UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA
Graevinski odsjek
Opti smjer

STEAJ

MENTOR:Prof. dr. Hajro Kofrc

STUDENT: Dalila Demrovi

UVOD

Poslovni subjekti se osnivaju na neodreeno vrijeme sa osnovnim ciljem

stjecanja dobiti. Meutim, konkurencija moe dovesti do prijevremenog
prestanka poslovnog subjekta. Zbirno gledano prestanak poslovnih subjekata
mogu je u ekonomskom (poslovom) i pravnom smislu.

Ekonomski prestanak znai nemogunost obavljanja dotadanje djelatnosti.

Prestanak poslovnog subjekta u pravnom smislu predstavlja gubitak poslovnog

subjektiviteta brisanjem iz javnog registra drutava. Uvjeti i postupak prestanka
poslovnih subjekata regulisani su kognitivnim (prinudnim) normama.

STEAJ

Steaj je zakonom ureeni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi
namirenja povjerilaca.

Cilj steaja je da se poslovnim subjektima koji lo e posluju onemogu i da dalje

uestvuju u privrednom poslovanju.

Steaj je stanje jednog privrednog subjekta u kojem ono nije u mogu nosti da
izvrava svoje obaveze. Steajni postupak ozna ava put koji se mora pre i do kraja
kada se gasi jedan privredni subjekt - steajni dunik, odnosno koji e se u jednom
momentu prekinuti, kada dolazi do obustavljanja ste ajnog postupka i nastavka
rada dunika.

Naela steajnog postupka

1

Naelo ravnopravnosti steajnog dunika

Naelo univerzalnosti

Naelo unovavanja imovine steajnog

dunika

Naelo ogranienja steajnog dunika

Naelo atrakcije

Naelo ekonominosti steajnog

postupka

Steajni postupak

Steajni postupak se pokree pisanim prijedlogom steajnog du nika, ili bilo kojeg povjerioca koji ima
pravni interes za pokretanje steajnog postupka.

Nadleni sud je duan da prijedlog uzme u razmatranje u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Razlozi za pokretanje steajnog postupka su insolventnost steajnog dunika i prijetea insolventnost.

Prijetea (oekivana) insolventnost steajnog dunika postoji ako steajni dunik prema
predvianjima u vrijeme dospjelosti trabina nee biti u mogunosti da ih u cijelosti ispuni prema svim
povjeriocima u zakonskom roku. Prijedlog za pokretanje steajnog postupka, u ovom slu aju, mo e
podnijeti samo steajni dunik.

Steajni postupak

Steajni postupak sprovodi sud koji je nadlean po sjeditu

ili prebivalitu dunika.

Ukoliko steajni dunik ima sjedite na domaoj teritoriji

strani sud ne moe provoditi steajni postupak.

Sud koji je nadlean za pokretanje steajnog postupka,

nadlean je i za pravne sporove koji mogu nastati u vezi sa
osporavanjem potraivanja steajnih povjerilaca

Organi steajnog
postupaka
Steajni
upravnik

Steajni
sudija

Vodi steajni postupak

Imenuje:t vjetake, steajnog
upravnika i lanove
privremenog odbora
povjerilaca, i da nadzire rad
(privremenog) steajnog
upravnika.

Organ steajnog postupka kojeg

imenuje steajni sudija
To je fizika osoba

Skuptina
povjerilaca
svi povjerioci
bez obzira na
visinu
potraivanja

Odbor
povjerilaca

Pravo glasa imaju svi povjerioci Prije svega zastupa

koji su blagovremeno prijavili

interese povjerilaca
koji su ga izabrali

Nadlenosti: stupanje u posjed

svoja potraivanja steajnom sudu

imovine steajnog dunika,

Povjerioci niih isplatnih redovane vei od 7

izvrenje popisa steajne mase,

nemaju pravo glas.

Pregleda poslovne

popis svih povjerilaca, voenje

Skuptinom povjerilaca

knjige, daje miljenje

poslovne knjige i kreiranje poetnog

rukovodi steajni sudija, a odlukesteajnom upravniku o

bilansa

Neparan br. lanova i

se donose veinom glasom

prisutnih lanova

nainu unovenja
imovine

Isplatni redovi steajnih

povjerilaca
izmirenje potraivanja koja je zasnovao privremeni steajni upravnik, poslije toga izmirenje cjelokupnih
isplatni
potraPrvi
ivanja
zaposlenih radnika iz radnog odnosa do visine zakonom utvrene najnie pla e, doprinosa,
naknada ukupne
red tete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa i teta zbog povreda na radu, i na kraju
potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik;

i isplatni
opiOp
isplatni
red ine steajni povjerioci koji u vrijeme otvaranja ste ajnog postupka imaju osnovan
imovinskired
zahtjev prema steajnom duniku, a ne spadaju ni u prvi ni u nie isplatne redove;

odnose se na nosioce potraivanja koja se isplauju iza ostalih potraivanja steajnih povjerilaca: kamate,
Nii isplatni
koje teku
od otvaranja steajnog postupka na potraivanja steajnih povjerilaca; tro kovi (steajnih
povjerilaca
nastalih njihovim ueem u steajnom postupku), novane kazne, potra ivanja koja se odnose
redovi
na neku besplatnu obavezu steajnog dunika; potraivanja koja se odnose na vraanje zajma, koji
zamjenjuje kapital nekog osnivaa

