Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za arheologiju
Bronano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistone Europe
Mentor: Janja Mavrovi, zn. nov.

SEMINARSKI RAD
Konjska oprema u ostavama starije faze kulture
polja sa arama

Ilija Cika
Arheologija
icikac2@ffzg.hr

Zagreb, 11. 01.2013.

Sadraj:
1. Uvod: Pojava i domestikacija konja u prapovijesnoj Europi
2. Povijest istraivanja
3. Rasprava
3.1. Utjecaj jahakih kultura u junoj Panoniji
3.2. Ostava Priac
3.3 Ostali nalazi konjske opreme iz ostava II. faze kulture polja sa arama
4. Zakljuak
5. Prilozi
6. Popis priloga
7. Popis lierature

U ovom seminarskom radu osvrnut emo se na pojavu i domestikaciju konja u

prapovijesnoj Europi, ukupnu ulogu konja u ivotu prapovijenih populacija, a ponajvie na
zanimljivu pojavu konjske opreme u ostavama starije faze kulture polja sa arama bronanog
doba na podruju sjeverne Hrvatske.
Kljune rijei: konj, konjska oprema, ostava, kultura polja sa arama
1. Uvod: Pojava i domestikacija konja u prapovijesnoj Europi
Od davne prolosti do danas uloga konja u ivotu ovjeka nije bila ista. Ta velika i snana
ivotinja vrijedna divljenja pivlaila je pozornost ovjeka, a on je nastojao pribliiti se, upoznati
je i vidjeti na koje sve naine mu ona moe biti od koristi. Dostupni arheoloki nalazi pronaeni
diljem Europe i Azije ukazuju na to da je tijekom paleolitika ovjek lovio divljeg konja i njegovo
meso inilo je znaajan udio u prehrani (Levine, 2005). Donedavno se mislilo da je kroz
razdoblje neolitika populacija divljeg konja izlovljena, odnosno da se je zbog drugaijih
klimatsko-ekolokih okolnosti povukla prema podruju srednje Azije. Meutim, kotani ostaci
pronaeni diljem Europe to dovode u pitanje, tim vie to se ne moe izriito tvrditi da ti ostaci
pripadaju ba divljim konjima. Vjerojatnije je da je ovjek tijekom neolitika i dalje lovio konja
kako bi doao do mesa i koe ali u manjoj mjeri, ili je konj bio pripitomljen to je prvi korak do
potpune domestikacije (Levine, 2005). Napokon, na podruju oko Crnog mora, prostranim
junoruskim stepama, pa sve do stepa sredinje Azije, tijekom eneolitika i ranog bronanog doba
irile su se kulture iji nalazi potvruju ovjekovo koritenje konja na jednoj vioj razini
(Anthony, 1986). Marija Gimbutas smjestila je nekoliko tih kultura (Sredni Stog, Yamna,...) u
vei kompleks i nazvala ga kulturom kurgana (Anthony, 1986). Od svega to povezuje kulture
unutar tog kompleksa najoitiji je prostor na kojem su ivjele. iroka prostranstva s vrlo
udaljenim resursima jednostavno zahtjevaju bri oblik kretanja i transporta, a konji su se
pokazali kao najbolji oblik. Bilo da su jahani ili upregnuti koriteni za vuu, uvelike su pomogli
u trgovini, ratovanju i oblikovanju drutvenih slojeva unutar tih kultura (Anthony 1986). Na
ukrajinskom nalazitu Dereivka pronaene su perforirani jelenji paroci (T.1) koji su mogli initi
vale ili neki drugi dio jahake naglavine. Iako oni ne potvruju uzgajanje konja kao finalni
stupanj domestikacije, vrlo lako mogu potvrditi jahanje (Levine, 2005).
2. Povijest istraivanja
3

