizak stupanj kvalitete proizvoda
Nemotiviranost i nestrunost ljudskog potencijala
Sezonalnost
Nepovoljna razina cijena i trokova

OKOLINA
ANSE
Daljnji razvoj turistike potranje
Repozicioniranje hrvatskog turizma,
prepoznatljiv image
Poveanje kvalitete usluga
Povean interes individualnih gostiju
Obrada novih: istonoeuropskih, SAD i
dalekoistonih trita
Okretanje odgovornijim oblicima turizma (eko
turizam)
Konkurentnost novih proizvoda
Razvoj telekomunikacijske tehnologije

RIZICI
Otra konkurencija
Geografska koncentracija trita
Posljedice rata
Uspostavljanje jedinstvenog trita Europe zbog
zadravanja turistikog prometa unutar granica
zajednice
Nemogunost brze prilagodbe promjenjivim
turistikim potrebama
Spora izgradnja turistike infrastrukture zbog
nedostatka financijskih sredstava
Spora privatizacija

Izvor: Obrada autora


Sline

rezultate

ocjeni

prednosti

hrvatskog

turizma

otkriva

SWOT engleska kratica za Strengths (prednosti), Weaknesses (nedostaci), Opportunities


(mogunosti) i Threats (opasnosti).

istraivanje Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, TOMAS '87, koje rangira


prednosti na sljedei nain. U istraivanju, usporeeni su elementi po vanosti
dobili sljedee rangove: 1. klima, 2. priroda (krajolik), 3. sigurnost, 4. tiina i
mir, dok je cijena (vrijednost za novac) rangirana na sedmo mjesto 2 u 1987.
godini. Prema ocjenama gostiju u svim TOMAS istraivanjima klima i ljepota
krajolika uvijek su na prvom mjestu. Povoljne cijene s udjelom od 24% bile su
po redu trei motiv dolaska gostiju u 1989. godini (odmah iza rekreacije i
prirodnih ljepota). Njihov udio u 1994. pada na 13%, a u 1997. sudjeluju sa
svega 7% meu svim navedenim motivima, a rangirane su na devetom mjestu 3 .
Iz pregleda prednosti i nedostataka mogue je vidjeti, da Hrvatska ima
jo puno neiskoritenih, vrlo vitalnih mogunosti za razvoj turizma, koje
omoguuju oblikovanje novih, prepoznatljivih turistikih proizvoda, koji e biti
trino uspjeni u usporedbi i sa ponudom susjednih drava. Njihova ukupna
zajednika karakteristika je suivot prirodnosti i kulturnosti.
Ti zameci turistikih proizvoda, koji proizlaze iz razliitih prednosti
prostora i prirodnih datosti te kulturnog nasljea, ope gospodarske razvijenosti i
znanja, u sutini znae samo dragocjene sirovine za pripremu turistike ponude.
Za pripremu primjerenih proizvoda i ponuda potrebno je: iskoristiti i
razvijati znanje i kreativnost stanovnitva, postaviti primjerenu organiziranost,
koja e se bazirati na suradnji javnog i privatnog sektora, stimulirati oblikovanje
usluga, pomou kojih moemo mnoga dobra preraditi i dodati im vrijednost te na
taj nain postii kompetitivnost.
Stimuliranje razvoja usluga koje su sastavni dio turistikih proizvoda,
trebalo bi proizlaziti iz sljedeih konkurentnih prednosti: kvalitete okoline i
raznolikosti prostora, blizini emitivnih trita i dostupnosti, kvalitete ivota,
kvalitete proizvoda i to prije svega prehrane i obrta, razvijenosti znanja i
institucija koje produciraju visoko specijalizirane usluge, razvijenosti kulturnog
stvaranja i sauvanog kulturnog nasljea, sauvanosti flore i faune, izuzetnih
2

Stavovi i potronja inozemnih turista TOMAS87, Institut za turizam, Zagreb, 1987, str.
147.148.
Stavovi i potronja inozemnih turista TOMAS97, Institut za turizam, Zagreb, 1997, str.
184.187.

prirodnih atrakcija, pozitivnog odnosa ljudi prema razvoju turizma te mogunosti


ukljuivanja znanja u usluge, jer se na taj nain postiu vie cijene to je takoer
prilika za razvoj pojedinaca i opi napredak drutva.
Koritenje prilika koje nude ti potencijali za pripremu kvalitetnih i
komparativnih turistikih proizvoda, mogu posredno i neposredno utjecati na
vee potraivanje i doprinose, to odluujue utjee i na mogunost ulaganja
turistikog gospodarstva u nove proizvode i stalno poveavanje njihove
konkurentnosti.