Faze steajnog postupka

prethodni
postupak
reorganizacija
steajnog
dunika

otvaranje
steajnog
postupka

prijavljivanj
ei
ispitivanje
tabina

zakljuivanje
steajnog
postupka

namirenje
steajnih
povjerilaca
diobom steajne
mase

unovenje
imovine
steajnog
dunika

Faze steajnog
postupka

a) Prethodni postupak

Pokretanje steajnog postupka = steajni dunik ili povjerioc

Steajni povjerioci moraju unaprije imati predodbu o trokovima steajnog postupka ili e sudija
rjeenjem odbiti njihov prijedlog
Steajni sudija brine o ouvanju steajne mase, on takoer moe narediti op u zabranu raspolaganja
imovinom
Privremeni steajni upravnik ima odavezu da: osigura imovinu steajnog dunika, utvrdi da li je imovina
steajnog dunika dovoljna za pokrivanje steajnog postupka i da li postoje razlozi za otvaranje
postupka te da izvri procjenu sposobnosti za nastavak poslovanja steajnog dunika
Otvaranje steajnog postupka = ista osoba koja je obavljala poslove privremenog ste ajnog upravnika

b) Otvaranje steajnog postupka

Steajni sudija zakazuje roite (steajni dunik, predlaga, steajni upravnik i eventualno vjetaka) te
u roku od 3 dana steajni sud donosi odluku o otvaranju ste ajnog postupka
Otvaranje steajnog postupka = doputen prijedlog, postoji ste ajni razlog, imovina steajnog du nika
je dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka
Rjeenje sadri firmu i sjedite, poslovnog subjekta, osobne podatke o ste ajnom upravniku, i datum i
sat otvaranja steajnog postupka
Donoenje rjeenja treba posmatrati u kontekstu javnosti rjeenje se objavljuje na oglasnoj tabli suda
ili u slubenom entitetskom glasilu

Faze steajnog
postupka

c) Pravne posljedice steajnog postupka

Prva pravna posljedica otvaranja steajnog postupka ogleda se u prestanku prava direktora; zastupnika;
kao i organa upravljanja i nadzora steajnog dunika i prelaz tih funkcija na steajnog upravnika
Otvaranjem steaja nastupaju i pravne posljedice koje se tiu i statusa zaposlenih kod ste ajnog
dunika (steajni upravnik e pismeno obavijestiti radnike o prekidu radnog odnosa)
Otvaranjem steajnog postupka formira se i steajna masa (sva imovina privrednog dru tva)
Otvaranjem steajnog postupka dolazi do ogranienja poslovne sposobnosti pravnog lica, te ste ajni
upravnik nije ovlaen da zakljui arbitrani sporazum
Prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitranim sudom

d) Prijavljivanje i ispitivanje trabina povjerilaca

Svi povjerioci moraju svoja potraivanja prijaviti sudu pismeno

Prijavljena potraivanja mogu biti osporena i od bilo kojeg steajnog povjerioca
Utvreni iznosi nespornih potraivanja, i njihov isplatni red, unose se u tabelu kao priznata
potraivanja, to ima karakter (pravno dejstvo) pravosnane sudske presude, na temelju ega se mo e
traiti i prinudno izvrenje
U ovoj fazi posebno dolazi do izraaja naelo atrakcije.

Faze steajnog
postupka
e) Reorganizacija steajnog dunika

Reorganizacija steajnog dunika u stvari znai nastavak poslovanja subjekta

Reorganizacija je mogua od otvaranja steajnog postupka pa sve do zavretka roita za glavnu diobu
steajne mase
Prije otvaranja steaja, plan za reorganizaciju moe podnijeti dunik zajedno sa prijedlogom za
otvaranje steajnog postupka, a poslije otvaranja to mogu uraditi ste ajni upravnik i ste ajni du nik
Plan za reorganizaciju se sastoji iz dva dijela: pripremne osnove i osnove za sprovoenje plana
O njemu se glasa odvojeno po grupama sa pravom glasa
Poslije prihvatanja plana od strane steajnih povjerilaca i steajnog du nika o njemu se izja njava
steajni sud koji ga prihvata ili odbacuje

f) Unovavanje imovine steajnog dunika

Na ispitnom roitu upravnik mora podnijeti izvjetaj o tome da li postoji mogu nost da subjekt nastavi
sa radom ili postoji mogunost za eventualnu reorganizaciju steajnog du nika
Na osnovu tog izvjetaja skuptina odluuje o nastavku rada subjekta i o na inu unov avanja imovine.
Nakon toga steajni upravnik bez odlaganja unovava imovinu na nain da nekretnine unov ava
javnom prodajom ili nagodbom a pokretne licitacijom. Upravnik mora traiti odobrenje odbora
povjerilaca za sljedee radnje: raspolaganje subjektom, uzimanje zajma kojim bi znatno opteretio
subjekta i uputanje u spor visoke vrijednosti. Ako upravnik bez saglasnosti odbora ipak uradi neku od
navedenih radnji i to e proizvoditi pravno dejstvo a upravnik e snositi rizik namirenja tete.