Pojavom raznih dijelova konjske opreme u zatvorenim nalazima kao to su ostave i

grobovi tijekom kasnog bronanog doba, tj. starije i mlae faze kulture polja sa arama bavili su
se autori i istraivai za razna podruja. Nama najblii nalaz potkovastih psalija iz arnog groba
II nekropole Wrschach u tajerskoj objavio je W. Modrijan (Vinski-Gasparini, 1973). Meu
ostalima su ostava Splnaka u Erdelju (objavio J. Hampel), ostava Star Sedlo u ekoj (objavila
O. Kytlicov), psalije iz St. Sulpice i Mengena u vicarskoj koje je objavio J. Speck. Nalazima
psalija u Maarskoj bavili su se S. Gallus i T. Horvth, a G. Kossack i A. Mozsolics podijelili su
tipove konjske opreme i sastavili kronologiju za bronano i haltatsko razdoblje srednje Europe
(Vinski-Gasparini, 1973). Puna imena autora i pripadajuih publikacija mogu se nai u K.
Vinski-Gasparini, 1973.
3. Rasprava
3.1. Utjecaj jahakih kultura u junoj Panoniji
Uzmemo li da su jahake kulture sa sjeverne i zapadne obale Crnog mora upravo one
stoarske kulture koje su svojim irenjem uzvodno tokom Dunava potakle indoeuropeizaciju
kontinenta, moemo njihov utjecaj oekivati i traiti meu arheolokim nalazima prostora june
Panonije, Balkana, kao i sjeverne Hrvatske, pa sve do Jadrana. Taj utjecaj moda je najvidljiviji u
eneolitikim horizontima badenske i kostolake kulture (Anthony, 1986). Meutim, od tog
razdoblja u Hrvatskoj je vrlo je malo poznatih nalaza koji bi se mogli opisati kao konjska
oprema. Putujui vremenom kroz prapovijest susrest emo sjajne bronanodobne civilizacije u
udaljenim dijelovima svijeta (Egipat, Mala Azija, Mezopotamija) za koje se sa sigurnou moe
potvrditi da su koristile ak i bojna kola s upregnutim konjima (De Backer, 2009). U Hrvatskoj
prave metalne dijelove konjske opreme nalazimo tek u starijoj fazi kulture polja sa arama, u
bronanodobnim ostavama (Vinski-Gasparini, 1973).

3.2. Ostava Priac

Kasnobronanodobna ostava Priac, pronaena u istoimenom selu oko 30 kilometara

udaljenom od Slavonskog Broda, dala nam je najstariji primjerak metalnih vala u Hrvatskoj, uz
jo jedan dio vala iz nekropole u Velikoj gorici koji je neto mlai (Vinski-Gasparini, 1973).
Naime, radi se o komadu vertikalne preke od vala koja se jo naziva i psalija (T.2, 10). Ti
komadi konjske opreme, uz uzde i razvodnike, dio su veeg dijela jahake opreme koji se naziva
oglavina i od poetaka sprezanja konja do danas, nije se puno mijenjala, osim u sirovini i nainu
izrade. Glineni up koji se nije sauvao, u sebi je sadravao 105 komada bronanih nalaza koji
ine ovu ostavu. Primjer psalija iz Prica datira se u stariju kulturu polja sa arama, tj. II fazu
prema Vinski-Gasparini i to u kasniji Br D i Ha A1 stupanj, a zbog toga je glavna tema ovog rada
(Vinski-Gasparini, 1973). U Hrvatskoj nema drugih slinih dijelova koji bi se mogli datirati u
razdoblje Ha A, ali u stariju fazu kulture polja sa arama moemo ubrojiti nalaz iz arnog groba
II nekropole Worschach u tajerskoj. Izvan granica Hrvatske postoje jo neki primjerci koji
moemo smjestiti u Ha A1 stupanj, a to su psalije iz ostave Splnaka u Erdelju, ostave Star
Sedlo u ekoj, nalaza iz St. Sulpice i Mengena u vicarskoj i psalije s nepoznatog lokaliteta u
Maarskoj (Vinski-Gasparini, 1973). Ovdje opet moemo spomenuti A. Mozsolics koja se bavila
tipovima i oblicima vala, kao i njihovim kronologijama. U tim studijama usporedila je kotane
vale iz Male Azije sa onima iz jugozapadne Rusije, Transilvanije i Maarske (Vinski-Gasparini,
1973). Upravo na tim prostorima pronaeno je mnotvo nalaza kotanih psalija iz srednjeg
bronanog doba to nam pokazuje logian razvoj psalija od jednostavnih kostiju prema lijevanoj
bronci (Vinski-Gasparini, 1973). Psalijama iz II. faze, odnosno kasnijeg stupnja Br D i ranog Ha
A stupnja srodne su onima koje su datirane kasnije u Ha B stupanj. Pripisivale su se predskitskim
trako-kimerijskim nomadima, za koje su predpostavlja da su svojim utjecajem pokrenuli
eljezno doba. Ipak, tim starijim psalijama podrijetlo treba traiti na podrujima rasprostiranja,
kulture polja sa arama (Vinski-Gasparini, 1973). Sama ostava Priac pronaena je 1920. godine
na poloaju Poloj koji stoji na obali Save, a danas se uva u Arheolokom muzeju u Zagrebu
(Vinski-Gasparini, 1973).