1.2. Glavna obiljeja hrvatskog turizma


Hrvatski

turizam

karakteriziraju

skromni

kapaciteti,

nepovoljna

struktura i lokacija, nedovoljna iskoritenost, nezadovoljavajui stupanj komfora


i niska razina usluga. U primorskim mjestima Hrvatske locirano je preko 88 %
hotelskih kapaciteta, dok ih je nedovoljno uz prometnice, u nekim nacionalnim
parkovima i planinsko-rekreacijskim centrima. Ovaj nam podatak govori o tome
kako Hrvatska itavu svoju turistiku ponudu bazira na ljetnom, kupalinom i
nautikom turizmu. No niti taj ljetni, kupalini turizam nije na zavidnom nivou.
Kao posljedica nepostojanja vrstih, kontroliranih standarda u gradnji i
opremanju, hotelski objekti u Hrvatskoj imaju nizak komfor. Sve vie postaju
nekonkurentni i odgovaraju uglavnom masovnom turizmu. Tome je pridonijela i
dosadanja zastarjela kategorizacija ugostiteljskih objekata. Skroman komfor i
neredovito odravanje smjetajnih kapaciteta, slaba motiviranost i upitna
profesionalnost rezultirali su nedovoljno kvalitetnom turistikom ponudom. Da
bi nuan proces promjena na bolje to prije otpoeo, potrebno je uskladiti
standarde u ugostiteljstvu sa standardima zemalja s kojima namjeravamo
suraivati i konkurirati na meunarodnom turistikom tritu. Svakako je nuno
uspostaviti i provoditi takvu strategiju razvoja po kojoj bi Hrvatska u svijesti
potencijalnih turista izgubila image jeftine destinacije masovnog turizma.

2. POTREBA I ZNAAJ STRATEGIJSKOG PLANIRANJA


ZA TURIZAM DESTINACIJE
Pojam strategijskog planiranja nije nova kategorija, ali uvoenje
njegovih naela i primjene, novijeg je datuma. To je zapravo proces koji ima
zadatak dovesti turistiku destinaciju od sadanje pozicije, do tamo gdje eli biti,
uz uvjet da tijekom tog procesa razvije prednosti nad konkurencijom. Time se,
ukoliko se proces vodi pravilno, smanjuju ili ak i izbjegavaju, problemi
nekontroliranog donoenja odluka i njihovih posljedica.
Starategijsko planiranje u turizmu praktian je, produbljen i idejama
proiren pristup razvoju turistikih destinacija. To je strategijski sustav koji ima
za cilj razdijeliti sredstva budeta kroz planiranje, nadzor i ocjenjivanje.
Danas veina hrvatskih turistikih destinacija nema strategijske
planove, koji predstavljaju osnovu daljnjeg razvoja i napretka. Nuno je da svaka
turistika destinacija pristupi izradi takvog plana, jer on omoguuje sustavni
pristup destinaciji i prua osnovu za repozicioniranje destinacije na turistikom
tritu. Putem strategijskog plana saznajemo: gdje smo sada, gdje elimo biti i
kako emo to postii. Posljednjih godina, interesi turista da posjete nae
turistike destinacije sve vie se smanjuju, to znai da opada i turistiki promet.
Razloge stagnaciji turistikog prometa, a i padu u pojedinim godinama, trebalo bi
prvenstveno traiti u zapostavljanju kvalitete usluga, odnosno proizvoda kao
najvanijeg elementa marketinkog spleta. 4
Jedan od najveih razloga pada kvalitete usluga i uprosjeivanja
ponude u hrvatskim turistikim destinacijama, upravo je nedovoljna briga o
turistikom proizvodu, to je dovelo i do gubljenja image-a i vlastitog identiteta
veine hrvatskih destinacija.
Hrvatska je dosada gradila image destinacije s istim morem i
prekrasnom obalom, a nedovoljna panja poklanjala se je tradiciji i velikom
povijesnom i kulturnom nasljeu, koje je moglo, i jo uvijek moe, uvelike utjecati
4

Borkovi, V.: Politika plasmana turistikih usluga i njeni uinci, Ekonomska misao i praksa,
Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Dubrovnik, 1992., str. 71.

na daljnji turistiki razvoj nae zemlje, jer originalnost, raznolikost i obilje


objekata kulture odreuje snagu spontane turistike privlanosti i poveava
vrijednost cjelokupne turistike ponude svake zemlje i svakog mjesta 5.
Premalo

panje

posveuje

se

osmiljavanju

dogaaja

kao

kapitalnog sadraja turistike destinacije, iako za mnoge turizam u svojoj


ukupnosti i nije nita drugo do ugoaj, odnosno doivljaj koji treba biti
sredinjim razlogom turistikog dolaska. 6
Hrvatska ve dui niz godina koristi prirodne ljepote kao glavnu
privlanu snagu turistike ponude, meutim danas, kada turistiko trite postaje
sve zahtjevnije i trai raznoliku, sadrajnu i nadasve aktivnu turistiku ponudu,
to vie nije dovoljan imbenik atraktivnosti.
Zbog jake konkurencije koja je posljednjih godina djelovala na
poveanje kvalitete i diferencijaciju svog proizvoda, vie nije mogue samo
pojedinanim marketinkim aktivnostima, koristei se cijenom i promocijom,
utjecati na poboljanje trine pozicije naih turistikih destinacija. Nije vie
osnovno pitanje gdje provesti odmor, jer se standardi u pogledu smjetaja,
prehrane i prijevoza mogu, uglavnom, svugdje ispuniti, ve je pitanje kako
provesti odmor, a ono podrazumijeva visoku kvalitetu i bogat sadraj boravka u
odabranoj destinaciji. 7
Dananji trendovi turistikog razvoja baziraju se na aktivnijem,
sadrajnijem i zdravijem provoenju godinjeg odmora, to govori da prilikom
donoenja odluke o izboru odreene turistike destinacije, presudnu ulogu imaju
cjelokupni doivljaj i uvjeti boravka u odabranoj destinaciji.
Ekologija, kultura, identitet destinacije, aktivan odnos prema odmoru i
rekreaciji, novi oblici i sadraji ponude, tematski parkovi i zdravlje neki su od
trendova u diferenciranju turistikih interesa. 8
5

