- Peanik - http://pescanik.net Kliknite ovde za tampanje.

Hrvatska Wikipedija i druge budalatine

Boris Deulovi - 17/09/2013
Besmislica ili nesmisao odnosi se na neto to je glupost ili bez smisla. To moe biti
izuzetno nejasan, nelogian ili neobian dogaaj ili fenomen koji je suprotan umu
pojedinca i suprotan smislu primjerice znaenja. Dva stara sinonima su gluposti ili
ludilo.
Gornji pasus nije, kako biste pomislili, odgovor malog Ivice na pitanje uiteljice Ivice,
reci nam to je to besmislica?, niti je to njegov odgovor na pitanje to je pjesnik
zapravo htio rei?, kad su ono na satu hrvatskog uili stihove Zrinka Tutia i veleasnog
Zlatka Sudca Nema smisla u besmislu. Otkrie da je besmislica neto bez smisla plod
je dugogodinjeg istraivanja strunjaka iz hrvatskog izdanja Wikipedije, i njihova
definicija pojma apsurd
Besmislica bez smisla
Apsurd, jasno, nije isto to i besmislica: razlika je u tome to je besmislica, primjerice,
tvrditi da je besmislica isto to i apsurd, doim je apsurd, primjerice, tvrditi da je
apsurd isto to i besmislica.
Tvrditi pak da je apsurd, primjerice, tvrditi da je apsurd isto to i besmislica jest,
primjerice, Camusov paradoks apsurda, ali zato bi se uope mladi hrvatski
enciklopedisti zamarali Albertom Camusom i suprotnim smislovima primjerice
znaenja? Da su krenuli tumaiti apsurd, jo se ne bi makli od slova A. Ovako su
elegantno apsurd definirali kao besmislicu, besmislicu kao neto bez smisla, i
evo ih ve na slovu C, crvena boja: Nastaje mijeanjem magente i ute, jedna je od
liturgijskih boja, znak Duha Svetog i muenitva.
Na engleskoj Wikipediji, recimo, pojam apsurd objanjen je na pet-est kartica teksta,
uz pomo reenog gospodina Camusa i Srena Kierkegaarda smjeten u odnos nihilizma
i ateistikog i monoteistikog egzistencijalizma, dok je na hrvatskoj, eto, matematiki
precizno definiran kao besmislica bez smisla, a filozofski rastumaen kao neobian
dogaaj suprotan smislu primjerice znaenja. Odnosno, strunom terminologijom,
glupost i ludilo. Kratko i jasno. Nema tu ili-ili, jebo vas Kierkegaard.
Albert Camus, da je iv, ostavio bi se pisanja i vratio na gol juniorske ekipe alirskog
Racing Universitairea. Ne bi on tu imao to dodati.

A to bi otprilike bilo sve to se ima rei i o hrvatskoj Wikipediji, o kojoj se zbog

