Sie sind auf Seite 1von 297

Nikola Gelenčir

Prirodno liječenje biljem


i ostalim sredstvima

1989.g.

Digitalizacija knjige : Equilibrium°


~
Mr Werklein Karlo o mojoj knjizi, za prvo izdanje, na­
pisao je slijedeće:
Knjiga je popularna. Pisana je laganim stilom te se pre-
poruča u prosvjećivanju narodnog zdravlja. Naročito danas
kad ljekovito bilje u narodu dobiva sve veću primjenu i sve
je značajnije u suzbijanju i liječenju mnogih bolesti. Autor
se osvrnuo i na ishranu i higijenu radnih ljudi, što je ta­
kođer od velikog značaja za zdravlje čovjeka i njegovu radnu
sposobnost.
Autor je slikovito opisao svaku navedenu ljekovitu biljku
pa je čitalac lako može prepoznati. Knjiga je podesna za
popularizaciju našeg domaćeg ljekovitog bilja. Dobro će
doći pojedincu, školama i zadrugama.
Bjelovar, mjeseca travnja 1967.
Mr Werklein Karlo

Tokom prodaje mojih izdanja stiglo je mnogo dopisa


zadovoljnih i oduševljenih čitalaca od kojih, zbog ograniče­
nog prostora, donosim samo nekoliko:
Drug F. F. iz Legrada piše: »Mnogo sam zadovoljan s
vašom knjigom. Iz knjige koristim recepte koji mi mnogo
zdravlju koriste. Bio sam godinama bolestan od pluća — da
sam jedva disao. Čim sam primio vašu knjigu, izabrao sam
jedan od recepata za liječenje plućnih bolesti, čaj sam uzi­
mao kratko vrijeme i danas tako lagano dišem i bez brige
se vozim na biciklu ...«
H. S., Varaždin: »Vaša knjiga mi se veoma sviđa. U njoj
nalazim veliko bogatstvo za čovjekovo zdravlje, a to je naj­
vrednije na ovom svijetu. Moje je mišljenje da tu knjigu
svaka kuća mora imati, kako bi čovjek znao očuvati svoje
zdravlje...«
P. Lj., Zagreb: »Prije mjesec dana popila sam čaj koji
ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi s kojima bih vam
mogla zahvaliti na poslanom lijeku, odnosno bilju. Kašalj je
prestao, iako sam ga prije nekoliko mjeseci liječila raznim
lijekovima i sirupima — bez uspjeha. Ovaj vaš čaj zaista
mi je pomogao ...«
T. C, Drniš: »Javljam vam da sam primio vašu knjigu
koja me toliko obradovala — više nego da sam dobio sto
'iljada na lutriji. Čim sam je stao čitati, mogu vam reći da
još ni jednu knjigu nisam s takvim užitkom čitao kao vašu.
Ne nalazim riječi s kojima bih vam zahvalio na vašem ve­
likom trudu, strpljivosti i uspjehu ...«
V. P., Lonja: »Primio sam knjigu Liječenje biljem i do­
maćim sredstvima. Zanimao me sadržaj pa sam je odmah
otvorio i pregledao... Moj je zaključak da zlata vrijedi, jer
je sažeta i obuhvaća sve što je svakom čovjeku potrebno da
zna kako očuvati zdravlje«.
A. B., Sarajevo: »... Sadržaj knjige i sastav recepata
kao i mnogih drugih uputa je više nego izvrstan — odličan«.
L. C, Split: »... Vaša knjiga je vrlo poučna. Korisna je
za svakog čovjeka i smatram da bi je svaka kuća trebala
imati, jer je čuvanje zdravlja najveće bogatstvo radnih ljudi,
a u vašoj knjizi je navedeno kako čuvati zdravlje i liječiti
bolest...«
Autor
Predgovor

Koliko je naš radni čovjek zainteresiran za čuvanje svog


zdravlja i radne sposobnosti, najbolje pokazuje činjenica da
knjiga: Prirodno liječenje biljem i ostalim sredstvima iz
godine u godinu doživljava nova izdanja.
Naše moderno doba raspolaže izvanredno dobrim bio­
kemijskim lijekovima i antibioticima koji se sve više usa­
vršavaju. Unatoč tome, ljekovite biljke svakim se danom sve
više upotrebljavaju. Sve je veća upotreba biljnih čajeva,
ekstrakata, alkoholatura i sirupa, pa oni zauzimaju sve više
mjesta na policama naših ljekarna. Kod nekih bolesti liječ­
nik je upravo primoran da se obrati ljekovitom bilju.
Liječenje ljekovitim biljem ima više prednosti: u svakom
bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim količinama djelo­
tvornih tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego
polagano (sporo), pa iziskuje veći vremenski razmak jer dje­
luje blago i uzdržljivo. Što se pak kurative tiče, može se
uzimati bez opasnosti mjesecima i godinama a da ne ugrozi
ljudski organizam.
Jedan od značajnih razloga je i ovaj: ljekoviti čajevi —
u prvom redu od našeg domaćeg bilja — djeluju hipno-su-
gestivno, dakle umirujuće. Takvo kompleksno djelovanje
uvjerljivo se postiže kod djece, staraca, osjetljivih osoba i
rekonvalescenata gdje se ne mogu upotrijebiti biokemijski
lijekovi.
Sveobuhvatna korist je i u tome što se ljekovite biljke
mogu miješati. Ako liječnik dobro poznaje svojstva ljekovi­
tog bilja, po volji ih može preobraziti, ne samo što se tiče
ljekovitosti, nego i u zdrave aromatične napitke. Osim toga,
kurativno liječenje — a to iskustvo dokazuje — pojačava
istovremeno uzimanje i biokemijskih lijekova. To znači da
biljni lijekovi pomažu u zajedničkom radu oko ozdravljenja
ljudskog organizma.
Konačno, ne smijemo zaboraviti da su te ljekovite biljke
lako pristupačne svakom našem građaninu i lako se pripre­
maju. Prethodno se svakako mora naučiti koji je način pri­
preme najefikasniji. Pogrešno bi bilo kad bi netko čaj od
divlje ruže (šipak) kuhao, kad se zna da se kuhanjem uništava
njen dragocjeni C-vitamin. Ili uzmimo kamilicu koja kuha­
njem postaje bezvrijedna, jer ishlapljuje njeno aromatično
ulje.
Liječenje ljekovitim biljem nije tako jednostavno kako
to pojedinci zamišljaju. Na vrijednost bilja i njegovu ljeko­
vitu moć ružno svjetlo baca činjenica što se to bilje prodaje
na našim tržničkim tezgama — onako napamet — bez po­
trebnog poznavanja bilja i davanja uputa za upotrebu (glavni
je motiv zarada).
Ako se osvrnemo više stoljeća unatrag, vidjet ćemo da su
postojale knjige koje su govorile o upotrebi ljekovitog bilja
i upućivale na studij i eksperimentiranje s biljem. Tako se
počelo stjecati stručno znanje. Ove su knjige izvor današnjoj
farmaciji i razvoju biokemijske proizvodnje. U to vrijeme
bila je moderna uzrečica: »čovjek se mora otkinuti od pri­
rode!« Onda je čovjek svoje povjerenje dao lijekovima koji
su se pripremali u ljekarnama, u kojima su se lijekovi pravili
od bilja. Od tada se u ljekarne uselila: Species (mješavina),
(trava), Flores (cvijet), Radix (korijen).
Moderni liječnik koji poznaje odlike ljekovitog bilja i
njezinu moć, pa u borbi protiv oboljelog organizma koristi
i ljekovito bilje — liječnik je budućnosti.
Sadržaj ove knjige neka bude pomoć zdravstvenom pro­
svjećivanju naših radnih ljudi.

Autor
Predgovor četrnaestom izdanju

Do sada je odštampano i prodano više od 140 000 primjeraka


ove knjige, a to je najbolji dokaz njezine vrijednosti.
Knjiga je u svakom domaćinstvu potrebna, naročito kad se
zna koliko ljudi danas boluje od raznih bolesti i u svojoj
muci traži pomoć na sve strane.
Od desetog izdanja, knjiga je znatno proširena, pa sada
sadrži više od 1000 recepata. U poglavlju »Liječenje bo­
lesti ljekovitim biljem« ima 850, u poglavlju »Ljekovito bi­
lje« 150 recepata koji su navedeni kod pojedinih biljaka.
Biljem su se liječili stari narodi prije više tisuća godina,
pa nije čudo što i naš radni čovjek danas traži spas od
svoje nevolje u bilju. Biljka sadrži mnoge vitamine, bjelan­
čevine, masnoće, šećer. Neke koristimo kao normalnu hranu
za održavanje živog organizma, a gorke, ljute, alkaloide ko­
ristimo kao lijek.
Ljekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima,
livadama i šumama. Priroda nam pruža puno krilo svoje
blagodati — treba ga samo ubrati. Ima ga toliko da naprosto
gazimo po toj blagodati, čini nam se da je beskoristan korov,
bezvrijedan. Možda nam se čini zato što ništa ne stoji. Mno­
gi naši ljudi, naročito oni suvremeni, moderni, misle da je
samo ono dobro što je skupo, pa ma ništa ne vrijedilo. Baš
se ti ljudi, kad mnogi sintetički i kemijski lijekovi ne po­
mognu, hvataju kao utopljenik . . . ljekovitog bilja.
Danas je malo liječnika koji se u praksi služe biljem.
Ljekarne drže tek ograničen broj, stoga je narod upućen
na samozvane biljobere, koji u svojoj nestručnosti nasumce
nešto od svojih trava dadu potrošaču, bez obzira hoće li po­
moći ili ne. Naše veleprodaje bilja u svojim nakupnim skla-
dištima nemaju stručno osoblje i preuzimaju svašta, bez
grižnje savjesti. Tako i neka poduzeća prodaju npr. kamilicu
punu korova i još k tome propuštenu kroz parnu destilaciju.
Koliko su biljke ljekovite najbolji dokaz daju životinje,
koje ne čekaju ničiju pomoć nego se obrate bilju (jedući ga)
i ozdrave.
Ljekovito bilje ne samo što liječi nego i krijepi, jača
i čini tijelo otpornim protiv mnogih bolesti, a naročito protiv
onih koji se pojavljuju u poznim godinama.
Izdavač
UVOD

Kad god sam sabirao ljekovito bilje po našim šumama,


poljima i livadama, zaustavljali su se mnogi poljoprivrednici
pa i građani i čudom se čudili. Gledali su moje torbe iz kojih
je izvirivalo razno korijenje, stabljike, lišće i cvijeće. Znati­
željno su zapitkivali čemu služi sve to . . .
U razgovoru s našim ljudima na selu i u gradu usta­
novio sam da ne poznaju ni najopćenitije ljekovite biljke
koje svakodnevno svojim nogama gaze, a ne znaju da bi im
one mogle u kućanstvu poslužiti kao izvrstan lijek, a neke
kao i dodatak jelu. Mnogi, iako bol boluju gaze baš po onom
bilju koje bi im, kad bi znali, vratilo izgubljeno zdravlje.
Većina naših ljudi nema ni pojma kakva se sve osvje-
žujuća pića i ljekoviti napici mogu pripremiti iz domaćeg
bilja. Zaprepastila me činjenica da mnogi ne poznaju čak
niti kamilicu (Matricaria chamomilla), a još manje njenu
ljekovitost i način njene pripreme. To slabo poznavanje tako
važnog faktora za narodno zdravlje zaista iznenađuje.
U drugim zemljama, naročito u Francuskoj, kod lije­
čenja raznih bolesti upotrebljava se ljekovito bilje. Liječnici
ga propisuju bolesnicima na receptu. Kod nas takva praksa
još nije uvedena.
Unatoč tom propustu naših liječnika, iz dana u dan
imade sve više onih koji svoje ozdravljenje i radnu sposob­
nost zahvaljuju bilju i prirodnom načinu ishrane.
Istina je da djelotvorna ljekovitost u biljci djeluje spo­
ro, ali ako se netko uporno danima, tjednima, pa i mjese­
cima liječi biljem koje odgovara naravi njegove bolesti, tada
uspjeh neće izostati; a duga upotreba lijeka ni u kojem slu­
čaju neće naškoditi organizmu. Bolesnik se polako, ali sigur­
no oporavlja.
Bio sam godinama teško bolestan. Danas nakon devet go­
dina svoje zdravlje zahvaljujem ljekovitom bilju. Posve je
prirodno da liječenje ljekovitim biljem mora ići posred­
stvom liječnika. Svakako je potrebno da nas liječnik pregleda
prije nego li pristupimo liječenju bolesti biljem. Dakle, kod
svake bolesti prije svega neophodno je potrebno savjetovati
se s iskusnim liječnikom — dobrim dijagnostičarom.
U interesu preventivnog sprečavanja bolesti potrebno je
da se upoznamo sa najopćenitijim ljekovitim biljkama koje
nalazimo u blizini ljudskih naselja, a možemo ih nabrati
idući u polje ili za vrijeme šetnje u prirodi. Svaki građanin,
svako domaćinstvo treba da u svojoj kući ima, u posebno
za to udešenoj kutiji ili ladici, kućnu ljekarnu u kojoj bi
u slučaju potrebe našao lijek protiv bolesti koje se najčešće
pojavljuju: prehlada, kašalj, glavobolja, gripa, proljev, za­
tvor, trovanje hranom, krvarenje, reuma, šećerna bolest i
mnoge druge. U tom bi slučaju naša zajednica samo na lije­
kovima uštedjela pozamašnu svotu. Tada ne bismo morali za
svaku sitnicu potražiti liječnika i gubiti dragocjeno vrijeme
čekajući u ambulanti na red i stojeći u ljekarni u repu s
receptom u ruci.
Smatram da bi bilo korisno za našu zajednicu kada bi
u nastavni program naših škola ušla i grana narodnog pro­
svjećivanja: »Upoznavanje ljekovitog bilja i njegova upo­
treba«.
Naša je zemlja vrlo bogata raznovrsnim ljekovitim biljem.
Ono nam se samo nudi — treba ga samo ubrati. I naši liječ­
nici bi o tome trebali više razmišljati i za neke bolesti izda­
vati recepte za ljekovito bilje.
Ljekovito bilje ne stvara čuda, ali u stručnim rukama
liječnika može postati bogata vrijednost.
Ne omalovažavajmo značenje vrijednih osobina domaćih
biljaka, počev od čaja koji nije samo aromatičan nego i lje­
kovit. Ako još tome dodamo da čaj biljni potpuno zamje­
njuje skupe uvozne čajeve, onda se njegova vrijednost podvo-
stručuje. Pokušajte jednom piti čajnu mješavinu: kamilice,
list šumske jagode i lipe, ili lazarkinje, majčine dušice i ru­
žmarina ili bilo koju drugu mješavinu, pa ćete se i sami
uvjeriti u njihovu vrijednost.
Svima onima koji su voljni surađivati na polju zdravstve­
nog prosvjećivanja i čuvanja svog zdravlja — neka pomogne
ova knjiga.
BRANJE LJEKOVITOG BILJA

Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jedno­


stavan posao — ipak to nije. Svaki sakupljač bilja mora na­
učiti dobro raspoznavati biljku koju želi brati jer ima mnogo
sličnih vrsta. Stoga berač mora biti veoma oprezan kako u
zabuni ne bi brao otrovne biljke. Osim toga mora znati u
koje se godišnje doba bere biljka i koji njen dio treba brati:
korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme.
Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer
prilikom sušenja potamni, pljesnivi, postane neupotrebljiva.
Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to
poslije rose. Nakon sušenja biljka mora zadržati svoju pri­
rodnu boju i izgled. Biljka se ne smije sušiti na zemlji. List
i cvijet pa i korijen stanovite biljke suše se u hladu. Najbolje
je biljku sušiti na tavanu na plahti. Tamo ima najviše zraka
— propuha, a do biljke ne može doći ni prašina ni dim. Na
suncu se suše samo neke biljke: list podbjela, čička i sl. te
sve vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo sušiti dok se ne
lomi prstima.
Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Međutim neki
se plodovi beru poluzeleni.
Pupoljci se beru dok se još nisu potpuno razvili.
Suho bilje treba staviti u polivinilske vrećice i objesiti na
suho mjesto. Najbolje na čistom zračnom tavanu.
Ubrane biljke djeluju 12—18 mjeseci, nakon tog roka
izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svježim.
Biljke koje za vrijeme sušenja izgube svoju prirodnu
boju i svoj specifični miris — ne vrijede i treba ih baciti.
Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro
poznaju. Ako nisu sigurni, neka se prethodno dadu podučiti
od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito bilje radije
nabave u ljekarni ili kod stručnjaka s ispitom.
PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA
Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na
više načina. Međutim, najobičniji način pripreme jeste čaj.
Čaj — naljev — oparak — dobiva se na taj način što se
stanovita količina svježeg ili suhog bilja jednostavno prelije
izvjesnom količinom ključale vode, poklopi i ostavi 10—20
minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po želji zasladi,
a kod nekih čajeva doda malo soka od limuna i tako pije.
Lišće, cvijet, korijenje i kora u svakom slučaju moraju
se prije upotrebe sitno isjeckati. Voda koju koristimo mora
biti svježa i čista (iz bunara, a najbolje gdje je to moguće iz
planinskog izvora).
Uvarak — kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja.
Potrebna količina korijenja i hrskavičnih dijelova stavi se u
vodu i kvasi 3—4 sata. Zatim se sa istom vodom kuhaju po
recepturi.
Vodene iscrpine dobiju se na taj način da se ljekovite
biljke, koje sadržavaju sluzave tvari (korijen bijelog sljeza,
list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave u priklad­
nu bocu. U bocu se metne pola do jedne jedaće žlice gore
navedenih iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne
vode. Bocu treba zatvoriti i koji put protresti. Nakon sat-dva
procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlačno piti. Tvari
koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene.
Alkoholatura se priprema od suhog ljekovitog bilja koje
se kvasi u alkoholu. U jednu litru 96% jakog alkohola (špiri­
ta) stavi se 8—10 jedaćih žlica suhog bilja koje ostavimo u
boci 8—10 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu pro­
tresti. Pije se razrijeđeno sa malo vode po recepturi.

OPĆE NAPOMENE

Čajeve, sokove i sirupe kuhati u emajliranom posuđu.


Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na
kocki šećera.
Biljke označene sa * su otrovne, posebno ih čuvati i upo­
trebljavati po savjetu ljekara ili ljekarnika.
Biljke se mogu držati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti
nove.
Lišće i cijela biljka beru se za sunčana dana i to pred
cvatnju.
Lišće, cvijeće, plod i korijenje čuvati spakovane i držati na
suhom mjestu.
Korijenje prije sušenja treba isjeći na komadiće da se
bolje osuši.
Kora se odvaja od grana u proljeće kad počne listanje.
Sušenje: biljke čim se oberu treba sušiti na suhom, svje-
žem i prozračnom mjestu u tankom sloju.
Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi
se beru za sunčana dana i odmah ih sušiti ali ne na suncu.
Zrno i sjeme beru se potpuno zreli.
Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja.
Svježi sokovi prave se gnječenjem ili cijeđenjem svježih
biljaka u malo vode uz dodatak šećera. Prije toga biljke tre­
ba dobro oprati. Cijeđenje se vrši u čistoj posudi.
LIJEČENJE BOLESTI LJEKOVITIM BILJEM

Ako želimo pripremiti čaj od nekih biljaka kao što su


kamilica, nana, ružmarin i druge, koje u sebi sadrže dozu
hlapljivog eteričnog ulja, onda se takav čaj ne smije kuhati,
nego samo preliti ključalom (kipućom) vodom. Nakon toga
se ostavi poklopljeno 10—15 minuta. Kad bismo takav čaj
kuhali, izgubio bi velik dio od svojih ljekovitih svojstava.
Biljni čajevi za liječenje pojedinih bolesti moraju se piti
najmanje 3—5 nedjelja, a u težim slučajevima i godinu dana.

ASTMA — SIPNJA

Od astme danas boluje veoma mnogo ljudi. Astma se li­


ječi kemijskim i biokemijskim lijekovima, promjenom mje­
sta boravka, kao i klimatskim liječenjem na obali i otocima
našeg Jadrana. Međutim, ima i vrlo dobrih biljnih lijekova
protiv astme koji se mogu pripremiti u obliku čajeva, praša-
ka i alkoholature. Evo nekoliko uspješnih recepata za liječe­
nje astme.
1. Dobro usitniti list i cvijet podbjela, korijen bijelog slje-
za, cvijet i list divizme. Jednu jedaću žlicu te mješavine pre­
liti sa 300—400 g ključale vode. Ostaviti poklopljeno 15 do
20 minuta. Zatim ocijediti, po želji zasladiti (po mogućnosti
pravim pčelinjim medom), dodati malo limunova soka, ako
ga imamo pri ruci, i toplo piti prije jela tri puta na dan po
jednu šalicu. Još je bolje, ako je moguće, svaki sat-dva piti
po nekoliko gutljaja.
2. Omana i gaveza (korijen), po 3 jedaće žlice, pasje trave,
majčine dušice, po 4 jedaće žlice. Priprema se isto kao i
pod 1.
3. Žlica hmelja kuhanog nekoliko minuta u 100 g vina i
100 g vode, vrlo je dobar lijek protiv astme.
4. Protiv proširenja pluća kod bronhijalne astme vrlo do­
bro koristi, naročito kod izbacivanja ispljuvka, alkohola-
tura od cijele biljke dragoljuba (bez korijena). Na svakih
100 g 96% jakog alkohola stavi se u bocu jedna jedaća žlica
usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da se kvasi
6—8 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeđen s malo
vode, dva do tri puta dnevno jednu kavenu žlicu.
5. Astma cigarete koje se nabavljaju u ljekarnama odlično
pomažu.
6. Pržimo 30 dkg šećera. Kad šećer zarumeni, dodamo 9
jedaćih žlica meda i 3 oveće glavice crvenog luka, kojeg pret­
hodno isjeckamo na sitno. Tome dodamo 1.500 g vode, sve
zajedno dobro promiješamo i stavimo kuhati — poklopljeno
— dok se ne ukuha 50% tekućine. Od vremena do vremena
potrebno je malo poklopac podizati. Kad se stiša, uvarak
procijedimo, stavimo u boce i dobro začepimo. Od tog lijeka
uzima se prije jela jedna jedaća žlica. Za vrijeme liječenja
zabranjeno je pušiti i uzimati alkohol.
7. Astma se može izliječiti bijelim lukom na slijedeći na­
čin: u jednoj maloj žlici iskrižamo poveću krišku češnjaka.
Drugom malom žlicom nastojimo iz njega istisnuti što više
soka koji će izbiti na površinu. Tada stavimo žlicu u usta i
duboko udišemo češnjakovo eterično ulje. Dah se zadrži i
zrak ispusti kroz nos. To se čini 5 minuta, zatim se ta kriška
luka okrene na drugu stranu i ponovo žlicom pritiska da iz­
bije na površinu ulje, a postupak udisanjem traje opet 5
minuta. To se ponavlja s novom kriškom u ukupnom traja­
nju od 20 minuta. Zatim se bijeli luk s kruhom pojede. Tako
se radi svaku večer 4—6 nedjelja.
8. Uzme se nekoliko kriški bijelog luka, stavi u čistu bijelu
prekuhanu krpu ili gazu i zdrobi kakvim prikladnim pred­
metom. Tada se na kocku šećera nakapa nekoliko kapi soka
i pojede. To se ponavlja svakog jutra natašte do potpunog
ozdravljenja.
9. Astmu i slaba crijeva liječi aniš. Dvije žlice aniša sta­
viti u pola litre vode i kuhati 10 minuta.
10. Naberite žare koprive i stavite do polovine litrenog
lonca. Zatim dodajte 2 jedaće žlice gospine trave i 2 žlice
nane (metvice). To se sve zajedno kuha 2—3 minute. Na­
kon toga se ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Tada
se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Šest tjedana ne­
ćemo primijetiti nikakvo poboljšanje. Koncem sedmog i
početkom osmog tjedna bolesnik će tri tjedna mnogo ka-
šljati. Pluća se počinju čistiti, kašalj prestaje i bolesnik
ozdravi (ali samo u tom slučaju ako uporno svaki dan tri­
put dnevno pije gore spomenuti čaj). Zabranjeno pušenje
i alkohol.
11. Prije spavanja stavite u tanjurić malo smole od bora
i time kadite prostoriju u kojoj se spava.
12. Hren dobro očistimo (4 žlice naribamo) i stavimo u
prikladnu posudu. Na hren nalijemo vinski ocat, toliko
da hren bude po prilici 3 prsta ispod octa. Tada tu masu
kuhamo tako dugo dok hren ne postane mekan. Zatim ga
ocijedimo i toj količini octa dodamo istu količinu meda.
Sve kuhamo dok se ne zgusne. Dodamo kuhani hren i pu­
stimo da još jednom provri. Kad se ohladi, stavimo u sta­
klenku i od tog lijeka uzmemo svako jutro i večer po jednu
žlicu;
13. Isjeckanog korijena omana uzeti 1 žlicu i preliti to
s 2 dcl vrele vode, poklopiti i kad se ohladi piti svaka dva
sata zaslađeno medom.
14. Po 20 g aniša, podbjela (cvijeta) i 60 g podbjela (li­
sta). Uzeti 3 žlice te smjese i kuhati u pola 1 vode, ostaviti
da se ohladi i piti umjesto vode.
15. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list), podbjela,
izopa, matičnjaka i crnog sljeza (cvijet). Tri žlice ove mje­
šavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2
sata, a zatim piti umjesto vode.
16. Pomiješati po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena
(plod) i petrovca. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre
vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Zatim ocijediti i piti
3 puta na dan pola sata prije jela.
17. Uzeti po 20 g aniša i podbjela (cvijet) te 10 g pod-
bjelova lista. Od toga uzeti 3 žlice i kuhati 10 minuta u pola
litre vode. Ostaviti pokrito cijelu noć, zatim se pije umje­
sto vode.

Astma srčana
1. Četvrt kg meda pomiješati sa četvrt kg čajnog ma­
slaca. U to dodati 3—4 žlice dobro izribanog hrena (mije­
šati pola sata). Uzima se triput dnevno po kavenu žlicu.
2. Žare koprive, metvice i gospine trave u jednakim dije­
lovima dobro promiješati. Od te mješavine uzeti žlicu na
200 g ključale vode. Pije se dva puta dnevno. Mora se biti
ustrajan, jer će se uspjeh osjetiti tek nakon dva mjeseca.
Pušenje i alkohol mora se napustiti.
3. Žlicu usitnjenog korijena velikog bedrinca stavi se u
šalicu hladne vode i ostavi da stoji preko noći. Ujutro se
procijedi, a na ostatak nalijemo šalicu ključale vode. Kad
se ohladi, ocijedi se i prelije u prvu ocjeđevinu. Zasladi se
sa žlicom pravog meda i pije se umjesto vode.

Astma srčana i plućna


Pola kilograma crvenog luka se usitni, stavi u lonac
i pirja. Istovremeno u posebnu zdjelu stavimo pola kg še­
ćera i sok ovećeg limuna i pirjamo. Kad je već oboje za-
rumenjeno, spojimo obje mase zajedno i zalijemo sa pola
litre vode i pustimo da uzavri, čim počne kuhati, odmah
skinemo sa štednjaka. Kad se smlači, procijedimo, dodamo
3 žlice pravog pčelinjeg meda i nešto šećera. Sve dobro
promiješamo i stavimo u staklenku sa širokim grlom i do­
bro zatvorimo. Od toga lijeka uzima se po malu žlicu prije
jela 3 put dnevno.

APETIT
1. List šumske jagode, kamilice, metvice pitome ili ku-
drave i kičice u jednakim količinama dobro promiješati.
Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra ključale
vode i ostaviti da poklopljeno stoji 10—15 minuta, zatim
ocijediti, po želji zasladiti, dodati malo limunova soka i
toplo piti dvaput dnevno, pola sata prije jela. Uzima se
8—14 dana.
2. Uzeti pola kavene žlice usitnjenog pelina, korijena an-
gelike, iđirota — po dvije jedaće žlice — i sve dobro pro­
miješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra
ključale vode. Ostala priprema kao pod 1.
3. U jednakom omjeru dobro promiješati korijen oma-
na, aniša, komorača i stolisnika. Od te mješavine jedaća
žlica kuha se jednu minutu u 300 g vode i ostavi na strani
(poklopljeno) 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, za­
sladi pravim medom i toplo pije triput dnevno po šalicu
pola sata prije jela. Treba izbjegavati pušenje.
Tumač nutarnjih organa: 1. grkljan, 2. dušnik, 3. desni krak
dušnika, 4. desno pluće, 5. štitna žlijezda, 6. grudna opna, 7.
žučna kesica, 8. jetra, 9. velika šuplja vena, 10. dvanaestopalač-
no crijevo, 11. gušterača — pankreas, 12. opornjak tankog crije­
va, 13. uzlazno crijevo, 14. usukano tanko crijevo, 15. slijepo
crijevo, 16. crvuljak, 17. arterija glave, 18. vena glave, 19. pot-
ključna arterija, 20. aortni luk, 21. ključna kost, 22. lijevo pluće,
23. srčano uho — resa, 24. lijeva predkomora, 25. lijeva komora,
26. desna komora, 27. grudna duplja, 28. porebrica, 29. jednjak,
30. želudac, 31. trbušna opna, 32. slezena, 33. opornjak tankog
crijeva 34. trbušna arterija, 35. trbušna opna — maramica, 36.
trbušni mišići, 37. bočna arterija, 38. bočna vena, 39. gužnje
crijevo, 40. mokraćni mjehur, 41. trbušna arterija — kucavica.
4. Kamilicu stući u avanu u prah. Od tog praška uzima
se triput dnevno pola sata prije jela po pola kavene žlice.
Ako se pomiješa sa jednakim dijelom šećera u prahu, ko­
risti kod rekonvalescenata koji tada naginju gojenju.
5. Uzeti 3 žlice droge pelina (u ljekarni) i preliti sa pola
litre vrele vode, pokriti, ostaviti da stoji oko 2 sata, zatim
piti u 3 navrata prije jela.
6. Dvije žlice hajdučke trave preliti sa 2 decilitra vrele
vode. Poklopiti, ostaviti malo da stoji, zatim piti prije jela.
7. Dvije žlice kamilice preliti sa 2 decilitra vrele vode.
Promiješati, poklopiti, ostaviti na štednjaku oko pola sata,
ali ne smije vreti. Ocijediti, rashladiti i piti prije jela.
8. Uzeti po 1 g stucana zrna komorača, lincure i kičice.
Sve pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti,
ostaviti 2 sata, zatim ocijediti te odjednom popiti.
9. Pomiješati preslice, oraha (list) i divljeg kestena (ko­
ra) po 20 g, te 30 g vrbove kore i 10 g ljoskavca (plod).
Uzeti 2 žlice te mješavine i kuhati 5 minuta u 4 decilitra
vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti ujutro i navečer.
10. Po 1 g komorača, lincure i kičice izmiješati i preliti
sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim
procijediti i piti pola sata prije jela.
11. Uzeti po 25 g celera (korijen), kičice, komorača i lin­
cure, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, zatim piti
prije jela.

ANGINA
Bolest grla — upala mandula — krajnika

1. Stolisnika, matičnjaka, bijelog sljeza (list i cvijet), slje-


za crnog (cvijet i list) u jednakim dijelovima, dobro pomi­
ješati i od te mješavine uzeti 2 jedaće žlice i kuhati 2—3
minute u 300 g vode (3 dcl). Nakon toga ostaviti poklop­
ljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti
3 puta dnevno prije jela — po šalicu. Još je bolje ako se
pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
2. Korijen bijelog i crnog sljeza sitno isjeckan, u jed­
nakim dijelovima i dobro promiješan. Od te mješavine
uzme se jedaća žlica i prelije sa 200 g ključale vode; ostavi
poklopljeno 10—15 minuta. Zatim se ocijedi, doda velika
žlica meda i time se ispire grlo a nešto i popije. U težim
slučajevima svakako treba ići liječniku.
3. Petrovac i list divlje kupine pomiješati u jednakim
dijelovima. Od te mješavine uzme se 2 jedaće žlice i kuha
3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostala priprema kao pod 1.
4. U šalici mlijeka skuhamo tri omanja lista duhana ili
dvije nepune jedaće žlice lulaša. Kad provri, procijedimo
i tim toplim mlijekom grgljamo više puta dnevno. Ovo mli­
jeko se ne smije piti jer tjera na povraćanje.
5. Ako nastanu jaki bolovi u vratu, uzme se glavica maka
i kuha u 200 grama vode 2—3 minute. Ostavi se po strani
poklopljeno nekoliko minuta. Zatim se ocijedi, pravim
pčelinjim medom zasladi, i grlo ispire grgljajući.
6. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 žlice ribljeg ulja
(može se pomiješati sa žlicom pravog pčelinjeg meda, tako
se lakše proguta). Riblje ulje dobije se u ljekarni.
7. Mladog opranog lišća koprive 1 kg samljeti strojem
za mljevenje mesa, iscijedi se sok i pije 3—4 žlice dnevno.

ANEMIJA — SLABOKRVNOST

1. Većinom su znaci očiti: bljedoća, slabost, umor, česta


glavobolja, slaba probava i pomanjkanje apetita. Bolesnik,
ako je moguće neka miruje i živi na planinskom zraku, jer
se krv u planini mnogo više obnavlja. Hrana neka je la­
gana, okrepljujuća i izdatna sa dosta voća, koje treba jesti
prijesno kako bi tijelo dobilo dovoljno željeza, vitamina
i raznih mineralnih soli. Piti domaće čajeve, mnogo prije­
snog mlijeka, voćne sokove i čašu zdravog vina ili piva
radi bolje probave.
2. Svako jutro natašte treba pojesti jednu do dvije ja­
buke, obilno zaslađene s pravim pčelinjim medom (ne in­
dustrijskim). Kao zajutrak dalje uzeti dobro istučen žuma­
njak jednog jajeta s nekoliko kapi dobrog konjaka. Zatim
nekoliko odrezaka na brzinu ispečenih jetrica na jednu i
drugu stranu, sredina neka ostane polusirova. Uz jetrica
salata maslačka, matovilca, radića ili lista mladog špinata.
Treba jesti hranu bogatu bjelančevinom: grah, grašak, go-
lubinje meso, jetra, jarebice, kečige, patku, ovčetinu, pa-
strmu, rajčice, sardele; sir punomastan, tunjevinu i zeče-
vinu.
3. U šalici mlijeka skuha se jedaća žlica pravog meda.
Ponavlja se dulje vremena. Uzima se svaki dan natašte.
4. Osam komada svježih (dobro opranih) jaja stavi se u
staklenku ili u drugu prikladnu posudu. To se zalije limu­
novim sokom tako da su jaja prekrivena. Treba ostaviti
2—3 nedjelje da stoji. Limunov sok rastvorit će ljuske jaja.
Tada se sve zajedno procijedi, doda litra konjaka, kg še­
ćera i ostavi da stoji 8 dana. Uzima se 1—2 čašice sat-dva
poslije doručka.
5. Ovaj recept poslao mi je Š. J. iz Knina. »Kod nas je
30 godina bolovala M. G. od teške anemije. Obilazila je naj­
bolje specijaliste po cijeloj našoj državi. Svi su joj rekli da
lijeka nema. Nakon toga potužila se, danas već pokojnom,
Don Jeri Aniću u Šibeniku. On joj je prepisao ovo: U dvije
litre naravnog žutog vina stavi se 1—2 žlice željeznih stru­
gotina (sa tokarske klupe), komad korijena od srčenjaka
(Polygonum bistorta) koji u planini raste i malo kore od
šipka, zajedno s plodom Granatum punica (raste u Dalma­
ciji). Bocu treba dobro zatvoriti i svaki je dan protresti i
okrenuti da se dobro promiješa. Boca treba da stoji 40
dana. Nakon 40 dana procijedi se i od tog lijeka uzima se
triput dnevno po žlicu. S ovim lijekom potpuno se izlije­
čila.
6. U dvije litre crnog vina stavi se 200 g suhog lišća ko­
prive žare, ubrane u proljeće. To se ostavi 24 sata da stoji.
Nakon 24 sata vino je već za upotrebu. Od tog vina pije se
čašicu svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Kura
traje dulje vremena.
7. Lišće koprive (nabrano u proljeće) 20 g, šćavela ili ki­
selice, bokvice po 10 g — stavi se na litru vode. To se 12
sati kvasi, a zatim 10 minuta kuha sa 2—3 žlice meda. Po­
tom se ostavi 20 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga
se ocijedi. Pije se više puta dnevno po kavenu šalicu. Ovaj
čaj ne samo da stvara krv nego pospješuje probavu, otkla­
nja uzrujanost i nesanicu.
8. Uzeti muške i ženske bokvice u podjednakom omjeru
i kunice (stolisnik) — koliko njih. Oprati u hladnoj vodi i
stucati dobro u avanu. Nacijediti ovoga soka 3 žlice. Pije
se ujutro pola sata nakon što se uzela mala žlica pčelinjeg
mliječa.
9. Crnog sljeza korijen usitnjen — 40 g staviti u litru bi­
jelog vina da stoji 14 dana. Nakon toga se ocijedi i pije tri­
put dnevno po čašicu.
10. Treba jesti slaninu i piti crno vino.
11. U dva decilitra toplog mlijeka istisne se sok jednog
limuna i žlica meda. Pije se svako jutro natašte duže vre­
mena.
12. Šaku mladih lisnih pupoljaka koprive prokuhati 15
minuta u jednoj litri vode. To piti mjesec dana umjesto
vode. Zimi se mogu upotrijebiti osušeni pupoljci ali samo
pola šake.

BRADAVICE
1. Kroz tanku ljepenku probije se rupa veličine brada­
vice tako da ostala koža oko bradavice bude od vatre za­
štićena. Nad bradavicom upali se kocka šećera tako da vre­
la masa pada na bradavicu. Za vrijeme ove operacije osjetit
će se bol, ali će bradavica sve više crnjeti i na kraju za ne­
koliko nedjelja posve će nestati.
2. Upalimo svijeću i nad njom grijemo što je više mo­
guće dobro zašiljenu grafitnu olovku. Zatim vrućim šilj­
kom brzo ubadamo bradavicu od sredine prema rubu. Kad
se olovka ohladi, ponovno je ugrijemo. To se ponavlja 4—5
dana. Nakon 3—4 tjedna bradavica će nestati.
3. Bradavice se razgrebu, namazu slinom balavog puža
i drže na toplini ili na suncu da se dobro osuše. Za nekoliko
nedjelja ih neće biti.
4. Bradavica se uspješno i jednostavno uklanja bijelom
školskom kredom. Kredom se trlja po bradavici dva-tri
puta dnevno. Ili se nastruže praha s komada krede, pomi­
ješa s vodom i tim namazu bradavice. Za kratko vrijeme
bradavica nestaje.
5. Prašak koji se nalazi u sredini bundevinog cvijeta
malo smrvimo i time nažuljamo bradavicu dva puta dnev­
no. Za nekoliko dana bradavica će nestati.
6. Svako jutro poslije umivanja posipajte bradavicu pe­
pelom od cigarete.
7. Bradavica se može odstraniti i solnom kiselinom (do­
bije se u ljekarni). Gornju kožicu bradavice treba odrezati
i bradavicu namočiti solnom kiselinom pomoću staklenog
štapića. Za kratko vrijeme bradavica će otpasti.
Uklanjanje bradavica na indijanski način
Naš povratnik, 75 godišnji starac iz Pridvorja kod Du­
brovnika, ispričao je svom susjedu (Vlaho Arkulin) kako
se riješio bradavica kojih je imao mnogo na obje ruke: Za
vrijeme prvog svjetskog rata radio sam u Americi — priča
starac. — Jednom me srela stara Indijanka, vračara. Vi­
djevši da na rukama imam bezbroj bradavica, reče mi:
»Ako se želiš riješiti bradavica učini ovo: navečer prije spa­
vanja izaberi najveću bradavicu. Uzmi malu tanku šivaću
iglu, duboko zabodi u bradavicu sve dok ne osjetiš bol.
Igla u bradavici mora uspravno stajati bez pridržavanja.
Tad se plamenom svijeće grije igla od ušice pomičući pla­
men svijeće prema sredini igle. Od plamena svijeće igla će
se jako ugrijati. Nastat će nepodnosiva bol. Tada se svi­
jeća odmakne od igle i čim bol prestane, ponavlja se po­
stupak sa grijanjem igle od ušice prema sredini. To po­
novi 3 večeri po 3 minute i grij uvijek istu bradavicu.« Ja
sam vračaru poslušao i nakon tri večeri sve su bradavice
otpale i one s ruke koju nisam grijao.
Kako sam i ja po rukama imao bradavice — piše mi Ar­
kulin — iako susjedu nisam htio vjerovati, više sam iz zna­
tiželje postupio po receptu stare Indijanke i gle čuda. Već
nakon dva grijanja bradavice se počele sušiti, a kod trećeg
sam ih jednostavno orunio s kože. To je bilo 1964. godine
i više se ne pojavljuju.

BUBREŽNE BOLESTI
1. Kukuruznu svilu (nitaste njuške), peteljke od trešanja,
brezov list, u jednakim dijelovima dobro promiješati. Od
te mješavine uzme se jedna jedaća žlica na 2—3 decilitra
vode i kuha 1 minut. Zatim se poklopljeno ostavi da se
ohladi toliko da se prst može u tekućini držati. Onda se
doda na vrh noža sode-bikarbone. Nakon 10—15 minuta se
ocijedi, medom zasladi i toplo pije tri puta dnevno prije
jela. Čaj treba piti 3—9 nedjelja.
2. Preslice, bazgov cvijet po jedaću žlicu, korijen od pi-
rike, koji se prethodno u avanu dobro istuče, lazarkinje,
sredinu kore od bazge, nane kudrave ili pitome po dvije je­
daće žlice. To se dobro promiješa. Sve ostalo kao pod 1.
3. Stolisnika 4 jedaće žlice, jagode šumske list, bazgov
cvijet — po 2 jedaće žlice i od te mješavine staviti jednu
punu jedaću žlicu u tri decilitra vode i kuhati 2—3 minute.
Nakon toga ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim oci­
jediti i piti prije jela tri puta dnevno.
4. Čaj od ženske bokvice, jedaća žlica na 3 decilitra vode,
kuha se 2—3 minute. Pije se triput dnevno po šalicu.
5. Vodopija korijen, list i cvijet, jedaća žlica na 3 deci­
litra vode, kuha se 3—4 minuta. Pije se triput na dan ili
pomalo više puta dnevno.
6. Ispržiti suhi kukuruz (kao kavu) i vrući istresti u
hladnu vodu. Kad se voda ohladi, ponovno ugrijati i piti
triput dnevno po šalicu.
7. U raženo brašno zamijesimo naribanu crnu rotkvu.
Na to nalijemo toliko ključale vode, koliko je dovoljno da
se načini mekano tijesto. Tom masom namaže se čista bi­
jela krpa barem centimetar debljine i time zavije bolno
mjesto. Preko toga se priveže topla marama ili flanelska
krpa.
8. U pola litre vina i toliko vode stavi se 8 žlica kadulje
samo da prokuha i odmah sa štednjaka skine i ostavi po­
klopljeno da stoji nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi
i pije više puta dnevno po malu šalicu.
9. Ako bubreg krvari treba uzeti ovaj čaj. Po 50 g ruso-
mače, rastavića i brezova lišća. Od toga uzeti 3 žlice, preliti
s 4 dcl vrele vode, poklopiti, 2 sata poslije ocijediti, i piti
cijeli dan.

Protiv bolova u trbuhu, bubrezima i za čišćenje krvi


1. Uzme se 9 velikih glavica porjeg luka i dobro opere
(ne smije se oljuštiti). Taj luk se stavi u 5 litara bijelog
vina i kuha dok se ne ukuha za polovicu. Tada se prenese
u manju posudu i još jedan sat kuha. Zatim se ocijedi i
nalije u litrenu bocu. Od tog lijeka pije se svako jutro na-
tašte mala čašica.

Bolesti mjehura i bubrega


Zobenu slamu sitno isjeckati i 2 jedaće žlice kuhati 3
minute u 2 decilitra vode. Piti više puta dnevno po malu
šalicu.
Bubreg-krvarenje
Uzeti po 50 g rusomače, preslice i breze (list). 3 žlice te
mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta­
viti 2 sata, zatim piti u toku dana.

Protiv kamenaca u bubrežnoj i mokraćnoj bešiki


1. U pola litre vode stavi se 30—35 zrna suhog ploda od
ljoskavca i kuha 4—5 minuta, zatim se uz kraj štednjaka
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta, ali da ne kuha.
Nakon toga se ocijedi i pije po čašicu više puta dnevno.
2. Plod šipka (divlje ruže) — dobije se u svakoj trgovini
pakovan u kartonske kutije — 2 jedaće žlice prelije se sa
litrom ključale vode i pusti poklopljeno da stoji 8—10 sati.
Nakon što se ocijedi, doda se 4 žlice pravoga meda i sok
od pola limuna i pije triput dnevno po šalicu prije jela.
3. Gavez (korijen) 60 g, lazarkinje, borovice — po 10 g,
dobričice, koprive žare — po 20 g, list divlje kruške 30 g.
Sve dobro promiješati i od te mješavine 8 žlica staviti u
litru vode i pustiti da preko noći stoji. Ujutro staviti na
štednjak da provri i odmah skinuti, ostaviti poklopljeno 10
minuta. Tada ocijediti. Pije se ujutro i navečer po pola
litre.
4. Kamence u bubrezima uklanja sok od crne rotkve
(arapke) koju treba naribati i pustiti da stoji 2—3 sata. Na­
kon toga sok se čvrsto iscijedi i pije triput dnevno po pola
decilitra. Pije se 20—30 dana — nakon toga će kamenci ne­
stati.
5. Jedan kg suhih koštica od dinje staviti u 5 litara vode
i kuhati dok se ne ukuha do 3 litre. Kad se smlači, ocijedi
se i prelije u boce. Od tog lijeka pije se triput dnevno po
jedan decilitar. Terapija traje sve do potpunog izlječenja.
6. Cvijet trnine — jednu žlicu staviti u pola litre ključa-
log bijelog zdravog vina i ostaviti poklopljeno 10—15 mi­
nuta. Nakon toga se ocijedi i pije dvaput dnevno po ča­
šicu.
7. U litru dobrog bijelog vina stavi se 3 žlice bršljana i 3
žlice božjeg drvca i ostavi da stoji 2—5 sati. Nakon toga
se ocijedi i doda 400 g maslinova ulja. Pije se tri puta dne­
vno pola sata prije jela po čašicu. Prije upotrebe treba
bocu dobro protresti.
8. Samelje se laneno sjeme i dnevno uzima po žlicu s
mlijekom ili vodom. Oblozi lanenog sjemena stavljaju se
izvana na bolno mjesto.

Kronična upala bubrega


1. Ljuske mahune, zobene slame, lišće bijele breze — p o
30 g. Peteljka trešnje, korijen peršina, lazarkinje — po 10
g. Preslice i bazge (srednja kora, vanjska se ostruže) — po
20 g. Gornja se količina dobro promiješa. Od ove mješa­
vine jedna se žlica navečer stavi u 300 g vode da preko noći
stoji. Ujutro dodati 1—2 žlice meda, staviti na štednjak.
Čim zavri, odmah skinuti i ostaviti poklopljeno da stoji 10
minuta. Zatim se ocijedi, doda soka od limuna i pije više
puta dnevno po malu šalicu. Preporuča se što više grožđa
i lubenica. Dijeta kao i kod bubrežnih bolesti.
2. Kupine, bijeli sljez, angelike, pirike i bazge — od sva­
kog uzeti korijen — po 30 g. Gornja se količina stavi u 2
litre bijelog zdravog vina i ostavi 8—10 sati da se kvasi.
Nakon toga se kuha tako dugo dok se ne ukuha na triče-
tvrtinu litre. Kuha se poistiha i ostavi još 1—3 sata po­
klopljeno da se pari. Tad se ocijedi. Od te tekućine pije
se triput dnevno po šalicu.
3. U pola litre kvalitetnog ruma stavi se 2—3 žlice ploda od
trnine (Prunus spinosa). Već nakon 24 sata može se uzeti
svako jutro, natašte pola do jedne čašice. To je izvanre­
dan lijek i za bolesti mjehura.
4. Kadulje plod, plod divlje ruže (šipak), preslice, borovi­
ce, ženske bokvice u jednakom omjeru. Dobro promiješati i
od te mješavine jednu žlicu preliti sa 200—300 g ključale
vode i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Pije se dvaput
dnevno — ujutro natašte i navečer prije spavanja.
5. Za liječenje ove teške bolesti uzima se ova mješavina:
pelin, kadulja, kičica, majčina dušica, smrekova vršika,
preslica, bazgov list sve u jednakim dijelovima. To se do­
bro promiješa i od te mješavine stavi se 4—5 žlica u litru
vode, kuha 4—5 minuta i ostavi poklopljeno još nekoliko
minuta. Nakon toga se ocijedi i pije nezaslađeno više puta
dnevno po malu šalicu. Navečer prije spavanja treba popiti
pola litre. Kura traje duže vremena.
6. Preslica, breze (list) po 40 g te 20 g imele. Uzeti 3 žlice
i kuhati 10 minuta u pola litre vode, ostaviti preko noći i
u pet navrata popiti.
7. 2—3 žlice breze (lišća) preliti sa 2 decilitra vrele vode,
ostaviti 15 minuta, zatim procij'editi. K tome dodati na vrhu
noža sode bikarbone. Piti 2—3 puta na dan.

Bubrežni, žučni i kamenci u mjehuru


Kamenci koji se stvaraju u bubrezima, žučnoj kesici ili
u mjehuru, najsigurnije se odstranjuju (ako nije gnojna upa­
la) sa Herminimum monorehis (biljka raste u šumama Slo­
venije). Svježe nabrana, izrezana kao rezanci, stavi se u ma­
slinovo ulje u omjeru 1 : 10 i ostavi 3 mjeseca izloženo na
suncu, a 3 u umjereno toploj prostoriji. Nakon toga lijek je
gotov. Uzima se po žlicu svako jutro natašte. Kako je neu­
godna ukusa kapne se nekoliko kapi limunova soka u žlicu
prije negoli lijek progutamo. Navečer izvadimo iz boce neko­
liko rezanaca hermelike, dobro prožvačemo i progutamo.
Ako želudac ne podnaša ukus hermelike, tada se može istu
skuhati u obliku čaja i po želji zasladiti kandis šećerom i
toplo piti. Mnogima je taj način liječenja pomogao i spasio
ih od operacije.
Za vrijeme bolesti bubrega treba se hraniti dijetnom hra­
nom: mlijekom, mliječnim jelima s rižom i grizom. Krumpir
pireom u mlijeku, bez soli. Treba jesti dosta voća i povrća u
sirovom stanju: naribane mrkve zaslađene medom, cvjetaču,
korabicu i svu ostalu hranu koja se može sirova jesti. Hranu
kuhati u što manje vode i svako jelo pripremati na ulju. Prije
glavnog obroka pojesti tanjurić salate ili jednu jabuku. Svaku
večer treba probrati šaku pšenice (ili koju bilo drugu žitari­
cu: zob, raž, ječam, kukuruz ili što drugo) dodati malo vode
toliko da je preko noći pšenica upije. Ujutro se stavi na šted­
njak, doda malo vode i kuha više u pari dok ne popuca. Žita­
rica se zasladi medom, ali nije uvjet i preko dana polako
jede.
Kad se bolesnik malo oporavi, može jesti prženo i pečeno
meso s rižom u malim količinama. Alkoholna pića i duhan
su zabranjeni.
Kamenci u žuči: po 40 g korijena maslačka i cikorije i
20 g metvice, pomiješati, uzeti 3 žlice te mješavine, preliti
s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim proci­
jediti, i piti po 1 žlicu svaka 2 sata.
Kamenci u bubrezima: po 50 g rusomače i kukuruzne
svile. Tri žlice toga prelije se s jednom litrom vrele vode i
poklopi; 2 sata poslije pije se umjesto vode.
Uzeti po 20 g stolisnika (list), breze (list), medvjeđega grož­
đa, kukuruzne svile i peteljke od višanja. 3 žlice te mješavine
preliti sa 5 decilitara vrele vode i ostaviti poklopljeno preko
noći, zatim piti umjesto vode.

BRONHIJALNI KATAR
1. Krišku bijelog kruha, plod gorčice, islandske mahovine,
ljupine od jabuka, anisa, kadulje, majčine dušice, lišće pod-
bjela, cvijet jaglaca, omana korijen, bijelog i crnog sljeza
korijen, smrekove iglice i korijen šumske ljubice. Od svake
vrsti uzeti 10 g. Sve dobro promiješati i od te mješavine
malu žlicu preliti sa 200 g ključale vode. Pije se triput dnev­
no poslije jela po šalicu. Terapija traje dulje vremena.
2. Bronhitis, bronhijalni katar, upala sluznice u dušnicima
(bronhijama) liječi ovaj čaj: aniš, bijelog sljeza list. Od sva­
kog po jednu žlicu. Podbjela list, majčine dušice — od sva­
kog po 2 žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine
uzeti jednu žlicu u 2—3 decilitra vode i kuhati 1—2 minute.
Zatim ostaviti poklopljeno po strani 10—15 minuta. Nakon
toga se ocijedi, pravim pčelinjim medom zasladi (1—2 žlice),
doda malo soka od limuna. Pije se toplo triput dnevno prije
jela po šalicu.
3. 200 g šećera stavimo na vatru da se zarumeni. Kad je
zarumenjeno, ulije se litra vode, doda 6 žlica meda i dvije
glavice dobro usitnjenog crvenog luka. To se kuha tako dugo
dok se ne ukuha do polovice. Tad se procijedi i spremi na
hladno i suho mjesto. Od tog se lijeka uzima triput dnevno
poslije jela po žlicu-dvije. Treba piti tople čajeve od ljeko­
vitog bilja.

CRVENI VJETAR
1. Svježu koru od bazgova drveta (vanjska kora se ostruže)
— 8 jedaćih žlica na litru vode — kuhati 8 minuta i na
bolna mjesta stavljati obloge od uvarka.
2. Pljeva od sijena (trinje) i list podbjela dobro se popare
i stave kao oblog na bolna mjesta.
3. Cvijet kamilice dobro se popari, stavi u jednu platnenu
vrećicu i priveže na bolno mjesto.
4. Divizme, list i cvijet, stavi se u jednu čistu malu vrećicu.
To se dobro ugrije nad štednjakom i stavi na bolno mjesto.
Zbog održanja stalne topline potrebno je imati dvije vrećice:
dok se jedna nalazi na bolnom mjestu, druga se grije.

CRIJEVNE BOLESTI
Katar — gastritis
1. Pelina malu kavenu žlicu, stolisnika 3 jedaće žlice, go­
spine trave (kantarion) 2 jedaće žlice, nane jedaću žlicu.
Sve se dobro promiješa i od te mješavine stavi se jedaća
žlica u 3—4 decilitra vode i kuha 3 minute. Zatim se ostavi
stajati 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda malo
meda i soka od limuna i pije toplo tri puta dnevno, pol
sata prije jela. Kura traje prema težini bolesti, 4—6 mjeseci.
2. Koru od narandže, stolisnika, korijen iđirota, kamilice
— u jednakim dijelovima — dobro promiješati. Od te mje­
šavine jedaću žlicu preliti sa 2—3 decilitra ključale vode i
ostaviti poklopljeno 15—20 minuta. Nakon toga se ocijedi.
Ostalo kao pod 1.
3. Cvijet od lipe, korijen i lišće od bijelog sljeza, lišće od
bijele breze, u podjednakim dijelovima, dobro promiješati
i od te mješavine uzeti jedaću žlicu. Ostalo kao pod 1.
4. Latice od crvenih ruža i breskvina cvijeta uzeti u jedna­
kim dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine pri­
premiti sirup. Djeci koja imaju zatvor davati svaku večer po
jednu ili dvije kavene žlice prije spavanja. Ovaj sirup blago
utječe i ima umirujuće djelovanje.
5. Svako jutro natašte treba ispiti jedno svježe sirovo jaje.
Zatim 2—3 sata ne smije se ništa jesti. Nakon toga može se
popiti šalica kave ili čaja. Za objed lagana hrana od povrća,
mlijeka i voća. Za večeru svježi sir, kiselo mlijeko ili jogurt.
Kruh prepečen.
6. Crveni luk samelje se na stroju za mljevenje mesa i na
100 g soka nalije se 200 g dobre prepeke komove rakije. Od
tog lijeka pije se triput dnevno 15 kapi u žlicu meda. Kura
traje dva mjeseca.
7. Čaj kuhan od borovnice navodno potpuno ubija bacile
od tifusa i ostale bacile u želucu u vremenu od 24 sata. Sto­
ga se borovnica preporuča kao antiseptično sredstvo kod
svih početnih zapaljenja crijeva i proljeva.
8. Čaj od agave (raste u Dalmaciji) liječi želudac, crijeva i
bolesti jetre. Efikasniji je u obliku praška. Svaki dan ujutro
i navečer uzeti ga na vrhu noža i popiti s malo vode ili čaja.
9. Protiv želučanih grčeva, vodene bolesti, bolesti jetra, bu­
brega, proljeva i kolike, Kneipp preporuča stežu (Potentilla
anserina) u obliku čaja: list i cvijet.
10. Vilino sito (Carlina acaulis) cvijet i korijen, jedaća žlica
prelije se s 3 decilitra ključale vode. Liječi katar crijeva i
želuca, bubrege i zasluzenost.
11. Na početku lipnja nabere se 30 posve mladih oraha koji
su iznutra još potpuno bijeli i mliječni. Sitno se izrežu i
stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom komovicom
ili šljivovicom i stavi 4 nedjelje na sunce. Tad se procijedi.
Te tekućine pije se jedaća žlica u slučaju napada nepodno-
sivih grčeva ili želučanih i crijevnih bolova.
12. Crijevni se katar najjednostavnije liječi ovako: ujutro
kad se dignemo, namočimo ručnik u hladnu vodu. Ručnik
se dobro savije i onako mokar stavi na trbuh. Zatim se
ponovno legne i dobro pokrije. Oblog će se uslijed tempe­
rature od upale u crijevima brzo osušiti. Kad je ručnik suh,
postupak se ponovi još jedanput. Ponovno legnemo i u kre­
vetu se dobro pokrijemo i natašte sažvačemo malu žlicu
suhih borovnica. Navečer prije spavanja sažvačemo 10 zrna
borovnice. Ako kroz tri dana katar ne prođe, postupak se
još jedanput ponovi.

Upala slijepog crijeva


Kopitnjak (list usitnjen — 1 žlica) prelije se sa 200—300
grama ključale vode. Jedan sat se poklopljeno pari. Zatim se
ocijedi i pije triput dnevno po malu žlicu. Svakako je po­
trebno obratiti se liječniku.

Crijevna i želučana krvarenja, proljevi, griže i krvavi


kašalj
Kore mladog hrasta 2—5 g stavi se u 200—300 g hladne
vode da stoji 2—3 sata. Pije se gutljajima 2—3 šalice dnevno.

Crijevne gnjileži
Treba jesti bijelog i crvenog luka u sirovom stanju. Osim
što uklanja gnjilež iz crijeva, liječi jetra, bubrege, mjehur,
ovapnjenje žila i katar tankog crijeva.
Debelo crijevo kad izlazi
Mora se paziti na stolicu da ne bude tvrda. Jednom dnevno
treba pojesti šalicu voćnog kompota. Preporuča se sjedeće
kupke sa hrastovom korom i kamilicom.

Čir na dvanaestercu i želucu


1. Rasol od kiselog kupusa (razrijeđen sa malo vode), piti
dulje vremena svakog sata po jedaću žlicu. Uživati samo mli­
jeko i voćne sokove. Zabranjen je alkohol i duhan.
2. 50 g krumpira oguli se, izriba i na tijesku za čvarke is­
tisne sok i popije natašte (ponoviti prije ručka). Kura traje
6 nedjelja. Kroz to vrijeme držati strogu dijetu. Uspjeh si­
guran.
3. Gospine trave, majčine dušice, žare koprive, preslice
poljske, bokvice ženske, mišjakinje — po 50 g; kamilice, cvi­
jet nevena, cvijet arnike, korijen angelike — po 30 g; pasja-
kovine 40 g. Sve to dobro promiješati i od te mješavine
jednu žlicu preliti sa pola litre ključale vode i pustiti 1 sat
da stoji poklopljeno. Procijediti i piti kroz 6 tjedana triput
dnevno po šalicu prije jela. Aspirini zabranjeni, jer potiču
napadaje. Kloniti se slanih, kiselih i paprenih jela kao i osta­
lih začina.
4. Pelina pola kavene žlice, gaveza, korijen kantariona, bo­
rovice (plod) grubo istučen u avanu, po 50 g, dobro promije­
šati. Od te mješavine jedaća žlica kuha se 2—3 minute u 3
decilitra vode. Zatim neka stoji 10—15 minuta. Tad ocije­
diti, medom zasladiti i piti toplo pola sata prije jela.
Za vrijeme liječenja mora se držati najstroža dijeta: juhu
i meso izostaviti, ili to jesti samo u krajnjem slučaju kao
posljednje. Dr Gostuški preporuča ovako: 1. masne tvari,
2. škrobna jela, 3. mlijeko i jaja, 4. juhe, meso i riba, ah
se ta posljednja mogu izostaviti.
5. Iđirota, gaveza, petrovca po 2 jedaće žlice, kantariona,
kičice, stolisnika po 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa.
Od te mješavine uzeti jedaću žlicu na dva decilitra ključale
vode. Ostalo kao pod 1.
6. Kroz 20 dana uzima se ujutro natašte decilitar soka od
krumpira koji je pripremljen prethodni dan navečer, a na­
večer prije spavanja decilitar soka koji je pripremljen isti
dan ujutro.
7. Islandskog lišaja 4 jedaće žlice, nevena (samo latice),
ružmarina, po 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od
ove mješavine uzeti 2 jedaće žlice i preliti sa 3 decilitra klju­
čale vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Tada ocijediti,
zasladiti medom i piti triput dnevno prije jela.
8. Glavicu kupusa samljeti na stroju za mljevenje mesa i
pustiti preko noći da stoji. Tad se procijedi kroz gazu. Pije
se sok sedam dana svako jutro natašte po jednu žlicu.
9. Kod čira na želucu, katara crijeva (gastritis) i kod mno­
gih nutarnjih bolesti koristi med. Ako se tri mjeseca svaki
dan ujutro natašte i navečer prije spavanje uzme po 30—40 g
meda, a preko dana pomalo pojede 40—50 g — ozdravit ćemo
sigurno. (Preporuča se kestenov med.)
10. Dva mjeseca treba jesti uglavnom samo mlijeko i ma­
slac. Ukratko, živjeti na strogoj dijeti. Kasnije jogurt. Namo­
čiti malo korijena lincure sa malo pelina u 300 g hladne vode.
To piti svako jutro natašte.
11. Svako jutro natašte treba popiti kavenu žlicu komovice
u kojoj se kvasila nekoliko dana arnika 1 : 20. Navodno će
čira nestati i bez dijete.
12. Po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena i po g sladića
i lista stolisnika prelije se s jednom litrom vrele vode, po­
klopi, poslije 6 sati ocijedi i pije umjesto vode.
13. Trputac zgnječiti i taj svježi sok piti. Odlično je sred­
stvo protiv čira na želucu i dvanaestercu.
14. Uzeti po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena te slat­
kog korijena i hajdučke trave po 20 g. Sve izmiješati i preliti
litrom vrele vode. Ostaviti 6 sati poklopljeno, zatim ocijediti
i piti umjesto vode.
15. Samljeti korijen iđirota te slatki korijen, uzeti 1 žlicu
u jakom čaju kamilice.
16. Preslice, majčine dušice i pelina po 20 g, sve to pomije­
šati, uzeti 1 žlicu i skuhati u 2 decilitra vode. Čaj se ocijedi
i pije po 1 gutljaj svakog sata.
17. 2 g samljevene piskavice (sjeme) ili grčko sijeno (u lje­
karni) uzeti s medom 4 puta na dan. Med se uzima radi neu­
godnog mirisa sjemena.
18. 1 žlicu trpuca kuhati 5 minuta u pola litre vode. Osta­
viti pola sata, ocijediti i piti (po želji s medom) ujutro na­
tašte, u podne i navečer po 2 decilitra. Kura traje 30 dana
i za to vrijeme ne smije se jesti svinjsko i govedsko meso,
mast ni plava riba, niti piti alkohol. Treba jesti piletinu, te­
letinu i ribu na ulju. Sigurno liječi čir na dvanaestercu.
Čirići u crijevima
Dobar je i ovaj lijek: koprive sa korijenom ili listom 30
g, borovice (plod) istučene u avanu — grubo — 50 g, meda
pravog pčelinjeg 250 g. Sve se to stavi u dvije litre vode i
kvasi 8—10 sati. Nakon toga kuha se poistiha dobro poklop­
ljeno 2—2,5 sata. Zatim se još ostavi da 5 minuta stoji i na­
kon toga se ocijedi. Od te tekućine pije se natašte, ujutro i
prije spavanja, toplo, po šalicu. Još je bolje ako se svaki
sat-dva uzme po 2—3 gutljaja. Osim toga potrebno je izvršiti
jedno ispiranje svaka 3 mjeseca, kako je to u knjizi nave­
deno.

Čirevi po tijelu
1. Koprive žare — list i orahovog lišća po 3 jedaće žlice,
preslice 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mje­
šavine jedaću žlicu preliti s tri decilitra ključale vode i piti
triput dnevno po šalicu.
2. Dobro je na čir stavljati obloge od kuhanog lanenog
sjemena.
Pokojni V. Pelagić je tvrdio da živu ranu iz koje stalno
teče gnoj sigurno liječi ovaj lijek: 50 g lista kukute treba
u čistom loncu kuhati 10—15 minuta. Rana se tom vodom
ispire dva puta dnevno. Kuhano lišće svaljati u kolačić, s
jedne strane namazati medom, priviti namazanu stranu na
ranu i ostaviti da stoji do drugog pranja. Onda staviti novo.
To se ponavlja 6 dana. Lišće, nakon što se skine s rane,
treba spaliti.
3. Na čireve je dobro stavljati sitno izrezan crveni luk i
ranu zaviti čistom prokuhanom krpom ili čistom gazom.

DIŠNI ORGANI

Teško disanje
Šaka zobi skuha se u litri vode. Procijedi se, doda limu­
nova soka i pravog pčelinjeg meda ili malinovca. Pije se na­
tašte svako jutro po šalicu.
Zasluzenost dišnih organa
1. Protiv zasluzenosti. dišnih organa vrlo je dobro sredstvo
crna rotkva. U ovećoj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je
usitnjenim kandis-šećerom ili medom. Kad se šećer rastopi,
od te rotkve zajedno sa tekućinom uzimamo — po malu
žlicu triput dnevno.
2. Zasluzenost liječi i mješavina čaja: paprene metvice,
bokvice ženske, pšenice, petoprsta, zečje stope, drijenka,
jaglaca; čubura — uzeti u jednakim dijelovima. Od te mje­
šavine 2 žlice preliti sa 300—400 g ključale vode i pustiti po­
klopljeno da stoji 10 minuta. Pije se triput dnevno prije jela
po šalicu, čaj je ujedno vrlo dobar protiv gripe, prehlade,
katara i glavobolje.

DIVLJE MESO

Hrastove babuške (zrele) dobro osušiti i samljeti u prah.


Tim prahom oboljela mjesta naprašiti. To se ponavlja sve
dok divlje meso ne nestane.

DIZENTERIJA

1. Gaveza korijen, angelike korijen po 2 jedaće žlice, jago­


de šumske lišće 3 jedaće žlice, korijander sjeme, petolist po
malu kavenu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješa­
vine 2 jedaće žlice preliti sa 3 decilitra ključale vode i piti
svaki sat po dva-tri gutljaja.
2. Plod od štavelja (konjska kiselica). Jedna šaka kuha se
u pola litre vode 3 minute. Ostalo kao pod 1.
3. Šipak kora od ploda (raste u Dalmaciji). Priprema se
kao pod 1. Dobro je uzeti pola štavelja, pola šipkove kore,
od svakog po žlicu na pola litre vode.

DRHTANJE TIJELA, NOGU I RUKU

1. U litrenu staklenku nalijemo pola litre ulja od pamu-


kova ploda. Na to ulje spustimo jednu žlicu usitnjenog kori­
jena kopitnjaka i ostavimo da stoji 14 dana na suncu ili to-
plom mjestu. Tim lijekom masira se hrptenjača i drhta­
vica će nestati. Ima ljudi koji tim lijekom liječe pijanstvo.
2. Protiv drhtanja ruku priprema se slijedeći čaj: žare
koprive usitnjeno jednu žlicu sa 200 grama vode kuhati
3—4 minute. Pije se triput dnevno po šalicu. Pije se dulje
vremena, čaj koristi ne samo živcima, nego i slabokrvnima,
srčanim bolesnicima i protiv astme.
3. Lišće kadulje istući u prah i to uzimati u jelu po kavenu
žlicu dnevno.
4. Stolisnika, zečjeg trna — po 3 jedaće žlice, dragušca,
brezovog lišća — po 4 jedaće žlice. Sve zajedno dobro promi­
ješati i malu kavenu žlicu čaja preliti sa 2 decilitra ključale
vode, ostaviti da stoji poklopljeno 10—15 minuta i to piti
svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
5. Ruke treba prati dva puta na dan u vodi 18—20° C topli­
ne. Zatim ih trljati (frotirati) tako dugo dok ne postanu
tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo često.

DEBLJANJE

Za debljanje
1. Krišku kruha debelo namazati kravljim maslom ili pče­
linjim medom i svaki dan natašte pojesti. To se ponavlja
sve dok se ne dobije normalna težina.
2. Svako jutro natašte i navečer prije spavanja popiti šali­
cu mlijeka u kojoj se kuhala žlica pravog meda. Uzima se
dulje vremena.
3. Osim uobičajene hrane svaki dan pojedite tri meko ku­
hana jaja. Ujutro i navečer popijte jednu žlicu ribljeg ulja.
Naročito koristi za vrijeme zime. Uspjeh siguran.

Protiv debljanja
1. Ako imate zdravo jako srce, u normalnu kadu pustite
vruću vodu koliko tijelo može podnijeti. Stavite u kadu
300 g sodebikarbone da se rastopi. Tada legnite tako da je
tijelo pod vodom i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja
vrši se ritmička tjelovježba (gimnastika). Nakon toga se do­
bro ručnikom istrljajte (isfrotirajte) i odmarajte jedan sat.
2. Vaše suvišne težine lako se možete riješiti čajem od mla­
de hrastove kore i kore mlade bazge. Gornji sloj ovih kora
se ostruže. Dvije jedaće žlice na pola litre vode kuha se 5
minuta i pije triput dnevno po šalicu. Jednako je dobar i
čaj od aloja koji se može odgajati u kući — u loncu za
cvijeće.

DIJETE

Djeca — rahitična
Rahitičnu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kuhao
ječam. Kg ječma treba kuhati 15 minuta u 5 litara vode zatim
uliti u kadu gdje je već pripremljena voda za kupanje.

Dojenče ako povraća


1. U uzavrelo mlijeko stavi se malo kvasa i dobro promi­
ješa. Toplo zaviti u krpu i položiti kao oblog na želučić.
To se ponavlja nekoliko dana. Paziti da se dijete ne prehladi.
Dojenče treba zaviti u tople pelene.
2. U 300—400 grama vode staviti žlicu meda i prokuhati.
Od toga djetetu dati svaka pola sata po malenu kavenu žlicu
ili nepunu žlicu šećera u prahu. Na želučić staviti mlačni
oblog od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mi­
jenjaju.

Djeci dajte pravi pčelinji med


Za razvoj dječjeg organizma potrebno je mnogo šećera.
Invertni šećer (sadržan u medu) mnogo je zdraviji za djecu
jer ga probavni organi ne moraju prerađivati.
Ako su medom hranjena, slabunjava i mršava djeca brzo
se oporavljaju. Med u svom sastavu ima kalcijuma, fruktoze,
glikoze i drugih mineralnih soli koje su potrebne za dječji
razvoj i njegovo zdravlje. Med također povoljno djeluje i
protiv rahitičnosti kod djece. Naročito u kombinaciji s rib­
ljim uljem koje u tom slučaju (mješano medom) postane
ukusno — dijete ga rado prima i napreduje.
Pomognimo rast djeteta
Ukoliko nije prekasno možete bez straha učiniti slijedeće:
sirove ili kuhane goveđe kosti, zdrave životinje, spalite na
bukovom drvu tako da budu posve crne. Te kosti sameljite u
prah ili stucite u avanu. Taj prah se uzima na vršku noža za
vrijeme jela. Svaki dan pojesti u veličini lješnjaka svježeg
kvasca. Dva puta tjedno treba jesti goveđi odrezak koji neka
u sredini bude nedopečen. Ujutro i navečer tjelovježba: leći
na leđa, rukama podići tijelo da prosto visi u zraku. U ta­
kvom položaju gimnasticirati tijelom i nogama.

Gliste kod djece i odraslih

1. Preslice, božjeg drvca — po 2 jedaće žlice, bijelog luka


— 6 češnja (kriški češnjaka) sitno isjeckanog. Zajedno pro­
miješati, preliti sa decilitrom ključale vode, i od te mješa­
vine natašte neprekidno 6 dana uzimati pola jedaće žlice.
2. Manju glavicu crvenog luka ili 6—8 kriški (češnja) bije­
log luka skuhati u šalici mlijeka i preko dana nekoliko puta
jesti. To treba ponoviti nekoliko dana.
3. Na ribežu se izriba sirova mrkva, iscijedi sok i to po­
miješa sa medom. Više puta dnevno pojede se po 1 jedaću
žlicu.
4. Ukoliko se radi o sitnim nametnicima, koji se obično
nalaze pri zadnjem crijevu — čmaru, njih se može odstra­
niti klistiranjem. Čmar se namaže uljem ili mašću. Čmar
odnosno zadnje crijevo ispire se sokom od bijelog luka,
ili toplom vodom u koju se stavi malo octa ili limunova
soka, ili jak čaj od povratiča. Ispiranje zadnjeg crijeva vrši
se i na taj način da se prethodno crijevo opere mlakom vo­
dom i poslije toga ispire. Dvije jedaće žlice čaja od povratiča
prelije se sa tri decilitra ključale vode.
5. Također se može preporučiti čaj od korijena valerijane.
Pije se malu šalicu tekućine svaka dva sata.
6. Dvije-tri glavice bijelog luka sitno izrezati i staviti u
hladnu vodu. Osam dana treba piti prije doručka.
7. Protiv glista je vrlo dobar povratič (Tanacetum vulgare).
Efikasan je i protiv najsitnijih čak od pola milimetra. Na
300 g vode stavi se žlica cvjetnih glavica. Pola se popije uju­
tro natašte, a pola prije spavanja.
8. Gliste se uglavnom pojavljuju kod djece. Najefikasnije
sredstvo protiv glista je bijeli luk. Svako jutro natašte po­
pije se šalica mlijeka u kojem se kuhalo nekoliko kriški
usitnjenog bijelog luka. Dakle svako jutro natašte pol sata
prije jela. Kura traje 14 dana.
9. Ako vam djeca imaju gliste ili sitne crviće, uzmite gla­
vicu crvenog luka, sitno isjeckajte, stavite u pola litre vode
ili litru vode, već prema veličini glavice luka. Taj luk dajte
da piju više puta dnevno po dva-tri gutljaja.
10. Svako jutro skuhati lončić mlijeka u koji se nareže
nekoliko kriški bijelog luka. Kura traje 14 dana.
11. Uzeti po 2g pelina (prašak) i slatkog korijena (prašak)
te 1 g aniša (prašak). Sve to pomiješati i staviti u pekmez i
uzimati izjutra 5—6 dana.