3.3 Ostali nalazi konjske opreme iz ostava II. faze kulture polja sa arama

U ostavama u Hrvatskoj koje se zbog svojih bronanih predmeta takoer smjetaju u

stariju (II.) fazu kulture polja sa arama pronaeni su i vrlo vani dijelovi konjske opreme
(Vinski-Gasparini, 1973, Perki, Lonjak Dizdar 2005). Radi se o razvodnicima koji razdvajaju
remenje dijelova jahake oglavine. Pronaeni su u ostavama Otok-Privlaka kod Vinkovaca (T.3,
18, 19), Brodski Varo (T.4, 46) i Poljanci II kod Slavonskog Broda, Makovac kod Nove
Gradike (T.5, 12), Sia kod Karlovca (T.6, 158), Malika kod Vrginmosta (T.7, 7) (VinskiGasparini, 1973,

Perki, Lonjak Dizdar 2005, Balen-Letuni, 1985). Takvi razvodnici

upotrebljavali su se do dugo u vrijeme Ha B stupnja bronanog doba kada se pojavljaju slini

primjerci ali s podrijetlom iz podruja istono od Karpata (Perki, Lonjak Dizdar 2005). U
nekim od nabrojenih ostava, pojavljuju se i predmeti koji ne pripadaju nuno jahakoj konjskoj
opremi, tj. opremi za sprezanje. Meu materijalom ostava pojavljuju se i dugmad, zakovice (T.2,
11, T.4, 50), karike i sline aplike, koje su vrlo vjerojatno sluile ukraavanju ostalog dijela
opreme, npr. sedla ili same konjanike odjee (Vinski-Gasparini 1973).
4. Zakljuak
Pronaeni nalazi konjske opreme irom prostora kojim se rasprostire kultura polja sa
arama vani su nam za prouavanje ivota tih prapovijesnih populacija jer nam daju vie slika.
Neke od njih prikazuju odnos ovjeka i ivotinje toliko zaslune za razvoj onodobnih kultura u
svakodnevnom ivotu. Znaaj konja, konjske opreme i jahaa vidi se u odnosima meu
kulturama, bilo u trgovini ili u ratovanju. Moe se vidjeti i utjecaj u raslojavanju drutva, tim
vie ako zamislimo ovjeka koji prvi puta vidi konja i jahaa u prolazu ili spoznaje da
posjedovanje te udesne ivotinje zahtjeva puno resursa, a garantira mo i poseban status u
zajednici. Ukupno, dijelovi konjske opreme prikazuju i univerzalan nain sprezanja konja koji se
ouvao kroz stoljea. Od tada pa do danas, kada smo kao civilizacija konano sjaili,
promatrajui i divei se udesnom i plemenitom konju potiemo matu, ali i dobivamo ideje o
pravom znanstvenom prouavanju unutar mnogih polja znanosti. Na kraju, prostor Hrvatske
iako dosad relativno slabo istraen, u budunosti moe dati jo vie podataka potrebnih za
tumaenje pojave bronanog doba, njegovog trajanja kao i poetaka jahanja na naem prostoru.

