f

IVOT I SMRT SU KAO

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Ljudi se mogu bojati da e ih

prihvaanje i razmiljanje o smrti
uiniti morbidnima, ili da e im
zagaditi uitak ivotnih zadovoljstava. Ali iznenaujue, suprotno
je istina. Poricanje smrti nas ini
napetim; prihvaanje donosi mir.
I to nam pomae da postanemo
svjesni onoga to je uistinu vano
u ivotu - na primjer, biti ljubazan i voljeti druge, biti iskren i
nesebian - tako da svoju energiju
moemo upotrijebiti za te stvari, i
odbacimo initi ono to e u
nama izazvati osjeaj straha i
aljenja u trenutku smrti.
Kathleen McDonald (Sangye
Khadro) - PREPARING FOR
DEATH AND HELPING THE
DYING, 1999
3

Smrt je jedini dogaaj koji sa sigurnou moemo predvidjeti, i

ipak je to dogaaj o kojem veina
ovjeanstva ne eli da razmilja
sve dok se neizbjeno sa njom ne
suoe u svome osobnom iskustvu.
Ljudi se sa smru suoavaju na
mnoge naine - neki toj avanturi
pridodavaju osjeaj samosaaljenja, i tako bivaju zaokupljeni sa
onim to ostaje iza njih, i to za
njih vie nee postojati - i nestanku svega onoga to su stekli
za vrijeme ivota, tako da im
istinsko znaenje neizbjene budu
-nosti izmie panji. Drugi se s
njom suoavaju s hrabrou, inei ono to najbolje mogu da ne
bi bili izgubljeni, i neustraivo
gledaju u lice smrti, jer nema
nita drugo to bi mogli uraditi.
4

Njihov ponos im pomae da se

suoe sa tim dogaajem. Ipak,
drugi u potpunosti odbijaju da razmatraju mogunosti, oni sebe
hipnotiziraju i dovedu u stanje u
kojem se odbacuju sve misli o
smrti iz njihove svijesti, i oni
nee promatrati mogunosti - tako da kada se to dogodi to ih zatie u nesvjesnom stanju - bivajui bespomoni i nesposobni da
bilo to uine osim da jednostavno umru. (22-240) Alice Bailey
Strah od smrti dio je ovjekove
sudbine. A razbijanje tog straha
dio njegova poslanja na zemlji.
Misao na smrt ne zarobljava nas,
nego oslobaa; meditacije o umiranju ne bacaju crnu sjenu smrti
preko itavog naeg ivota, nego
ga ine smislenijim, plodnijim, is
5

-punjenijim i korisnijim. Umjesto

da prihvatimo ameriki nain umi
-ranja uz upaljeni televizor i u polusvjesnom, drogiranom stanju,
suoimo se sa smru s punom svi
-jeu i na nju spremni. ak i ako
nismo buddhisti i ne vjerujemo u
reinkarnaciju. A ako to jesmo, pri
-premajmo se itav ivot na smrt,
koja je samo prelazak u drugi
oblik postojanja. Vii, ako smo za
nj spremni. Ponovljeni ili ak i
nii, ako smo ivot utroili na besmislice. Dalaj Lama - SAVJETI
O UMIRANJU i boljem ivotu, 2002

(priredio dr. Jeffrey Hopkins)

Bolest i smrt su sutinska stanja
svojstvena materiji, sve dok se
ovjek poistovjeuje sa vanjskim
oblikom, on e biti podloan
Zakonu Smrti. Ovo je osnovni
6

prirodni zakon koji proimlje

ivot oblika u svim svjetovima
prirode. . .- Kada ovjeanstvo po
-stane svjesno due, onda e se na
smrt gledati kao na "namjeran"
proces, izvren u punoj svjesti i
sa shvaanjem ciklike svrhe. . .
(ovjekova) greka u dananjem
vremenu se sastoji. . . u njegovom
stavu prema smrti, i njegovom
osjeaju da nestajanjem ivota iz
vidljivog opaanja kroz posredni
oblik, i razgraivanje oblika, oznaava propast. . . - Zatim se uje
Rije. Sputena, zraea toka
svjetla se uzdie, odazivajui se
na jedva ulnu ponovo pozivajuu notu, i biva privuena, njenom
nastajuem izvoru. Ovo ovjek
naziva smrt, a dua ovo naziva ivot. Uskrsnue je osnovna ideja
prirode - a ne smrt. Smrt je samo
predsoblje uskrsnua. A. Bailey
7