7
8

Alfier, D.: Turistike funkcije kulture i kulturne funkcije turizma, Turizam izbor radova,
Zagreb, 1994., str. 191.
Borkovi, V.: Strateki marketinki plan turistike destinacije s posebnim osvrtom na
Dubrovnik, Trite, 1-2/95, Zagreb, 1995, str. 417, prema: Vukoni, B.: Povratak proizvoda,
Ugostiteljstvo i turizam, Zagreb, 1994., br. 7/8, str. 24.
Ibidem, str. 418.
Razvojna strategija hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, N.N. 113/93., str. 2589.

Naime, turizam ulazi u razdoblje stalnog rasta turistikog prometa i


potronje, vee konkurencije meu destinacijama, boljeg poznavanja ponude
turistikih destinacija i mogunosti putovanja i poveanih zahtjeva potroaa pri
odabiru modela putovanja i turistikog proizvoda/usluge, pridavanja vee pozornosti
utjecaju turizma na gospodarstvo, drutveno - kulturni razvoj i okoli, te razvoja
tehnologije, posebno kompjutorskih informacijskih i rezervacijskih sustava. 9
Uslijed svih gore navedenih promjena na strani turistike potranje
jasno je da vie nije mogue djelovati spontano, ve s obzirom na situaciju,
uspjeh na turistikom tritu mogu je jedino uz profesionalni pristup i
kvalitetno strategijsko planiranje razvoja koje e rezultirati jasnom i potpunom
razvojnom strategijom, te suradnjom i izradom zajednikih programa aktivnosti
svih nositelja ponude i turistike politike.
Strategijskim planom definiraju se najperspektivnija trita, tono
utvruju pravci i smjernice daljnjeg razvoja, stvaranje novog identiteta turistikog
proizvoda destinacije i definira se nastup destinacije na turistikom tritu.
Sve akcije potrebno je usmjeriti prema prethodno definiranim i tono
utvrenim trinim segmentima ije je elje i stavove potrebno stalno pratiti
kako bi se na vrijeme moglo reagirati na eventualne novonastale uvjete na nain
da se ponuda kreira i oblikuje prema zahtjevima odabranih segmenata.
Definiranjem ciljnih trinih skupina, odreivanjem ciljeva i odabirom
strategija, programa i akcija koje pruaju najbolje preduvjete za uspjeno
ostvarenje postavljenih ciljeva, mogue je prilagoavati proizvod zahtjevima
potroaa i osigurati bolji plasman turistike destinacije na tritu.

2.1. Proces strategijskog planiranja


Sadanja i budua kompleksnost trita zahtijevaju to uspjenije
planiranje razvoja. Takvo planiranje vie ne moe biti preputeno sluaju i ad
hoc procesima ve sustavno i pravilno odluivanje postaje kljunim elementom.
9

Borkovi, V., op. cit., 418.

10

Planiranje kao faza procesa upravljanja prola je svoj razvojni put od


vremena kada je bilo relativno lake planirati i kada je rizik pogrene odluke bio
gotovo nevaan kako zbog oskudne proizvodnje tako i zbog nezasienog trita.
Danas je planiranje jedno od najefikasnijih sredstava upravljanja
koje stoji na raspolaganju radi smanjenja rizika. Prihvaajui navedenu
koncepciju poslovnog odluivanja, turistika destinacija mora biti svjesna i
sposobna pronai svoje jake i slabe toke, isto tako kao to mora biti svjesna
trinih mogunosti i ciljnih segmenata na koje misli utjecati uz primjenu
odgovarajue trine strategije. To sigurno utjee na sloenost i kompleksnost
planiranja, koje daje smjernice za budui razvoj te se njime stvaraju povoljniji
uvjeti za zadovoljenje zahtjeva turista.
Postavlja se pitanje: Kako se uvodi planiranje u destinaciju?
Teoretiari u turizmu destinaciju smatraju prostornom jedinicom, u
kojoj se formira specifini turistiki proizvod koji se sastoji od razliitih
elemenata izvorne i izvedene ponude, te raznih pogodnosti u destinaciji. Stoga se
on javlja kao sloeni ili integrirani proizvod, koji obuhvaa razne gospodarske i
negospodarske subjekte.
Prema teoriji turistikog proizvoda, rano je uoen problem povezivanja
interesa u zajedniku akciju raznih nositelja aktivnosti u turistikoj destinaciji.
Naime, prilikom razrade procesa nastajanja sloenog turistikog proizvoda u
destinaciji, dolo je do pitanja strategijskog planiranja za takve proizvode. Prema
Kobaiu i Seneiu 10 , za sloeni se turistiki proizvod ne moe traiti zajedniki
nositelj planiranja, jer se planiranje realno moe ostvariti samo na razliitim
razinama. Jedna od tih razina je upravo turistika destinacija.
Primarni zadatak turistike destinacije bio bi, da svojim prirodnim,
povijesnim, ambijentalnim i ostalim kvalitetama privue turiste, kojima e, uz
same kvalitete mjesta, ponuditi i potrebne komponente izvedene ponude
(kapacitete, usluge i robe). 11 Te zadatke bi trebala preuzeti neka organizacija ili
ira asocijacija, kao nositelj planiranja na razini destinacije.
10
11

Kobai, A., Senei, J.: Marketing u turizmu, kolska knjiga, Zagreb, 1989., str. 35.
Kobai, A.: Turistika destinacija i strateko (marketing) planiranje, Acta Turistica,
Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 7/1995., str. 130.