GLAVOBOLJA

Glavobolja kao bolest, tvrde liječnici ne postoji, ona je


simptom. Glavobolja je neka smetnja u zdravlju. Svaka pre­
hlada počinje povišenom temperaturom i glavoboljom. I sva­
ka zarazna bolest. Jaka skleroza, gnojenje u čeljustima, srča­
na mana i besanica — prouzrokuju glavobolju. Visoki tlak
također izaziva glavobolju. Od gladi i preobilnog jela — gla­
vobolja. Stoga nema smisla glavobolju liječiti acisalom (i to
godinama). Čovjek se mora zapitati od čega ga boli glava. Po­
trebno je obratiti se iskusnom liječniku za temeljit pregled.
Glavobolja nekom nestaje čim dobije dobre naočale, izliječi
nos, zube itd.
1. 2—3 glavice crvenog luka samelje se na stroju za mlje­
venje mesa. To se pomiješa s finim uljem i doda malo soli.
Tom smjesom masira se glava, zatim se ta masa stavi u
gustu krpu i priveže na glavu. Preko krpe stavi se suha ma­
rama i malo prilegne.
2. Korijen maslačka, korijen angelike, matičnjaka — jeda­
ća žlica; majčine dušice — pola jedaće žlice; bazgovog cvi­
jeta — jedaća žlica; metvice — dvije jedaće žlice. Sve se to
dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije s
2 decilitra ključale vode i ostavi stajati 10—15 minuta. Na-
kon toga se ocijedi i pije hladno više puta na dan.
3. Kičice, lincure — po jedaća žlica, korijen odoljena — 2
jedaće žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 2.
4. Od jednog ovećeg limuna iscijedi se sok i dobro promi­
ješa sa žlicom fino samljevene prave kave. To se popije i
malo prilegne.
5. Odoljena — 2 jedaće žlice, steže — jedaća žlica, kima —
pola jedaće žlice kuha se u mlijeku i toplo pije više puta
na dan.
6. Nekoliko listova od glavice kupusa stavi se u pećnicu
da se smekšaju i ugriju. Time se obloži glava triput dnevno,
sve dok bol ne prođe.
7. Ako koga neprekidno boli glava, neka dva do tri puta
dnevno masira glavu (8 dana) jakom dobrom domaćom
rakijom (komovicom).
8. Bolovi koji trgaju u glavi, zubima ili ušima prestat će
ako na tavicu stavimo po žlicu ljupine od bijelog luka, lju-
pine od crvenog luka, kamilice, lovorova lista, borovice i
ružmarina. Nakapati malo finog ulja te grijati. Kad se naj­
više dimi (ne smije gorjeti), držati nad dimom složen topao
ručnik. Kad se ručnik napuni dimom, hitro ga povezati dje­
tetu ili odrasloj osobi na glavu. Preko toga svezati još je­
dan čist topao ručnik. Ako kod prvog postupka bolovi ne
prođu, treba postupak ponoviti.
9. Ako dijete boli glava, treba naribati sirov krumpir i
krpom pričvrstiti na čelo. Noge moraju biti tople.
10. Limunov sok sa jednakim dijelom vode) zaslađen še­
ćerom. Uzima se nekoliko puta dnevno.
11. Ako patimo od živčane glavobolje, treba stavljati ob­
loge od kvasca (germe) — 10 g — pomiješane sa žlicom meda.
12. Kadgod zaboli glava, bolna mjesta treba (čelo, vrat) ma­
sirati s jakom komovom ili šljivovom rakijom.

Glava kad boli od prehlade


Skuhati grah s bijelim lukom. Kad je kuhan, dobro se
zdrobi i pomiješa s finim uljem. Tom smjesom mažu se
sljepoočice.

GRLO

Bolest grla sa promuklošću


1. U pola litre vode stavi se šaka morske soli. Kad se sol
rastopi, tom vodom ispirati grlo.
2. 100 grama lovorovog lista kuhati 5 minuta u 3 litre vode.
Na lonac stavi se lijevak koji mora biti širi od lonca, a
usko grlo treba okrenuti prema gore. Bolesnik se nagne nad
lijevak i udiše paru. Pri tom mora paziti da ne opeče grlo.
3. 100 g lovorovog lista staviti u 3 litre vode i kuhati 5 mi­
nuta. Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak
koji mora biti nešto veći od lonca. Nagnuti se nad taj li­
jevak (koji je okrenut uskom stranom prema gore) i udisati
ili ostaviti otvorena usta i tako grlo inhalirati. To se ponavlja
svaku večer prije spavanja sve do ozdravljenja. Ukoliko nije
u pitanju koja druga bolest, poboljšanje će se osjetiti već
nakon 10 minuta.
4. Po 100 g sladića i korijena bijelog sljeza, komorača,
podbjela (lista) i 50 g bijelog sljeza (list i cvijet) pomiješati,
tri žlice toga preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata
iza toga ocijediti i piti umjesto vode.

Gripa
1. Nane, lincure — po 2 jedaće žlice, pelina pola jedaće
žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu pre­
liti sa 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10—15 minuta sta­
jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno po šalicu ili svaki sat-
-dva po nekoliko gutljaja.
2. Šimšira divljeg, korijen ili kora — pola jedaće žlice, ka­
milice, drenka korijena, stolisnika — po jedaću žlicu, lista
jagode šumske 2 jedaće žlice. Priprema se kao pod 1.
3. List podbjela, cvijet bazge, korijen maslačka — po 2 je­
daće žlice; cvijeta lipe, bokvice ženske — jedaću žlicu. Pri­
prema kao pod 1.
4. U 2 decilitra vode ukuha se 4 jedaće žlice prave, fine
samljevene kave, u to se nacijedi sok od jednog povećeg li­
muna, ulije 4 jedaće žlice ruma i sve zajedno popije u tre­
nutku kad se osjeća napad groznice.
5. U pola litre dobre komovice stavi se 4 jedaće žlice fino
isjeckanog korijena od maslačka i ostavi sat-dva stajati. Te
rakije, zajedno s korijenom, pije se po čašica triput dnevno.
6. Bazgov list, korijen angelike, kamilice, cvijet lipe, gospi­
na trava, cvjetovi vrbe, list divizme, korijen aniša — od sva­
kog uzeti po žlicu i krišku bijelog luka. Sve se dobro usitni,
dobro promiješa. Od te mješavine mala kavena žlica prelije
se s 200 g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 15 mi­
nuta. Pije se ujutro natašte i navečer po šalicu.
Ranice u grlu
Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 žlice kamilice preliti
s 300 g ključale vode, ostaviti pola sata poklopljeno da stoji.
Nakon toga ocijediti i dodati nešto meda. Time se grlo ispire
sve dok ne ozdravi. Obično traje dulje vremena.

Upaljeno grlo i krajnici


Žlica grčkog sijena (slično je blijedom kukuruznom braš­
nu) kuha se u 30 g vode 3—4 minute. Pije se između jela i
poslije jela 6—10 mjeseci. Nakon toga bolesnik je posve
zdrav.

Zapaljenje grla — mandule — angina


1. Bijeli sljez i crni korijen — od svakog po tri jedaće žli­
ce — dobro promiješati. Od te mješavine uzeti jedaću žlicu
na 2 decilitra ključale vode i ostaviti 10—15 minuta. Ocije­
diti, dodati meda i time ispirati (grgljati) grlo. Može se malo
svaki put i popiti.
2. Jedaću žlicu petrovca, jedna makova glavica (za djecu
četvrtina glavice). Tome dodati još malu žlicu lanenog sje­
mena. Ostalo kao pod 1.
3. Grlo se može ispirati i dobrom slanom komovicom više
puta dnevno.
4. Pšenične mekinje dobro se navlaže octom u jednoj po­
sudi. Na toploj peći to se dobro promiješa i ugrije koliko
se može podnijeti. Time se zavije vrat preko noći. Dobro
je prije toga vrat dobro izmasirati toplim lojem.
5. U gornju svrhu može se upotrijebiti i duhan: u šalici
mlijeka skuhaju se 3 omanja lista duhana (ili mala pregršt
prostog lulaša). Kad provri, ocijedimo i tom toplom teku­
ćinom grgljamo više puta dnevno. Mlijeko se ne smije piti
pošto tjera na povraćanje. Liječenje se ponavlja sve dok bo­
lesnik ne ozdravi.
6. U litru vode stavi se 4—5 jedaćih žlica jelovog lišća
(iglica) i ostavi sat-dva da se kvasi. Zatim 5 minuta kuhati
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocije­
diti i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocjeđevine sve­
zati na bolno mjesto. To se ponavlja nekoliko dana svako
jutro i večer.
7. Navodno je dobar i ovaj lijek: jedno prijesno jaje raz­
muti se u zašećerenoj vodi i pije dva puta dnevno.
8. Dvije žlice brašna od bijelog kukuruza kuha se 1—2 mi­
nute u 300—400 g vode. Taj lijek se pije dulje vrijeme po­
slije jela, triput dnevno po šalicu.
9. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: dvije litre
vode stavi se na štednjak. Kada voda zavri, doda se dvije
dobre šake poljske preslice i kuha 10 minuta. Preslica se iz
vode izvadi, stavi u usku vrećicu ili u žensku čistu čarapu,
i vruća, koliko se može izdržati, omota oko vrata. Preko toga
staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se mijenja svaka 2—3 sata.
Nakon osmog obloga bolesnik će biti zdrav.

Kronična upala mandula


U 300 g čistog nepatvorenog maslinovog ulja stavi se 4—5
arnikinih cvjetova i stavi na štednjak koji mora biti vruć.
Ulje sa cvjetovima ne smije se pržiti. Kad se dobro ugrije,
ostavi se da počiva 24 sata. Nakon toga se ocijedi, stavi u
bocu i dobro začepi. Kad se ukaže potreba, tim lijekom liječe
se rane u ustima i grlu.

Guša — struma
1. Gornju koru starog hrasta ili mlađeg drveta ostrugati,
usitniti i 6 žlica staviti u pola litre vode. Kuhati 15—20 mi­
nuta. Ručnik nakvasiti u toj tekućini i položiti na gušu. Po­
vrh toga oviti topao šal i leći u krevet. Treba piti čaj od
kadulje po nekoliko puta dnevno.
2. Gušu pod vratom liječi por-luk (njegova sredina). Izreže
se na sitno, pomiješa s morskom soli i cvijetom od lji­
ljana. Taj lijek treba priviti na gušu svaku večer prije spa­
vanja.

GRČEVI U ŽILAMA

Prije spavanja donesu se pred krevet dvije posude; u


jednoj neka bude 8—10 litara vode bunarice. Druga je prazna.
U nju se stavi noge koje se izmjenično polijevaju od koljena
prema dolje. Voda se mora sva upotrijebiti. Polijevanje ne
smije trajati duže od 5—7 minuta. Nakon polijevanja mora
se obavezno ići u krevet. Kura se ponavlja svaku večer 15—
—20 dana i žile će ozdraviti. Treba se čuvati prehlade.

GROZNICA — MALARIJA

1. U početnom stanju groznice može se bolesniku dati li­


munada: limun se izreže na kriške, sjemenke se uklone. Li­
mun se stavi u litru vode da se kvasi dva sata. Nakon toga
se po želji medom zasladi i preko dana pije umjesto vode.
2. Brezove kore, bazgovog cvijeta po 2 jedaće žlice, kičice,
lipovog cvijeta, lincure po jedaću žlicu. Dobro sve promije­
šati i od ove mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra
ključale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10 minuta, za­
tim ocijediti, zasladiti, dodati malo soka od limuna i sva­
ki sat-dva piti po nekoliko gutljaja.
3. Ružmarina, iđirota, kičice, kore od narandže — po jeda­
ću žlicu; bozurovog lista i cvijeta, majčine dušice — po pola
jedaće žlice. Sve dobro pomiješati i od te mješavine 2 je­
daće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Sve ostalo kao
pod 2.
4. Treba sitno iskosati 4—6 kriški bijelog luka (češnjaka)
— i u šalici sa žlicom meda dobro promiješati. To jesti na-
tašte svako jutro 4—5 dana. Ako se ljutina teško podnosi,
može se iza toga popiti malo toplog mlijeka.
5. Bazgove kore (gornji sloj se ostruže) — 4 jedaće žlice
kuha se 5 minuta u pola litre vode. Ostavi 5—10 minuta
poklopljeno stajati, zatim se ocijedi. Pije se triput dnevno
po šalicu ili češće preko dana po nekoliko gutljaja.

HISTERIJA I HIPOHONDRIJA

1. Uzeti crnu koprivu (kao alkoholaturu) 2 kavene žlice


dnevno, razrijeđene s malo vode.
2. List šumske jagode, majčine dušice, lazarkinje, dubčaca
— u podjednakim dijelovima dobro promiješati. Od te mje­
šavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Osta­
viti da stoji 10—15 minuta, nakon toga ocijediti, zasladiti
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
3. 50% metvice, 30% isjeckane valerijane i 20% gorke dje­
teline se izmiješa i uzme jedna žlica te mješavine koja se
prelije s 2 dl vrele vode. Poklopi se, stoji 2 sata, ocijedi,
zasladi i pije poslije jela.
4. U jednakim dijelovima lista matičnjaka i metvice, cvije­
ta kamilice i hmelja te korijena odoljena (valerijane) pomi­
ješati i uzeti 1 žlicu toga, preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti
i tri sata iza toga procijediti i piti.
5. Uzeti 50 g nane i po 25 g gorke djeteline i odoljena (isjec­
kanog). 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode,
poklopiti, 2 sata kasnije odliti te piti ujutro i navečer po 1
Šalicu toga čaja.
6. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, hmelja i lavandulina li­
sta. 3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, osta­
viti 2 sata, odliti i piti po šalicu ujutro i navečer.
7. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i
hmelja. 3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti ujutro i navečer po 1 šalicu.

HUNJAVICA — KIJAVICA

1. Najprostiji lijek protiv hunjavice — curenja iz nosa: na


žeravici ili rešou pali se kora od kruha i taj dim uvlači u
nosnice nekoliko puta dnevno po 2—3 minute.
2. Cvijet lipe — 4 jedaće žlice, kamilice — 3 jedaće žlice,
nane — 4 jedaće žlice. Zajedno dobro promiješati. Od te
mješavine 2 jedaće žlice preliti s 2 decilitra ključale vode,
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta, zatim ocijediti, dodati
soka od pola limuna. To se toplo pije triput dnevno prije
jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut­
ljaja.
3. Bijeli sljez — korijen i list, islandska mahovina i list
podbjela — sve u jednakim dijelovima. Dobro promiješati.
Od te mješavine uzeti kako je to pod 2 navedeno.
4. Jedaću žlicu sitno isjeckane biljke gospina plašta (Alche-
milla vulgaris) stavimo u 3 decilitra vruće vode i pustimo
da kuha 2—3 minute. Tada stavimo na stranu i pustimo da
poklopljeno stoji 10—15 minuta. Nakon toga ocijedimo, me­
dom zasladimo i toplo pijemo triput dnevno po šalicu. Na­
ročito je to dobar lijek protiv temperature i ženskih bolesti.
5. Bazgovog cvijeta — jedaća žlica — kuha se u 3 decilitra
vode 25—30 minuta. Čaj se pije topao dvaput dnevno. Vrlo
je dobar protiv prehlade, plućnog katara i promuklosti. Za
vrijeme trajanja bolesti ne smije se jesti ništa hladno, kiselo,
ni voće, a niti boraviti u hladnim prostorijama.
6. U malu čašu nalije se rakija u kojoj se rastopila ka-
vena žlica soli. Na šibicu se namota vate, umače u rastvor
i nastoji što dublje ispirati nosnice.

HRPTENJAČA AKO BOLI

Treba masirati hrptenjaču tinkturom od arnike, barem


jednom dnevno. U ljetu se nabere svježeg cvijeta i stavi u
96% jaki alkohol (1 : 8). Stalno treba biti toplo obučen, na­
ročito noge da su uvijek tople. Preporučuje se spavanje na
tvrdom. Jesti mnogo voća i povrća — što više sirovo. Kuhati
na ulju. Izbjegavati mast, suho slano meso i konzerve.

HODKINSOVA BOLEST

Hodkinsovu bolest sa pedeset posto sigurnošću može se


liječiti intenzivnom radijacijom i odgovarajućom terapijom.
Dr Erie C. Eason iz Manchestera i dr Henry Kaplan iz Kali-
fornije tvrde da radijacijom bolesnici Hodkinsove bolesti mo­
gu živjeti isto tako dugo kao i zdravi ljudi.
Bolesnicima Hodkinsove bolesti preporučam slijedeću te­
rapiju:
1. Na svježem zraku u stajaćem stavu isprsiti se pomoću
prsnih mišića a svi ostali dijelovi tijela neka budu slo­
bodni i opušteni.
2. Upraviti oči u jednu točku bez naprezanja u visini očiju
i ne mijenjati pogled.
3. Prazniti pluća lagano, ali neprekidno, bez grčenja, izdi-
Sući sve dok uistinu više ne ide.
4. Zatim zadržati sve pokrete i misli i u sebi brojiti do 16,
kasnije do 25, 38 udišući.
5. Nakon toga odmah izdisati — tako dugo dok dalje ne
ide. To se ponavlja 4—6 minuta dva puta dnevno.
IŠIJAS I UPALA ZGLOBOVA

1. Stolisnika, čička list po 4 jedaće žlice; rusomače, zečje­


ga trna — po 2 jedaće žlice. To sve pomiješati. Od te mje­
šavine 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.
Zatim ostaviti da se kvasi 15—20 minuta. Tada ocijediti, do­
dati soka od povećeg limuna (obavezno) zasladiti po želji
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
2. Zdrave čiste zobi jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u dva
decilitra vode, ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po
šalicu. U isto vrijeme stavljaju se na bolna mjesta oblozi od
kuhane vruće zobi — svaka 4 sata. Za tu svrhu može da po­
služi i čista čarapa. Moraju biti dvije: dok je jedna na tijelu,
druga se priprema, ili već prema veličini bolne površine,
upotrijebe se obadvije u isto vrijeme.
3. Četvrt kg meda pomiješa se sa čistim negašenim vap­
nom, namaže se obilato na lanenu krpu i time obloži bolna
mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata.
4. Divlji se kesten istuče kladivom na čistoj daski. Litrenu
staklenku napunimo time do polovice, onda nalijemo do
vrha 96 postotnog jakog alkohola (špirita). Tako pripremlje­
nu bocu dobro zatvorimo pergament-papirom i ostavimo sta­
jati četiri nedjelje. Nakon tog vremena procijedimo i tom
tekućinom masiramo bolna mjesta, triput dnevno tako dugo
dok bolest posve ne prestane.
5. Treba svaki dan bolna mjesta masirati smrekovom smo­
lom dok bolest sasvim ne prestane.
6. U jednu litrenu bocu staviti tri četvrtine litre dobre ko­
move rakije. Zatim potražiti mravinjak i postaviti kraj njega
bocu tako da mogu mravi unići. Kad se nakupi mnogo mrava
u rakiji, boca se zatvori i ostavi 4 nedjelje na suncu. Tada
se ocijedi i tom tekućinom masiraju bolna mjesta. Svaki ne-
moćnik za nekoliko mjeseci ozdravi.
7. 10—20 dekagrama kristalne morske soli prelije se sa 20
do 25 litara ključale vode i pusti da zavri. Čim zavri, ulije
se u poveću posudu i kupaju bolna mjesta (bolesne dijelove
tijela) koliko se vruće može izdržati. To se ponavlja svaku
večer prije spavanja. Nakon kupelji ide se u topao krevet.
Tamo se bolesniku masiraju bolesni dijelovi tijela čistim
vinskim octom u kojem se deset dana na toplom mjestu kva­
silo 15—20 dekagrama korijena od bljušta. Za vrijeme kva­
šenja boca se jednom dnevno protrese. Nakon što se pet
večeri kupa, pređe se na pranje bolnih mjesta s trinjem od
sijena (5—10 pregršti na 20 litara vode kuha se 15 minuta).
Za vrijeme parenja treba posudu, zajedno sa bolnim dijelom
tijela prekriti dekom ili plahtom da se para ne gubi uzalud­
no. Zatim se u toplom krevetu masira vinskim octom u ko­
jem se kvasio usitnjeni korijen bljušta, kako je to gore opi­
sano.
8. Trule jabuke liječe išijas ako se njima oblažu oboljela
mjesta 14 dana.

Lumboišijalgija
U litru dobre komovice staviti komad naribanog hrena,
nekoliko kriški bijelog luka, dvije pločice kamfora, nepunu
žlicu pelina i pustiti da se kvasi jedan dan. Drugi dan tom
tekućinom treba masirati bolna mjesta više puta. Svaku ve­
čer treba se zaviti u svježu paprat. Kura traje od proljeća do
jeseni i ako je bolesnik ustrajan — ozdravit će.

IŠČAŠEN ZGLOB

Na lanenu krpu debelo se namaže loj koji se prethodno


namoči u dobru komovu rakiju. Krpu treba ugrijati da bude
vruća i njome obložiti bolna mjesta. Preko krpe stave se
topli suhi zavoji. Noga će se za kratko vrijeme ispraviti bez
boli.

JAJNICI
Upala jajnika
1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije šake soli i to metne
na štednjak. Kuhačom se miješa sve dok ne stane prskati.
Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mo­
kra. Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto.
Ti se oblozi stavljaju svaku večer prije spavanja. Taj oblog
dobro je metnuti (kaže Pelagić) i u slučaju kad se primijeti
kilavost.
2. Različak, list medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Cvi­
jeta od bazge — 2 jedaće žlice, kore od bazge — 3 jedaće
žlice. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine uzme se 4
jedaće žlice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se
ocijedi, po želji medom zasladi, doda malo soka od limuna
i više puta dnevno toplo pije po malu šalicu.
3. Kamilice, bazgova cvijeta — po 4 jedaće žlice, različka
8 jedaćih žlica. Sve dobro promiješati i od te mješavine 3
jedaće žlice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti
da stoji 15—20 minuta. Piti prije jela po šalicu triput dnevno.
4. Kukuruzne svile 6 jedaćih žlica, nevena, medvjeđeg
grožđa — po 4 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te
mješavine 4 jedaće žlice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1.
Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, može se uzeti
samo medvjeđe grožđe i još koja od navedenih biljaka.
5. Vrlo je dobar slijedeći lijek: šaku majčine dušice preliti
litrom ključale vode. Vruće uliti u jednu manju posudu
(noćnu) i tu posudu staviti u veću prikladnu posudu, sjesti
i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok
ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh neće izostati.

Tumor zloćudni na jajniku i maternici


Tumor je često posljedica prehlade, ali se uzrok može
tražiti i u neprirodnom spolnom općenju ili nestručnom abor­
tusu. Da se spriječi daljnje razvijanje tumora, postupa se
ovako: uzeti koru mladog hrasta 5 g, ljeskovu resu 40 g, cvijet
trnine 60 g, list crne topole 60 g. Sve to dobro promiješati i
od te mješavine staviti dvije žlice u pola litre vode i ostaviti
kvasiti 4—8 sati. Nakon toga kuhati 2—4 minuta i ostaviti
poklopljeno stajati 10 minuta. Tada ocijediti, medom pravim
zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po
šalicu. Osim gore navedenog čaja potrebno je pripremiti sli­
jedeće parne kupke: trinje od sijena, preslice, brezovog lista,
ružmarina, kamilice, smrekove ili borove vršike od grančica
te malo kore od mladog hrasta, čija se gornja strana ostruže.
Parna kupelj ne smije trajati duže od 15 minuta.

Jaja otečena— mošnja


1. Kad odraslom ili djetetu oteku jaja, liječi se korijenom
od gaveza. Gavez se sitno izreže i u jednakom omjeru do­
da pravi med ili mlijeko. To se kuha 2—3 minute. Taj se
lijek privije na bolesno mjesto. Svakih 12 sati obloge treba
mijenjati. Oblozi se meću tako dugo dok bolest posve ne
prođe.
2. Jednu platnenu vrećicu (čistu bijelu) od 1—2 kg napu­
nimo piljevinom i vrećicu sašijemo da se piljevina ne pro­
spe. Vrećica se spusti u 3—4 1 vode i kuha 10—15 minuta.
Zatim u tu vruću vodu umočimo čistu bijelu mekanu krpu,
lagano iscijedimo i stavimo na mošnju koliko vruće možemo
podnijeti. Kad se voda ohladi potrebno je ponovno ugrijati
i nastaviti s oblozima. Ako za 24 sata ne prođe, potrebno je
otići liječniku.

JETRA

Bolesna jetra
1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedaće žlice, kori­
jena i list maslačka, stolisnika, cvijet i list vodopije — od
svega po 3 jedaće žlice. Dobro promiješati. Od te mješavine
jedaću žlicu kuhati 3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti
da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta
dnevno po malu šalicu. Gornji je čaj još korisniji ako je
bolest u vezi sa žučnom kesicom, slezenom, kamencima u
žučnoj kesici ili oštećenim trbušnim organima.
2. Hmelj nepotpuno zrele šišarke i mladi izdanci — divlji
šimšir — kora, ladolež — cijela biljka s korijenom — po 2
jedaće žlice, slatka paprat, vodopija — po 3 jedaće žlice. Sve
se dobro promiješa. Ostalo kao pod 1.
3. Petrovac — 3 jedaće žlice, žutika — cijela biljka: kori­
jen, kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedaće žli­
ce. Priprema kao pod 1.
4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlično je sredstvo
protiv bolesti jetre, žuči i žučnog kamena. Uzima se mala žli­
ca sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo
svježi list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane,
one brzo zarastu.
5. Kičice, očajnice, list i cvijet vodopije — po dvije jedaće
žlice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomače —
po jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od te mješavine
jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. Zatim os­
taviti da stoji 10—15 minuta poklopljeno. Nakon toga se pro­
cijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela
ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku pra­
ška na vrhu noža popije se čajem od steže (Potentilia anse-
rina).
7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te
mješavine uzima se jedaća žlica i kuha 2—3 minute u 3 deci­
litra vode. Pije se nekoliko puta dnevno po šalicu.
8. Tko ima žučne kamence neka triput dnevno pije po je­
daću žlicu maslinova ulja.
9. Svako jutro natašte uzeti na vršku noža prašak od peli­
na i popiti s čajem ili staviti u juhu.
10. Dva puta dnevno treba uzeti na vršku noža prah od sa­
mljevenog pelina. (Može tu količinu staviti u juhu onaj kome
je neprijatno uzimati čisto.) Kura traje 20 dana u mjesecu,
zatim deset ne uzima se ništa. Iza toga opet 20 dana i 10 ne.
Sve do potpunog ozdravljenja.
11. Muške bokvice 2—3 lista isjeckati i preliti sa 100—200 g
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 20—30 minuta.
Tada se ocijedi, doda žlicu pravog pčelinjeg meda i soka od
limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a navečer prije
spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajčice ni
hranu koja nadima. Alkohol i začini su zabranjeni. Ne jesti
hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizičkim ni duševnim
radom. Kura traje 12—18 mjeseci.
12. 200 g crne metvice (list) prelije se s 1,5 1 vrele vode,
poklopi, ostavi 2—3 sata, pije umjesto vode, zaslađen ili ne-
zaslađen, pije se dulje vrijeme.

Voda u jetrima i oko srca


Prepržiti repino sjeme i samljeti na mlinčiću za kavu.
Žlicu tog samljevenog sjemena staviti u 150 g vode da pro­
kuha. Zatim se ocijedi. Kad se ohladi, redovno svako jutro
tu količinu popiti.

Tvrda jetra — ciroza


Drveni ugalj, koji mora biti čist, stuče se u prah i mala
žlica tog praha prelije se s 2 decilitra mlijeka i popije nata­
šte. To se ponavlja tri sedmice.
Jetrene mrlje na licu
Litrena boca napuni se do polovine fino izribanim hrenom
i nadopuni sa 96% jakim alkoholom. Boca se dobro začepi i
ukopa u zemlju gdje treba da ostane 14 dana. Tada se boca
izvadi, sadržinu procijedi i tom tekućinom mažu mrlje po ne­
koliko puta dnevno.

Dijeta kod bolesne jetre


Kod bolesti jetre treba jesti što više mrkve, kuhane pše­
nice, a mliječnu hranu u svakom obliku, čuvati se suhog
mesa, konzerva i slične hrane. Hranu soliti što je moguće
manje. Osim toga treba jesti što više sirove hrane. Prije
ručka pojesti tanjurić salate ili jabuku.

JEZIK RASPUCAN

Raspucan jezik obično imaju ljudi s premalo kiseline. Za


liječenje uzima se ova mješavina: kamilice, gospine trave, na-
ne, kima, kičice u jednakom omjeru. Tome se doda malo ka­
dulje i sve dobro promiješa. Od te mješavine uzme se jedna
žlica u 300 g vode i kuha 3—4 minute. Pije se više puta dnev­
no po šalicu.

KAŠALJ

1. Bosiljak pitomi jedna žlica i žlica meda prelije se sa


300 g ključale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati.
Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput
dnevno po šalicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja.
2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svježeg maslaca. Sve
dobro promiješati. Uzima se svako jutro natašte po dvije
žlice — 30 dana.
3. Uzme se 150 g voćnog soka, 150 g sirupa od bazgovog
ploda i 150 g lipovog čaja. Sve zajedno neka provrije i tada
dodati žlicu pravog meda. Pije se toplo više puta dnevno
po manju šalicu.
4. Tri žlice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode,
poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije
svaka 2 sata po jednu žlicu.
5. Po 20 g lista bokvice (ženske), bijelog sljeza (cvijeta),
podbjela (lista) i komorača. Od toga uzme se 3 žlice i prelije
s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom
zasladi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu.
6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g
vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2
sata po 1 žlicu.
7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komorača i lista podbjela.
Jednu žlicu te mješavine prelije se s 200 g vrele vode, po­
klopi, 2 sata iza toga pije se po 1 žlica svakih 10—15 minuta.
8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela.
Tri žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi
1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po
1 žlicu.
9. Po 25 g aniša, komorača, sladića i mažurane. Uzeti 1
žlicu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata
odliti i popiti poslije jela.
10. Uzeti po 20 g nane (list), lišća podbjela, bijelog i crnog
sljeza, te po 5 g komorača, bijelog sljeza (korijen) island­
skog lišaja i izopa (list). 3 žlice te mješavine preliti sa pola
litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po
jednu žlicu svaki sat.
11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muške, duguljaste), bijelog
sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komorača. 3 žlice te
mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti pokloplje­
no 3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu žlicu
svaka 2 sata.

Kronični kašalj
U pola litre jake komovice stave se 2 žlice sitno isjeckane
vrebene (željezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim
se procijedi. Protiv kašlja i katara uzima se od tog lijeka 15
kapi u malo vode više puta dnevno.

Kašalj od nazeba
1. Stolisnika, cvijet podbjela — po 2 jedaće žlice, lipe — 3
jedaće žlice, luka crvenog sitno isjeckanog — 4 jedaće žlice.
dobro se promiješa i od te mješavine kuha jedaća žlica u 3
decilitra vode 15 minuta. Od toga čaja piti svaka 2 sata po
nekoliko gutljaja.
2. Plod od smrekovine sitno istučen. Na svaku jedaću žli­
cu meda staviti pola žlice te smrekovine i dobro promiješati.
Taj lijek se uzima prije jela triput dnevno po jedna žlica.
Pri tom treba tabane jedanput dnevno dobro izmasirati
bijelim lukom.
3. List šumske jagode, kamilice i stolisnika — po 3 jedaće
žlice, kičice — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te
mješavine uzme se 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode
i ostavi 10—15 minuta stajati. Tada se ocijedi, zasladi medom
ili kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela.
4. U čistu neokrnjenu posudu stavi se do tri žlice šećera.
Kad šećer zapirja, nalije se do pola litre vode u koju sta­
vimo dva sitno isjeckana crvena luka. To se kuha nekoliko
minuta. Zatim se ocijedi. Od tog lijeka uzima se po žlicu više
puta dnevno.

Kašalj suhi — rikavac


1. Jedaća žlica ploda divlje ruže (šipak), suhog i dobro stu-
canog, prelije se sa dva decilitra ključale vode i zasladi žutim
kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela sve dok ka­
šalj ne prođe.
2. Bijelog sljeza i crnog korijena, lišće i cvijet — po 2
jedaće žlice, majčine dušice, list jagode šumske — po jedaću
žlicu; cvijet divizme — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati.
Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale
vode, ostaviti 15 minuta da stoji, dodati malo soka od limu­
na i medom po želji zasladiti. Pije se svaki sat-dva po neko­
liko gutljaja ili triput dnevno prije jela po šalicu.
3. Sjeme suncokreta — 6 jedaćih žlica; lišće suncokreta,
list podbjela — 3 jedaće žlice i plućnjaka jedaću žlicu. Sve
dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati
3—5 minuta. Ostalo kao pod 2.
4. Bazgovog cvijeta, lista maslačka, islandski lišaj, korijen
bijelog sljeza — po 2 jedaće žlice, zečji trn — 3 jedaće žlice.
Priprema se kao pod 2.
5. Nabrati glogove grančice (koru skinuti). Gole šibe ostru­
gati. Od toga 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 2—3 decilitra
vode.
Kašalj veliki (pasji)
Uzeti po 20 g nane (list), timijana (list), majčine dušice, pi­
toma kestena, rosulje i dugolisnog trpuca. Zatim 3 žlice te
mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, tako
ostaviti 2 sata, odliti i piti po jednu žlicu svaki sat.

Kašalj — smirenje
1. 10 g sitno isjeckanog omanova korijena preliti sa 2 deci­
litra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti
svaka 2 sata po 1 žlicu.
2. 5 g omana, 3 g majčine dušice i 2 g pitomog kestena (list)
pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, osta­
viti 2 sata, procijediti i piti po jednu žlicu svaka 2 sata.
3. Uzeti po 20 g bazge (cvijet), rosulje, pitomog kestena
(list), bokvice i majčine dušice. 3 žlice te mješavine preliti
sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, zatim
piti svaka 2 sata po jednu žlicu.
4. Uzeti po 50 g bijelog sljeza (korijen), komorača i podbje-
la (list). 1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode,
poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim piti toplo po jednu žlicu sva­
kih 10—15 minuta. Zasladiti pekmezom od višanja ili malina.

Kašalj dugotrajni
1. Bokvice, dobričice, stolisnika i pirike — dobro isjeckane
i u avanu istučene — u podjednakim dijelovima, dobro pro­
miješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 3—4 minute
u 3 decilitra vode, zasladiti kandis šećerom ili medom i piti
triput dnevno prije jela.
2. Islandske mahovine, božikovine — po 2 jedaće žlice, vid­
­a, korijen omana po 3 jedaće žlice. Od ove mješavine je­
daća žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti da
stoji poklopljeno 10—15 minuta, zatim procijediti, kandis še­
ćerom zasladiti i piti triput dnevno prije jela po šalicu.
3. Vidac, islandsku mahovinu, lavandulu, stolisnik, bokvicu
žensku, sljez crni (list i korijen) sljez bijeli (list i korijen)
bazgov cvijet — od svakog po 20 g dobro promiješati. Od
te mješavine žlicu staviti u 200—300 g vode i pustiti da se
preko noći kvasi. Ujutro staviti na štednjak, dodati 1—2
žlice meda i čim zavri, odmah staviti na stranu da stoji po­
klopljeno 10 minuta. Nakon toga ocijediti, dodati sok od
limuna i piti triput dnevno prije jela po šalicu ili svaki
sat-dva po dva-tri gutljaja. Pri tom je vrlo dobro svaku večer
probrati šaku pšenice, dodati malo vode da ju pšenica upije
i kuhati, više u pari, sve dok pšenica ne popuca. Ta se pše­
nica medom zasladi, ili kandis-šećerom (ali nije uvjet) i pre­
ko dana pomalo jede. Kura traje sve dok kašalj ne prestane.
Ovu mješavinu čaja poslao sam u Zagreb P. Lj. koja
mi je među ostalim odgovorila: »... Prije mjesec dana popila
sam čaj koji ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi ko­
jima bih Vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku. Zaista
mogu sigurno reći da je kašalj nestao, a dotad sam ga bez­
uspješno liječila nekoliko mjeseci raznim sirupima i lijeko­
vima. Vaš lijek je učinio, takorekuć, pravo čudo.«

Kašalj astmatični
Korijen omana, list podbjela, gaveza i stolisnika — u
podjednakim dijelovima, dobro promiješati. Od te mješavine
jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti po­
klopljeno 10—15 minuta. Nakon toga ocijediti i piti.

KOSA

Ispadanje kose
1. Žumanjak jednog jajeta miješa se tako dugo dok ne po­
stane pjenast, zatim se doda jedna žlica ruma i žlica ricinu-
sova ulja. Ovim lijekom treba masirati korijen vlasi i tjeme.
Kada je glava (kosa) dobro izmasirana, poveže se toplim
rupcem da se glava ne prehladi. Ta smjesa ostavi se na glavi
3—6 sati, ali još je bolje ako se ostavi preko noći. Ujutro
se vlasi isperu sa žumanjkom. U zadnju vodu dodajte sok
od pola ovećeg limuna. Ponavlja se jednom tjedno sve dok
korijen vlasi ne ozdravi.
2. Korijenje žarih kopriva dobro se opere i 100 g stavi u
litru dobre komovice ili 70% jaki alkohol i ostavi da stoji
8 dana na suncu. Nakon toga se ocijedi, nalije u čistu bocu,
doda se nekoliko kapi ricinusova ulja i nešto malo kolonjske
vode ugodnog mirisa. Tim lijekom se korijen kose masira
svaki drugi dan. (Vidi i na str. 284—288)
3. 100 g koprive (list) kuhati 20 minuta u pola litre vode,
poklopiti, ostaviti oko 8 sati, ocijediti, zatim tome dodati
200 g vinskog octa. Ovim trljati glavu svaku večer.

KRIŽA AKO BOLE

1. Kantariona (gospina trava), lišće, pupoljak crne i bijele


topole, korijen jaglaca, bobe od smreke — od svakog bilja
po jednu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješavine je­
daću žlicu preliti s tri decilitra ključale vode. Pije se triput
dnevno prije jela. Križa treba dobro oviti toplom vunenom
maramom i masirati toplim vinskim octom ili alkoholaturom
ploda mrazovca. Treba se u krevetu dobro iznojiti i držati
dijetu za vrijeme liječenja.
2. Ivanjsko cvijeće — 4 jedaće žlice, cvijet jagorčevine —
6 jedaćih žlica, borovice — 3 kavene žlice. Sve dobro promi­
ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 2 decilitra
ključale vode i zasladiti medom. Pije se nekoliko puta
dnevno.
3. Bolesna križa dobro je prije spavanja masirati s uljem
od arnike.
4. Ako križa toliko zabole da se čovjek ne može uspraviti,
onda ih treba masirati uljem od slačice. Na lanenu krpu
stavi se ulje i privije na bolno mjesto. To ostaviti tako dugo
dok se može izdržati.
5. Uzme se jedna šaka brašna od čistog žita i to zamijesi
octom u mekano tijesto. Ta se smjesa debelo namaže na
lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Treba izdržati koliko
se god može, pa ma koliko boljelo. Kad se više ne može tr­
pjeti, onda se skine i odmah namaže čistim uljem. Ako nema
ulja, onda neslanim maslom treba namazati mjehure koji su
pod djelovanjem obloga izbili na koži. Mjehure treba svaki
dan mazati tako dugo dok ne zarastu. Za to vrijeme treba se
kretati na svježem zraku obavljajući različite poslove.
6. Ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu (što je mekša,
to je bolja). Ta se smola namaže na platno i prilijepi na
bolno mjesto. Tamo se ostavi tako dugo dok sama ne otpad­
ne. Kad otpadne, postupak se ponovi. To je dobro i za upalu
koštane moždine.
7. Svaku večer prije spavanja složite na ručnik mlade li­
stove velikog čička (koji naraste i preko metar visine). Prive-
žite preko tijela (križa i prsa) taj oblog od lišća. Držite ga
na sebi cijelu noć do jutra. Postupak se ponavlja sve do pot­
punog ozdravljenja, još i 14 dana poslije toga kad se osje­
ćate već potpuno zdrav.

KILA

1. Često se desi da kod dizanja tereta muškarci, pa i žene,


kako naš narod kaže — okilave. Čim se takav slučaj primi­
jeti, treba oboljeli dio tijela masirati nekoliko nedjelja —
uljem od mandula.
2. Kilu liječi pelin ako se usitnjen stavi u vino i dobro
ugrije. Čista bijela krpa namoči se u vruće vino i stavi na
oboljelo mjesto koje se poveže suhom krpom.

KRONIČNE BOLESTI

Tamo gdje se već pokazala jedna kronična bolest ili bolest


koja se dugo povlači — kao šećerna bolest, tuberkuloza, rak,
padavica, vrtoglavica i ostale dugotrajne bolesti, isto kada se
pokažu znakovi starosti, mora se uzeti unutarnja kupka i
gnječenje donjeg dijela tijela tri puta u roku od 8 dana.
Na svaku litru vode za ispiranje uzme se puna mala žlica
sode bikarbone da se kiseline što brže neutraliziraju. Između
tri ispiranja uzme se svaku večer 100 g maslinova ulja, ali
prirodno čista bez ikakve primjese. Najbolje je uzeti ga od
proizvođača iz Dalmacije.
Na početku svakog godišnjeg doba ponovi se kura tako
dugo dok je potrebno. Time se ne uklone samo bolesne ma­
terije, već se i potiče buđenje ćelija, čovjek se potpuno po­
mladi. Osjeća se kao nanovo rođen. Pun je životne veselosti.
Većini ljudi koji su ušli u poodmakle godine potrebno je
da se svakog četvrt godišta podvrgnu kuri gnječenja. Ostaje
se na taj način zdrav — starost se ne osjeti. To je zato što
je tom kurom krvotok poboljšan (vidi Ispiranje crijeva ili..)
Ako se radi o šećernoj bolesti, bit ćemo iznenađeni uspje­
hom. Poslije trećeg postupka poveća se krvotok i 70% šećera
nestaje prirodnim putem. Gdje je bilo 16—18% šećera, ostalo
je možda samo 2%, što se s destiliranom vodom može lako
isprati (vodena kura). Ne smije se zaboraviti da između tri
pranja redovno svaka pola sata moramo uzeti nekoliko gut­
ljaja tople ili hladne natronske vode (sodom bikarbonom)
da se spriječi da šećer i dalje nadolazi u krv. Jedino tako se
može šećerna bolest izliječiti ako se šećer odstrani — ispere.
Do danas nije pronađeno sredstvo za izliječenje šećerne bo­
lesti. Još uvijek ostaje priroda kao najjednostavnije i najsi­
gurnije sredstvo protiv te bolesti, čak i najteži slučajevi mo­
raju popustiti. Kod 98% svih slučajeva postiže se odmah
ublaženje dok ozdravljenje slijedi samo po sebi. Kod preosta­
lih 2% mora se uzimati dezinfekciono ili sredstvo za čišćenje
na kraće ili dulje vrijeme. Kao npr. kalijev permanganat
protiv raka.
Tko je jednom zbog kronične bolesti prošao kroz ovu
kuru, ne smije ponovno prići starom besmislenom načinu
prehrane. Ne treba tada pitati koliko ja trebam ovoga ili
onoga jela, nego naprotiv s koliko malo jela mogu da se
održim. Ako još uvijek težimo za tortama, tada smo još na
putu rušenja zdravlja. Isto tako ako još težimo za čokoladom
sa žumanjkom, to znači da nismo zdravi.
Tko ima posla ili je imao sa šećernom bolesti, gihtom ili
reumatizmom, treba naročito da jede bijelu repu (sijanicu)
koja se može naći preko cijele godine. Očišćena repa pirja se
u vlastitom soku točno 20 minuta. Tada se gnječi tako dugo
dok ne postane kao neki sirup, doda malo mlijeka ili vrhnja
i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo. Ako se za
vrijeme nekoliko sedmica ovako priređena repa jede dva
puta dnevno, bolest će biti sigurno odstranjena. Radi raz­
nolikosti repa se može pripremiti i na drugi način: ujutro si­
rova naribana s malo zobnih pahuljica, u podne pirjana kao
što je naprijed opisano, a za večer popečena s malo zobenih
pahuljica.
Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin.
Cotoin je ipak bolji od insulina, jer je manje opasan. Ako se
pirjana bijela repa analizira, vidjet će se da ona sadrži or­
ganske soli povezane sa cotoinom. Radi čega bismo dakle uzi­
mali stvari koje djeluju samo do izvjesnog stepena i ponovo
nas ostavljaju jednako bolesnim.
KIČMENA MOŽDINA, UPALA, SLABLJENJE ŽIVACA
I KIČME

Treba ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu: smolu


namažemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto kičme.
Kada se samo odlijepi, treba novo platno sa smolom nama­
zati i prilijepiti.

KRV
Navala krvi u glavu
Kamilice, kore od narandže, stolisnika — 3 žlice, rusoma-
če, matičnjaka — 2 jedaće žlice, lincure — jedaću žlicu. Gor­
nje dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu čaja
preliti s dva decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno da
stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti, pravim medom zasladiti
i piti nekoliko puta dnevno po malu šalicu.
Za vrijeme liječenja treba držati dijetu: hraniti se mli­
ječnom hranom, povrćem i voćem. Meso jesti samo najviše
dva puta nedjeljno i to svježe. Zabranjeni su suhomesnati
proizvodi i konzerve kao i sva alkoholna pića.

Krv čisti
1. Po Kneippu: korijen maslačka i pirevine, vodopije list
— u jednakim dijelovima. Jedaću žlicu tog bilja kuhati 3
minute i piti više puta dnevno po šalicu.
2. List jagode šumske — 4 jedaće žlice, list kupine i nane
— po 2 jedaće žlice, matičnjak 5 jedaćih žlica. Sve dobro
promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra
ključale vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Zatim ocije­
diti, dodati soka od limuna i piti prije jela triput dnevno.
3. Cvijet crnog sljeza — jedaća žlica, kičice — 4 jedaće
žlice, vrisak primorski, nane kudrave ili pitome — po 3 je­
daće žlice. Sve dobro promiješati i pripremiti kao pod 2.
4. List i cvijet podbjela u jednakim dijelovima dobro pro­
miješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati u 3 decilitra
vode 2—3 minute. Ostavi se malo stajati, zatim se zasladi
medom ili kandis šećerom i pije prije objeda i večere.
5. četvrt litre mlijeka skuhamo, dodamo jedno tučeno jaje
i jedaću žlicu meda. Pije se toplo ujutro i navečer.
6. Četvrt litre zobi kuha se u litri vode tako dugo dok se
zob potpuno ne skuha. Tada se ocijedi pritiskivanjem, doda
sok od ovećeg limuna i pije triput dnevno po šalicu. Ne
smije se sladiti.

Krv iz nosa zaustavlja


1. Ubrati svježi stolisnik i prstima ga u dlanu istrljati. Za­
tim staviti na sljepoočicu s one strane na kojoj teče krv
iz nosnice — i krv će prestati. Ili staviti za vrat. Punokrvni
neka ne zaustavljaju curenje krvi iz nosa jer može loše da
djeluje.
2. Uzeti hrastove kore — 2 jedaće žlice, koprive žare — je­
daću žlicu, stolisnika — 3 jedaće žlice, trave od srca — 4
jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću
žlicu kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. U taj čaj treba kva­
siti vatu i tamponirati nosnice.
3. Prašak preslice 1—2 g prije objeda i večere trećinu ka-
vene žlice. Vrlo je dobar kod vezivanja tkiva i kod krvarenja.
Mršave osobe mogu se ugojiti uzimanjem gore spomenutog
praška.

Jako krvarenje od povrede oštrog predmeta


Bilo kako jako — pa da čovjek i kost povrijedi — odmah
treba ranu politi jakom rakijom komovicom (20—22 grada)
namočiti čistu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti
ranu. Sve zatim suhim zavojem zaviti. Za kratko vrijeme
rana će zarasti.

Krvarenje jako
Krvarenje se odmah zaustavlja ako se istuče svježa muška
bokvica s bjelanjkom jajeta i time namaže rana.

Cirkulacija krvi
Za bolnu cirkulaciju krvi kroz kožu najjednostavniji je
način masaža kože suhom četkom. Na taj način se mehanički
podražavaju krvne žile i živci kože, ujedno se povećava mi­
jena tvari, izlučivanje plinova i radna sposobnost.
Krvni pritisak i vrtoglavica
Uzme se nane, kičice, kadulje i majorana u jednakim dije­
lovima. Od te mješavine jedna žlica prelije se s 300 g klju­
čale vode i ostavi jedan sat stajati. Nakon toga se ocijedi,
doda sok od jednog ovećeg limuna i neslađeno pije dva puta
dnevno. Jesti nesoljenu kuhanu rižu s malo masla.

Krvni pritisak — visok tlak


1. Kukuruzne svile, stolisnika — po dvije jedaće žlice; list
jagoda šumskih jedaća žlica, đurđice — mala kavena žlica.
Sve dobro promiješati i jedaću žlicu preliti s 3 decilitra klju­
čale vode. Ostaviti 10—15 minuta poklopljeno stajati, zatim
ocijediti, pčelinjim medom zasladiti i piti toplo triput na dan
prije jela po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Uzimati 20 dana u mjesecu. Zatim drugi mjesec opet 20 da­
na itd.
2. Glogova cvijeta — pola kavene žlice samljevenog u prah
— pomiješa se s malo šećera i popije s malo vode dva
puta dnevno.
3. Izribati prijesnu proljetnu ranu ciklu i pomiješati sa
sokom od limuna. Dnevno pojesti po mali tanjurić.
4. U pola litre alkohola 96% (špirit) stavi se 5 jedaćih žlica
glogova cvijeta. Boca neka bude litrena. Dobro je začepiti
i dnevno barem jednom protresti. Nakon 10 dana se ocijedi.
Od toga lijeka uzima se dnevno dva puta po 20 kapljica
razrijeđeno s malo vode. Ukoliko bolesnik pati od besanice
neka uzme navečer prije spavanja 40 kapi, opet razrijeđeno
s malo vode. Taj lijek je dobar i za umirenje srca.
5. Imele, stolisnika, cvijeta od gloga i kamilice u jednakim
dijelovima dobro promiješati. Priprema se kao pod 1.
6. Velika glavica bijelog luka kuha se 10 minuta u pola
litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i doda 3 poveća
limuna. Pije se svaki dan natašte — po mala čašica.
7. U jednu šalicu stavimo 3 jedaće žlice kukuruznog brašna
i na to nalijemo 3 decilitra hladne vode. To neka stoji 2—3
sata. Nakon toga se preko dana pomalo pije. Brašno ne treba
miješati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti.
8. Dobro je skuhati čaj od peršina — list i korijen — 2
jedaće žlice na dva decilitra vode kuha se 5—10 minuta, a
zatim pojede i popije. Uzima se triput dnevno po šalicu.
9. Pekmez od borovnice navodno potpuno liječi visoki krv­
ni pritisak (tlak) ako se svako jutro natašte uzima malu
žlicu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena. U slu­
čaju jačeg povišenja tlaka uzmu se dvije male žlice dvaput
dnevno.
10. Treba naribati malu žlicu muškatnih oraščića i zaliti
vodom. Ako ne djeluje, isto ponoviti drugi dan.
11. Žlicu glogova cvijeta stavi se u 200—300 g hladne vode i
pusti da zavri (ali ne smije kuhati). Zatim se skine odmah
sa štednjaka i ostavi poklopljeno da se pari 10 minuta. Na­
kon toga se ocijedi, doda malo limunova soka i pije po šalicu
u podne i navečer prije spavanja.
12. Jedan oveći limun dobro operemo i jedan luk iste teži­
ne očistimo, sve zajedno sameljemo u stroju za mljevenje
mesa i dodamo toliko šećera koliko limun i luk teže zajedno
(kod limuna se koštice odstrane). To se stavi u malu pri­
kladnu posudu i svako jutro natašte uzme jedna kavena žlica.
13. Svako jutro natašte pojede se usitnjeni limun u koji se
namiješa 10 g kvasca. Kura traje 1—2 godine.
14. Bolesnici neka jedu 2—3 dana samo neslanu kuhanu ri­
žu bez ikakve druge hrane. Riža se mora tako dugo kuhati
dok ne postane posve kašasta.
15. Svako jutro natašte treba popiti čašu limunade od jed­
nog limuna. Preko dana umjesto vode treba piti limunadu.
16. Pola kilograma limuna izreže se i samelje na stroju za
meso, pomiješa s pola kg šećera i ostavi 10 dana stajati. Od
tog lijeka uzme se svako jutro natašte jedna žlica.
17. 50 g suhih ljusaka od mladog graha ili zelenih ožiljaka
(žice) od mladog svježeg graha (pasulja) kuha se dobro po­
klopljeno u tričetvrt litre vode dok se polovina ne ukuha.
Od ovog čaja pije se kroz tri sedmice svakog sata po 1 žlica.
Nakon 3 nedjelje uzme se za dalje tri sedmice po 30 g ljusa­
ka od mahuna, a nakon toga za 3 sedmice 10 g.
18. Uzeti jednu žlicu imele (suho lišće i grančice) i staviti
u čašu sa 2 decilitra hladne vode. Ostaviti stajati preko noći
poklopljeno. Piti 3 puta na dan.
19. Uzeti 5—10 g imele (suho lišće i grančice) i to preliti
sa 4 decilitra vrele vode. Procijediti i piti 3—4 puta na dan.
20. Imele (gotov ekstrakt Visci fluid dobije se u ljekarni)
uzimati 3 puta na dan po 30—40 kapi.
21. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet), bijelog luka, preslice
i imele. Od ovoga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra vrele
vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela.
22. Pomiješati po 25 g gloga (cijet), kamilice, maslinova
lista, imele i bijelog luka. Uzeti 2 žlice te mješavine i preliti
sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti 2 sata poklopljeno. Odliti
i piti prije jela.
23. 1 žlicu imele (suho lišće i grančice) staviti u 2 decilitra
hladne vode, ostaviti preko noći poklopljeno. Sutradan piti
u 3 navrata. (U ljekarni se dobije ekstrakt — Visci fluid.)

Krvni pritisak — nizak tlak

1. Dobro je piti vodu u kojoj se nalazi »kineska gljiva«.


Za kratko vrijeme tlak će se normalizirati.
2. Rusomače — 2 jedaće žlice — kuhati 2 minute u 3 deci­
litra vode. Ostaviti da počiva 15 minuta, zatim ocijediti, me­
dom zasladiti (nije obavezno) i piti triput dnevno po šalicu.
Uz to je dobro dnevno popiti 1—2 šalice prave crne kave i
čašu crnog vina.

KLIMAKTERIJ

Žene za vrijeme klimakterija mnogo se znoje. Čim se žena


u klimakteriju počne znojiti, neka ne čeka nego odmah po­
pije čašu bilo kakve tekućine i znojenje će prestati.
To bi svaka žena trebala znati pa bi mijenu lakše podno­
sile. Umaranje u radu nije preporučljivo.

KLONULOST

Osobe kojima ruke i noge otkazuju poslušnost neka se


kupaju u kupelji majčine dušice i masiraju oboljela mjesta
tinkturom majčine dušice. Pije se 10 kapi dnevno razrijeđeno
s malo vode. Tinktura se pravi ovako: dobra šaka sitno isjec­
kane majčine dušice na litru dobre jake domaće rakije, u ko­
joj stoji 10 dana.
KOPRIVNJAČA — OSIP PO TIJELU — URTIKARIJA

1. Često izbijaju od hrane na koži sitni mjehurići kao da


je netko kožu išarao žarom koprivom. »Ofurena« mjesta tre­
ba trljati fino samljevenim brašnom i jesti kuhanu pšenicu
koja se prethodno kvasi 6 sati u tolikoj količini vode da po­
krije masu i sve upije. Dalje: kuhati tu šaku pšenice u malo
vode — više na pari — sve dok ne popuca. To preko dana
jesti umjesto kruha.
2. U 100 g vode stavi se žlica čistog gašenog vapna i dobro
promiješa. Kroz gustu prokuhanu bijelu krpu procijedi se
Od te tekućine popije se jedna žlica; ostatak se baci. To se
ponavlja tri puta dnevno.

KOŽNE BOLESTI

Kurje oči — žuljevi na nozi


1. Na komadić vate treba staviti komadić svježeg limuna
sa sokom i preko noći priviti na žulj. Ako se ovako postupi
nekoliko večeri, žulj će otpasti. Prethodno neka se noge do­
bro iskvase i isperu u toploj vodi, a žulj, kolikogod se to
može, izreže oštrim nožem.
2. Neki ljudi tvrde da je i bijeli luk dobar za odstranjenje
kurjih očiju, žulj se izreže, bijeli luk se istraže i privije na
žulj. To se ponavlja nekoliko večeri.
3. Suhu šljivu treba izrezati u dvije pole i jednu priviti
na žulj. Svaku večer treba šljivu mijenjati — i za nekoliko
dana žulj će nestati.
4. Naribati sirovi krumpir i priviti ga na žulj prije spava­
nja. To se ponavlja nekoliko večeri.
5. Kurje oči mogu se odstraniti bez bola ako se na njih
stavi postolarska smola i preko toga prilijepi leukoplast ili
komadić polivinila.
6. Flanelsku krpu treba dobro natopiti pepelom od drva
i ugrijati na ploči štednjaka da bude sve vruće. To se stavi
na kurje oko. Ponavlja se na dan tri puta, a liječenje prema
potrebi može trajati i više dana.
7. Na tvrdu kožu na tabanima i na kurje oko treba preko
noći staviti svjež list bršljana. To ponavljati tako dugo dok
bolest ne prođe.
Kožne bubuljice, lišaji, tuberkuloza kože
Lišće konoplje nabrati ljeti i osušiti u hladu. Usitniti 1 je­
daću žlicu i kuhati 2—3 minute u 3 decilitra vode. Zatim
ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti.
Pije se dvaput dnevno po malu šalicu. Istim čajem se ispiru
bolna mjesta.

Kožna bolest — psoriasis — ljuskavac


1. Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzročnici su mikro­
bi. Prvenstveno je ovdje potrebno liječiti krv. Prekomjerno
uživanje svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda izaziva
spomenutu kožnu bolest koja se vrlo teško liječi. Znanost
skoro je nemoćna u nastojanju posvemašnog liječenja te
bolesti. Možemo joj spriječiti dalji razvoj ako se gornja bo­
lesna koža polako, oprezno, ostruže i skine do zdrave i na­
maze arnikovom tinkturom. Ujedno treba piti čaj od mješa­
vine: čičkovog lišća, ružmarina, vodopije, žare koprive (cijela
biljka s korijenom) hmelja, gospine trave — od svakog po
15 grama na litru i pol vode kuha se 6—8 minuta. Pije se više
puta dnevno po malu šalicu, a kura traje 3—6 mjeseci.
2. Bolesna mjesta na koži treba mazati bijelim uljem, dva­
put dnevno i grijati kod tople peći.

Tvrda koža na tabanima


Čista krpa namaze se smolom od bora i prilijepi na tvrdu
kožu gdje treba da ostane 8 dana. Nakon toga se zavoj mi­
jenja svakih 8 dana sve dok jednog dana samo ne otpadne.

Vanjska zaraza kože, nepodnošljivi svrbeži


1. Ražena slama sitno isjeckana (10 jedaćih žlica) stavi se
u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 minuta. Tim mlačnim
čajem prati bolna mjesta dva-tri puta dnevno. To je ujedno
vrlo dobar lijek protiv vodenih prišteva.
2. U litru vode staviti šaku smrekovih vršika i kuhati pola
sata. U tu vodu nakvasiti čistu krpu i lako iscijediti. To
se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno
od flanela ili marama. Svaka 2 sata treba oblog mijenjati.
Prije spavanja stavimo oblog za cijelu noć.
LIŠAJI — EKCEMI

1. Lišaji su kožne bolesti kojih ima više vrsti. Očituju se


u raspucanoj koži. Postoje: svrbljivi, suhi, mokri, ljuskavi
i drugi. Liječenje je tegobno. Mora se uporno i dugo liječiti.
Za lišaj se uzima: ženske i muške bokvice, kadulje i ki-
čice — svakog po dvije jedaće žlice; hrastove kore — jedaću
žlicu, pelina — pola male kavene žlice. Sve dobro pomije­
šati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 300 g
vode. Piti dva puta dnevno po šalicu ili više puta dnevno —
1—3 gutljaja. Osim toga napadnuta mjesta treba jedanput
dnevno pariti nad vodom u kojoj se kuha trinje od sijena.
Trinje se za vrijeme parenja ne vadi iz vode.
2. Ako je lišaj na takvom mjestu da se mogu stavljati ob­
lozi, onda se skuha čaj od ovakve mješavine: korijen čička,
brezovo lišće, kora brijesta (sredina kore), kora hrasta, ili
babuške hrasta, jablanovo lišće, stolisnika — u jednakim di­
jelovima. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine staviti 4
jedaće žlice u litru vode i kuhati pola sata. Zatim stavljati
obloge na oboljela mjesta. Preko dana piti čaj od šimširova
lista: na pola litre vode stave se 2 jedaće žlice (list se pret­
hodno sitno izreže), i kuha se tako dugo dok se jedna četvr­
tina ne ukuha. Zasladi se pravim medom i to obilato, jer je
čaj gorak. Pije se mala šalica dnevno tri puta.
3. Kod žderućeg lišaja upotrebljava se slijedeći čaj: pomi­
ješati kadulje, ružmarin, preslicu, bokvicu mušku — u pod­
jednakim dijelovima, i od te mase uzeti kavenu žlicu i preliti
sa 3 decilitra ključale vode. Pola sata ostaviti poklopljeno
da stoji, ocijediti i preko dana pomalo piti.
4. Uporni lišaj koji se teško liječi: 13 jedaćih žlica sitno
isjeckanog korijena od omana stavi se u pola litre vode i ku­
ha. Za vrijeme kuhanja treba odstraniti drvenasta vlakna od
korijena. Kad se sa štednjaka skine, doda se 5 jedaćih žlica
maslaca u kojem ne smije biti soli. Tim lijekom mažu se obo­
ljela mjesta.
5. Treba jesti kuhanu pšenicu: svako veće probere se šaka
pšenice i nalije na nju toliko vode da je pšenica upije do
jutra. Ujutro se na pšenicu nalije malo vode i kuha (više u
pari) dok ne popuca. To se pomiješa sa šalicom kuhana mli­
jeka i pojede preko dana. Pije se i čaj od pšeničnih mekinja
(posije), a bolna mjesta mažu bjelanjcem od jaja u koje se
umiješa malo istucanog praha od lipovog ugljena.
6. Poljske preslice, ženske bokvice, kamilice — u jednakim
dijelovima. Od te mješavine kuhamo 3 jedaće žlice u pola
litre vode 6—8 minuta. Ovim čajem peremo bolna mjesta
dva puta dnevno. Poslije pranja namažemo bolna mjesta te­
kućim puderom (dobije se u ljekarni).
7. Navodno je vrlo dobar lijek protiv lišaja (ekcema) i ovaj:
dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni čaj za čišćenje
krvi i svaki dan, ujutro i navečer, pojesti malu žličicu kvasca.
To se ponavlja sve dok lišaj posve ne prođe.
8. Žlicu sumpornog cvijeta u finom prahu (dobije se u lje­
karni) pomiješati u šalici s ribljim uljem, i to tako da ne
bude masa ni odviše rijetka ni gusta. Tom mašću masiraju se
bolna mjesta preko dana i naveče dok se čovjek odmara.
Dok traje liječenje, bolna mjesta ne smiju doći u dodir s
hladnom vodom. Uopće treba se kloniti vode. Ako je ekcem
na licu, lice umjesto pranja brisati vatom umočenom u fino
ulje.
9. Lišće konoplje — jedaća žlica kuha se 5 minuta u 3 deci­
litra vode. Zatim se ocijedi, pravim medom zasladi i pije
triput dnevno prije jela. Kura traje 6—8 mjeseci. — Osim
gore navedenog čaja bolna mjesta treba mazati ovom mašću:
katrana od bora ili breze — 15 g, svinjske masti ili jestivog
loja bez soli — 130 g. Tome se doda 10—15 g sumpornog cvi­
jeta (dobije se u ljekarni).

Vlažni lišaj — ekcem

1. Na površini kože obično nastaju bubuljice, sitni mjehu-


rasti prištići, koji se znadu razviti i zaraziti veliku površinu
kože. To je vlažni ekcem — lišaj koji se teško liječi, ali se
može izliječiti. Kupi se u ljekarni 100—200 g katrana od jelo­
va ili brezova drveta. Na svakih sto grama doda se 100 g ma­
slinova ulja i kuha 5 minuta. Ovim lijekom se mažu bolesne
površine kože ujutro i navečer prije spavanja. Voda ne smije
doprijeti do bolesne kože. Nakon mazanja bolesni dio zaveže
se prikladnim zavojem koji ne propušta vodu. Za nekoliko
dana bolest će proći.
2. Lišaj će nestati ako se nekoliko dana pere sokom od
vinove loze. Kad u proljeće vinogradari obrezuju lozu, iz
loze na panju poteče sok kojeg valja u bocu nakupiti.
3. Lišaj mazati sokom od limuna zatim premazati tekućim
puderom (dobije se u ljekarni). Svaku večer ponoviti do
ozdravljenja.
4. Lišaj — ekcem na rukama dobro je prije spavanja bol­
na mjesta masirati glicerinom. To se svaku večer ponavlja
tako dugo dok lišaj ne iščezne.
5. Lišaj liječi i morska sol ako bolna mjesta svaku večer
prije spavanja istrljamo solju.
6. Vlažni lišaj s jakim svrabom liječi plod borovnice u
obliku ekstrakta (izvatka). Plod se kuha do gustoće sirupa
i od toga namaže debeli sloj na gazu ili čisto platno koje
se stavi na bolno mjesto, gdje treba da ostane 10—14 dana.
Gaza se osuši, a sirup ostane prilijepljen na kožu i svrab za
kratko vrijeme nestane.
7. Protiv vlažnog ekcema uzme se oveći krumpir, napola
prereže i skuha u neslanoj vodi. Tom mlačnom vodom peru
se nekoliko minuta bolna mjesta kad svrbi. Voda se može
upotrijebiti 3 dana, mlačna ili hladna. Nakon toga se skuha
novi krumpir. Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna
mjesta. Neka se samo osuši, zatim treba bolna mjesta rib­
ljim uljem namazati ili mašću koju koža najbolje podnosi
(maslinovo ulje ili slično). Terapija traje 8 nedjelja.
8. Lišaj, navodno se posve sigurno liječi ako bolna mjesta
više puta dnevno peremo vodom u koju se nalije žlica rafi­
niranog petroleja (200—300 g vode). Za vrijeme liječenja pa
i dulje ne smije se upotrebljavati sapun.
9. Vlažni ekcem koji se širi po koži Pelagić je sa sigur­
nošću liječio ovako: u pola litre maslinova ulja ili manje sta­
vi se 50 grama brezovog katrana ili jelovog (dobije se u
ljekarni) kuha se dok se ne ukuha da ostane tri četvrtine.
Tom masom mazati bolna mjesta.

LIJEK PROTIV SVAKE BOLESTI

Pola litre borovice stavi se u dvolitrenu bocu. Na to nalije


litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Na­
kon toga doliti pola litre komove rakije i 2—3 žlice šećera
u prahu. Zatim sve dobro promiješati. Borovice ne baciti
nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progutati s
čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati.
Zatim opet tri dana uzimati itd. Tako pripremljen lijek ubla­
žuje glavobolju, bistri razum, osvježava tijelo, liječi srce,
grižu, melankoliju, vrtoglavicu, zlatnu žilu.

LICE
Brazgotina na licu
Svaku večer treba držati na licu složen mokar rupčić (pet
minuta). Poslije se lice blago obriše i brazgotina namaže
topljenim vrhnjem. Kura traje 6 nedjelja.

Prištići
Pristići koji su češći u pubertetu, mogu se odstraniti redo­
vitim uzimanjem svježeg pekarskog kvasca (germa). Kvasac
se uzima triput dnevno za vrijeme jela u veličini divljeg
lješnjaka jednoć nedjeljno. Koža se dobro opere toplom vo­
dom i aseptin sapunom. Lice se obriše sa čistim frotir ruč­
nikom. U litru ključale vode stave se 4 jedaće žlice kamilice,
glavu se pokrije plahtom ili nečim sličnim i lice pari nad
kamilicom sve dok ima pare. Mokro lice blago obriše, ohladi,
zatim se ispere hladnom vodom. Lice mazati kremom koja
hrani kožu. Na hladni zrak se ne smije izići poslije parenja
barem jedan sat.

KOSTI
Kostolom
Ako tko doživi saobraćajnu nesreću (toga danas ima do­
sta) ili bilo kakav slučaj gdje kosti stradaju, neka sitno iz­
reže korijen gaveza; jedna šaka stavi se u šalicu mlijeka i
čim zavri odmah se skine s vatre. Tu smjesu treba obložiti
oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti za kratko vrijeme
će zarasti.

Kostolom i stare rane


Kod starih trulih rana i kostoloma treba skuhati preslicu
(svježu) 2 žlice na pola litre vode kuhati 4—5 minuta i tim
čajem ranu ispirati a biljkom zaviti bolesno mjesto. Preslica
koristi i kod mršavih ljudi koji žele da se ugoje. Uzima se u
obliku praška na vršku noža s malo meda, mlijeka ili vode.
Popije se kao aspirin.

Kostobolja (giht)
Pokojni Vaso Pelagić liječio je kostobolju na ovaj način:
narezao je slatkog kupusa u jednu čistu posudu u koju je
nalio toliko ulja da se moglo pržiti. Kupus je pržio tako du­
go na vatri dok se nije pretvorio u sos. Tu je smjesu debelo
namazao na lanenu krpu i privio na bolno mjesto. Privezano
je držao 24 sata. Taj lijek je ponavljao sve dok bolesnik nije
ozdravio.

Da kosti otvrdnu
1. List ružmarina — 4 žlice i četvrt kg masla kuha se neko­
liko minuta u litri zdravog bijelog vina. Tom tekućinom ma­
siraju se nožice djeteta. Dva puta nedjeljno treba dijete ku­
pati u odvaru mlade hrastove kore. Poslije kupanja zaviti
ga u stare krpe ili pelene, jer nakon zavoja pelene postanu
ružne.
2. Mekane kosti kod djece (naročito ako ne prohodaju na
vrijeme) liječi se ovako: 10 žlica ruzmarinova lista prelije
se litrom ključalog vina. Time se svako jutro i večer masi­
raju dječje noge, a preko noći stave se na noge od istog vina
topli oblozi. Oblozi se zaviju suhom krpom.

KRASTE I BUBULjICE

Krastice i bubuljice nestat će ako se peru vodom u kojoj


se kuhala kora brezovog drveta.

KRSTOBOLJA

Uzeti dvije do tri šake ljusaka od jaja, zrele rajčice, bun­


deve, lišća žalosne vrbe, šećerne repe (ili stočne repe) i vri-
ježe od krastavaca — po 500 g. Sve se to stavi u kadu ili još
bolje u kakvu kačicu i zalije ključalom vodom. Kad se ohladi
tako da se u vodi može izdržati, neka se bolesnik pari tako
dugo dok je voda vruća.

MOKRAĆNI ORGANI
Mokrenje krvi
1. Jedna kavena žlica lišća medvjeđeg grožđa stavi se u
200—300 g vode i kuha 4—5 minuta. Pije se gutljajima više
puta dnevno po malu šalicu. Još je efikasnije ako se uzima
u obliku praška (stuče u avanu ili samelje na mlinčiću za
mljevenje kave) ujutro i navečer po pola kavene žlice.
2. U pola litre zdravog vina stavi se 4 žlice usitnjenog sto-
lisnika i kuha 5 minuta, nakon toga ostavi poklopljeno ne­
koliko minuta po strani. Tada se procijedi i pije triput dnev­
no po šalicu. Gornji čaj koristi i kod žutice i vodene bolesti.
3. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 jedaće žlice;
cijela biljka peršina (korijen list), zečji trn (korijen) po jeda­
ću žlicu. Dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu
preliti sa 2 decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno.
4. Preslica, šipka plod (divlja ruža), medvjeđeg grožđa,
nane, kukuruzne svile — u podjednakim dijelovima dobro
promiješati i pripremiti kao pod 1.
5. List divlje kruške, ženske bokvice, zečjeg trna — po je­
daću žlicu, koprive žare (cijela biljka) 3 jedaće žlice. Sve do­
bro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3
decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno. Može se
piti i hladno.
6. Medvjeđeg grožđa, korijen gaveza — po 3 jedaće žlice,
kukuruzne svile, vodopije — po 2 jedaće žlice. Dobro promi­
ješati. Mješavinu pripremiti kao pod 1.
7. Po 20 g srećenjaka, stolisnika, kamilice, plućnjaka, i kra-
suljka. Od toga uzeti 4 žlice, prelije se s pola litre vrele
vode, poklopi, ostavi 4 sata i ocijedi. Piti svaka 2 sata po 1
žlicu.

Krv u mokraći
8. Uzeti po 20 g srčenjaka, hajdučke trave, kamilice, pluć­
njaka i tratinčice. 4 žlice te mješavine preliti sa pola litre
vrele vode i ostaviti poklopljeno 4 sata. Procijediti i piti
po 1 žlicu svaka 2 sata.
9. Izmiješati po 20 g troskota i koprive (list) te po 30 g
borovnice i korijena vodene paprike. Uzeti 3 žlice, kuhati 10
minuta u pola litre vode, tri sata nakon toga ocijediti i piti
3 puta po šalicu prije jela.

Mokraćna cijev zatvorena — uvećana prostata


1. Rusomače, brezovo lišće, list podbjela — po 2 jedaće
žlice; preslice, suhog korijena vrtnog peršina — po jedaću
žlicu. Gornja se količina kuha u litri vode 5—10 minuta.
Zatim jedan sat stoji po strani. Tada se ocijedi, pravim me­
dom zasladi i preko dana često pije umjesto vode.
2. 10 dkg sitno isjeckane smeđe kore od ploda divljeg ke­
stena stavi se u litru alkohola 96% jakosti (špirit) i ostavi 10
dana stajati u začepljenoj boci. Bocu treba dnevno pokoji
put protresti. Od tog lijeka uzima se dvaput dnevno po 10
kapi razrijeđeno s malo vode. Pije se prije objeda i večere.
Uzima se 20 dana u mjesecu, 10 dana ne, zatim ponovno 20
dana itd.
3. List medvjeđeg grožđa samelje se u prah. Od tog praha
uzimati po pola male kavene žlice ujutro i navečer prije spa­
vanja. Ovaj lijek sigurno liječi.
4. Kukuruzne svile (nitaste njuške), preslice, list divlje
kruške, uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promiješati.
Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale
vode. Sve ostalo kao pod 1.