5. Prilozi:
T.1

Tabla 1. Perforirani jelenji paroci s nalazita Dereivka (modificirao I. Cika prema:

Levine, 2005)

T.2
8

Tabla 2, Dio nalaza iz ostave Priac 10 psalija, 11 zakovica (modificirao I.Cika

prema: Vinski-Gasparini, 1973)

T.3
9

Tabla 3, Dio nalaza iz ostave Otok-Privlaka, 18 i 19 razvodnici (modificirao I.Cika

prema: Vinski-Gasparini, 1973)

T.4
10

Tabla 4, Dio nalaza iz ostave Brodski Varo, 46 razvodnik, 50 zakovica

(modificirao I.Cika prema Vinski-Gasparini 1973)

T.5
11

Tabla 5, Dio nalaza iz ostave Makovac, 12 razvodnik (modificirao I. Cika prema:

Vinski-Gasparini 1973)

T.6
12

Tabla 6, Nalazi iz ostave Sia, 158 razvodnik (modificirao I.Cika prema: Perki,
Lonjak Dizdar 2005 )

T.7
13

Tabla 7, Nalazi iz ostave Malika, 7 razvodnik (modificirao I.Cika prema: BalenLetuni 1985)

6. Popis priloga:
14

Tabla 1. Perforirani jelenji paroci s nalazita Dereivka (modificirao I. Cika prema: Levine,
2005, Figure 1.3, 10 ).......................................................................................................................8
Tabla 2, Dio nalaza iz ostave Priac 10 psalija, 11 zakovica (modificirao I.Cika prema:
Vinski-Gasparini, 1973, TAB. 72)...................................................................................................9
Tabla 3, Dio nalaza iz ostave Otok-Privlaka, 18 i 19 razvodnici (modificirao I.Cika prema:
Vinski-Gasparini, 1973, TAB. 28).................................................................................................10
Tabla 4, Dio nalaza iz ostave Brodski Varo, 46 razvodnik, 50 zakovica (modificirao I.Cika
prema Vinski-Gasparini 1973, TAB. 57).......................................................................................11
Tabla 5, Dio nalaza iz ostave Makovac, 12 razvodnik (modificirao I. Cika prema: VinskiGasparini 1973, TAB. 73)..............................................................................................................12
Tabla 6, Nalazi iz ostave Sia, 158 razvodnik (modificirao I.Cika prema: Perki, Lonjak
Dizdar 2005, T.9, 110)...................................................................................................................13
Tabla 7, Nalazi iz ostave Malika, 7 razvodnik (modificirao I.Cika prema: Balen-Letuni
1985, Tabla 2, 43)..........................................................................................................................14

7. Popis literature:

15

1. Levine 2005

Marsha A. Levine, Domestication and early history of the

horse, u D.M. Mills & S.M. McDonnell (ed.), The
Domestic Horse: the Origins, Development and
Management of its Behaviour, Cambridge University Press,
Cambridge 2005, 5-22

2. Anthony 1986

David W. Anthony, The "Kurgan Culture," Indo-European

Origins, and the Domestication of the Horse: A
Reconsideration [and Comments and Replies], u Current
Anthropology, Vol. 27, No. 4 (Aug. - Oct., 1986),
University of Chicago Press, Chicago 1986, 291-313

3. De Backer 2009

Fabrice De Backer, Evolution of War Chariot Tactics in the

Ancient Near East,
http://independent.academia.edu/FabriceDeBacker/Papers,
Strasbourg /Louvain-La-Neuve 2009, 1-17

4. Vinski-Gasparini 1973

Ksenija Vinski-Gasparini, Kultura polja sa arama u

sjevernoj Hrvatskoj, Filozofski fakultet Zadar, Zadar
1973, 9-150, 183

5. Perki, Lonjak Dizdar 2005

Domagoj Perki i Daria Lonjak Dizdar,

Kasnobronanodobna ostava Sia/Luica, u Opuscula
Archaeologica 29, 2005, Filozofski fakultet Sveuilia u
Zagrebu, Zagreb 2005, 41-119

6. Balen-Letuni 1985

Dubravka Balen Letuni, Ostava iz Malike, u VAMZ, 3. s.

XVIII, Zagreb 1985, 35-48

16