11

Prilikom

izrade

strategijskog

plana,

zapoinje

se

analizom

makrookruenja, destinacije, trita i same ponude turistike destinacije. Ova


analiza mora upozoriti na glavne prijetnje i mogunosti koje utjeu na razvoj
turizma, te ukazati na vlastite prednosti i nedostatke u ponudi destinacije. Te
vlastite prednosti ine vrlo vaan segment, jer upravo one destinaciju ine
drugaijom i konkurentnijom. To destinaciju ini prepoznatljivom kod postojeih
i potencijalnih turista, a ponudu jedinstvenom i neponovljivom.
Analiza destinacije daje podlogu za formuliranje ciljeva, dugoronih,
kratkoronih (kvalitativnih) i specifinih (kvantitativnih) koji su odreeni
vremenski, veliinom i odgovornou. Pritom, posebnu pozornost valja obratiti
na formuliranje strategije za svako odabrano ciljno trite i programa akcija koji
mora biti usklaen s potencijalom destinacije.
Definiranjem ciljnih trinih skupina, odreivanjem ciljeva i odabirom
strategija i programa akcija koji pruaju najbolje preduvjete za uspjeno
ostvarenje postavljenih ciljeva, mogue je prilagoavati proizvod zahtjevima
potroaa i osigurati bolji plasman destinacije na tritu.

2.2. Strategijski plan turistike destinacije


Strategijski planovi prikazuju to turistika destinacija eli ostvariti i
prema kuda tei ulaui sve svoje napore i sredstva.
Prilikom izrade strategijskog plana bitno je paziti da bude tako
precizan da daje pouzdanu podlogu za usmjeravanje dalje aktivnosti, te da bude
dovoljno fleksibilan. Uz to, treba tono odrediti vremenski slijed i trajanje
pojedinih akcija, te mora biti strukturiran tako da je omoguena kontrola
pojedinih faza.
Adekvatna kontrola realizacije strategijskog plana takoer je jedan od
osnovnih preduvjeta da bi cjelokupni proces bio efikasan. Osnovna joj je svrha
utvrditi u kojoj su mjeri ostvarena oekivanja izraena, te predstavlja povratnu
spregu u procesu, s osnovnim zadatkom da upozori na odstupanja od predvienih

12

razvoja akcije i prui osnovu za korektivne mjere.

3. KARAKTERISTIKE TURISTIKE PONUDE HRVATSKE

U elji da se naglase karakteristike turistike ponude hrvatske


provedena je analiza podataka iz statistikog godinjaka o smjetajnim
kapacitetima u Hrvatskoj.

3.1. Analiza smjetajne ponude


Promatrajui strukturu smjetajnih kapaciteta, u razdoblju od 1995. do
1999. dobilo se je sljedee: iz tablice 1, vidljivo je da prosjeno od ukupnog
broja raspoloivih soba, otpada: 24% na hotele, 7% na turistika naselja, 32% na
kampove, 33% na kuanstva i 4% na ostale smjetajne kapacitete.
Tablica 1:

Smjetajni kapaciteti u ugostiteljstvu po vrstama ugostiteljskih


objekata sobe za razdoblje od 1995. do 1999. godine

Godina

Ukupno

Hoteli

Tur. naselja

Kampovi

Kuanstva

1995.

239.747

63.825

19.325

97.039

52.627

6.931

1996.

248.650

62.287

18.861

87.541

71.865

8.096

1997.

266.151

62.054

18.349

78.161

95.081

12.506

1998.

279.215

62.580

18.212

80.093

105.606

12.724

1999.

259.655

59.168

17.887

71.899

97.236

13.465

prosjek

258.684

61.983

18.527

82.947

84.483

10.744

100

24

32

33

Struktura (u %)

Ostalo

Izvor: Obrada autora prema Statistikom ljetopisu Republike Hrvatske 2000.g.


Grafikon 1: Smjetajni kapaciteti u ugostiteljstvu po vrstama ugostiteljskih
objekata sobe za razdoblje od 1995. do 1999. godine

13

Ostalo
4%

Hoteli
24%

Kuanstva
33%

Tur. naselja
7%

Kampovi
32%

Izvor: Obrada autora prema Statistikom ljetopisu Republike Hrvatske 2000.


godine
U Hrvatskoj u prosjeku u razdoblju od 1995. do 1999. godine od
ukupnog broja raspoloivih postelja (tablica 2.), otpada: 20% na hotele, 9% na
turistika naselja, 35% na kampove, 37% na kuanstva i 5% na ostale smjetajne
kapacitete.
Tablica 2:

Smjetajni kapaciteti u ugostiteljstvu po vrstama ugostiteljskih


objekata postelje za razdoblje od 1995. do 1999. godine

Godina

Ukupno

Hoteli

1995.