Zastoj mokraće
1. List peršina, korijen peršina, korijen zečjeg trna, plod
borovice, slatki korijen po — 20 g. Sve dobro promiješati
i od te mješavine 1 žlicu preliti sa 250 g ključale vode —
i hladno piti.
2. Ako se mokraća zaustavi i ne može se mokriti, uzme se
50 g lišća i korijena od celera u jednakim dijelovima i sta­
vi u litru bijelog zdravog vina i pusti da kuha 1—2 minute.
Treba presaviti čistu bijelu krpu, nakvasiti u vruće vino i
položiti na mali trbuh, zatim previti s nepropusnim platnom
da se zadrži toplina. To se svaku večer ponavlja do potpunog
ozdravljenja.
3. Samelje se korijen peršina na stroju za mljevenje mesa
i istisne 10—15 kapi soka na kocku šećera. Uzima se triput
dnevno. Isti lijek vrijedi i kod vode u bubrezima i zapaljenje
mokraćnih kanala, povećane prostate i kamenca u bubre­
zima.
4. Skuha se preslica 2 žlice na pola litre naravnog vina i
pije nezaslađeno više puta dnevno po malu šalicu.

Katar mokraćnog mjehura


1. Tri glavice bijelog luka sitno se izreže, stavi u 400 g bi­
jelog vina i kuha 10 minuta. Nakon toga ostavi se da stoji
15 minuta i ocijedi. Pije se navečer prije spavanja po šalicu.
Čaj mora biti topao. Kura traje 3 nedjelje. Kroz to vrijeme
pije se čaj od ječma ili zobi. Dvije žlice ječma prelije se s
pola litre ključale vode i ostavi poklopljeno. Kad se ohladi,
pije se umjesto vode. Ječam ili zob prije upotrebe dobro
oprati.
2. Preslice, nane i bršljana u jednakim dijelovima dobro
promiješati i od te mješavine malu kavenu žlicu kuhati 2—3
minute u 2 decilitra vode. Uzima se svakih sat-dva po žlicu.
Svaku večer prije spavanja potrebno je pariti se s preslicom
(jedna šaka na litru vode kuhati 5—8 minuta). Ponavlja se
do ozdravljenja.
Odličan je lijek za ovu bolest i drugih zapaljenja kod
ženskih organa uvarak od kore badema. U jednu litru vode
kuhati 2—3 žlice kore od ploda badema dok se ne ukuha na
polovinu. Od tog lijeka piti više puta dnevno po malu šalicu.

Upala mokraćnog mjehura


1. List breze, list medvjeđeg grožđa, kukuruzne nitaste
niti, slatki korijen, korijen pirike — od svakog po — 20 g.
Jedna žlica gornje mješavine prelije se sa 250 g ključale
vode i ostavi 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga
se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu poslije jela.
2. Smrekovih vršika — 25 g stavimo u 3 litre vode i pusti­
mo da se kvasi 2 sata. Od te tekućine treba piti 4 šalice
dnevno.
3. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista med-
vjetke, kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice, preliti s pola litre
vrele vode, pokriti, 2—3 sata iza toga odliti, piti 4—5 puta
dnevno po 1 čašu.
4. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista med-
vjetke, kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice i preliti s pola litre
vrele vode, pokriti, ostaviti 2—3 sata, odliti, piti 4—5 puta
dnevno po 1 žlicu.
5. Pomiješati po 5 g bijelog sljeza (korijen), breze (list),
kruške (list), medvjeđeg grožđa (list), kadulje i preslice. Uze­
ti 4 žlice te mješavine, preliti sa pola litre vrele vode, na­
kon 2—3 sata odliti i piti 4—5 puta na dan po 1 čašu.
6. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen), lanena sje­
mena, brezova i borovičnog lišća te lišća od medvjeđega
grožđa. Uzeti 4 žlice, preliti sa pola litre vrele vode i nakon
2—3 sata odliti. Piti 4—5 puta na dan po 1 čašu.
7. Pomiješati po 50 g kadulje, breze i medvjeđeg grožđa,,
dodati po 50 g cvijeta bijelog sljeza i preslice. Sve dobro
pomiješati, uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, po­
klopiti, ostaviti čitav dan. Piti u manjim količinama preko
dana umjesto vode.
8. Pomiješati po 20 g selena (korijen), breze (list), medvje­
đeg grožđa, lanena sjemena i kilavice. Uzeti 2 žlice i preliti
sa 3 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, odliti i
piti u 3 obroka u toku dana.
9. Uzeti 3 žličice peršina stucanog ploda, preliti sa 5 deci­
litara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3
navrata prije jela.
10. Pomiješati po žlicu peršina (stucanog ploda), komorača
i kima. Preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno
2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela.
11. Pomiješati po 20 g mrkve, peršina, celera, aniša i kima
(sve plod). Uzeti jednu žlicu te smjese, preliti sa 3 decelitra
vrele vode, ostaviti 4 sata, zatim piti prije jela.
12. Pomiješati po 20 g kilavice, medvjeđega grožđa, breze
selena (korijen) i lanena sjemena. Uzeti 2 žlice te smjese,
preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata da stoji, za­
tim piti umjesto vode.

Mokraća ako sama od sebe curi


1. Treba svako jutro i večer trljati cijelo tijelo hladnom
vodom, spolni organ prati vodom u kojoj se kuhala hrasto­
va kora. Treba se kretati na slobodnom zraku, uvijek nešto
raditi.
2. Gospinog cvijeta, bedernike — po 2 jedaće žlice; cvijet
i list divizme, čestoslavice — po žlicu. Sve se dobro promije­
ša i od te mješavine jedaća žlica prelije s 2 decilitra ključa­
le vode. Pije se prije jela triput dnevno.
3. Plod peršina — 1 žlica kuha se 20 minuta u pola litre
vode. Pije se mlačno više puta sve do potpunog ozdrav­
ljenja.
4. Dvije šake ječma i dvije šake prosa oprati i kuhati u
litri vode dok ne postane mekano. Pije se triput dnevno po
šalicu.
5. Liječi brezov sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (jedna
žlica u decilitar mlijeka).

Ako boli mjehur


1. Prije spavanja pripremi se vrući oblog od vinskog octa
i položi na mjehur. Zatim se treba toplo pokriti. Ponavlja se
nekoliko večeri.
2. Uzeti po 20 g srčenjaka, odoljena, hmelja, bijele topole
(kora) i kilavice (korijen). 5 žlica mješavine kuhati 5 minuta
poklopljeno u litri vode. Ostaviti 2 sata i to piti u toku dana
5—6 puta.

Ostale bolesti mokraćnih organa


1. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 žlice; cijela
biljka peršina (korijen i list), korijen zečjeg trna — po je­
daću žlicu, dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu
preliti sa 2—3 decilitra ključale vode. Pije se više puta
dnevno.
2. Preslice, šipka plod (divlja ruža) medvjeđeg grožđa, na-
ne, kukuruzne svile, u podjednakim dijelovima dobro promi­
ješati i pripremiti kao pod 1.
3. Trava od kile, zrna borovnice — po 3 jedaće žlice; pre­
slice jedaću žlicu, koru zečjeg trna — po 2 jedaće žlice. Sve
dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s
2 decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno ili svaki
sat-dva po nekoliko gutljaja.

Otečeni mjehur
Na ulju se skuha nekoliko kriški (češnja) bijelog luka i
namaže donji dio trbuha. Za kratko vrijeme otok će proći.
Kako kod svih bolesti tako i kod bolesti mokraćnih orga­
na potrebno je držati se dijete. Treba jesti mlijeko i mliječ­
na jela, sve vrsti povrća i voća. Povrće ne prekuhavati nego
kuhati u malo vode i to ne dugo. Hranu soliti što je moguće
manje. Piće neka bude ljekoviti čaj. Meso jesti rijetko, naj­
više triput nedjeljno, i to samo u podne. Nipošto ne uzimati
začine i alkoholna pića. Izbjegavati jake juhe od mesa, kon­
zerve, suho meso i suhomesnate proizvode.

Kamenci i pljesak u mokraćnoj bešici i mjehuru


1. Preslice, medvjeđeg grožđa, smrekovih bobica (samlje­
veno) i list šumske jagode po 2 jedaće žlice; suhe ljuske od
mahuna — 3 jedaće žlice, crvotočine jedaća žlica. Sve dobro
promiješati. Od te mješavine 10 jedaćih žlica kuhati u 2 litre
vode dok se ne ukuha na polovicu. Od tog čaja piti po šali­
cu triput dnevno prije jela.
2. Dvije jedaće žlice koštica od divljih trešanja istuče se
u avanu i stavi u decilitar alkohola 96% jakosti. Boca se
dobro začepi i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzima
se jedanput dnevno 6—10 kapi razrijeđeno s malo vode.
3. Jedaću žlicu sjemena od dinje istući u avanu i kuhati
2—3 minute u 2 decilitra vode. To piti više puta dnevno.
4. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele
vodei ostaviti poklopljeno 8—10 sati. Ocijediti, piti u 3 na­
vrata.
5. Na sitno stucati oko 25 g koštica divljih trešanja, to­
me dodati 80 g obična špirita. Ostaviti tjedan dana da stoji
u začepljenoj staklenki na umjerenoj temperaturi. Dnevno
piti 5—6 kapljica.
6. Šaku lanenog sjemena preliti sa pola litre vrele vode.
To piti svaka dva sata po 1 decilitar. Svaki dan pravi se svje­
ži čaj.
7. Čaj od ljeskova lišća ili šipkovih zrnaca koristi kod
mokraćnog mjehura.

Mokrenje u snu
1. Ljupine od jaja dobro se operu, osuše i u avanu dobro
istuku u fini prah. Taj prah daje se bolesniku na vršku
noža svako jutro natašte. To se ponavlja tako dugo dok bo­
lesnik ne ozdravi.
2. Preslice, divizme cvijet, kantariona — po jedaću žlicu;
medvjeđeg grožđa, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Sve do­
bro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s
2 decilitra ključale vode. Pije se triput po šalicu.
3. Važno je da je dijete toplo odjeveno i da ima tople ci­
pelice. 10 dana bolesnik treba — ako nije stariji od 7 godina
da uzima više puta dnevno po malu šalicu Ursi čaja (dobije
se u ljekarni). Preko noći treba na trbuščić staviti topli ter-
mofor. Jedan sat prije spavanja treba izbjegavati tekućinu.
Hrana mora biti većinom suha.
4. Svaku večer prije spavanja uzeti pola kavene žlice praš­
ka od petrovca. To vrijedi i kod nepovoljnog mokrenja kod
žena. Uzima se duže vrijeme.
5. Uzme se sok od pola kg limuna u koji se stave ljuske
od pet jaja, prethodno dobro opranih. Kad se ljuske u limu­
novu soku rastope, dobro se promiješa i nalije u jednu
bocu. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po šalicu u ob­
liku limunade. Mora se vodom razrijediti.
6. Djeca koja mokre u snu u postelju treba da piju čaj od
ječma ili prosa svaku večer prije spavanja po šalicu. Jed­
na žlica prosa na 300 g vode, kuhati 2—3 minute.
7. 20 g zdrobljenog koprivinog sjemena i 60 g raženog
brašna, pomiješa se i doda malo vode i meda da se dobije
tijesto, načini 5 kolačića i ispeče. U toku 20—30 dana na
večer pojesti po 1 kolačić.

Mjehur prehlađen
Nekoliko češnja bijelog luka skuha se u 100—200 g vode
i ocijeđevina popije. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana.

Mokraćni mjehur (čišćenje i upala)


Liječi se s parnim sjedećim kupkama od preslice i br-
šljanova lista i preko noći toplim oblozima od čaja zobene
slame. Slamu sitno isjeckati i 8 žlica staviti na litru vode.
Kuhati 8—10 minuta.

Mokrenje teško
1. Uzeti po 25 g nane (list) i peršina, te po 25 g zubače
(Cynodon dactylon) (žile) i krkavine (kore). 3 žlice smjese
preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti cijelu noć.
Piti umjesto vode.
2. Uzeti po 20 g anisa, peršina, celera, mrkve i kima. 3 žli­
ce smiješanih i zdrobljenih plodova preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, zatim piti u 3 navrata nakon
jela.

MATERNICA

Menstruacija prejaka
1. Rusomače — 3 jedaće žlice, hrastove kore — 2 jedaće
žlice, brezovog lista, kantariona, odoljena — po jedaću žlicu.
Sve se dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica preli­
je se s 2 decilitra ključale vode. Ostavi se da stoji poklop­
ljeno 10—15 minuta, zatim ocijedi, pravim medom zasladi i
toplo pije prije jela po šalicu triput dnevno.
2. Rusomače — 2 jedaće žlice, imele — jedaća žlica, pres­
lice — jedaća žlica. Pripremamo kao pod 1. Uzima se kao
gore kroz cijelo vrijeme dok traje menstruacija.
3. Koprive mrtve, koprive žare, list divljeg šišmira — u
podjednakim dijelovima dobro se promiješa. Od te mje­
šavine jedaću žlicu kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.
Ostaviti poklopljeno 10 minuta po strani. Zatim ocijediti,
medom zasladiti i piti prije jela po šalicu triput dnevno.
4. Jedaću žlicu sitno istučenih šišarki od vječnozelenog
čempresa (kiparis) preliti sa 3 decilitra ključale vode. Pri­
prema kao pod 1.
5. Ako je povećana i produžena treba uzeti po 35 g ruso­
mače i metvice, te po 15 g kamilice i cvijeta nevena. Tri žli­
ce te smjese prelije se s 4 dcl vrele vode, poklopi, poslije
2 sata ocijedi i pije po 1 šalica ujutro i navečer.

Menstruacija — pojačana i produžena


1. Uzeti po 30 g troskota i rusomače i 40 g imele. Od ovo­
ga uzeti 2 žlice, kuhati u 2 decilitra vode oko 15 minuta,
ostaviti 4 sata, zatim procijediti te piti u 2 navrata, ujutro i
navečer.
2. Uzeti po 30 g rusomače i troskota te po 20 g kamilice i
bijele imele (list). Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa 4 decilitra
vrele vode, poklopiti ostaviti 2 sata, zatim piti toplo ujutro
i navečer.
Menstruacija slaba
1. Ružmarina, nane (paprena metvica), ili nane kudrave,
list bagrema (akacije) cvijet nevena — u jednakim dijelo­
vima dobro se promiješa i od te mješavine jedaća žlica
prelije s 3 decilitra ključale vode, ostavi poklopljeno 10—15
minuta. Zatim ocijedi i pije toplo prije jela triput dnevno ili
svaki sat-dva po dva-tri gutljaja.
2. Korijen valerijane, divljeg pelina, latice nevena u pod­
jednakim dijelovima. Od te mješavine kavena žlica prelije
se s 3 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 1.

Grčevita i bolna menstruacija


1. Trandovilje, bedrenike, orahove rese — u podjednakim
dijelovima dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Od tog lijeka piti
više puta dnevno po malu šalicu.
2. Stolisnika, komorača, očajnice — u podjednakim dije­
lovima dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice
preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10
minuta. Zatim ocijediti, pravim medom zasladiti, piti više
puta dnevno po šalicu.

Krvarenje iz maternice
1. Potočnjaka (cvjetne vršike) — 4 jedaće žlice, kuhati 2
minute u litri vode. Time se ispire vagina i pije čaj po ma­
lu šalicu triput dnevno.
2. Podanak srčenjaka — 5 jedaćih žlica — kuhati 10 minu­
ta u litri vode. Tim uvarkom ispire se vagina.
3. Rusomače, koprive žare — po 2 jedaće žlice, srčenjaka
— pola jedaće žlice — vranilove trave, dimnjače — po 3 je­
daće žlice. Pet jedaćih žlica gornje mješavine prelije se sa
pola litre ključale vode i toplo pije više puta dnevno.
4. Oraščiće vječno zelenog čempresa (Cupressus sempervi-
rens) (raste u Dalmaciji) stuče se 50 g i stavi u pola litre
alkohola 96% jakog da stoji 10 dana (u slučaju potrebe
može se koristiti za nuždu već nakon 12 sati). Od te alko-
holature uzme se 10—20 kapi razrijeđeno s malo vode
ujutro i navečer prije spavanja i krvarenje će nestati. Taj
lijek svaka žena bi u kući trebala imati da se nađe u sluča­
ju potrebe.

Neuredna menstruacija
1. Valerijane, steže, arnike, kamilice, grčkog sena — uzeti
u podjednakim dijelovima, dobro promiješati i od mješavine
jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Pije se dva pu­
ta dnevno po šalicu. Dobro je preko noći staviti na trbuh
obloge od kamilice.
2. Stolisnika jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode
i to piti prije jela po šalicu triput dnevno.
3. Bršljanova lista 50 g, ili kadulje 50 g, ili lista majorane
30 g. Bilo koju od gornjih biljki kuha se u litri vode 15 mi­
nuta i pije 3 šalice dnevno između dvije menstruacije.

Izostala menstruacija
1. Uzeti 15 g krkovine, ploda pasjeg drena, rusomače, rut-
vice, stolisnika i kamilice te 10 g korijena osmana. Dvije žlice
toga prelije se s 400 g vrele vode, poklopi, ostavi cijelu noć,
ocijedi, piti u dva obroka prije doručka i večere.
2. Izmiješati po 20 g ružmarina, kamilice, rute, matičnja­
ka i omana. Uzeti jednu žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vo­
de, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i navečer popiti.
3. Uzeti po 30 g nane i odoljena i 40 g kamilice. 4 žlice te
smjese preliti sa pola litre vrele vode, zatim ocijediti i piti
u toku dana kao topli čaj.
4. Izmiješati po 25 g nane, kamilice, rusomače i nevena
(cvijet). Uzeti 4 žlice te smjese preliti sa pola litre vrele vo­
de, ocijediti i piti kao topli čaj više puta na dan.

Rane na maternici
Dvije jedaće žlice usitnjenog korijena od zečje stope kuha
se u pola litre vode 2—3 minuta. Pije se više puta dnevno.
Taj je lijek vrlo dobar i protiv općeg krvarenja kod žena.
Upala maternice
U noćnu posudu stavi se šaka majčine dušice i prelije
litrom ključale vode. Posuda se metne u jednu dublju kantu
na koju se stavi dvije letvice i na njih bolesnik sjedne. Sjedi
se tako dugo dok imade pare. Postupak se svaku večer po­
navlja.

Pošto je bolest dogutrajna i treba se čuvati posljedica,


preporuča se stalno na nogama imati dobru toplu obuću.
U slučaju hladnog vremena treba nositi tople gaćice. Dobro
je u postelji imati električni jastuk ili termofor.

Nerazvijena maternica
Žene s nerazvijenom maternicom ne mogu zanijeti. Da
maternica postane normalna, treba piti slijedeći čaj: kadulje,
mrtve bijele koprive, vršike borovice — od svakog po 2
žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine staviti 2 žlice
u 300 g vode; ostaviti da stoji 3—6 sati. Nakon toga kuhati
2—3 minute, zatim pustiti poklopljeno da stoji 10 minuta.
Nakon toga ocijediti i natašte piti po šalicu, a preko dana
poslije jela svaki sat po malu kavenu šalicu. Osim gornjeg
čaja preporuča se kupanje u mlakoj vodi u koju je razmu­
ćena ilovača — na 20 litara vode 2—5 kg ilovače, zemlje koja
je barem 60 cm ispod površine zemlje.

Bijeli cvijet kod žena i djevojaka


1. Bršljanovog lista, hrastove kore — po 3 jedaće žlice;
preslice, brezovog lista — po jedaću žlicu, kamilice — 2
jedaće žlice. Sve dobro promiješati i 8 jedaćih žlica kuha­
ti 5 minuta u litri vode. Piti 2 puta dnevno po malu šali­
cu. Istim čajem isprirati (irigirati).
2. Orahovog lista, koprive žare, bršljana — po 3 jedaće žli­
ce; kamilice, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Priprema kao
pod 1.
3. Solisnika, iđirota, bokvice ženske — po jedaću žlicu;
korijen omana, list mladog oraha — po 3 jedaće žlice, ka­
milice 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješa­
vine 4 jedaće žlice kuhati 5—8 minuta u litri vode. Zatim
treba ostaviti poklopljeno na strani 15—20 minuta. Tom
se tekućinom ispire i pije po 2 male šalice dnevno. Svaki
put se priprema svježi čaj.
4. Ružmarina lišće, plod divlje ruže (šipak), orahovo lišće,
vodena nana i preslica u jednakim dijelovima dobro se po­
miješa. Od te mješavine jedna žlica prelije se s 2—3 deci­
litra ključale vode i ostavi poklopljeno stajati 10—15 mi­
nuta. Pije se triput dnevno prije jela ili poslije jela po šali­
cu. Kura traje do ozdravljenja.
5. Izmiješati po 25 g hajdučke trave ( list i cvijet), dupča-
ca, koprive, kamilice, kadulje i ružmarina. Uzeti žlicu te mje­
šavine i preliti litrom vrele vode, i kad se ohladi, upotrijebi­
ti za ispiranje.
6. Izmiješati po 40 g hajdučke trave (list i cvijet) i kamili­
ce, te po 10 g kadulje i koprive (list). Od toga uzeti 4 žlice i
preliti litrom vrele vode, te, kad se ohladi, upotrijebiti za
ispiranje.
7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), trave
ive, dupčaca kamilice, kadulje, vranilovke i bijele mrtve
koprive. Uzeti 3 žlice te mješavine i preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti preko noći, odliti i piti umjesto
vode.
8. Uzeti po 20 g ružmarina, kamilice, kadulje, hajdučke
trave i bijele mrtve koprive. 5 žlica te mješavine preliti sa
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, ocijediti i
mlakim ispirati.
9. Uzeti po 50 g rusomače i mrtve koprive (cvijet). 3 žlice
te mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta­
viti 2 sata, zatim piti umjesto vode. Istodobno se ispire
mlakim čajem od koprive ili kamilice.
10. Izmiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), kami­
lice, dupčaca, koprive, kadulje i ružmarina. Uzeti 1 žlicu
i preliti litrom vrele vode i, kad se ohladi, upotrijebiti za
ispiranje.

Upala mišićnog tkiva maternice


100 g sitno isjeckane mlade rusomače preliti s jednom
1 najboljeg bijelog vina, drži 8—10 dana uz češće miješanje.
To se pije svakog sata po 1 žlica.
MELANKOLIJA
Melankoliju liječi hladna kupelj i boravak na svježem
zraku. Svako jutro čim se ustane, uzeti hladne vode (da je
do članka) i gaziti u njoj kao da se hoda. To ponoviti na­
večer prije spavanja. Ponavlja se 8 dana u mjesecu. Treba
svaku večer popiti šalicu čaja od tri dijela valerijane i 4 di­
jela matičnjaka.

MALARIJA
U staklenku od litre širokog grla stave se svježi mladi
listovi pelina, malo više od polovine staklenke. Zatim se do­
da žlica korijena od lincure i šaka islandske mahovine. Bocu
dopuniti alkoholom 96% jačine (špirit za piće — etanol)
dobro zatvoriti i staviti na sunce 10—14 dana. Nakon toga
procijediti, izmjeriti i dodati jednaku količinu prokuhane
ohlađene vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natašte i na­
večer prije spavanja — po žlicu.

NOGE
Bolesti nogu
1. Tko pati od bolesti nogu i teško hoda, neka svaku večer
prije spavanja 15 minuta pere noge u vodi u kojoj se ku­
hao matičnjak. Kupelj treba da je što toplija. Nakon ku­
panja noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet.
2. U jednu poveću posudu stave se 2—3 pregršti sitno
isjeckane zobene slame. Na slamu nalije se toliko vrele vo­
de da se bez teškoće noge mogu držati u vodi. Ako je voda
previše topla pričeka se da se voda do potrebne tempera­
ture smlači. Kupelj treba da traje najmanje 20—30 minuta.
Ako se voda prije tog roka ohladi, dolije se vruća. Nakon
kupelji, ručnikom koji je umočen u hladnu vodu, noge se
naglo obrisu i zaviju u suhi ručnik. Kad su noge već posve
suhe, na njih se stavi pčelinji vosak, zavojem poveže i pođe
odmah u postelju na spavanje. Vosak se ostavi do drugi
dan navečer kad se kupanjem skine i zavoj s voskom po­
novi. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.
3. U vruću vodu stavimo šaku morske soli i žlicu goruši-
činog brašna. U toj vodi držimo noge 20 minuta, zatim ih
operemo u čistoj vodi, dobro obrišemo, obučemo vunene
čarape i legnemo u krevet.
4. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ov-
lažiti krpom namočenom u vinskom octu, zatim se stopalo
i noga do koljena masira. Nakon masiranja noga se dobro
omota dobrim zavojem, koji se skine tek prije spavanja.
Liječenje se ponavlja 15 dana, ako je potrebno još i duže.
5. Dvije pregršti bukova pepela prelije se s 2 litre ključa­
le vode i u toj vodi peru noge. Ponavlja se svaku večer prije
spavanja 8 dana.

Umorne noge
1. Smrekovih šišarki usitnjenih 6 žlica kuha se 10 minuta
u 3 litre vode. U toj vodi kupaju se noge svaku večer prije
spavanja 15 minuta. Zatim se osuše flanelastom krpom.
2. Pelin i djetelina u jednakom omjeru vrlo dobro čini
umornim nogama.

Hladne noge
1. Hladne noge znak su loše cirkulacije krvi i slabokrvno-
sti. Noge treba kupati barem dva do tri puta nedjeljno u
vrućoj vodi u kojoj se kuhalo trinje ili zobena slama, pret­
hodno usitnjena. Ako svega toga nema, može se u vruću vo­
du staviti 4—6 žlice morske soli.
2. Svaku večer treba prije spavanja oprati noge, ruke i
vrat hladnom vodom u koju se ulije malo naravnog octa.
Sat prije zajutarka treba popiti šalicu toplog čaja od listo­
va bazge. Na pola litre vode stave se 10—15 listova i kuha
1—2 minuta.

Noge otečene s upaljenom kožom


1. Kad noge oteku i na koži se pojave crvene pjege ili vo­
deni mjehurići, treba dlakavu stranu ovećeg lista čička
namazati jestivim goveđim lojem i preko noći oviti bolna
mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri sve dok otok ne
prođe. Treba paziti da čičkov list ne bude suviše star.
2. U 3 litre vode kuhati 12 jedaćih žlica bazgovoga lista i
u tome (ne ocijediti) otečene noge prati ujutro i navečer.
3. U litru vruće vode staviti jedaću žlicu jodne soli i u toj
tekućini prati noge i masirati ih 20 minuta. Masira se ta­
ko da se najprije uhvati jednu nogu lijevom rukom za pe­
tu, a desnom masira od prstiju prema gore do koljena, za­
tim drugu. Nakon pranja i masiranja potrebno je noge do­
bro zaviti. Postupak se ponavlja barem 30 dana.
4. Ilovaču zemlju treba izvaditi iz dubine (barem pola me­
tra ili 80 cm ispod površine). Tu ilovaču dobro očistimo
od kamenica i dobro na štednjaku osušimo. Zatim je u prah
usitnimo. Načinimo tijesto dodavanjem octa drvene destila­
cije. To tijesto namažemo prst debelo na jednu krpu i pri-
vijemo na bolno mjesto svaku večer prije spavanja. To se
ponavlja sve dok noga ne ozdravi.
5. Otečene noge su znak da s bubrezima ili srcem nešto
nije u redu. Stoga je potrebno piti čaj protiv bolesti bu­
brega i učiniti slijedeće: nabrati jednogodišnje smrekove
vršike, preko noći ih kao oblog staviti na bolno mjesto ili
pripremiti kupke od istih vršika. Kod kupanja polijevamo
noge 20 minuta od koljena prema stopalu. To ponavljamo
dok noge ne ozdrave.
6. Uboj na nogama ili bilo gdje na tijelu masira se alkoho­
lom u kojem se kvasila arnika.
7. Bazgovu koru (gornju koru ostrugati) ili list (10 žlica)
stavi se u litru vode i kuha 5 minuta (sa dodatkom malo soli).
Tom tekućinom peru se duže vremena bolesni dijelovi noge.
8. Koprive mrtve (suhe) 5 žlica, bijelog luka 4 oveće kri­
ške stucati u avanu ili samljeti u stroju za meso. Tome se
doda 100 g finog ulja. Sve se to kuha 4—6 minuta i ostavi
poklopljeno 10 minuta. Tada se ocijedi kroz ispranu, pro­
kuhanu čistu krpu. Tom ocjeđevinom noge se masiraju
dvaput dnevno.

Upala živaca u nozi


Uglavnom se liječi dijetom: Jedno vrijeme treba jesti što
manje bjelančevine: jaja, mesa, industrijskog sira. Jesti što
više voća i povrća u prijesnom stanju u obliku salate s
uljem i limunovim sokom. Alkohol je zabranjen.
Noge ako se znoje i zaudaraju
1. Goveđi loj pretopiti — kad se ohladi toliko da je postao
tvrd, njime se svako jutro i večer dobro izmasiraju noge.
2. Dvije šake mladog brezovog lista kuhati nekoliko minu­
ta u 3—4 litre vode. Zatim staviti na stranu. Kad se ohladi,
toliko da se ruka u vodi može držati, onda se u vodu metne
žlica sode-bikarbone, dobro promiješa i ocijedi. U toj tekući­
ni noge kupati svaku večer dulje vremena i — znojenja i
zaudaranja će nestati.
3. Ujutro noge dobro oprati. U čarape nasuti (zaprašiti)
sitno stučeni salicil. To se ponavlja nekoliko dana. Preparati
za zaustavljanje znoja više škode nego koriste. Noge treba
redovno prati svaku večer u toploj vodi. Obuća treba da
je dovoljno zračna. — Preporuča se ljeti hodati po rosnoj
djetelini. To koristi i živcima i još nekim bolestima. Tre­
ba se čuvati suviše hladne vode za pranje nogu.
4. Hrastova kora je odlično sredstvo protiv znojenja nogu:
8 jedaćih žlica usitnjene kore kuha se četvrt sata u litri
vode. Tada se ocijedi i nekoliko večeri peru noge u toj vodi.

Otečeno koljeno
Ujutro i navečer stavimo na otečeno koljeno obloge od
pčelinjeg saća i za kratko vrijeme koljeno će ozdraviti. Ako
ispod koljena bole noge, dobro je saćem ispod koljena po­
vezati.

Veliki bolovi u koljenima


Tri žlice borovice stuče se u avanu i u pola litre octa (od
jabuka) raskuha i razmuti sa žutom ilovačom. Tom vrućom
masom (neka je gusta) namaže se nadebelo bolno mjesto.
Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata
oblozi se mijenjaju. Ako nema octa od jabuka, može se za­
mijeniti vinskim, ali je jabukov bolji.

Bolovi u peti
Jedna šaka majčine dušice stavi se u posudu. Na nju se
nalije 4 litre ključale vode. Kad se voda toliko ohladi da se
mogu u njoj držati noge, močimo ih 15 minuta. Nakon toga
noge se vlažnim ručnikom dobro izbrišu i zaviju u tople fla-
nelske krpe. Ponavlja se svaku drugu večer 4 nedjelje.

Kurje oči
U toploj slanoj vodi s isjeckanim češnjakom močiti nogu.
Pomalo se kurje oko ljušli dok nestane i čep.

Otečene noge kod srčane bolesti


Uzme se natašte pola kavene žlice matičnog mliječa 3 ne­
djelje. Potrebno je savjetovati se s liječnikom.

Otečene noge
Protiv oteklina nogu treba stući korijen mrtve koprive 2
žlice na 200 g ulja. Kuha se 3—5 minuta. Ovim lijekom ma­
zati bolna mjesta. Ovaj lijek će odagnati i ostale otekline na
tijelu — ma gdje one bile.

Ako nokat na nozi u meso raste


Tome se može lako pomoći. Nokat od korijena do kraja
s obje strane ostruže se džepnim nožićem da postane što
tanji. Prethodno nož morate raskužiti u jakom alkoholu ili
u špiritusu, ili na plamenu vatre. Nakon završenog posla no­
kat također raskužite alkoholom i obucite čarape.

Ekcem na tabanima
Jedna poveća cikla izriba se i sok iscijedi. Tim sokom la­
gano masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim
ponovno 8 dana itd. — Ciklu može zamijeniti i svinjsko salo.

Voda u koljenu
Ako se u koljenu skuplja voda, uzme se pregršt kamilice,
prelije sa litrom ključale vode i ostavi poklopljeno dok se
temperatura ne spusti da se u tekućini može prst držati.
Na bolna mjesta treba stavljati što vruće obloge, koliko se
samo može izdržati. Oblog se ne smije osušiti, u tom sluča-
ju treba ga zamijeniti novim. Oblozi se ponavljaju sve dok
ima vruće vode, svaku večer prije spavanja sve do ozdrav­
ljenja.

Noge kad bole


Svaku večer prije spavanja u 3—4 litre vode stavi se 4
pregršti trinja od sjena ili isjeckane zobene slame. Sve to
kuhati 10—15 minuta u poklopljenom loncu. Prije nego što
lonac skinete sa štednjaka dodajte žlicu kamilice i odmah
skinite. Tu tekućinu nalijte u kantu zajedno s trinjem, pre­
ko kante stavite dvije letvice. Noge položite na letvice i do
vrata se pokrijte plahtom. Parenje treba da traje pola do 1
sat svaku večer. Kad se u kanti voda počne hladiti, neka
neko od ukućana dolije litru vrele vode. Voda mora biti
stalno vruća. Kura traje 30 dana, a po potrebi i duže.

Bolesno koljeno
U litru vode stavi se žlica jodne soli (dobije se u ljekarni)
i posuda metne na vruć štednjak da se voda dobro ugrije i
jodna sol rastopi. U tu vruću tekućinu umoči se čista bijela
krpa i zavije bolesno koljeno. Da se oblog često ne mijenja,
stavi se na oblog termofor ili boca s vrućom vodom. Kad se
oblog osuši, ponovno se namoči u vruću jodnu vodu. To se
ponavlja svako jutro i večer jedan sat, do potpunog ozdrav­
ljenja.

Slabost u nogama kod starih ljudi


U 4 litre vode stavi se 60 g kore od vrbovog drveta i kuha
sat i pol. Time se oblažu bolne noge prije spavanja.

Protiv boli u nogama


U jednu bocu sa širokim grlom stavi se dobra šaka sitno
izrezanog ružmarina, jedan limun zajedno sa korom izrezan
u sitne kockice, dvije pločice kamfora. Na sve to nalije se
300 g 96% jakog alkohola (špiriti). To neka stoji 48 sati na
suncu ili toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i na preosta­
lu masu nalije ponovno 300 g alkohola. Nakon 48 sati prvi
odljev nalije se na ovaj i već je upotrebljiv. Tom se tekući­
nom masiraju noge, odnosno bolna mjesta na nozi.
Vene na nogama
Laneno sjeme 50 g kuhati u 3 litre vode 20 minuta. Tom
tekućinom treba prati noge i stavljati obloge na bolna mje­
sta. Pažljivo izravnati nekoliko listova kiselog kupusa, koji
se stave u 3% bornu kiselinu da stoje 3 sata. Tim kupusom
se oblažu bolna mjesta.

Savjeti za svakoga
Noge moramo prati svaku večer, a kad to nije moguće,
onda ih obrišemo 96% jakim alkoholom ili kolonjskom
vodom. Samo tako noge će biti čiste i krepke.

BOLESTI NOSA
1. Naročito kod katara treba uzeti: bazgove kore, kadulje,
borovnice, nane — po dvije jedaće žlice. Od te mješavine
jedna žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode, nakon toga
poklopljeno ostavi 10—15 minuta stajati. Zatim se ocijedi
i time ispire nos i ušmrkava.
2. Svaku večer prije spavanja treba pariti glavu i noge tri-
njem od sijena. U nos nakapati nekoliko kapi tinkture od
arnike (moravke). Piti čaj od jednakih dijelova kamilice,
bokvice i korijena od anđelike. Od gornje mješavine uzme
se žlica na 200—300 g ključale vode i dvije žlice pravog pče­
linjeg meda. Pije se triput dnevno po šalicu.

Polipi u nosu — razni katari, bolesti slezene i jetre


1. Kod gore navedenih bolesti slatko drvce u obliku praš­
ka 3—4 puta dnevno po pola kavene žlice.
2. Tko ima polipe nek jedanput dnevno srče u nos sok od
bršljanova lista.

Zagnojene nosnice
U pola litre vode stavi se 3 žlice lanenog sjemena i žlicu
kadulje i kuha 2—3 minute. Tim se lijekom usrće u nos i
ispire. Ako to ne bi pomoglo, onda se laneno sjeme skuha u
mlijeku i stavljaju oblozi na nos. Oblozi neka su mlačni da
se bolesnik ne prehladi.
Nos začepljen i rane koje teško zarašćuju
Prašak cvijeta divizme ušmrkati više puta dnevno u nos
Rane koje teško zarašćuju treba gornjim praškom posipati
barem dvaput dnevno.

Krvarenje iz nosa
1. Istisne se sok od naribanog crvenog luka i udiše kroz
nos.
2. Srčenjaka 10 g, hrastove kore sitno isjeckane 5 g kuha
se pola sata u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, po­
klopi, skine s vatre, ostavi 15 minuta, procijedi, i kad se
ohladi ispire se nos ili natopi vata i drži u nozdrvi.
3. Sitno isjeckati 10 g srčenjaka i 5 g hrastove kore. To sve
kuhati pola sata u 2 decilitra vode, zatim dodati 5 g kami­
lice, poklopiti, skinuti s vatre, ostaviti 15 minuta, procijediti,
kad se ohladi, ispirati nos ili držati natopljenu vatu na nos­
nicama.

Voda iz nosa ili očiju


1. U čašu vode staviti 2 kapi joda i piti dva puta dnevno.
2. Žvakati preko dana crveni luk, zadržavati ga u ustima,
također pomaže. Inače, sok crvenog luka liječi glavobolju i
sklerozu.

NADIMANJE
1. Jedna žlica usitnjenog lovorovog lišća stavi se u pola li­
tre vode i kuha 5 minuta. Zatim ostavi poklopljeno po stra­
ni 5—6 minuta. Pije se triput dnevno pola sata prije jela.
2. Po 20 g aniša, komorača, kima, majčine dušice i kamili­
ce. Tri žlice toga preliti s 500 g vrele vode, poklopi, ostavi 3
sata, pije se u 3 obroka prije jela.
3. Po 1 g komorača i aniša, 1 g cvijeta zove, 2 g lišća sene,
sve pomiješa i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, poslije
2 sata procijedi i odjednom popije.
4. Uzeti 3 žlice pelina (droge Herba Absinthii) i preliti sa
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, piti 3 puta
prije jela.
5. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (cvijet i list), kičice,
gorke djeteline, lincure, nane i komorača. Od toga uzeti 1
žlicu, preliti decilitrom vrele vode, poklopiti, ohladiti, zatim
piti pola sata prije jela.
6. Pomiješati po 1 g komorača, aniša i zove (cvijet) te 2
g sene (list, dobije se u ljekarni). Politi sa 2 decilitra vrele
vode. Dva sata nakon toga ocijediti i odjednom popiti.
7. Uzeti po 20 g kopra, aniša, komorača, angelike i kima.
1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklo­
piti, ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne kipi. Zatim
odliti i piti nakon jela.
8. Pomiješati po 20 g nane (list), matičnjaka, gorke djete­
line, kičice i komorača. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vre­
le vode, poklopiti i nakon 2 sata odliti te nezaslađeno piti
po jednu šalicu 3 puta prije jela.
9. Uzeti oko 1 g kima (samljevenih plodova), i to u 2 nav­
rata poslije jela.

NUTARNJE BOLESTI
Čuvarkuća je dobro sredstvo protiv nutarnjih bolesti. Je­
daća žlica čuvarkuće kuha se dvije minute u 3 decilitra vo­
de i pije po malu šalicu više puta dnevno. List se bere ljeti
za vrijeme cvatnje i suši na suncu.

NERVNE BOLESTI — BOLESTI ŽIVACA

1. Čovjekove živce upropaštava moderni tempo života: jur­


njava da što prije zajaši vespu, da sjedne za volan vlasti­
tog automobila, da gubi veliki dio noći pred televizorom
itd. Ako li još tome dodamo neprirodnu ishranu, preko­
mjerno uživanje crne kave, alkohola i duhana, onda se ne
moramo čuditi što je svaki drugi čovjek živčano bolestan.
Za umirenje živaca gutaju se gomile tableta i kojekakva
sredstva koja truju zdravlje. Eto nekoliko recepata za li­
ječenje živaca ljekovitim biljem. Uz to: ljekovito bilje ni
u kojem slučaju ne djeluje štetno.
2. Korijen i cvijet jaglaca, šišarke čempresa (kiparis), šim-
širike u pojednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od
te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode.
Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta stajati, zatim ocijediti,
medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput
dnevno poslije jela.
3. Uzme se praha valerijane do 3 puta dnevno na vršku
noža. Popije se vodom ili mlijekom.
4. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom
svježem zraku i duboko udisati.
5. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće
žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću
žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji
10—15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti tri­
put dnevno prije jela i šalicu prije spavanja.
6. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da
stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti.
Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice.
7. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popije­
mo prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne
prođe.
8. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja,
zasladiti medom i popiti prije spavanja.
9. vidi histerija pod 3
10. Metvice 50 g i po 25 g gorke djeteline i odoljena, od
toga se uzme 3 jedaće žlice, prelije s pola 1 vrele vode, po­
klopi i 2 sata iza toga procijedi i pije umjesto vode.

Nesanica
1. Ne smije se prekasno večerati. Tri sata prije spavanja
ne treba uzeti nikakvu hranu. Za večeru je najbolje svježi
kravlji sir, jogurt, koja jabuka. Suprotno tome, ujutro treba
obilno jesti.
2. Prostorija u kojoj spavamo ne smije biti pretopla i mora
biti zračna. Najbolje je spavati kod otvorenog prozora, ah
tako da prozor ne bude u blizini kreveta. (U tom slučaju
mogu biti otvorena vrata susjedne sobe.)
3. Dobro je neposredno prije spavanja oprati se hladnom
vodom. Još je bolje kratko vrijeme močiti noge u prohladnoj
vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne de­
stilacije.
4. Protiv nesanice žvaču se plodovi aniša.
5. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom
svježem zraku i duboko udisati.
6. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće
žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću
žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—
—15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput
dnevno prije jela i šalicu prije spavanja.
7. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da
stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti.
Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice.
8. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo
prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne prođe.
9. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja,
zasladiti medom i popiti prije spavanja.
10. Jedna žlica usitnjenog kopra prelije se sa 200 g ključale
vode i pije toplo prije spavanja.
11. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, trave ive, nevena
i odoljena. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vo­
de, ostaviti pokriveno 2 sata, odliti i piti ujutro i navečer po
jednu šalicu.
12. Isjeckati 5 g odoljena i staviti u 2 decilitra hladne vode,
ostaviti 12 sati, zatim procijediti. Pije se prije spavanja.
13. Uzeti jednu žlicu kopra (zdrobljeno sjeme) i preliti sa
2 decilitra vrele vode, ostaviti 15—20 minuta da stoji, zatim
piti 3—4 puta na dan po 2 žlice.
14. Uzeti 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane i matič­
njaka. Od ovoga uzeti 1 žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vode,
poklopiti i ostaviti 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i prije
spavanja popiti 1 šalicu.
15. Glogovu cvijetu dodati malo lipe, mažurane i 3 listića
salate. To preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti, procije­
diti i piti po 4 šalice na dan.
16. Uzeti 2 g latica poljskog maka, 10 g salate i pregršt
cvjetića gloga, sve to prekuhati u litri vode. Piti po 2 šalice
prije spavanja.
17. Čista platnena vrećica ili čarapa napuni se lipovim liš­
ćem s nešto cvijeta. Vrećica se zaveže i uroni u vodu. U toj
se vodi kupa 15—20 minuta. S vrećicom se masira lice i ci­
jelo tijelo. Lice i krevet u kojem spavamo treba poškropiti
mirisom lavandule. To će biti dobar san. — Treba spavati
kod otvorenog prozora da vas uspava hujanje vjetra ili šum
mora. [ko živi u gradu, neka koristi "Atmosphere Deluxe" - kompjuterski program]
18. U četvrt litre vode i toliko bijelog vina ulije se 100—200
g soka od ženske bokvice i kuha 4—6 minuta, čisti pluća,
jetra i bubrege. Ujedno je dobro sredstvo protiv astme.
19. 30% valerijane, 40% hmelja i 15% metvica ili matičnja­
ka sve se pomiješa i prelije s pola litre vrele vode i pije se
prije spavanja.

Neuralgija
1. Pomiješati 50 g nane, djeteline i odoljena po 25 g. Od
toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,
2 sata nakon toga odliti. Piti ujutro i navečer po 1 šalicu.
2. Pomiješati 40 g nane i po 20 g matičnjaka, hmelja i la-
vandinog cvijeta. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre
vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Pije se
po jedna šalica ujutro i navečer.
3. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i hme­
lja. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklo­
piti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Piti ujutro i navečer po jed­
nu šalicu.
4. Pomiješati 50 g nane, 30 g sitno isjeckanog odoljena i
20 g gorke djeteline. Uzeti 1 žlicu ove mješavine i preliti sa
2 decilitra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti,
medom zasladiti i toplo piti po jednu šalicu nakon jela, uju­
tro i navečer.
5. Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,
srdačca, kima i komorača te matičnjaka. Sve pomiješati, uze­
ti 3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i osta­
viti 2 sata, ocijediti, zasladiti medom, piti 3—4 puta u toku
dana.
Noćno znojenje
Kadulje list i vršike pretvoreno u prašak 6—8 g stavlja
se u jelo kod glavnog obroka. Gornji prašak liječi i kašalj,
želučani katar i gušu.

OČI

Upala

1. Uzeti kamilice, bazgova cvijeta, lazarkinje i ružinih la­


tica u podjednakim dijelovima. Dobro pomiješati i od te
mješavine jedaću žlicu preliti s pola litre ključale vode. Osta­
viti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri male
šalice odvojiti. Piti triput dnevno po malu šalicu. Ostatkom
ispirati oči.
2. U kavenu žličicu mlake vode, stavi se nekoliko kapi pra­
voga meda. Kad se dobro rastopi, time se mažu oči, ali se
ne smiju trljati. Dobro čini i svježe vrcani med, ako se koja
kap kapne u oči.

Oči slabe
1. Bokvice muške — 2 jedaće žlice, korijen valerijane —
jedaću žlicu; rute — malu kavenu žlicu. Sve dobro pomije­
šati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra klju­
čale vode. Piti tri puta dnevno malu šalicu prije jela i oči is­
pirati
2. Tri jedaće žlice kamilice prelije se s pola litre ključale
vode i ostavi jedan sat da se ohladi. Tad se procijedi, ali
pri tom se pazi da tekućina ostane bistra — bez primjese
kamilice. Tad se ispiru oči spužvom ili čistom krpicom koja
se obilato namače u oparku. Oči se peru dva puta dnevno
po nekoliko minuta.
3. Ako je magla pred očima, treba sok od dva veća limuna
iscijediti u pola litre čiste bunarske vode i time zapljuskivati
oči po nekoliko minuta — dva puta dnevno — sve dok oči
ne ozdrave.
Siva mrena
1. Kupimo u trgovini šećer u prahu. Nije li dovoljno —
poput brašna — fino samljeven, mi ga još jednom samelje­
mo ili stučemo. Uzmemo čistu slamku — odrežemo nožem
ili škarama — duljine od 10 cm. Tom slamkom neka netko
od ukućana napuše u oči prah od šećera. I do dva puta dnev­
no: ujutro i navečer. Za kratko vrijeme mrene će nestati.
Kura traje do ozdravljenja.
2. 6—8 listova svježeg peršinovog lista operemo u čistoj
vodi, prije spavanja s dobro opranim rukama. To lišće stavi­
mo preko noći na oči i povežemo gazom ili čistom prokuha­
nom bijelom krpom. Ujutro se u zamračenoj prostoriji zavoj
skine. Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom. Za­
tim u čistu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po moguć­
nosti planinske). U tu vodu iscijedimo sok od dva poveća li­
muna i rukama zapljuskujemo oči. To ponavljamo do ozdrav­
ljenja.

Slab vid
1. U svako jelo stavljati malo majčine dušice, umivati oči
u vodi u kojoj se kvasila majčina dušica. To se ponavlja sve
dok se vid potpuno ne oporavi.
2. Ako peku oči, treba ih ispirati čajem od muške i ženske
bokvice.
3. Obraze ne umivati vodom. Okolo očiju i vjeđe treba ma­
sirati kiselim mlijekom ili sirutkom i poslije masiranja oči
se dobro obrišu. Ujutro, prije objeda i prije spavanja oči se
natrljaju pravim maslinovim uljem. Oči će ojačati, a vid
znatno popraviti.

Kronična upala očiju


Dvije litre bunarske bistre vode kuha se 20 minuta; nakon
toga se u tu ohlađenu vodu stavi 8—10 bazgovih guba (rastu
samo na starim visokim stablima koja su više stablo nego
grm). Kada gube omekšaju, na svako oko stavi se dvije gube,
a preko toga čisti bijeli zavoj. Preko zavoja veže se flanelska
krpa. Kad se gube na očima osuše, stave se druge dvije koje
se izvade iz prokuhane vode. Oblozi se mijenjaju čim gube
postanu suhe. Za 8 dana oči ozdrave.
Gnojne oči
Vrlo dobre rezultate imao sam s liječenjem gnojnih oči­
ju. Jednostavno sam na oči bolesnika stavio trulu jabuku
sitno isjeckanu i preko toga zavoj. Preko zavoja gustu krpu.
Za 8 dana oči su bile zdrave.

Bolesne i suzne oči


U četvrt litre vode stavi se žlica usitnjenog vidca. To pu­
stimo da zakuha. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji dok se
ne ohladi do 30°C (tako da očima nije ni hladno ni vruće).
Uzme se okrugla čašica koja se do polovine napuni gornjim
čajem. Glavu treba nagnuti naprijed, a čašicu pritisnuti na
očnu šupljinu tako da potpuno pristane. Sada se otvori oko.
Zatim se glava digne i ponovno spušta (ne skidajući čašicu).
To se ponavlja nekoliko puta: gore-dolje tako da čaj dobro
opere oko. Za pranje svakog oka uzima se uvijek svježi čaj.

Oči gnojne i otečene


Usitnjenog peršinovog lišća — 2 žlice stavi se u 300 g vode
i kuha 3—4 minute. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to
se procijedi i tom tekućinom oči ispiru. Preko noći stavljati
obloge od sitnog čaja. Svakako se mora dobro procijediti.

Oči bolesne — upala


Jednu staklenku širokog grla napuni sa svježim cvijetom
od bazge bez peteljke. Grlo staklenke zatvori se pergamen­
tom ili celofanom i pusti da stoji 2—3 nedjelje na toplom
mjestu ili na suncu. Kroz to vrijeme taložit će se na dnu sta­
klenke crna tekućina. Kad cvijet dobije boju rđe, iscijedi se
crna tekućina kroz čistu bijelu krpu ili gazu. Koliko bude te­
kućine, toliko se doda 96% jakog alkohola. Dobro se promi­
ješa i boca dobro zatvori. Prije upotrebe bocu treba dobro
protresti da se talog pomiješa s alkoholom. Od te tekućine
nakapa se malo na komadić vate, oko zatvori i vatu položi na
bolno oko. Preko vate poveže se suha krpa, koja se s vatom
ostavi preko noći na oku. Ponavlja se nekoliko večeri. Uju­
tro se oko ispere mlačnim mlijekom ili čajem od kamilice,
koja se mora procijediti preko čiste guste krpe.
Tuberkuloza očiju
Bazgovu gubu treba namočiti u vodu da omekša (ako je
suha). Tako omekšanu gubu treba preko noći vezati na oči, a
preko zavoja staviti suhu flanelsku krpu. Ponavlja se više
noći.

OPEKLINE

1. Sirovi krumpir naribati i staviti na opeklinu — kao ob­


log.
2. Dobro je opeklinu mazati lanenim uljem — pomoću vate
ili peruške.
3. Na čistu bijelu krpu obilato namazati pravog pčelinjeg
meda i time oviti opečena mjesta. Oblog treba mijenjati sva­
ka tri sata.
4. Kupusni list dobro rastuči, sok iscijediti i pomiješati s
bjelancem od jaja. Time preko dana češće mazati opeklinu.
5. Opeklinu od vrele vode i vatre sigurno liječi oblog s liš­
ćem od nevena. U zimi, nema svježeg lišća, može poslužiti
i suho — nabrano ljeti. Treba ga samo u vodi razblažiti i
čistom bijelom krpom obrisati.
6. Kad se domaćica opeče na štednjaku, neka nad vrućim
štednjakom drži ruke. Za kratko vrijeme bolovi će popu­
stiti. Mjehuri neće izbiti pošto će preko opekotine nastati
zaštitna kožica.
7. Najbolji su oblozi od hladnog mlijeka. Tada neće nastati
mjehuri.
8. 100 g cvijeta i lista lipe prelije s 1 litrom vrele vode,
poklopi, ostavi 3 sata ocijedi i upotrijebi.
9. Opekline se liječe mješavinom jednakih dijelova lanenog
ulja i vapnene vode. Mučka se dok mješavina ne pobijeli i
tom mješavinom mazati opekline.

Opekotine 1 oparena mjesta


Stavljati obloge od vina koje nije kiselo. Prethodno ga tre­
ba malo smlačiti, jer ako nije hladno, manje boli. Oblog se
drži pola sata. Zatim se uzme 100 g maslinova ulja i komadić
voska (veličine kao tri kocke šećera). Kuha se tako dugo dok
se vosak ne rastopi i pomiješa s uljem. Kad se ohladi, tom
mašću mažu se opekotine i oparena mjesta. — Jednom dnev­
no se previje, ali svaki put se ponovno stavljaju oblozi od
vina na pola sata. Vino mora biti mlačno. Vino spriječava
gnojenje.

OTEKLINE S JAKIM BOLOVIMA

Otekline treba masirati s pročišćenom (rafiniranom)


naftom.

OZEBLINE

1. Protiv ozeblina na tijelu i člancima treba pripremiti ku­


pelj od hrastove kore. 3—4 šake kore na 5 litara vode, kuhati
15 minuta i u toj vodi prati ozebline 10—15 minuta (svaku
večer). Prije spavanja ozebline treba masirati maslinovim
uljem, toplo zamotati i ići u krevet.
2. Na 2 kg bukovog pepela nalijemo 4—5 litara ključale
vode. Zatim dodamo 100 g terpentinskog ulja i 70 g sirovog
maslinovog ulja (dobije se od proizvođača po cijeloj Dalma­
ciji). U toj vodi kupamo noge. Prije spavanja bolesne noge
dobro izmasiramo glicerinom. Kupelj se ponavlja 8 dana.
3. Smrznuti krumpir treba zgnječiti i staviti na ozebline
nekoliko večeri. Proći će i više se neće pojaviti.
4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od krastavaca, to
je siguran lijek. Dobro je za vrijeme sezone krastavce na­
brati, uzduž prerezati i osušiti na suncu. Kad ih u zimi ustre-
bamo stavimo ih u mlaku vodu da omekšaju i stavimo u
obliku obloga na smrznute dijelove tijela.
5. U pola litre vode stavi se 100 g usitnjene kore od mla­
dog hrasta i kuha 15 minuta. U toj se vodi peru ozebline
svaku večer prije spavanja.
6. Izdubi se rotkva ili repa, u tu udubinu nalije se pola ča­
še maslinova ulja. Stavi se na ploču štednjaka i ostavi dok
ne uzavri ulje u repi. Kad se ohladi, ulje se nalije u čašu
ili prikladnu bočicu. Tim lijekom nekoliko puta dnevno
maže se oboljelo mjesto.
7. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi pčelinji med
kojim se ozebline namažu i gustom krpom povežu.
8. Kamforni alkohol (špirit) isto koristi ako se tim lijekom
ozebline mažu svaku večer prije spavanja.
PLUĆNE BOLESTI

1. U jedan čisti lonac ili staklenku staviti dvije dobre pre­


gršti pšeničnih mekinja (posija). Na ovo naliti 4—5 litara
tople vode i dobro promiješati. Lonac treba dobro poklopiti
i staviti na umjereno toplo mjesto da stoji 24 sata. Nakon
toga vodu ocijediti i baciti. Na ocijeđene mekinje stavi se
šaka svježih mekinja, ponovno nalije 3—4 litre mlake vode
i ostavi kvasiti 24 sata. Nakon toga ocijeđena tekućina stavi
se u bocu i pije svakom zgodom umjesto vode. Za to vrijeme
ne smije se piti nikakvo drugo piće.
2. Iste mekinje mogu se upotrijebiti 7 dana, ali svaki put
kad se odlije, treba dodati šaku svježih mekinja. Nakon 7
dana mekinje treba baciti i početi postupak iznova. Taj se
lijek mora uzimati još 4 mjeseca nakon što se bolesnik osje­
ća zdrav.
3. Tri puta dnevno prije jela pojesti vrlo meko kuhano ja­
je koje se ne soli, nego zasladi kandis šećerom. Uz to pojesti
nekoliko jedaćih žlica kuhane pšenice, koja se prethodno
kvasi barem 10 sati u toliko vode koliko ju je pšenica mogla
popiti. Kuha se u malo vode (više u pari) sve dok ne popuca.
4. Jedna litra prave domaće dobre komovice, pola kg meda,
pravog i pola kg svježeg kravljeg masla — kuhati tako dugo
dok se ne ukuha jedna trećina. — Od ove ljekovite smjese
uzima se jedaća žlica ujutro prije jela i navečer dva sata
poslije večere. Za nekoliko nedjelja bolesnik će ozdraviti.
5. Uzeti srednje bokvice, žalfije (kadulje), cvijet divizme —
po 4 jedaće žlice; plućnjaka, stolisnika — po 6 jedaćih žlica.
Gornje dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice
kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Pije se triput dnevno
prije jela.
6. Pluća sa zagnojenim žlijezdama (iz kojih curi šlajm) li­
ječi čaj od preslice — ako se pije duže vremena. Jedna žlica
usitnjene preslice kuha se 3—4 minute u pola litre vode.
Pije se 3—4 male šalice dnevno.
Bolesnik treba da leži. Na prsa i trbuh stavljaju se mlačni
oblozi od slanog mlijeka. Oblozi se svaka dva-tri sata mi­
jenjaju.
7. Ječam i vršike borovice (po žlicu) kuha se 10 minuta u
pola litre vode. Dodati žlicu-dvije meda i ostaviti 10 minuta
poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i piti pola natašte,
a pola navečer prije spavanja.

Plućni katar
1. Uzeti korijen bijelog sljeza i sitno ga isjeckati, islandsku
mahovinu i divizme — po 3 jedaće žlice. Gornje dobro promi­
ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra
ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati. Zatim ocijediti, pra­
vim medom po želji zasladiti i piti prije jela triput dnevno.
2. Korijen crnog sljeza, dobričice, pupoljka od jele i bora
uzeti u podjednakim dijelovima. Priprema se kao pod 1.
3. Divizme list, majčine dušice, očajnice — po 2 jedaće žli­
ce, maka poljskog (turčinak) — pola jedaće žlice. Priprema
kao pod 1.

Pluća — upala
1. U dva decilitra vode nalije se 2 decilitra zdravog prirod­
nog bijelog vina i 2 žlice usitnjenog korijena gaveza. Stavi
se na štednjak samo da se ugrije (ne smije kuhati) i ostavi
jedan sat da stoji po strani. Tada se ocijedi i uzima po jeda­
ću žlicu više puta dnevno. Svakako je potrebno obratiti se
liječniku.
2. Od božjeg drvca nekoliko vršika kuha se 2—3 minute u
200 g vode. Pije se triput dnevno po šalicu ili više puta dnev­
no po malu kavenu šalicu. Na prsa i rebra stavljaju se hladni
oblozi od pola vode i pola vinskog octa.

Pluća — probadanje, kašalj i hripanje


Uzme se triput dnevno po žlicu lanenog ulja. Ponavlja se
do potpunog ozdravljenja.

Plućni katar — izbacivanje šlajma, kašalj

1. Protiv gornjih bolesti pomaže slatko drvce triput dnev­


no po kavena žlica.
2. Za tu bolest potrebno je svako prijepodne popiti četvrt
litre mlijeka u kojem se prokuhala žličica kadulje i dvije-tri
kriške bijelog luka.

Za plućne bolesti vrlo dobar lijek


U proljeće nabere se borovih pupoljaka. Pupoljci se operu
u čistoj vodi. Kad se malo prosuše, stave se u staklenku:
red vršika, red šećera; red vršika i red šećera sve dok stak­
lenka ne bude puna. Bocu zavezati i pustiti da stoji na umje­
renoj toplini 3—4 nedjelje. Od tog lijeka uzimati natašte po
kavenu žlicu.

PROLJEV

1. Kod dugotrajnog proljeva treba uzeti po 2 jedaće žlice


ječma, zobi, pirike, koja se osim što se isjecka, još i u ava-
nu dobro istuče (mora biti vrlo suha) a u mlincu sve zajedno
samelje, pomiješa, stavi u litru vode i kuha pola sata. Zatim
neka odstoji 15—20 minuta. Ocijedi se, po želji zasladi. Doda
dosta soka od limuna i pije prije jela tri puta dnevno.
2. U čašu se nastruga divljeg kestena zajedno s korom. To
se zalije dobrom domaćom šljivovicom i ispije. Preko noći
stavlja se na trbuh oblog od toplog ulja.
3. Isprži se dvije žlice riže (kao da se prži kava). Kad je
tako ispržena, doda se 200 g hladne vode, i kuha tako dugo
dok se riža ne smekša. To se jede bez masti i soli.
4. U lončić već ocijeđenog čaja od kamilice zakuha se mala
žlica samljevene prave kave, pomiješa se i, što je moguće to­
plije, popije.
5. Četiri češnja bijelog luka usitniti i staviti u čašicu vin­
skog octa i popiti.
6. Žličicu fine štirke staviti u čašicu komovice i to popiti.
Ako proljev ne stane, treba odmah ponoviti.
7. Plod od štavelja: žlicu na 200 g vode kuhati 2—4 minute
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti više puta dnev­
no po malu šalicu. Koristi sigurno. Za djecu polovicu doze.
8. Suhe borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proljeva
pa bi ih trebalo imati svaka kućna ljekarna.
9. Bazgov plod osušen 8—10 komada dnevno prožvakati. Ili
suhe borovnice žvakati.
10. Jednu žlicu usitnjene kore od primorskog šipka i 50 g
rogača kuha se u pola litre vode 5 minuta. Od tog čaja uzi­
ma se više puta dnevno po malu šalicu.
11. Skuha se jaka crna kava bez šećera, u nju nacijedi sok
od limuna i popije.
12. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen, list i cvijet),
podbjela (list), crnog sljeza (list), kupine (list) i nane. Uzeti
5 žlica te mješavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti po­
klopljeno oko 3 sata, zatim ocijediti i piti nezaslađeno umje­
sto vode.
Djeci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice.
13. Pomiješati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga
uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata
ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umjesto vode.
14. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, dupčaca i trave
ive. Od toga 3 žlice preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslađeno umjesto vode.
15. Pomiješati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (sjeme)
i nane. Uzeti 3 žlice toga, preliti sa pola litre vrele vode,
poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode.
16. Pomiješati po 30 g lipe i kamilice, te po 10 g petrovca,
ružina cvijeta, šipka i dupčaca. Od toga uzeti 3 žlice, preliti
sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti što
toplije u toku dana.

Teški proljev
U čaj od suhe borovnice doda se čašica domaće komo-
vice ili šljivovice. Treba jesti dobro pržene žgance i kompot
od suhih šljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize
suhe kruške i njih jede.

PUŠENJE SKRAĆUJE ŽIVOT

Ustanovljeno je da dim duhana sadrži oko 300 raznih


sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin, koji otrovno dje­
luje na nervni sistem i krvotok. Količina nikotina u cigareta­
ma ovisi o kvaliteti duhana. Osoba koja tokom dana popuši
20 cigareta inhalira količinu nikotina koja je dovoljna da se
ubije čovjek — ukoliko bi sav nikotin udahnuo najedanput.
Pušač tokom dana udiše nikotin u malim količinama, ali i
ove male količine uzrokuju sve veću opasnost za zdravlje.
Naročito štetno djeluje uživanje duhana s alkoholom. Na
žalost to danas uživaju svakodnevno odrasli muškarci, žene,
pa i omladina.

PADAVICA
1. Kamilice — 2 jedaće žlice, decilitar octa, žlicu pravog
meda kuhati minutu u 3 decilitra vode. Uzima se dvaput
dnevno po malu čašicu.
2. Imela pretvorena u prah — samo list. Svaka 3 sata na
vrh noža zalije se vodom, mlijekom ili se stavi u hranu. Ako
se miješa s korijenom valerijane još je efikasniji. Gornji
lijek liječi: krvarenja iz maternice, pluća, a liječi i visoki
pritisak.

Padavica i grč kod djece


Hmelj pretvoriti u prah i jednaki dio šećera u prahu do­
bro promiješati i svaku večer uzeti na vrh noža. Isti lijek
liječi upalu žućne kesice, mokraćne organe, bolne erekcije
spolnih organa.

PROTIV PIJANSTVA
1. Na žlicu ljute paprike nalijemo 10 žlica vinskog cvijeta.
Uzima se u žlici vode 3—4 kapi, natašte. Osim toga ako se
uzme tri dijela vode i jedan dio gornje tinkture, to liječi
zlatnu žilu (krvarenje).
2. U litru vode stavi se 6—8 žlica usitnjenog ruzmarinovog
lista sa cvijetom i kuha se 10—15 minuta. Pije se 2 šalice
dnevno.
3. Majčine dušice 4 žlice prelije se sa tričetvrt litre klju­
čale vode i ostavi da stoji 5 minuta. Od tog čaja uzima se
svaka 2 sata po žlicu.
PRERANI POROD DA SE SPRIJEČI

Korijen omana pretvoren u prašak, uzima se 3 puta dnev­


no petinu male kavene žlice sa šećerom ili medom — dva do
tri mjeseca prije poroda.

PROBAVA NEUREDNA
1. Svaku večer izrežemo na sitno 3—4 komada suhe smo­
kve i toliko suhih šljiva. Na tu masu navečer nalijemo jedan
i pol do 2 decilitra vode. Ujutro sve zajedno dobro promije­
šamo i ocijedimo. Ocjeđevinu (tekućinu) popijemo. Ponavlja
se mjesec dana još i onda kad se osjećamo posve zdravi.
2. U 3 litre vode stavimo 16 žlica ili 4 dobre šake lanenog
sjemena i kuhamo tako dugo dok se ukuh ne ukuha na 1
litru. Pije se triput dnevno po žlicu u kavi.
3. Iđirota korijen u obliku praška na vršku noža uzimamo
više puta dnevno.
4. Po 25 g korijena cikorije, maslačka i iđirota, 15 g trave
ive i po 5 g aniša i komorača. Od toga 2 žlice preliti s 300 g
vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odliti i piti nezašeće-
reno prije doručka i večere.
5. Po 1 g komorača, lincure i kičice prelije se s 200 g vrele
vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i odjednom popije.

PROMUKLOST
1. Hrastovoj kori treba vanjski dio ostrugati, 35 dekagra­
ma staviti u pola litre vode i kuhati 20 minuta. Ocijediti
i tom tekućinom grlo ispirati. Vrijedi samo srednja kora.
2. Uzme se jedna oveća crna rotkva (arapka) koja se u sre­
dini izdubi. Nariba se za jednu žlicu hrena i stavi u rotkvu
s 2 žlice meda. Navečer se pripremi za ujutro, a ujutro za
navečer. Dakle 2 rotkve dnevno uzima se do potpunog izlje­
čenja.
3. Potrebno je grlo inhalirati s čajem od kamilice u koju
se stavi mala žlica morske soli. Dobro je za vrijeme godiš­
njeg odmora ako se bolesnik nalazi na morskoj obali grlo
grgljati morskom vodom. — Zabranjeno je pušiti, piti pre­
hladila ili prevruća pića, jesti ljuta i kisela jela.
RANE I UBOJI
1. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svjež
sitno isjeckani crveni luk obilno natopljen finim uljem, za
kratko vrijeme uboj će proći.
2. List bršljana dobro se očisti i namoči u vodu u koju
smo stavili 3 postotnu bornu kiselinu (dobije se u ljekarni).
Listovi treba u vodi da stoje 2—3 sata. Nakon toga stavlja
ih se na rane i čistom bijelom prokuhanom krpom ili za­
vojem zavije.
3. Na svježe rane koje krvare treba izgnječiti šaku stolisni-
ka i priviti na ranu. Krv će ubrzo prestati i rana zacijeliti.
4. Vrlo dobro sredstvo protiv modrica i rana je arnika ko­
ja se upotrebljava u obliku tinkture ili alkoholature. Ci­
jela biljka s cvijećem stavlja se u alkohol gdje stoji deset
dana. Zatim se ocijedi i spremi da se u slučaju potrebe
nađe. Posve je razumljivo da boca mora biti čista i dobro
zatvorena. Dr Liježoa, kako tvrdi dr Gostuški, za liječenje
rana i uboja dao je i ovaj recept: 20 g arnike, 50 g glicerina,
60 g vode. Taj se lijek daje kao oblog na rane.
5. Ako su rane gnojne i dugotrajne, onda se 100 g ranilista
skuha u litri zdravog bijelog vina i od toga stavljaju oblozi
na rane, pa i kad su one otvorene od proširenih vena. Pret­
hodno ranu treba namazati ribljim uljem.
6. Petrovac čini istu uslugu kao ranilist i upotrebljava se
na isti način.
7. Nevena, kantariona, cvijet bazge u podjednakim dijelovi­
ma dobro promiješati i od te mješavine 4 jedaće žlice preliti
litrom ključale vode i jedan sat ostaviti da stoji. Na ranu
stavljati oblog, čistom prokuhanom bijelom krpom i isto
tako čistom — suhom — sve previti. Obloge mijenjati svaka
2—3 sata.
8. Koprivu žaru, cijelu biljku s korijenom — 4 jedaće žli­
ce kuhati 5 minuta u litri vode. Priprema se kao pod 7.
9. Jaglaca: korijen, cvijet i list — 5 jedaćih žlica na litru
vode kuhati 5 minuta. Vrlo je dobar lijek kao oblog na rane
i uboje.
10. Ranu iz koje raste divlje meso treba svaku večer posuti
mljevenim šećerom. To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli.
11. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah sa­
mljeveni pelin. To se ponavlja sve dok rane ne zacijele.
12. Muška bokvica (svježa) dobro se opere i stavi u ulje da
se kvasi 24 sata. Nakon toga je izvadimo iz ulja, ranu dobro
(vatom natopljenom u ulju) obrišemo i zavijemo bokvicom.
Zavoj se mijenja dvaput dnevno: ujutro i navečer.
13. Slatko vrhnje (kajmak) pustimo stajati u šerpi dok se
ne uhvati plijesan rđavo-zelene boje. Tu plijesan se pokupi
u posudu i tiho na umjerenoj toplini (vatra ne smije biti
jaka jer rado prigori), kuha se dugo dok masa ne postane
zlatno-crvena. Kad se ohladi, posuda se zatvori pergament-
-papirom ili celofanom. To je odličan lijek za rane i kraste.

Rane koje trunu i ne zarašćuju


Rane treba posipati s praškom srčenjaka (Polygonum bis-
torta), čak i one rane od raka.

Rane iz kojih teče gnoj


1. Lista bazge (nabranog u proljeće) staviti jednu šaku na
pola litre vinskog octa i kuhati 4—6 minuta. Time se oblaže
rana.
2. Rane treba posipati s praškom agave i čistom bijelom
krpom ili gazom zavezati. Ponavlja se sve do ozdravljenja.

Rane otvorene od ovapnjenih žila


1. Uzme se potrebna količina zemlje ilovače koja se izvadi
iz dubine barem metar ispod površine zemlje. Očisti se od
kamenčića i dobro promiješa sa pola vode i pola octa da
bude sve mekano kao maslac, da ne bude ni pretvrdo ni pre-
mekano. Rana se s rijetkom gazom prekrije, a na drugu bi­
jelu čistu prokuhanu krpu namaže se ilovača 2—3 cm debelo,
već prema veličini rane, i stavi na ranu. Taj se ovoj još po­
veže sa suhom flanelskom ili drugom mekanom krpom. To
se ponavlja svaka 3—4 sata. Ako je to nemoguće, onda ba­
rem svaku večer prije spavanja. To se ponavlja sve dok rana
sama posve ne zacijeli.
2. Treba namazati medom i previti čistom krpom. Zavoj
se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.
Rane — otvorene gnojne
Otvorene gnojne rane brzo će zarasti ako rane posipamo s
ugljenom lipovog drveta kojeg smo prethodno pretvorili u
prah i prosijali. Nakon toga se rana poveže čistom bijelom
prokuhanom krpom ili gazom. Za nekoliko dana na rani će
nastati debela kora (suha krasta) koja će jako svrbjeti. Mora
se paziti da noću ranu ne udarimo ili ogrebemo. Za mjesec
dana rana će zacijeliti.

Ranice u ustima
1. U poširoku šerpu stavimo 10 žlica cvijeta kamilice i na
to nalijemo 5 litara ključale vode. Gornja se odjeća skine
do kože, nagne se nad šerpu i tijelo pokrije preko glave plah­
tom ili dekom. Pri tom se usta drže otvorena i duboko se
diše. Oči moraju biti zatvorene. Tijelo se spušta sve niže za
parom kako se voda hladi i to dozvoli. Kad se niže ne može
ostane se tako.
2. Kamilice, lišće borovnice, steže (Potentilla anserina), ka­
dulje u jednakim dijelovima. Od te mješavine uzme se mala
kavena žlica i prelije sa 200 g ključale vode i pusti pokloplje­
no da kratko vrijeme stoji. Kad se malo smlači, tada se pro­
cijedi i time ispiru usta nekoliko puta dnevno.

Ranice po čitavom tijelu i pojedinim mjestima


Prema površini ranica treba pripremiti masu od nesolje­
ne svinjske masti ili od goveđeg jestivog loja i finog pšenič­
nog brašna. Sve se zajedno pomiješa na peći i isprži kao gust
zapržak. Tada se doda malo mlijeka i pusti da provri. Tu
smjesu podebelo namazati na čistu krpu i priviti preko noći
na ranjava mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri dok ranice
ne prođu.

Rane, ranice, ozebline i slične bolesti


1. Nevenova cvijeta (samo latice) stavi se u litrenu bocu
(do polovice) i dopuni dobrom domaćom komovicom ili šlji­
vovicom. Boca se začepi i stavi na sunce ili na toplo mjesto
da stoji 8 dana. Dobro je bocu jedanput dnevno protresti.
Tom tekućinom masiraju se ozebline, ili se popije natašte
mala čašica. Za vrijeme liječenja ne smije se pušiti niti piti
bilo kakav alkohol.
2. 25 g srčenjaka kuhati četvrt sata u pola litre vode, za­
tim dodati 25 g hajdučke trave, poklopiti, ostaviti 5 sati,
procijediti i time ispirati ranu i oblagati natopljenom gazom
u tom čaju.
3. (Vidi i str. 48, br. 4).