skandaloznog tretiranja Drugog svjetskog rata, i svih pojmova u kojima se uope
spominju Hrvati, posljednjih dana govori ak i vie nego o irilici. Hrvatsko izdanje
popularne internetske enciklopedije koju puni gotovo stotinu dvadeset hiljada
suradnika, dakle sasvim pristojan socioloki uzorak od samog je svog poetka,
meutim, ogledalo tunog, hm, opekulturnog, hm, stanja nacije.
Nije, naime, hrvatska Wikipedija jednostavno ksenofobna, ovenska i filofaistika, ve
je, jo gore, jednostavno ignorantska i nepismena. Jo gore zato to ksenofobija,
ovinizam i faizam ne nastaju iz enciklopedija nije NDH 1941. nastala na upravo
odtampanom prvom svesku Ujevieve Hrvatske enciklopedije ve iz neobrazovanosti,
neznanja i nerazumijevanja. Ukratko, iz gluposti i ludila.
Prije nekoliko godina na hrvatskoj sam Wikipediji naiao na jedinicu Drugi svjecki rat.
Ba tako, Drugi svjecki rat. Nita to je neznani marljivi enciklopedist napisao pod tim
naslovom vie ne moe biti stranije. Od imbecilnih lanaka o Hrvatima i Srbima,
ustaama i etnicima, faizmu i antifaizmu, stranije je kad hrvatski internetski
povjesniari, recimo, u lanku o Petru Kreimiru IV spominju njegovu ker Nedu, iako je
nesretna Neda samo romantini lik iz romana Eugena Kumiia.
Od kretenskog tumaenja pojma Za dom spremni! kao hrvatskog pozdrava meni je,
eto, stranije kad njegovu navodnu tristo godina staru ukorijenjenost u hrvatskom narodu
dokazuju romanom(!) Josipa Eugena Tomia Za kralja za dom, ija se radnja(!)
odvija u 18. stoljeu. Radnja romana, halo!
Operacija srca
Jedinica apsurd, odnosno besmislica, nasumian je pak uzorak tkiva takve
enciklopedije i zorno pokazuje o emu je tu rije. Zorno, naime, pokazuje sve to nije u
redu s inae sjajnom idejom internetske demokracije, i to s tom idejom nije u redu u
Hrvatskoj.
Jednostavno, postoje stvari koje ne moe svatko. Ne moe svatko operirati srce, ne moe
svatko napisati Stranca, dokazati Fermatov teorem, sklopiti putniki avion ili
predriblati sedam engleskih igraa i dati gol. Naroito ne moe svatko pisati
enciklopediju.
Da su prije dvjesto pedeset godina uvenu Francusku enciklopediju umjesto Rousseaua,
Voltairea, DAlamberta i drutva pisali sveznalice iz parikih krmi, a umjesto Denisa
Diderota ureivao neki nadobudni administrator pod nickom ViveLeFrans09, ne bi
pedesetak godina kasnije u Deklaraciji o pravima ovjeka i graanina stajalo da svi
graani imaju pristup javnom poloaju i slubi u skladu sa svojim mogunostima, niti bi
pisalo da sve to mogu bez obzira na razlike, osim u vrlinama i talentu.

Svi bi graani mogli sve, bez obzira na mogunosti, vrline i talente, ba onako kako
mogu pisati i enciklopediju. Svakako, danas bi vam trebalo mnogo sree pred operaciju
srca: zaista, kolike bi bile anse da vas od svih entuzijasta u dravi operira ba onaj sa
zavrenim medicinskim fakultetom i specijalizacijom iz kardiokirurgije?
Koncept demokratske enciklopedije bez sumnje je neobino plemenit, a u nekom drugom
svijetu i fantastino praktian, jer se temelji na zamisli da bi lanak o apsurdu u slobodno
vrijeme sastavio neki profesor filozofije, netko tko je proitao Kierkegaarda i Camusa,
lanak o molekularnoj biologiji molekularni biolog, a lanak o Drugom svjetskom ratu
kakav ozbiljan profesor povijesti. I da sve zajedno ureuje naroito da sve zajedno
ureuje! ozbiljan tim ozbiljno obrazovanih ljudi.
Koncept apsolutne slobode ne moe sprijeiti budalu da se dohvati pisanja i ureivanja
enciklopedije, ali u prosvijeenim drutvima taj je problem tek naelan. Nije, jebiga,
problem kad neobrazovana budala ima nerealnu ambiciju, ve kad ima realnu mogunost.
Zato neprosvijeena drutva, ba kao i njihove Wikipedije, ureuju neobrazovane budale.
Ima dobri, stari Kierkegaard iskoristimo priliku da mu estitamo dvjestoti roendan
jednu pametnu o tome. Ljudi, veli on, trae slobodu govora kao zamjenu za slobodu
miljenja, koju tako rijetko koriste.
Ono ta se ree, pametnome dosta. Ostalima, jebiga, hrvatska Wikipedija.
Slobodna Dalmacija, 16.09.2013.
Peanik.net, 17.09.2013.

Kliknite ovde za tampanje.

Copyright 2011 Peanik. All rights reserved.