609.263

138.535

1996.

645.942

1997.

Kampovi

Kuanstva

61.389

260.746

126.007

22.586

135.398

60.212

248.200

177.933

24.199

683.334

135.114

58.687

225.237

227.527

36.769

1998.

724.973

136.113

57.755

237.600

255.796

37.709

1999.

670.879

129.117

57.730

208.310

237.039

38.683

prosjek

666.878

134.855

59.155

236.019

204.860

31.989

100

20

35

31

Struktura (u %)

Tur. naselja

Ostalo

Izvor: Obrada autora prema Statistikom ljetopisu Republike Hrvatske 2000.


godine
Grafikon 2: Smjetajni kapaciteti u ugostiteljstvu po vrstama ugostiteljskih
objekata postelje za razdoblje od 1995. do 1999. godine

14

Ostalo
5%

Hoteli
20%
Tur. naselja
9%

Kuanstva
31%

Kampovi
35%

Izvor: Obrada autora prema Statistikom ljetopisu Republike Hrvatske 2000.


godine
Prilikom sagledavanja dinamike kretanja moe se zakljuiti da se je
poveao ukupan broj smjetajnih kapaciteta. Oigledan je pad broja smjetajnih
kapaciteta u hotelima, turistikim naseljima i kampovima, dok broj smjetajnih
kapaciteta raste u kuanstvima a takoer se poveava i broj ostalih smjetajnih
kapaciteta. Ve iz same strukture i dinamike smjetajnih kapaciteta, bez
naglaavanja

problema

zastarjele

opremljenosti

smjetajnih

kapaciteta,

provoenja informatizacije, standardizacije i kategorizacije, stanje u Hrvatskom


turizmu je veoma zabrinjavajue. Zabrinjava injenica da na hotele otpada samo
24% (20%) ukupnih smjetajnih kapaciteta, to ukazuje na spoznaju da je
Hrvatska i dalje orijentirana masovnom turizmu odnosno segmentu potroaa
nie platene sposobnosti, jer najvei dio ukupnog broja smjetajnih kapaciteta
(postelja) otpada na kuanstva i smjetaje u kampovima, to nam ukazuje da
postoji nedovoljna infrastruktura za prihvat zahtjevnijih gostiju i za pruanje
kvalitetnijih usluga.
Poveanje broja smjetajnih kapaciteta u kuanstvima, mogla bi biti
pozitivna smjernica u smislu razvoja poduzetnitva (malih i srednjih obiteljskih
poduzea), ako bi se postavili standardi ponude radi zatite potroaa od
nekvalitetnih turistikih usluga.
Tablica 3: Dolasci turista po vrstama objekata (u 000)

15

Godina

Dolasci turista (u 000)

Indeks

Struktura (u %)

1999.

2000.

2000./99.

1999.

2000.

2.181

2.812

128,93

45,91

42,48

431

614

142,46

9,07

9,27

1.048

1.522

145,23

22,06

22,99

686

1.215

177,11

14,44

18,35

Ljeilita

20

30

150,00

0,42

0,45

Radnika odmaralita

80

65

81,25

1,68

0,98

Odmaralita za djecu i mlade

42

56

133,33

0,88

0,85

263

306

116,35

5,54

4,62

4.751

6.620

139,34

100,00

100,00

Hoteli
Turistika naselja
Kampovi
Privatne sobe

Ostalo
Ukupno

Izvor: Hrvatski turizam u brojkama 2000., Ministarstvo turizma Republike


Hrvatske, Zagreb, 2000.
S obzirom na navedeno interesantna je injenica koja proizlazi iz
tablice 3: Dolasci turista po vrstama objekata (u 000), da najvie turista 2000.
godine boravi u hotelima, zatim kampovima te u privatnim sobama. Zanimljivo
je da iako najvie turista boravi u hotelima, taj se udio u strukturi ipak neto
smanjio u odnosu na 1999. god., dok se broj turista koji borave u privatnim
sobama poveao.
Primjeuje se da se 2000. u odnosu na 1999. znatno poveao broj
dolazaka turista u privatne sobe i to ak za 77 % u odnosu na prethodnu godinu.

3.2. Analiza ostalih privlanih faktora turistikih destinacija


Trina istraivanja ukazuju na postojanje niza zahtjeva ili kriterija
prema kojima potencijalni gosti odabiru odreenu turistiku destinaciju. Ovdje se
iznose ocjene sa samo tri trita koja se, meutim, ubrajaju meu najvanija
inozemna trita za Hrvatsku.
Iz postojeih podataka lako su uoljive razlike u vanosti koju
pojedine nacionalnosti pridaju razliitim, ako se tako mogu nazvati, faktorima
uspjeha destinacije. Nije pretjerano rei da pri odabiru mjesta za godinji odmor
potencijalni gosti jednostavno pretpostavljaju postojanje primarnih elemenata