REUMA

1. Zobenu slamu sitno izrezati — 40 jedaćih žlica, uzeti


smrekovih šišarki — 40 žlica. Sve nasuti u lonac od 10 litara
i kuhati dva sata. Zatim izliti sve u kadu za kupanje i do­
dati toliko hladne vode da se može kupati. Kupanje traje
20 minuta. Poslije kupanja odmah u krevet da se bolesnik
dobro iznoji. Kupanje se ponavlja svaku večer osam dana.
2. Na tri žlice naribanog jakog hrena nalije se 50 g jake
40% domaće rakije. To se dobro promiješa i obaviju bolna
mjesta. Preko zavoja stavi se vrećica vrućeg riječnog pijes­
ka. Oblog će ispočetka (oko dva sata) jako peći, ali je uspjeh
velik.
3. Jaka reuma i masnoća u krvi. Tijelo masirati komovom
rakijom (lozovačom) u kojoj je rastopljen plavi kamen (gali­
ca) i nariban jaki hren. Piti mješavinu čaja. U posudu sta­
vimo koprive žare, gospine trave po 30 g, stolisnika, metvice
paprene po 15 g, koprive mrtve, kima mljevenog, kadulje,
kičice po — 8 g, bokvice ženske 75 g, vršike od borovičinih
grančica 40 g. Na tu masu naliti litru vode i ostaviti 24 sata
da stoji. Nakon toga kuhamo mješavinu 3 sata na vatri tako
da se raskuha. Procijedimo, dodamo meda ili kandis-šećera
i kuhamo još 40—60 minuta. Sirup mora biti gust. Kad se
ohladi, stavimo ga u staklenku i hermetički zatvorimo. Uzi­
ma se svako jutro natašte 6 nedjelja po 1—3 kavene žličice.
4. U običnu litrenu bocu stavi se 250 g terpentina, isto to­
liko amonijaka i jedno cijelo jaje. To se dobro promiješa
(boca protrese). Time se masiraju bolna mjesta triput dnev­
no. Taj lijek kako tvrdi M. J. iz Splita, liječi deformacije
(Artritis deformans).
5. Reumatična bolna mjesta treba oblagati čitavom biljkom
poljske steže.
6. Reumu u zglobovima treba namazati pročišćenim petro-
leumom i zamotati suhom flanelskom krpom. Ponavljati više
puta.
7. Kod upale zglobova treba piti čaj od kadulje, borovice,
breze lista, žare koprive, ljuske od mahuna, ili graha i pod-
bjela (list) u jednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i
od te mješavine žlicu kuhati 2—3 minute u 200—300 g vode.
Pije se triput dnevno po šalicu prije jela.
8. Cvijet divljeg kestena, cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet vr­
be, preslice i kora breze u jednakim dijelovima. Sve ostalo
kao pod 7.
9. Na dvije do tri žlice ploda borovice nalije se pola litre
dobre komove rakije, zatim se dobro začepi. Stavi se na to­
plo mjesto 4 dana. Nakon toga se ocijedi. Tom tekućinom
masiramo bolna reumatična mjesta.
10. Pola litre bijelog zdravog vina ugrije se do 70 stupnjeva
i tim vrućim vinom svaku večer pola sata se masiraju bolna
mjesta. Nakon toga poveže toplom flanelskom krpom i od­
mah ide u topao krevet. Ponavlja se svaku večer do potpu­
nog ozdravljenja.
11. Korisno je kupati se u vodi u kojoj se kuhala zobena
slama. Od iste vode stavljati obloge — ali mora biti vruća.
U 5 litara vode kuha se 15 minuta 4—5 pregršti usitnjene
zobene slame.
12. Šaku morske soli pržiti u posudi na peći. Kad je dobro
spržena, dodati jake domaće komovice, promiješati i time
masirati oboljela mjesta.
13. Uzeti žlicu borovice (zgnječeni plod), preliti sa 2 decili­
tra vrele vode i ostaviti 5 minuta. Piti u toku dana po 1 deci­
litar.
14. Oblog od kvasca kruha (kvasac od samog tijesta). Kva­
sac se raširi na vunenu krpu, na to se pospe sitno stucane
paprike i to prelije maslinovim uljem. Tim oviti bolno mje­
sto i ostaviti 12 sati. Ponavljati nekoliko dana.
15. Piti vruću vodu svakih četvrt sata po 1 čašu. Dok se
pije treba biti u krevetu.
16. Oblog ilovače (dobro umijesiti) oko 5 cm debeo oviti na
bolno mjesto i držati ga preko noći.
17. Oblog tijesta od pšeničnog brašna pomiješan sa toplim
octom staviti na bolno mjesto.
18. Naribati hren na gazu i staviti na bolno mjesto.
Mišićni reumatizam
Jedaća žlica suhog lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior)
prelije se sa 200 g ključale vode i ostavi poklopljeno 5—10
minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije tri puta dnevno
po šalicu.

Zastarjeli reumatizam
1. Bolesne dijelove tijela treba masirati svako jutro i ve­
čer rafiniranom naftom. Otekline kao i bolovi ubrzo će proći.

Sijevanje u tijelu — reuma — podagre — išijas


1. Dva puta dnevno dobro izmasirati bolna mjesta sa top­
lim jestivim lojem, gimnasticirati. Zatim bolna mjesta dobro
zaviti toplom flanelskom krpom.
2. U pola litre maslinovog ulja stavi se 2 jedaće žlice sitno
istučene tipse, dobro na peći ugrije i promiješa. Time se
masiraju bolna mjesta svako veče. Poslije toga još se istr-
ljaju šakom čiste tipse i zatim se legne u postelju.
3. Išijas odlično liječi čaj od zobi. Jedaća žlica zobi kuha
se u dva decilitra vode 15 minuta. Taj čaj se pije triput dnev­
no prije jela. Istovremeno treba stavljati obloge od vruće
kuhane zobi u vrećici ili čistoj čarapi. Svaka 4 sata obloge
treba mijenjati (da su uvijek vrući).
4. Išijas liječi vrlo sigurno med koji se pomiješa sa nega-
šenim vapnom, podebelo namaže na krpu i privije na bolno
mjesto. Svaka 4—5 sati zavoj treba mijenjati.
5. Reumatične dijelove tijela koji su natekli treba mazati
rafiniranom naftom i zaviti u suhu krpu. Taj postupak više
puta ponoviti.
6. Skuhani ili pirjani kupus, još topao, zamotati u mekano
platno i onda poviti na bolno mjesto.
7. 1 kg kukuruznog brašna (domaći), 20 dkg naribanog hre­
na, 1/2 1 rakije (jake). Sve izmiješati i to stavljati kao oblog
na bolno mjesto. Pri tom treba ležati. Kura traje 24 sata.
RAK — LIJEČENJE GLAĐU

Za liječenje raka na plućima ili želucu neki preporučaju


ulje arnike. Cvijet arnike kvasi se 8 dana u maslinovom ulju.
Od tog ulja uzima se triput dnevno po malu žlicu. Na rane
raka neki daju stučeno svježe ružmarinovo lišće.
Časopis »Naše zdravlje« br. 1/1968. donio je veoma inte­
resantan članak o liječenju raka:
»Posljednjih godina iz iskustva se zna da neki od najte­
žih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljud­
skom tijelu — asparagin. Srećom se taj asparagin nalazi u
tijelu svih sisavaca iako ljudskom organizmu nije neophodan.
Na veterinarskom fakultetu u Pensilvaniji izliječena su tri
psića od bolesti raka. Liječenje se sastojalo u davanju neke
organske supstancije, koja sprečava da tkivo (tumor) dobije
hranu, koja mu je potrebna za rast. Na taj način »izgladnjeli«
tumor nestaje. — U posljednjih nekoliko godina se zna, da
neki od najtežih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se
nalazi u ljudskom tijelu.«
»Istraživači su došli na ideju da stvore supstanciju, koja
izlučuje jedan crijevni mikrob kojeg su nazvali Escherichia
coli. Tu su supstanciju davali psima u hranu. Ovaj mikrob
ima svojstvo da napadne hranu i da ju probavi za vrlo kratko
vrijeme. — Nakon nekoliko tjedana tri psića veselo su ska-
kutala hodnicima veterinarskog fakulteta. Tumoru više nije
bilo ni traga.«
Kako se iz gornjeg vidi glad spriječava širenje raka. Dije­
tom treba odmah početi. Temelj ishrane sastoji se: od riže,
špinata i kruha napravljenog s đumbirom (ingwer) bez kvas­
ca, salate od dragušca, kiselice, radića uvijek sa dosta masli­
nova ulja i limunovim sokom i nikad s octom, ponešto žu­
manjaka od jaja kao začin dosta đumbira. Za piće (i to
prema godišnjem dobu) kiselo mlijeko, sirutka i nezaslađeni
vrući napici od voćnih sokova: narandže, kupine, primorskog
šipka, borovice, crvenih ribizla, grepfruta, grožđa. Naročito
je djelotvoran špinat priređen u vlastitom soku s malo ma­
slinova ulja, ili bijela repa i cikla kao i rotkva sve sitno is­
jeckano također pirjano (dinstano) s malo vrhnja i začina
od paprike i peršina. Treba potpuno izbjegavati kruh, maslac,
meso, slatko voće i to posebno kajsije, breskve i kruške.
Ukoliko se manje jede, utoliko će liječenje biti brže. Stoga
se mora stalno ograničavati kako izbor, tako i količina
jela. Uvijek kad nastane osjećaj gladi, uzme se čaša destili­
rane vode u koju nakapamo 6—12 kapljica limunova soka.
Kad se bolesnik ispomagao tako nekoliko dana limunovim
sokom, može nastaviti dijetom bjelanjaca od jaja koje se is-
tuće u snijeg — doda žlica destilirane ili mineralne vode. Ča­
ša destilirane vode popije se prije jela, prethodno se stavi na
vršku noža sode bikarbone u vodu. Ako bolesnik održava di­
jetu bjelanjcem od jaja, neće osjećati potrebu za čvrstim jeli­
ma. Ako i pored toga bolesnik bude osjećao stalno glad, onda
neka uzme ono što je najjednostavnije: svježe prženih kuku­
ruznih kokica. Konačno treba dnevni jelovnik da sadrži samo
kukuruzne kokice, destiliranu vodu i ljekoviti čaj.
Osim toga potrebno je neizostavno vršiti planski način
udisavanja i izdisavanja zraka iz pluća i to na taj način da se
prvih nekoliko dana i to redovito svakih 6 sati izvrši vježba
udisaja i izdisaja u trajanju od 5 minuta, pri čemu svaki
udisaj treba da traje 4 sekunde, 4 sekunde zadržati i izdah­
nuti, opet udahnuti 4—6 sekundi, zadržati bez napora koliko
se može i izdahnuti itd. sve dok ne prođe 5 minuta. Treba
znati da nema drugog načina da se iz tijela odstrani suvišna
ugljična kiselina, koja je djelomično uzrok raka.
Osim svega što je gore rečeno još je svrsishodnija dijeta
dra Stankovića: uzme se 100 g brašna od pšenice, samljeve­
nog zajedno s košuljicom i neprosijanog (ili kukuruzno braš­
no), četvrt litre mlijeka sirova, 200 g naribane sirove mrkve
(ja sam povećao za 100 g jer je korisno protiv bolesti raka),
200 g usitnjenog voća (naročito jabuka), 100 g samljevenih
oraha, 100 g meda (pravi pčelinji), sok od pola limuna. Sve
to dobro promiješati i pojesti u toku dana. Neka to bude
jedina hrana za čitav dan. Time se hraniti 3—4 nedjelje. Na­
ravno, sve se jede sirovo.

Rak grudi i na maternici


Nevena latice — 50 g staviti u pola litre alkohola 60% ja­
čine ili u 40% jaku komovicu, ostaviti da stoji desetak dana.
Od tog lijeka uzeti 50—60 kapi u 200 g vode i preko dana po­
malo popiti. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g mrkve
naribane. Istu stavljati na rak rane.
Rak kožni i protiv čireva i lišaja

Dvije-tri žlice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom


pomiješati s dvije žlice nesoljenog goveđeg loja ili svinjske
masti. Kuha se pola sata. Zatim se propusti kroz sito ili dvo­
struku gazu. Lijek se spremi u dobro opranu i suhu ljekar­
ničku staklenku ili u kutiju od plastične mase i hermetički
zatvori poklopcem. Mast je vrlo dobra protiv gore navedenih
bolesti. Gaza se namaže mašću i rana zavije. Osim toga kuha
se kao čaj u mlijeku. Mala žlica nevena na pola litre mlijeka.

RAHITIS
U 5 litara vode doda se 1 kg ječma (kuha se 15 minuta)
i tu vodu sa ječmom zajedno izliti u kadu gdje je već pri­
premljena voda za kupanje.

RUKA
Bocu od pola litre treba napuniti arnikom i nju zaliti
(koliko stane) dobrom domaćom rakijom i ostaviti 8 dana
da stoji. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 8 dana
rakija je za upotrebu. Tad se masiraju ruke od zapešća do
ramena 3 nedjelje svaku večer. Nakon tri nedjelje bolovi
će posve nestati.

RUSKI NARODNI LIJEK


Uzeti 300 g svježe aloje (Aloa arborescens), koja nije mla­
đa od 1 godine ni starija od 5 godina. Prije upotrebe 5 dana
biljka se ne zalijeva. Ta količina listova samelje se na stro­
ju za meso. Tome se doda 250 g cikorije (može i 'Frankov'
nadomjestak za kavu), 400 g proljetnog meda sa saćem, 700
g pravog crnog vina i 500 g čistog alkohola. Sve ovo pomi­
ješati i čvrsto začepiti u tamnoj boci, ostaviti da stoji 5
dana na mračnom i hladnom mjestu.
Prvih 5 dana uzima se 3 puta na dan prije jela po žličicu,
nakon toga 3 puta na dan po žlicu jedan sat prije jela. Na­
kon 5 dana stajanja ocijedi se toliko tekućine koliko je po-
trebno za tjedan dana, a ostalo se ostavi u tamnoj boci da
stoji na mračnom i hladnom mjestu. Tako se ponavlja sva­
ki tjedan, a jedna kura liječenja traje najviše 2 mjeseca u
godini.
Ovaj lijek liječi: gripu i anginu (za 1 ili 2 dana), tuber­
kulozu pluća, čir na želucu, trajne glavobolje, bolesti cri­
jeva, astmu, kostobolju, upalu krvnih sudova, bolesti srca
i krvotoka, povećani krvni tlak, bubrege, a i neke vrste
raka (maternice).

STARAČKA BOLEST

1. Četiri jedaće žlice medvjeđe šape: cijela biljka s li­


stom i cvijetom bez korijena sitno isjeckana stavi se u litru
40 postotno jake šljivovice ili komovice i ostavi 10 dana
stajati u začepljenoj boci. Bocu treba barem jedanput dne­
vno protresti. Nakon 10 dana ocijediti i piti dva puta dnev­
no pola čašice.
2. Korijen omana, dragušca — po jedaću žlicu; divlje
ruže (šipak) 4 jedaće žlice, pelina — malu kavenu žlicu.
Gornje dobro promiješati i od mješavine uzeti jedaću žlicu
i preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta sta­
jati. Nakon toga ocijediti, pravim medom zasladiti i toplo
piti triput dnevno.
3. List tatule samljeti u prah i od toga uzeti jedanput
dnevno dvadeseti dio grama, (na vršku džepnog noža). Li­
ječi astmu i jača mušku snagu. Uzima se samo tri dana u
tjednu pod nadzorom liječnika, jer je biljka otrovna.

SPOLNI ORGAN SLABUNJAV I RANJAV

Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme


orahovog lišća — 5 šaka na 10 litara vode i kuha 10 minuta.
U tom uvarku neka se kupa i dnevno triput ispire spolni
organ.
SRČANE BOLESTI

1. Kukuruzne svile, morskog luka, brezovog lišća — po


2 jedaće žlice, naprstka (digitalis) kavena žlica, dobro pro­
miješati i od te mješavine tričetvrt žlice kuhati 2—3 minute
u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti stajati 10—15 minuta, oci­
jediti, piti prije ručka i večere, nezaslađeno, po šalicu.
3. Limun je odličan lijek protiv srčanih bolesti. Sok od
3 limuna ulije se u bocu i doda malu žlicu samljevene soli.
To se mućka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se sva­
ki sat po jedaću žlicu. To je ujedno lijek protiv smetnji u
probavi i bolesti jetre.
4. Vino od ružmarina dobar je lijek za više bolesti, a na­
ročito za srce ako se ujutro i navečer uzima 2—4 jedaće
žlice. Priprema vina je slijedeća: u litrenu bocu stavi se su­
hog fino isjeckanog ruzmarinovog lista i nalije litra zdravog
prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 24 sata. Od tog vina
pije se tri puta dnevno prije jela 3—4 jedaće žlice. Liječi
vodenu bolest, srce, čisti krv i tjera na mokrenje.
5. U 3 decilitra vode stavi se kavena žlica gorocvjeta i
kuha 2 minute. Ostavi se poklopljeno da stoji 10 minuta.
Od tog čaja uzimati svaka dva sata po jednu jedaću žlicu.
6. U 3 decilitra vode staviti 3 jedaće žlice čaja od srda-
čice i 3 minute kuhati. Piti dva puta dnevno po šalicu. Svje­
ža biljka je ljekovitija i uzima se pola količine.

Angina pektoris
Pomiješati po 15 g odoljena, glogova cvijeta, cvijeta la­
vande, srdačca, kima i komorača te matičnjaka 10 g. Uzeti
3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti
2 sata, zatim ocijediti i medom zasladiti. Pije se u toku
dana u 3—4 navrata.

Za sve srčane bolesti


List ružmarina, matičnjaka, odoljena — po 4 jedaće žlice;
ražinog lišća — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati i
od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2—3 decilitra ključale
vode. Pije se tri puta dnevno poslije jela po šalicu.
Lupanje srca
1. Matičnjaka, narandžine kore, lavandule, komorača —
od svakog po 2 jedaće žlice dobro promiješati. Od te mje­
šavine stavi se žlica u 300 g vode i kvasi 8—12 sati, zatim
kuha 3—4 minute. Pije se samo jedaća žlica dnevno prije
spavanja. Jednom u tjednu noge treba prati u vodi u kojoj
se 10—15 minuta kuhalo trinje. Nakon toga noge odmah
staviti u hladnu vodu do polovice listova. Nogama micati
kao da se gazi po vodi.
2. U slučaju jačeg napada (kucanja) dobro je da bole­
snik popije čašu zašećerene vode s malo limunova soka, a
prsa oprati hladnom vodom.

Bolesti srca i živaca


U dvije litre vode stavimo 8 jedaćih žlica ruzmarinova
lista i kuhamo tako dugo dok se ne ukuha na polovicu. To
procijedimo, dodamo pola kg šećera i 4 oguljena limuna
rastvorena u kriške. To kuhamo još pola sata. Kad se ohla­
di, ocijedimo, nalijemo u manje boce i dobro začepimo.
Uzima se triput dnevno po žlicu.

Kad srce steže i probada


U litru rakije (dobre komovice) stavi se 4—5 žlica cvijeta
od trnine i ostavi da stoji 10 dana. Od tog lijeka uzima se
jedna čašica kad probada ili steže oko srca.

Srce-neuroza
Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,
srdačca, kima, komorača i matičnjaka. Od toga uzeti 3 žlice
preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata,
ocijediti, zasladiti medom i piti u toku dana u 3—4 navrata.

Srčane mane
Pomiješati po 25 g nane (list), i matičnjaka (list) po 10 g,
kamilice, komorača, hajdučke trave (cvijet), gloga (cvijet) i
kruške (kore). Uzeti 3 žlice te smjese, preliti sa pola litre
vrele vode, ostaviti preko noći poklopljeno. Piti umjesto
vode nakon jela.
Srčani mišići slabi
Za oslabljene srčane mišiće najbolja je masaža. Litrena
staklenka napuni se do polovine usitnjenom rusomačom
(Capsella bursa pastoris). Staklenku dopunimo 96% jakim
alkoholom (špiritusom) i ostavimo 10 dana na suncu ili na
umjetnoj toplini. Nakon toga se staklenka stavi u hladnu
prostoriju i tom tekućinom svaku večer masiraju bolna
mjesta mišića na lijevoj strani prsnog koša i to odozdo pre­
ma gore.

Srčana vodena bolest


Koristi jesti suhe oskoruše, a u nedostatku njih može po­
služiti čašica rakije komove u kojoj se kvasila borovica.
Uzima se ujutro natašte i navečer prije spavanja. Izvana je
dobro stavljati obloge od poljske preslice, koja je pret­
hodno skuhana i to dvije šake u litri vode 5—10 minuta.

Domaći čaj
Jedna žlica ploda divlje ruže (šipak) prelije se sa 300 g
ključale vode i ostavi 10—15 minuta poklopljeno da stoji.
Nakon toga se ocijedi, doda soka od limuna i po želji za­
sladi. Ovako pripremljen čaj zamjenjuje kineski. Ujedno
uljepšava ten i daje boju lica.

SKLEROZA
Tko ima ovapnjenje žila neka ne pije piva i ne jede mesa.
Triput dnevno neka pojede pola litre kiselog mlijeka s cr­
nim kruhom. Pomoću hladnih kupelji treba urediti optok
krvi. Svako jutro oprati ruke od ramena, a navečer noge u
hladnoj vodi. Preporuča se i hladan tuš, koji ne smije tra­
jati više od jedne minute. Zatim odmah u postelju. Kura
traje duže vremena.

Skleroza multiplex
To je bolest središnjeg živčanog sustava. Tu bolest škol­
ska znanost još do danas ne može izliječiti. Početni su znaci
bolesti: drhtanje ruku i nogu. Polagani isprekidani govor,
slabljenje vida, otežano mokrenje i druge poteškoće. Liječi
se pčelinjim matičnim mliječom — po kavenu žlicu dnev­
no. (Dobije se kod pčelara ili u pčelarskim zadrugama).
Tim se medom ujedno masira cijelo tijelo jedanput dnevno.
1. Po dru J. Eversu, skleroza multiplex liječi se dijetom:
svu hranu jesti posve sirovu: povrće, korijenasto bilje: per­
šin, mrkvu, rotkvu, korabicu, zelje i sl. Prijesno svježe mli­
jeko, mliječni proizvodi; svježe maslo, ražen ili Graham
kruh, kuhana pšenica (koja se prethodno 10—12 sati kvasi
i jede bez šećera) bukov i hrastov plod oljušten, pržen, sa­
mljeven i stavljen u mlijeko (mala žlica na šalicu mlijeka).
Pšenicu, raž, oljušten ječam (moraju biti iz posljednje že­
tve) u jednakim dijelovima staviti u poširoku posudu, zaliti
vodom i ostaviti u umjerenoj toplini. Drugi dan vodu odliti
i preko noći ostaviti bez vode. Iduću večer ponovno za­
liti vodom. To ponavljati sve dok klice ne porastu 1—2
cm visine. Proces klijanja traje 6—8 dana. Nakon toga us-
klijano zrnje usuti u veće cjedilo i preprati vodom, da se
odstrane neželjene bakterije koje proizvode vrenje. Zrnje
mora biti meko da se pod prstima može drobiti. Potrebnu
dnevnu količinu pomiješati sa zobenim pahuljicama, mlije­
kom i grijati najviše do 40°C. Dnevna potreba je slijedeća:
klijavog sjemena 230 g, zobene pahuljice 70 g, kruha raže­
nog ili Graham 120 g; voća, povrća, korjenastog povrća —
sve zajedno — jedan kg. Kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka
jednu litru, svježeg masla 30 g, jedno mekano kuhano jaje,
oraha 60 g. Hrana mora biti svježa i bez soli. Kad se sta­
nje bolesti popravi, može se jesti: naglo pečeno goveđe
meso (koje je više sirovo) sirova slanina i čaša zdravog bi­
jelog vina.
Zabranjeno je jesti zelenu salatu, rabarbaru, špargle,
cvjetaču i krumpir u bilo kojem obliku. Zabranjeno je uzi­
mati alkohol, duhan, crnu kavu, šećer, sol, ruski i kineski
čaj, gorušicu, kiseline, papar i sve slastičarske proizvode.
Dobro je ljeti bos hodati po rosnoj djetelini barem pola
sata dnevno i krpom namočenom u vodi svako jutro tijelo
jednu minutu dobro izmasirati, zatim se suhim ručnikom
dobro istrljati.
2. Svako jutro natašte uzima se kavena žlica matičnog
mliječa (već sa medom razrijeđenog kod pčelara) dobije se
u pčelarskom centru u Zagrebu. Svake godine 2—3 nedjelje
treba boraviti u jelovoj ili borovoj šumi u planini — barem
700 metara nadmorske visine, šetati u šumi i duboko udi­
sati 4 sekunde, zadržati disanje 4 sekunde i izdahnuti. To
se ponavlja 5 minuta, više puta dnevno. Piti čaj ujutro na-
tašte i navečer prije spavanja od bazgovog lišća koje je
brano prije cvatnje. Nekoliko listića na šalicu vode kuhati
2—3 minute. Pije se tri nedjelje redovito. Zatim se 8 dana
ne pije. Tada se nastavlja s čajem kamilice, koja se ne smije
kuhati nego samo preliti ključalom vodom. Prati se u hlad­
noj vodi, izbjegavati toplu i vruću vodu; noge ne izlagati
suncu. Gimnasticirati na svježem zraku, ali se ne umarati.
Jesti što više sirovu hranu: mlijeko, mrkvu naribanu; sve
vrsti žitarica (koje je potrebno 12 sati kvasiti u malo vode
prije nego li se kuhaju). Kuhati ih u malo vode — više u
pari — sve dok ne popucaju. Kupus slatki i kiseli treba
sirovo jesti s malo finog ulja. I ostalu hranu jesti što više
u sirovom stanju.

Skleroza mozga
1. Uzme se preslice, stolisnika i rutvice u jednakim ko­
ličinama i dobro promiješa. Od te mješavine žlicu na 300
g vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po čašicu
prije jela. Ponavljati 8 dana. Zatim 8 dana ne piti. Nakon
8 dana ponoviti itd. do izliječenja. Gospođa koja mi je gor­
nji recept poslala tvrdi da lijek koristi. Taj lijek upotreb­
ljava jedna žena stara 92 godine. — Osjeća se vrlo bistro i
pametna je kao mlada osoba. Ona svake nedjelje prijeđe
sama preko 126 stepenica.
2. Božje platice (Alchemilla vulgaris) usitnjene i suhe 2
žlice preliju se s 300 grama ključale vode. Ostaviti da stoji
15—20 minuta poklopljeno. Pije se dva puta dnevno poslije
jela po šalicu.
3. Liječi se uglavnom dijetom: ne jesti meso, kruha što
manje, ne piti alkohol već mlijeko, vodu i ljekoviti čaj. Ču­
vati se paprenih, ljutih i slanih jela. Kuhati na ulju ili pri­
mijeniti dijetu koja je navedena kod multiplex skleroze.
Jesti sve vrsti voća i to obilato. Isto tako i sirovo povrće:
mrkvu, celer, peršin, korabice i zrnatu žitnu hranu. Jako
se čuvati zatvora. U tu svrhu jesti šljive, piti sirutke. Što
više se kretati na svježem zraku. Ne sjediti sate na istom
mjestu. Gimnasticirati. Čisti zrak udisati: 4 sekunde uda­
hnuti, 4 sekunde zrak zadržati i 4 sekunde izdahnuti. Piti
ovaj čaj: stolisnika, list jagode šumske, plod i cvijet gloga
— 4 jedaće žlice, plod peršinov (sjeme) — 2 jedaće žlice.
Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti
sa 300—400 g ključale vode. Piti triput dnevno po šalicu.
5. Protiv arterioskleroze vrlo dobro sredstvo je slijedeći
lijek: uzeti kavenu žlicu meda i kavenu žlicu praha od li-
povog ugljena, koji je pougljen u proljeće. Oboje dobro pro­
miješati svakih 6 sati popiti s malo vode ili čaja. Uzima
se dulje vremena.

Skleroza i arterioskleroza
1. Treba piti čaj od rosike. Malu žlicu na 300 g vode ku­
hati 2—3 min. Pije se triput tjedno — šalicu natašte i ša­
licu prije spavanja. Iza toga 4—6 tjedana pauzirati. Zatim
ponoviti.
2. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet, bijelog luka, preslice
i imele, uzeti 2 žlice, preliti sa 3 decilitra vrele vode. Po­
klopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti prije jela.
3. Po 20 g gloga (cvijet), kamilice, masline (list), imele i
češnjaka, izmiješati, uzeti 2 žlice mješavine, preliti sa 3 de­
cilitra vrele vode, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije
jela.
4. Izmiješati po 10 g rosulje, imele, krušine i slatkog ko­
rijena te 60 g gloga. Uzeti 2 žlice mješavine i preliti sa 4 de­
cilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Sutradan
u tri navrata popiti.

SINUSI ZAGNOJENI
1. Jednu žlicu preslice u 100 g vode kuhati 2—4 minute.
Kad se ohladi, tu tekućinu hladnu usrkavamo u nos više
puta dnevno.
2. Pred spavanje nastrugati jakog hrena na ploču šted­
njaka, prekriti se preko glave i udisati 5—10 minuta. Za­
tim leći pokrivenom glavom. Za dva dana boli nestaju. Do­
bro je ljeti nos ispirati morskom vodom.
SLABOST ORGANIZMA I ČIŠĆENJE KRVI

Nekoliko listića bazge, nabranih prije cvatnje stavi se u


300 g vode i kuha 2—3 minute. Pije se umjesto čaja.

STOLICA
Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje 100 g su­
hih šljiva. Tome se doda samljevenih 50 g suhih smokava i
10 g sene čaja (dobije se u ljekarni). Sve se samelje na mlin-
čiću za mljevenje kave i sve dobro zajedno promiješa i spre­
mi u staklenku ili drugu kakvu zgodnu posudu, zatim met­
ne na hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po
malu žlicu, a odraslima po dvije male žlice dnevno.

Stolica neuredna
Mrtve koprive (Flores Lamium album) petrovca (Herba
Agrimoniae) kamilice, rusomače (Herba Bursae pastoris),
stolisnika, od svake vrsti po 10 g, dobro promiješati i od
te mješavine malu žličicu preliti s 100—200 g ključale vode.
Pije se dvaput dnevno po šalicu — u podne i navečer prije
spavanja. (Latinska imena su ljekarnička imena.)

Stolica tvrda
Pomiješati 100 g sladića, 150 g krušice te po 50 g kima,
aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 deci­
litra vrele vode, poklopljeno držati pored štednjaka oko
2 sata, zatim staviti na stranu dulje vrijeme. Pije se uvečer.

SUMANITOST — BOLESTI MOZGA


1. Piti sok od kadulje pomiješan s vodom i vinskim oc­
tom. Ako nema svježe biljke, onda se od suhe skuha jaki
čaj — 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode i pije se tri
puta dnevno po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Za vrijeme liječenja zabranjeno je jesti meso, začine, vruća
jela. Treba jesti razno povrće: krastavce, kupus, cvjetaču,
mrkvu i drugo, te voće prijesno i pečeno. Kruh Graham ili
umjesto kruha kuhanu pšenicu, zobene pahuljice, raž, ku­
kuruz, ječam. Sve zajedno pomiješati i prije kuhanja kva­
siti 6—8 sati u malo vode (tek da pokrije). Nakon toga ku­
hati više u pari nego u vodi i to jesti umjesto kruha. Za
žeđ piti sirutku, čaj ili rasol.
2. Neki učenjaci tvrde da glazba i pjesma djelotvorno
djeluje na duševno bolesne. U tom pravcu se i kod nas vrše
eksperimenti.
3. Pelagić tvrdi da je dobro da duševno bolestan navuče
na sebe košulju, koja je umočena u slanu vodu, 2. da se ci­
jelo tijelo opere octom, razrijeđenim s malo vode, i 3. da
se koljena bolesnika polijevaju vrućom vodom, zatim spre­
mi u postelju i dobro omota dekama da se iznoji.

SVRAB
1. Bolesna mjesta mazati uljem u kojem se kvasio ru­
žmarin. Nakon jednog sata ta ista mjesta namazati pravim
pčelinjim medom. To se ponavlja nekoliko dana.
2. Bazgova lista — dvije jedaće žlice, potočnjaka — 3 je­
daće žlice staviti u litru ključale vode i ostaviti po strani
pola sata. Tim čajem ispirati bolesna mjesta po nekoliko
puta dnevno.
3. Svrab na spolnom organu ili drugdje po tijelu treba
ispirati svaku večer slanom vodom kojoj se doda isto to­
liko octa (jedaća žlica soli). Uz to dnevno piti čaj od sto-
lisnika i potočnjaka u jednakim dijelovima.
4. U tri litre vode stavi se kg bijelog graha. Kad se grah
dobro raskuha, ocijedi se. Tom vodom peru se bolesni dije­
lovi tijela. Već nakon nekoliko pranja primijetit će se očiti
uspjeh.
5. Svrab i šugu sigurno liječi ovaj lijek: uzme se 5 žlica
sumpora u prahu (dobije se u ljekarni ili onog koji se upo­
trebljava u vinogradarstvu) i pet žlica gašenog ili negaše-
nog vapna. Na to se nalije litra vode i kuha 10—15 minuta.
Treba paziti da se kuha na tihoj vatri jer rado prekipi. Na­
kon toga pustiti da se ohladi. Kada se vapno i sumpor sleg-
nu na dno posude, čista voda se odlije u posebnu posudu.
Voda je u međuvremenu postala žućkasta. Vapno i sumpor
se baci. Tom vodom maže se čitavo tijelo 2—3 puta dnevno
i to tri dana. Nakon tri dana bolesnik je posve zdrav.

ŠEĆERNA BOLEST

Od šećerne bolesti svakodnevno boluje sve više ljudi. Pro­


tiv te opake bolesti danas još nema efikasnog lijeka, jer to
zapravo nije bolest. U stvari bolesna je gušterača (pan­
kreas), jer ne proizvodi dovoljno insulina koji je potreban
kao hormon žlijezdi gušterači i koji upravlja izmjenom še­
ćera u organizmu. Bolesnici od šećerne bolesti treba da
uživaju hranu u kojoj ima dosta insulina i piju one čajeve
koji utječu na razmjenu ugljičnih hidrata i jačaju hormon
žlijezde gušterače, jer on treba da proizvodi insulin, a baš
zbog pomanjkanja istog nastaje šećerna bolest.
Da se gušterača oporavi, treba jesti za vrijeme sezone do­
sta mladih mahuna (kuhano više u pari u hermetički za­
tvorenom loncu, kakvih danas imade već dosta na tržištu).
U proljeće dok se god mogu naći mladi listovi dragušca (je­
de se u obliku salate s uljem i sokom od limuna). Nadalje
čaj od ljusaka hrastovog žira, lišće mlade koprive (u obliku
špinata pirjano u vlastitom soku), list borovnice. Naročito
koriste ljuske od mladog graha u alkoholaturi 96% jakog
alkohola 1 : 10 ili kao čaj usitnjeno: žlica na 300 g vode
kuha se 4—6 minuta. Ima ljudi koji su se tim lijekom po­
sve izliječili. Također su dobre i klice ječma. Sve navedeno
može se upotrijebiti u raznom obliku: kao čaj, alkohola-
tura, iscrpina i prah.
1. List crnog duda, ljuske od mahuna (naročito konci),
dragušac, list koprive žare — u podjednakim dijelovima do­
bro pomiješati i od te mješavine 1 žlicu kuhati 3 minute
u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta sta­
jati. Nakon toga ocijediti i piti triput dnevno po šalicu prije
jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut­
ljaja. Ne smije se sladiti.
2. Korijen maslačka — jedaća žlica, brezovog lišća — 3
jedaće žlice, bijele gorušice (slačica) mala kavena žlica, lju­
ske od mahune — 2 jedaće žlice. Sve se dobro pomiješa i
od te mješavine jedaća žlica prelije s 3 decilitra ključale
vode. Ostaviti poklopljeno da stoji pola sata. Nakon toga
dnevno piti po nekoliko šalica.
3. Kantariona, ljuske od mahuna, crnog duda lista — u
jednakim dijelovima dobro pomiješati i od te mješavine
pripremiti čaj kao pod 1.
4. Kukuruzne svile — 5 jedaćih žlica, đurđice jedaću žli­
cu, list breze — 6 jedaćih žlica. Sve dobro pomiješati i od
te mješavine nepunu jedaću žlicu staviti u 3 decilitra vode
i 2 minute kuhati. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta sta­
jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno prije jela.
5. U proljeće sve dok dragušac ne ostari (do konca trav­
nja), treba ga obilato jesti u obliku salate uz svako jelo.
6. Dva kg cigle ih' crijepa pretvoriti u prah i prosijati.
Ugrijati i promiješati dobrim octom od jabuka da izgleda
kao zidarska žbuka. Vrećica se umoči u jabukov ocat i na­
puni sa pripremljenom masom koja mora biti topla. Zatim
se to položi preko cijelih križa od vrata do kralježnice. Tre­
ba paziti da sloj mase po križima bude podjednako raspo­
ređen (debljine 2 cm). Bolesnika zaviti u nepropusno platno
i masu držati dva dana i dvije noći. To se ponavlja 3 puta.
(Lijek se uvijek priprema na isti način). Poslije toga postu­
pak se ponavlja 12 puta u dva mjeseca. Kroz ta dva mje­
seca treba umjesto vode piti samo ovaj čaj: 250 g žila i li­
sta od borovnice, 10 g žila od pirike, 2 g žila od kupine. Sve
dobro promiješati, preliti litrom i pol vode i kuhati 5 mi­
nuta. Zatim ostaviti da se pari 15 minuta. Procijediti i piti
umjesto vode. Kad je bolesnik žedan, kroz ta dva mjeseca,
drugu vodu ne smije piti.
7. Četvrt litre vina pomiješati s četrvt litre vode i u tu
tekućinu staviti 20 g korijena od pljoske steže (korijen se
prethodno dobro usitni). To neka stoji 12 sati. Zatim ku­
hati 15 minuta, procijediti i piti svako pola ili sat — po
jedaću žlicu.
8. šipka (plod divlje ruže) 30 g pržiti (ali ne i prepržiti).
Zatim samljeti ili u avanu stući i preliti litrom vode. To
kuhati potiho dok se ne ukuha na polovicu. U taj čaj sta­
viti malo meda i soka od jednog limuna. Taj se čaj pije
pomalo preko cijelog dana. Kod glavnog obroka, u podne,
piti cijelu šalicu i leći u krevet; toplo se pokriti. Ako se
bolesnik uznoji, treba u pola vode i pola octa namočiti la-
nenu krpu ili spužvu pa istrljati i oprati gornji dio tijela.
Ne brisati se. Obući rublje pa opet malo prileći. Kao dijetu
treba jesti: kuhanu pšenicu, prekrupu od zobi, ječam, mr­
šavo meso (krtina) kruh od oraha ili lješnjaka, četvrtinu od
osmine kilograma (vagnuto u ljuski). Od voća: višnje, zrele
plodove bazge — mogu se uzimati sa čašom jabukovače.
Grožđe ne jesti. Recepti 6, 7 i 8 su recepti Jove Mijatovića,
travara sa Romanije.
9. Građanka A. D. iz Zagreba mi piše: Bolujem od dijabe­
tesa već punih 26 godina. Kroz cijelo vrijeme uzimala sam
insulin i druge razne lijekove koji su mi slabo pomagali.
Prije tri mjeseca počela sam uzimati list celera zajedno sa
dugom peteljkom. Četiri lista s pola litre kiselog mlijeka
uzimam u poduzeću za vrijeme odmora. — Sada se vrlo
dobro osjećam.
Tvrdim da bi lijek bio još efikasniji kad bi ga se uzelo
ujutro natašte. Taj lijek, smatram, treba uzimati dulje vre­
mena (barem godinu-dvije).
10. Peršin korijen i list dobro oprati, korijen naribati kao
hren, a lišće sitno izrezati i sve zajedno sa šalicom kise­
log mlijeka ili jogurta pomiješati i popiti. Pije se svaku ve­
čer prije spavanja.
11. Trava od srca, usitnjen korijen — 2 napunjene žlice
staviti u litru crnog vina da stoji 10 dana. Od tog lijeka se
uzima 3—5 puta dnevno po 15 kapi.
12. Kod šećerne bolesti uzmu se 4 jedaće žlice lišća bo­
rovnice na pola litre vode i kuha dok se ne ukuha do po­
lovice. Pola se popije prije objeda, a druga polovica nave­
čer prije spavanja.
13. 50 g lista crnog duda (smrvljenog) preliti s pola litre
vrele vode, poklopiti, ostaviti 8—10 sati uz češće miješanje.
Pije se umjesto vode.
14. Dobro izmiješati 60 g borovnice (list) i 100 g ljuske od
graha. Od toga uzeti 2 žlice i kuhati u 3 decilitra vode. Ku­
hati dok se voda ne smanji na 1 trećinu. Pije se po jedna
čašica u dva navrata prije jela.
15. 200 g graha (mahune) sitno isjeckati i kuhati pola
sata u litri vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti po jed­
nu čašu svakih pola sata.
16. 40 g graha (mahune), po 20 g borovnice (lišće) bru­
snice i dobričice kuhati u 5 decilitara vode. Ostaviti tri sata,
zatim piti u tri navrata prije jela.
17. Pomiješati po 25 g graha (mahune), maslačka (list),
dobričice i breze (list). Sve to kuhati 15 minuta u 5 deci­
litara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u 3 navrata prije
jela.

Kruh za dijabetičare
Zagrijati tri jedaće žlice pšeničnog brašna s tri žlice fi­
nog ulja. To razrijediti s tri šalice vruće vode, procijediti
kroz sito i ostaviti da se ohladi. Ovoj hladnoj masi dodati
dvije žlice kukuruznog brašna, dvije šalice pšeničnih meki-
nja (posija), pola šalice prženog pšeničnog brašna, pola ša­
lice ili više punomasnog mlijeka; sve dobro promiješati i
ispeći.

ŠKROFULE — GUK

1. Ta se bolest obično pojavljuje kod nedovoljno ishra­


njenosti ili od vlažnog stana. Naročito tu bolest dobivaju
djeca, a znaci su: napuhnut trbuh, modre žile, blijedo lice,
crvenilo očiju, mršavo tijelo i slično. Da se ta opaka bolest
odmah u zametku spriječi, treba bolesniku davati umjereno
tople kave kuhane od žira (ploda hrasta koji se prethodno
oljušti i isprži) tri puta dnevno po šalica. Može se dati i
u obliku kakao-a kuhanog u mlijeku. Bolesnik treba da se
kreće što više na svježem zraku. Može piti svježa pri­
jesna jaja; kuhanu pšenicu u mlijeku. Preporuča se češće
kupanje, plivanje, svakodnevno masiranje tijela finim uljem
i jako frotiranje (trljanje suhim ručnikom).
2. Treba namočiti komad sukna u vruću vodu, brzo iž-
mikati i tako toplo omotati oko vrata. Preko sukna staviti
kakvo voštano ili drugo nepropusno platno kako bi se što
dulje zadržala toplina.
Taj oblog treba držati cijelu noć i mijenjati barem dva
puta. To ponavljati svake večeri dok škrofule posve ne
prođu.
3. Pola kilograma brašna i pola kilograma svinjskog sala
dobro se promiješa u tijesto. Tim tijestom se previja obo­
ljelo mjesto triput dnevno. Prije svakog previjanja treba
oprati oboljelo mjesto čajem od crnog sljeza.

Škrofulozna djeca
Dimnjače (Fumaria off.) 10 g samljeti u prašak i 50 g še­
ćera u prahu dobro promiješati i svakog sata davati po ka­
verni žlicu.

ŠUGA — SVRAB

1. Korijen od štavelja — 2 jedaće žlice u šalici mlijeka


skuhati i time svako jutro i veče mazati kraste.
2. Kao siguran lijek naš narod upotrebljava slijedeće:
uzme se nekoliko listova duhana i dobro skuha u pola litre
vode, tim odvarom se peru oboljela mjesta. Ostatak, jer
zaudara, treba poklopiti i iznijeti iz stana. Tvrdi se da od
tog lijeka svrab odmah prođe bez ikakvih posljedica.
3. Čaj od puzave pirevine, jesti kuhanu pšenicu, često mi­
jenjati čisto rublje, kao i redovito piti čaj od stolisnika,
može da izliječi šugu.
4. Uzeti šišarke divlje ruže i crvene venje — u jednakim
dijelovima i zajedno kuhati. Tim odvarom ispirati bolna
mjesta.
5. Na bolna mjesta stavljati obloge vode u kojoj se ku­
hala zobena slama. (Dvije do tri sitno isjeckane pregršti
slame kuha se pola sata u litri vode.)

ŠTUCANJE NEPREKIDNO

1. Kod napada štucanja treba nakapati na kocku šećera


nekoliko kapi vinskog octa i to pojesti, štucavica će proći.
2. Pekmez od crvenih ribizla odlično je sredstvo protiv
štucanja. Kod napada uzima se po kavena žlica.
3. Sjemenke anisa stuku se u prah i popiju pola kavene
žlice s vodom kao aspirin.

TIFUS
1. Kod infekcije tifusom odmah treba ići liječniku. Ako
je to nemoguće, neka se odmah uzme slijedeći čaj: korijen
angelike, cvijet crnog sljeza — po 2 jedaće žlice, promi­
ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti ključalom vo­
dom i ostaviti 15 minuta stajati. Ocijediti, dodati veliku
žlicu pravog meda, soka od limuna — i piti svaki sat-dva
po nekoliko gutljaja.
2. Tifus liječi, u početnoj fazi, limun. Preko dana više
puta bolesniku dati jaku limunadu s ljekovitim čajem (li­
munov sok s iznutricom zajedno). Taj lijek liječi i šarlah.

TROVANJA
1. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom ne­
ophodno je potrebno, odmah, čim se primijeti trovanje, iza­
zvati povraćanje. Uzeti nekoliko jedaćih žlica ricinusova
ulja, crnu kavu; dva dana ne jesti, nego piti samo čaj od
kamilice.
2. Šaku mlade hrastove kore skuhati u litri mlijeka. To
se pije dok ne nastupi povraćanje. Ako se upotrijebi na
vrijeme, dok se još otrov ne nalazi u krvi, to je siguran pro­
tuotrov trovanju bilo kojom otrovnom biljkom ih gljivama.
3. Islandske mahovine, iđirota, stolisnika i lincure — u
jednakim dijelovima. Od te mješavine jedaća žlica prelije
se s pola litre ključale vode i ostavi po strani 10—15 mi­
nuta. Od tog čaja piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Dva dana ne smije se ništa jesti osim što se pije čaj.
4. Kod trovanja plinom, ugljičnim dioksidom i drugim
sličnim plinovima, bolesnika treba odmah iznijeti na svježi
zrak, primijeniti umjetno disanje; na prsa i listove staviti
slačicu, ali prethodno treba prsa dobro izmasirati. Za sva­
ki slučaj treba pozvati liječnika.
TROMBOZA

Laneno sjeme (50 g) kuha se 20 minuta u 3 litre vode.


U toj se tekućini navečer operu noge. Sjeme se stavi u vre­
ćicu, dok je topla i stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u
toplu vunenu krpu. Kura traje još mjesec dana i nakon što
se bolesnik osjeća posve zdrav.

TRUDNICE DA NE POVRAĆAJU

Koristi čaj od matičnjaka — jedna žlica prelije se sa 200


g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.
Piti više puta dnevno po malu šalicu i povraćanje će ne­
stati.

ŠULJEVI — HEMOROIDI

Od šuljeva danas boluju mnogi muškarci i žene. Čini se


da je to bolest današnjeg suvremenog društva. Šuljevi uglav­
nom napadnu završni dio debelog crijeva — čmara. Tu bo­
lest može da izazove ne samo kronična tvrda stolica, nego i
nutarnje bolesti: bolest jetre, trudnoća kod žena, prehrana
itd. Šuljevi mogu da prikriju rak debelog crijeva. Poznat mi
je slučaj da je građanin u Zagrebu dulje vremena liječen od
medicinskih kapaciteta protiv šuljeva: hladnom vodom i raz­
nim lijekovima, sve dok se nije ustanovilo da boluje od raka
na čmaru, a ne od šulja. Na žalost otkriće je došlo prekasno.
To je očiti slučaj prikrivenog raka.
1. Cvijet divizme — 2 jedaće žlice, stolisnika — 4 jedaće
žlice, list zimzelena — jedaću žlicu preliti s dva decilitra
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 10—15 minuta,
zatim ocijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo triput
dnevno prije jela.
2. Kora mladog hrasta — jedaća žlica (ako nema kore, mo­
že je zamijeniti hrastova babuška) preslice, bokvice ženske
— po 2 jedaće žlice, stolisnika — 3 jedaće žlice. Ostalo kao
pod 1.
3. List koprive žare, aniša — po 2 jedaće žlice, stolisnika —
3 jedaće žlice, pelina malu kavenu žlicu. Ostalo kao pod 1 s
razlikom da se čaj ne zaslađuje.
4. Plod divljeg kestena se oljušti, njegova smeđa kora osuši
i usitni. Od te kore stavi se u pola litre 96% jakog alkohola
(špirit) 5 jedaćih žlica. Boca se začepi i ostavi 10 dana sta­
jati. Dobro je bocu dnevno po koji put protresti. Od ove
alkoholature uzima se 10 kapi dvaput dnevno s malo vode.
Lijek uzimati 20 dana u mjesecu.
5. Vodopije (usitnjen korijen) čajnu žlicu preliti s 200 g
ključale vode i ostaviti 15—20 minuta poklopljeno da stoji.
Pije se nekoliko dana svako jutro natašte i prije spavanja
po šalicu. Djeluje ugodno na stolicu što je od velike koristi
kod šuljeva.
6. Šišarke od vječno zelenog čempresa — mala kavena žli­
ca, pupoljaka od crne topole — mala kavena žlica. To se
kuha 5 minuta u 2 decilitra vode i ispiru (klistiraju) šuljevi.
7. Zimzelena — jedaću žlicu, preslice — 5 jedaćih žlica.
To se kuha u pola litre vode pola sata polako. Pije se triput
dnevno po malu šalicu i ispire (klistira) dvaput dnevno istim
uvarkom.
8. Kuhati šaku probrane pšenice koja se prethodno kvasila
10—12 sati. Kuhati tako dugo dok ne popuca. Ta pšenica
stavi se u mlijeko i s mlijekom još jednom prokuha i sve
pojede u dva obroka: prije ručka i večere. Kura traje 5—6
nedjelja — prema težini bolesti.
9. Korijen pirike sitno izrezan i u avanu istucan — 2 je­
daće žlice — kuha se 3—4 minute u 3 decilitra vode. Taj čaj
treba piti kratko vrijeme prije jela triput dnevno po šalicu.
10. Korijen koprive žare, koja je ubrana u planinskim kra­
jevima, Čim se ubere, sitno se isiječe i 20 jedaćih žlica metne
u litru komove rakije i ostavi 10 dana stajati. Pije se ujutro
natašte i prije spavanja po čašicu. Taj lijek liječi ne samo
krvave šuljeve nego i druge nutarnje bolesti.
11. 1 kg vrbovih vršika s cvijećem stavi se u 5 litara vode i
kuha polako u poklopljenom loncu 1—8 sati. Nakon toga
se ocijedi, stavi u boce i dobro zatvori. Ta se tekućina pije
5 nedjelja triput dnevno po malu šalicu.
12. 10 g kopra preliti sa 2 decilitra vrele vode i 2 sata ka­
snije u dva navrata popiti prije spavanja.
Zlatna žila
Pariti se na vodi u kojoj su se kuhale grančice borovice.
Sjediti na toj pari. Može se upotrijebiti dva dana (drugi dan
samo podgrijati). Treba paziti da se bolesnik ne prehladi.

Temperature nutarnje i šuljevi


Bazge list 6—8 listova usitniti, malu žlicu kadulje i žlicu
meda preliti s 3—4 decilitra ključale vode i ostaviti poklop­
ljeno 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije pola ujutro
i pola prije spavanja.

Dijeta
Hrana ne smije biti paprena, ljuta i sa začinom. Treba
jesti što više voća, povrća u obliku salate s uljem i sokom
od limuna. Voćni kompoti naročito su korisni. Piti voćne so­
kove. Treba jesti kuhanu pšenicu koja se prethodno kvasila
u malo vode, zatim je kuhati u pari sve dok ne popuca, a
onda u šalici mlijeka prokuhati. Bavljenje i šetnja na svježem
zraku, laka gimnastika također mnogo koriste.

TRBUŠNE I BUBREŽNE BOLESTI


1. Porjeg luka 9 većih glavica neoljušteno dobro oprati i
staviti na štednjak kuhati u 5 litara zdravog prirodnog vina.
Posuda u kojoj se kuha neka bude veća. Kuha se dok se
ne ukuha na 1 litru. Ta se masa ocijedi i stavi u staklenku.
Od tog lijeka uzme se svako jutro natašte jednu nepunu
žlicu ili 50 grama.
2. Nane, kamilice — u jednakim dijelovima — dobro pro­
miješati i od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s tri deci­
litra ključale vode i pustiti da stoji 10—15 minuta; ocijediti
s pritiskivanjem. Piti toplo tri puta dnevno prije jela po ša­
licu. Za djecu se uzme polovica označene količine.
3. Također koristi popiti čašu vruće vode. To je iskušani
narodni lijek.
4. I masiranjem želuca toplim uljem ili lojem prestat će
bolovi.
Grčevi u trbuhu
U litru bijelog zdravog vina stavimo 100 g istučenog bi­
jelog luka i ostavimo da stoji 6—8 sati. Nakon toga se ocijedi
i od tog lijeka uzima se po čašicu dnevno 5—6 puta kroz
8—10 dana.

Trakavica
1. Da se trakavica odstrani, treba tri dana jesti kiselo zelje
s dodatkom malo ulja, bez svake druge hrane. Trakavica
navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena da napusti
crijeva. Kiselo zelje neka priprema neko od ukućana, a ne
bolesnik.
2. Uzeti jako sredstvo za čišćenje, dva dana ništa ne jesti,
treći dan popiti dva decilitra jake rakije. Nakon 1 sata po­
novo uzeti jako sredstvo za čišćenje. Navodno se trakavica
opije i za dva sata napušta svoje prebivalište.
3. U litru vode skuha se 1 kg šećera. Tekućina postane gu­
sta kao med. To se popije na dušak i dva dana ništa ne jede.
Na taj način trakavica ugine. Njen najveći otrov je šećer.
Kad se previše najede te slatke tvari, ona ugine. Za nekoliko
dana trakavica s izmetinom iziđe.
4. Očišćeno sjeme bundeve (60—80 grama) stuče se u ava-
nu s malo šećera i vode. Iz te mase načini se 3 kuglice koje
se natašte pojedu. Nakon pet sati uzme se veća žlica masli­
nova ulja.

Bolovi u donjem dijelu trbuha


Uzeti poljske steže 3 žlice, valerijane jednu žlicu i malu
žlicu kima. Sve to dobro promiješati i od te mješavine ne­
punu žlicu kuhati u 300 g mlijeka. Taj lijek pomaže odmah.

UŠNE BOLESTI

1. Kod jakog bola u ušima treba u uho nacijediti 2—5 kapi


šoka od mušmula, pri tom treba leći tako da sok prodre
duboko u ušnu školjku. Ukoliko pri ruci nema mušmule,
u istu svrhu može odlično da posluži i sok od čuvarkuće.
2. Uho isprati toplim čajem od crnog sljeza.
3. Pola kilograma graha stavimo kuhati. Kad je grah posve
skuhan, na posudu se stavi lijevak tako da pokrije cijeli
otvor lonca. Uho se stavi na izlaz lijevka i tako pari. Uho se
pari tako dugo dok ima pare u posudi. Za vrijeme parenja
potrebno je pokriti glavu i lonac radi što jačeg znojenja.
4. Kod reumatičnih bolova u ušima stavlja se na vatu 5
kapljica kamforovog i 30 kapljica maslinovog ulja, vata se
ugrije i stavi u uho. To se ponavlja više puta dnevno.
5. Ako je bol uha posljedica prehlade, obično koristi pare­
nje kamilicom. U protivnom se kuha čaj: 6—7 zelenih ma­
kovica (od maka) u 2—3 decilitra vode. To se kuha nekoliko
minuta. Malo se ohladi i od tog čaja uštrca kapaljkom u bol­
no uho po nekoliko kapi — više puta na dan.
6. Ako se uho gnoji, dobro je uštrcati mlijeko u kojem je
kuhano sjeme od konoplje.
7. Djecu koja postanu nagluha od posljedice šarlaha, treba
dulje vremena dva puta polijevati preko glave i ramena hlad­
nom vodom. Zatim glavu, ramena i prsa dobro ručnikom
izmasirati. Svaki dan jedanput ukapati u oba uha 3—5 kapi
ulja od slatkog badema.
8. Gluhoću liječi: pola male kavene žlice čaja od rute i to­
liko cvijeta od kamilice preliti sa 30 g maslinova ulja i staviti
nekoliko dana na sunce ili na umjereno toplu peć. Od toga
ulja jutrom i večerom u uho — na koje se slabo čuje —
kapne se po nekoliko kapi i ostane 5—10 minuta ležati, kako
bi ulje moglo duboko doprijeti u ušnu školjku.
9. Nadalje zujanje u ušima liječi: tinktura od arnike. Čim
uho počne da zuji, kapne se u nj 2—3 kapi i zatvori vatom.
Ili se uzme malo vate koja se natopi kamforom i stavi u uho
na 3—4 sekunde. To se svaki četvrt sata ponavlja. Umjesto
kamfora, može poslužiti i eter. (Dobije se u ljekarni.)
10. Tri jedaće žlice mekinja, jedaća žlica isjeckanih, svježih
ili suhih, listova crvene ruže, 2 jedaće žlice pelina. Sve zajed­
no dobro promiješati i kuhati u tri decilitra crnog vina dok
ne zavri. Kad se toliko ohladi da se može podnijeti, tom
smjesom treba oblagati uho.
11. Lanena krpica namaže se voskom i savije u oblik lijev­
ka. Tanji kraj turi se u uho, a široki zapali i ostavi da izgori
sve do blizine uha. Ostatak se iz uha izbaci. Zatim se u
bolno uho nalije slane komovice.
Kod slabog sluha
Prije spavanja namočiti čistu krpicu ili vatu u kupusnom
rasolu i staviti na uho. Ako nisu povrijeđeni bubnjići, za krat­
ko vrijeme sluh će se popraviti.

Zujanje u ušima

1. Pšeničnih mekinja (posije) — tri jedaće žlice, latice cr­


venih ruža (svježih ili suhih) — jedaća žlica, pelina — pola
jedaće žlice. Sve zajedno stavi se u tri decilitra crnog vina.
Kad provri, ocijedi se pa se talog zamota u čistu krpu ili
gazu i onako topao priveže na uho. Zujanje će prestati.
2. Protiv zujanja u ušima pomaže ulje od mandule ili pare­
nje s kamilicom. Umoči komadić vate u spomenuto ulje
i stavi u uho. Više puta ponavljaj do ozdravljenja.
3. Žlicu kukuruznog brašna stavi se u šalicu vode, dobro
promiješa i ostavi preko noći stajati. Ujutro se ponovo pro­
miješa i natašte popije. Postupak se ponavlja 3 nedjelje. Ne
smije se jesti svinjsko meso, može se piti malo mlijeka, jesti
malo kruha i to kukuruznog, ali ne piti alkohol.
4. Treba pariti uho s cvijetom crnog sljeza.
5. Zujanje u ušima liječi hodanje bosim nogama, svako ju­
tro dulje vremena — po rosnoj djetelini.

Uho ako se gnoji

1. U pola litre zdravog bijelog vina stavi se dvije žlice ruž­


marina da zavri. Od tog vina meću se oblozi na bolno uho.
2. Svako jutro i večer nakapati u bolesno uho nekoliko
kapi soka od rusomače.

Bolovi u ušima, ili kad iz njih teče gnoj

1. Konopljino ulje nakapa se u uho. Bolovi će prestati.


2. Ako šumi u ušima: ružmarin se pali na žaru tako da dim
ide u uho, i to navečer prije spavanja. Nakon toga se pokri­
jemo preko glave.
3. Kamilice, metvice, bokvice ženske, plod od divlje ruže u
jednakim dijelovima. Od te mješavine jedna žlica prelije se
sa 200 g ključale vode.
4. Pelina i kičice u jednakim dijelovima. Na jednu žlicu
200 g ključale vode.

UBOD PČELA, OSA, INSEKATA I UJED PASA

1. Najjednostavnije je natrljati ubodena mjesta — nakon


što se žalac izvadi — peršinovim listom i staviti hladne
obloge.
2. Ubod komarca treba hladiti i mazati octom.
3. Treba ubodeno mjesto namazati crvenim lukom.
4. Kada vas pčela ili osa ubode na to mjesto odmah staviti
vlastite mokraće.
5. Ujed pasa. Čajem od cijele žare koprive isprati ranu i
dobro svezati.

UPALA USNE ŠUPLJINE I GRLA


1. Plod borovnice 20 g stavi se u pola litre vode i čim pro­
ključa, odmah se skine sa štednjaka. Ovim lijekom ispiru se
usta i grlo. Uspješno liječi već i sama boja borovnice koja
se upije u bolno mjesto i na taj način spriječava razvoj
bakterija.
2. Preporuča se grgljanje čajem od kadulje.

UPALJENA I OTEKNUTA MOŠNICA (JAJA)

Treba sašiti jednu platnenu vrećicu. Kod stolara napuniti


vrećicu piljevinom po prilici 1 kg i sašiti da se piljevina ne
prospe. Vrećicu kuhati u jednom prikladnom loncu 10 mi­
nuta. Od te vode stavljati vruće obloge koliko se samo može
podnositi. Kad se voda ohladi, kuhanje s vrećicom se ponovi.
Obično već za 24 sata bolest prođe, ukoliko se ne radi o ko­
joj drugoj bolesti. Svakako je dobro poći liječniku da usta­
novi kakva je bolest.
UGANUTA NOGA ILI RUKA
Ako je noga ili ruka iščašena, treba je namjestiti na nje­
no prirodno mjesto. Zatim nastrugati dječjeg pjenušavog sa­
puna, dodati dva bjelanjca od jajeta i nešto 96 posto jakog
alkohola (špirita). Tu smjesu treba dugo drvenom kuhačom
miješati dok se ne zapjeni. Tada tu masu nasuti na gustu la­
nenu krpu ili vatu i obaviti oko uganutog mjesta. To se dva­
put dnevno ponavlja. Bolovi će ubrzo proći.

UMOR, TEŠKI HOD, I TEŠKO DISANJE

Svako jutro natašte uzeti žlicu naribanog hrena sa žlicom


pravog meda. Treba ponavljati trideset dana.

VRBANAC

Čim neko oboli od vrbanca, treba se odmah obratiti li­


ječniku. Ako mu je nemoguće odmah do liječnika, neka se
ispomogne ovako:
1. prati bolna mjesta u kupelji u kojoj se kuhala pljeva
(trinje) od sijena.
2. oblog od lista podbjela i trinja od sijena. Često preko
dana piti limunadu i dva puta dnevno po jednu jedaću žlicu
finog ulja.

VODENA BOLEST

1. Sok crvenog luka je izvrsno sredstvo protiv vodene bo­


lesti. Uzima se tri puta dnevno po jedaću žlicu dulje vre­
mena.
2. 10 g omanova korijena sitno isjeckanog, preliti sa 2 de­
cilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i
piti svaka 2 sata po 1 žličicu.

Vodena i bubrežna bolest


Abdovine korijen pretvoren u prašak uzima se dva puta
dnevno na vrh noža.
VRATOBOLJA

1. Korijen i list bijelog sljeza, kopriva mrtva, list angelike,


kadulja — sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu preliti s dva decilitra ključale vode i time ispirati grlo
po nekoliko puta dnevno.
2. Dobro treba ugrijati mekinje (posije) s octom navlaže­
ne. Zatim ih stavi u jednu čistu čarapu i zaviti vrat preko
noći. (Treba podnijeti ovoj što više vruć.) Preko čarape
sveže se čisti ručnik.
3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 2 jeda­
će žlice, pelina mala kavena žlica. Sve dobro promiješati i
od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale
vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti,
po želji zasladiti medom, dodati malo soka od limuna i piti
triput dnevno po šalicu.
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice — u podjedna­
kim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine je­
daću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Zatim poklop­
ljeno ostaviti 15 minuta. Nakon toga ocijediti, medom zasla­
diti i time više puta preko dana ispirati i popiti gutljaj-dva.
5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena od bijelog sljeza
staviti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti dva sata stajati, za­
tim ocijediti. Ostalo kao pod točkom 4.
6. U 100 g vode staviti žlicu morske ili kuhinjske soli (mor­
ska je bolja). Kad se sol u mlačnoj vodi rastopi — tom sla­
nom vodom treba ispirati grlo.

VID POBOLJŠAVA

Peršinov list u obliku čaja — žlica sitno isijeckanog na


2—3 decilitra vode kuha se 2 minute. Pije se dulje vremena
jedna do dvije šalice dnevno.

VRTOGLAVICA

Užareno željezo prelije se octom i ta se para udiše. To je


vrlo dobar lijek.
VRUĆICA — TEMPERATURA

Kod prehlade i temperature, ako se teško podnašaju ta­


blete, uzeti više puta dnevno po veliku žlicu čistog malinovog
soka. Sok ne smije biti razrijeđen nikakvom tekućinom. Naše
domaćice ukuhavaju dobar malinov sok a dobijemo ga i u
svakoj boljoj trgovini.

ZNOJENJE

Znojenje noću u krevetu


Preslice — jedaću žlicu prelije se s 2 decilitra ključale
vode i kuha 2—3 minute. Pije se šalica prije spavanja.
Lincure, preslice i ružmarina po 10 grama; kadulje 3 gra­
ma. Sve dobro promiješamo i od te mješavine stavimo u pola
litre vode nepunu žlicu i kuhamo 3 minute. Zatim pustimo
da poklopljeno stoji još 10 minuta. Pije se šalica prije spa­
vanja. (Vidi i na str 94.)

Znojenje prejako
1. Iz ploda trnine pripremi se ekstrakt: 200 g stučenog plo­
da stavi se u litru 45%-nog vinskog cvijeta. Ostavi se u to­
ploj prostoriji 10 dana. Uzima se svako jutro natašte 10—
—15 kapi u 50—100 g vode.
2. U obliku čaja uzmu se 2 žlice ploda trnine na pola litre
vode i kuha se 10—15 minuta. Pije se natašte po šalicu. Kura
traje do ozdravljenja.
3. 2 žlice kamilice preliti sa 2 decilitra verle vode. Poklo­
piti, promiješati i ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne
kipi. Ocijediti, zasladiti i piti.

Znojenje nogu
1. Orahovo lišće i kore mladog hrasta — po 5 jedaćih žlica
— kuhati (6—8 minuta) u 2 litre vode. U toj neocijeđenoj
masi prati noge. Osušiti na zraku — ne brisati.
2. Hrastove šišarke u prah samljeti. Noge dobro sapunom
oprati i dobro izbrisati da budu suhe. Tim prahom noge
zasuti. Naročito između prstiju. To raditi dva puta nedjeljno.
Znojenje u predjelu pluća
Žalfije (kadulje), list i cvijet divizme — uzeti u podjed­
nakim dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Nakon 10 minuta oci­
jediti, dodati malo limunovog soka, pravim medom zasladiti
i piti triput dnevno po šalicu. Poželjno je da bolesnik nakon
čaja malo prilegne.

ZATVOR
1. Smokve ili suhe šljive dobro se operu i kvase 24 sata na
toplom mjestu. To je prirodno sredstvo za čišćenje. Uzima
se natašte. Kod težeg zatvora treba ponavljati duže vremena.
2. Dobro je piti sok od rotkve ili sirutku.
3. Kamilice, list sene, nane pitome — u podjednakim dije­
lovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine pola jedaće
žlice kuhati 4 minute u 2 decilitra vode i ostaviti da stoji
poklopljeno 10—15 minuta. Ocijediti, zasladiti po želji i piti
ujutro natašte i navečer prije jela — po jednu šalicu.
4. Plod pasjakovine u obliku soka — jedaća žlica u šalici
čaja natašte svako jutro ili 30 zrnaca ploda u juhi. Djeca
polovinu doze. Gornji je lijek jako purgativno sredstvo.
5. Za urednu stolicu treba svaki dan pojesti zreo plod baz­
ge (po mali tanjurić) dok se može brati svježa. Preko zime
uzimati suhi plod u obliku čaja.
6. Kad je izmetina zapečena u crijevima, treba svako jutro
natašte popiti dva decilitra nezaslađenog limunovog soka.
Ponavlja se tri jutra. Ako zatvor nije jako težak uzima se sok
od pola limuna i na njega nalije malo prokuhane vode. To
se toplo popije.
7. Uvečer sitno narezati 3 suhe šljive i 3 smokve, staviti u
100 g vode i ostaviti preko noći stajati. Ujutro se sve zajedno
mlačno pojede. To se ponavlja sve do ozdravljenja.
8. Uzeti plod divlje ruže (šipak); 12 komada se prereže na­
pola i namoči u 150 g vode. Ostavi se preko noći da stoji.
Ujutro se natašte popije.
ZUBOBOLJA
1. Jedna smokva prereže se upola, skuha u mlijeku i toplo
stavi na zapaljeni zub.
2. Zubobolju šupljeg zuba liječi slijedeći lijek: treba šup­
ljinu zuba ispuniti samljevenim najgvircom i ostaviti dva
sata, i zub neće boliti.
3. Nekoliko dijelova bijelog luka (češnjaka) prorezati svaki
na tri dijela, sitnom soli namazati i staviti u dva decilitra
dobre komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smje­
som (mora biti mlaka) ispirati.
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice u podjednakim
dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Zatim poklopljeno
ostaviti 15 minuta stajati. Nakon toga ocijediti, medom zasla­
diti i tom tekućinom preko dana više puta grgljati, svaki
put gutljaj-dva popiti.
5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena bijelog sljeza sta­
viti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti da stoji 2 sata, ocije­
diti. Ostalo kao pod 1.

Gnjiloća zubi
U čašu mlake vode stavi se samo jedno zrno hiperman-
gana i tom vodom operu zubi. Ponavlja se svako jutro do
izliječenja.

Zagnojeni korijen zuba i bolesna usna šupljina


Šaka suhog kupinovog lista stavi se u litru vode i kuha
dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se žlica vin­
skog octa. Tom tekućinom ispire se zubno meso i usna
šupljina.

Žuti zubi
Naročito pušači imaju crne ili žute zube. Ako zube svako­
dnevno očistimo uzduž prorezanom kriškom bijelog luka —
zubi će postati bijeli.
ZABORAVNOST

U litru bijelog zdravog vina stavi se šaka korijena lincure


i pusti da stoji 10 dana na toplom mjestu. Od tog vina pije
se svako jutro i navečer po čašicu.

ŽIVČANE BOLESTI

1. Prije svega potrebno je da ustanovite uzrok vaše nervo­


ze. Ako je to neprekidni strah i briga za sutrašnjicu, nastoj-
te promijeniti način života kao i mišljenje. Odagnajte teške
misli! Ne sunčati se, ne piti alkohol, ruski čaj i jaku tursku
kavu. Napustite duhan! Hodajte svako jutro po hladnoj vodi
minutu dvije. Prije spavanja uzmite kroz tri dana po kocku
šećera u čaši vode, zatim tri dana po dvije kocke itd. do 6
kocki i natrag od 6 do jedne kocke. Taj postupak ponovite
svaka dva-tri mjeseca. To će pomoći.
2. Kamilice, lavandule, nane — po jednu žlicu, valerijane
2 žlice, komorača, stolisnika po 3 žlice. Sve dobro promije­
šati. Od te mješavine jednu žlicu preliti s 300 g ključale vode
i ostaviti nekoliko minuta poklopljeno. Nakon toga procije­
diti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti to­
plo dvaput dnevno po šalicu.

Živci rastrojeni
Uzeti iđirota, kamilice, nane, odoljena, angelike korijena
i list u podjednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od
te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode.
Ostaviti 10 minuta stajati, procijediti, medom zasladiti, do­
dati malo soka od limuna i toplo piti triput dnevno poslije
jela. Od gornje mješavine može se pripremiti i alkoholatura:
uzima se 30 kapi razrijeđeno u malo vode triput dnevno. —
Treba jesti dosta voća i povrća, izbjegavati alkohol i crnu
kavu.

Slabi živci
Peršin (korijen i list) dobro se opere, pomiješa voćnim
sokom ili medom. Uzima se svaku večer prije spavanja po
žlicu.
Upaljeni živci
Treba masirati upaljeni živac. Iscijedimo sok iz jednog
limuna u koji dodamo malo soli. U tu tekućinu namočimo
čistu bijelu krpicu i to stavimo na upaljeni živac, a preko
toga zavežemo suhu flanelsku krpu.

ŽENA KOJA ŽELI POSTATI MAJKA

1. Neka uzme tri vrške borovice (koja raste na suhom vap-


nenom tlu) i kuha 5—8 minuta u pola litre vode. Taj čaj
piti po pola šalice ujutro natašte i na večer prije spava­
nja. Pije se 20 dana u mjesecu.
2. Žena koja želi imati bebu a ne može zanijeti, jer jajašca
slabo dozrijevaju, neka uzme slijedeće kupelji: četiri pre­
gršti gospine trave stavi se u 3 litre vode i samo da proklju­
ča, odmah se skine i pomiješa s vodom za sjedaću kupelj.
Ponavlja se svaku večer prije spavanja 8—14 dana.

ŽELUČANE BOLESTI

Bolovi u želucu
1. Korijen iđirota, kamilice, kičice, ružmarina — u podjed­
nakim dijelovima (ako nema sve vrsti može da posluži i
samo jedna). Od gornje mješavine — nepunu jedaću žlicu
preliti s dva decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—15
minuta, ocijediti, zasladiti pravim medom, dodati malo soka
od limuna i piti toplo triput dnevno prije jela po šalicu.
2. Pelina mala kavena žlica, nane, kantariona — po jedaću
žlicu, stolisnika — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati
i od te mješavine uzeti kao pod 1.
3. Korijen lincure i ružmarina — od svakog po 2 jedaće žli­
ce dobro promiješati, samljeti i od tog praška uzimati dva
puta dnevno pola kavene žlice (popiti kao aspirin s vodom).
Djeca uzimaju pola označene doze.
4. Želučane bolove sigurno liječi smjesa lovorovog lišća —
jedaća žlica, suhe kore od narandže — 2 jedaće žlice. To se
kuha 10 minuta u pola litre vode. Nakon toga ostavi da
stoji 10—15 minuta; zatim se ocijedi i pravim medom zasladi.
Pije se po šalicu triput dnevno poslije jela. To je vrlo dobro
sredstvo i za bolesnike koji boluju od naduvenosti i prejake
kiseline u želucu. — Bez narandžine kore dobar je lijek pro­
tiv upale grla i reumatičnih bolova.
5. U 100 g vode stavi se dvije žlice octa, dvije žlice šećera i
dobro promiješa. Na to se nalije puna žlica sodabikarbone
i promiješa, čim stane emulzirati, odmah se popije. Treba
Uzeti veću čašu, jer rado iz čaše »pobjegne«. Uzima se čim
zaboli želudac ili nastane žgaravica, naročito poslije masnog
jela.
6. Litru šumskih ili vrtnih jagoda staviti u litru jestivog
ulja. To treba da stoji dva mjeseca na suncu. Uzima se triput
dnevno po jednu žlicu.
7. Dogodi se da čovjeka grčevito zaboli želudac poslije ne­
kog jela ili pila. Za takav slučaj dobro je imati u kućnoj lje­
karni alkoholaturu lincure u jakoj komovici ili prirodnoj
šljivovici. Pije se čašica-dvije dnevno.
8. Dvije šake zobi i dvije žlice meda kuhati 40 minuta u
litri i pol vode. Pije se više puta dnevno po šalicu i ujedno
umjesto vode.