Faze steajnog
postupka
g) Namirenje steajnih povjerilaca i dioba ste ajne mase

Namirenje poinje tek po odravanju roita za ispitivanje potraivanja

Steajni upravnik sainjava diobeni popis koji se daje na uvid uesnicima na koji oni mogu stavljati
prigovore
Prije glavne diobe steajne mase odrava se roite za glavnu diobu na koje dolaze upravnik i
povjerioci
Na tom roitu se prijedlog diobe moe mijenjati i dopunjavati. Ako nema prijedloga za izmjene, sudija
daje saglasnost na prijedlog glavne diobe
Nakon toga upravnik vri diobu isplata po iznosima i isplatnim redovima. Na ovom ro i tu upravnik
podnosi i zavrni raun.

h) Unovavanje imovine steajnog dunika

Nakon glavne diobe steajne mase steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka
Rjeenje se objavljuje u slubenom glasniku i nareuje: brisanje subjekta iz registra ili u sluaju
obustavljanja, brisanje oznake u steaju

Pobijanje pravnih radnji steajnog

dunika

Predmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka koje su po
svom dejstvu doprinijele smanjenju imovine steanog du nika, i, po pravilu, povredi na ela
ravnopravnosti povjerilaca.

Osporavane pravne radnje, po svojoj prirodi, mogu biti aktivne (odricanje od tubenog zahtjeva), ili
pasivne (proputanjem, npr. nepodoenjem tube za potraivanje).

Pobijanje se prvenstveno odnosi na radnje dunika:

- koje su uinjene u periodu od 6 mjeseci prije podnoenja prijedloga za pokretanje
steajnog postupka
- koje su uinjene nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postuka, a povjerilac
je znao za insolventnost dunika

Pobijanje se vri paulijanskom tubom koja se moe podnijeti u roku od 2 godine, ra unaju i od dana
otvaranja steajnog postupka. Pobijanjem, osim tubom, se moe vriti i prigovorom.

Aktivno legitimirani za podnoenje paulijanske tube su steajni upravnik i povjerioci

Pasivo legitimirana (tuena strana), ili protivnik pobijanja, je osoba u iju korist je poduzeta pobojna
radnja, ili njegov pravni sljednik.

Sekundarni steaj

Do donoenja Evropske konvencije o nekim meunarodnim aspektima bankrotsva poslovnih subjekata

steaj je imao znaenje generalnog izvrenja nad cjelokupnom imovinom koja se nalazila u zemlji
sjedita steajnog dunika (primarni steaj). To je znailo da steajem nije obuhvaena imovina
steajnog dunika u inostranstvu. Spomenuta Konvencija je unijela promjene na na in da se:
- sekundarni steaj moe pokrenuti na teritoriji zemlje potpisnice Konvencije, tj. van nacionalne
teritorije u kojoj je pokrenut (primarni) steaj,
- da povjerionici mogu prijaviti svoja potraivanja i u potpisnicama steaja pokrenutim i inozemstvu.

Konvencija navedenih rijeenja je da se steajni postupak, injenicom njenog otvaranja u dr avi

sjedita (primarni steaj), smatra pokrenutim i u inozemstvu. To ujedno znai da e se sekundarni
steaj pokrenuti u inozemstvu bez obzira da li je staajni dunik insolventan u toj dr avi.

Zakljuak

Steaj ne znai konaan kraj privrednog drutva jer postoji mogunost da kroz
reorganizaciju to isto drutvo nastavi sa radom. Steaj nije posljedica samo lo eg rada
pojedinca, problem treba posmatrati u irem planu.
Smatram da svako treba da snosi svoj dio odgovornosti. Dr ava bi trebala bolje
iskoritavati resurse kojima naa zemlja raspolae i ulagati u na a privredna dru tva koja
bi mogla proizvoditi veinu onoga to nam je potrebno umjesto da uvozimo proizvode
koji su i slabijeg kvaliteta od domaih proizvoda. Pretpostavljeni bi trebali racionalnije
raspolagati sa finansijskim sredstvima i dobitima koje ostvare privredni subjekti, unato
tome to moda sjajno posluju, jer trite je takvo da se za trenutak mo e dosta toga
izgubiti. Radnici dati sve od sebe i posao za koji su zadu eni obavljati na to
profesionalniji nain. Na ovaj nain ouvali bismo prehrambenu, drvnu i druge
industrije i naravno broj privrednih subjekata koji su u ste aju bi se smanjio za dosta
veliki procenat. Meutim, u praksi je stanje znatno druga ije. Reorganizaciju nije uvijek
mogue izviti jer steajni upravnik dolazi u drutvo koje je ve du e vrijeme
insolventno, njegov zadatak da od jednog takvog privrednog subjekta napravi ponovo
uspjeno privredno drutvo, to nije nimalo lak posao.