16

ponude koji ukljuuju: ekoloki ouvanu okolinu: lijep krajolik, istoa,


garancija sunanih dana, ali i zdrava klima, mir, malo prometa, visoka
ekoloka svijest u naselju; smjetaj/ugostiteljsku ponudu: cijeni se dobra
ugostiteljska ponuda, komforan i povoljan smjetaj; aktivnosti: mogunost
kupanja, raznolika zabava, mogunosti bavljenja sportom, postojanje
pjeakih i biciklistikih staza; te atmosferu: ugodna atmosfera, tipian
ambijent, znamenitosti.
Shema 2: Faktori uspjeha turistike destinacije
Elementi turistike ponude

Uestalost

Rang

u Njemakoj

Uestalost

Rang

u Austriji

Uestalost

Rang

u Velikoj Britaniji

Lijep krajolik

64%

53%

45%

istoa

58%

59%

48%

Zdrava klima

51%

44%

23%

Ugodna atmosfera

49%

51%

44%

Dobra ugostiteljska ponuda

48%

52%

36%

Jeftin smjetaj

47%

43%

10%

11

Mir, malo prometa

44%

40%

17%

10

Mogunost kupanja u moru/jezeru

40%

45%

21%

Tipian ambijent, znamenitosti

35%

28%

29%

Komforan hotel/pansion

28%

10

32%

11

44%

Zajameno sunce

24%

11

35%

10

56%

Izvor: Obrada autora prema: B.A.T.: Urlaub 92/93, Tourism im neuen Europe,
Hamburg, 1993.
Iz sheme 2 vidljivo je da unato razliitom znaenju koje pojedine
nacionalnosti pridaju razliitim elementima turistike ponude, gosti raspoznaju
primarne i sekundarne faktore uspjeha destinacija. Lijep krajolik i istoa
najvaniji su elementi turistike ponude svima trima analiziranim zemljama. Iz
razumljivih razloga u Velikoj Britaniji je prvo mjesto dano elementu turistike
ponude zajameno sunce, kojem druge nacionalnosti ne

pridaju veliku

vanost. Osim prirodnih resursa, moe se rei da su novoj generaciji turista sve
vaniji: humaniji sadraji (ouvanje okolia), zdrava prehrana (obogaena
specifinom domaom kuhinjom), aktivna rekreacija (npr. tenis, skijanje i sl.),
vei komfor smjetaja (kupaonica u sastavu sobe ne smije biti upitna) te

17

ravnotea cijene i kvaliteta usluga (cijena nije presudna, ako je usluga


zadovoljavajua).
U uvjetima sve vee konkurencije u ponudi, moramo sve vie voditi
rauna da udovoljimo gostu, da ga to trajnije veemo za nau ponudu, da ga
uinimo naim propagatorom u kraju i zemlji u kojoj ivi.
Atraktivnost

destinacije

ne

postoji

izvan

konteksta

turistikog

doivljaja pa se moe jedino i mjeriti percepcijama i stavovima posjetitelja.


Mjerenje atraktivnosti destinacija za Hrvatsku je izuzetno vano kako bi sve
svoje napore usmjerila na podruja najveeg raskoraka izmeu obiljeja
destinacije i zahtjeva turistikog potroaa, te kako bi u strategiji razvoja
istaknula najvee konkurentne prednosti.
Ne treba zaboraviti da se potencijalni gost prvo opredjeljuje za
destinaciju, a tek onda za smjetajni objekt (vanost i onih detalja koji se ne
mogu naplatiti - ureenost grada i prometnica, izbor rekreativnih sadraja, izbor
raznolike kupnje, image destinacije).
Tablica 4: Dolasci turista po vrstama mjesta 2000.
Godina

Dolasci turista (u 000)


1999.

2000.

Primorska mjesta

4.084

5.832

Kupalina mjesta

71

Planinska mjesta
Ostala turistika mjesta

Indeks
2000./99.

Struktura (u %)
1999.

2000.

42,8

86,0

88,1

75

105,6

1,5

1,1

62

128

206,5

1,3

1,9

71

75

105,6

1,5

1,1

Zagreb (glavni grad)

320

341

106,6

6,7

5,2

Neturistika mjesta

143

169

118,2

3,0

2,6

4.751

6.620

139,3

100,00

100,00

Ukupno

Izvor: Obrada autora prema: Hrvatski turizam u brojkama 2000., Ministarstvo


turizma Republike Hrvatske, Zagreb, 2000.
Iz tablice 4: Dolasci turista po vrstama mjesta 2000, moe se zakljuiti
da daleko najvei broj turista uiva u blagodatima primorskih mjesta, no

18

interesantna je injenica da se je 2000. god. u odnosu na 1999. god. odabir


planinskih mjesta poveao za vie od 100% no jo uvijek predstavlja neznatan
segment u ukupnoj strukturi dolazaka turista po vrstama mjesta.
Istraivanje

meunarodne

konkurentnosti

hrvatskog

turizma

nedvojbeno je bitna pretpostavka osmiljavanja i provoenja djelotvorne politike


njegova restruktuiranja i repozicioniranja kao temeljnih stratekih razvojnih
usmjerenja turistikog sektora Hrvatske.
Grafikon 3: Ocjena opih znaajki konkurentskih zemalja
1

loe

5
izvrsno

Image

Stupanj sigurnosti

Dostupnost zemlje

Kvaliteta informacija

Hrvatska

Turska

Grka

panjolska

Italija

Izvor: Vlastita obrada prema Konkurentnost hrvatskog turizma, Institut za


turizam, Zagreb, veljaa 1997., str. 114.