Zatrovani želudac od hrane


Treba što više postiti, držati strogu dijetu. Piti voćne so­
kove, naročito sok crnih ribizla. Piti čaj od pelina ili kičice.
Ne piti alkohol. Dok bolest traje, ne pušiti niti jesti čvrstu
hranu.

Mlitavost, slabost želuca i ostalih probavnih organa


1. Anasona i kima — po pola kavene žlice pomiješati i pre­
liti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, za­
tim ocijediti, medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela.
2. Anason se samelje u prah i od toga se uzima jedna peti­
na male kavene žlice dva puta dnevno. (Popije se vodom kao
aspirin.)
3. Korijen iđirota (suh i sitno isjeckan) — jedaća žlica —
prelije se s pola litre ključale vode i ostavi 20 minuta
stajati. Po želji može se zasladiti i preko dana pomalo piti.
Bolovi s grčevima u želucu
Uzeti jasenka i kadulje u podjednakim dijelovima. Dobro
promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decili­
tra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, ocijediti, medom
zasladiti i triput dnevno po šalicu (toplo) prije jela piti.

Upala želučane sluznice


1. Liječi se čajem od kamilice (2 žlice kamilice na 300 g
ključale vode) uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se pono­
vno uzima 20 dana i 10 ne, itd. do potpunog ozdravljenja.
2. Ujutro natašte uzme se snijeg bjelanjka jednog jajeta, a
sat nakon toga veliku žlicu maslinova ulja. Za vrijeme lije­
čenja treba se držati stroge dijete.

Želučani i crijevni čirevi


Koristi kupanje u vodi u kojoj se kuhala kora mladog
hrasta. 4 pregršti usitnjene kore kuha se 15 minuta u 5 litara
vode. Ta se voda onda dolije u vodu u kadu za kupanje. Kupa
se svaki drugi dan do ozdravljenja.

Želučani katar
1. 2 žlice kamilice preliti s 300 g ključale vode i ostaviti da
stoji 20 minuta poklopljeno. Nakon toga se ocijedi i pije po
šalicu ujutro natašte i navečer prije spavanja.
2. Po 20 g korijena cikorije, trave ive, lista stolisnika, maj­
čine dušice i oraha. Tri žlice te mješavine prelije se s pola
litre vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odlije, pije neza-
šećereno umjesto vode.
3. Kamilice i lista stolisnika po 4 žlice prelije se s 1,5 1 vre­
le vode, poklopi, drži 2—3 sata na toplom a da ne vrije. To
se pije kad se ožedni.
4. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list i cvijet), dubčaca
trave ive, majčine dušice i kamilice. Od toga uzeti 1 žlicu i
preliti decilitrom vrele vode. Ostaviti poklopljeno, zatim piti
pola sata prije jela.
5. Uzeti po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i
petrovca. Od te mješavine uzeti 3 žlice i preliti sa pola litre
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Ocijediti i piti 3 puta
na dan, pola sata prije jela.
6. Pomiješati po 20 g timijana, hajdučke trave i kamilice te
10 g slatkoga korijena. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5
decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki
sat po 1 žlicu.

Želudac — katar kronični


1. Pomiješati po 30 g hajdučke trave (list) i trave ive, po
10 g petrovca, kamilice i dubčaca. Od te smjese uzeti 1 žlicu
i preliti decilitrom vrele vode, ostaviti pokriveno. Kad se
ohladi, piti pola sata prije jela.
2. Pomiješati 100 g sladića (Glycyrhiza glabra), 150 g krušice
te po 50 g kima, aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i
preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata.
Piti svaki sat po 1 žlicu (toplo).
3. Pomiješati po 30 g timijana, hajdučke trave i kamilice
te 10 g sladića. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5 decilitra
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata, nakon toga piti sva­
kog sata po 1 žlicu (toplo).
4. Pomiješati po 30 g stolisnika (list) i trave ive (Teucrium
montanum) te po 10 g kamilice, petrovca, kima i dubčaca. 1
žlicu te mješavine preliti sa decilitrom vrele vode. Poklopiti
i kad se ohladi, piti pola sata prije jela.
5. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), aniša, peli­
na, smilja, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Od toga uzeti 1
žlicu i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.

Želučane kiseline previše


1. Piti sok od muške i ženske bokvice. 4—6 kg bokvice
samljeti na stroju za mljevenje mesa i sok istisnuti s tije-
skom za čvarke. Sav sok što se dobije iz 4—6 kg bokvica,
popije se preko dana. Svaki dan se ponavlja do potpunog
ozdravljenja.
2. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati žlicu
vrhnja.

Za jačanje želuca i poboljšanje krvi


Kadulje list pretvori se u prašinu i od tog praha uzima se
pola male žlice. Uzima se samo jednom dnevno kod glavnog
obroka do ozdravljenja.

Spušteni želudac
Pelin, nana, lincura, kadulja, gospina trava u jednakim di­
jelovima — dobro se promiješaju. Od te mješavine jedna žlica
prelije se sa 200—300 g ključale vode i ostavi stajati 2—3
sata poklopljeno. Zatim se kuha 2—3 minute, ostavi da se
pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi. Pije se više puta dnev­
no po malu šalicu.
Hrana mora biti lako probavljiva i ne smije u njoj biti
začina ni rajčice. Uglavnom treba živjeti na mliječnoj hrani,
povrću i voću u prijesnom stanju. Meso uzimati rijetko, i to
od peradi (i samljeveno). Obroci neka budu mali, ali češći.
Svu hranu kuhati na ulju i što je moguće s manje tekućine
(više da se pari). Poslije svakog obroka treba 10 minuta leći.
Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda
divlje ruže (koja se prethodno u suhom stanju stuče u ava-
nu). Pet žlica gore spomenutog ploda stavi se u litru vode i
ostavi preko noći da se kvasi. Pije se poslije jela u količini
koja gasi žeđ ili jednu čašu.

Protiv čira u želucu (vidi: Crijevne bolesti)


Lanenog sjemena (samljevenog) jedaću žlicu kuhati u ša­
lici mlijeka i preko dana pomalo jesti. Isti je lijek dobar
i kao oblog za gnojne rane. Dobro je piti po šalicu mlijeka
(8—10 stupnjeva temperature). To umanjuje upliv želučanog
soka na dvanaestercu.

Premalo kiseline u želucu


1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne, a ima premalo ki­
seline u želucu, postupit će ovako: neka sažvače prvi dan
tri ploda borovnice, drugi dan 4, itd. do 15 i opet natrag,
svaki dan jednu manje, do 3.
Možete učiniti i ovako: u 200 g vode stavite 10 zrna boro-
vičinih boba. Ostavite jedan sat da stoji, zatim po želji za­
sladite pravim medom. Lijek se uzima triput dnevno po 1
žlicu.
2. Deset plodova borovnice treba stući i kuhati 5—8 minuta
u osmini litre vode. Kad se to ohladi, ocijedi se i pije triput
dnevno poslije jela po jedaću žlicu.
3. Liječi kupusni rasol: prvi dan se uzme čašica, drugi dan
2, treći 3; tako do pet čašica. Tada se smanjuje obratnim
redom: svaki dan jedna čašica manje dok se ne dođe opet
do čašice. Kroz to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati
kemijske lijekove iz ljekarne. Nakon održane kure tablete
više nisu potrebne.

Tvrd želudac 1 tvrde grudne žlijezde


Treba piti dnevno žlicu soka od latica i lišća nevena.

Kruh za slab želudac


Iz pšeničnog brašna, samljevenog zajedno s košuljicom (na
flok) i neprosijanoga, zamijesi se kruh vrućom vodom bez
kvasca i soli. Ostavi se preko noći stajati na toplom mjestu.
Ujutro načinimo kruščiće i pečemo u pećnici sat i pol. Kad
ih izvadimo iz pećnice, zagnjurimo ih u vruću vodu na 3 mi­
nuta da se napiju. Zatim ih stavimo u pećnicu da se prosuše.

ŽEĐ

Protiv svake žeđi


Ljeti pri radu i vrućini kod nesnosne žeđi koristi čaj:
60 g korijena od gaveza usitni se i stavi u litru vode i pusti
preko noći stajati. Ujutro se 5—8 minuta kuha, zatim se
ostavi poklopljeno 10 minuta da stoji. Tada se ocijedi i mla-
čno pije svaka pola sata po žlicu. Ujedno koristi protiv zapa-
ljenja pluća, čisti sluz i gasi žeđ.
ŽIVOTNI ELIKSIR

1. Gđa M. J. iz Splita, poslala mi je recept životnog eliksira


za koji tvrdi da je recept — pronalazak glasovitog dra Fer-
neta. Dr Ferneta je u 104-toj godini nesretnim slučajem pao
s konja i umro. Otac mu je doživio 112, a majka 136 godina.
Gđa J. je taj recept našla u ostavštini svoga djeda dra B.
koji je bio vrlo poznati liječnik u Bačkoj. Recept glasi:
Aloe hepatica (raste na obalama Jadrana, op. autora), Rhe-
barbara (rabarbara), Radix Zedodriae, Radix Gentianae (lincu­
ra), Crasus sativus, Agricus albus Venecijanski teriak, gorke
Oussiae i kamfora. Od svakog po 10 g. Zatim dodati još boro­
vice 3—4 žlice, samljevene. — Biljke se usitne i sve zajedno
stave u jednu bocu s poširokim grlom i zaliju dobrom ko-
movom rakijom (22 grada). Boca se začepi i pusti stajati na
suncu ili na umjerenoj toplini. Dnevno se boca dvaput pro-
trese. Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili je­
dnu čašicu.
2. Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost ne­
poznate, evo mog recepta za životni eliksir: angelike (ko­
rijen), rabarbare, lincure, stolisnika, kičice, borovnice, boro­
vice (samljeti), pelina, matičnjaka i medvjeđa šapa od svakog
po 10 g a kamfora u veličini kukuruznog zrna staviti u litru
jake komove ili šljivove rakije. Ostaviti kvasiti 10—20 dana,
ocijediti i piti dnevno po pola do jednu čašicu.

ŽILE

Upaljenje unutarnje žile


Lanenog sjemena — 50 g — stavimo u 3 litre vode i ku­
hamo 20 minuta. U toj se vodi kupaju bolna mjesta dnevno
po 15 minuta.

Ovapnjene žile
Kod ovapnjenja žila odvodnica ne smije se piti pivo ni jesti
meso. Triput dnevno pije se pola litre kiselog mlijeka s
crnim kruhom. (Žito samljeveno s košuljicom, na flok —
kruh bez kvasca). Treba hladnim kupkama urediti krvotok.
Svako jutro oprati ruke do ramena s pola vode i pola vin-
skog octa, a navečer donji dio tijela, ili barem noge. Prepo-
ruča se i hladan tuš koji ne smije trajati duže od pola do je­
dne minute. Zatim se mora odmah u postelju. Ta će terapija
toliko osvježiti krv da za kratko vrijeme više neće zaostajati.

ŽUČNI KAMENCI

1. Žlica usitnjenog božjeg drvca kuha se 3—5 minuta u 300


g bijelog vina. Piti 3—4 puta dnevno po malu kavenu šalicu
tako dugo dok kamenci ne iziđu.
2. žlicu usitnjene preslice poljske stavimo u 300 g vode i
kuhamo 2—3 minute. (Prethodno neka se u toj vodi kvasi
jedan sat.) Uzima se 3—4 puta dnevno po malu šalicu. Pre­
slica je izvanredno dobra i za bolesne mokraćne organe, na­
ročito ako se voda u mjehuru zatvara. Pije se do potpunog
ozdravljenja.
3. Korijen bijelog sljeza (usitnjen) kuha se — 2 žlice u po­
la litre zdravog bijelog vina — 5 minuta. Pije se svaki sat
-dva po dva-tri gutljaja.
4. Pola litre slatkog ili dalmatinskog naravnog vina kuha se
5 minuta s osminom maslinova ulja. Tu količinu treba piti
svako jutro natašte 4—5 dana neizostavno. Treba leći pola
sata na lijevu i pola sata na desnu stranu.
5. Žare koprive — suhe — 2 žlice usitnjeno staviti u pola
litre mlijeka i kuhati dok zavri, ocijediti i piti više puta
dnevno po malu šalicu.
6. U pola litre bijelog zdravog vina stavimo 2 žlice suhog
bršljanovog lišća da stoji barem 24 sata. Uzima se žličica
triput dnevno poslije jela.
7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet) rosopa-
sa, aniša, smilja, nana i sene (sjeme, u ljekarni). Uzeti 1 žli­
cu te smjese i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklo­
pljeno 2—3 sata. Odliti i piti nakon jela 3 puta na dan.
8. 3 žlice smilja (cvijet) preliti sa pola litre vrele vode.
Ostaviti poklopljeno preko noći. Sutradan piti u 3 navrata
prije jela.
9. Pomiješati po 40 g maslačka (korijen) i cikorije (kori­
jen) te 20 g nane. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vo­
de. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Piti svaka 2 sata po 1 žlicu.
10. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), smilja, ani-
ša, pelina, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Jednu žlicu te mje­
šavine preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.
11. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti cijelu noć, zatim piti u 3 navrata
prije jela.

Žučni napadi
Pomiješati po 20 g nane, trave ive, krušice, kamilice i dub-
čaca. Jednu žlicu ovoga preliti sa 2 decilitra vrele vode, po­
klopiti, piti 3 puta na dan pola sata prije jela.

Žuč, grčevi i bolovi


Pomiješati 50 g nane, po 20 g petrovca i očajnice i 10 g ra-
barbare. Jednu žlicu toga preliti sa 2 decilitra vrele vode.
Držati neko vrijeme poklopljeno, zatim piti 3 puta na dan
prije jela.

ŽUTICA

1. Protiv žutice treba uzeti od usitnjenog korijena trave od


srca dvije ravno napunjene žlice u litru vina. To prokuhati
i od tog vina uzeti svaki sat-dva po žlicu.
2. Ljeskovo lišće u proljeće nabrano u šumi i osušeno u
hladu na zračnom mjestu. To lišće se usitni i od toga punu
malu žlicu stavi u lončić; na to se nalije toliko zdravog bije­
log vina da svi listovi budu potopljeni. Šalica, boca ili sta­
klenka dobro se zatvori i ostavi preko noći da stoji. Ujutro
natašte vino se popije. Ponavlja se svako jutro 12—16 dana
i bolest je izliječena.
3. Prašak cvijeta različka uzimati dnevno do 4 grama.
4. Sitno isjeckanog omana (korijen) preliti sa 2 decilitra
vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, procijediti i piti svaka 2
sata po 1 žličicu.
5. Pomiješati po 10 g matičnjaka (list), kamilice, nane
(list), hmelja (cvijet) i odoljena (korijen). Uzeti 1 žlicu ove
mješavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklop­
ljeno 3 sata, odliti i piti. Potrebno je zasladiti medom.
Žutica, kamenci i pijesak u žučnoj kesici, čišćenje krvi i
sokova
1. Za gornje bolesti koristi prašak od željezarke (Verbena
off.) dva puta dnevno na vršku noža.
2. Žalosne vrbe lišće usitnjeno (list nabrati u proljeće i
osušiti u hladu na zračnom mjestu). Jednu žlicu lišća na 3
decilitra vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po
šalicu.

ŽGARAVICA

1. Protiv žgaravice dobro je ako se kod napada sažvače ne­


koliko zrna pržene prave kave i proguta.
2. Prah od lipovog drveta (prosijan) malu žlicu natašte
uzeti s malo vode nekoliko dana.
3. Gospina trava (žlica na 300 g ključale vode) natašte po­
piti svako jutro nekoliko puta.

Žilice crvene — kapilari


Treba se prati u hladnoj vodi. Noge polijevati hladnom
vodom. To se svaku večer ponavlja i odmah zatim ide se u
krevet da se organizam ne prehladi. Za vrijeme gornje kure
treba piti čaj od bazgova cvijeta.

ŽENE I DJEVOJKE KOJE ŽELE IMATI TVRDE GRUDI

Treba svako jutro do pola tijela, naročito grudi, prati hlad­


nom vodom u koju se nalije malo octa. Tko tako postupa
imati će grudi lijepe i tvrde sve do u poznu starost.
ISHRANA

DIJETA
Prikladna hrana — najbolji je lijek!
Ni jednu bolest nije moguće izliječiti bez odgovarajuće di­
jete. Ta činjenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti ako
želimo zadržati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od
presudne važnosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana može
posve da spriječi ozdravljenje bolesnika. Treba znati kakve
se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridržavati. Kada
se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu
i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti
jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajuća hrana.
To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridržavati želi li
ozdraviti. Obično ljudi drže da je dijeta za mršavljenje i ništa
drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj
oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve na­
mirnice koje će pomoći ne samo da se bolesnik liječi nego i
da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine namirnice
nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za
pravilnu ishranu bolesnika.

Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe


Savjeti naših dobrih liječnika jesu: kad se netko loše
osjeća, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti
da jede, jer to može izazvati povraćanje. Bolesnik žeđa. Stoga
mu treba davati više puta dnevno ljekoviti čaj (po malu šali­
cu). Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored
navedenog čaja sokove od voća i hranu od povrća. Kasnije se
daje kuhana riba, meso od peradi, teletinu, kiselo mlijeko,
jogurt i razne đemove. Hranu soliti što je moguće manje. Za­
tim uzimati mliječnu hranu, krumpir-pire, kompote i kuha­
nu pšenicu, koja se prethodno kvasila 10—12 sati u malo
vode. Najbolje je navečer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo
vode (više u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je mije­
šana, ali nikako prekomjerna.

Bolesni na bubrezima
Držati se iste dijete kao i za bolesti žuči: piti malo, jesti
hranu sa što manje soli, još je bolje nimalo. Izbjegavati
svježe pecivo, jesti što više rajčice, šparoge, peršin, celer,
krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino ulje. Izbjega­
vati maslac. Kura od mošta (od grožđa) i keksa mnogo
koristi.

Tko boluje na crijevima i kroničnom začepljenju


Jesti kvašene suhe šljive miješane sa suhim smokvama,
ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkiše, svježi
kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski čaj i kakao. Za takve bole­
snike dobro je da jedu svježi sir s prženim kruhom, pire od
krumpira, kiselo mlijeko, pečene jabuke, ječmenu kašu, smo­
kve. Piti voćne sokove. Caj od matičnjaka (Melissa off.) lišće
sene (dobije se u ljekarni) korijen valerijane — svaku večer
prije spavanja — polako na gutljaje.

Dijeta kod crijevnog i želučanog katara


1. Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne
premasna i ne začinjena. Kod akutnog (početnog) stanja
treba jesti sluzaste juhe, rižu, ječmenu kašu, crnu kavu,
ljekoviti čaj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, čoko­
ladu s vodom zaslađenu saharinom, jer je šećer škodljiv.
2. Za želudac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne
mnogo kuhana i ne premasna, bez začina, malo soljena. Pre­
težno neka je sastavljena od povrća, brašna i šećera (med).
Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast.
Bolesnik se ne smije najesti do sita, ali obroci neka budu
češći (6 puta). Dozvoljeno je: šećer, bijelo i kukuruzno bra­
šno, zobene pahuljice, rezanci, riža, krumpir-pire, ječam, raz­
ne salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, bundeva, grah
pasiran na situ, mliječna hrana, griz na mlijeku, riža na mli­
jeku, bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad.
Za piće: limunada, čaj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko,
kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voćni sokovi, mineralne
vode ili slatka voda u kojoj se kuhalo voće.
Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvo­
di, iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svježi bijeli
kruh, kiselo zelje, svježe pecivo, začini i sva alkoholna pića.

Dijeta protiv suvišne kiseline u želucu


Tko ima suviše kiseline u želucu neka ne jede kiselu, oštru,
masnu i jako soljenu hranu, goveđe i svinjsko meso, suho­
mesnate proizvode, konzerve. Nadalje kuhano kiselo zelje,
repu, kiselo voće, sve vrsti sirove salate, papriku, leću, grah,
pržen krumpir, svjež kruh, svježe pecivo, debele rezance,
tvrde žličnjake. Limunada, jabukovača, kiseli voćni sokovi,
začini, crna kava, sladoled, duhan i alkohol zabranjeni su.
Zajutrak: meko kuhano jaje, šalica mlijeka, kriška starog
kruha sa maslom, slatka marmelada, svjež domaći sir s vrh­
njem.
U 10 sati: žitna bijela kava, kriška starog kruha sa ma­
slacem.
Objed: juha od povrća ili krumpira, bijelo meso, teletina,
perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, riža, malo kuha­
nog povrća, mlada korabica, korjenasto povrće, bundeva,
mlada salata kuhana: mahune, cvjetača; omlet, puding, štru-
ce, kukuruzni pečenjaci, kukuruzni žganci. Piće: voda ili čaj.
Večera: svježi sir, kriška bijelog suhog kruha i šalica mli­
jeka.

Rak — škrofuloza — čirevi


To su bolesti krvi. U proljeće: 3—4 nedjelje kura od špi­
nata s ingverom, mnogo soka od pečenih limuna, zelene sa­
late, crnih trešanja; svježi voćni sokovi. U jesen: kura od
grožđa i jabuka. Lipov i bazgov čaj s limunom. Kura s bije­
lim lukom. Suhe šljive, sirov luk i njegov sok.
Slabi na plućima
Jesti sasvim svježa jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom,
naročito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svjež ma­
slac, mlado povrće pirjano na ulju, krumpir, jabuke.

Bolesni na želucu
Dovoljno je samo 1—2 jela za jedan obrok. Neka ne jedu
masna ili jako zašećerena jela: kolače, sir i jaja. Naprotiv tre­
ba da jedu: sluz juhe od oljuštenog ječma ili pšenice sa žli­
com slatkog vrhnja. Mlijeko sirovo sa limunovim sokom, jer
je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tučeno sa sokom od
limuna; pečeni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli,
sa slatkim vrhnjem. Piti čaj od pelina, kadulje i lanenog sje­
mena s medom i limunom.

Bolesnici od Šećerne bolesti — dijabetičari


Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade šećera i škroba,
koja se u krvi pretvara u šećer. Jesti lisnato i korjenasto
povrće, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, peršin i kiseli ku­
pus. Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer
sa sokom od limuna i tučenim vrhnjem. S time kopar, aniš,
kim i fino ulje; pečene limune, ribane kisele jabuke i borov­
nice. Što manje masti, mnogo bjelančevina. Korisno je piti
rasol od kiselog kupusa.

Bolesni na žuči
Odbaciti posve mast, slatkiše, jaja, sir, kruške. Natašte
piti čaj od lišća šumskih jagoda, aniša, kadulje, kamilice —
u jednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine
žlica na 300 g ključale vode. U proljeće jesti salatu od radića,
kiselice i maslačka; rižu, kuhanu u vodi, pire od krumpira,
šparoge, špinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku
s malo finog ulja, zeleni grašak, bundeve, mladi kukuruz,
bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tučenim vrhnjem, pe­
čeni limuni. Sve što god se dade, treba jesti prijesno: povrće
i voće.
Srčane bolesti
Kod oteklina smanjiti tekućine i slanu hranu. Mlijeko
prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu
ili jetri zabranjeno je jesti divljač, konzervirano meso, su­
homesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak,
začine i slana jela.

Reuma i giht
Izbjegavati teško probavljivu, masnu i jako slatku hranu,
uzimati mnogo voća s rižom. Pomaže dijeta koja vrijedi za
bubrege.
Za bolesnika se priređuju samo lako probavljiva jela od
sasvim zdravih živežnih namirnica. Treba se kloniti svih
jako začinjenih, slanih i kiselih jela, te prionuti uz dijetu
bez soli, alkohola i zrnate kave, mirodija i svakog otrova.
Bolesnoj djeci odlično odgovaraju sluz (krem) juhe sa
slatkim vrhnjem. Kaša od svježeg samljevenog brašna od
ljuštene zobi ili slično. Sirovo mlijeko od koze s limuno­
vim sokom. Kava od žira; razni voćni sokovi, sokovi od
povrća, sirovo voće.
Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako on to ne
traži. Često se griješi time što se bolesnika sili da jede i
pije, jer se boje da će oslabiti. Loša je navika trpati želu­
dac bolesnika koji obično nema probavu. S kakvim dob­
rim napitkom voćnog soka ili svježom planinskom vodom,
može bolesnik da ustraje dulje vremena i da se pri tom
dobro osjeća. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u većini
slučajeva — najbolje liječi.

NAROČITO ZDRAVE NAMIRNICE


Pšenica. Na svaku osobu u obitelji proberemo šaku pše­
nice — navečer za slijedeći dan — i na nju nalijemo samo to­
liko vode da vodu pšenica preko noći upije. Ujutro tu pše­
nicu kuhamo u običnom loncu na jakoj vatri u malo vode (vi­
še se pari) sve dok ne popuca. Možemo dodati: rajčice i bi­
jeli luk, peršin, koji daju jelu odličan ukus. S jednim tanju­
rom ovakve pšenice više se učini zdravlju i snazi tijela nego
sa svim umjetno pripremljenim jelima. Ovo je jelo jeftinije
i korisnije od drugih, i prema tome najbolja narodna živežna
namirnica. Djeca tu hranu rado jedu i izvrsno im pogoduje
da napreduju. Isto jelo može se davati djeci i bez gornjih
začina — s malo meda i samljevenih oraha. Još je zdravije
ako se pšenica (s košuljicom zajedno) samelje na kućnom
mlinu ili stuče u avanu i tom brašnu doda mlijeka, meda,
oraha (samljeveno), jabuka, ribane mrkve i drugog povrća
već prema ukusu potrošača — i sve jede sirovo. Tako pri­
premljena hrana liječi i mnoge bolesti.
Na kućnom mlinu samljevena pšenica (zajedno s košu­
ljicom i neprosijana) s malo vrhnja regulira probavu bolje
od svih poznatih tableta i sredstava za čišćenje i ne ostavlja
za sobom škodljivih tragova. Od zrnja je najbolje i najzdravi­
je jelo. Sa samljevenim orasima i voćem ili voćnim sokovi­
ma, pšenica ostaje uvijek prvorazredna namirnica.
Prema točno znanstvenom istraživanju ustanovljeno je da
pšenica sadrži sva svojstva koja su potrebna za razvoj živih
bića, daje sve ono što unapređuje i štiti naše zdravlje, daje
organizmu snagu da izvrši svoj zadatak.
Kad budemo upoznali vrijednost pšenice, ona će se po­
novno pojaviti na našim jelovnicima u najrazličitim oblici­
ma. Tada će čovjek shvatiti pravu vrijednost te namirnice,
pojednostavnit će način života i uz to smanjiti svoje izdat­
ke za hranu.
Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjileži i potiče rad cri­
jeva i bubrega, čisti sluznicu tako da crijeva jačaju. Djeluje
kad je potrebno temeljito čišćenje protiv sveopćeg optere­
ćivanja, padavice, plućne bolesti i bolesti crijeva. Koštice od
bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika.
Stučene koštice (60—200 komada) sa šećerom i mlijekom,
pomiješane u kašu, uzimaju se ujutro i navečer.
Bijeli luk je bolji od mnogih antibiotika. Češnjak se može
upotrijebiti i u prahu kao vodena emulzija. Najlakše se suši
u smrznutom stanju i zimi i ljeti u hladnjaku. Već od 10%
emulzije sušenog češnjaka ugibaju i otporne bakterije.
Bijeli luk kao sirup: na 20 g luka 40 g vode i isto toliko
šećera. Uzima se 2—3 žlice dnevno.
Kao alkoholatura 1:10 u alkoholu 60% jakosti (u obliku
tinkture) 50 kapi u maloj šalici čaja, ili 20, 30 do 50 kapi
u šalicu plućnog čaja za bolesne na plućima. Luk mora biti
svjež i zdrav.
Bijeli luk priređen na gore spomenuti način snižava i krv­
ni pritisak, ali ga ne smiju uzimati osobe bolesne na žuči.
Uzima se 20—30 kapi u obliku alkoholature, razblaženo s ma­
lo vode prije ručka i večere: i to dva dana da, a dva dana ne;
zatim opet dva dana da, i dva dana ne itd. Pomaže kao pre­
ventiva protiv difterije, gripe, svih vrsta zaraznih bolesti. Da
čovjek ne zaudara, može se uzeti u obliku alkoholature ili
kuhati u šalici mlijeka ili juhi.
Bijeli luk sadrži sumporno ulje bez dušika (azota). U ob­
liku tinkture u jakoj rakiji ili 60% jakom alkoholu (50 g u
pola litre) razvija sve svoje sastojke i ubija mnoge klice bo­
lesti. Uzima se 30—50 kapi u malo vode 3 puta dnevno protiv
truleži pluća (gangrena) uzima se i protiv krvnog pritiska
(tlaka) 25—35 kapi dnevno u malo vode. Osobe bolesne od
žuči neka ga ne uzimaju.
Glavica bijelog luka fino se isjecka i stavi u nepunu litru
vode da stoji 12 sati. Od tog lijeka jača probava, umnožava
se mokraću, izbacuje sluz iz pluća i dušnika. Dobar je i pro­
tiv mnogih drugih bolesti. Naročito za jačanje želuca, protiv
trbobolje, proljeva, vodene bolesti itd.
Grape-fruit (Citrus decumana) slobodno se obilno uzima.
Inače je kura tri nedjelje. Uzima se prije jela pola ili čitav.
Organski kinin grape fruita djeluje kao sredstvo čišćenja od
svih bolesti krvi i trovanja krvi. Čisti bubuljice, kraste, či-
reve i slabost spolnih žlijezda. Jača želudac, jetra, bubrege;
liječi plućne bolesti. Tjera na rad debelo crijevo. Za tu svrhu
uzima se natašte zagrijan do 45 stupnjeva prije jela (šest
nedjelja).
Peršin. Korijen sadrži sluzi, šećera, škroba, eteričnog ulja,
glikozida i još nekih tvari. Peršin kao lijek poznat je već
nekoliko stotina godina. Naročito kod očnih upala i groz­
nice. Sjemenke (plodovi) liječe stari kronični kašalj i bolesnu
maternicu kod žena. Cijela biljka: korijen, lišće i plod tjera
mokraću iz organizma. Uzima se 5 žlica na pola litre vode i
kuha 6—8 minuta, nakon toga ostavi 10—15 minuta da stoji.
Tada se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Ako jednu ša­
licu usitnjenog korijena i lišća kuhamo kako je to gore na­
vedeno; koristi kod slabe razmjene tvari, nadimanja. Liječi
bubrege, istjeruje kamence iz bubrega, liječi žuticu, bolesti
jetre i slezene. Ako se primjenjuje samo lišće onda je dovolj­
no da se samo prelije ključalom vodom i ostavi poklopljeno
15—20 minuta. Peršin je vrlo dobar i kao preventiva (predo-
brana) protiv mnogih bolesti.
Čaj od lišća tjera mokraću, ublažuje bolove, čaj od kori­
jena koristi kod vodene bolesti, slabosti mjehura, zastoja mo­
kraće i protiv otečenih nogu.
Peršin snažno djeluje na bubrege i stoga čisti krv. Povolj­
no djeluje na žlijezde i to naročito na spolne. Peršin bi ner­
vozni ljudi trebali svaki dan uzimati. Primjenjuje se i kod
otečene jetre, bolesti bubrega i mokraćnih kanala i mjehura.
U ovu svrhu je također dobar kopar.
Krumpir treba oguliti i skuhati na meko. Voda se izlije,
a krumpir zgnječi u kašu i promiješa s vrhnjem ili kiselim
mlijekom. Maslac i brašno čine kašu teško probavljivom,
stoga te namirnice treba izbjegavati. Kod zapaljenja želuca i
crijeva i kod velike mršavosti, ova krumpirova kaša je lje­
kovita i zdrava namirnica. Obrišemo krumpir mokrom kr­
pom, a da ga ne peremo. Peče se u pećnici i jede s kožom
zajedno. Koža je vanredno sredstvo protiv suvišnih kiselina
i slabih spolnih žlijezda.
Krumpir sirov, nariban, pomiješan s naribanom jabukom,
služi za čišćenje i svježinu čitavog organizma a kroz to i za
ljepotu i mladost lica. Tko ga dulje vremena jede, pomladit
će se. Krumpir je vrlo dobra namirnica za djecu i odrasle
koji rade mnogo fizički. Osim toga važno je sredstvo protiv
trovanja kiselinama. Umni radnici neka krumpir uzimaju
obazrivo i umjereno. U krumpir neka stave nekoliko zrnaca
kima ili aniša.
Kupina osvježuje. Napitak od zrelih kupina vrlo je dobar
za malokrvne kao i protiv proljeva. Kako je kožica i koštica
škodljiva za probavne organe bolesnih i rekonvalescenata,
treba plodove uzimati umjereno. Bolje je istisnuti iz njih
samo sok, koji se čuva u zatvorenim bocama na hladnom
i suhom mjestu. Svježe zrele kupine, s medom i vinom, ja­
čaju želudac.
Luk crveni. Ako se kroz 30—40 dana pojede natašte oveća
glavica crvenog luka sa crnim, raženim ili kukuruznim kru­
hom, čovjek postaje preporođen. Oslobađa se kašlja, bolova
u prsima, nejelosti, teške stolice, raznih čirića po tijelu. Bli­
jedog izgleda, tromosti i plućnih bolesti.
U litru vode stavite pola kg sitno isjeckanog crvenog luka
s isto toliko šećera i kuhajte 3 sata — kad se smlači dodajte
2—3 žlice meda, dobro promiješajte i spremite u staklenke
koje treba dobro zatvoriti. Od tog lijeka uzimati u mlačnoj
vodi više puta dnevno po žlicu. Liječi bolesne krajnike, ka­
šalj, sluzavost pluća, promuklost i teško disanje.
Crveni luk osim što sadrži vitamine A, B i C imade svoj­
stvo koje ugodno djeluje pri poteškoćama probavnih organa,
vodene i šećerne bolesti.
Narandže i banane treba da jedu mala djeca. Jedno i dru­
go služi za izgradnju kosti. Narandžin sok je ukusan, rashla­
đuje i potiče na jelo. Ako se uzme natašte, djeluje protiv za­
tvora. Djeca treba da imaju svakodnevno na jelovniku bilo
narandžu bilo bananu.
Celer ide među najvažnije povrće. On svojim jakim aro­
matičnim uljem osvježuje živce. Regulira djelovanje bubrega
i žlijezda. Umni radnici trebali bi što češće jesti sirovi celer,
naročito visoku vrstu. Celer je odlično sredstvo za čišćenje
krvi i jačanje živaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom
obroku šaka vršika celerova lista i to bez soli, ako želimo
da bude ljekovit za živce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera
u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, liječi se reuma,
giht, bolovi u zglobovima i teškoće pri mokrenju. Celer je
vrlo zdrav i u obliku salate — zajedno s listom i korijenom
— pa i u juhi — čitava biljka.
Kupus bijeli i crveni može se vrlo dobro i ukusno pripre­
miti sirov u obliku salate, sitno izrezan s uljem i sokom od
limuna. Tako pripremljen je izvanredno zdrava hrana: ras­
hlađuje i otvara. Kao predjelo djeluje rashlađujuće na ote­
čenu jetru i tako spriječava žuticu. Crveni kupus dobar je
protiv slabokrvnosti ako se pripremi na gore navedeni na­
čin i kod bolesti bubrega. Bijeli kupus liječi zatvor, bolesnu
jetru. Lišće bijelog kupusa mnogo koristi ako stoji 3 sata u
bornoj kiselini, a nakon toga se žile iz lista povade i s okla­
gijom, bocom ili kakvim drugim zgodnim predmetom izgladi
i njime oblože upaljene otekline, čirevi ili otečene noge.
Naučna istraživanja kod nas i u svijetu potvrđuju ljeko­
vitost bijelog kupusa. Prof. Čini na Stanford sveučilištu u
San Francisku, specijalista za čireve i sva ostala stomačna
oboljenja, dokazao je da kupus predstavlja najidealniji pri­
rodni lijek. Dr Čini tvrdi da je kupus efikasan lijek protiv
čira na želucu. Francuski učenjak Dr Balan tvrdi da je te­
rapija s kupusom nenadmašiva kod mnogih bolesti. Ljeko-
vita moć kupusa ima se pripisati vitaminu »U« koji je
otkriven u soku kupusa i imade ga u obilnim količinama.
Vitamin »U« imade izvanrednu moć i utiče na zarašćivanje
rana i na čireve.
Kiseli kupus ne samo da je zdrava hrana već djeluje i kao
lijek protiv raznih bolesti: rastvara i odvaja loše sokove iz
tijela, čisti i jača krv, uništava opasne parazite u crijevima.
Kiseli kupus treba jesti sirov, jer kuhanjem se uništava nje­
gova ljekovita snaga. Kupus izvanredno jača želudac i cri­
jeva. Liječi zatvor, bolesne bubrege itd. Kupus nije uputno
jesti svaki dan, najviše triput nedjeljno. Ljekovita snaga ku­
pusa nalazi se u njegovom soku. Stoga kod slabog želuca, a
naročito kod slabe probave, treba kupus samo prožvakati,
sok isisati, a tkivo ispljunuti. Slabokrvni ljudi neka češće
jedu sirov kiseli kupus sa crvenim lukom, kimom i crnim
kruhom. Ovako pripremljena hrana liječi i rastrojene živce.
Dobar je lijek za one koji pate od želuca i kroničnog za­
tvora. Kod ovih bolesti treba ga jesti natašte dulje vremena
i probava će se normalizirati. Protiv zastarjelog kašlja pije
se rasol svaka pola sata po žlicu. Ako je suviše slan, treba
ga vodom prorijediti. Kura traje 4—6 nedjelja.
Rajčica je vrlo zdrava živežna namirnica, vrlo dobra pro­
tiv bolesti crijeva i jetre, gihta i reumatizma. Jede se sirova
ili pirjana s crvenim lukom. Rajčica pored organske soli sa­
drži i voćne kiseline koje jako rastvaraju. Pomiješano sa
šparogama djeluje na bubrege i mjehur — očišćavajuće, a s
lukom budi i čisti crijeva. Rajčice koje nisu posvema zrele,
škodljive su zbog kiselina kao i nezrelo voće — ali za upo­
trebu ne smiju biti ni prezrele. Umaci od rajčica su ukusni
dodatak riži, makaronima i ostalim brašnenim jelima. Raj­
čice, bijeli luk, peršin i ulje treba pirjati na tihoj vatri.
Kada se već prilično ukuhalo, procijediti i na ovoj juhi ku­
hati rižu. To je odlično jelo — ljeti.
Repa bijela i cikla također i rotkva i hren, najjače dje­
luju ako se jedu sirove s malo vrhnja i nekoliko listova
vrtne salate. Tako pripremljena hrana potiče organizam na
novi život. Cikla hladi i djeluje umirujuće. Liječi malokrv-
nost, bolesti bubrega, želuca i trovanje kiselinama. Može se
pirjati u poklopljenom loncu ili peći u pećnici (ali nikad ku­
hati u vodi, jer je tada bezvrijedna). Naribana sirova mrkva
s anišom, kimom, komoračom i limunovim sokom vrlo je
dobro sredstvo protiv crvi i glista. U tu svrhu treba je dnev-
no uzimati 2—3 puta, a navečer piti lagani čaj za čišćenje.
Djeca dobivaju često mrkvu protiv nametnika i radi šećera
koji se nalazi u mrkvi. Sirova ribana mrkva ostaje kao sta­
lan čuvar i čistilac crijeva kod djece i odraslih. Bijela repa
nema veliku hranjivu vrijednost, ali tjera mokraću; djeluje
rastvarajuće protiv zakrečenja, pijeska, bubrežnih i bolesti
mjehura. Koristi se sirovo naribana s limunovim sokom, per­
šinom ili se pirja, zgnječi i pripremi s krumpirovom kašom,
lukom i mlijekom. Bijela je repa dobra i za razne juhe.
Šparoga spada među najdragocjenije ljekovito povrće.
Šparoga sadrži 67—99% vode, osim toga organskih soli koje
djelotvorno liječe bubrege. Ona je nadalje naročito sredstvo
za čišćenje krvi. U vrijeme njezine sezone treba je obilato
uzimati. Plavo-zelena šparoga sadrži osim toga organski ba­
kar koji ljekovito djeluje na živce. Šparoge su najefikasnije
sirovo oguljene — u obliku salate na ulju. Šparoga uzbuđuje
koliko bubrege toliko i nadbubrežne žlijezde, podjednako
mjehur i jetru. Kod stvaranja žučnog kamenca treba uzimati
dnevno nekoliko puta po nekoliko sirovih šparoga s mnogo
umaka od ulja. Kod kroničnog katara i šećerne bolesti njena
je uloga dragocjena, isto tako i kod nervnih smetnji. Protiv
bolesti bubrega nema ništa bolje od svježih šparoga u malim
količinama (ali može ih se zamijeniti s gljivama, celerom, i
dopuniti peršinom), šparoge izvlače bjelančevinu iz mokraće,
čiste i jačaju krv, odstranjuju kamence i pijesak u žuči i
mokraćnom mjehuru.
Smokva je vrlo hranjiva. Sadrži i do 70% ugljičnih hidra-
ta, djeluje na odstranjivanje sluzavosti, jača želudac — ako
se umjereno uzima. Ako se oprane suhe smokve i šljive kva­
se 24 sata u vodi, pri tom drže u toplom, djeluju kao pri­
rodno sredstvo za čišćenje. Uzima se umjesto doručka
ujutro. U težim slučajevima uzima se po nekoliko dana.
Smokve s bijelim slojem, u kojem se nalaze stanovite glji­
vice, treba izbjegavati ili ih treba u vrućoj vodi oprati, jer
prouzrokuju glavobolju i bolove u želucu.
Krastavci djeluju osvježavajuće. Kiseli krastavci pospje­
šuju probavu i toplinu tijela.
Cimet zaustavlja proljev i liječi prejaku menstruaciju.
Kiselo mlijeko — ne samo što je hranjivo nego je i ljeko­
vito. Liječi rastrojeni želudac i crijeva, neurednu stolicu, bo-
love u maternici, snižava temperaturu, uzrujanost, razne kra-
stice na koži; ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, opo­
ravlja iznemogle. U ljetu kada vladaju vrući dani, za osvje-
ženje treba piti kiselo mlijeko ili jogurt koji je mnogo zdra­
viji od bilo kojeg alkohola.
Mrkva. Djeca koja imaju gliste treba da jedu svako jutro
natašte mali tanjurić naribane mrkve. Mrkva je i inače zdra­
va hrana, jeli prijesnu ili kuhanu. Slabe osobe neka jedu
mrkvu uz razna jela i sirovu naribanu (i to što više).
Hren. Dobar je prilog kao sos uz govedinu. Pomaže i kao
lijek protiv glavobolje i kijavice, naročito ako se promiješa
s jakim vinskim octom i duboko u nos udiše. Ako se hren
stavi na upaljeno bolno mjesto izvlači upalu isto kao slačica.
Kod glavobolje treba komadićem hrena dobro istrljati čelo
i potiljak s vratnim žilama. To se ponavlja nekoliko dana.
Ujedno treba hren udisati kroz nos. Ako na koži nastanu
mjehuri, treba ih uljem mazati.
Hren je pored mnogih blagotvornih sredstava i sredstvo za
svestrano čišćenje organizma. Uzima se 3—4 nedjelje u ma­
lim količinama. Hren jača probavne organe i čisti ih od slu­
zi, regulira probavu i uklanja zatvor stolice. Ovo staro do­
maće sredstvo odlično je protiv katara pluća, želuca i crijeva
ako se uzima dulje vremena (70 dana) tri puta dnevno. Hren
podražuje funkcioniranje raznih organa i pospješuje stva­
ranje potrebnih sokova. Svježe nariban hren upotpunjuje
prehranu, osim toga je odličan lijek protiv bolesti, gihta,
reumatizma, neuralgije, upale bubrega i jetra, žuči, mokrać­
nog mjehura, bolesti crijeva, bolesti živaca, suvišne kiseline,
trovanja sa soli (ako se previše uzima). Sok od korijena
hrena (jedna kavena žlica) uzima se u vodi ili u mlijeku kod
upale gore navedenih bolesti. Mlijeko s hrenom je jedno
sveobuhvatno sredstvo za čišćenje.
Mlijeko. U njemu se nalaze sve hranjive sastojine koje su
potrebne ljudskom organizmu. Upotrebljava se ne samo za
hranu nego i kao lijek. Nekuhano (prijesno) mlijeko ima
svoju punu vrijednost, hranjivost i lakšu probavljivost od
kuhanog, stoga je bolje uzimati sirovo tek malo podgrijano
mlijeko. Kuhanjem se uništava njegova vrijednost (bakte­
rije se unište tek djelomično). Kod mlijeka se mora uglav­
nom paziti da je od zdrave krave, koja je prirodno hranjena
i da se mlijeko drži u staklenom sudu.
Svježe nekuhano tek pomuzeno mlijeko, nenadoknadiva
je hrana za slabokrvne, sušičave osobe, kao i za bolesne na
bubrezima, od šarlaha, od bolesti vrata i osobe rastrojenih
živaca. Kiselo mlijeko, kada se skine vrhnje, vrlo je lako
probavljivo, pošto prelazi ravno u krv, hladi i djeluje umi-
rujuće na želudac, crijeva, nerve, odstranjuje kiseline iz ti­
jela, liječi reumu i izbacuje sve otrove iz tijela. Kiselo mli­
jeko sprijecava grušanje krvi, stoga se osobito preporuca
kod bolesti s visokom temperaturom: kao kod gripe, difte­
rije, tifusa i šećerne bolesti. Ljeti je kiselo mlijeko dobro
protiv pošasti — zaraza. U tu svrhu isprobano sredstvo. Ki­
selo mlijeko s malo voća i graham kruhom daje izvrstan
obrok. Šećer se ne smije dodavati.
Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir pomi­
ješan sa 1—2 žlice samljevenog komorača, kima, crvenog
luka i malo soli s kruhom od pšenične prekrupe, graham,
ili raženim. Od ovako pripremljenog sira uzima se svakog
sata po jednu žlicu i zalogaj kruha kod raka i čireva u že­
lucu i svih drugih želučanih bolesti. Inače tko pati od slabe
probave i upaljenja sluznice, mora odbaciti mlijeko i mli­
ječne proizvode dok se liječi. Svjež sir kao oblog izvlači va­
tru i upotrebljava se kod upale pluća, porebrice, crvenog vje­
tra, čireva, upale očiju kao i svih ostalih upala. Nakon što
se skine oblog s očiju ne smije se pola sata poći na jako
svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući.
Sirutka je ljekovito sredstvo protiv bolesti bubrega, jetre,
protiv slabe cirkulacije krvi, Dnevno 2—3 čaše sirutke izvan­
redno djeluje za čišćenje krvi a protiv čireva u želucu.
Kozje Mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šećernu bolest
ako se dnevno pije 2—3 litre. Kozje mlijeko s medom, ako
se pije svako pola sata po 1 žlicu, liječi i najteži krvavi ka­
šalj.
Vrhnje se može jesti preko cijele godine. Izvanredna je
hrana za umne radnike. Istučeno i pomiješano s voćnim so­
kovima vrlo je dobro ljekovito sredstvo kod svih bolesti krvi,
trovanja krvi i lišajeva.
Med je vrlo hranjiv, lako probavljiv i neposredno ulazi u
krvne sokove, bez ikakva vrenja, kao što je to slučaj sa šeće­
rom. Med je vrlo obljubljeni narodni lijek koji krijepi orga­
nizam, jača i čisti krv. Med je osobito ljekovit kod plućnih
bolesti, mjehura, bubrega, neuralgije, reuma. Njegovo djelo­
vanje je dvostruko korisno ako se iza toga uzme sok od jed-
nog limuna. Ljudi iznureni, slabi i stari treba dnevno da
popiju za jačanje 2—3 čaše vode prokuhane s medom, žlica
meda kuha se 5 minuta u četvrt litre vode. Djeci za razvoj
treba dati svaki dan čašu hladne medovine. Nervozni ljudi
neka za umirenje živaca prije spavanja uzmu jednu žlicu
meda. Manji čirevi u želucu liječe se uzimanjem meda 3—4
žlice dnevno. Med okuplja čireve koji tako sazrijevaju i bo­
lesna mjesta zacijeljuju. Na čireve, razne rane i ranice stav­
lja se med koji je na jednake dijelove pomiješan sa pšenič­
nim brašnom i razmućen s malo vode. Ovaj lijek blaži bol,
iz rana izvlači nečist i brzo ih zamlađuje. Jabučna kiselina
u medu djeluje protiv bakterija, a pektin protiv njihova otro­
va, dok tanin umiruje rad crijeva. Za srčane bolesnike tako­
đer je med ljekovit.
Devedeset posto svih bolesti dolazi od neispravne prehrane.

LJEKOVITOST VOĆA I POVRĆA

Brusnica. Liječi bolest mjehura, visoki tlak i bubrege.


Grožđe, kao kruh i vino, danas je glavna hrana mnogih
ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od
grožđa (šira, mošt), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna čaša
mošta natašte prije doručka čisti krv i naročito je zdravo
piće. U ljekovite svrhe čine se kure od grožđa. Kura traje
4—6 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba po­
piti malo mošta) postepeno dok se količina ne popne do jed­
ne litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pe­
čen s kvascem.
Bijelo grožđe najefikasnije je za liječenje bolesne jetre
i vodene bolesti. Crno grožđe vrlo dobro djeluje kod otro­
vanja kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme
i plućnih bolesti nije uputno jesti grožđe. Mošt od grožđa
oživljuje živce, liječi crijevne bolesti, bubrežne kamence kao
i kamence u mokraćnom mjehuru. Divlje izrasline se po­
vuku. Svjež mošt pomiješan s jednakim dijelom mlijeka,
prijesnog ili svježeg, liječi plućne bolesti.
Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika pošto sadrži oko
14% ugljičnih hidrata i voćnih kiselina. Sadržaj fosfora čini
je veoma vrijednom za umne radnike, jer hrani slezenu a
kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.
Sadrži željeza što je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je
upravo jedinstvena hrana za živce i stvaranje krvi. Rekon­
valescenti neka dnevno pojedu dva-tri tanjurića kuhanih ja­
buka zaslađenih medom i limunovim sokom: to će im umiriti
živce. Ako se jedu pečene jabuke i kuhana pšenica, raž ili
ječam, to preporađa i stvara krv, otklanja zatvor i tešku
stolicu. Ako se prije spavanja pojede poveća jabuka dobro
sažvakana, ugodno djeluje na san, otklanja žgaravicu, po­
spješuje probavu. Vrlo je zdrav i čaj od svježih jabuka.
Mošt (šira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo piće naročito
za one koji trpe od raznih lišajeva i osipa po tijelu, slaboj
probavi, omaglici, lupanju srca, suvišnoj kiselini u želucu.
Dnevno se pije 3—4 čaše.
Sirove i ribane jabuke liječe proljev, kod zatvora treba
jesti pečene jabuke.
Kruške, breskve i kajsije pospješuju izlučivanje žuči, po-
dražuju i osvježuju stjenke želuca, krijepe jetra i pluća.
Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je lje­
kovit. Kada limun potpuno sazori na suncu, pretvori se u
organsku salicilsku kiselinu koja uništava šećer u krvi i os­
tale štetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispeći na
umjetnoj vatri sve dok mu koža ne nabubri tako da postane
smeđa i mekana. Ne smije pregorjeli ni popucati.
Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i
plućnih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam naše trgo­
vine prodaju i koja je za zdravlje škodljiva, nego samo ona
prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva
limuna dnevno, prije ili poslije jela, liječi bolest jetre, reu­
mu, otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna
sa soli, koliko stane između dva prsta, miješa se tako dugo
dok ne postane mliječna masa. To je jako sredstvo za izluči­
vanje, a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljeće.
Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih upala,
sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujuće.
Limun je jedan od opće ljekovitih sredstava za čišćenje krvi
od prezasićene mokraćne kiseline. Sa solju potiče rad srca
i jetre. Limun čisti krv, sluznicu i žlijezde, rastapa kamence,
reumatične taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju.
Pomlađuje i razrijeđuje krv. Limunov sok treba uzimati pre­
ko cijele godine umjesto octa. Inače se limunov sok uzima
kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.
Da limun bude sočan, treba ga izložiti suncu ili staviti uz
toplu peć, sve dok koža ne postane tanka.
Limun sadrži šećer, limunsku kiselinu, galnu kiselinu, ja­
bučnu kiselinu, eterično ulje sa citralom. Sadrži visok po­
stotak kaliuma, vapna i fosforne kiseline. Fosfor oživljava
i pothranjuje živce, kalij oživljava srce, liječi bubrege, vapno
neutralizira oksalnu i druge štetne kiseline u krvi. Limunska
kiselina uništava štetne bakterije.
Limun ima vrlo široku primjenu. Bogat je vitaminima pa
se mnogo upotrebljava za pripremu osvježavajućih pića —
kao i dodatak jelima. U našoj ishrani limun je svakodnevno
na našem jelovniku i upotrebljava se u našoj kuhinji kod
kiseljenja ribe, pečenja i mnogih drugih jela. Na taj način
hrana postaje probavljivija. Dobar je i dodatak piću, naro­
čito čajevima i drugim osvježavajućim napicima. Njime se
premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se liječe od skor­
buta s 2—3 žlice limunova soka u kavi. Nekoliko limuna
dnevno izvrstan je lijek protiv reumatičnih oboljenja.
Lješnjaci — suhi — liječe proljev i kroničan katar crijeva.
Mandule — liječe kronični proljev.
Rajčice — liječe jetra, bubrege, slezenu i čiste krv.
Rotkva — crna — koristi za ublaživanje bolova i istjeri­
vanje žučnih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mje­
seca (svaki dan svježi sok ujutro natašte). Prvi dan uzme se
čašica, drugi dan dvije čašice, treći dan tri, četvrti dan če­
tiri. Nakon toga se vraća — 3, 2 i konačno jedna čašica.
Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi još
jedna kura.
Kupina — liječi gušu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i
ždrijelu. Staviti žlicu kupinova lišća u 300 g ključale vode.
Neka stoji 15—20 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale
slijepog crijeva pet puta dnevno po šalicu.
Svakako je potrebno posjetiti liječnika.
Ogrozd — liječi uloge, reumu, malariju i skorbut.
Ribizle i maline — čiste krv i liječe kašalj.
Šljive — utječu na rad crijeva, odstranjuju crijevne na­
metnike kod zatvora stolice.
Špinat je povrće vanredne vrijednosti i jakog djelovanja.
Špinat je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi. Može se obil­
no i dugo uzimati, a da ništa ne škodi. Osobito je djelotvoran
za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad
se ne smije za pripremu špinata upotrebljavati brašno, ili
životinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje,
neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima
može izazvati i smrtonosni proljev. Mladi listovi špinata
jedu se u obliku salate — sirovi ili pirjan u vlastitom soku
s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi špinata i li­
stovi radića dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s maslač­
kom, regulira pravilan rad jetre. Stari špinat, očišćen i brzo
opran, prelije se ključalom vodom te pirja kao gore s malo
luka, limunova soka i ulja. Špinat je ugodan za jelo i s ri­
žom. Od velike je vrijednosti protiv raka i čireva. Protiv raka
jede se ingwerom (đumbirom) ili rižom, dnevno više sed­
mica (kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubre­
zima i mjehuru.
Orah — jača živce. Svježi orasi podražuju crijeva i otva­
raju stolicu.

ŠTO MORAMO ZNATI O SAMOJ ISHRANI

Život i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija,


sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je jedna
od najvažnijih čimbenika u životu čovjeka. To je studij za
sebe. Kada budemo toga svijesni, onda će biti razumljivo da
ishrani moramo obratiti najveću pažnju. Materije koje su
neophodno potrebne za izgradnju i održavanje zdravog or­
ganizma dobivamo preko raznih namirnica. Čovjek često
svjesno izbjegava baš one namirnice koje su najkorisnije i
uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni
potrebne, što više, neke su čak i škodljive: kao meso, alko­
hol, ocat, duhan itd.
Po praviIu morali bismo jesti više u prvoj polovici dana.
Ujutro je najlakša probava, u podne je već slabija, dok je
navečer potpuno slaba. Stoga se preporuča navečer što ma­
nje jesti. Stari ljudi, žele li imati dobar san, neka ne veče­
raju.
Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba pola­
gano i bez žurbe — hranu dobro prožvakati. Ako je čovjek
uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo više škodi nego ko­
risti. Pri jelu treba biti raspoložen i pažnju obratiti jelu.
Jela treba da su mješovita — različita. Želudac treba odmora
(barem 4—6 sati) između jednog i drugog obroka. Iznimke
čine djeca i starci, odnosno bolesnici, čiji su obroci određeni
drugim vremenskim razmacima.
Dolazi li hrana na još neprobavljenu, poremetit će čitavu
probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odviše hladno piće.
Nije zdravo jesti suviše hladna ni suviše vruća jela, jer se
može poremetiti normalno lučenje želučanog soka i lako raz­
boljeti.
Postoji arapska poslovica: »Zajutrak pojedi sam, objed
pojedi s prijateljem, večeru pokloni neprijatelju«.
Spavanje poslije ručka nije zdravo (osim za malu djecu),
jer se time spriječava probava. Probava treba da je završena
prije nego li se zaspi.
Konačno u interesu zdravlja preporuča se da se čovjek
hrani najjednostavnije. Samo takav način života je priro­
dan — svladava bolest, pa i skupoću u hrani.
Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se već mora, onda
tek da zavri, jer se kuhanjem uništavaju baš one bakterije
koje uništavaju uzročnike gnjileži u crijevima. Sa špinatom
je isti slučaj, on treba da se u malo pare prokuha, više u
vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj
način pripremljen jede.
Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svježe i
zdravo povrće. Natrulo ili vrlo staro može razorno djelovati
na organizam. Što jednom počinje truliti, ne može se više
ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jed­
nostavni i nikad više od tri jela. Moramo nastojati da uvijek
bude kod svakog obroka i jedno sirovo jelo: salata, špinat
(mlado lišće na ulju), celer ili voće. Za želudac je vrlo dobro
da se zelen jede kao predjelo jer potiče želudac na rad (to
sam vidio da rade i Englezi — turisti kad dolaze u našu
zemlju.
Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir,
rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, riža,
cvjetača, koleraba, špinat i peršin po mineralnom sadržaju
daju čovjeku najsavršeniju hranu ako dodamo njima fina
ulja ili biljne masti.
Iako je navedeno povrće bogato svim vrstama vitamina,
s kuhanjem se izgubi veliki dio. Stoga je sirovo povrće od
najveće vrijednosti. U protivno, ako ipak želimo da izgub­
ljene vitamine nadomjestimo, onda jedimo što više voća (ja­
buke, jagode, grožđe, šljive, trešnje, breskve, naranče, kaj-
sije, limune, banane, orahe, lješnjake i ostalo voće).
Današnje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se čovjek
nepravilno hrani, da naša ishrana nije u skladu s čovjeko­
vom prirodom. Uzrok tome se nalazi u činjenici da su se
ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sa­
ma priroda pripremila. Time što se čovjek odalečio od priro­
de, griješi protiv njezinih zakona. Posljedice se osjećaju u
mučnim bolestima i raznim tegobama.
Naša prava hrana mora biti ona koju nalazimo u krilu
same prirode. Svaka biljna hrana naročito je probavljiva i
hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne
namirnice sadrže mineralne soli, razne vitamine neophodno
potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana — to je naj­
snažniji nosilac sunčane energije.
Svježe voće, mlado lišće (svih vrsta povrća) pa i kopriva
(koju treba pariti) maslačak, špinat, peršin, mrkva, blitva,
salata, zelje, cvjetača, dragušac itd. jedu se sirovi u obliku
salate. Svježe špargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se
pripremaju na ulju s malo limunova soka i što manje soli.
Povrće koje namjeravamo kuhati, treba samo malo pro­
kuhati u malo vode, više u pari. Tako ćemo sačuvati sve vi­
tamine koji bi se inače izgubili dugim kuhanjem u mnogo
vode.
Na gornji način možemo pripremiti i razne žitarice kako
bi ostale sve hranjive tvari u njima. Zrnje (pšenica, kuku­
ruz i ječam) treba kuhati u maloj količini vode dok ne po­
puca, (prethodno se zrnje kvasi 6—8 sati). Tako se kuha zob,
leća, bob i suhi grašak. Ovako pripremljena hrana lakše je
probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za
pravilnu probavu.

DUŽINA ŽIVOTA OVISI O ISHRANI

Prehrana bolesnika, kao i zdravih ljudi, veoma je važna


za zdravlje i radnu sposobnost našeg radnog naroda.
Arapska poslovica kaže: »čovjek vlastitim zubima kopa
sebi grob.« Iako paradoksalno zvuči, ipak je istina. Suvre­
mena znanstvena dijetetika pruža nam pravo bogatstvo no-
vih iskustava o pravilnoj ishrani. Čovjek mora imati dobru,
snažnu hranu da održi svoj organizam i radnu sposobnost.
Jesti treba uvijek u određeno vrijeme — i svatko mora na­
stojati da primljene kalorije radom iskoristi. Našem čov­
jeku škodi baš neumjerenost u jelu i pilu: od pretilosti oboli
zbog nepotrošenih kalorija. Posve je normalno da se kalo­
rije koje smo primili hranom, a nismo potrošili, moraju
negdje »uskladištiti« kao rezerve u obliku masnoća. Tad po­
činje gojenje. Opterećuje se srce, stvaraju se naslage masti
u zidovima svojih arterija. Čovjek postaje teško pokretljiv,
trom, manje sposoban za fizičko kretanje. Tijelo naginje ra­
znim bolestima.
Arterije gojaznog čovjeka postanu sklerozne i on oboli od
šećerne bolesti. Nakon ovapnjenja arterije postanu krte,
lako pucaju ili se lako začepljuju trombusima — zbog suže-
nja njihovih volumena. Krvni pritisak raste i srce je opte­
rećeno u svom radu. Dolazi do popuštanja srčane akcije i
daljnjih posljedica srčane dekompenzacije — nemoći da se
održava normalni krvotok. Popunjavaju se otoci na nogama,
gušenje pri kretanju. Konačno stvara se i voda u trbuhu.
Osim naslage u potkožnim tkivima i masti u arterijama,
dobar dio ovih materijala, obično soli, taloži se u šupljini
organizma — kao što su žučne kese i žučni kanali ili u bu­
brežnoj bešici, mokraćnim kanalima i bešici. Tako u žučnim
kanalima od soli žučnih kiselina, holesterina te soli mokrać­
ne kiseline, kalcija i fosfata nastaju bubrežni kamenci mo­
kraćnog mjehura. Slične naslage soli mogu kod gojaznih
ljudi nastati na zglobovima pa nastaje giht (podagra).
Ovdje valja istaći da i mnogi drugi uzroci utječu na povi­
šenje krvnog pritiska, oboljenja bubrega i bolesti hormon­
skih žlijezda i vegetativnog nervnog sistema (tvrdi prof, dr
Mihailo Andrejević).
Nekontrolirano uzimanje hrane skraćuje život gojaznog
čovjeka i do 50 posto. Treba se čuvati preobilne hrane, alko­
hola i duhana. Tko mora imati stalno pun svoj »burak« neka
jede vitaminoznu hranu: salatu, prijesno povrće i voće. Može
jesti i kuhano povrće — s malo vode kuhano u pari. Pri tom
umjesto životinjske masti upotrijebiti fino ulje ili biljnu
mast što nije toliko kalorično.
LJEKOVITO BILJE

LJEKOVITO BILJE U OBLIKU PRAŠKA

Ima bolesnika koji zbog nekog razloga svoje bolesti (kao


visoki tlak) ne smiju uzimati mnogo tekućine — stoga lijek
uzimaju u obliku praška. Svaka vrst bilja: list, cvijet i ko­
rijenje mljevenjem ili drobljenjem u avanu može se pretvo­
riti u prah. Ako nije dovoljno sitan prah, prosije se kroz cje­
dilo za čaj, ostatak se ponovno stuče ili samelje. Prašak se
drži u hermetički zatvorenim kutijama ili bocama sa širo­
kim grlom, dobro začepljeno. Može se prašak popiti s vo­
dom, mlijekom ili uzeti u jelu. Četvrtina kavene žlice je ista
količina kao kad se uzme na vrh noža. Za slabe osobe, djecu,
starce i slabašne žene doza se smanjuje na polovinu. Jedna
žlica suhog čaja (bez korijena) važe 10 g.

ABDOVINA, bujad, obad, abda — (Sambucus ebulus L.)


Ljekarničko ime: Radix Ebuli, Folia i Fructus Ebuli

Abda raste na šumskim čistinama, uz putove i živice. Na­


raste i do 2 metra. Abda vrlo sliči bazgi. Listovi su koplja-
sti, nazubljeni i rasperani, cvate mjeseca srpnja do konca
kolovoza slatkim bijelim amrelastim cvijetovima, koji znadu
biti ispod ružičasti, a nalaze se na vrhu grana (na kraju tan­
kih šiba). Cijela je biljka gorkog ukusa i odvratnog mirisa.
Raste u velikom broju primjeraka. Cvjetovi mirišu po ba­
demu.
U ljekovite svrhe se upotrebljava: lišće, zreo plod i ko­
rijen. Zrele su bobe crne i ogavna gorko-slatka okusa.
Plod i list se sabire u rujnu, korijen u proljeće i kasnu
jesen. Narod koristi abdovinu za pospješavanje znojenja i
izlučivanje mokraće. Kneipp je abdovinu upotrebljavao s ve­
likim uspjehom protiv bolesti bubrega i vodene bolesti. Cvi­
jet, koji se bere čim procvate, koristi za lučenje mokraće,
liječi organe za disanje, promuklost, kašalj i umiruje živce.
Inače abdovina u svemu može da zamijeni bazgu.

ANGELIKA, krajovac, korijen sv. Duha, zubača — (Ange­


lica archangelica L.)
Ljekarničko ime: Radix Angelicae, Follia Angelicae et Se­
men Angelicae
Raste na šumskim čistinama, u guštarama, oko rubova
šuma na vlažnom tlu. Listovi su veliki i trostruko perasti s
ovalnim našiljenim listićima. Na
vrhu stabljike u nakupinama ima
okupljene cvjetiće bijele ili ze­
lenkaste boje. Debela stabljika
naraste i preko dva metra visine
i često je crvenkastosjajno nahu-
kana. Kod sakupljanja korijena
treba biti na oprezu da se ne
zamijeni sa sličnom, ali vrlo ot­
rovnom kukutom koja se pozna
po tome što nije nahukana, nego
ima šarenu piknjastu stabljiku.
U proljeće sabire se list i kori­
jen s podankom, a plod i kori­
jen u jesen. Biljka mora biti sta­
ra dvije godine. Očišćeni korijen
uzduž prorezan, suši se na umjet­
noj toplini ili na toplom tavanu.
Korijen je dobar za jačanje živaca nakon oporavljanja od
raznih bolesti. Liječi izgubljeni apetit, uništava škodljivu
sluz na sluzokoži usta i želuca, liječi i glavobolju, umiruje
grčeve u želucu. Korijen se stavlja u rakiju travaricu i ra­
zne likere.
Uzima se: lišće 2 pune žlice na pola litre vode. Korijen
usitnjen jednu žlicu na 300 g ključale vode da stoji 10—15
minuta. Prašak korijena na vršku noža dvaput dnevno.
Angelika povoljno utiče na mišiće, na živčani sistem cri­
jeva i dišnih organa. Uklanja osjećaj umornosti. Čaj se pri-
prema 10 g korijena i toliko ploda (sjemena) i prelije s
pola litre ključale vode. Još jače djeluje ako se u litru bije­
log vina 25 g korijena kvasi 24 sata i od toga se uzima dvaput
dnevno po malu čašicu protiv katara, nadimanja, nepravilne
menstruacije. Na tri litre ključale vode stavi se 250 g kori­
jena i ostavi da stoji 10 minuta; tada se doda vodi za ku­
panje u kupaću kadu radi umirenja živaca.
Angelika sadrži: angelicin, anđeličnu i jabučnu kiselinu,
felandren u eteričnu ulju, tanin i dr.

ANIŠ, anason, slatki komorač, vrtni jedič (Pimpinella ani-


sum L.)
Ljekarničko ime: Fructus Anisi
Kod nas se aniš uzgaja, ali ga možemo naći i u divljini
— u poludivljem stanju. Traži zaštićeno sunčano mjesto i
vapneno tlo. Cvjetovi su bijeli,
sastavljeni u štitovima. Plodovi
su obrnuto — kruškastog oblika
i prilegnuto dlakavi. Donji su li­
stovi okruglasto — brežuljkasti,
a gornji tri puta rasporeni.
Sabiru se suhi zreli plodovi,
koji su naročitog mirisa, slatka-
stog okusa i pomalo peku.
Aniš se uzima protiv astme,
kašlja, u pomanjkanju teka, be-
sanice, histerije, slabog želuca,
plućnih bolesti i nadimanja. Za
čaj se uzima jedna kavena žlica
na 200 g ključale vode ili u obli­
ku praška četvrt kavene žlice i
zalije vodom.

ARNIKA, brđanka, moravska gorska (Arnica montana L.)


Ljekarničko ime: Flores, Rhizoma, Herba, Folia Arnicae
Raste na vlažnim planinskim livadama, ponegdje se može
naći u šumi. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izra-
ste slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm s jednom ili
tri cvjetne glavice, zlatožute boje, smještene pojedinačno na
vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa. Cvate od lipnja do kolo-
voza, ima specifično smolasti miris. Listovi su smješteni pri
dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno
su manji i uži. Čitava je biljka pokrivena kratkim dlakama.
U proljeće i jesen sabire se podanak, a donji listovi prije
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad se
posve razviju (srpanj-kolovoz). Cvjetovi se moraju sušiti na
umjetnoj toplini i pohraniti u metalne kutije.
Kao alkoholatura cvjetovi arnike sprečavaju gnjiloću i
djelovanje otrova, imaju svojstvo da rastjeraju usirenu krv.
Na svakih 100 g 96 posto jakog alkohola stavi se jedna žlica
suhih cvjetova. To se ostavi 10 dana kvasiti. Od ovog lijeka
uzima se razrijeđeno s malo vode po 5 kapi dva puta dnevno.
Liječi sluznicu želuca i crijeva. Tri jedaće žlice alkoholature
razblažene s pola litre vode i nekoliko kapi glicerina (kupi
se u ljekarni) povoljno djeluje na uboje i svježe rane koje
krvare uslijed povreda. Tom tekućinom nakvasi se bijela či­
sta krpa ili vata i stavi kao oblog na bolno mjesto. Alko­
holatura povoljno djeluje kod iscrpljenosti organizma,
bolesti srca i živaca, paralize i kapi u mozgu.
Popularni župnik Kneipp pripremao je čajeve za gornje
svrhe i to 1—2 žlice na litru ključale vode. Ovako priprem­
ljen čaj pomaže za bolje lučenje mlijeka kod majki dojilja,
tjera mokraću i crviće kod djece, olakšava menstruaciju i li­
ječi bijeli cvijet kod žena.
Čaj za unutrašnju upotrebu: pola kavene žlice biljke pre­
lije se s pola litre ključale vode ostavi malo stajati, proci­
jedi kroz gusto platno i doda 4 jedaće žlice soka od limuna.
Preporuča se lijek uzimati pod liječničkim nadzorom. Opre­
zno je upotrebljavati jer u većim količinama može izazvati
neugodne smetnje.
BAZGA, crna zova (Sambucus nigra L.)
Ljekarničko ime: Flores Sambuci, Folia Sambuci, Fructin
Sambuci
Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima
svih šuma, po živicama, uz potoke i na neobrađenom, napu­
štenom zemljištu. Ima perasto neparne listove s nazublje-
nim rubovima. Bijeložuti cvjetići čine velike i sastavljene
paštice, i jako mirišu. Kako je bazga opće poznata, poseban
opis nije potreban.
Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list
kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljeće. Pri­
je upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Plod se bere pri
koncu ljeta kad sazrije. Ponajviše se upotrebljava cvijet. Cvi­
jet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Su­
ši se vrlo pažljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjet­
noj toplini. Mora zadržati svoju prirodnu boju. Ako pocrni,
ne vrijedi i mora se baciti.
Čaj od cvjetova služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mo­
kraće i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga liječi bo­
lesti bubrega, srca i jetara. Listovi su dobro sredstvo za
otvor. 7—8 listića prelije se s 2 decilitra ključale vode i po­
tiho kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala žlica
meda. To je vanredno sredstvo za čišćenje krvi, osipa, bo­
lesti jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva. Ako se uzme jed­
naki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo
meda i limunova soka, tjera na znojenje — i lijek je protiv
svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice. U jesen dnevno
treba pojesti mali tanjurić zrelih bobica. To preporođuje ci­
jeli organizam, čisti i stvara krv.
Čaj od suhog lišća bazge (u obliku čaja) liječi šećernu bo­
lest. Prašak srednje kore odlično djeluje protiv padavice i to
ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu
žlicu triput dnevno. Korijen se primjenjuje kod gojaznosti
i vodene bolesti.

BRŠLJAN (Hedera helix L.)


Ljekarničko ime: Folia Hederae
Bršljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban.
Nalazimo ga svagdje po listopadnim šumama. Pomoću speci­
jalne hvataljke penje se po stablima na kojima živi kao na­
metnik (parazit). Ima glatke, vječno zelene listove koji se sa­
biru od proljeća do jeseni. Bršljanov list već u malim koli­
činama djeluje na krvne sudove i srce.
Liječi bolesti slezene, polipe u nosu (ušmrče se sok u nos),
bolesti očiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i
pijeska u bubrezima. U obliku obloga liječi kožne bolesti
(ekceme), upalu mokraćnog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje
teško zacjeljuju treba oblagati sa svježim lišćem prethodno
namočenim u vinski ocat. Škrofuloznu djecu dobro je ku­
pati u odvaru bršljanova lista.
Bršljanov plod ima u sebi jabučnu, mravlju kiselinu, ta­
nina, pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je glikozid hede-
rin koji se nalazi u lišću bršljana i koji širi i sužava krvne
sudove, već prema jačini doze. Ne valja ga često i u velikoj
količini upotrebljavati, jer u tom slučaju može štetno djelo­
vati. Na pola litre vode ne smije se staviti više od tričetvrt
žlice (usitnjeno) da kuha 3—5 minuta. Nakon toga stoji još
poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu
šalicu poslije jela za unutarnju upotrebu s preslicom i na-
nom. Za vanjsku upotrebu kao oblog ili parenje 2—3 žlice
na litru vode: bršljana i preslice u jednakim dijelovima.

CRVOTOČINA, prašumljica, prečica, plavun, lisičak (Lyco-


podium clavatum L.)
Ljekarničko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii

Raspostranjena je u vrišti-
nama i svijetlim šumama brd­
skih područja. To je dugovječ­
na puzava biljka, račvasto ra-
zgranjena i obrasla sitno zele­
nim gustim usiljenim listići­
ma (sliči mahovini). Iz pole-
glih ogranaka izbijaju i razvi­
jaju se guste nakupine, koje
na vrhu nose po 2 plodna kla­
sa kao viljuške (listići s tru-
snicama). Truske čine sitni
svijetlo žuti prah; prianja uz
predmete, pliva po površini
vode a da se ne kvasi. Taj se
prah sakuplja i upotrebljava
u obliku pilula i služi kao li­
jek za naribane kože. Prašak
je bez ukusa i mirisa, u pla­
menu lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u njemu
znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alka-
loida, šećera i drugih tvari.
Cvjeta srpanj-kolovoz. Prašak je naročito dobar za posi-
panje ranjavih mjesta na koži djece ako je od mokraće iz-
jedena. Narod upotrebljava i čitavu zelen protiv bolesti mje­
hura, proljeva i mokraćnih kanala. Bolje je koristiti je u ma­
njoj količini, jer jača doza može izazvati poremećaje. Pra­
šak se može upotrijebiti 2—4 grama protiv bolesti jetre s
mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kožne bolesti lju-
skavaca (psoriasis) i kod vlažnog lišaja.
AGAVA (Agave americana L.)
Ljekarničko ime: Folia et Radix Agavae
U našu domovinu donesena
je iz Južne Amerike i odgaja­
na po staklenicima odakle je
pobjegla u divljinu. Danas je
nalazimo divlju diljem naše
južne Dalmacije. Ističe se do
metar visokim debelo-mesna-
tim listovima koji su zbijeni
u ružicu, a čiji su okrajci
snabdjeveni jakim oštrim bod­
ljama. Cvate tek nakon neko­
liko godina. Prvo istjera iz
sredine ružice vrlo visoku 5—
—7 metara snažnu batvu, na
čijem se vrhu razvije golema
metlica s mnogo cvjetova.
Sok od lišća agave s malo
šećera liječi hripavac, istučen
list ako se položi na ranu ili
opeklinu, brzo zacjeljuje i
ublažuje boli. List pretvoren
u prašak i rastopljen u vodi,
pomiješan s medom, koristi
kod zaostale menstruacije, žu­
tice, bolesti želuca, jetre. Uzima se natašte tri dana na vrh
noža, a četvrti dan petinu male kavene žlice. Osim toga liječi
i reumu.

BEDRENIKA, velika siljevina (Pimpinella saxifraga L.)


Ljekarničko ime: Radix Pimpinellae
Raste po suhim livadama, uz putove i šikare do 80 cm vi­
sine. Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti.
Cvate ružičastobijelim ili žutim cvjetićima od lipnja do li­
stopada.
U proljeće ili jesen sabire se podanak, koji miriše na klin-
čec. Suši se u hladu na zračnom mjestu.
U obliku čaja liječi živce, bolesti pluća, astmu, reumu,
slabokrvnost i bubrege od kamenaca.
BOŽUR, kurjak, arapče (Paeonia officinalis L.)
Ljekarničko ime: Herba, Radix, Flores Paeoniae off.
U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban:
herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi
da potrošač p o g r e š n o kupi.
Uzgaja se u vrtu, ali ga se može naći i u divljini. Ima li­
jepe pojedinačne cvjetove crvene ili bijele boje. Cvjeta u
svibnju i lipnju. Upo­
trebljavaju se svi nje­
govi dijelovi, ali najviše
cvijet i korijen. Čaj od
cvijeta liječi epilepsiju,
neuralgiju, grčeviti ka­
šalj i bolesti mokraćnih
organa.
Treba ga uzimati opre­
zno pošto u većim koli­
činama izaziva rđave po­
sljedice. Najbolje da se
uzima pod kontrolom li­
ječnika. Čajem od kori­
jena ispiru se gnojne ra­
ne i čirevi. Poljski božur
je ljekovitiji.
Ako se plod božura stuče u avanu u prah i uzima na vršku
noža dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, liječi
vrtoglavicu, rastrojenost živaca, padavicu, srčane bolesti,
groznicu i još neke bolesti.
Korijen božura usitnjena 4—5 žlica kuha se u litri vina
3—4 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimaše
6—12 kapi više puta na dan protiv želučanih grčeva i bolova
od kamenaca. Ako li se kuha čaj od korijena: na 1 litru vode
dolazi 3 žlice korijena usitnjenog, kuha se 2—4 minute.
U korijenu božura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, ta­
nin, glikoza, saharoza, sluz, škrob. Uglavnom se njime liječe
živčana oboljenja, astma, neuralgija, strah.

BREZA BIJELA (Betula alba L.)


Ljekarničko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae
Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom
stablu. Ima lijepe zelene srcasto-šiljaste nazubljene listove
Breza se može naći kao ukrasno drvo po parkovima i šu­
mama. Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban.
Mlado lišće sabire se u proljeće kad se potpuno razvije.
Suši se u hladu.
Čaj od brezovog lišća pojačava izlučivanje mokraće; od­
stranjuje kiselinu iz organizma, čisti krv. Dobar je lijek pro­
tiv groznice, reume i vodene bolesti.
Brezov list je vrlo dobar protiv bubrežnih bolesti u obliku
čaja (usitnjeno 1 žlicu na 200—300 g ključale vode da stoji
poklopljeno 10—15 minuta). Pije se triput dnevno po šalicu.
U proljeće kad počnu kolati sokovi, probuši se tanka rupa
u stablu. U nju se stavi tanka cjevčica preko koje dobijamo
sok. Sok može postati vino ako pustimo da prevri zbog pri­
sutnog šećera. To je odličan lijek protiv bubrežnih bolesti,
slabog mokrenja i čišćenja krvi. Liječi arteriosklerozu, gojaz-
nost, otapa bubrežne kamence koji sa mokraćom izlaze i do­
bar je protiv bjelančevine u mokraći.
U lišću bijele breze ima: saponina, gorčina, eteričnog ulja,
smole i drugih tvari.

BOROVNICA, mrča, brusnica (Vaccinium myrtillus L.)


Ljekarničko ime: Folia i Fructus Myrtilli
Raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vriština-
ma i guštarama planinskog područja. To je nizak vrlo raz-
granjen grm s okruglasto-jaja-
stim nazubljenim tankim listovi­
ma. Cvjetovi su otoboljeni svi-
jetloružičasti. Razvijaju se poje­
dinačno iz lisnih pazušaca iz ko­
jih nastaje sočno modrocrna
boba.
U svibnju i jesen sabiru se li­
stovi, a plod u srpnju i kolovozu.
Jesenji listovi, u obliku čaja uma­
njuju mokraćnu kiselinu u orga­
nizmu. Protiv povraćanja, prolje­
va, želučanih grčeva, kašlja, še­
ćerne bolesti. Izvana za ispiranje
sluzokože u ustima. Bobe se upo­
trebljavaju protiv hemoroida u
svježem ili osušenom stanju.
Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se liječe šuljevi,
onda se postupa ovako: uzme se jedna šaka svježih bobica
na šalicu vode. Voda treba da proključa i odmah se skine sa
štednjaka. Pije se toplo prije spavanja jedanput tjedno.

BOROVICA, venja, kleka, brinje (Juniperus communis L.)


Ljekarničko ime: Fructus et Baccae Juniperi
Borovica raste po brežuljkastim planinskim mjestima na­
ših šuma. To je grm sa raskrečenim granama s vrlo oštrim
i vrlo uskim vječno zelenim listovima.
Cvate žutim neuglednim cvjetovima (tra­
vanj i svibanj) u pazušcima listova. Iz
ženskih cvjetova razviju se poput boba
slične tvorevine, koje su kad sazriju pla-
vičastocrne boje.
Plodovi se sabiru u jesen druge godine,
pošto tek tada sazriju. Suše se na suncu
ili na umjetnoj toplini.
Čaj od borovice ubrzava izmjenu tvari
i sposobnost reakcije organizma. Žvaka­
nje boro vičnih bobica liječi pokvaren že­
ludac, pomaže pri probavi; preventivno
je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije
dobro pretjerivati u upotrebi. Preporuča
se uzimati pod kontrolom liječnika. Iako
liječi reumu i bolove u mjehuru, plodove
borovice ne smiju uzimati osobe koje bo­
luju na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) veće ko­
ličine, izaziva upalu i kod zdravih osoba.
U obliku čaja uzima se — 2 jedaće žlice na pola litre vode,
svaka tri sata po malu čašicu, i to 7 dana svakog mjeseca.
Borovica čisti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju
s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluza­
ve i otrovne taloge.
Borovica sadrži invertni šećer, eterično ulje, mravlju i oc­
tenu kiselinu, sluz voska i gume.
BOŽJE DRVCE, rutvica, abrašica (Artemisia abrotanum L.)
Ljekarničko ime: Herba Abrotani
Raste uz potoke i rijeke po napuštenom
zemljištu — do metar visine. Gaji se i u vr­
tovima. — Donje mu je lišće dvaput, a gor­
nje jedanput perasto. Cvate žutim cvjetovi­
ma. Ako se među prstima protrlja, miriše na
limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronen-
kraut. Spada među pelinjače.
Božje drvce u obliku čaja: jedaća žlica na
pola litre ključale vode, jača probavne orga­
ne, liječi kožne bolesti — spolja — tjera gli­
ste iz organizma. Koristi se pri kupanju —
kod slabih živaca.
Liječi u obliku čaja: slabi želudac, žuticu,
zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola
ujutro i pola navečer sat prije jela.
Božje drvce sadrži: alkaloid abrotin, ete­
rično ulje, malo gorčine, tanina i drugih
tvari.
BOSILJAK, misloćin, murtela (Ocimum basilicum L.)
Ljekarničko ime: Herba, Oleum Basilici
Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo raz-
granata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasađenima na
peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili žućkasti — razvijeni
u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma
ugodno miriši. Cvate cijelo ljeto.
Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka. Suši se u hladu
na zračnom mjestu i sprema u hermetički zatvorene limenke
ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za liječenje upotreblja­
va se i kao mirodija u kućanstvu.
U obliku čaja — kavena žlica prelije se s dva decilitra
ključale vode — umiruje živce, grčeve u želucu. Uzima se
i za lakše mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; liječi ast­
mu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojačava spolni nagon;
protiv nesvjestice. Sjemenkama se liječe mokraćni organi.
U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i
slično. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: pobolj­
šava proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na
cirkulaciju krvi i pospješuje krvotok. Priprema se tako da
se u jednu litru vode stavi 10—15 g lišća. To u vodi stoji
pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5
kapi na kocki šećera — poslije jela. Koristi protiv nedostatka
želučanih sokova do kojih je došlo uslijed nervnog pore­
mećaja.
U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvo­
ra. Bosiljak sadrži eterično ulje s elementima cineola, tinola,
lineola, engenola, kamfora.
BOKVICA, trputac, žilovnjak (Plantago lanceolata L, P.
major L.)
Ljekarničko ime: Herba Plantaginis et Radix Plantaginis.
Bokvica imade tri vrsti: velika, srednja i kopljasta. Sve
tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na pašnjacima, livada­
ma i seoskim dvorištima. Širo­
ka je muška, a kopljasta je žen­
ska bokvica. Sve tri su ljekovite,
široka se upotrebljava za rane i
obloge, a kopljasta za plućne i
nutarnje bolesti, naročito ženske.
Lišće bez peteljke sabire se ci­
jelo ljeto ili za vrijeme cvatnje.
Suši se u hladu na tavanu. Suha
mora zadržati prirodnu boju.
Upotrebljava se za čišćenje
krvi, zubobolje, ujed zmije, pro­
tiv krvavog mokrenja i kašlja,
protiv bijelog pranja kod žena.
Svjež list stavlja se na rane,
liječi kožne bolesti od uboda
pčela i osa. Za slabe na plućima vrlo je dobar sirup
od ženske bokvice.
U obliku čaja: žlica lišća na 2—3 decilitra vode kuha se
2—6 minuta. Liječi tuberkulozu, krvarenje, proljev, žgara­
vicu, šuljeve, teškoće u donjem trbuhu i povratne groznice.
Bokvica u sebi sadrži jedan glikozid (spajanje šećera i
organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli.

BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.)


Ljekarničko ime: Semen Cucurbitae
Bundeva je jednogodišnja biljka koju svi dobro poznaju.
Naš narod bundevu mnogo gaji po kukuruzištima za hranu
stoci. Plod (sjemenke) osim što daje vanredno dobro ulje
crne boje — još je i vrlo ljekovit, jer sadrži mnogo fosforne
kiseline, oko 25% masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline
i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljičare,
liječi povećanu prostatu i teškoće pri mokrenju.

BOSILJAK DIVLJI (Calamintha officinalis Moench)


Ljekarničko ime: Herba, Flores Calaminthae

To je razgranata uspravna bilj­


ka koja raste visoko do 60 cm.
List mu je jajasto tup i na rubo­
vima blago nazupčan. Cvate jarko
crvenim i ljubičastim cvjetovima
— od svibnja do kolovoza — Li­
stovi (5—6) sastavljeni su na vi-
Ijuškastoj drški gdje stvaraju
klas. Biljka raste na napuštenom
zemljištu, tratinama, međama i
drugdje.
Liječi kao i pitomi bosiljak:
živce, jača snagu; vrlo je dobar
protiv podrigivanja i štucavice.

* BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) ,


Ljekarničko ime: Folia ili Herba Hyoscyami
Dvogodišnja zeljasta biljka koja raste na neobrađenim
zemljištima. Dugoljasto narovašeno lišće s perastim isječ­
cima. Cvjetovi se nalaze u pazušcima listova. Plod je tobo-
lac s mnogo sitnih sjemenki.
Biljka je otrovna i ne preporuča se njena upotreba. Služi
kod teškog disanja i astme uz savjet liječnika.

ČIČAK, čakalj, repuh, polušina, lopuh (Arctium lappa L.)


Ljekarničko ime: Folia, Radix Bardanae
Čičak nalazimo svagdje na neobrađenom zemljištu — uz
živice i putove.
U proljeće sabire se mlado lišće, a korijen dvogodišnjih
biljki u proljeće ili jesen. Ne vrijedi sakupljati tanko kori-
jenje, ni suviše debelo, odrvenjelo. Za vađenje korijena po­
trebna je jaka štihaća lopata, jer korijen zna biti i 40 cm
duboko u zemlji. Korijen treba dobro očistiti, oprati, uzduž
prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili
kod umjetne topline dobro sušiti i spremiti u dobro zatvo­
rene limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svjež korijen je lje­
kovitiji od suhog.
Korijen i list upotrebljavaju se kod upale želuca, želu­
čanih čireva. Pomaže kod znojenja i probave. Dobar je lijek
protiv bolesti usta, reume i kožnih bolesti (ekcema) lišajeva.
Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su
nastale od udara, na kraste i otekline. Suh korijen, stucan
u prah i pomiješan s jestivim lojem, liječi gnojne rane. Pro­
tiv reume i gihta vrlo je koristan čaj od čičkova sjemena
(ploda). Ako držimo suhi korijen duže od godinu dana, on ne
vrijedi.
Doza: U pola litre vode stavi se puna žlica usitnjenog lišća
ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 10—15 mi­
nuta da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno po dvije
žlice: ujutro i navečer.

BORAČ, boraks, boratka (Borago officinalis L.)


Ljekarničko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis

Borač se uzgaja u vrtovima, ali


ga se može naći i u divljini: po po­
ljima, na napuštenom zemljištu ili
primorju. Slabo je razgranat, čitav
je oštro, obostrano dlakav. Naraste
do 45 cm visoko. Donji su listovi
jajasto-dugoljasti s kratkim drška­
ma. Cvjetovi su lijepe plave boje.
Nasađeni su na dugim drškama za­
vrnutim cvatovima. Borač ima ukus
krastavca, stoga ga i sade za upotre­
bu u kućanstvu kao dodatak salati.
Sabire se cvijeće za vrijeme cvat­
nje od lipnja do konca srpnja i su­
ši u hladu na zračnom mjestu.
U obliku čaja, 2 jedaće žlice na 3
decilitra ključale vode — čisti krv,
tjera na znojenje i bolje mokrenje. Liječi škrofulozu s kož­
nim osipima. Jača srce, dobar je protiv groznice i reume.
BOŽIKOVINA, zelenika (Ilex aquifolium L.)
Ljekarničko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis
To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim
mjestima planinskog područja. Vječno zelen s lišćem krat­
kih držaka. List je jajasto sjajne
tamnozelene boje, čvrst, kožnat i
valovit; jako nazubljen — s tr­
nom na vrhu svakog zupca. Iz
pazušca trnovitog lista izbija cvi­
jet bijele ili ružičaste boje. Cvje­
ta u svibnju i lipnju. Plod je cr­
vena rjeđe žuta koštunica.
Sabiru se mladi listovi, koji se
suše u hladu na zračnom mjestu,
i korijen, koji se suši na suncu
ili umjetnoj toplini.
List i korijen upotrebljavaju
se u obliku čaja — jedaća žlica
na pola litre vode — protiv groz­
nice; naročito je dobar protiv bo­
lesti želuca, crijeva i kod povi­
šene temperature; kod kašlja, vodene bolesti i reumatizma.

ČEMPRES, kiparis (Cupressus sempervirens L.)


Ljekarničko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi

Raste u velikim množinama u Dalmaciji i po otocima na­


šeg Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo može se tu i tamo
naći u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban
opis nije potreban.
Sabire se lišće i plod (oraščići) i suši u hladu na zračnom
mjestu. Njegove šišarke (oraščići) upotrebljavaju se u obliku
tinkture (30—40 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek
zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g
na litru vode za ispiranje — klistiranje čmara protiv šuljeva
(ne kuhati nego kvasiti u mlačnoj vodi 2—3 sata). Listovi u
obliku čaja koriste protiv plućnih bolesti i čestog mokrenja.
DIVIZMA, svečnjak, navadni lučnik, lepruh (Verbascum
phlomoides L.)
Ljekarničko ime: Flores, Folia Verbasci
Raste uz putove, potoke, na napuštenom kamenitom ze­
mljištu i šumskim čistinama na pjeskovitu tlu. Naraste i
preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listo­
ve. Čitava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki
žuti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u čupercima na gornjem
dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza.
Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu.
Dobro osušeni drži se u hermetički zatvorenim limenkama ili
staklenkama. (Napadaju ga crvi i lako se kvari.)
Čaj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, pošto
na cvijeću imade maljavih dlačica koje izazivaju golicanje u
grlu.
Divizma se upotrebljava i protiv kašlja, prehlade, promu-
klosti, tjeranja znoja i reume. (Miješana s drugim biljem.)
Divizma je vrlo dobra kod plućnih bolesti, šuljeva, bolesti
jetre, slezene, kašlja. Čaj od cvijeća 8—10 g na 300 g ključale
vode dva puta dnevno po šalicu. Još je efikasnije ako se cvi­
jet divizme prelije ključalim mlijekom i pije nekoliko puta
dnevno po kavenu šalicu. Tada koristi protiv žutice i zadrža­
vanja mokraće. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute
u mlijeku. Kod astme miješan sa bazgom, korijenom bijelog
sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, žlica čaja se
prelije sa 200—300 g ključale vode. Tako pripremljen lijek
koristi i kod upornog kašlja.
Divizma između ostalog sadrži: saponina, šećera, eteri­
čnog ulja, masti i sluzi.
DOBRIČICA, samobajka, koturac (Glechoma hederaceum
L.)
Ljekarničko ime: Herba Hederae terrestris
To je niska puzava biljka sa četverobridnim uspravnim
stabljikama. Raste po gajevima, vlažnim livadama, svijetlim
šumama i parkovima. Listovi su okrugli i bubrežasto nasu­
protni, na gornjoj su strani tamnije boje. Cvjetovi su ljubi­
časti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne
vriježe koje služe za razmnožavanje.
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka tako da se nožem
prereže u blizini tla i suši u hladu na zračnom mjestu.
Čaj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv
proširenja pluća. Liječi dišne organe, tjera kamence iz bubre­
ga; protiv teško izliječivih rana. Liječi bolesti jetre, slezene,
glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraćeog mjehura. Li­
ječi bronhijalni katar.
Dobričica sadrži: gorku tvar, soli, eterično ulje, tanin,
octene i vinske kiseline.

DRAGUŠAC, ugas, potočarka, krstovnik, kreša (Nasturtium


officinale R. Br.)
Ljekarničko ime: Herba Nasturtii
Dragušac raste u tekućim vodama potočića. Izvan vode
ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili ležeća u vodi. Li­
stovi su mesnati, različito izreza­
ni i jajoliki. Cvate sitno bijelim
ili plavkastim cvjetićima, nalik
na cvijeće kupusa ili repice — na
dugom vršku, na kraju stabljike.
U proljeće sabiru se mladi li­
stovi za salatu. Treba ih pažljivo
oprati od pužića. Cijela biljka sa­
bire se od ožujka do lipnja zajed­
no sa cvijetom i upotrebljava se u
ljekovite svrhe. Mlade listove pri­
je upotrebe treba zagnjuriti u sla­
nu ključalu vodu — zbog moguće
zaraze od nametnika, zatim obi­
lato u hladnoj vodi oprati. Bole­
sni od šećerne bolesti treba da
ga u proljeće jedu što više, cijelo
vrijeme dok ne ostari.
Cijela biljka u obliku čaja liječi bubrege, čisti prorjeđenu
krv, stvara potrebne vitamine, liječi plućne bolesti, padavicu,
šećernu bolest. Čisti pluća od zagnojenih žlijezda kod bron-
hija.
Kneipp je preporučio čaj jedne žlice dragušca na 200 g
ključale vode da stoji poklopljeno još 10 minuta. Pije se tri­
put dnevno po šalicu protiv slabe krvi, kožnih bolesti. Žene
u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suviše tjera
na mokrenje. Dobar je protiv vodene bolesti.
Dragušac sadrži vitamine A i C, tragove arsenika, oštro
eterično ulje koje je nastalo iz glikozida u svježoj biljci.
DINJICA, (Sanguisorba minor Scop.)
Ljekarničko ime: Herba Sanguisorbae
Raste na vlažnim livadama i po grmovima visine do 90
cm. Njene su stabljike uspravne ili razgranjene. Listovi su
nasuprotno složeni na dugoj drš­
ki. Najčešće ima 19 listova koji
su jajoliki i jako nazubljeni (na
naličju su sivkaste boje). Cvjeto­
vi u obliku glavice (kao kod luka)
nalaze se na vrhu stapke. Muški
se cvjetovi nalaze pri dnu. Od
lipnja do kolovoza cvate sa crve­
no smeđim cvjetićima. Za vrije­
me cvatnje sabire se cijela biljka
bez korijena i suši u hladu.
U obliku čaja uzima se jedna
žlica na 300 g vode i kuha 1—2
minute. Liječi: običan i krvavi
proljev, katar crijeva, proširen i
spušten želudac. Uništava trulež
u želucu i crijevima. Koristi i kod
nadimanja.
Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 25—45
kapi dnevno.

* ĐURĐICA, šumarica, đurđevac (Convallaria majalis L.)


Ljekarničko ime: Herba cum radicis, Flores, Rhisoma
Convallariae
Mnogo se gaji po vrtovima, ali se može naći i u našim
sjenovitim šumama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga
ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog po-
danka, a na čijem gornjem dijelu vise poredani jedan do
drugog lijepi zvonoliki cvjetići bijele boje i vrlo ugodna mi­
risa. Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u
mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s ko­
rijenom. Biljku treba sušiti na toplom tavanu ili na umjetnoj
toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari.
Pošto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri
uzimanju većih doza može doći do trovanja. Preporuča se tu
drogu uzimati pod nadzorom liječnika.
Uzima se u obliku čaja: pola do tričetvrtine kavene žlice
na dva decilitra ključale vode. To je lijek protiv ubrzanog
kolanja krvi; regulator rada srca i srčane aorte, sredstvo
za bolje izlučivanje mokraće, kod plućnih oboljenja. Jača
cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje na bubrege da
jače izlučuju mokraću.
Đurđica sadrži: poseban glikozid konvalarin, eterično ulje,
žutu boju, kalijev oksalat, vosak, a u korijenu asparagin.

DUBČAC, gavranov kuk, turčica, džigeričnjak (Teucrium


chamaedrys L., T. scordium L., T. marum L.)
Ljekarničko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari

Ima ih više vrsta pod


gornjim nazivom. Sve su
veoma srodne i može ih se
naći na krečnim obroncima,
na pašnjacima, rubovima
šuma, livadama i kamenja­
rima naših primorskih kra­
jeva kao polugrm s razgra-
njenom stabljikom. Ima
uske ovalne i duboko na-
zubljene dlakave listove.
Crveni, a ponekad bijeli
cvjetovi, sakupljeni su na
jednoj strani, stvarajući
grozd. Snažnog je mirisa.
Zbog gorkih tvari koje ta
biljka sadrži, odavno je po­
znata kao ljekovita.
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez korijena. Liječi
katar, probavu i kašalj.
Te biljke imaju antiseptičko svojstvo, u stanju su da ubi­
jaju mikrobe, bacile. Uništavaju svaku trulež ako je nalaze u
crijevima i želucu. Baš zbog tih svojstava mogu se upotrije­
biti protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna žlica
čaja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 2—3 minute
kuhati. Pije se triput dnevno po šalica.
Dubčac liječi šećernu bolest, to jest bolesnu žlijezdu gu­
šteraču (pankreas). Jedna žlica čaja na 250 g vode kuha se 5
minuta. Zatim se poklopljeno ostavi još nekoliko minuta.
Liječi šuljeve ako se uzme ujutro natašte i navečer prije spa­
vanja po šalicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod truleži u
usnoj šupljini i grlu.

DREN, drenak, drijen, drenjina (Cornus mas L.)


Ljekarničko ime: Fructus Cornus mascula

Drenak je grmoliko drvo i može narasti i do 6 metara vi­


sine u našim listopadnim šumama koje su izložene na suhim,
sunčanim kamenitim obron­
cima. Listovi su jajasti i ja­
ko zašiljeni, nenazubljenih
rubova. Cvate rano u pro­
ljeće žutim cvjetićima koji
nastaju prije razvoja listo­
va. Plod je crvena dugolja­
sta koštunica kiselkastog
ali prijatnog okusa.
Sabire se zreo plod i ko­
ra od drveta te suši na sun­
cu ili umjerenoj toplini.
Plod i kora u obliku čaja
lijek je protiv bolesti cri­
jeva i groznice, protiv sva­
kog proljeva. Od zrelih plo­
dova naše domaćice pripre­
maju ukusan pekmez, voćni sok i vino. Naš narod od ploda
drenka peče rakiju.

DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.)


Ljekarničko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae,
Sirupus Morarum

Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj našoj domovini


uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je po­
znat, da poseban opis nije potreban.
U proljeće sabire se mlado lišće, a kora i plod u ljetu.
List se suši u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se suši na
umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upo­
trebljava protiv povećane temperature i kao napitak protiv
neuredne stolice. Kora drveta u obliku čaja lijek je protiv
trakavice i služi za blagi otvor. Lišće u obliku čaja smanjuje
šećer u krvi, liječi vratobolju.
Korijen od stabla duda sadrži kalcijum i encim (ferment
za sirenje) ukusa je gorko oštrog i tjera na stolicu.
Bijeli dud se razlikuje od crnog što mu je plod bijel i
ima glatke nenazubljene listove, što mu je stablo znatno više
od crnog duda. Plod duda pomiješan s trešnjama ostavi se
da prevri i tada se uz dodatak šećera ukuha u sirup. Pomije­
šan s malo vode sirup je dobar protiv groznice, proljeva,
upale krajnike i pokvarenog želuca.
U lišću duda može se naći dosta kalcijevog karbonata,
asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo
važan protiv šećerne bolesti pošto rastvara bjelančevinu u
krvi.

GLOG, bijeli trn, navadni glog (Crataegus oxyacantha L.)


Ljekarničko ime: Flores, Folia et Fructus Crataegi

Raste po živicama, šumama i šikarama kao običan grm.


Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero kr-
pasti. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i
kraćim peteljkama; jako mirišu po medu. Plodovi su lijepe
crvene boje i beru se u kasno ljeto.
Cvjetovi se beru — od ožujka do svibnja — čim se raz­
viju. Kad latice počnu padati, glog je bezvrijedan. Suši se u
hladu na zračnom tavanu u tankim slojevima. Mora se paž­
ljivo sušiti da ne promijeni boju i dnevno ga miješati. Liječi
srčane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu
pektoris.
Dobro je uzeti u obliku čaja mješavinu: glogovog cvijeta
i kadulje po 1 žlicu, pola žlice narančine kore i to preliti s
300—400 g ključale vode. Ostaviti da stoji 15—20 minuta —
zatim ocijediti. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja
po šalicu. Zasladiti po želji medom i dodati soka od limuna.
Glogov cvijet sadrži: eteričnog ulja, tragova mangana, tri-
metalamin i organske kiseline.
DIMNJAČA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officina­
lis L.)
Ljekarničko ime: Herba Fumariae

Dimnjača se može naći na obrađenom tlu, među žitari­


cama, na napuštenom zemljištu i drugdje. To je vrlo raz-
granjena biljka sivozelene
boje visoka do 60 cm. Cva­
te u grozdastim bijelim i
ružičastim cvjetovima od
lipnja do srpnja. Listovi su
dvostruko perasti, razdije­
ljeni u mnogo režnjeva.
Za vrijeme cvatnje sabire
se cijela biljka. Suši u hla­
du na zračnom mjestu.
Odlika mu je da čisti or­
ganizam i krv. Ako se uzi­
ma samo 8 dana, stvara
crvena krvna tjelešca. Uzi­
ma li se i dalje (dulje vre­
mena) djeluje suprotno —
smanjuje. Navodno liječi
šećernu bolest, proljev, ar-
teriosklerozu, kožne bolesti i šuljeve, katar želuca i crijeva
kao i bolesti dišnih organa i jetre.

GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana,


gorač, zvončić, strašno zelje (Hypericum perforatum L.)
Ljekarničko ime: Herba Hyperici

Raste po pašnjacima, uz ceste, na napuštenom zemljištu.


Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom.
Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti
— bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni
zlatožuti, lijepi cvjetovi koji čine cvatove.
Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja
do rujna. Treba je odrezati ispod polovice njezine visine ka­
ko bi se dobila što bolja droga. Suši se u hladu, na tavanu i
sprema u polivinilske vrećice.
Upotrebljava se u obliku čaja protiv bolesti jetre, bubre­
ga, vodene bolesti, kamena u bubregu, proljeva, pomanjka-
nja teka, za jačanje živaca, moždine i pomaže kod izbaciva
nja ispljuvka.
Za čaj se obično uzima jedaća žlica na 3 decilitra vode.
Voda treba samo da proključa i odmah se skine sa štednja­
ka. Uzima se 2—3 puta dnevno po jednu šalicu prije jela.
Osobito se preporuča da se uzme kad se mokraća ne može
zadržati.
Kad se 2 jedaće žlice čaja ostave u 3 decilitra vode 12—16
sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu šalicu s malo meda,
lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, išćašenja,
reumatičnih bolova u zglobovima ili bolova u križima. Krasti-
ce i osipe i odrasli i djeca mažu i masiraju uljem koje je
pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u
jednu litrenu bocu stavi se 4 jedaće žlice nerazvijenih pupova
gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se
nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro začepi
i ostavi na toplom mjestu 6—8 nedjelja.

DRAGOLJUB divlji, kapucinka (Tropaeolum maius L).


Ljekarničko ime: Herba Nasturtii indici

Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim šumama


i gajevima. Ima široke jajolike — poput muške bokvice —
uvinute listove s mnogo ravnih žila.
Listovi su nasađeni na podanak s vrlo
kratkom peteljkom. U proljeće iz po-
danka istjera stabljika visoka do 15
cm, na čijem se vrhu nalazi klas vrlo
lijepih bijelih cvjetića. Cvjeta u lipnju
i srpnju.
Za vrijeme cvatnje sabire se lišće i
cvijet i suši u hladu, a plod u ranu je­
sen kad sazri.
Dragoljub sadrži sumporasto ulje
koje je vrlo korisno kod proširenih
pluća i zagnojenih plućnih žlijezda i iz­
bacivanja ispljuvka (šlajma). Uzima se
u obliku alkoholature triput dnevno po
malu žlicu — razrijeđeno s malo vode.
Dragoljub luči mokraću, podstiče ži­
votnu snagu. Sa te strane može ga se
preporučiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu — protiv
kožne bolesti. Naročito je dobar kod ispadanja kose u ovoj
mješavini: lišće i plod dragoljuba, lišće žare koprive i list
šimšira — po 5 jedaćih žlica — sve usitnjeno. Stavi se u pola
litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnev­
no jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiski-
vanjem. Taj se lijek utrlja u kožu tjemena na mjestu gdje
kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vo­
dom. To se ponavlja svaki drugi dan — tri nedjelje.

GAVEZ, crni korijen (Symphytum officinale L.)


Ljekarničko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti.

Gaveza ima svagdje uz potoke na vlažnom tlu, na vlaž­


nim livadama nizinskog šumskog područja. Ima razgranjen
debeo crni korijen, iznutra je bijel i sluzav. Ima uspravnu
stabljiku koja naraste do 80 cm
visine. Veoma je razgranat, sa ši­
rokim kopljastim listovima, gru­
bim maljama i oštrim vrhovima.
Cvate u kiticama crvenoružiča-
stim i ljubičastim cvjetovima.
Cvate čitavo ljeto. Korijen se be­
re u proljeće ili u ranu jesen.
Korijen se očisti od zemlje, ras­
koli i suši na suncu ili na umjet­
noj toplini. List i cvijet se bere
za vrijeme cvatnje.
Gavez je lijek protiv bolesti
pluća, prekomjernog lučenja že­
lučane kiseline, kašlja, grčeva.
Djeluje na koščani sustav tako
da prelomljena kost brže zara-
ste. Narod ga upotrebljava za liječenje rana na tijelu. Inače
cijela biljka služi za stezanje sluzokože.
Jedaća žlica cvijeta i lišća gaveza stavljena u pola litre
ključale vode izaziva znojenje i jača mokrenje. Gavez liječi
bronhije — astmu.
Isjeckaj nasitno: korijen, lišće i cvijet, i skuhaj u mli­
jeku. Time obloži ranu svaki dan pa će i najveća rana za
kratko vrijeme zarasti.
čaj se ne smije pripremiti u željeznom loncu.
Ako se šaka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput
dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica.
Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane, a jedan­
put dnevno jedna čajna žlica popije se s mlijekom kao
aspirin.
Gavez sadrži: hormon auksin koji s lakoćom stvara novo
tkivo — stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka ko­
rijen se ostavi u vodi (ne smije se kuhati) više dana i pije
ta voda gutljajima po šalicu dnevno.

* GOROCVIJET (Adonis vernalis L.)


Ljekarničko ime: Herba Adonidis vernalis

Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mje­


stima u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snažan i vlaknast
podanak. Naraste visoko do 30 cm. Listovi su višestruko
fino izrezani. Na vrhu svake pojedine stabljike nalazi se
po jedan lijepi veliki žuti cvijet koji se razvija od travnja
do lipnja.
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zrač­
nom mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za liječenje srca,
angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstiče mokrenje, po­
boljšava krvotok, obnavlja snagu srca. Liječi bubrege.
U obliku čaja kavenu žlicu kuhati 2 minute u 300 g vode.
Tu količinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i navečer
poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom liječnika.

GORUŠICA, slačica bijela (Brassica alba L.)


Ljekarničko ime: Semen Sinapis albae

Raste po našim vrtovima, žitaricama i napuštenim mje­


stima, ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm.
Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi
dlakavi. Cvate lijepim žutim cvjetovima od svibnja do kraja
srpnja.
U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna, dobro osuši
i zatvori u limenke. Naš narod je upotrebljava kao lijek
protiv šećerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu,
bolesne jetre, nesanice, bolesti dušnika, reume i zapaljenja
plućne maramice.
HMELJ, (Humulus lupulus L.)
Ljekarničko ime: Glandulae Lupuli

Hmelj se kod nas mnogo uzgaja u Vojvodini i Slove­


niji, ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijuša čija se stab­
ljika (loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do šest
metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi.
Okićen je laganim suhim šišaricama koje su se razvile iz
muških resica na ženskim biljkama.
Šišarke se sabiru prije sazrijevanja i suše na toplom ta­
vanu. U obliku čaja: jedaća žlica na pola litre vode. Pije se
triput na dan prije jela po šalicu. Liječi zapaljenje bubrega,
bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokraću i znoj.
Liječi bolesnu slezenu, loš apetit, umiruje, stišava i uspav­
ljuje nerve. Liječi oboljelu žučnu kesicu, groznicu i osjećanje
straha. U proljeće mogu se mladi izdanci jesti kao šparoga.
Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na
cirkulaciju krvi — tvrdi dr Gostuški.
Hmelj sadrži: eterično ulje, tanina, smole, holina, gorčine
i narkotični alkaloid hopein. Prašak šišarki, koji se dobiva
lupanjem po njima, uzima se na vršku noža jedanput dnevno.
Liječi uzetost, grčeve u donjem trbuhu, nesanicu i slične
bolesti.
Sadrži eterično ulje u svim svojim dijelovima. Cijela bilj­
ka je ljekovita zbog svojstva izazivanja jačeg mokrenja i
uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre.
Sjeme je jače od korijena i lišća.

HRAST (Quercus petraea Liebl)


Ljekarničko ime: Cortex Quercus

Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom


mjestu neću opisivati. U proljeće (dok se nije potpuno raz­
vio) sabire se mlado lišće i kora mladog hrasta, ali bez pluta.
(Samo srednja kora). Babuške u jesen kad sazriju.
Tri jedaće žlice sitno isjeckane kore stavi se u litru mli­
jeka i prokuha. U slučaju trovanja gljivama ili bilo kojom
drugom hranom, neka se pije spomenuto mlijeko, sve dok
se ne počne povraćati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije
nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protu­
otrov. Inače čaj od kore jača srce i stišava krvarenje crijeva,
želuca, krvavi kašalj i izbacivanje krvi. Spolja služi kao oblog
protiv kožnih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, pre­
hlade mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja je sred­
stvo protiv bijelog pranja kod žena. Slično djeluje i hrastovo
lišće kod krvarenja iz maternice. Može se u jednakim dijelo­
vima miješati s orahovim lišćem. Kod ispiranja uzima se
10 jedaćih žlica kore na litru vode. Od iste smjese može se
kuhati i čaj — jedaću žlicu na 2 decilitra vode kuhati 2—4
minute.
Kora mladog hrasta dobro se osuši, grubo stuče i 3—4
žlice stave se u jaku komovu ili šljivovu rakiju da stoji
10—14 dana. Od tog lijeka uzima se 15—20 kapi u malo vode
prije jela. Liječi groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u
jetri i bubrezima, te kolike.

IĐIROT, mirišljava trska (Acorus calamus L.)


Ljekarničko ime: Rhisoma Calami
Može se naći svagdje uz potoke, jarke, močvare i stajaće
vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza.
Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugo­
ljast, valjkast s vrlo gustim cvjetićima žućkastozelene boje.
Podanak je vrlo razgranjen a leži na dugom horizontalnom
korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti listovi. Iđirot vrlo
sliči barskoj perunici.
Podanak se sabire — u proljeće ili u kasnu jesen. Dobro
opran i prorezan suši se na umjetnoj toplini — sprema na
suhom mjestu.
Iđirot liječi jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i
pospješuje izbacivanje bubrežnih kamenčića. Rakija u kojoj
je kvašen iđirot služi za ispiranje usta i učvršćivanje zubnog
mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U sva­
kom slučaju zdravo je popiti malu čašicu rakije u kojoj je
kvašen iđirot.
Iđirot umiruje lupanje srca, tjera mokraću, jača tek. Kao
čaj za dezinfekciju pluća, protiv nadimanja. Jednu žlicu
čaja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g ključale vode i
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta da stoji. Nakon toga se
ocijedi i pije triput dnevno prije jela po šalicu. Ako se radi
o bolesti želuca, onda iđirotov korijen treba miješati sa isto
toliko preslice.
Iđirot sadrži: glikozid, eterično ulje, akorin, alkaloide,
smolu, škrob i neke tragove holina.
Iđirot u domaćinstvu može da zamijeni cimet.

IVANJSKO CVIJEĆE, bročika (Galium verum L.)


Ljekarničko ime: Herba Galii veri

Stabljika je drvenasta, često puza-


va, cijela je biljka puna mirišljivih,
zlatožutih cvjetića. Pri dnu je gra­
nata i slabo maljava. Lišće je sitno,
dugačko s oštrim vrhovima i s jed­
nom žilom na sredini. Listovi su po­
put vijenca (6—8) složeni pri sva­
kom koljenu. Cvate od srpnja do
rujna.
Za vrijeme cvatnje sabire se cije­
la biljka i suši u hladu. Za vrijeme
sušenja biljka pocrni.
Upotrebljava se u obliku čaja kod
epilepsije i napadaja histerije; izlu­
čuje mokraću. Liječi upalu jetre,
bubrege i organe za disanje.

ISLANDSKA MAHOVINA, islandski lišaj, gorski mah (Ce-


traria islandica (L) Achi.)
Ljekarničko ime: Lichen islandicus

Raste u šumama viših planinskih područja: Bosne, Crne


Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju sličnu grmu,
koja je u svježem stanju žilava i ponešto sliči koži. To je vrlo
niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je ze­
lene boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pje­
gama. Steljka je obično crvenkaste boje. Suha mijenja boju.
Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List
je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu dru­
gog bilja.
Sabire se od svibnja do rujna. Suši u hladu i sprema na
suho mjesto.
Upotrebljava se protiv plućnih bolesti za poboljšanje ape­
tita. Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u vodi
6—8 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se
ocijedi i doda jedaća žlica samljevenog aniša i 2 žlice pravog
pčelinjeg meda. Od toga se čaja pije nekoliko puta dnevno
po malu šalicu.
Ovako pripremljen čaj vrlo je dobar protiv svih upala,
nahlada, promuklosti, grčevitog kašlja, plućnog katara. Čisti
i jača sluznicu probavnih organa: želudac, crijeva, jetra, sle­
zenu, gušteraču i mokraćni mjehur. Lijek je protiv slabe pro­
bave, neuredne stolice, čireva u crijevima i želucu, kao i pro­
tiv šećerne bolesti. Naročito je dobar za trudne i slabunjave
žene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu.
Pije se po dvije male šalice dnevno, gutljajima.
Islandska mahovina oživljava i pokreće crijeva. Ako se
jedna žlica čaja stavi u 2—3 decilitra vode, kuha 5 minuta
i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, povećava se
broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Liječi kašalj, bolove u
crijevima. Kao sirup: 20 g na 300—400 g vode da stoji nekoli­
ko sati, tada se ocijedi u drugu šalicu a na ostatak nalije
još 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje
tečnosti u jednu posudu i kuha s medom do gustoće sirupa.
Islandska mahovina sadrži škroba i do 70%, gorčine 2%,
glikozida, šećera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim
količinama.

IMELA (Viscum album L.)


Ljekarničko ime: Stipites, Folia Visci albi

Tog grmovitog parazita može se vidjeti po stablima vo­


ćaka, naročito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je na­
šao i na stablu gloga. Ima zelenožućkasto, vječno zeleno,
zeljasto lišće sa žutim cvjetićima i plodovima koji su bijele
boje i puni ljepiva soka.
Sabiru se mlade grančice (do tri koljena) i lišće koje se
suši pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu.
Imelom se liječi padavica, grčevi, arterioskleroza, povi­
šeni krvni tlak. Uzima se u obliku praška: dva puta dnevno
na vrhu noža ili pola čajne žlice. Prašak se popije s vodom,
vinom ili u jelu. Liječi smetnje u radu srca i klimakterij.
Inače se upotrebljava i u obliku hladnog ekstrakta; kvaše-
njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene žličice na
tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta se količina popije;
pola ujutro, a pola navečer, prije spavanja. Ili u prahu —
jedna petina male žlice na dan.
Imelu se može upotrijebiti na razne načine: u obliku pra­
ška (2 žlice u kg meda dobro izmiješati). Uzima se 2 kave-
ne žlice dnevno. Može se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U
200 g vode stavi se kavena žlica praška i pusti da stoji 8 sati.
Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti
imela uređuje stolicu, liječi nezdravu krv (naročito kod raka)
zaustavlja krvarenje, umiruje živce. Liječi nesanicu, šumlje-
nje u ušima. Kao čaj uzima se dvije kavene žličice na 300—
—400 g ključale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta
stajati. Pije se ujutro natašte i jedan sat poslije večere —
po šalicu.
Imela sadrži: zelenu smolu, masno ulje, eterično ulje,
viscin, sluz, stežuću tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.

JAGLAC, jagorčika, žmigavec, visoki jeglič (Primula offici­


nalis Jacq.)
Ljekarničko ime: Radix, Flores, Herba Primulae

Jaglac sa žutim cvjetovima cvate među prvim cvijećem


u proljeće. Jaglaca nalazimo više odlika. Raste u svijetlim
šumama, među živicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao
ukrasna biljka. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze
na kraćoj ili duljoj stapci — na vršku — koja izraste od sa­
mog podanka složena u štitastom cvatu. Listovi su neravni,
namreškani sa perastim žilicama.
Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba
brati one biljke čiji su cvjetovi izrasli na dugoj dršci i nag­
nuti su na jednu stranu, jer su ljekovitiji.
Jaglac je naročito dobar kao sredstvo protiv plućnih bo­
lesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava
broj crvenih krvnih tjelešaca. Liječi začepljenost, histeriju.
Uzima se korijen: tričetvrtine žlice na tri decilitra ključale
vode — triput dnevno po šalicu. Lišće je veoma bogato C vi­
taminom. Pomaže cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuv­
ka; protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana
služi kao oblog na uboje (8 jedaćih žlica biljke stavi se u li­
tru vode i kuha dok se ne ukuha na jednu trećinu).
U ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak
ili korijen bere se u proljeće ili jesen. Osušeni pridanak ima-
de ugodan miris veoma sličan anisu.
I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u litru
vode stavi se 2—3 žlice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti.
Tako pripremljen naljev vrlo uspješno djeluje kao umiruju-
će sredstvo: kao sredstvo za stišavanje glavobolje (migrene),
nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice.
Napitak pripremljen od žlice korijena na 300 g ključale
vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput
dnevno po šalicu.
Jaglac liječi uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i re­
umu, čaj od suhog lišća jača živce, liječi neuralgiju, kronično
začepljenje. Pije se toplo po 2 šalice dnevno.

JAGODA ŠUMSKA (Fragaria vesca L.)


Ljekarničko ime: Folia, Herba et Rhisoma Fragariae

Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas već


svako dijete poznaje.
Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i suši u hladu.
List jagode šumske vrlo dobro zamjenjuje ruski čaj. Inače
čaj pomaže pri izlučivanju mokraće, umiruje živce. Vrlo
dobro čisti krv. Liječi proljev.
Jagode plod liječi žuticu, srčane bolesti, tjera bubrežne
i žučne kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pre­
tvara se šećer u invertni šećer, sadrži više vrsta kiselina:
salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i dušične tvari.
Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer one jačaju i
čiste krv, koriste kod rastvaranja mokraćne kiseline u krvi,
protiv kamenca u žučnoj kesici, bubrezima i mjehuru.

JEČAM (Hordeum vulgare L.)


Sadrži sluz, škroba preko 60%, stoga se i upotrebljava
kao lijek, naročito ako se pusti da proklije — dobro osuši,
stuče i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadrži jedan ferment
koji pretvara škrob u šećer. To je vrlo dobar lijek za stare
bolesne ljude na plućima, protiv raznih upala, šuljeva i pro-
muklosti.
U dvije litre vode stavi se pola litre ječma i ostavi 12
sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smoka­
va i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat.
Pijemo umjesto vode protiv žeđi — ujedno rastvara sluz.

JASENAK, rusten (Dictamnus albus L.)


Ljekarničko ime: Radix Dictamni albi

Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sun­


čanim mjestima kao i po kamenjarima gdje ima krečnog
tla. Njegovi su listovi ili čitavi ili ne­
parno perasti. Obično ih ima po pet na
jednoj drški: kožnati su i vrlo slabo
nazubljeni. Iz razvijenog podanka tje­
raju uspravne stabljike koje se razvi­
jaju u okruglu glatku krošnju. Cvjeto­
vi su lijepe bijele ih ružičaste boje a
rastu u grozdovima na gornjem dijelu
stabljike. Čitava biljka miriše na li­
mun.
U proljeće ili u jesen sabire se kora
i korijen; list u proljeće, a plod u je­
sen kad sazrije. Korijen liječi bolesti
krvi. Tri jedaće žlice suhog korijena
prelije se s pola litre ključale vode i
ostavi sat stajati. Pije se više puta
dnevno po šalicu. Suho lišće u obliku
čaja služi protiv bolesti probavnih organa, tjera nametnike
iz crijeva, čaj od plodova liječi bolesti bubrega.

KAMILICA, bela rada, titrica, milica, žabnjak (Matricaria


chamomilla L.)
Ljekarničko ime: Flores Chamomillae vulgaris

Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo.


U slobodi raste ponajviše u blizini naselja, nalazimo je na na­
puštenom zemljištu, u žitaricama, uz puteve. Razvije se u
razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim
listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinačno. Kad se glavica
prereze, šuplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz čitavo ljeto.
Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osušena mo­
ra zadržati svoju prirodnu boju. Suši se u hladu na toplom
tavanu na plahti. — Kamilica je jedna od najstarijih lijekova
u kućanstvu. Ublažuje bolove i grčeve, regulira probavu,
liječi želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. —
Blagi čaj daje se novorođenčadi umjesto majčinog mlijeka.
Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Još uspješnije mo­
že se uzimati u obliku praška: pola kavene žlice sa šećerom
ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki
čaj od kamilice. Dvije jedaće žlice cvijeta prelije se sa 200—
—300 g ključale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklop­
ljeno). Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji za­
sladi i toplo pije. Tako pripremljen čaj umiruje bolove ma
gdje se oni pojavili u našem tijelu, čaj od kamilice ne smije
se kuhati, jer sadrži hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari,
pa čaj u tom slučaju ne vrijedi.

KADULJA, žalfija (Salvia officnalis L.)


Ljekarničko ime: Folia Salviae
Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine.
Ona je zbijeni grmić, do 60 cm visine, bogat ograncima ko­
ji su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima
sa slabo nazubljenim rubovima. U pršljenastim nakupinama
razvijeni su cvjetovi ljubičastoplavičaste boje. U prirodi se
nadaleko osjeća njezin jaki ugodan miris.
Sabire se lišće i mlade grane — prije cvatnje ili dok nije
biljka još potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja,
a suši se u hladu.
U obliku čaja žalfija se upotrebljava protiv bolesti dišnih
organa i plućnih bolesti; kao sredstvo za jačanje apetita pro­
tiv kašlja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za opo­
ravak poslije teških bolesti. Jača želudac i podstiče na rad.
Čaj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv
smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih
bolesti: jetre, bubrega i živčanih bolesti. Svježim listovima
trljaju se zubi i zubno meso. Kao čaj: jedaća žlica na dva
decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno po jedna šalica.
Može se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8
jedaćih žlica sitno isjeckanog čaja. To se 10 dana kvasi. Od
tog vina pije se mala čašica poslije ručka i večere. Uzima se
dvadeset dana u mjesecu. Ne valja pretjerivati u upotrebi.
U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijeće i li­
šće. Kadulju se koristi protiv znojenja, za jačanje, za bolju
probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje.
Naljev: 2—3 žlice kadulje prelije se s pola litre ključale
vode. Pije se triput dnevno po šalicu; djeluje kao sirup za
opće jačanje živaca, poboljšava probavu; aktivira cirku­
laciju krvi, regulira menstruaciju kod žena; smiruje san i
uklanja noćna znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni,
krajnika i čirića u ustima.
Liječi rane koje teško zarašćuju, proširenje i sužavanje
vena i služi protiv svraba.
Kadulja sadrži eterično ulje s elementima tujona, cineola,
salvona, borneola, gumastih tvari, tanina, škroba, smole i
još nekih tvari.

KAĆUN OBIČNI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac,


kukavica, pasja jaja, mošnica, (Orchis moris L.)
Ljekarničko ime: Tubera Salep
Kaćun u svibnju svake godine kiti livade i pašnjake (na­
ročito u Hercegovini) svojim čudesno lijepim cvjetovima.
Imade ih više vrsta po krševima Hercegovine i oko Pirota i
drugdje. Kaćun spada u familiju orhideja. Podzemni su go-
molji različiti i pod svakom biljkom imade dva: jedan svjež
i krijepak, drugi smežuran i istrošen.
Sočni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), nižu
na vrpce i suše na suncu. Posve suhi drobe se u prašinu koja
predstavlja — lijek. — To je salep.
Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep.
Salep u obliku čaja ublažuje izbacivanje katara, liječi kašalj,
proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe, sluzo-
kožu, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i pro­
bavljiva hrana. Naročito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i
starce. Brašno salepa propusti se kroz sito i navlaži s malo
hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na
tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi
kaša. To je odlična i lako probavljiva hrana.
Salep se uzima pomiješan sa šećerom tri puta prije jela
po šalicu dnevno. — Djeca bi umjesto kave ujutro trebala
dobiti šalicu salepa.
Isplatio bi se uzgajati kaćun barem u mjestima gdje kod
nas uspijeva.
Kaćun sadrži u gomolju i do 40% sluzi, zatim šećera, škro­
ba, proteina, kreča i sredstva protiv bolnih nadražaja.

KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.)


Ljekarničko ime: Herba Herniariae

Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po pašnja­


cima i među poljoprivrednim nasadima našeg primorja,
Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka
do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa
jedva vidljivim cvjetićima u pazušcima listova koji su raspo­
ređeni po čitavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za
vrijeme cvata sabire se čitava biljka (reže nožem pri tlu) i
suši se u hladu na zračnom mjestu. Srodne dlakave biljke
ne vrijede jer nisu ljekovite.
Cijela biljka pomiješana (u obliku čaja) u podjednakim
dijelovima s medvjeđim grožđem, vrlo je efikasno sredstvo
za liječenje bubrega i mokraćnih organa.

KIČICA, grozničava trava, kantarija (Erythraea centau-


rium Pers)
Ljekarničko ime: Herba Centaurii

Kičicu možemo naći na brdskim livadama, svijetlim šu­


mama i međama. Ima uspravnu četvrtastu stabljiku različito
uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike
a boje su ružičaste. Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata
i suši u hladu.
Kičica u obliku čaja liječi bolesti želuca, pospješuje ape­
tit, otklanja poteškoće u probavi; liječi groznicu, začeplje-
nost, slabokrvnost, reumu i umiruje živčano bolesne.
Kod pripreme čaja uzima se 10 g ili jedna žlica na pola
litre vode i kuha 2—3 minute. Pije se dnevno gutljajima po
šalicu kad se loše osjećamo — naročito ako nas boli želudac.
Liječi jetru i žuč. Može se umjesto čaja upotrijebiti u obliku
praška pomiješana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno dje­
luje i kod povišene kiseline u želucu kao hladan čaj. Alko-
holatura (1:1) liječi kožne bolesti (izmasirati i ostaviti da se
samo osuši). Kod šećerne bolesti uzeti 15—35 kapi u malo
vode.
Kičica sadrži gorki glikozid eritaurin, smole, šećera, vo­
ska i eteričnog ulja.

KOPRIVA MRTVA (Lamium album L.)


Ljekarničko ime: Flores i Herba Lamii albi
Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja.
Cvate prljavo-bijelim cvjetovima.
Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i suši u hladu na
tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja ma­
ternice, bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrije­
đenih s malo vode. Liječi slabokrvnost, upalu organa za di­
sanje i starački kašalj.

KOPRIVA, velika zgoča (Urtica dioica L.)


Ljekarničko ime: Folium, Herba et Radix Urticae
Korijen se sabire u proljeće i jesen, list u proljeće dok
je mlad, a čitava biljka s korijenom preko cijele godine. Sje­
me se bere u kolovozu i rujnu. Suši se u hladu.
Kneipp preporuča svakome tko ima nečistu krv da jede
špinat od kopriva, pošto u sebi sadrži veliki postotak A i C
vitamina.
Sjeme i list upotrebljava se protiv proljeva, vodene bo­
lesti, astme, bijelog pranja, šuljeva. Čisti krv. Glava se pere
odvarom cijele biljke protiv peruti. Liječi žuticu, krvarenje.
Čaj od čitave biljke: 3 jedaće žlice na 2 litre vode ostaviti
10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha.
Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga lijeka
uzima se triput dnevno po šalicu prije jela. Odvaja sluz iz
pluća, čisti želudac, jetra i crijeva. Lijek je protiv slabokrv-
nosti, šuljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih
grozničavih stanja. Ako se 10 jedaćih žlica lišća i korijena
pomiješa s 2 jedaće žlice bokvice i žlicom pretucanih smre-
kovih bobica, i to kvasi 10—14 sati u litri crnog vina, zatim
kuha pola sata s 4 jedaće žlice meda i nakon toga ostavi
pola sata poklopljen da stoji, onda liječi čireve u želucu i
crijevima. Taj se lijek uzima mlačan i to jedna jedaća žlica.
Dobar je lijek protiv gihta, bubrežnih bolesti i straha. Na-
vodno sok od korijena liječi mucanje ako se dnevno po ne­
koliko kapi drži na jeziku.
Od lista mlade koprive priređuju se razna jela koja se pre­
poručuju slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv
krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaćih žlica lista velike
žare koprive i prelije litrom ključale vode, ostavi poklop­
ljeno 16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvo­
struko više šećera od procijeđene mase. Od toga lijeka uzima
se triput dnevno po decilitar.

KOMORAČ, slatki kopar (Foeniculum vulgare Mill.)


Ljekarničko ime: Fructus, Herba et Radix Foeniculi vul­
garis
Komorač je sličan anasonu, samo je viši. Odgajaju ga u
vrtu, ali se može naći i poludivlji u slobodnoj prirodi, na­
ročito po kamenjarima u Hrv.
primorju, Dalmaciji i Makedoni­
ji. Ima stabljiku visoku i do dva
metra. Stabljika je vrlo razgra-
njena sa višestruko izrezanim li­
stovima. Ima žućkaste cvjetove
koji se nalaze u velikim štitovi­
ma. Plod je dugoljastovaljkastog
oblika 6—8 mm dužine i sav re­
brast. Čitava biljka ima jaki mi-
rodijski miris.
Od srpnja do rujna sabiru se
potpuno zreli plodovi, koji ugod­
no mirišu i slatkastog su ukusa.
Vrlo je dobar lijek protiv na­
petosti trbuha, protiv smetnji u
probavnim organima, naročito
kad se pomiješa s kamilicom. Sa
uspjehom ga uzimaju slabokrvne žene i one koje nemaju mli­
jeka za svoj porod. Uzima se u obliku praška: jedna četvr­
tina kavene žlice poslije jela. Popravlja apetit i probavu. Ako
se jedna žlica samljevenog sjemena kuha deset minuta u ša­
lici mlijeka i od tople tekućine pije svaki sat po jednu žlicu,
onda je to lijek protiv kašlja, boli u prsima, grčeva, vjetrova,
loše probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci za lije­
čenje nahlade i tvrde stolice, pomiješan sa medom daje se
svaki sat po jednu žlicu.
Za bolesne oči 2 male žlice ploda komorača kuhati neko­
liko minuta u 200—300 g vode, procijediti i time ispirati oči.
Čaj vrijedi i za grčeve u želucu, ali se pije gutljajima.

KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.)


Ljekarničko ime: Folia, Radix et Herba Urticae

Jednogodišnja je biljka, sliči velikoj žaroj koprivi. Razli­


kuje se manjim rastom, ali silno žari. Cvate od srpnja do
rujna. Raste svagdje po napuštenim zemljištima, oko kuća,
plotova i drugdje. Sadrži ljutu tvar, encim za fermentaciju,
mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineral­
nih tvari, mangana, željeza, magnezija itd. Neke su tvari
slične onima u špinatu, i baš te tvari povoljno djeluju na
želudac kao i na žlijezdu gušteraču (pankreas). To je odlično
sredstvo koje draži i izaziva sluzokožu, što je veoma dobro
protiv starih rana koje trunu.
Čaj od lišća žare koprive 20—30 g na pola litre vode kuha
se 5 minuta da tjera mokraću, liječi bubrege i kožne bolesti.
Čaj od korijena još je efikasniji kod krvarenja, natrulih bu­
brega. 4 žlice lišća kuha se u litri vina ili s medom i uzima
dva puta dnevno po šalicu kod astme, a kod angine ovim se
čajem ispire grlo.

KESTEN DIVLJI (Aesculus hippocastanum L.)


Ljekarničko ime: Semen Aesculi, Cortex Hippocastani

Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga potrebno po­


sebno opisivati.
U proljeće se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod.
Čaj od pupoljaka cvijeta služi protiv uloga, neuralgije i
reume; kora i plod (bez iznutrice, samo smeđa kora) protiv
šuljeva i povećane prostate, otoka mošnica i proširenih vena.
Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osušiti i zatvoriti u li­
menku, jer se rado kvari.
U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne
kiseline, tanin, boje, masno ulje, škrob, smola. U svim dije­
lovima stabla kao i u plodu ima saponina što je lijek protiv
kožnih bolesti. Prisutni saponin razrijeđuje krv i time je čini
manje ljepljivom.
KOPITNJAK, lesevnjača, kopitnik (Asarum europeaum L.)
Ljekarničko ime: Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari
Često ga nalazimo u velikom mnoštvu u našim listopadnim
šumama. To je niska biljka s dugovječnim puzavim korije­
nom. Naraste visoko do 15 cm. Obično ima dva lista koji
sjede na dugačkoj dršci. Listovi su srcasti i bubrežasti do 8
cm široki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su žilicama.
Između dva lista izbije mali tvrdi cvjetić ljubičaste boje s
kratkom kržljavom drškom. Cijela biljka jako miriše na
kamfor i biber. Cvjeta u travnju i svibnju.
Od proljeća do kolovoza sabire se čitava biljka, a u jesen
podanak s korijenom koji prije sušenja ne valja prati. Suši
se na umjetnoj toplini.
U obliku čaja — jedaća žlica prelije se s dva decilitra
ključale vode. Korijena se uzima pola jedaće žlice. Vrlo je
dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (šlajma). Kao alkohola-
tura 1:10 — dvadeset kapi razrijeđeno s malo vode — triput
dnevno. Osim astme liječi povratnu groznicu, kašalj, žuticu
i bubrege. Kod veće upotrebe može doći do trovanja, stoga
ga valja oprezno uzimati.
Kopitnjak sadrži: eterično ulje sa azoronom, kamfora na­
ročito u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar.

KUKURUZ (Zea mays L.) Kukuruzna svila


Ljekarničko ime: Stigmata Maydis
Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove
i kukuruzni brkovi. Kao čaj može se s uspjehom upotrijebiti
za liječenje pijeska u mokraći, protiv bolesti krvnih sudova,
bolesti srca i šećerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stišava-
nje bolova u mokraćnoj bešici kao i protiv kamenaca u bu­
brežnoj bešici, te povišenog krvnog pritiska. Jedaća žlica ni-
tastih njuški kuha se dvije minute u tri decilitra vode.
Kukuruzna svila sadrži: klorofil (biljno zelenilo), fosforne
kiseline, masti i druge djelotvorne tvari.
Kukuruzne nitaste njuške treba brati dok kukuruzi nisu
potpuno sazreli, odnosno dok su u mliječnom stanju. Osušiti
u hladu na zračnom mjestu. Ovako osušena svila je najdje­
lotvornija jer sadrži klorofil i ostalo.
Lijek je protiv rahitisa, kašlja, stišava bolove u hrptenjači,
liječi bolesnu krv.
Pije se triput dnevno po šalicu.
KRKOVINA, krušica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus
frangula L.)
Ljekarničko ime: Cortex Frangulae

Drvo u obliku grma, raste u šumama vlažnih područja.


Široko ovalni listovi su na dugačkoj peteljci. Na njima su
sekundarni živci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli
cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene
okrugle bobice, kad sazriju modro-ljubičaste su boje. Kora
je sivkasto smeđa i upotrebljava se kao droga. Kora se skida
s otrgnutih grana početkom proljeća tj. kad počmu kolati
sokovi i tada se kora lako ljušti od drva. Oljuštena kora du­
žine oko 30 cm suši se na suncu ili na umjetnoj toplini.
Služi liječenju probavnih organa.

KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.)


Ljekarničko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi

Raste svuda po šikarama, na rubovima šuma, pa i u sa­


mim šumama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto
sastavljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili svjetloružičasti,
plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni
opis i nije potreban.
U proljeće sabire se korijen i mladi listovi sa vršikama,
a plod koncem ljeta kad sazri.
Ako se mlado lišće žvaće, jača zubno meso. Korijen, list
i plod služe protiv zapaljenja krajnika i guše.
Zdravi, lijepi zeleni listovi suše se u hladu. Dobro osušeni
drže se u polivinilskim vrećicama.
Čaj od lišća upotrebljava se kod poteškoća u mokrenju
i probavi. Čisti krv i liječi kožne bolesti.
Jedna jedaća žlica isjeckanog lišća sa vršikama kuha se 3
minute u 2—3 decilitra vode i ostavi poklopljeno 10—15 mi­
nuta da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo
pije više puta dnevno. Za grgljanje nije potrebno zasladiti.
Treba jesti svježe kupine s malo vina, šećera i cimeta. To
jača želudac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo
šunke, ribe i juhe, ali što više zrelih kupina.
Kupina sadrži tanina, soli, željeza, raznih kiselina, šećera
i još nekih vrijednih tvari.
KONOPLJA (Cannabis sativa L.)
Ljekarničko ime: Fructus Cannabis
U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelan­
čevine, glikozid kanabin, malo smole koja upija.
Upotrebljava se list i sjeme. Uzme se 1—2 pune žlice i
pola litre mlijeka; ako se pije više puta dnevno po malu ša­
licu od toga sigurno liječi žuticu. Koristi vrlo dobro kod te­
škog zatvora, liječi bolesnu jetru. U obliku čaja 1—2 pune
žlice lišća s pola litre vode kuhati 4—6 minuta. Piti hladno
po 2 šalice dnevno protiv kronične reume. Kuhano sjeme je
odlično sredstvo protiv reumatičnih bolova.

KRASTAVAC (Cucumis sativus L.)


Ljekarničko ime: Semen Cucumeris
Krastavac nije potrebno opisivati, jer ga i djeca poznaju.
Sadrži bjelančevine, šećera, mineralnih soli — od svega naj­
više vode.
Sok krastavca žene upotrebljavaju za poljepšavanje lica,
jer on daje svježinu koži lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca
se povade, operu i dobro osuše. U obliku čaja mala žlica na
200 g vode kuha se 6—8 minuta. Time se liječe mokraćni
organi, oživljava rad bubrega i bolje je izlučivanje mokraće.
U istu svrhu može poslužiti i plod dinja i lubenica.

LAN (Linum usitatissimum L.) Laneno sjeme


Ljekarničko ime: Semen Lini
U medicini se danas mnogo upotrebljava laneno sjeme
kao zaštitno sredstvo protiv upale želučane sluznice, upale
dišnih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. La­
neno se sjeme stavi u vrećicu i dobro ugrije te služi za lije­
čenje čireva furunkula (potkožnjaka).

LAZARKINJA, mirisni broć, dišeća perla (Asperuta Odora-


ta L.)
Ljekarničko ime: Herba Asperulae
Raste u bukovim šumama. Stabljika joj je uspravna i vi­
soka do 50 cm: U pršljenima ima duge jajaste listove dok su
na vrhu stabljike sitni bijeli cvjetići, koji su izrasli u cva-
tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do
srpnja. Sabire se cijela biljka čim počne da cvate. Suši se u
hladu na zračnom tavanu.
Upotrebljava se za razne bolesti: liječenje živaca, lupanje
srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet mi­
ješan sa kamilicom i lipom zamjenjuje ruski i kineski čaj.
Može mu se dodati i list od šumskih jagoda. Zbog aromatič­
nog mirisa neki ga miješaju s duhanom.
U suhom stanju jako miriši na kumarin koji uspavljuje.
Osim kumarina sadrži eterično ulje, tanin i gorčine.
Jedna žlica usitnjenog čaja sa 200—300 g ključale vode
da stoji poklopljeno 6—8 minuta, zasladi se medom i doda
limunova soka; time se liječi nesanica kod djece i starih
ljudi. Lazarkinja ima antiseptičko svojstvo zbog prisutnosti
kumarina. Kod žutice, bolesne jetre, ili slezene svojom organ­
skom kiselinom povećava mokraću i rastvara kamence.

LADOLEŽ, divlji ladolež, slak (Convolvulus scammonia L.)


Ljekarničko ime: Radix Scammoniae

Ladolež je puzava biljka koja se penje po grmlju i ogra­


dama. Njegova loza znade doseći duljinu do 5 metara. Listovi
su trouglasti, srcastoklinasti sa
širokim i uglastim, koso savije­
nim ušima pri dnu. Cvjeta od
srpnja do konca rujna u velikim,
okrenuto zvonastim, bijelim ili
crvenkastim cvjetovima u grupi
od 7—9 cvjetova na dugoj dršci
koja tjera iz pazuha lišća. Ima ih
više vrsta pa treba obratiti paž­
nju na sliku.
Za vrijeme cvatnje sabire se
čitava biljka s korijenom i suši
u hladu.
Ladolež se uzima kao čaj u do­
zi jedaće žlice na 3 decilitra klju­
čale vode, ili alkoholature koja
se uzima sa malo čaja bijelog sljeza — mala kavena žlica tri­
put dnevno. Pojavi li se češće stolica, onda taj dan treba
prestati sa uzimanjem. Naročito liječi bolesti žuči i žučnu ke-
sicu, bolesti jetre, mokraćni mjehur, reumatizam, zubobolju,
arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti želuca.

LAVANDA, despik (Lavandula officinalis Chaix, L. latifo-


lia Moedik.)
Ljekarničko ime: Oleum, Flores Lavandulae
Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na
suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je po-
lugrm koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane
su četverouglaste i polegle. Listovi su slični ružmarinu, sivo-
zelene boje sa žlijezdama na naličju, nešto unazad svinuti.
Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre pršljenaste klasove. Pri­
jatnog je jakog aromatičnog mirisa, ukusa gorkog i ljutog.
Od srpnja do rujna sabiru se vršci stabljike sa cvijećem.
Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u polivinilske
vrećice.
U obliku čaja jedaća žlica prelije se s dva decilitra klju­
čale vode. Može se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju
(udisanje pare). Naš narod čaj koristi protiv bolova srca,
vrtoglavice, glavobolje, živčane rastrojenosti, navale krvi u
glavu, protiv grčeva. Jača tek, dobar je protiv upale bronhija
i napada astme. Snižava temperaturu, umiruje i regulira rad
srca.
Lavanda je efikasnija ako se miješa s kamilicom u jed­
nakim dijelovima. Dvije pune žlice čaja prelije se s pola
litre ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.
Piju se 3 šalice dnevno, gutljajima.
Lavanda sadrži mnoge tvari koje su korisne za ljudsko
zdravlje: linalola, barneola, eteričnog ulja, geraniola, gorčinu
itd.

LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.)


Ljekarničko ime: Flores Tiliae
Raste u šumama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz
ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji više vrsti lipa;
sve su manje-više ljekovite. Kako većina ljudi lipu poznaje,
poseban opis nije potreban.
Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa
pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez rđe. Inače
se bere samo cvijeće i to čim su se cvjetovi otvorili, prije
nego li ostare i promijene boju, jer u tom slučaju droga ne
vrijedi. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju pri­
rodnu boju i ugodan miris. Suše se u hladu, najbolje na pro­
zračnom tavanu.
Lipov cvijet liječi prehladu i organe za disanje. Tjera
znoj i mokraću, pospješuje stolicu. Liječi trajan kronični
kašalj, bolove kod mokrenja, čisti krv. Liječi živce od uzbu­
đenja i umora.
Lipa sadrži eterično ulje, glikozid, šećer, tanin, hespere-
din, gume, sluzi, smote i drugih tvari.
Tko pije redovito čaj od cvijeta lipe (usitnjen 2 žlice na
300—400 g ključale vode) pomiješan sa žlicom meda, ne
mora se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik od­
luči da pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umi­
ruje živce, lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv zno-
jenja. Svejedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za
kupelj. U tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz
kožu i liječi.

LOVOR (Laurus nobilis L.)


Ljekarničko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri

Raširen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen čije lišće ima


i do 10 cm dužine. Protrljano lišće ima ugodan miris. Suhi
listovi služe začinu i djeluju nadražujuće te ga se moraju
odreći koji boluju na želucu ili crijevima. Bobice isto služe
začinu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu.

LINCURA, sirištarka žuta, vladislavka, encian, gorčica


(Gentiana lutea subs, symphandra Murb.)
Ljekarničko ime: Radix Gentianae

Raste na planinskom i predplaninskom području, na gor­


skim travnjacima, naročito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni.
Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra šuplja.
Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno
široki. Cvjetovi su zlatožute boje i nalaze se u pazušcima i
gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio
biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutičan podanak i
korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doživi i 60
godina).
U jesen sa sabire podanak s korijenom, ali tako da se
mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla da­
lje množiti. Nakon toga što se podanak i korijen dobro oči­
ste, deblji komadi prorežu — suše se na toplom tavanu — u
hladu. Suhi se korijen sprema u limenku, dobro zatvori i
čuva na suhom mjestu. Lincure ima više vrsti, ali je najlje-
kovitija žuta.
Čaj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u želucu,
protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih ko­
stiju, škrofuloze i glista; slabog apetita; lijek povećava broj
crvenih i bijelih krvnih tjelešca — zrnaca. Navodno liječi
i svaku groznicu.
Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku
praška dva puta dnevno po pola kavene žlice. Djeca uzimaju
polovicu gornje doze. — Priprema čaja: mala kavena žlica
lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzi­
ma se dva puta dnevno po malu šalicu. Lincura se može kva­
siti i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne
i navečer po pola čašice i izvrstan je lijek za umirenje želu­
čanih bolova. Da se dobije bolji okus, može se dodati rakiji
ili vinu uz lincuru — malo ploda od anisa.
Lincura sadrži glikozide gencianu i genciopikrin, zatim
šećer, gume, pektina i drugih tvari.

MAĆUHICA DIVLJA, dan i noć (Viola tricolor L.)