Iz grafikona 3: Ocjena opih znaajki konkurentskih zemalja, prema


opim znaajkama zemlje pri emu su ocjenjivani image zemlje, stupanj
sigurnosti, dostupnost, kvaliteta informacija i promocije Hrvatska zauzima
najniu poziciju, za razliku od vodee Italije 12 , ali u nekim elementima ak dri
poziciju lidera. To se odnosi na kvalitetu pejzaa, ekoloku ouvanost i obiljeja
12

Konkurentnost hrvatskog turizma Nalazi, zakljuci i preporuke , Institut za turizam, Zagreb,


1997., str. 118.

19

gradske arhitekture. Visoke ocjene tih obiljeja mogu se smatrati jakim


stranama hrvatske turistike ponude te njezinom prednou u usporedbi s
konkurencijom, meutim to Hrvatskoj ne moe osigurati prednost pred
konkurencijom jer je u turistikim politikama svake zemlje naglaeno usmjerenje
na ouvanje okolia i prirodnih vrijednosti, odnosno ouvanje i restauraciju
kulturne batine. To su dakle svima elementi opstanka na turistikom tritu, a ne
vie obiljeja koja bi sama po sebi bila dovoljna za izgradnju i osiguranje
konkurentske pozicije zemlje 13 . Raznolikost ugostiteljske ponude, mogunosti za
zabavu te mogunosti za kupnju najbolnije su toke hrvatske turistike ponude.
Prema istraivanjima koja su u 1996. godini izvrili njemaki
strunjaci iz konzultantske kue Steigenberger Gmbh, Hrvatska je optereena
brojnim ogranienjima 14 :
nizak stupanj kvalitete proizvoda,
nedovoljno razvijena infrastruktura,
djelomino nepovoljni elementi imida i
nepovoljna razina cijena i trokova.
Jedan od razloga nekompletne ponude, a time i nedovoljne potronje,
je neistraivanje trita i potreba turistike potronje to dovodi do nepoznavanja
specifinosti kao to su npr.:
inozemni turisti donose sobom odreene navike kupovanja koje se ne
mijenjaju niti za vrijeme odmora,
zahtjevi, elje i ukusi turista razlikuju se u odnosu na kvalitetu
asortimana roba, pakovanje, kvalitetu usluga u trgovini zbog vieg
standarda trgovinskih usluga u zemlji porijekla turista,
turisti su spremni kupovati i potroiti, ali trae veu fleksibilnost
radnog vremena trgovine, prilagoenog njihovom provoenju odmora i
navikama,

13
14

Ibidem.
Ibidem.

20

boravak turista ogranien je vremenski te ako trenutno nema robe koju


bi namjeravali kupiti, to je izgubljena potronja jer e gost otputovati,

Budui da je potronja turista vea to je zemlja u kojoj borave


razvijenija, prihodi od turizma u Hrvatskoj poveavati e se usporedo s rastom
njena ukupnog gospodarskog razvoja. Upravo to bi trebalo prihvatiti kao
dugoroni cilj: na svakom stupnju ukupnog gospodarskog razvoja ostvariti
prihode od turizma koji prirodno tom stupnju odgovaraju. Sve iznad toga trailo
bi nerealno visoka ulaganja u promociju i uvoz za potrebe turizma, a sve ispod
toga znailo bi propustiti priliku da se prihodi od turizma, za koje su stvoreni
uvjeti, i ostvare 15 .
Sljedea ocjena oekivane potronje prema rezultatima izvjetaja koji
je ve ranije koriten u radu Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS
97 16 pokazuje iskljuivo potronju gostiju unutar smjetajnih objekata i u nju
nisu ukljueni svi mogui oblici koji se realiziraju izvan smjetajnih objekata
(promet, trgovina, zabava, kultura itd.) to znai da su sljedei pokazatelji samo
dio (istina, vei) oekivanog deviznog priljeva. Prosjena dnevna potronja
turista korisnika smjetajnih kapaciteta trebala bi se kretati na razini od oko 25
eura, s time da kod osnovnih kapaciteta potronja iznosi preko 30 eura, dok kod
komplementarnih objekata ne dostie 15 eura.
Treba istai i konano definitivnu vidljivu razliku u utjecaju jedne i
druge vrste kapaciteta u formiranju ukupne potronje. Oko 80% ukupne potronje
u smjetajnim kapacitetima ostvaruje se u osnovnim kapacitetima, odnosno oko
40% osnovnih kapaciteta moe realizirati preko 80% ukupnih prihoda svih
smjetajnih kapaciteta.
Tablica 5: Oekivana potronja u smjetajnim kapacitetima iza 2005. godine
Vrsta objekta

15

16

Planirano noenja (u
tisuama)

Prosjena dnevna
potronja (u DEM)

Oekivani prihod (u
tisuama DEM)

Reetar, M.: Hrvatski turizam od brojeva do potronje, Plasman hrvatske turistike ponude,
zbornik radova, Hotelijerski Fakultet Opatija, Opatija, 1993., str. 22.
Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS '97, Institut za turizam, Zagreb, 1997., str.
140.