Ljekarničko ime: Herba et Flores Violae tricoloris

Nalazimo je po njivama, po šikarama, strništima i obrađe­


nom zemljištu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine.
Stablo je trouglasto šuplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvje­
tovi se nalaze u pazušcima listova nasađeni na dugim stap-
kama, šareni u više boja: plava, žuta, bijela ili ljubičasta.
Svježa biljka sadrži razne organske kiseline, eteričnog ulja
sa salicilom, sluzi, tanina, šećera, treslovine i saponinskih
tvari.
Upotrebljava se čitava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje
i suši na zračnom mjestu u hladu.
U obliku čaja liječi kožne bolesti, skrofulozne osipe, po­
kreće razmjenu tvari, olakšava stolicu, tjera znoj, mokraću i
liječi reumatizam. Može se miješati s kamilicom, rutvicom i
drugim biljkama. Dobra je i kod kožne bolesti ljuskavca
(psoriasis). Doza 15—20 g na pola litre ključale vode.
Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i suše se u
hladu na zračnom mjestu.
Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u pr­
sima, kroničnog bronhitisa i grčeva u želucu, organa za di­
sanje i protiv kašlja.
Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja ve­
ćih količina može doći do trovanja. Zato je najbolje uzimati
pod nadzorom liječnika.

MAK TURČINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Pa-


paver rhoeas L.)
Ljekarničko ime: Flores Rhoeados
Svojim velikim žarkocrvenim cvjetovima vidljiv je na da­
leko po našim žitnim poljima, uz puteve, po željezničkim
nasipima, na neobrađenom napuštenom zemljištu. Sličan je
pitomom maku samo je slabijeg uzrasta. Ta biljka toliko je
poznata, da poseban opis nije potreban.

MASLAČAK, radić, mlječnjak, popino gumno, žuti dimac,


žučanik (Taraxacum officinale Web.)
Ljekarničko ime: Radix Taraxaci cum herba
Maslačak je svakome poznata biljka s naših travnjaka.
Naš narod ga mnogo troši u proljeće u obliku salate. U lje­
kovite svrhe skuplja se cijela
biljka u proljeće: korijen, mlado
lišće s cvjetnom krunom. — Odr­
venjeli i truli korijen ne valja za
lijek.
Mladi listovi s korijenom i ro­
zetom beru se u proljeće i suše
na suncu ili umjetnoj toplini. Na­
brani korijen opere se, proreže i
suši na suncu ili umjetnoj to­
plini.
Za liječenje se uglavnom upo­
trebljava čitava biljka s korije­
nom.
Maslačak u obliku čaja steže,
tjera mokraću, koristi protiv tvr­
de stolice; jača želudac, poprav-
lja probavu, liječi šuljeve, nesanicu, zaustavlja krv, liječi
bolesnu jetru, slezenu. Pospješuje menstruaciju. Liječi žuč­
nu kesicu, tjera kamence, čisti krv i liječi nutarnje organe,
nateklu jetru i kožne bolesti.
Ne valja ga dulje vremena uzimati, pošto štetno djeluje
na probavu.
Maslačak sadrži insulin, bjelančevinu, gorčinu, vosak i
druge korisne tvari.

LJOSKAVAC, pogančeva trava, pljuskavac (Physalis alke-


kengi L.)
Ljekarničko ime: Fructus, Baccae Alkekengi
Ljoskavac raste svagdje po šikarama, vinogradima i svi­
jetlim šumama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto
trouglasti.
Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena
sjajna boba veličine divlje trešnje, zatvorena pojedinačno
u jako nabreklu poput opne napuhnutu više uglatu čašku.
Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i može se jesti. Tre­
ba pripaziti da plod ne dođe u dodir sa čaškom koja je vrlo
gorka. Sabire se zreo plod i suši na umjetnoj toplini na pe­
ći ili u pećnici. Kad je suh mora pod prstima šuštati. Svoju
crvenu boju mora zadržati i nakon sušenja.
Suh plod upotrebljava se protiv teškoća u mokrenju, kro­
ničnog katara mokraćne bešike, pijeska i kamenca u bubrež­
noj i mokraćnoj bešici.
Kao čaj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 1—2 minute.
Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, često i dulje
vremena uzimati jer truje želudac.

MATIČNJAK, pčelinja ljubica, miloduh (Melissa officina­


lis L.)
Ljekarničko ime: Folia Melissae
Raste u vrtovima, ali se poludivljeg može naći u blizini
naselja uz ograde, živice, a gdje-gdje i u šumi. Ja sam ga do­
sta nabrao u selima na podnožju Kalnika. Naraste do 60 cm
visine, sa široko-jajolikim listovima koji su po rubovima
grubo nazubljeni. Listovi leže na dosta dugim peteljkama i
sliče malo koprivi. Cijela biljka intenzivno miriši na limun.
Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili ljubičastim cvjeto­
vima, koji su prije nego li se razviju žućkaste boje i rastu u
cvatovima u pazušcima gornjih listova.
Lišće se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka
sa vršikama i lišćem za vrijeme cvatnje. Suši se brzo i opre­
zno na tavanu, i to tako da se naslaže u tankim slojevima
kako ne bi promijenila boju. Čuva se na suhom mjestu u
polivinilskim vrećicama.
Čaj od listova: jedaća žlica prelije se s dva decilitra klju­
čale vode. Čaj je dobar protiv glavobolje, slabosti živaca,
nervoze, proljeva. Ublažuje grčeve, bolesti srca, želuca i zu-
bobolje. Pomaže kod besanice, plućnih bolesti i slabokrvno-
sti. Čisti krv, pomlađuje srce, krijepi dušu i rastjerava turob­
ne misli. Liječi zujanje u ušima. Stvara ugodno raspoloženje.
Podstiče organizam na rad i otpor. Osobito se preporuča
trudnim ženama i maloj djeci po malu šalicu kad ih zaboli
trbuščić. Budu li spomenuti čaj pile trudne žene, mnogo će
im koristiti. I, posve sigurno, neće roditi nakaze, kao kod
upotrebe kemijskih preparata.
Matičnjak u sebi sadrži eterično ulje s elementima citrola
gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.

MAJČINA DUŠICA, tamjanika, timijan, bakina dušica, po­


povac (Thymus serpyllum L.)
Ljekarničko ime: Herba Serpylli

Raste u velikim količinama na suncu izloženim brežulj­


cima, suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na međama. Do­
nji dio joj je drvenast i polegnut. Iz njega izbijaju vriježe
koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti,
grimizni cvjetovi čine okruglasto zbijene cvatove na vrhu sta-
biljke. Cvate čitavo ljeto i ima jak i ugodan miris.
Sabire se čitava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije
se čupati, nego nožem rezati. Suši se na zračnom tavanu u
hladu.
Lijek je protiv želučanih poremećaja, bolesti pluća, dišnih
organa, tvrdokornog kašlja, slabokrvnosti, povećanog lučenja
žuči, bolesti mjehura, angine, bubrega, ženskih bolesti. Po­
maže kod slabijih živaca i neurastenije. Povećava fizičku
snagu bolesnika. Liječi vrtoglavicu, bolove u zglobovima,
škrofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru majčine dušice
radi jačanja živaca.
Priprema: jedna žlica čaja na 3—4 decilitra ključale vode,
ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, po želji
zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti
gutljajima preko dana. Koristi kod kašlja, bronhitisa, nesa­
nice, plućnih katara, migrene, astme, proljeva, nadimanja,
čira u želucu i skrofula.
Majčine dušice imade više vrsta. Neke se vrste mijenjaju
prema staništu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna pod­
vrsta ima sasvim uske listiće: miris joj je smolast i ukus aro­
matičan. Sadrži eterično ulje s elementima timolakarvakrola,
tanina i gorčine.

MRAVINAC, vranilova trava, divlji mažuran, dobra misel


(Origanum vulgare L.)
Ljekarničko ime: Herba Origani
Mravinac nalazimo najčešće na kamenitom neobrađenom
tlu, na suhim sunčanim livadama, svijetlim šumama, šika­
rama i živicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste vi­
soko do 40 cm. Cvijeće mu je crveno, rijetko bijelo, razvija
se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata
sabire se biljka od gornje polovice ili vršike i njeno lišće te
se suši u hladu na zračnom mjestu.
Liječi prehladu plućnog katara, bolesti želuca, maternice,
slabe probave, žutice i slabog izlučivanja želučanih sokova.
Povoljno djeluje na čitav nervni sistem.
Sadrži eterično ulje s elementima cineola, kamfora, tanina,
boneola, soli i drugih tvari.

MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus


offinalis L.)
Ljekarničko ime: Herba Folia et Flores Hyssopi
Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stab­
lom koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisna­
tim granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez
držaka. Gaji se u vrtovima, ali se može naći i na suhim ka­
menitim mjestima. Naročito se može naći po kamenjarima
južne Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do li­
stopada. Cijela biljka ugodno miriši. Za lijek se upotrebljava
cijela biljka osušena na zračnom mjestu u hladu. Ova biljka
vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotreb­
ljava se kao naljev (prelije ključalom vodom). Liječi kašalj,
plućne bolesti; koristi kod izbacivanja ispljuvka, izvana po-
sve može zamijeniti bijeli sljez. Jedna žlica lišća ili cvijeta
prelije se sa 300 g ključale vode.
Cvijet je ljubičast, ružičast, rjeđe bijel, nalazi se na vrho­
vima stabljike gusto poredan u pazuhu lista.
Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika,
reume, kašlja i slabe menstruacije.
Sadrži eterično ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin,
jabučnu kiselinu i druge tvari.

MASLINA (Olea europaea L.)


Ljekarničko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae
Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije.
Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo zna­
čajna za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne
samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je
i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence
iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe
kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija. Protiv
katara uzima se 10—15 kapi na kocku šećera triput dnevno
prije jela. Da grije želudac i jača probavne organe — uzimati
natašte po žlicu. Protiv zaraznih bolesti dvije kavene žlice
dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stišava grčeve u cri­
jevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se
100—200 g svakih 3 sata i protiv žučnog napada. 4 puta
dnevno protiv povećanog krvnog pritiska i malarije. Poslije
ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz ustiju.

MEDVJEĐE GROŽĐE, medvetka, planika, gornik (Arcto-


staphylos uva ursi L.)
Ljekarničko ime: Folia Uvae-ursi
To je vječno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Može
ga se naći po svijetlim borovim šumama, na pjeskovitom i
kamenom tlu. Voli otvorena sunčana mjesta planinskih pre­
djela: Like, Bosne, Sandžaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u po­
četku leže na tlu, ali im se zeljasti završeci isprave. Brojni
listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u
bijelim i ružičastim cvjetićima, obješenim u grozdovima.
Plod je grimiznocrvena brašnjava boba.
List se sabire od svibnja do srpnja, suši se na umjetnoj
toplini i sprema na suho mjesto.
Čaj od listova naročito liječi povećanu prostatu, mokraćne
organe, proljev, šećernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje
se može pripremiti ukusan zdrav pekmez.
List se upotrebljava u obliku čaja: jedaća žlica lista kuha
se u 4 decilitra vode 3 minute. Efikasnije je lišće uzimati
u obliku praška dva puta dnevno: ujutro i navečer po pola
kavene žlice, zalivene s malo vode kao aspirin.
Lišće služi kao dezinfekciono sredstvo mokraćnih kanala,
specifično kod kroničnog zapaljenja bešike, i drugih bolesti.
Medvjeđe grožđe sadrži tanina, klorofila, glikozid kao ar-
butin, gorku tvar, kiseline i drugih tvari.

MEDVJEĐI DLAN, mečja šapa (Heracleum sphondy-


lium L.)
Ljekarničko ime: Radix Heraclei

Raste uz živice livada, na šumskim putovima, uz potoke i


rubove šuma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste
preko metar visoko. Čitava je
biljka manje-više kratko dlaka­
va. Donji listovi su krpasti do 60
cm veliki. Prema gore sve su ma­
nji i sitniji. Cvijet je velika kišo-
branasta kita s oko 20 drški. Sli­
čan je cvijet angelike. Stabljika
je šuplja. Prerezana jako miriše
na vrtnu mrkvu. Takav ima i
okus.
U obliku čaja popravlja proba­
vu. U obliku alkoholature (30
kapljica razrijeđeno s malo vo­
de) dva puta dnevno navodno
koristi protiv impotencije. Ili kao
prašak 1—2 grama dnevno (na
vršku noža).
Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek služi gore opisan s na­
ročito oštrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod pada-
vice i loše probave. Uzima se jedna mala žlica korijena usit­
njeno na 400—500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima
preko dana.
Medvjeđi dlan sadrži arginin, glutamin, galaktan, araban
— dok u plodovima može se naći dosta eteričnog ulja.
MILOGLED (Sanicula europaea L.)
Ljekarničko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae

Pripadnik porodice štitarka (Umbelliferae). U srednjem


vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se liječile bolesti di­
šnih organa, želuca, crijeva, razna krvarenja itd.
Milogled raste u sjenovitim i vlažnim šumama Evrope,
Azije i Afrike. Uglavnom nalazimo ga u bukovim šumama.
To je trajna biljka s razdijeljenim, odnosno rascijepanim li­
stovima i sa sitnim glavičastim štitcima, u kojima su smje­
šteni malobrojni bijeli ili ružičasti cvjetovi.
Za lijek su uzimali korijen ili čitavu biljku. Vjerojatno
sadrži saponim, te tvari koje stežu. Još i sada u narodnoj
medicini koristi se za ispiranje ždrijela, zubnog mesa, rana.
Općenito je sredstvo protiv krvarenja.

* MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaćun (Colchicum autum-


nale L.)
Ljekarničko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici

Možemo ga naći (uvijek u velikom broju) u jesen po vlaž­


nim livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubičasti ili
ružičasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez li­
stova). U proljeće istjera 2—3 lista (ne viših od 25 cm).
Slični su listu mladog kukuruza. U sredini između listova
istjera tobolac koji sadrži mnogo sjemenaka, koje su kad
sazore tamnosmeđe. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije
košnje sijena). Osuše se na suncu. Sjemenke iz tobolca po­
vade se, još dosuše i spreme u limenke koje se hermetički
zatvore (ili u polivinilske vrećice).
Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 15—35
kapi — dvaput dnevno razrijeđeno u malo vode. — Liječi
astmu, lučenje mokraćne kiseline, kroničnu reumu. Snižava
visok krvni pritisak.
U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki
mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu je­
danput protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za
spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alko­
holom kod bolova u križima. Ako se želi uzimati za unutar­
nje liječenje — tražiti nadzor liječnika.
NEVEN, prstenčac, vrtni ognjač (Calendula officinalis L.)
Ljekarničko ime: Flores Calendulae

Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u


gornjem dijelu jače razgranjena. Sva je obrasla kratkim me­
kim dlačicama. Svaki pojedini ogranak završava velikom
glavicom cvijeta narancastožute boje, čija je koturica prema
unutar uvinuta. Čitava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno
miriše. Naročito cvjetovi imaju jaki miris. Cvjeta od lipnja
do listopada.
Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka.
Cvjetne latice imaju najveću vrijednost. Suše se u hladu na
toplom tavanu.
Čaj od cvjetnih latica lijek je protiv žutice, bolesti bu­
brega, škrofuloze, slabokrvnosti i opće slabosti, kod teškoća
pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije.
Liječi groznicu. Za vanjsku upotrebu: liječi čireve, naze-
bine i ranjavu kožu — u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela
biljka, pomiješana s jestivim lojem ili svinjskom mašću
(koja nije soljena), liječi čireve, lišajeve (ekceme) i škro-
fulozu.
Kneipp preporuča čaj od nevena (10 g na 200 g vode samo
da zavri) kod zapaljenja želučanih čireva, dnevno 6—8 puta
po jednu žlicu. Isto tako kod otoka jetre, slezene i žutice.
Ako se uzme malo cvijeća s lišćem, to kuha u mlijeku i uzi­
ma triput dnevno po šalicu liječi škrofulozne čireve i stvrd­
nute žlijezde.
Neven sadrži kalendulin, eterično ulje, jedan saponin, sa-
licilne kiseline i gorčinu.

OČAJNICA, jetrenjača, smrduša, gorčika, marulja (Marru-


bium vulgare L.)
Ljekarničko ime: Herba Marrubii albi
Raste na suhim kamenitim krečnjacima, pašnjacima i po­
red putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50
cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama.
Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s iz­
gledom neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne ko­
prive. Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gor­
kog i ljutog. Cvjeta od srpnja do rujna.
Sabire se nadzemni dio biljke i suši u hladu. Prema tvr­
đenju dr Gostuškog najlakše se uzima u obliku alkoholature:
6 jedaćih žlica suhe biljke stavi u litru bijelog vina i ostavi
8 dana kvasiti. Od tog vina bolesnik uzima 1—2 decilitra
dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za lije­
čenje plućnih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u početnoj
tuberkulozi — s ranama u plućima — i grozničavim sta­
njima. Protiv malarije, tifusa i trbušnih groznica. Popravlja
apetit i vrlo je dobra za izbacivanje ispljuvaka.
Očajnica čisti krv, rastezuje, oživljava žlijezde. U obliku
čaja jedna žlica na 300—400 g ključale vode, ostaviti poklop­
ljeno 10—15 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po ša­
licu. Liječi bolesti živaca, katar dišnih organa, kašalj, katar
želuca, otečenu jetru, žuticu i druge bolesti. Pomiješan s ko­
rijenom maslačka još je efikasniji.
Očajnica sadrži eterično ulje, marubin, tanin i smole.

OMAN, obratiš, veliko zelje, veliki korijen (Inula hele-


nium L.)
Ljekarničko ime: Radix Inulae helenii

Može ga se naći u grmlju uz živice i putove, u blizini obra­


đenih površina i rubovima šuma. S razgranjenom stablji­
kom oman naraste i preko dva metra u visinu. Listovi su
veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez
peteljke. Cijela je biljka manje-više dlakava. Ima pojedi­
načne velike žute cvjetove i cvate cijelo ljeto.
Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen s podankom
koji jako miriše na kamfor. Ima mrku boju, debeo je i gra­
nat. Prije sušenja treba ga dobro oprati, uzduž prorezati i
sušiti na toplom zračnom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim
se sprema u limenke da ne ishlapi.
Osim astme oman u obliku čaja liječi kataralni bronhitis,
plućne bolesti, ženske bolesti i išijas.
Prašak od omana dva-tri puta dnevno pola čajne žličice
pomiješamo s dosta meda ili kandis šećera koristi kod svih
oboljenja dišnih organa i spriječava da žena prijevremeno
rodi.
Oman sadrži i do 40% inulina, kamfora, eteričnog ulja s
heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.
NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica
(Mentha piperita L.)
Ljekarničko ime: Folia Menthae piperitae
Ovu ćemo biljku rijetko naći u divljini, pa se ona mora
uzgajati. Uspijeva u lakšem ilovastom tlu s mnogo vlage i
topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolo­
voza. Za vrijeme cvatnje sabire se čitava stabljika. Preko
ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zašiljeni. Na rubo­
vima vrlo malo nazubljeni. Cvjetovi su u cvatu crvenkasto-
-bijele boje, a izbijaju u koljenima. Cijela biljka intenzivno
miriše na mentol kao i nana kudrava.
Čaj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu,
bolest žuči i glavobolju. Odstranjuje suvišnu kiselinu iz že­
luca, liječi krvne bolesti, dobra je protiv grčeva, premore-
nosti živaca, trovanja i povraćanja.

ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozlić (Valeriana of­


ficinalis L.)
Ljekarničko ime: Rhisoma, Radix Valerianae

Raste svagdje po vlažnim mjestima: uz živice po livadama,


u šikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i
preko metar visoko. Postoji više samostalnih vrsta (odlika).
Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava. Li­
stovi su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni. Cvijet je
sitan (bijel i ružičast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na
vršku stabljike u metlastim pašticima.
Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najma­
nje dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim ko-
rijenčićima. Na površini je žućkastosmeđ, iznutra je bjel­
kaste boje. Deblji se podanci očiste od zemlje i uzduž ra­
skole. Suši se na suncu ili na umjetnoj toplini i drže herme-
tički zatvoren u limenkama na suhom mjestu.
Odoljen liječi poremećeni krvni tok, krvni pritisak i jača
probavne organe. Liječi nervozu srca, bolesti živaca. U obli­
ku tinkture naročito je sigurno sredstvo protiv živčanog uz­
buđenja i histerije.
Jedaća žlica korijena, na dva decilitra hladne vode, ostavi
se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog čaja uzima se 6 puta
dnevno po jedaću žlicu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time
iz biljke nestaju ljekovite tvari.
ORAH PITOMI (Juglans regia L.)
Ljekarničko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus
Orahovo stablo i njegov plod toliko su poznati, da opis
nije potreban. Upotrebljava se lišće i plod. Čaj od mladog
orahovog lišća, koji se još nije potpuno razvio, liječi plućne
bolesti, čisti krv, škrofule, katar crijeva. Dobar je lijek pro­
tiv trakavice, upale sluzokože. Jača probavne organe. Liječi
upalu očiju, istjeruje crijevne nametnike.
Orahovo lišće suši se u tankim slojevima na tavanu u
hladu.
Orahovo ulje na salati od krumpira — 6 jedaćih žlica —
tjera trakavicu (pantljičarku). Orahovo lišće služi i za ispi­
ranje kod bijelog pranja: 4—5 jedaćih žlica lista kuha se 5
minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na pri-
števe i čireve. Mladi plodovi, dok još nisu sazreli, služe za
pravljenje ekstrakta i za ukuhavanje.
U orahovom listu ima mnogo treslovine i može se ubrajati
među sredstva koja stežu. Orahov plod sadrži veliki postotak
masnoće čak i preko 56%, bjelančevine 15%, 12—13% ugljič­
nih hidrata, 2% hranjivih soli. Orahovo ulje po vrijednosti
je ravno maslinovom ulju.
List oraha treba naglo sušiti na suncu da ne promijeni
svoju prirodnu boju. Sadrži junglandin, glikozid, razne or­
ganske kiseline s kalcijumom, tragove eteričkog ulja, bjelan­
čevine, tanina i drugih tvari. Čaj se priprema ovako: žlica li­
sta za litru vode kuhati 8—10 minuta. Pije se triput dnevno
po šalicu protiv škrofula. Zelene ljuske oraha 6—8 g ku­
hati 5 minuta u pola litre vode, koristit će kod crijevnog
želučanog katara i za jačanje mišićnog sistema.

PELIN, osenač, pelinček, vakčenac (Artemisia absinthium


L.)
Ljekarničko ime: Herba Absinthii, Folia Absinthii
Pelin se može naći na neobrađenim površinama, na suhim
kamenitim mjestima. U okolici Kalnika i Rijeke vidio sam
mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem naše do­
movine. Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima
dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svile­
nim maljama.
Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove žute boje. Cvjeta od
srpnja do rujna. Pelin je vrlo gorka biljka. Sabiru se listovi
i cvjetne vršike, (gornji dio grane s cvijetom i listovima), u
vrijeme dok se cvjetovi još nisu potpuno razvili, odnosno
otvorili. Suši se u hladu.
Već i mala količina te biljke jača želudac, povećava volju
za jelom. U malim količinama djeluje umirujuće, pa se uzi­
ma kao sredstvo za uspavljivanje. Čisti krv. Koriste ga i za
ženske bolesti, groznicu, bolesti jetra i bubrega.
Pelin ne treba uzimati vrlo često i dugo vremena, jer u
tom slučaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu. Čaj od pelina
zbog gorčine ne kuha se nego se pelin prelije ključalom vo­
dom (jedna kavena žlica na 200 g ključale vode).
Pelin u obliku praška dva puta dnevno na vršku džepnog
noža u juhi ili inače pomiješano s jelom, vrlo dobro liječi
bolesnu jetru i žuticu.
Pelin sadrži veliki postotak gorčine, zatim eteričnog ulja,
jabučne kiseline i drugih tvari. Može ga se upotrijebiti pre­
livenog ključalom vodom i u obliku praška. Ulazi u sastav
mnogih trava: protiv šećerne bolesti, gihta, reume, gojazno-
sti. Naročito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje
na jačanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod
uzimanja, jer u njegovom eteričkom ulju ima tujana koji je
inače jak otrov. Jednu žlicu usitnjenog pelina stavi se u litru
bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 5—8 dana. Od tog
lijeka uzima se triput dnevno po jednu čašicu. Liječi nadi­
manje, tjera žuč i jača sokove želuca.

PETROVAC, turica, skorušica (Agrimonia eupatoria L.)


Ljekarničko ime: Herba Agrimoniae
Raste na sunčanim mjestima uz
putove, po međama. To je us­
pravna granata biljka visoka 70
cm. Cvate od srpnja do rujna
malim žutim cvjetovima koji su
raspoređeni u dugačkom grozdu
oko same stabljike. Cijela je bilj­
ka dlakava s perastim listovima.
Upotrebljava se protiv bolesti
jetre, katara na želucu, proljeva.
Izvana protiv krvarenja rana, kr­
varenja bubrega, protiv bolesne
slezene, kože i krvotoka. Prašak
petrovca s vinom — izvrsno je
sredstvo kod oboljenja grla, bo­
lesti usta; protiv gihta i reume.
Ljudi koji po svojoj dužnosti mnogo govore, te se tuže na su­
hoću grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave 10 jeda­
ćih žlica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok
se jedna četvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim pčeli­
njim medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu čašicu.
Kao oblog na otvorene rane na nogama, koje su nastale
uslijed proširenih vena — uzeti tri jedaće žlice čaja — pet­
rovca i preliti ga s pola litre ključalog bijelog vina; zatim
poklopiti i ostaviti 20—30 minuta. Prethodno ranu treba na­
mazati ribljim uljem. Svaka dva sata oblozi se mijenjaju.
U obliku čaja uzima se jedna žlica na litru vode, kuha 4—6
minuta i ostavi poklopljeno po strani još 10 minuta. Pije se
triput dnevno po šalicu.
Petrovac ima u sebi nešto eteričnog ulja, dosta tanina,
soli i jednu gorku tvar.
PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.)
Ljekarničko ime: Fructus Rhamni catharticae
Sličan je krkovini s tom razlikom što pasji dren na vrhu
grančica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji
treba osušiti.

PASJA TRAVA, dvornik ptičji, oputina, troskot (Polygonum


aviculare L.)
Ljekarničko ime: Herba Polygoni
To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena sa stablji­
kom pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez
drške. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloru-
žičastim cvjetićima. Raste uz putove, pruge, dvorišta seljaka
i na napuštenim ruševinama.
Sabire se čitava biljka bez korijena (za vrijeme cvatnje)
i suši u hladu. Biljka (u obliku čaja) liječi bolesti mokraćnih
organa, kamence u bubrezima i mjehuru, šećernu bolest, pa-
davicu, čireve u želucu, proljev i krvotok.
PERUNIKA BOGIŠA (Iris germanica L.)
Ljekarničko ime: Rhisoma Iridis
Kod nas raste više vrsta, ali je perunika bogiša najras­
prostranjenija. Raste po suhim brežuljcima, po šumskim či­
stinama i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po na­
šim vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim
i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s veli­
kim modrim ili ljubičastim cvjetovima na vrhu.
Sabire se podanak bez korijena, bez prostranog pupoljka
i bez kore u rano proljeće ili u kasnu jesen. Sadrži eterično
ulje, iridina, glikozida, šećera, sluzi, škroba i pepela. U lje­
kovite svrhe koristi se pomiješana s drugim travama u jed­
nakim količinama. U obliku čaja žlica na 300 g ključale vode
i da poklopljeno stoji 10—15 minuta. Pije se tri puta dnevno
po šalicu. Liječi plućne bolesti, kronični kašalj i astmu.
PIRIKA, pasja pšenica, rubetka (Agropyrum repens L.)
Ljekarničko ime: Rhisoma Graminis
Možemo je naći svugdje po njivama, vinogradima i uz ži­
vice. Bijeli, puzeći korijen dug je i do 30 cm sa stabljikom
— dugom do 60 cm — čiji klas
nalikuje pšenici ili raži. Cvate
od lipnja do srpnja. Korijen i
podanak sabire se cijelo vrijeme
dok traje vegetacija. Podanak se
očisti od zemlje. Sitni se korjen-
čići odstrane, ostalo se dobro
opere i suši na suncu ili umjet­
noj toplini pri štednjaku. Nakon
sušenja dobro se zatvori u li­
menke.
Ako se u litru vode stavi 3 je­
daće žlice sitno isjeckanog, i u
avanu dobro stučenog korijena
od pirike, poklopi i polako kuha
dok se pola ne ukuha, i ako se taj
čaj pije triput dnevno (po jednu
šalicu) 6—8 nedjelja, onda ćemo
krv osloboditi od svake nečistoće.
Ovaj lijek je vrlo dobar za čišćenje i jačanje krvi i živaca.
Ujedno je lijek protiv raznih unutrašnjih upala: pluća, pore-
brice, groznice, kašlja, poteškoća pri mokrenju. Na rad pod-
stiče sluznicu želuca, crijeva, jetra, slezenu i gušteraču. Lije­
či bijeli cvijet, kod žena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika
se može u obliku čaja upotrijebiti protiv bolesti organa za
disanje (astma) i za umirenje živaca. Ne treba je predugo
uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo.
PODBJEL, lepuh, konjsko kopito (Tussilago farfara L.)
Ljekarničko ime: Folia, Flores Farfarae
Raste u velikom mnoštvu na ilovastom tlu uz potoke, ci­
glane, jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u ožujku i
travnju zlatožutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugo­
dan aromatični miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru
se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetići. Stariji, koji
su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede.
Cvjetovi se suše u hladu na toplom tavanu ili pri štednjaku
na umjetnoj toplini od 30° C.
Listovi se mnogo kasnije razvijaju, sabiru se od svibnja
do srpnja. Beru se bez peteljke i suše na suncu. Dobro osu­
šeni listovi moraju zadržati prirodnu zelenu boju. Spremiti
na suho mjesto u polivinilske vrećice.
Cvijet i list liječe plućne bolesti, izazivaju znojenje i čiste
krv. Liječe astmu i kašalj.
Jedna žlica čaja prelije se sa 200 — 300 g ključale vode i
ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se oci­
jedi, medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri pu­
ta dnevno po šalicu. Ovako pripremljen čaj čisti pluća, liječi
gripu. Neki francuski liječnici smatraju ga specifičnim lije­
kom protiv škrofuloze. Naročito je dobar ako mu se doda
malo orahovog lišća. Ova mješavina može se i u bijelom vinu
kuhati u spomenutoj dozi i piti više puta dnevno po čašicu.
Kod otečene maternice čajem se natopi sterilizirana vata i
položi na bolno mjesto.
Podbjel sadrži: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline,
tanina, holina, jabučne i vinske kiseline i fitosterina.

* POVRATIČ, vratič, umanika (Tanacetum vulgare L.)


Ljekarničko ime: Herba Tanaceti vulgaris
Raste u velikom mnoštvu po
rubovima šuma, uz živice, na oba­
lama potoka, poljskim međama,
pored putova. Dostiže i do me­
tar visne. To je uspravna, jaka
biljka, velikih perastih listova,
koji su višestruko izrezani. Ima
gorko-oštri miris. Često se može
naći i po seoskim grobljima.
Cvjeta od srpnja do listopada u
sitnim žućkastim cvjetićima na
vrhu stabljike, gdje obrazuje ki­
tu u obliku otvorenog kišobrana.
Za vrijeme cvatnje sabire se či­
tava biljka i suši u hladu.
Pored toga što pomaže istjerivanje glista, narod je upo­
trebljava za jačanje želuca, za tjeranje znoja. Navodno li­
ječi bubrežne bolesti i teško mokrenje. Povratič je u veli­
kim količinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima
samo pod kontrolom liječnika.
Uzima se 3—4 kapi soka na kocku šećera dva puta dnev­
no. U obliku čaja: jedna nepuna žlica cvijeta s nešto pelina
na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet
u obliku praška 2—3 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu.
Povratič sadrži borneola, eterično ulje s elementom tu-
jona, tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari.
* PRIMORSKI LUK (Urginea scilla L. ili U. maritime
Bek. L.)
Ljekarničko ime: Scillae Bulbus
Nalazi se podosta po dalmatinskom kršu naših primor­
skih kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Lošinju. Lu­
kovica morskog luka je povelika i djelomično se nalazi nad
zemljom. Sličan je našem bijelom luku, a miriše na naš porji
luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi
su dugački i lancetasti kao u bijelog luka. Svježi morski luk
je štetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u
obliku praška dva puta dnevno na vrhu noža (zaliti s vo­
dom). Djeci se ne smije davati.
Primorski luk (u obliku praška) djeluje na nepravilni kr­
votok, jača i liječi srce (kao digitalis). Liječi kroničnu upalu
bubrega (ne smije se uzimati u početnom akutnom stanju).
Liječi jetru kao i smežuranje (cirozu) jetre, otok u trbuhu,
jača srčane mišiće. Povećava mokrenje. Naročito koristi kod
izbacivanja ureje iz krvi. U većoj dozi može izazvati jako
trovanje, stoga se liječenje tom biljkom preporuča samo uz
nadzor liječnika.
PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavič, kositrenka, štu-
kavac (Equisetum arvense L.)
Ljekarničko ime: Herba Equiseti minoris
Nalazimo je po poljima, prugama, međama, jarcima, pored
rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim
listovima u pršljenu, stoga je zovu i konjski rep. Čitava
biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i suši u hladu, kad se
dobro razvije.
Preslica je vrlo dobra za pojačano izlučivanje mokraće,
vrlo je korisna i protiv plućnih bolesti i krvarenja. Čaj od
preslice u 8—10 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika,
onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv teških ne­
snosnih bolova i grčeva koji nastaju odvajanjem kamenca iz
bubrega, žuči i mokraćnog mjehura. Ako se pak kuha jedna
jedaća žlica preslice s jednom jedaćom žlicom pretucanih
smrekovih bobica u 3 decilitra vode — pola sata — i pije
svakog sata po gutljaj, to jača i čisti želudac, jetra, bubrege i
mokraćni mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod
teškoće pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i pli­
nova u tijelu. Ovaj se čaj uzima natašte (jednu malu žlicu)
a preko dana češće po jedan gutljaj. Pije se bez šećera, ne­
koliko nedjelja. Kod upale mokraćne bešike preslicu treba
u jednakim dijelovima uzeti sa nanom i listom bršljana.
Preslica sadrži veliki postotak kremične kiseline (i do
80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kremič-
nom kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga
sadrži saponin ekvizetin, akonitin, jabučne i oksalne kiseline,
smolu i gorčin. Čaj izaziva krvarenje ako se pije u jačim do­
zama i većim količinama. Djeci koja su preboljela šarlah s
vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi. Dobar je i
kao oblog za kraste na glavi.

PLUĆNJAK, džigeričnjak, medunica, kudravac, zdravilna


plučnica (Pulmonaria officinalis L.)
Ljekarničko ime: Folia Pulmonariae

Plućnjak raste svagdje po šumama, po živicama, među


grmljem na vlažnim mjestima. Listovi su na donjem dijelu
stabljike veliki i širokojajoliki, zašiljeni su dugom peteljkom.
Na gornjem dijelu sve su manji i sjedeći bez peteljke. Biljka
naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje
više svijetlozeleno pjegavi. Cvate od ožujka do lipnja razno­
bojnim cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike.
Cvjetovi su ljevkastog oblika.
Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena za­
jedno s mladim lišćem. Suši se u hladu u tankom sloju. Tre­
ba paziti da ne promijeni boju, jer u tom slučaju ne vrijedi.
Upotrebljava se u obliku čaja protiv plućnih bolesti, kaš­
lja, protiv bolesti organa za disanje, čišćenje krvi i služi za
obnovu tjelesne snage.
Jedna puna žlica čaja na 300—400 g ključale vode ostaviti
da stoji 10—15 minuta. Zatim procijediti i preko dana piti
nekoliko puta po malu šalicu od crne kave. Još je efikasnije
ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom,
ženskom bokvicom, a zaslađeno pravim pčelinjim medom.
Ako se pretvori u prašak, dobar je za posipanje starih rana.
Plućnjak sadrži vapna, preko 9% sluzi, soli, tanina.

PAPRAT SLATKA, oslad, slatka bujad (Polypodium vul-


gare L.)
Ljekarničko ime: Rhisoma Polypodii
Raste u sjenovitim šumama, na mahovinom obraslim bre­
govitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko
metar visoko s nasađenim listovima na dugim golim drška­
ma. Listovi su kožnato perasti s duboko urezanim režnjevi-
ma koji su prema vrhu sve kraći. Na perastim dijelovima
listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle
smeđe tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je de­
beo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova.
Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljeće. Suši se na
umjerenoj toplini.
Upotrebljava se protiv prehlade i kašlja. Naročito luči žuč
kod žutice, povećava količinu izlučene žuči i mokraće. Liječi
otečenu slezenu, kroničnu začepljenost, bolest jetre, želuca i
bubrega.
Jednu punu žlicu usitnjenog korijena staviti u pola litre
vode da stoji 6—9 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena
može se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah
skinuti, a ako se pomiješa s hladnom iscrpinom, još je efi­
kasniji.

* PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)


Ljekarničko ime: Folia Digitalis purpureae
Raste po suhim obroncima planina i po šumama. Kod nas
se mnogo i uzgaja u ljekovite svrhe. To je dvogodišnja bilj­
ka, naraste do metar visoko. Ima vrlo lijepe cvjetove pjega­
ve, crvenkaste ili grimizne boje.
Sabire se lišće dvogodišnje biljke (čim počne cvasti). Li­
stovi se moraju sušiti naglo na umjetnoj toplini, jer se la-
ganim sušenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da
temperatura ne bude veća od 30—38° C. Lišće se uglavnom
upotrebljava u obliku praška ili pilula protiv srčanih bolesti;
kod upale mozgovne opne; djeluje i na živce krvnog sustava.
Pored sporednih tvari pustikara sadrži još i tri glikozida
— koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod liječ­
ničkim nadzorom.

POTOČNJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.)


Ljekarničko ime: Herba Salicariae
Potočnjak raste na vlažnim livadama, u grabama, obala­
ma rijeka i močvarnim mjestima. To je uspravna biljka sa
slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na
vršku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih
cvjetića u obliku zašiljenog stoga. List je dugoljasto šiljast
bez peteljke i obuhvaća samu stabljiku. Cvate od lipnja do
rujna.
Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i suši u hladu
na zračnom mjestu.
Pije se u obliku čaja — koji se prethodno 10—12 sati kvasi
u vodi i u istoj kuha — koji služi i za ispiranje protiv krva­
renja maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice.
Na pola litre vode 2 jedaće žlice čaja kuha se 3—4 min, pije
se triput dnevno po šalicu. Ili se uzima u obliku praška ili
tinkture protiv crvenila kože i ekcema, kako za vanjsku tako
i unutarnju upotrebu.

RABARBARA (Rheum officinale Baill.)


Ljekarničko ime: Rhizoma et Radix Rhei
To je višegodišnja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog
dijela izbijaju veliki listovi koji se koriste za varivo, poput
špinata. Ima mnogo C vitamina te može zamijeniti limun. U
stvari ona je više osvježavajuće nego hranjivo povrće. Kao
varivo korisno služi kod probavnih smetnji. Bubrežnim bo­
lesnicima nije preporučljiva jer nadražuje bubrege.
Za liječenje se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka.

RAZLIČAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.)


Ljekarničko ime: Radix, Fructus, Flores Cyani coerulei
To je vrlo rasprostranjena biljka koju najviše možemo naći
u našim žitaricama, naročito u pšenici. Uspravna i vrlo
razgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti,
a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se
razvijaju pojedinačno na kraju stabljike. Cvate u lipnju i
srpnju.
Cvjetovi se sabiru i suše na hladu na zračnom tavanu. Do­
bro osušeni spremaju se u hermetički zatvorene limenke, jer
inače rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju
prirodnu boju.
U obliku čaja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlu­
čivanja mokraće, protiv žutice i zastoja u mokrenju. Za ispi­
ranje upaljenih očnih kapaka. Spolja se stavljaju oblozi na
rane.
Različak sadrži: tanina, malo sluzi, voska, obojene tvari.

RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis (L) Trev.)


Ljekarničko ime: Herba Betonicae

Raste po šumama, šikarama i


rubovima šuma. Naraste do 60
cm visoko. Listovi su nasuprotni.
Jako nazubljeni donji listovi ima­
ju dugu dršku, gornji su privije­
ni uz samo stablo, tupi, jajoliko
dugoljasti. Cvijeće je razvijeno u
klas na vrhu stabljike. Vrijeme
cvatnje je srpanj i kolovoz. Za
vrijeme cvatnje sabire se list i
gornji dio biljke.
Ranilista 10 jedaćih žlica pre­
lije se litrom ključalog bijelog vi­
na i ostavi stajati 2—3 sata. Stav­
lja se u obliku obloga na gnojne
rane koje dugo ne zacjeljuju, kao
i na otvorene rane proširenih vena na nogama. Prethodno se
rana namaže ribljim uljem.
Ako se uzme u obliku čaja onda: žlica lišća i cvijeća na
400 g ključale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta, zasla­
đeno s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna žlica. Ako se
kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu žlicu.
RIBIZLA CRNA, grozdić (Ribes nigrum L.)
Ljekarničko ime: Fructus et Folia Ribes nigri

Ponajviše se odgaja po vrtovi­


ma, ali znade pobjeći i u divljinu,
gdje raste po vlažnim šikarama i
šumama. Plod mu je crna boba,
inače se ne razlikuje od crvene
ribizle.
Lišće ove biljke kao i plod upo­
trebljavaju se protiv katara mje­
hura, teškoća pri mokrenju, a sni­
žava i krvni pritisak i sklerozu
krvnih sudova. Liječi malariju,
skorbut i reumu. Sok od plodova
dobar je protiv upale dišnih orga­
na. Ako se kora od grana kuha u
vinu, liječi bolesne bubrege. Čaj
od lišća miješan s brezovim lišćem pol i pol efikasniji je kod
tjeranja mokraće. Plod (bobice) liječi kašalj. Sok od ploda
kuhan sa šećerom liječi hripavac i bronhitis. Plod stavljen u
rakiju (naročito komovicu) jača cijeli organizam.

ROTKVA CRNA, arapka (Raphanus sativus L.)

Kad se dulje vremena jedu crne rotkve »arapke«, liječi se


bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli.
Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke kriške da od­
stoji malo u soli.

ROTKVICA (Raphanus sativus var. radicula L.)


Ljekarničko ime: Radix Raphani

Liječi zatvor, pokvareni želudac, bolesti crijeva; pomanj­


kanje apetita, razne pjege po koži, bolesti bubrega, dužnika,
slezene, kamena i pijeska u mokraćnoj bešiki, kao i teškog
mokrenja i raznih čirića na koži i crvića u crijevima. Sok od
rotkvice pije se po dvije jedaće žlice ujutro natašte i navečer
prije spavanje. Rotkva se na trenici što sitnije nariba i isci­
jedi (pritiskivanjem) preko gustog cjedila.
RUSOMACA, pastirska torbica, hoću-neću, goromuk, moš-
njak, parčuška (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.)
Ljekarničko ime: Herba Bursae pastoris
Raste kao dosadan korov svagdje na obrađenom tlu, uz
puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane
duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata od sa­
mog dna. Na kraju pojedinih grančica razvijaju se neugledni
sitni cvjetići iz kojih nastaju trouglaste komušice. Cvate ci­
jelo ljeto. — Sabire se cijela biljka bez korijena. Reže se no­
žem iznad zemlje. Suši se u hladu na zračnom tavanu. Ne
smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom slučaju ne
vrijedi.
Upotrebljava se za lijek protiv bolesti mokraćnih organa
i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake men-
struacije, krvarenja maternice, želuca, crijeva i nosa. Njezina
je odlika da steže: obustavlja krvarenja, ma gdje ona bila
u organizmu, a ne škodi. Dr Gostuški preporuča da se po
receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tečna masa
koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene žlice.
Rusomača povišuje niski krvni tlak. Rusomaču napada
neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva postane
bijela kao krečom okrečena. Tvrdi se da baš time postaje
ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljeće koristiti u doma­
ćinstvu kao veoma zdrava salata.
Ako se 8—10 žlica usitnjene rusomače prelije s ključa-
lom litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 10—15
minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno još jedan sat,
dobije se odličan lijek protiv svih krvarenja.
Sa preslicom pola i pola djeluje efikasnije. Tako pri­
premljen čaj (žlica na 300—400 g kuhati 2—3 minute) pije
se triput dnevno po šalicu.
Rusomača sadrži glikozid, tragove alkaloida, ulja od sla-
čice, saponina, soli, tanina i drugih tvari.

RUŽMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.)


Ljekarničko ime: Flores, Folia Rosmarini
Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini
naših primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar vi­
sine. Pošto je biljka opće poznata, poseban opis nije potre­
ban.
Sabiru se listovi, cvjetovi i vrške od proljeća do jeseni.
Suši se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatičnog mirisa,
treba ga suhog držati u limenkama ili dobro zatvorenim po-
livinilskim vrećicama.
U obliku čaja liječi katar probavnih organa, tjera znoj,
mokraću i vjetrove. Jača želudac, liječi bolesti bubrega, jetra,
srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjeća slabost u nogama, ili
ima otečene noge, neka dnevno masira noge 2—3 puta alko­
holom (špirit) u kojem se kvasilo lišće ružmarina. Slabi na
očima neka njime masiraju sljepoočice. Narod list ružmarina
troši kao začin u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem
peku ribu.
U slučajevima slabosti od prenapornog fizičkog ili umnog
rada, priprema se čaj: u lončiću vode zakuhaju se 2—3 listića
ružmarina i 2 listića pelina, što je ujedno odličan lijek za one
koji boluju od crijevnog katara. Uzima se jedna šalica toga
čaja ujutro prije jela i šalica prije spavanja. Čaj pripremljen
od 30 g ružmarina u litri vode, gdje se kvasio 2—3 sata pa i
dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela;
taj čaj podstiče stvaranje želučanih sokova.
Kupelji od ružmarina (4 pregršti na 5 litara vode kuha se
3—5 minuta), liječe čireve na tijelu i kožne osipe. Caj od jed­
ne žlice na 300 g ključale vode otvara stolicu i liječi srce.
U ružmarinu se može naći: gorčine, arbutina, kvercitrona,
glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eteričnog ulja,
smole i drugih tvari.
Tinktura ružmarina: 2 žlice usitnjenog lišća i cvijeta na
litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon
toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 6—10 kapi na kocku šećera
ujutro natašte. Može se uzeti i s medom. To je vanredan li­
jek protiv gihta, reume i upaljenja zglobova (artritisa).
U listu ružmarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kver­
citrona, limunske kiseline, gorčine, masti, pektina i eteričnog
ulja.
RUŽA (Rosa gallica L.)
Ljekarničko ime: Flores Rosae

Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog lijepog cvijeta,


koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ružinih latica u
dozama 2—10 g dnevno uzima se za čišćenje kroničnih pro­
ljeva kod djece. Naljev od 15 g ružinih latica u litri vode vrlo
je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u
ustima i grlu. Oblog protiv podočnjaka: 30 g ruzmarinova cvi­
jeta drži 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se pro­
cijedi i tome doda 30 g ružine vodice i 30 g komove ili šljivo-
ve rakije. Dobro namočen oblog u toj tekućini stavlja se na
podočnjake ujutro i navečer i drži 10 minuta. Ponavlja se ne­
koliko dana.

* RUTA, rutvica, sedef, sedefčić (Ruta graveollens L.)


Ljekarničko ime: Folium Rutae, Rutae Herbae

To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar viso­


ko. Raste na mršavom tlu, po kamenjarima u toplim kraje­
vima. Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene.
Cvate velikim žuto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u pašti-
tecima na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su
iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima oštar
miris. Za vrijeme branja preporuča se na ruke navući ruka­
vice kako bi se spriječila upala i osip kože.
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zrač­
nom mjestu. Sprema se u polivinilske vrećice.
Ovu biljku mnogo preporuča Kneipp. Koristi se u obliku
čaja: četvrtinu male kavene žlice na litru ključale vode. Čaj
je protiv naglog kucanja srca, grčeva u želucu. Grije i umi­
ruje. Protiv navale krvi u glavu, poteškoća pri disanju. Iza­
ziva priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatičnih
bolova i kožnih bolesti.
Smije se uzimati samo u navedenoj količini, jer je u ve­
ćim dozama otrovan. Trudne žene mogu pobaciti. Treba ga
uzimati samo pod kontrolom liječnika.
Ruta sadrži rutin, eterično ulje, kumarin, jabučne kiseline
i gorčinu.
SLJEZ CRNI, guščje cvijeće (Malva silvestris L.)
Ljekarničko ime: Folia Malvae, Flores Malvae
Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po napuštenom zem­
ljištu, jarcima i između ruševina. Listovi su bubrežasti s
nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovašeni. Dva do
četiri crvenoljubičasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim
plavičastim prugama, rastu iz pazušca listova. Sabire se cvi­
jet i list kad je biljka u punom razvoju. Suši se u hladu. Osu­
šenu biljku treba čuvati u zatvorenim limenkama na suhom
mjestu, jer navlači vlagu. Korijen se sabire u proljeće i je­
sen. Dobro očišćen i opran prereže se i suši na umjetnoj
toplini.
Cvijet i list liječi (kao čaj) bolesne probavne organe i
kašalj, pospješuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv
hemoroida, čireva, katara pluća; za ispiranje grla, oči i uha.
U istu svrhu služi i korijen (uz mješavinu).
Crni sljez ima mnogo sluzi i nešto tanina, dok cvijeće sa­
drži jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.

SLJEZ BIJELI, ajbiš, veliki sljez (Althaea officinalis L.)


Ljekarničko ime: Radix, Folia, Flores Althaeae
Raste u jarcima uz ceste, uz obale rijeka, na vlažnim
mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su jajoliko
široki i meko baršunasto dlakavi. Rubovi lista su narovašeni.
Imade vrlo lijepe svijetloružičaste ili bijele cvjetove, koji čine
nakupine u pazušcima listova. Čitava je biljka meko dlakava.
Lišće i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i suši u hladu na
tavanu.
Korijen se vadi u proljeće i jesen: dobro se očisti, po sre­
dini proreže i naglo suši pri umjetnoj toplini do 40° C. Prije
upotrebe korijen se oguli i isječe u sitne kockice. Mora imati
lijepu izrazito bijelu boju.
Svi spomenuti dijelovi se upotrebljavaju i kod plućnih
bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim toga sljez liječi ka­
šalj i upalu grla — ispiranjem — dobar je lijek protiv pre­
komjerne kiseline u želucu, liječi bolest mjehura i čira u
želucu (kad se smiješa sa drugim biljkama).
U obliku čaja 1—2 žlice na 400—500 g staviti u mlačnu
vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. Čaj je dobar kod crijevnih,
plućnih, bubrežnih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema
čaj od lišća, onda jedna žlica čaja prelije se s 200—300 g
ključale vode i pije gutljajima.
Bijeli sljez sadrži: asparagin, dosta masnog ulja, šećer,
sluzi, škroba do 30%.

SAPUNIKA, vučji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria offi­


cinalis L.)
Ljekarničko ime: Herba i Radix Saponariae
Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u
velikim količinama naročito u Banatu). Naraste u visinu do
75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do
pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloruži-
časte boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim koplja-
stim zaštitnim listićima.
Sabire se lišće od biljke druge godine (u srpnju ili počet­
kom kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoće da
procvjeta). Suši se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Kori­
jen i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljeće dru­
ge godine, suše i vežu u male svežnjeve koji se objese na
zračnom mjestu.
Lišće, podanak i korijen upotrebljavaju se za liječenje za­
starjelih kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i reumatizma.
Lijek promiče promjenu tvari u organizmu. Inače je sredstvo
koje tjera na znojenje. Naročito je dobar za čišćenje krvi.
Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neu­
godne posljedice. Doza: jedna žlica čaja prelije se s pola litre
ključale vode.
TREŠNJA (Prunus avium L.)
Ljekarničko ime: Stipites Cerasorum
U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala žlica peteljki od
trešanja i kuha 1—2 minute. Liječi zapaljenje bubrega, do­
bro je protiv bubrežnih kamenaca i za obilnije mokrenje.
Vrlo je dobar kod zatvora mokraćnih kanala.

STOLISNIK, hajdučka trava, sporiš, kunica, kostrijet


(Achillea millefolium L.)
Ljekarničko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii
Raste svagdje po livadama, međama, pašnjacima i uz pu­
tove. To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo
perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogo­
brojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Ima
5—6 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zra-
kastoj kiti.
Sabire se gornja polovica ili trećina biljke u vrijeme kad
su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljeća do je­
seni. Suši se u hladu.
Stolisnik u obliku čaja upotrebljava se protiv krvarenja,
želučanog i crijevnog katara, za čišćenje krvi. Liječi šuljeve
(hemoroide), jača organe za probavu. Liječi jetra, bubrege,
reumu. Narod ga meće s nekim drugim travama u rakiju.
Ako u litru vina stavimo 18—30 g stolisnika i pustimo da
stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno
popijemo 2—3 čašice, ono liječi unutarnje rane ma gdje one
bile kao i sve ozljede. Dobar je i protiv usirene i ustajale
krvi u organizmu.
Stolisnik sadrži eterično ulje, ahonitinsku kiselinu, ahi-
bein, cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.
TUŠT (Portulaca oleracea L.)
Potječe iz Azije gdje se odavna upotrebljava kao hrana.
U južnoj Evropi pa i po cijelom svijetu proširila se kao
korov ili kao uzgajana biljka.
To je jednogodišnja puzava biljka, čija stabljika u visinu
naraste 10—20 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zido­
vima. Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i me­
kani. Cvjetići mali i žuti.
U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo.

STEŽA, srebrenka, trava od grčeva, gusja trava (Potentitla


anserina L.)
Ljekarničko ime: Herba, Radix et Folia Anserinae
Podanak istjera više pernatih po ivici nazubljenih listo­
va, koji su na naličju bijelim pustom pokriveni. Istjera dugač­
ku golu stapku na čijem se kraju razvije po jedan žuti cvijet.
Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na
livadama i putovima.
Za vrijeme ljeta sakuplja se lišće i suši u hladu. Čaj od
lišća upotrebljava se protiv grčeva u prsima, želucu, crijevi­
ma, naročito protiv grčeva srca. Najbolje je pripremiti ga:
1 žlica lišća steže, pola žlice matičnjaka, kuha se u šalici mli­
jeka 5 minuta. Kad je procijeđeno doda se 30 kapi tinkture
od valerijane. Koristi i kod rastrojenih živaca. — U istu svr­
hu služi i petoprsta (Potentilla erecta).
Pored zasićenog etera tormentola sadrži i taninske kise­
line kao i drugih tvari.

SRČENJAK, srčenica, trava od srca (Polygonum bistrota L.)


Ljekarničko ime: Radix Bistortae
Sadrži preko 16% tanina koji jako steže, dosta škroba i
kreča.
To je trajna biljka i po količini tanina kao i trava od
srca 18% (stežom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog pri­
sutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i sliči broju 5.
Izvana je smeđ, a iznutra sliči mesu. Množi se tako da iz čvo­
rova na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove ko-
rijene od kojih svaki samostalno žive za sebe. Srčenjak se i
sa sjemenom može množiti i to odmah u jesen čim sjeme
sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u
studenom-prosincu, opere i brzo suši. Stari korijen gubi od
svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su
dugački, kopljasti, pri dnu imaju još dužu dršku, gornji su
listovi kao i u potočnjaka: obuhvaćaju biljku i uži su. Li­
stovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni.
Srčenjak cvate ružičasto-bijelim cvjetićima kao klas na vrhu
stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim liva­
dama i pašnjacima.

Upotrebljava se u obliku čaja, 2 žlice usitnjenog korijena


(50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 2—3 sata pa i
dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti škroba.

Liječi krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod di-


zenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstiče na rad,
liječi krvarenje, bolesti sluzokože. Pije se 2—3 šalice dnevno
u obliku čaja. Kao prašak uzima se na vršku noža i popije s
vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Može da
posluži kao preventiva od pobačaja. Protiv dizenterije 8 g
na litru vode. Liječi trule rane u ustima i ranice. Uzima se
čaja tri puta dnevno po tri žlice. Dobar je i protiv slabo-
krvnosti.

TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormen-


tilla L.)
Ljekarničko ime: Rhizoma Tormentillae

Raste na livadama, pašnjacima, po brdima, uz jarke, ru­


bove šuma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatožutim
pojedinačnim cvjetićima na vrhu stabljike s 4 latice. Donji
su listovi s kratkim drškama, gornji su prirasli uz samu
stabljiku; duboko su urezani i 4—5 puta rasporeni.
Sabire se mlado lišće u proljeće i jesen. Podanak je debeo
i drvenast. Na prelomu je ružičast i tamnosmeđ. Prije suše­
nja korjenčići se odstrane, podanak opere i suši na suncu ili
umjetnoj toplini.
Podanak se upotrebljava u obliku čaja: na litru vode sta­
vi se 3 jedaće žlice čaja i kuha 4—5 minuta. Pije se triput
dnevno prije jela.
Vrlo je dobro sredstvo protiv proljeva, grčeva u crijevi­
ma, krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za čišćenje pluća
od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstiče na rad pro-
bavne organe. Dobar je protiv vodene bolesti i žutice.
Kada se ovaj čaj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz
tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i pluća, liječi
povratnu groznicu i žuticu. Čajem od 10 g korijena na pola
litre vode ispiru se podbule i upaljene oči, rane, čirevi i ote­
čene žlijezde. Protiv kostobolje dobar je vruć oblog od 30 g
korijena i četvrt litre vinskog ili običnog octa kuhan 3 —5
minuta. Čireve, lišaj i rane dobro je oblagati čistom svinj­
skom masti pomiješanom, sa u prah, istučenim i prosijanim
korijenom steže.
Mladi suhi listovi mogu poslužiti umjesto ruskog čaja.
U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna žlica usit­
njenog korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu da
stoji 10 dana. Uzima se više puta dnevno 20—25 kapi na koc­
ku šećera ili u malo vode. S ovim lijekom može se liječiti
stoka ako ima proljev — naravno daje se jača doza. Kod kr­
varenja Kneipp preporuča na 10 g usitnjenog korijena litru
vode. U početku treba uzeti svakih 20 minuta po žlicu, ka­
snije svaki sat po žlicu.

SURUČICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. — Spiraea


ulmaria L.)
Ljekarničko ime: Flores Spiraeae

Diuretik, tonik, adstrigens, diaforetik.


Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad,
osinka, sračica.
Višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom vi­
sine 2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazublje-
ni. Bijeli ili žućkasto-bjeličasti cvjetovi su sitni i mirisni
skupljeni sastavljeni cvat. Cvate tokom ljeta.
Naročito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokraćnih or­
gana. Čaj za čišćenje krvi. Podzemni dijelovi sadrže treslo-
vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Kori­
sti se kao lijek za dišne organe, skrofulozu, reumu, gripu i
sl. Esencija korijena služi u homeopatiji za bolesti srca,
bubrega i mjehura. Cijela biljka sadrži glikozid gauterin, a
u korijenu i cvjetovima je postotak eteričnog ulja (2%). Sa­
drži i male količine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hro-
ničnog reumatizma, protiv uloga (gihta) i gojaznosti.

ŠTAVELJ (Rumex obtusifolius L.)


Ljekarničko ime: Radix Lapathi

Raste posvuda na vlažnim livadama u velikim količinama,


naraste i do metar visine. Ima duge ovalne listove poput
hrena. Na stabljici, naročito na
kraju, razvije se klas sitnih ze-
lenkasto-crvenkastosmeđih cvjeti­
ća. Kad sazore, postanu posve
smeđi.
List se sabire u proljeće, a
plod prije nego li sazori. Suši se
u hladu.
Plod se upotrebljava u obliku
čaja protiv proljeva — jedaća
žlica kuha se 2 minute u 2 deci­
litra vode. Lišće se uzima protiv
slabokrvnosti, zbog A i C vitami­
na, kombinacije fosfora i željeza.
Narod koristi čaj od lišća i pro­
tiv hemoroida, za bolju probavu
i apetit.
Osobe koje naginju na stvaranje kamenca u bubrezima
neka ga ne uzimaju.

TRNINA, trlinka, crni trn (Prunus spinosa L.)


Ljekarničko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae

Trnina je gust grm, raste po živicama pašnjaka, krčevi­


nama i rubovima šuma. Na trnovitim gustim ograncima ra­
stu naopako mali jajoliki listovi, koji su na rubovima na-
zubljeni. Cvjetići su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tam-
noplava koštunica veoma trpka i kisela okusa.
Cvijet se sabire od ožujka do konca travnja, a plod u
jesen kad sazori.
Cvjetovi u obliku čaja dobri su protiv kašlja, za čišćenje
krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za di­
sanje, bolesti pluća. Zreli plodovi lijek su za želudac, protiv
proljeva, bolesti bubrega i mjehura.
U obliku čaja uzima se nepuna žlica na 300 g ključale vode.
Pije se jedna šalica dnevno ili preko dana gutljajima. Uzi­
ma se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ružma­
rinom i pelinom (pelina se uzme pola doze).
Trnina sadrži: tanin, gorku tvar, cianovodične kiseline,
soli, benzoldehida i drugih tvari.

ŠIPAK, pasja ruža, divlja ruža (Rosa canina L.)


Ljekarničko ime: Fructus Cynosbati

Raste po krševima, šikarama, živicama pašnjaka i šuma­


ma. Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi
su jajoliki i oštro nazubljeni. Cva­
te u kasno proljeće s lijepim ru­
žičastim ili bijelim ružicama.
Plod je duguljast, vrlo lijepe cr­
vene boje, pun je dlakavih koš­
tica (plodova). Sazrijeva od rujna
do sredine studenoga.
U proljeće sabiru se latice pri­
je nego se potpuno razviju. Od
njih se (sa ostalim ružinim lati­
cama) priprema slatko (džem)
koji danas znade pripremiti sva­
ka domaćica. Od tog džema bo­
lesni na plućima uzimaju tri pu­
ta dnevno po malu žličicu u ko­
ju se stavi prstovet praška od
preslice. Ovaj lijek liječi sve
plućne i unutarnje bolesti.
Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod) i od mesna­
tih dijelova skuha ukusan pekmez koji sadrži veliki postotak
C vitamina. Sjemenke se operu od dlačica i dobro osuše. Od
njih se priprema zdrav čaj kao lijek protiv groznice, kamenca
u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokraćnih organa (na­
ročito mjehura) hripavca i vodene bolesti.
Ako dijete plače i neće da spava, stavi se ispod jastuka
(pod glavu) dvije-tri šišarke divlje ruže i dijete će dobro
spavati.

ŠIMŠIR, puškan (Buxus sempervirens L.)


Ljekarničko ime: Folia Buxi

Šimšir se uzgaja po vrtovima i grobljima, ali odatle zna


pobjeći u prirodu gdje podiv­
lja.
Sabire se lišće jer ono liječi
bolesti žučne kesice, boginje;
upotrebljava se kao sredstvo
za otvor, a naročito je dobar
protiv povratne groznice. Lije­
či jetru, slezenu, kamence iz­
bacuje iz žučnih kanala, poja­
čava stolicu, pomaže lučenje
žuči u crijevu. Liječi malariju:
dobro je sredstvo za izbaciva­
nje znoja (u obliku čaja 2 je­
daće žlice na pola litre vode
dobro zaslađeno). Kod žučne
bolesti najbolje je uzimati u
obliku alkoholature 1 : 10, dva
puta dnevno prije objeda i ve­
čere po 25—30 kapi, dobro raz­
rijeđeno u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva po­
bačaj, proljev i grčeve u želucu.

VERBENA, sporiš, željezarka (Verbena officinalis L.)


Ljekarničko ime: Herba Verbenae

Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na pašnjacima,


strništima i rubovima šuma. Naraste visoko do 70 cm. Ima
uspravnu četverouglastu stabljiku. Ona je gola s razgrana-
tim dugim granama, s dugoljastim jako nazubljenim nasu-
protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubičaste boje,
složeni na gornjem dijelu u klasove.
Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vršike zajedno sa cvje­
tovima. Cvate čitavo ljeto.
U obliku čaja liječi bolesti jetre, nervozu, reumu, slabost
probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Ko­
risti protiv teškog disanja, kamenca u bubrezima i groznica.
Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svježem stanju
može izazvati pobačaj. Sušenjem biljka gubi na jačini svog
djelovanja.
Dvije jedaće žlice čaja kuha se 2—3 minute u pola litre
vode. Kod jakih neuralgičnih bolova (migrene i bolova u
glavi) preporuča se čaj kuhati u mlijeku s lanenim brašnom
i obloge stavljati na bolna mjesta.
U litru bijelog vina stavi se 5 žlica usitnjene biljke i
ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije više puta
dnevno po čašicu. Tjera kamence i mokraću, liječi žuticu,
trulež u ustima. Kao prašak dva puta dnevno na vršku noža
služi za gornje bolesti.

* TATULA, datura, kužnjak (Datura stramonium L.)


Ljekarničko ime: Folia, Semen Stramonii
Raste na napuštenim zemljištima i razvalinama u veli­
kom mnoštvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja nara­
ste i do visine metra. Listo­
vi su veliki jajasti, a rubovi
razdaleko jako nazubljeni.
Cvjetovi su bijeli i veliki
— uspravno obrnuto zvona-
sti s pet nabora; unutar
tuljkastog cvijeta nalazi se
pet prašnika i jedan tučak
kojem je plodnica narasla.
Plod je velik bodljikavi to-
bolac s mnogo sjemenaka.
Cvate kasno u ljeto. Listovi
se beru kad je biljka u pu­
nom cvatu. Ne beru se li­
stovi s one stabljike čiji su
cvjetovi uvenuli. Plod se be­
re ujesen kad je zreo. Bilj­
ka je otrovna kao velebilje,
te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za liječenje
astme, nego i za liječenje živaca. Na doziranje treba strogo
paziti; uzimati najviše jednu desetinu grama, i to pod kon­
trolom liječnika.
U sebi sadrži otrovne biljne baze, slično otrovima vele-
bilja. U daturinu lišću nalazi se od 0,3—0,50 hiosciamina,
atropina i skopolamina.

VRISAK PRIMORSKI, bresina, ožepek (Satureia montana).

Ljekarničko ime: Herba, Folia Satureiae


Raste na vapnenastom suhom tlu, naročito uz obalu Ja­
drana. Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata
biljka s uskim gotovo zašiljenim listovima, po dva naspram-
no. Čitava je biljka maljava s kratkim dlačicama i žlijez­
dama eteričnog ulja, aromatičnog i jakog mirisa. Cvate od
srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ružičastim
cvjetićima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata
sabire se čitava biljka bez određenih dijelova. Suši se u
hladu i sprema u polivinilske vrećice ili limenke da ne
ishlapi. Navodno sami listovi imaju veću vrijednost.
U obliku čaja tjera gliste, izlučuje znoj. Umiruje živce,
liječi bolesti bubrega, potiče spolni nagon. Mnogo se upo­
trebljava kao začin raznim jelima.

VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis L.)


Ljekarničko ime: Herba Euphrasiae
Raste u svijetlim šumama, na šumskim livadama, po su­
him obroncima, sunčanim livadama, vrištinama i po brežulj­
cima uz prugu. Visok je 12—25 cm; razgranjen sa prilično
nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvje­
tovi su na bazi latica bijeli s ljubičastom ili žutom pjegom
pri dnu. Rijetki su i smješteni na gornjim granama stabljike.
Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka — od početka
lipnja do rujna — i suši u hladu na zračnom mjestu.
Upotrebljava se u obliku čaja kao lijek protiv nahlade u
vratu, za ispiranje očiju kod slabog vida, protiv bolesti or-
gana za probavu. Protiv promuklosti i kašlja. Protiv glavo­
bolje u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeđeno u
malo vode 2 puta dnevno.

VODOPIJA, cikorija, ženetrga, žutinica, potrošnik (Cicho-


rium intybus L.)
Ljekarničko ime: Radix, Herba Cichorii
To je korov kojeg možemo naći svuda po našoj domovini,
i to kraj putova, uz živice, po neobrađenom zemljištu, po
livadama. Uzgaja se mnogo i kao
pitoma biljka za tvornice koje
korijen prže kao dodatak kavi
(cikorija). Vodopija ima dugu
uspravnu stabljiku, visoku i do
metar, koja je samo na gornjem
dijelu razgranata. List je dugo­
ljast bez peteljke, cvjetovi veliki
i lijepi jasnoplavi. Korijen je
vretenast, valjkastog oblika, sliči
vrtnom peršinu.
Sabire se list, cvijet i korijen.
Korijen u proljeće i jesen, a či­
tava biljka cijelo ljeto za vrijeme
cvatnje. Suši se na toplom ta­
vanu.
Svi su dijelovi vodopije ljeko­
viti, naročito protiv bolesti jetre,
slabe probave, žutice, bolova u želucu, protiv povratne groz­
nice, bolesti mjehura i šećerne bolesti. Mladi list vodopije
dobra je hrana u našem domaćinstvu. (Prilog 29)

* VELEBILJE, luda trava, vučja trešnja, norica (Atropa


belladonna L.)
Ljekarničko ime: Folia, Radix Belladonnae
Velebilje je jedna od najotrovnijih naših biljaka. Raste
po krčevinama i šumama našeg planinskog područja. Zna na­
rasti i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i
malo pahuljastom stabljikom. Lišće je jajasto i veliko, naši-
ljenog oblika — bez zubaca (s kratkom drškom). Cvjetovi
su veliki, cvjetasti, smeđeljubičaste boje na kratkim drška-
ma. Svi su dijelovi biljke veoma otrovni. Treba je uzimati
samo pod nadzorom liječnika.
Za liječenje se najviše sabiru listovi i to od srpnja do kolo­
voza t j . kada plod velebilja počinje dozrijevati. Listovi se
moraju sušiti u hladu u tankom sloju kako bi zadržali zelenu
boju. Korijen se vadi u proljeće, čisti od zemlje i suši razrezan
na manje dijelove.
Liječi astmu, hripavac, neuralgiju, želučane bolesti, crijeva
i mokraćnu cijev.
Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je
poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke.

ZEČJA STOPA, blaženak pravi, carevo oko, žuti karan-


filić, (Geum urbanum L.)
Ljekarničko ime: Rhizoma, Radix Caryophyllatae
Raste po grmovima oko sela, u svijetlim šumama, sjeno-
vitim mjestima. Ima uspravnu stabljiku visoku do 60 cm.
Ja sam je mnogo našao u hrastovoj šumi u blizini Bjelo­
vara. Listovi su nasađeni na dugačke drške i žute su boje.
Tučkovi rastu i dalje, nakon što je cvijet ocvao, i pretvaraju
se u plodiće koji su snabdjeveni crvenkastosmeđim kuki­
cama.
U proljeće i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvje­
tovi i čitava biljka čim procvate. Suši se na umjetnoj to­
plini.
U obliku čaja: 2 jedaće žlice kuha se 3—5 minuta u 3 deci­
litra vode. Dobar je lijek protiv želučanih nerava, slabog
rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Liječi
reumu i glavobolju.
Zečja stopa djeluje na stolicu, rastvara sluz, tjera znoj.
10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200—300 g vode, zatim
se stavi na štednjak i čim proključa, odmah se skine i pusti
poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po šalicu.
Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g
korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se tri­
put dnevno po 6—8 kapi s malo vode. Čaj i kapljice koriste
kod želučanih teškoća, škrofuloznih ekcema, lišajeva, rana.
Čaj se može koristiti i kod truleži u ustima.
ZEČJI TRN, čkalj, gladiš (Ononis spinosa L.)
Ljekarničko ime: Radix Ononidis
Raste podjednako kako u nižim tako i u brdskim područ­
jima na pjeskovitom tlu, naročito na mršavim pašnjacima,
livadama i rubovima šuma. To je trajno zeljasta biljka, a
naraste visok do 50 cm. Grane imaju oštre bodljikave iz­
danke. Na granama ima malo lišća. Dok su mlade, grane su
pokrivene svilastim dlačicama. Stabljika je žućkastobijela.
Iz pazušca listova tjeraju brojni ogranci — na kraju su
snabdjeveni bodljikom — koji također imaju listove. Cvje­
tovi se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su cr­
vene ili ružičastoljubičaste boje. Cvate čitavo ljeto sve do
jeseni.
Sabire se korijen višegodišnje stare biljke, podanak i cvi­
jet. Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osuši na
suncu. Suši se u tankim naslagama.
Čaj od korijena i cvijeća tjera mokraću, čisti krv, liječi
katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bo­
lesti srca, podstiče bubrežna tkiva na rad, uvećava krvni pri­
tisak. Liječi oboljele bubrege, kao i natečene noge i trbuh.
Cvijet se bere nešto prije nego se razvije. Stari cvjetovi
mogu da izazovu bol u želucu.
Cvijet se priprema u obliku čaja: 3 jedaće žlice na litru
ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu.

* ZEČJI TRN ŽUTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer)


Ljekarničko ime: Herba, Flores Genistae
Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je uspravno,
oštrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listići obrnuto
su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su
dlakavi. Cvijeće je zlatno žuto u dugačkim grozdovima i pri­
jatnog mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna plo­
snata mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadrži ete­
rično ulje, alkaloid spartein, boju, gorčinu i tanina.
Cvjetne grančice upotrebljavaju se za jače mokrenje, či­
šćenje krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna žlica
na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 mi­
nuta. Nakon toga se ocijedi i pije 3—4 šalice dnevno, Cijela
biljka u obliku čaja smanjuje krvni pritisak, proširuje krvne
sudove.
Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzi­
mati samo pod kontrolom liječnika.
ZIMZELEN, mala pavenka (Vinca minor L., V. major L.)
Ljekarničko ime: Folium Vincae
Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim ži­
vicama kao niski grm. Ima vječno zeleno lišće koje se sabire
u proljeće i suši na umjet­
noj toplini.
Uzima se jedaća žlica na
2—3 decilitra vode i kuha
dvije minute. Liječi plućne
bolesti, naročito krvarenje,
šuljeve, katar želuca, pro­
širenje želuca. Popravlja
sluzokožu. Može se uzeti i
u obliku praška — po pola
kavene žlice, dva puta dnev­
no. Vrlo je sličan šimširu,
pa treba paziti da se s njim
ne zamijeni, iako i šimšir
služi kao lijek. Zimzelen re­
gulira menstruaciju.

ŽUTIKA, šimširka, žuti šipak, trpka žutika (Berberis vul­


garis L.)
Ljekarničko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Ber-
beridis radicis
Žutika raste na sunčanim mjestima po kamenitim bre­
žuljcima, među šikarama, uz puteve i rubove šuma u svim
našim krajevima. Naraste od 1—3 metra visoko, s povije-
nim vitkim granama, sivom korom i žutim drvetom iznutra.
Zelenosivo lišće je sitno nazubljeno čvrsto, obrnuto jajastog
oblika i leži na kratkim peteljkama u čupercima iz kojih iz­
rastu po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u ma­
lenim žutim cvjetićima koji su složeni u viseće grozdove.
Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lišće,
kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Suši se na sun­
cu ili na umjetnoj toplini.
Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe pro­
bave, žutice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova
priprema se sok za limunadu, jer sadrži limunske kiseline.
ČUVANJE ZDRAVLJA

HIGIJENA
Higijena je nauka o zdravlju. Higijena proučava utjecaj
hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu me­
dicinu, za razliku od kurativne koja liječi bolesti. Higijena se
bavi korisnim i štetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje pro­
bleme čovječje okoline.
Moderna medicina nastoji liječiti tako da se poveća snaga
cijelog organizma i traži potpuno izlječenje u trajnoj pro­
mjeni života. Tako prirodan način življenja dobiva šire zna­
čenja i općenitiju vrijednost. Temelj za obnovu tjelesne
snage traži se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom
polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Način ishrane
važan je za pravilan odgoj tijela kao i prirodan način očuva­
nja zdravlja, odnosno liječenja.
Već i sama otkrića u kemiji dokazuju da je biljka prvi
akumulator energije i da sadrži sve elemente koji ulaze u
sastav životinjskog tkiva. Životinja ne stvara nego crpi ener­
giju organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi or­
gansku hranjivu ćeliju dok je životinja samo preinačuje.
Biljka, sakupljajući sunčanu energiju, koncentrirala je toliko
snage da može poslužiti kao najčišći izvor hrane. Treba
znati da su biljke, plodovi, voda, sunčeva toplina i svjetlo
— prvi čimbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol
mogu da izazovu časovitu snagu i uzbuđenje, ah zatim ubrzo
dolazi iznemoglost.
Po znanstvenoj analizi utvrđeno je da su naše zubalo, je­
zik, želudac, dužina crijeva, mliječne žlijezde, kao i ostali
unutarnji organi uređeni za prehranu plodovima, a nikako
ne za prehranu mesom životinja.
Mokraćna kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari
i glavni uzročnik većine bolesti. Nastaje viškom bjelanče-
vina koje su sadržane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u
krvi nalazi stanovita normalna količina mokraćne kiseline,
ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokraćna kise­
lina zajedno sa svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vr­
stu sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i
limfnih sudova. U takvom slučaju truje se krv, nastupa sla-
bokrvnost.
Međutim, ponajveća nesreća je u tome što prevelika koli­
čina mokraćne kiseline utiče i na psihu bolesnika: dovodi ga
do tromosti (zbog otežavanja krvotoka u cijelom organiz­
mu). Tako danas većina ljudi umire dva tri puta ranije, što
se ne bi dogodilo da su živjeli prirodno.
Meso uzbuđuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne
bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvo­
razredna i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ograničeno.
Fosforna kiselina je važan čimbenik kod stvaranja živaca
i kosti. U biljnoj hrani ima je dvaput više nego u mesu.
Biljna je hrana potrebna naročito djeci koja za svoj razvitak
trebaju fosfora.
Neki ljudi vjeruju da će biti zdraviji ako što više jedu.
Međutim, djelovanje je baš suprotno: stvara se poremećaj u
probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, žuč —
i na kraju čitav organizam.
Ne smije se jesti dok se želudac nije ispraznio. Tko opte­
reti želudac, neće ostati dugo zdrav. Nastat će katari želuca i
crijeva — poremetit će se zdravlje. Želudac i crijeva zahti­
jevaju točnost, naročito između dva obroka, ali se ni tom
prilikom ne smiju preopteretiti hranom i pićem. Baš stoga
— želimo li ostati zdravi — ničeg previše. Sve treba da bude
u umjerenim granicama.
KUPKE

AROMATIČNE LJEKOVITE KUPKE

To ime kupkama nisam dao bez razloga: one se tako zovu


zato što imaju osvježujući miris, pa prijatno i osvježavajuće
djeluju na ljudski organizam. Za spomenute aromatične ku­
pelji potrebno je uzeti neke droge: 1000 g na 4—5 litara klju­
čale vode koja se hladnom vodom razrijedi na temperaturu
35—37°C.
Smrekove kupke: Sastoje se iz 150—200 g smrekovog
ekstrakta (Extraction Pini) za jednu kadu. U smrekovom
ekstraktu nalazi se: eterično ulje, terpentinsko ulje, treslo-
vina, smola i biljna kiselina. Ovakva kupelj umiruje živčani
sistem, mokraćni i krvni optok (tjera krv u sve žilice i žile).
Djeluje umirujuće prije spavanja. Te su kupelji dobre i za
rekonvalescente. Kupke treba da traju 10—30 minuta — dva
do tri puta nedjeljno i to poslije podne. — Živčano bolesni
lako podnose navedene kupke. Ako se uzmu prije spavanja
djeluju uspavljujuće.
Borova kupelj: — Slična je smrekovoj, samo je učinak
nešto snažniji.
Arnikova kupka: Za jednu kadu se uzima 2—4 žlice tink-
ture arnike (dobije se u ljekarni). Kupke arnikovom tinktu-
rom vrlo su dobre za rane, upale i uboje.
Ruzmarinova kupelj: — Za jednu kadu uzme se 1—2 žlice
ruzmarinova ulja. Te kupke koriste pri smetnji u krvnom
optoku, klimakteriju i šećernoj bolesti.
Kamilice kupelj: — Za tu kupku je potrebno pola do 1 kg
kamiličnih cvjetova, koji se preliju sa 4—6 litara ključale
vode i poklopljeno se ostavi jedan sat. Zatim se ocijedi, iscje-
đevina nalije u kadu i dopuni, odnosno razmlači hladnom
vodom prema potrebi. Kupelj koristi protiv katara nosa,
želuca i ekcema koji svrbi. Sjedeća kupelj kamilice koristi
kod zatvora, hemoroida, upale mjenura i bolesti trbuha. Pri­
prema se: 100 g kamilice prelije se litrom ključale vode. Ta
se iscjeđevina razrijedi s 30 litara tople vode u koju bole­
snik sjedne.

ŽIVOTNA KUPELJ

U jednu poširoku posudu (od 30—40 litara) stavi se sje­


dalica koja ne smije biti viša od sjedalice na stolici. Tad u
posudu nalijemo kišnicu
do ruba sjedalice (voda
neka bude 15—20° C).
Sjednemo na sjedalicu s
nogama iznad sjedalice.
U ruku uzmemo grubu
krpu ili spužvu koju
obilno namočimo u vodi
i blago trljamo trbuh od
pupka prema dolje i po­
prijeko. Nakon takvog
trljanja od 30—40 minu­
ta idemo odmah u kre­
vet. To se ponavlja 14—
20 dana (svaku večer pri­
je spavanja).
Primjenom ove kupke djeluje se preko jedne osjetljive
zone čitavog tijela — s površinskog — duboko u unutra­
šnjost i utječe djelotvorno na razne grupe organa i njihov
mehanizam izlučivanja bolesnih tvari (uzroka bolesti). Ovako
međusobno fiziološko-anatomski uslovljeni odnosi terapeut-
ski se savršeno iskorišćuju ovom kupkom.
Gornjom kupkom predusreću se, suzbijaju i liječe akutne
i kronične bolesti bilo djece ili odraslih, a ista se može oba­
viti u svako doba i na svakom mjestu. Prostorija u kojoj se
životne kupke obavljaju mora biti topla. Kod ove kupke
tijelo ne ulazi nikako u vodu, zbog toga se vrlo lako primje­
njuje i kod teških bolesnika. Još je djelotvornija ako se ne­
koliko sati kvasi u vodi trinje od sijena.
ISPIRANJE CRIJEVA

Kada jedna bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za


čim moramo posegunti jest — unutrašnja kupka, odnosno
potpuno ispiranje, pranje ili čišćenje crijeva. Sada nam više
ne koristi vanjska kupka, jer su se kiseline i soli nakupile u
unutrašnjosti tijela, i naši ih organi ne mogu više preraditi.
U organizmu su nastale izvjesne komplikacije, jer su se poje­
dina strana tijela čvrsto vezala u sistemu krvotoka, od kojih
se krv vlastitom snagom ne može više obraniti. Protiv toga
pomaže samo unutrašnja kupka. Kao što vanjska kupka ne
djeluje osobito dobro oko poslije kupke ne istrljamo i teme-
jito ne izmasiramo tijelo, uz upotrebu svih mogućih okretaja,
zavijanja i izvijanja, tako isto unutrašnja kupka tek tada da­
je pravi uspjeh ako se uz ispiranje crijeva i crijevnog tkiva
vodom, zajedno s dezinfekcirajućim ili raskvašujućim sastoji-
nama, primijeni u crijevu i utrobi snažno gnječenje trbuha.
Voda za unutrašnju kupku treba da je toplote 45 stup­
njeva. (Tako da se u njoj može držati ruka.) U vodu se stavi
žlica-dvije sodebikarbone. Upotrijebimo li na irigatoru gume­
nu cijev (60 cm dugu) koja se malo-pomalo uvlači, tada voda
probija dublje i učinak je veći. Za vrijeme puštanja vode
treba leći na lijevu stranu i lijevu nogu malo povući da voda
lakše ulazi. Voda se pusti koliko je moguće, ali pritisak ne
smije izazvati boli. Količna vode ravna se prema sposobnosti
organizma, veličini tijela i kreće se od dvije i pol do 4 litre.
Kada je sva voda ušla, gumena cijev se polagano izvuče, a
izlaz crijeva krpom zatvori.
Zatim slijedi gnječenje trupa 20—30 minuta. Najudobnije
je da se legne na leđa, noge malo privuku, a donji dio tijela
nečim malo podigne. Sada se zahvati sa obje ruke donji dio
trbuha (koliko god se može zahvatiti) pa se vuče i valja sve
prema pupku, pusti opet pasti, ponovno zahvati i opet pusti.
Najprije se gnječi i pritišće od desne strane k pupku: utroba
s kožom vuče se prema pupku i uvijek ponovno pusti pasti.
Zatim slijedi gnječenje lijeve strane prema pupku (uvijek
vući i ponovno pustiti pasti). Onda gnječenje od dolje prema
gore (isto prema pupku). Istodobno s obje strane, i zaklju­
čno, istodobno, od dolje i gore prema pupku. Zahvatiti ruka­
ma duboko i kopati skroz do bubrega, treba gnječiti sve, kao
da se mijesi tijesto (svom snagom). Ako se u međuvremenu
nešto vode isprazni, ne prestaje se sa gnječenjem sve dok nije
prošlo 20—30 minuta. Ova masaža stvarno izgleda nemilo-
srdna, ali to ništa ne škodi, ne boli i time se pomaže prirodi.
Toplina vode prožimlje unutrašnje organe i olakšava im rad.
Bolesnik se neće osjećati oslabljen, već dapače ojačan.
Nakon što se 20—30 minuta gnječilo, ide se na stolicu.
S dlanovima ruke pritisne se donji dio tijela i izdiše poste­
peno sve to više. Pri tom se mišići donjeg trupa sve više
stežu, sve dok se može izdisati i pritiskati. Tada se dignu
naglo ruke i sve slobodno pusti, da bi se putem naglog udi­
sanja prostrujilo čitavo tijelo. Začudit ćete se što će sve pri
tom izići iz vaših crijeva. Sve moguće sluzine, stvari koje
niste nikada vidjeli i za koje ste držali da izlaze van, u koji­
ma su se ugnjezdili najraznovrsniji čopori stranih organizama
i otrovnih mikroba, uzročnici bolesti. U većini slučajeva do­
voljno je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz
tijela. Nakon što se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se
mala šalica pravog nepatvorenog, nerafiniranog, maslinovog
ulja. Sat poslije toga uzme se šalica seninog čaja. Nakon toga
svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne
vode sa sodom-bikarbonom za neutralizaciju kiselina (1 žli­
čica na čašu vode).
Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod ko­
jih se očekivala kaplja, nekoliko dana nakon ovakve kupelji
mogli su nastupiti svoj normalan posao.
Za taj i slijedeći dan, ako je bolesnik još u krevetu i ako
osjeti glad — potrebno je dobro ali polagano propeći kruh
koji treba da bude skroz suhi i pečen tako da je zlatno-sme-
đe boje, ne samo na površini nego i iznutra. (Kada se prelo­
mi, mora imati zlatno-smeđu boju.) Zatim ga se zdrobi, doda
nekoliko kapljica finog ulja, dvije-tri kriške fino isjeckanog
bijelog luka i prelije sa 300—400 grama ključale vode. Pusti
3 minute stajati. U tako pripremljenoj juhi ima više hranji-
vosti nego li u ma kojem izvanrednom jelu. Na taj način do­
bije se svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, sve tri kise­
line koje su potrebne našem tijelu.
Za očuvanje zdravlja potrebno je svaka tri mjeseca pro­
vesti jedno ispiranje crijeva.
Srčanoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale
nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da više ne može ra­
diti. Ako tijelo ne može izbaciti suvišnu kiselinu, ono optere­
ćuje srce, jer je prezasićeno kiselinama. Tada se pokažu zna­
kovi slabe probave, bolovi u želucu, tvrda stolica, bolovi raz­
nih vrsta. Čovjek se međutim još ne osjeća potpuno bolestan,
jer tijelo još podnosi kiseline. Kad prodru prema srcu — sa-
da nastaje tek opasnost (naročito za ljude koji su deblji). Ta­
da ni lijekovi više ne djeluju, jer je krv prezasićena kiselina­
ma. Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postiže
samo unutarnjom kupkom i gnječenjem. Jedino se na taj
način može spasiti život i izbjeći srčanoj kapi.
Danas čovjek neprirodno živi: trka za zaradom, uz to
mnogo puši i pije, noću izostaje do sitnih sati, ne hrani se
prirodnom hranom. Sve to dovodi skraćivanju života . . .
Tko je jednom prošao kuru ispiranja i gnječenja, ne smi­
je ponovno nastaviti stari besmislen način prehrane. U tom
pogledu mora se postupati vrlo pažljivo — kao da je postao
malo dijete kod kojeg treba sve da se ponovno izgradi. Ako
se još uvijek teži za tortama, tada smo još uvijek na putu
rušenja zdravlja. Isto tako — ako se teži za čokoladom, za
raznim slatkišima, znači da nismo zdravi. Ali ako je nekome
hladno vrhnje sa sokom od jagoda, kupus sirovi slatki i kiseli
s uljem i sve ostalo povrće u sirovu stanju ukusna hrana,
taj može smatrati da je na pravom putu. — Nikad jesti pre­
više!
Hladna voda na organizam čovjeka djeluje snažnije od
zraka. Kupanje u slobodnoj prirodi u tekućoj vodi, jezeru ili
moru za vrijeme ljeta jača tijelo, čini ga otpornim protiv pre­
hlada i ostalih štetnih utjecaja. Kupanje u gore spomenutim
vodama rashlađuje tjelesnu toplinu, podstiče izmjenu tvari i
izaziva glad.
Unatoč tome neka kupanje u hladnoj vodi ne traje duže
od dvadeset minuta, jer u protivnom nastupa nelagodnost
zbog gubitka topline u organizmu. Kad se pojavi jeza i
drhtavica, valja odmah iz vode izići: tijelo snažno trljati,
obući se i živo kretati kako ne bi došlo do jače prehlade i
ozbiljnog oboljenja.
Djecu i omladinu treba naviknuti da svako jutro operu
u hladnoj vodi gornji dio tijela: prsa, vrat i lice.

SLANA KUPKA
Za jednu kadu uzme se 4 kg soli što daje kod 200 litara
2-postotnu slanu rastopinu. Za sjedeću kupelj na 30 litara
1200 g. Temperatura kupke treba biti 33—38° C. Vrijeme tra­
janja je 10—20 minuta, dva do tri puta nedjeljno. Ove kupke
ne smiju upotrebljavati osobe s visokim tlakom.
PARNE KUPELJI

Liječenje vodom mno­


go je usavršio u svoje vri­
jeme Sebastian Kneipp.
Još kao siromašni stu­
dent bolovao je od sušice.
U eksperimentiranju lije­
čenja vodom pronašao je
posebnu metodu kojom
se kasnije i sam potpuno
izliječio. Tada je svoj ži­
vot posvetio oboljelim pa­
tnicima. Kneipp je svoje
bolesnike savjetovao i
učio kako da jednostav­
no i razborito žive. Osim vodom liječio je i zrakom, sunča­
nom toplinom, hladnom i toplom vodom te ljekovitim biljem.
Međutim, jedan od najzaslužnijih na polju liječenja vo­
dom je Luis Kuhne. On je na svoj poseban način koristio
vodu za liječenje raznih bolesti. Godine 1883. osnovao je
svoje lječilište (s vodom) u Leipzigu. To lječilište postoji još
i danas.
Kuhne je za svoje bolesnike konstruirao ležaljku koja
je slična uskom dugom sanduku sa produžetkom za glavu
(posebnom daskom). Taj sanduk ima na dužoj strani otvor
u koji se stave dva do tri lonca, i to poveća — (već prema
tome koji se i koliki dio tijela pari, da li cijelo tijelo, ili
trbuh ili samo prsa) s ključalom vodom. Gornja strana ima
samo grubu mrežu na koju legne gol bolesnik; njega se po­
krije plahtom koja zatvori i prednji otvor s loncima. Para u
loncima regulira se poklopcima. Posebna osoba stara se oko
pare i mijenjanja lonaca svježom parom. Bolesnik ispružen
leži na leđima i kad se dobro uznoji, što traje oko 15 minuta,
okrene se potrbuške i tako grije prsa. Trbuh i noge se pare
15 minuta, cijelo parenje traje 30 minuta.
Kuhneove kupelji posve sigurno nisu loše, a ako se toj
vodi u loncima doda, odnosno kuha, pljeva od sijena (trinje)
— uspjeh liječenja bit će još mnogo veći.
Živčano bolesni, bolesni od srca i vrlo iznemogli ne
smiju upotrebljavati gore spomenute kupelji, nego sjedeće,
ili sunčane kupelji ako se lako znoje. Nije dozvoljeno kupati
se više od dva puta nedjeljno (bez nadzora stručnog liječni­
ka). Iza svakog kupanja potrebno je osvježiti tijelo trenjem
vodom od 20—25° C topline i pola sata ostati ležati u toploj
prostoriji.
Spomenute parne kupelji mogu se upotrijebiti i za lije­
čenje glave i vrata, ali je i te dijelove potrebno nakon kupa­
nja na naprijed opisani način oprati.
Vrlo je dobro za svakog radnog čovjeka, ukoliko ima
zdravo srce, da se jednom nedjeljno podvrgne znojenju. To
je prirodna preventi­
va sprečavanja reume,
prehlade i mnogih dru­
gih bolesti. Za bolje
znojenje može se prije
kupanja uzeti čaj od
lipe ili bazgovog cvije­
ta. Nema te boleština
koju ne bi znojenje
djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti.
Dobro je promiješati kamilicu i cvijet crnog i bijelog
sljeza za parenje usta, nosa i uha. Ako su oboljenja nastala
od prehlade ili koje druge bolesti, najbolja je terapija za
liječenje istih.
Svakako, ako već upotrebljavamo parnu kupelj, onda sta­
vimo u vodu trinje od sijena, jer će to podvostručiti mo­
gućnost ozdravljenja.

SUMPORNE KUPKE
Na kadu od 200 litara vode potrebno je 150—200 g Kalium
fulfurata, kojeg promiješamo s vodom. Pomoću vodika raz­
vije se lužina, koja se neutralizira. Tako nastane 200 cm kon-
centriranog sumpora. Temperatura vode 35—37° C (vrijeme
kupanja 20 minuta). Ako vodu upotrijebimo odvojeno s po­
lijevanjem po tijelu, onda tijelo treba dobro isfrotirati. Te
kupelji liječe: reumu, duševne, živčane bolesti i kožne bolesti.

Kupke se po temperaturi dijele:


1. hladna kupka 15—20° C
2. poluhladna 21—25° C
3. mlačna 26—30° C
4. topla 34—36° C
5. vruća 37—40°C

KURE ZA MRŠAVLJENJE

Za 8 dana može se smršaviti čak 4—5 kg (a da nije škod­


ljivo) s ovom kurom:
Dva dana svaki dan pojesti 5—7 tvrdo kuhana jaja. Treći
i četvrti dan pojesti (svaki dan) kg kiselog kupusa ili kisele
repe bez ulja i octa.
Peti i šesti dan pola kg mršavog goveđeg mesa. Sedmi
i osmi dan po litru sirovog (nekuhanog) mlijeka dnevno.
Zabranjeno je piti kavu, alkohol i pušiti. Strogo se uzdr­
žavati od svake druge hrane i pića. Nakon kratkog vremena
kuru ponoviti. (Prema broju suvišnih kg.)

Metoda fiskulture
Uspjeh je očit već nakon 3—4 tjedna.
Ujutro leći na tlo, istegnuti ruke (unazad) preko glave na
tlo. Dignuti ruke i trup do pasa te se jako nagnuti nad ispru­
žene noge. Glavom pokušati doći do koljena, rukama bliže
nožnim prstima. Zatim povratak u prijašnji položaj. Ponoviti
vježbu 6—10 puta. Prije spavanja večeru ispustiti i vježbati
do 12 puta.
Preko dana leći na trbuh, ruke prekrstiti na leđima. Po­
kušati dići glavu što više od tla. Ponavlja se 4—6 puta. Obje
vježbe redovno ponoviti.
Mršavljenje bez naročite terapije
a. Ne jedite jaku i masnu hranu, jer od nje ne samo što
debljate, nego vam prijeti opasnost od skleroze.
b. Klonite se kave, slatkiša, čokolade i mlijeka. Pijte do­
maći čaj od naših ljekovitih biljki.
c. Nikad ne jedite svjež kruh, neka bude barem jedan
dan star ili prepečen.
d. Izbjegavati maslac, masne sireve, hrane s mnogo bje­
lančevine, masne kolače, pecivo, pivo i slatke kolače.

Metoda kupanja
Nedjeljno se jedanput kupati u vrućoj vodi, koliko tijelo
može da podnosi (tijelo mora biti posve pod vodom). U vodu
se stavi 300 g sode-bikarbone. Kupanje traje pola sata. Po­
slije kupanja treba 5 minuta gimnasticirati. Dobro se istr-
ljati ručnikom. Slabi na srcu neka budu oprezni.

Skidanje sala s trbuha


Stavljati na trbuh tople obloge od kuhanog octa s pola
vode. Hrana neka je kalorična i vitaminozna (u malim ko­
ličinama).
SIRUPI

Sirup nevena
U staklenku stavi se 10 žlica lišća od nevena i na to nalije
2 žlice alkohola (špirita) i litru čiste bunarske vode. Ostavi se
stajati 24 sata. Staklenku češće promućkati. (Na staklenku
treba nešto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti
i u tekućinu staviti toliko šećera koliko je tekućina teška.
Uzima se po kavena žlica protiv nervoze crijeva, grčeva u
želucu, zujanja u ušima i glavobolje.

Sirup od crvenog luka

Šesto grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru


i pol čiste bistre bunarice. Tome se doda 1200 grama pravog
pčelinjeg meda i 60 grama šećera. Tu masu treba polako ku­
hati (3—4 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvo­
riti.
Vrlo dobro sredstvo protiv kašlja hripavca (kod djece).

Sirup bijelog sljeza

Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izreže u sitne kocke


i stavi u staklenku. Na to nalije litra i pol vode i 100 g alko­
hola 96% jakog. Drži se na toplom mjestu 24 sata. Boca se
često promućka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g še­
ćera i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Uzima se kavena
žlica protiv lakšeg ispljuvka (šlajma) kašlja, plućnog katara
i teškog disanja.
Sirup od islandske mahovine

Petnaest grama lišaja — mahovine — nakvasi se u četvrt


litre vode i stavi na toplo mjesto da stoji dva sata. Nakon
toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa četvrt litre
vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s pr­
vom iscjeđevinom, doda po želji šećera i kuha dok se ne
ukuha na polovinu.
Uzima se jedna kavena žlica triput dnevno prije jela pro­
tiv vrtoglavice, grčevitog kašlja, protiv izbacivanja ispljuvka,
bolova u prsima, krvotoku i crijevima.

Sirup od borovnice

Deset žlica boba borovnice kuha se u litri vode (15—20


minuta). Zatim se ocijedi, doda toliko šećera i ukuhava u
sirup.
Vrlo dobro sredstvo za sve želučane bolesti.
Uzima se žlica natašte i žlica prije spavanja.

Sirup od maslačka

Pola kg maslačka (korijen i list) sitno se izreže i stavi u


2 i pol litre vode. Zatim se ostavi 24 sata stajati na toplom
mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre vode;
ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeđevine
spoje i kuhaju s medom i šećerom dok se masa ne ukuha na
polovinu.
Uzima se dnevno po 4—5 kavenih žlica protiv bolesti je-
tara, začepljenja, žutice i zlatne žile (hemoroida).

Sirup od divizme

Ako želimo pripremiti sirup od cvijeća divizme onda se


postupi ovako: 15 g cvijeća stavi se u pola litre vode i pusti
samo da proključa. Ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta,
tada procijedi. U tu tekućinu stavimo pola kg šećera i kuha
do gustoće sirupa. Taj se lijek uzima po kavenu žlicu dnevno
kod kožnih bolesti ili otvorenih čireva. Naljev je naročito
dobar kod upale očiju (za ispiranje). Cvijet divizme je tako­
đer ljekovit ako se kuha u vinu.

Sirup od bokvice
Nabere se košarica ženske i muške bokvice i sva se ko­
ličina dobro opere kao salatu i samelje na stroju za mlje­
venje mesa. Sok se istisne tijeskom za čvarke i procijedi se
kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg šećera,
prokuha i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzima se po žlicu
svako jutro natašte i navečer prije spavanja.

VOĆNI SOKOVI

Voćni sokovi su izvanredno okrepljujuće sredstvo, bilo da


ih miješamo bunarskom ili mineralnim vodama: Radenskom,
Kiseljakom ili Donatom. Naročito su korisni za osobe koje
ne smiju piti alkohol. Sokovi okrepljuju sve uzraste od dje­
teta do starca.
Kod pripremanja sokova nikada se ne smije upotreblja­
vati željezno posuđe, jer daje okus željeza i sok dobije mut­
no tamnu boju.
Ni jedna druga hrana ne sadrži toliko različitih mineral­
nih soli kao voće. Sa raznim, voćnim kurama možemo izli­
ječiti neke bolesti, a zdravi postaju snažniji i krepkiji, jer
voćni sokovi odlično djeluju na organizam čovjeka. Za vri­
jeme voćnih kura ne smije se uzimati mlijeko, pivo, jaja, sir,
meso i slična jela. Na voće se ne smije piti voda, jer u tom
slučaju voće (u želucu) prelazi u proces vrenja i time gubi
svoju ljekovitu moć.
Voćni sokovi pročišćuju krv, dovode nove osvježavajuće
tvari, organizam se pomlađuje i jača. Što više, voćni sokovi
oduzimaju volju za uživanjem alkohola.
Grožđe je bogato kalijem, vapnom, fosforom i natron-
skom kiselinom. Stoga se kura grožđa naročito preporuča
protiv nervnih smetnji, histerija, melankolije; šuljeva, bolesti
jetre, kamenca u bubrezima i protiv dišnog katara. Dobro
je za vrijeme sezone trešanja provesti kuru, jer je trešnja
ljekovita kao i grožđe.
Sok od maline
U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vin­
ske kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili
suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i ko­
liko je litara soka toliko kg šećera treba u masu dodati. Ku­
hati i češće pjenu skidati, sve dok nije gotovo.
Sok od višanja i drugog voća priprema se isto kao i ma-
linov sok.

Sok od jagoda
Liječi malokrvnost, žuticu, reumu, a naročito dobro dje­
luje protiv bubrežnih bolesti i bubrežnih kamenaca.

Sok od ribizla
Ubrzava rad bubrega i liječi kostobolju.

Sok od jabuka
Liječi crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, živce i bu­
brege.

Sok od rotkve
Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomoću sokovnika. Rot­
kve se operu, izrežu i stave u sokovnik. Cijeđenje traje 80—
—85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo
tijeskom za mast.
Liječi žuč, jetra, bubrege, bubrežne kamence istjeruje iz
mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Liječi kašalj hri-
pavac, astmu, bronhijalni katar. Pospješuje probavu.

Sok od iđirota
Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama al­
kohola (96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo
da stoji 4—6 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo.
Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola
i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo.
Obje se ocjeđevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne uku­
ha do polovine količine.
Uzima se dnevno tri puta po kavenu žlicu kod sluzavosti
crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume;
osobito pomaže ženama u prelazno doba, kod žučnih i bu­
brežnih bolesti, vodene i šećerne bolesti i neredovite men-
struacije.

Sok od koprive
Koprivin sok je proizvođač krvi — kod malokrvnosti —
i čisti krv. Liječi žuč i trbušnu sluznicu, probavne organe,
snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadrži A i
C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kremičnu kiselinu. Sadrži
mnogo klorofila i željeza.
Sok od koprive dobije se pomoću gnječenja: lišće mlade
koprive dobro se opere, sitno izreže i soči pomoću sokov-
nika 60—70 minuta.

Sok od breze
Brezov sok omiljeno je sredstvo za čišćenje krvi, zatvor,
bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokraćne kiseline.
Liječi kožne prišteve i čisti kožu.
Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije
negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa
2—5 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevčica po kojoj
će teći sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod
cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevčicu iz jednog stabla traje
6—14 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce
koje se dobro začepe.

Sok od bokvice
Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Liječi astmu, čisti pluća,
jetra; liječi vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana
svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Ako popijemo
svako jutro i veče po 50 g bokvičinog soka, liječi rane u
ustima i na jeziku, kao i gnojne rane.

Sok od gloga
Sadrži u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sred­
stvo za liječenje srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekora­
čenja doze za umirenje i liječenje srca). Vrlo je dobar za
srce kod teških fizičkih radnika. Usklađuje udare kod ner­
voze ili nepravilnog pulsa.
Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo na-
brali u rujnu ili listopadu, sočimo u sokovniku. Sokovnik
se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soči 50 mi­
nuta. Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,50—3 litre soka. Za bolji
ukus može se zasladiti šećerom. Na svaki kg soka dolazi 300
g šećera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamen­
tom.

Sok od rotkve
Prokušano je sredstvo protiv bolesti žuči, jetra, bubrega,
i pijeska u mjehuru: snažno odvaja vodu, razrjeđuje sluz.
Dobro je sredstvo protiv kašlja, promuklosti, astme i bron­
hijalnog katara. Pospješuje probavu.
Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomoću šočenja u
sokovniku. Rotkva se opere, sitno izreže i stavi u sokovnik.
Sočenje traje 80—85 minuta. U domaćinstvu sok rotkve može
se dobiti i na jednostavniji način: rotkva se nastruže, sok
istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru
doda mala žlica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro
zatvori.

Sok od šipka — plod divlje ruže


U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje ruže.
Nakon ocjeđenja stavi se u staklenke.
Sadrži veliki postotak C vitamina. Liječi uboje, prehladu,
jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i snižava
temperaturu.

DOMAĆI ČAJEVI KOJI ZAMJENJUJU RUSKI I KINESKI

1. Cvijet lipe, kamilice, list jagode, nane — po 4 jedaće


žlice, bazgovog cvijeta — 3 jedaće žlice. Sve dobro promije­
šati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 4 decilitra klju­
čale vode. Ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Pije se sva­
kom zgodom. Vrlo dobar je čaj: čisti krv i liječi živce.
2. Lazarkinje, matičnjaka, kamilice, list kupine — u jedna­
kim količinama dobro promiješati. Ostalo kao pod 1.
3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 4 je­
daće žlice; majčine dušice, bazgovog cvijeta — po 2 jedaće
žlice. Sve dobro promiješati. Ostalo kao pod 1.
4. Lišće naranče, majčine dušice 2 žlice — sve usitnjeno.
Dobro promiješati i od mješavine 2 žlice preliti s pola litre
ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 5—10 minuta.
Nakon toga se ocijedi, po želji zasladi, doda soka od limuna
— uz to može i malo ruma tko voli.
5. Lišće od naših dunja ne samo da je ukusan čaj, nego li­
ječi prehladu, astmu, bronhitis i bolesti dišnih puteva.
6. Čaj od jabukovih ljusaka vrlo je zdravo i osvježujuće
piće, naročito ljeti. Prije nego li se jabuka oljušti, treba je
čistom krpom dobro obrisati.
7. Lipu poznaje svatko. Tko pije redovito čaj od cvijeta
lipe, (usitnjen 2 žlice na 300—400 g ključale vode) ne mora
se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik odluči da
pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umiruje živce,
lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv znojenja. Sve­
jedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U
tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz kožu i liječi.
Gornji su čajevi vrlo dobrog ukusa a zdravlju mnogo ko­
riste.

TINKTURE
Valerijanova tinktura
U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog kori­
jena valerijane i ostavi da stoji 10 dana. Nakon toga se oci­
jedi, nalije u boce i dobro začepi. Od tog lijeka uzima se na
kocki šećera 50—55 kapi: protiv srčane nervoze, želučanih
bolova i nesvjestice.

Tinktura od pelina
U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili šljivovice)
stavi se 90 g pelina (koji je nabran za vrijeme cvatnje) 30 g
kore od narandže, 15 g korijena od iđirota, 15 g korijena lin­
cure. Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, na­
lije u boce i dobro začepi.
Uzima se 20—40 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili
medom po čašicu kao sredstvo za jačanje želuca, protiv že­
lučanih grčeva i za dobivanje apetita.
Tinktura od angelike
U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena ange­
like i ostavi stajati na toplom mjestu 6—10 dana. Bocu treba
dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s pritiskivanjem.
Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s ko­
jom se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeđe-
vine spoje i naliju u bocu.
Uzima se 15—20 kapi na kocku šećera. Izvanredno je do­
bro sredstvo protiv neurednog želuca.

Tinktura od brusnice
U pola litre 40% dobre domaće rakije stavi se 50 g (u
avanu dobro istucanih) boba; dobro se promiješa i ostavi 14
dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu
treba protresti, zatim sve procijediti.
Odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu, slabosti, ka­
šlja, dišnih organa, šećerne i vodene bolesti.

Tinktura od lincure
U litru dobre domaće rakije stavi se 50 g korijena od lin­
cure i ostavi 10 dana da stoji. Nakon toga se procijedi, na­
lije u bocu i dobro začepi.
Vrlo je dobar lijek protiv bljedoće, slabokrvnosti i slabo-
krvnosti mišića. Lijek je protiv nesvjestice.

Tinktura od borovnice
U litru alkohola 60% jačine, ili u dobru jaku komovicu, a
može i šljivovu rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Boca
se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji 10—14
dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake
vode ili na kocki šećera. Liječi srdobolju, proljev i druge
bolesti.

Tinktura od borovice
Tri žlice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alko­
hola ili dobrog zdravog bijelog vina — može i dobre jake ko­
move rakije — i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzima
se na kocki šećera 20—30 kapi protiv bolesti želuca i drugih
unutarnjih bolesti.
Tinktura od verbene (željezarke)
Na pola litre jake komovice stavi se 2 žlice usitnjene bilj­
ke i ostavi da stoji 10 dana u toploj kuhinjskoj temperaturi.
Zatim se procijedi i uzima 10—15 kapi na kocki šećera dva
puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokrać­
nih organa, kamenaca, truleži u ustima i žutice.

PIĆA

Vino od borovice
1. 25 g borovice i toliko borovičnih vršika stuče se u
avanu i stavi u litru bijelog zdravog vina. Tome se doda 5 g
pelina i 25 g šećera. Ostaviti da stoji na toplom mjestu. Li­
ječi groznicu, katar mokraćnog mjehura i vodenu bolest. Pije
se 3—4 male čašice dnevno.
2. U čistu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svježih
bobica borovice i 5 kg zdravih krušaka. Ako su kruške suhe
onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara prokuhane
vode ili kišnice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto
kako bi nastalo vrenje i začepi se vatom i to lagano. Poslije
osam dana vino treba pretočiti; poslije 10—15 dana po preta­
kanju slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli
mjesec dana može se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se
uzme za dnevnu upotrebu. Ovo vino nije samo ugodnog
ukusa, već je i vanredan lijek, pa se može njegova upo­
treba samo preporučiti svakoj obitelji, pošto liječi veliki
broj bolesti: začepljenost, krvavo i nečisto mokrenje, hemo-
roide, glavobolju, astmu, razne bolesti maternice, čisti krv,
predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a na­
ročito bubrežne bolesti. Piti se može uvijek umjesto vode.

Vino od ružmarina
Uzme se šaka lišća od ružmarina sa vršikama zajedno i
to svježih, izreže se što sitnije, stavi u bocu i dolije litru bi­
jelog zdravog vina. Nakon 12 sati već je lijek za upotrebu.
Od ovog vina pije se dnevno 3—4 žlice ujutro i navečer.
Tjera na mokrenje, čisti krv, liječi vodenu bolest i srce.

Pelinkovac
20 g pelina stavi se u litru prošeka da stoji 10 dana. Pije
se mala čašica prije jela.

Rakija travarica
U litru 40% jake rakije stavi se: iđirota, stolisnika, lincure,
list matičnjaka — po 2 jedaće žlice, ružmarina jedaću žlicu.
Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana ocijediti
i od te rakije pije se dnevno po mala čašica. Na ostatak
može se nova rakija naliti.

Boza
Boza je orijentalno piće koje se kod nas u Bosni i Herce­
govini mnogo pije. — Priprema se ovako:
U veći lonac stavimo 1 kg kukuruznog brašna. Na to nali­
jemo 10 litara mlačne vode. To treba da stoji od večeri do
drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na štednjak i pustimo da
po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno
je više puta kuhačom masu promiješati. U šalicu mlačne
vode zdrobimo 50 g kvasca (germe). Kad se kvasac stane di­
zati i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brašno. Masu
procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po
želji može se malo zasladiti. Kad se tekućina ohladi, nali­
jemo u boce i spremimo na hladno mjesto. Pripremiti treba
malu količinu, jer se rado ukiseli.

Kiselo mlijeko
Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: liječi
rastrojen želudac, crijeva, neurednost i bolove u maternici;
snižava temperaturu, uzrujanost. Liječi razne krastice na ko­
ži, ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja izne­
mogle. Naročito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkohol­
nog pića pije jogurt ili kiselo mlijeko.
KAO LIJEK SLUŽI...

CRVENI LUK

Bolove u maternici — liječi crveni luk ako se pije triput


dnevno toplo mlijeko u kojem se kuhao crveni luk.
Vodena bolest — odlično se liječi ako se u pola litre vode
i pola litre vina kuha (usitnjeno) tri glavice luka i žlica ruž­
marina. Uzima se svakog sata po žlica.
Vjetrovi u želucu i crijevima — prestaju, ako se jede pe­
čeni luk ili pije sok od samljevena luka (na stroju za meso)
sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 2—3 čašice.
Upala grla — prestaje ako sok od luka kuhamo s medom.
Ovim sirupom ispire se grlo svaki sat. Istodobno se svaka
2 sata uzme po kavena žlica ovog sirupa.
Oči upaljene, kremljive, suzne — liječe se tako da se dnev­
no po nekoliko puta isperu s mlijekom u kojem se kuhao
luk (s malo pravog vrcanog meda).
Zastoj mokraće — luk, peršin, celer i med kuhamo u vodi
i tekućinu (toplu) pijemo više puta dnevno. (Uvijek po malu
šalicu).
Suhi kašalj — liječimo ako se crveni prženi luk pomiješa
s kozjim mlijekom i pravim pčelinjim medom (na jednake
dijelove) i uzima svaki sat po žlicu.
Dojilja s malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije
2—3 čašice dobre domaće rakije — i mlijeko će doći.
Srčanu bolest liječi crveni luk. Protiv koronarne trom-
boze, začepljenja srčane arterije, grušanja krvi, pečen luk je
vrlo dobar lijek. U pećnici se polako dobro ispeče jedan cr­
veni luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi
ulja. Za večeru se ispeče svjež luk i pojede prije spavanja.
Kura traje duže vrijeme.

LIST KONOPLJE

Dobar je lijek kod kožnih bolesti (lišaja) u obliku čaja


kojim se koža ispere i triput dnevno popije mala kavena
žlica.
ČAJ PROTIV MIŠIĆNOG REUMATIZMA
Jedaću žlicu lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsus) pre­
liti s 200 g ključale vode. Uzima se 2—3 puta dnevno po ša­
licu.

BAZGOVA GUBA

Bazgova guba izvlači svakovrsne bolesti iz očiju.

TOPOLA CRNA (ugljen)

Liječi nervozu želuca, žgaravicu, bljedoću. Uzima se jedna


žlica dva puta dnevno s vodom.

SVJEŽI KRAVLJI ILI OVČJI SIR

100 g sira sadrži: bjelančevine 15 g, masti 18 g, mnogo mi­


neralnih soli, fosfora i kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol,
fosfor i kalcij vrlo su važni za rast i razvoj koštanog tkiva.
Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svježi sir
sprečava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za večeru.

PODBJELA CVIJET

Cvijet podbjela, jednu žlicu, prelijemo s 200—300 g klju­


čale vode i ostavimo poklopljeno da stoji 10—15 minuta.
Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda soka od limuna
i pije triput dnevno po šalicu. Liječi upale, razdraženost, pre­
veliko izlučivanje sluzi. Naročito je dobar lijek protiv neza­
drživog kašlja, bronhijalnog katara i kao oblog za grlo.

KRUH OD ZINGIBERA

Uzeti pola šalice ulja, šalicu meda ili melase. To se dobro


promiješa. Tome se doda šalica kiselog mlijeka i postepeno
se dodaje žumanjce od dva jajeta, tri šalice brašna, dvije
žlice praha od korijena Zingiber officinale, kavenu žlicu sode-
-bikarbone koja se prethodno rastopi u tri žlice vruće desti­
lirane vode i malo soli; zatim se doda, u snijeg istučena, oba
bjelanca i sve dobro zamijesi i peče otprilike tričetvrt sata u
tepsiji koja je dobro podmazana finim uljem. Ovako pripre­
mljen kruh vrlo je dobro sredstvo za čišćenje krvi; osobito
je preporučljiv kod bolesti raka i bolesti žlijezda grla.

MATIČNI MLIJEČ

Matični mliječ proizvodi pčelinja matica i veoma je do­


bar lijek kod prehlada, nervoze, nesanice, uzrujanosti i pro­
tiv reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti. Djeca koja ne­
maju apetita i slabo napreduju u školi neka svako jutro
uzmu pčelinji mliječ natašte po malu žlicu (koja ne smije
biti od metala — neka bude od plastike). Cisti mliječ se ne
smije uzimati. Kod pčelara koji ga proizvode dobije se po­
miješan s pčelinjim medom. Isti se može dobiti u Zagrebu u
»Pčelarskoj centrali« originalno pakovan.

MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOĆE

Za vrijeme velike zime kad čovjek mora da radi izvan


kuće, neka prije dobro izmasira ruke i noge s pretopljenom
mašću divljeg zeca. To sprečava hladnoću i prehladu.

LIJEK ZA STARE I DJECU

Slabi i iscrpljeni od života, nemoćni, te djeca neka tokom


zime svako jutro i pola sata prije objeda popiju po žlicu
ribljeg ulja miješano s pravim pčelinjim medom. Djeci se
daje pola žlice. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre
po osobi dostajat će kroz cijelu zimu.

LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI

U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se


nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata sta­
jati. Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre komovice (pola
litre) i 2—3 žlice šećera u prahu ili kandis šećera koji se
pretvori u prah. Zatim se sve dobro promiješa. Borovice ne
baciti nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progu­
tati s čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne
uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen
lijek ublažuje glavobolju, bistri i osvježava razum, osvje­
žava tijelo, liječi srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu
žilu.
SVE OTROVE IZ TIJELA TJERA
U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 18—22 g
korijena od srčenjaka (Polygonum bistorta) da stoji nekoliko
sati. Od tog vina dnevno piti po čašicu dvije ili u jelo po
žlicu dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova.

ILOVAČA
Ilovača se u ljekovite svrhe upotrebljavala još tamo u pra­
staro doba. Župnik Kneipp eksperimentirao je s ilovačom
i dokazao njenu ljekovitost kao najstariju od prirodnih lje-
kova. Adolf Just nakon dugog eksperimentiranja i svestrane
upotrebe također je dokazao ljekoviti učinak ilovače. Ilovača
je jednostavno ali efikasno pučko sredstvo liječenja. Tko jed­
nom okuša njenu ljekovitu moć — uvijek će se u nevolji
njome služiti. Danas i liječnici često preporučuju ilovaču pa
i upotrebljavaju, jer je sigurno ublažavajuće sredstvo i ne­
škodljivo. Ljekovita svojstva ilovače nalaze se u njenoj de-
zinfekcionoj moći — koja čisti i ublažuje. Ilovača sadrži ra­
zličite minerale, mnogo magnetične i sunčane energije. Iako
je paradoksalno i čudno reći da je zemlja lijek — pa ipak je
tome tako. Oblozi od ilovače odmah ublažuju bolove, izvlače
vatru, rastapaju, izlučuju bolesne otrovne sokove i čestice iz
tijela. Rane koje peku — vatrenog ili hladnog oružja, bile
svježe ili gnojne, a osobito one od uboja (prignječenosti), po­
vrede kostiju i udaraca, sve se to liječi primjenom stručno
učinjenog blata u obliku obloga. Znalački učinjeni oblog
oduzima zapaljenje, čisti i srašćuje, ublažava bolove i spre­
čava komplikacije. Oblog ilovače uništava sve ono što je
natrulo, sprečava da krv upije materije koje rastvaraju.
Ilovača ne samo da upija gnjilež iz rana i tumora, ekcema,
čireva, nego daje nov život bolesnim tkivima, oslobađajući ih
smetnji, dovodeći ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapi-
larima. Ne liječi samo vanjske rane, nego i duboke fistule.
Tumori koji se nalaze u unutrašnjosti tijela, izliječe se vanj­
skom primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno
vrši. Tako povrede želuca i crijeva iščeznu zauvijek ako svake
noči spavamo s oblogom ilovače na želucu.
Ilovača koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa čistih
predjela iz dubine barem 80 cm pa i više. Iz zemlje treba od­
straniti kamenčiće, zatim na brzinu osušiti na suncu ili na
štednjaku. Zatim istući u prah. Zalihe koje se spremaju za
liječenje treba pohraniti u čisti sanduk. Za obloge priprem­
ljena ilovača razrijedi se s pola zdravog vinskog ili jabučnog
octa i pola vode ili odvara (čaja) od trinja, preslice, čička,
podbjela lista, hrastove kore ili poljske steže. U slučaju bo­
lesti jetre, žuči ili bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad
da ne bude toplija od 42°C, dok u ostalim slučajevima može
se upotrijebiti hladna. Razmućena ilovača treba da izgleda
kao neka mast. Ta se masa namaže na lanenu ili koju drugu
čistu bijelu prokuhanu krpu 2—3 cm debelo i privije na
bolno mjesto na golu kožu. Ako je rana otvorena, onda se
oblog stavlja preko jednostruke gaze i poveže suhom krpom.
Nepromočive tkanine i platno koje ne propušta zrak ne smi­
je se upotrijebiti. Oblog se obično drži 5—6 sati, zatim se
kroz 5 sati ništa ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog.
Već prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se po­
sve ne osuši, nekad već prema visini temperature. Oblog se
mijenja, svaka 2—3—4 sata ako je tijelo toplo, nikad kad
osjeća hladnoću ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije
i duboko u nutrini organizma djeluje — potiče i tamo krv
na rad.
Ilovača se može upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglo­
bova, boli u krstima, u koljenima, proširenju vena, raznih
osipa, lišajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale svake vrsti
i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u
želucu, katara, kod jakog krvarenja kod žena oblozi se stav­
ljaju na donji trbuh. Kod kožnih bolesti, raznih upala, he-
moroida, žlijezde prostate itd. koriste također oblozi od ilo­
vače.

MUHE PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI


Među najveće neprijatelje čovjekova zdravlja spada muha.
Muha godišnje u svijetu ubije na tisuće novorođenčadi.
Izaziva bolest i smrt kod tisuće odraslih ljudi. Slabi i ubija
milijune životinja. Razlog je posve jednostavan: muha je naj­
prikladnija za raznašanje uzročnika zaraznih bolesti.
Muhe prenose klice dizenterije, proljeva, kao i mnoge
druge bolesti. Mnogo tisuća novorođenčadi umire godišnje
u svijetu od dizenterije.
Jedna jedina muha na sebi može nositi nekoliko milijuna
bacila — uzročnika raznih bolesti. Na primjer afrička »Ce-Ce«
muha najsmrtonosniji je insekt na svijetu. Ona prenosi jed-
nostaničnog nametnika: »tripanozom« koji izaziva strašnu
bolest spavanja. Samo u Nigeriji otkriveno je mnogo sluča­
jeva bolesti spavanja. Jedna druga vrst tripanozoma koja ta­
kođer prenosi muha »Ce-Ce« ubija stoku u tolikoj mjeri, da
je na ogromnim kompleksima Afrike skoro istrijebljena sva
stoka.
Veliki broj muha preko zime ugine, ali je dovoljno samo
nekoliko muha da stvore novu brojnu generaciju. Zna se da
se od jedne jedine muhe u jednoj jedinoj sezoni mogu raz-
množiti mnoge, mnoge milijarde novih muha. Ženka izleže
oko 120—130 jajašca u bilo kakvoj vlažnoj prljavštini: sme­
ću, đubru, truleži od povrća i voća. Za 2 dana iz jajašca se
razviju male Učinke koje sebi probiju put u slobodu (što po
prilici traje 8 dana). Zatim se zavuku u zemlju gdje im koža
postane gruba i tamno smeđa. Toj kukuljici bez nogu po­
trebno je samo 8 dana da se razvije u potpunu muhu, koja
već nakon 3—4 dana leže jaja.
Vidio sam u Dubrovniku 1938. (kad se o hladnjaku još
malo znalo) u ljetu kad je jednog dana domaćica preostalu
pečenu janjetinu spremila u kuhinjski ormar. Na večer to
meso nije bilo za prepoznati. Sve je bilo (kao grizom po­
suto) zapljuvano muhama s milijunima jajašca — i to svega
za nekoliko sati.
Domaćice — naročito vi na selu — nabavite kantu za
smeće koju držite suhu i poklopljenu — nepristupačnu mu­
hama! U protivnom sami uzgajate muhe koje vam dosađuju
i ugrožavaju zdravlje vaše obitelji.
NJEGA TIJELA

Lice da postane ljepše

1. Masirati lice maslinovim uljem,


2. Masirati lice sokom od mladih krastavaca,
3. Umivati se u čaju nane (paprene metvice),
4. Prati lice lipovim čajem protiv bubuljica,
5. Prati lice u oparku kamilice,
6. Protiv sunčanih pjega: 4 jedaće žlice soka od limuna, 4
jedaće žlice bjelanjka od jaja izlupati dobro u snijeg da
bude što gušće. Ovom smjesom masirati lice svako jutro i
navečer. Nakon pola sata oprati lice mlakom vodom u kojoj
su prethodno skuhane pšenične mekinje.
7. Ako se kupate u vodi u kojoj je kuhana nana, imat ćete
tijelo svježe i mladoliko.
8. Kamilice 4 jedaće žlice, preslice, lipov cvijet — po 2 je­
daće žlice. Ta se mješavina kuha pola sata, ostavi 20 minuta
da stoji. Tom vodom prati lice svako jutro nakon umivanja.
Istovremeno pije se slijedeći čaj: cvijet bazge, orahovog li­
šća — po jedaću žlicu, kadulje — 2 jedaće žlice, nane — 3
jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću
žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10 minuta da
stoji poklopljeno, ocijediti i piti triput dnevno.
Arnike — 4 jedaće žlice stavi se u pola litre prave domaće
rakije i ostavi začepljeno 10 dana. Time se jednom dnevno
masira lice.
Ako vam je koža lica gruba, postat će glatka ako je dvije
tri večeri prije spavanja namažete žumanjkom jednog jajeta.
Za čistu kožu i ljepši ten
Čaj od nane (Mentha piperita) ako se pije ujutro i nave­
čer prije spavanja: uklanja kožnu nečistoću i čisti ten.

Protiv nečiste kože


Izgnječi svježi dragušac i stavi kao oblog preko noći na
bolesnu kožu. Očistit će kožu od bubuljica i otrovnih inse-
kata. Koža će postati čista i nježna.

Bubuljice na licu
Bubuljice na licu odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere
u naljevu gavezova korijena.
Voda u kojoj se kuhao krumpir liječi prištiće na licu i ti­
jelu — ako se tom vodom triput dnevno ispere.

Krema za lice

Sok jednog limuna i bjelanjka od 2 jajeta. To se u čistoj


zdjeli dobro izlupa, zatim na vatri kuha dok ne postane tvrdo
kao maslac. Tada se stavi na hladno mjesto. U posebnu po­
sudu nalije se litra vode i u nj stavi 5 pregršti pšeničnih me-
kinja (posija). Ostavi se nekoliko sati da stoji. Zatim ocije­
diti. Svako jutro i večer namazati lice gore navedenom kre­
mom da ostane na licu 10—15 minuta, zatim oprati lice vo­
dom (ocijeđenom) s posija.

Prištići na licu

Prati lice čajem od matičnjaka ili preslice, zatim masirati


lice sokom od krastavaca ili sokom limuna (bolje je od kra­
stavaca). Piti vodu u kojoj su se kvasile smokve.

Za njegu kose

Ohlađenim čajem orahova lista i nezrelih plodova može


se neškodljivo kosu bojadisati u tamnu smeđu boju.
Za lijepu boju kože i protiv mršavosti
U litru bijelog vina stavi se 5—7 žlica usitnjene preslice.
Ostaviti 14 dana da se kvasi na toplom mjestu. Nakon toga
se ocijedi. Od tog vina se pije triput dnevno po čašu. Poprav­
lja kožu tijela (dobije lijepu boju), jača trbuh i liječi mrša­
vost.

Za porast kose
1. Pola žlice usitnjenog lipovog cvijeta staviti u 200 g do­
bre jake komove rakije i pustiti da stoji 12 sati. Tom raki­
jom svaku večer masira se tjeme na glavi.
2. Preporuča se glavu prati u čaju od ružmarina.
3. Žlicu soka od bijelog luka staviti u pola litre konjaka.
Uvečer masirati tjeme i korijen kose. Zatim glavu zavezati
čistom maramom. Glavu prati čajem koprive (list i korijen),
čičkovog korijena 100 grama sitno isjeckano. Ako je kosa
masna, treba je prati s mlačnim čajem od kamilice u koji
se doda malo boraxa i sodabikarbone.
4. Glava se opere, koža, tjeme i korijen kose masiraju se
ribljim uljem. Prvih dana svaku večer, kasnije jednoć ne­
djeljno. Preko dana treba pojesti komadić kvasca (germe).
Kura traje 1—2 godine, ali je uspjeh siguran.
Dijeta: kod ove kure hrana mora biti lagana, probavljiva
i raznovrsna da sadrži dosta bjelančevine: jesti dosta meda,
špinata, mlijeka, svježe maslo, jaja meko kuhana, kuhanu
pšenicu koja se prethodno 12 sati kvasila u malo vode, zatim
kuhalna više na pari dok nije popucala. Piti voćne sokove.
Jesti meso u kojem ima dosta bjelančevina. Da kosa bude
što gušća, preporuča se mlijeko, povrće, špinat, korjenasto
povrće, jela priređena s jajima, a kosu prati s mlačnim ča­
jem od kamilice koja je samo prelivena ključalom vodom.
5. Korijen koprive žare i vršike borovice — po 10 jedaćih
žlica stavimo u 2 litre vode i pustimo da jedan sat polako
kuha. Tad tu tekućinu ocijedimo i njome dva puta tjedno
operemo glavu.
6. Kod kožnih bolesti može se upotrijebiti šišarke divlje
ruže. šišarka se stavi u ocat i raskvasi. Zatim se od vate na­
čini loptica, koja se umače u rastvor, i trlja mjesta gdje
kosa otpada na glavi. Poslije toga pere se u mlakoj vodi sa­
punom od katrana (Dobije se u ljekarni).
Rast kose i protiv peruti

U pola litre 96% jakog alkohola stavi se 3 žlice lišća žare


male koprive i ostavi da stoji začepljeno 10—14 dana. Na­
kon toga se ocijedi i u četvrt litre vode ulije 3 žlice alkoho-
lature i time se masira tjeme i korijen kose dva puta ned­
jeljno prije spavanja.

Za jačanje kose

1. U decilitar mlačne vode stavimo ujutro veliku žlicu bije­


log sirovog prosa. Navečer to promiješamo sa žlicom me­
da (ako nema meda može se naribati jedna jabuka) i poje­
demo prije spavanja. Lijek treba uzimati dulje vrijeme.
2. Glavicu dvije crvenog luka sitno isjeckati i staviti u po­
la litre šljivovice 40% jakosti. Pustiti da 14 dana stoji na
umjerenoj toplini. Ovim lijekom masirati glavu svaku večer.
3. Deset jedaćih žlica orahove jezgre sameljemo ili stuče-
mo u avanu. To stavimo u litru alkohola 96% jakosti. Boca
se dobro začepi i ostavi 10 dana stajati na toplom mjestu.
Tom tekućinom masiramo glavu svaku večer. Nakon masi­
ranja treba kosu dobro osušiti.
4. Zobene pahuljice — 4 jedaće žlice stavimo u decilitar
mlačne vode da stoji 10—12 sati. Nakon toga dodamo jeda­
ću žlicu samljevenog oraha i jednu naribanu jabuku, žlicu
meda i soka od pola limuna. Sve se to dobro promiješa i
natašte pojede. Kura traje 4—8 nedjelja.

Ispadanje kose

1. Uzeti brezov list, list i korijen žare koprive i toga jeda­


ću žlicu staviti u dva decilitra vode da stoji 10—12 sati. Na­
kon toga se ocijedi, doda jedaću žlicu alkohola 96% jakosti.
Time se snažno masira (već ranije opranu) glavu i pusti su­
šiti.
2. Nakon što smo kosu dobro oprali, čitavo tjeme i kosu
dobro izmasiramo ribljim uljem. Postupak se ponavlja je­
danput nedjeljno.
3. Za kosu koja je slaba i opada Kneipp preporuča: 20 je­
daćih žlica korijena žare koprive staviti u litru vode. Tome
treba dodati pola litre vinskog ili voćnog octa i pola sata
kuhati. Nakon toga ostaviti da stoji poklopljeno još pola
sata. Tada se ocijedi i tom tekućinom svako veče namaže
glavu između vlasi.
4. U litru vode stave se 2 jedaće žlice korijena od čička, i
2 jedaće žlice lista koprive, jedaća žlica lipovog cvijeta. Sve
to zajedno kuhati 5 minuta, zatim ostaviti poklopljeno da
stoji 30 minuta. Nakon toga se ocijedi i time pere glava —
jedanput nedjeljno.
5. Kamilice — 4 jedaće žlice preliti s pola litre ključale
vode i ostaviti jedan sat poklopljeno da stoji. Nakon toga
ocijediti i tom tekućinom prati glavu, jednom nedjeljno.
Osim toga potrebno je dva puta nedjeljno prije spavanja na­
mazati glavu uljem ricinusa.
6. Da se spriječi i izliječi ispadanje kose treba tjeme za­
jedno sa korijenom kose masirati ribljim uljem jedanput
nedjeljno.
7. Svaki dan treba pojesti komadić kvasca. Kura traje du­
že vrijeme.
8. Ricinusova ulja 200 g, vinovice 500 g dobro promiješati.
U toj tekućini prati glavu jedanput nedjeljno.
9. Šaku usitnjenog korijena koprive kuhati 10—15 minu­
ta. Kad se ocijedi, dodati pola žlice ricinusova ulja i decili­
tar metilnog alkohola. To se dobro promiješa i tom tekući­
nom masira korijen vlasi svaku večer 10 minuta. Svakih 8
dana treba svježe pripremiti. Ako je kosa suha, onda se ma­
sira samo ricinusovim uljem pomiješano sa isto toliko gli-
cerina.
10. Crvenog luka narezati 3—4 glavice, politi s malo vode,
ostaviti stajati 36 sati, istisne voda iz luka i procijedi. S tom
vodom istrlja se glava pomoću vate, poslije omota gazom.
Postupak se ponavlja.
11. Takvi bolesnici moraju uzimati različitu hranu. Kreta­
ti se na svježem zraku. Hrana mora biti lako probavljiva i
da sadrži dovoljno bjevančevine i raznih vitamina. Bolesnik
neka svaki dan pojede komadić kvasca (germe), ali ne na
prazan želudac. Treba jesti dosta voća, mlijeka i povrća.
Dvaput nedjeljno glavu prati u kamilici koja je prelivena sa­
mo ključalom vodom i ostaviti barem 30 minuta pokloplje­
no da stoji, (žlica kamilice na litru ključale vode). Kad se
smlači, ocijedi se i u tom čaju glavu opere.

Perut u kosi

1. Neko vrijeme treba glavu masirati po tjemenu pravom


komovom rakijom i peruti će nestati. Dobro je kosu prati
i u odvaru od žare koprive.
2. Vodenu preslicu — suhu 4 žlice — stući u avanu ili sam­
ljeti u prah. Pomiješati s 2 žlice krede u prahu koja je na­
topljena na maslu. Time se masira tjeme.

NJEGA ZUBI

1. Kupi se u ljekarni 10 g salola i stavi u 300 g alkohola.


To se dobro promiješa. Tako dobijemo prvorazrednu teku­
ćinu za ispiranje usta, njegu zubi i odstranjenje lošeg za­
daha iz ustiju. Dovoljno je 10—20 kapi u čaši vode.
2. Da zubi postanu snježno bijeli peremo zube praškom
lipovog ugljena. Najbolji je onaj ugalj koji je dobiven iz ug-
ljarskih peći.

Zaudaranje iz ustiju

1. Uzeti nane, list ružmarina, koru narandže i cvijet od


rute — u jednakim dijelovima. Dobro promiješati — i od
te mješavine jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vo­
de. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Nakon toga ocijediti
i iza svakog jela isprati usta.
2. Anasona, lavandule, ružmarina — od svakog po dvije je­
daće žlice staviti pola litre alkohola 96% jakosti. Bocu za­
čepiti i ostaviti nekoliko dana da stoji. Od tog alkohola uzi­
mati 15—20 kapi u čaši vode i ispirati ista. Malo tekućine se
i proguta.
3. Po 100 g lista matičnjaka, kore limuna i narandže. Uz­
me se 1 žlica toga i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 3
sata, odlije, zasladi medom ili šećerom i pije.
4. Izmiješa se po 50 g metvičina i matičnjakova lista. Tri
žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2 sa­
ta odlije i pije umjesto vode.

Voda za ispiranje usta


Nane — 3 jedaće žlice, kadulje — 2 jedaće žlice, vode
— 100 g, čistog alkohola 96% jakosti — 50 g. Sve se to dobro
promiješa i ostavi stajati nekoliko dana, zatim procijedi.
Uzima se kavena žlica na čašu vode i time ispiru usta.

DLAČICE — ODSTRANJENJE

Brezovo lišće treba spaliti u pepeo i na dlanu pomiješati


s vodom da postane kaša. Tom kašom mazati mjesta gdje
želimo odstraniti dlačice.

SUNČANE PJEGE

Sunčane pjege mogu se odstraniti umivanjem ljeti u ro­


snoj djetelini.

ISPUCANE RUKE I USNE

Ispucane ruke i usne, naročito ako ima po njima i kra-


stica, liječi ovaj čaj: kopriva žara (list i korijen) — 4 jedaće
žlice kuhati u pola litre vode 5—8 minuta, ostaviti 20 minuta
poklopljeno stajati i tim odvarom ispirati bolna mjesta, za­
tim namazati glicerinom (dobije se u ljekarni).

GODIŠNJI ODMOR

Prihodi mnogih osoba, uz današnje troškove života, one­


mogućuju da provedu godišnji odmor na moru u hotelu.
Stoga mnoge obitelji svoj odmor provode pod šatorom. To
nije samo štednja, taj oblik ljetovanja posve je prirodan i
potpuno omogućuje oslobađanje od uobičajene svakidašnjice.
Osim toga jedino na taj način boravi se danju i noću na či­
stom zraku, daleko od hotelske buke. Jasno će razlikovati
vjetrove, pijev ptica i šum valova našeg divnog mora, kao i
velebnu muziku zrikavaca noću.
Nema sumnje da logorovanje, život u izravnom dodiru s
prirodom, mora izvanredno povoljno utjecati na zdravlje, a
naročito na pravilan rad srca.
KUĆNA LJEKARNA

Svatko u svom domaćinstvu treba da ima priručnu kućnu


ljekarnu s ljekovitim biljem. Najzgodnije je na suhom mjestu
držati (zatvoreno) oveću kutiju u kojoj se u slučaju potrebe
nađe barem najpotrebnije.

kamilica: protiv grčeva u želucu, prehlade, za umirenje ži­


vaca
lipa: protiv nahlada, kašlja, sluzavosti grla, nespavanja
aniš: za popravljanje neurednog mjesečnog pranja, čišćenje
krvi, liječenje grčeva u želucu
angelika: za otklanjanje nadimanja, bolova u želucu, liječe­
nje dišnih organa
bazgov cvijet: protiv prehlade, tvrde stolice
čičak: protiv kožnih bolesti, ekcema i rana svih vrsta
gospina trava (kantarion): protiv glavobolje, grčeva u želucu
i svih vrsta rana
hrastov list: za jačanje rekonvalescenata, protiv bolesti pluća
islandska mahovina: protiv nahlade, promuklosti, kašlja, bo­
lesti želuca, crijeva, čireva, šećerne bolesti
dud crni (list): protiv šećerne bolesti, tvrde stolice
iđirot: protiv želučanih bolesti, povratne groznice (malarije),
kamenaca u bubrezima
kadulja: protiv unutrašnjih bolesti, gripe i kašlja
kopriva žara: protiv rana, groznice i slabokrvnosti
komorač: protiv kašlja, boli u prsima, i probavnim organima
majčina dušica: neuredna probava, neuredna menstruacija,
upala jajnika (u svaku supu dodati malo protiv reume)
matičnjak: protiv rastrojenih živaca, lupanja srca, protiv po­
vraćanja, djeci protiv trbobolje
maslačak: protiv groznice, šuljeva, čireva, bolesti jetre
metvica: isto što i nana
nana: protiv glavobolje, histerije, nahlade, grčeva
orahov list: protiv skrofuloze, jačanja krvi, za dobru pro­
bavu
podbjel list: protiv astme, kašlja, katara pluća
divizma (list i cvijet): protiv plućnih bolesti, bronhijalnog
katara, astme
pelin: protiv bolesti jetra, grušanja krvi i pomanjkanja ape­
tita
preslica: za odvajanje kamenaca iz bubrega, protiv zastoja
mokraće i unutarnjih bolesti
ružmarin: protiv bolesti srca, bubrega i drugih bolesti
medvjeđe grožđe: protiv povećane prostate i bolesti mokrać­
nih organa
kukuruzna svila: protiv šećerne bolesti, bolesti mokraćnih
organa, bolova u križima
stolisnik: protiv astme, šuljeva, reume, želučanih bolesti
jagoda šumska (lišće): protiv bolesti krvnih sudova, skleroze
i kao zamjena za ruski i kineski čaj
jaglac: protiv kataralnog bronhitisa, lupanja suca, navale
krvi u glavu
kupina: protiv upale krajnika, čisti krv
lavandula: za umirenje i ublaživanje grčeva, srčane bolesti
lazarkinja: protiv lupanja srca, žutice, pijeska u mjehuru i
bolesti živaca
neven: u obliku obloga na rane i ozebline
rusomača: protiv krvarenja i bolesti unutarnjih organa
trešnjeve peteljke: protiv bolesti bubrega, poteškoća u mo­
krenju
Naravno da gornjem popisu treba još dodati: zavoj, ter­
mometar, irigator, (od modernih lijekova i aspirin, ali ga
ne treba prečesto uzimati).
Mnoge sam biljke izostavio, ali će svatko, tko se brine za
svoje zdravlje, nabrati preko godine sve one koje smatra da
će njemu i obitelji dobro doći.
KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA

Angelika — sabire se list i korijen u proljeće a u jesen plod


i korijen
Aniš — suhi zreli plodovi u ranu jesen
Arnika — podanak u proljeće i jesen, a donji listovi prije
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad
se posve razviju (srpanj-kolovoz)
Bazga — cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se
potpuno razvije: kora sa debljih grana u proljeće
Bljušt — korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen
Bedrenika — podanak i mladi pricvjetni listovi u proljeće i
jesen
Bokvica muška i ženska — listovi preko cijelog ljeta
Božje drvce — cijela biljka za vrijeme cvatnje
Borovica — vršike grana u proljeće i ljeto, plod u kasnu
jesen
Borovnica — sabiru se listovi u proljeće i jesen, plod srpanj-
-kolovoz
Borač — sabire se cvijeće od lipnja do konca srpnja
Bosiljak pitomi — list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lip­
nju i srpnju
Bosiljak divlji — čitava biljka bez korijena svibanj-kolovoz
Božur — korijen u proljeće, cvjetovi svibanj-lipanj
Božikovina — korijen u proljeće i jesen, mladi listovi u pro­
ljeće
Breza — mlado lišće u proljeće, sok početkom travnja
Bršljan — listovi preko cijelog ljeta
Blagovanj — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje
Cikorija (vodopija) — korijen u proljeće i jesen, čitava biljka
(mlade grančice, cvijet i list) čitavo ljeto
Čempres vazda zeleni — list i plod (proljeće-ljeto)
Čičak — mlado lišće u proljeće, a korijen dvogodišnjih biljki
u proljeće i jesen
Divizma — listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz)
Dimnjača — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (li-
panj-srpanj)
Dobričica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvata (li­
panj-kolovoz)
Dragušac — mladi listovi u proljeće. Cijela biljka od ožujka
do lipnja
Dren — plod i kora u ranu jesen
Dud crni — list u proljeće kad se razvije, kora i plod na kra­
ju ljeta
Dubčac — za vrijeme cvata čitava biljka bez korijena (sr-
panj-kolovoz)
Dragoljub — list i cvijet lipanj-srpanj
Đurđica — cijela biljka s korijenom u svibnju
Gavez — list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u
rano proljeće i jesen
Glog — cvjetovi od ožujka do svibnja
Goro cvijet — sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (tra-
vanj-lipanj)
Gorušica — plod u jesen i kad sazori
Gospina trava — sabire se gornja trećina biljke za vrijeme
cvatnje (srpanj-rujan)
Hmelj — sabiru se šišarke prije sazrijevanja u ljetu
Hrast — list u rano proljeće dok nije potpuno razvijen isto
i kora od mladih grana. Babuške kad sazriju u jesen
Iđirot — sabire se podanak u rano proljeće ili kasnu jesen
Imela — mlade grančice do tri koljena u proljeće
Islandska mahovina — od svibnja do rujna
Ivanjsko cvijeće — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvat­
nje
Jaglac — sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (ožu-
jak-travanj)
Jagoda — list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj)
Jasenak — sabire se kora, korijen i list u proljeće, a plod u
jesen kad sazori
Kadulja — listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se bilj­
ka nije potpuno rascvala
Kamilica — sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz)
Kesten divlji — pupoljci, cvijet i kora u proljeće, a u jesen
plod
Kičica — cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan)
Kilavica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (li-
panj-listopad)
Kopriva žara — list i korijen u proljeće, korijen i u jesen.
Čitava biljka s korijenom preko cijele godine
Kopriva mrtva — list i cvijet u ljetu
Kopitnjak — sabire se čitava biljka s korijenom od travnja
do kolovoza, a u jesen podanak s korijenom
Kupina divlja — sabire se korijen i mladi listovi u proljeće
i plod koncem ljeta kad sazori
Kaćun obični — puni svježi gomolji za vrijeme cvatnje ili
odmah iza cvatnje (travanj-svibanj)
Ladolež — cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje
Lavandula — sabiru se vršci stabljike sa cvijećem (srpanj-
-rujan)
Lazarkinja — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje
(svibanj-srpanj)
Lincura — korijen u jesen
Lipa — sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-sr-
panj)
Ljoskavac — plod u jesen
Majčina dušica — čitava biljka bez korijena i odrvenjelih
dijelova za vrijeme cvatnje čitavo ljeto
Mak turčinak — latice kad se potpuno razviju u ljetu
Maslačak — mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljeće
Matičnjak — lišće kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela bilj­
ka za vrijeme cvatnje (gornji dio)
Medvjeđi dlan — cijela biljka bez korijena u ljetu
Medvjeđe grožđe — sabire se list od svibnja do srpnja
Mrazovac — sabire se plod zrele čaure (lipanj-srpanj)
Nana — za vrijeme cvatnje čitava biljka bez korijena, a li­
stovi preko ljeta
Neven — latice i čitava biljka od lipnja do listopada
Očajnica — sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata
(srpanj-rujan)
Odoljen — podanak i korijen od dvogodišnjih biljki u rano
proljeće i jesen
Oman — korijen u jesen
Orah — mlado lišće u proljeće, nezreo plod u ljetu i zreo
plod u jesen
Pelin — sabiru se listovi i cvjetne vrške dok se cvjetovi još
nisu potpuno razvili
Petrovac — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (sr­
panj-rujan)
Petoprsta (steža) — sabire se mlado lišće u proljeće, a poda­
nak u jesen
Pirika — sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje ve­
getacija
Plućnjak — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u
rano proljeće, a preko ljeta mlado lišće
Paprat slatka — podanak i korijen od 4 godine stare biljke
u proljeće i jesen
Podbjel — sabiru se cvjetne glavice u ožujku i travnju, a li­
stovi bez peteljaka u svibnju i srpnju
Potočnjak — sabiru se vršike sa cvjetnim klasom koncem
ljeta
Povratić — za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno
cvjetne glavice (srpanj-listopad)
Preslica — čitava biljka bez korijena (svibanj-srpanj)
Pasja trava — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje
Pustikara (naprstak) — lišće za vrijeme cvatnje
Različak — cvjetne glavice (lipanj-srpanj)
Rusomača — cijela biljka bez korijena preko ljeta
Ruta — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-
-kolovoz)
Ružmarin — sabiru se listovi, vršike grančica i rascvale gran­
čice od proljeća do jeseni
Sapunika — sabire se lišće i korijen u proljeće i korijen u
jesen
Sljez bijeli — list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano
proljeće i jesen
Sljez crni — cvijet i list ljeti, korijen u rano proljeće i jesen
Stolisnik — gornja polovica biljke sa cvjetnom glavicom od
proljeća do jeseni
Srčenjak — mladi listovi (travanj-svibanj)
Šimšir — lišće u proljeće
Šipak — plod u kasnu jesen
Štavelj — lišće u proljeće, plod u ljetu dok je poluzrel
Tatula — listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu
Trnjina — cvijet u ožujku do konca travnja, plod u jesen
kad sazori
Vidac — čitava biljka bez korijena od svibnja do srpnja
Verbena — listovi i cvjetne vršike čitavo ljeto
Vrisak — sabire se čitava biljka bez korijena od srpnja do
konca listopada
Velebilje — sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-ko-
lovoz). Podanak u proljeće, od biljke koja je barem 3 go­
dine stara.
Zečja stopa — korijen s podankom i čitava biljka za vrijeme
cvatnje u kasno proljeće
Zimzelen — lišće u proljeće
Žutika — lišće, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u
jesen