21

Hoteli

37.500

70

2.625.000

Turistika naselja

9.000

55

495.000

Pansioni

7.200

45

324.000

Moteli

750

50

37.500

Ostalo

300

30

9.000

Ukupno osnovni

54.750

63,8

3.490.500

Kampovi

15.000

30

450.000

Domainstva

12.500

25

312.000

Radnika i djeja odmaralita

6.000

Ostalo

1.250

20

25.000

Ukupno komplementarni

34.750

27,4

787.000

SVEUKUPNO

89.500

47,8

4.277.000

Izvor: Pirjevac, B.: Analiza i ocjena realnih mogunosti za razvitak turizma


Hrvatske, Acta turistica, Vol 9,1997., broj 1, str. 44.

Na osnovi prorauna dr. Borisa Pirjevca 17 prosjena dnevna potronja


po pojedinoj vrsti smjetajnih objekata procijenjena je skromno to otvara
mogunosti da se na kraju razmatranog vremenskog razdoblja, dakle 2005.
godine, iz osnova turistike potronje iskljuivo realiziranoj u smjetajnim
kapacitetima moe oekivati ukupni prihod i do 2,5 milijardi eura godinje.
Moe se rei da noviju turistiku povijest Hrvatskog turizma
karakterizira koritenje samo nekih razvojnih funkcija i instrumenata, te su
rijetke turistike destinacije koje provode razvojno planiranje. Veina naih
turistikih destinacija nema detaljno postavljene i zacrtane strategijske planove
svog razvoja.
Izrada strategijskog plana na razini turistike destinacije neophodna je,
jer strategijski plan omoguuje cjelovit i sustavni pristup destinaciji, te
prua osnovu za repozicioniranje destinacije na turistikom tritu. On daje
odgovor na pitanja: gdje smo sada, gdje elimo biti i kako emo to postii.

17

Pirjavec, B., Analiza i ocjena realnih mogunosti za razvitak turizma Hrvatske, Acta
turistica, Vol 9, 1997., broj 1, str. 44.

22

Zakljuak
Povean broj gostiju i ostvarenih noenja uz znatno slabije rezultate
izvanpansionske potronje samo zamagljuje problem nedovoljne efikasnosti
hrvatskog turizma. U svim osvrtima na turistiku sezonu naglaava se statistiko
poveanje broja gostiju i noenja, dok se preuuje konkretan financijski uinak.
Takvom politikom Hrvatska se vraa masovnom turizmu. Hrvatska se treba
razviti od sredozemne jeftine ljetovaline destinacije masovnog turizma do
respektabilne europske turistike destinacije.
Prioritet

je

formiranje

vlastitog,

prepoznatljivog

proizvoda,

obogaivanje i kvalitativno unapreivanje ponude s ciljem zadovoljavanja sve


razvijenijih turistikih potreba. U sustavu novih trinih vrijednosti i otre
konkurentske borbe, Hrvatska se mora pribliiti suvremenim turistikim
trendovima, gdje se daleko vea panja posveuje: ekologiji, kulturnom
identitetu destinacije, aktivnom odmoru, kvaliteti usluga i selektivnim oblicima
razvoja turizma.
Jedna od nunih i permanentnih zadaa hrvatske turistike politike je
pomno i sustavno praenje razvojnih trendova na meunarodnom turistikom
tritu. Sve dosadanje spoznaje o trendovima u ponaanju suvremenih turista u
svijetu pokazuju da se u rekonstrukciji postojee ponude smjetajnih kapaciteta
(to e biti znatno tee), a svakako u izgradnji novih smjetajnih kapaciteta
trebati uvaavati "ekonomiju malih razmjera", dakle objekata prilagoenih
zahtjevima turista pojedinaca (npr. austrijski su hoteli preteno mali, obiteljski
hoteli u kojima se odrava visoka kvaliteta usluge koji bez velikih investicija
racionalno koriste prirodne pogodnosti te ostvaruju visok dohodak).

Literatura
1. Alfier, D., Turistike funkcije kulture i kulturne funkcije turizma, Turizam
izbor radova, Zagreb, 1994.

23

2. Borkovi, V., Politika plasmana turistikih usluga i njeni uinci, Ekonomska


misao i praksa, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik,
Dubrovnik, 1992.
3. Borkovi, V., Strateki marketinki plan turistike destinacije s posebnim
osvrtom na Dubrovnik, Trite, 1-2/95, Zagreb, 1995.
4. Hrvatski turizam u brojkama 2000, Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo
turizma Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.
5. Istraivanje Stavovi i potronja inozemnih turista TOMAS97, Institut za
turizam, Zagreb, 1998.
6. Kobai, A., Senei, J., Marketing u turizmu, kolska knjiga, Zagreb, 1989.,
str. 35.
7. Kobai, A., Turistika destinacija i strateko (marketing) planiranje, Acta
Turistica, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 7/1995.
8. Konkurentnost hrvatskog turizma Nalazi, zakljuci i preporuke, Institut za
turizam, Zagreb, 1997.
9. Pirjavec, B., Analiza i ocjena realnih mogunosti za razvitak turizma
Hrvatske, Acta turistica, Vol 9, Zagreb, 1997.
10. Reetar, M., Hrvatski turizam od brojeva do potronje, Plasman hrvatske
turistike ponude, Zbornik radova, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija,
1993.