Nema mjesta na Zemlji gdje nas

smrt ne bi mogla pronai - ak i
ako neprestano okreemo glave
posvuda u svim smjerovima kao
u neizvjesnoj i sumnjivoj zemlji. .
Ako bilo gdje postoji sklonite od
daha smrtnog vjetra - ja nisam
ljudski stvor koji e od njega
uzmaknuti. . . Ali ludost je pomiljati da ete se vi posreiti. . . .
Ljudi dolaze i ljudi odlaze i tjeraju se do iznemoglosti i oni pleu, i nikada nije rije o smrti. Sve
je zgodno i dobro. Ipak kada smrt
prispije njima, njihovim suprugama, njihovoj djeci, njihovim prija
-teljima zgrabivi ih nesvjesne i
nepripremljene, kakva ih tada olu
-ja jarosti savladava, kakav vapaj,
kakav bijes, kakvo oajanje! . . .
Da bismo uskratili smrti njenu naj
8

vaniju nadmo nad nama, izaberimo put potpuno suprotan ovom

svagdanjem, liimo smrt njezine
udnovatosti, esto se nje sjeajmo, naviknimo se na nju; neka
nemamo nita ee na umu od
smrti. . . Mi ne znamo gdje nas
smrt iekuje: neka mi nju posvuda oekujemo. Prakticirati smrt
znai prakticirati slobodu. ovjek
koji je nauio kako umrijeti zaboravio je kako biti rob.
Michel de Montaigne 1533-1592

Memento mori - Sjeti se smrti.

Smrt ima temeljnu vrijednost u
ivotu ljudske osobnosti i naa
dua mora je potpuno iskoristiti. Giordano Bruno 1548-1600
9

Ne bi bilo uope prilike da spoznamo smrt ako bi se to dogodilo

samo jednom. Ali na sreu, ivot
nije nita drugo osim neprekidni
ples roenja i smrti, ples promjena. Ove promjene, te male smrti
su nae ive veze sa smru. Svaki
put kada ujem buku planinskog
potoka, ili valova koji se razbijaju
od obalu, ili moje vlastite otkucaje srca, ujem zvuk prolaznosti.
Ove promjene, te male smrti su
nae ive veze sa smru. . . ivot
moe biti pun bola, patnje i potekoa, ali sve su ove prilike
nama date, da nam pomognu da
se potaknemo na emocionalno pri
-hvatanje smrti. Sogyal Rinpoche
- THE TIBETAN BOOK OF
LIVING AND DYING (Tibetanska
knjiga o ivljenju i umiranju)
10

ovjek mora uiti ivjeti tijekom

cijelog ivota, a ono to e vas
zauditi jo vie jest da kroz ivot
ovjek mora uiti umirati. Seneka
Ljudi se boje smrti kao to se
djeca boje ii u mrak; i kako se
taj prirodni strah kod djece poveava priama, tako je isto i sa
ovima drugima.
Francis Bacon 1561-1626
Paradoks je da ovjek koji se boji
smrti ve jeste mrtav, dok ovjek
koji se prestao bojati smrti je u
tom trenutku poeo ivjeti. ivot
koji je originalan i vrijedan je
mogu samo onda kada je netko
spreman umrijeti. Albert Nolan JESUS BEFORE CHRISTIANITY

Boji se smrti kao najtraginijeg

dogaaja u svom ivotu. Smrt je
kraj ogranienja. Satyam Nadeen
11

to god je neiji ivot potpuniji,

to god su neije kreativne sposobnosti ispunjenije, manje se boji
smrti... Ljudi se ne boje smrti kao
takve, nego neispunjenosti svojih
ivota. Lisl Marburg Goodman
U prirodi uope ne postoji smrt ili
razaranje. Ono to se dogaa je
preraspodjela atoma. Ako postoji
potreba da se odrava ravnotea
"energije" u ovom univerzumu
onda nastupa smrt.
U. G. Krishnamurti
Sve stvari sagorijevaju kroz mene
() sve ivi u mojemu biu i u
njemu nema smrti, jer sam ivot
sam. Takoer sam i razumijevanje () kroz koje je stvoreno sve
postojanje. Svim stvarima udahnjujem ivot, tako da po svojoj
istinskoj prirodi nita nije smrtno.
Hildegarda od Bingena 1098 -1179
12

Ne okrei se kada naputa zemlju. (Oni koji umiru ne trebaju

se drati za ovaj ivot i njegova
zadovoljstva) Pitagora
Negdje u sredini, izmeu poetka
i kraja, nalazi se ovjek. On nije
ni tvorac, niti je stvoren, ali on je
sr stvaranja. Sa jedne njegove
strane nalazi se ono praiskonsko
odakle poinje itavo stvaranje, a
sa druge strane je cijeli svemir, pa
i svijet konanih duhova. Sred te
dvojakosti ovjek se izdvaja i
drugaiji je: on je stvaranje samo
po sebi, to ga ini savrenim.
ovjek se raa iz kaosa nezadovoljan, neizgraen, nepotpun,
beba, dijete, nedozreo i nedovren. Od njega zavisi da li e sebe
dograivati da bi na kraju postao
savren, bie isto i nesalomljivo
13

kao zvijezda izmeu dana i noi,

bie koje otkriva jedan drugi
svijet u kome nema ni poetka ni
kraja, koji savrenstvom nadmauje svoga tvorca i okonava se
izvan onoga to je stvoreno, koji
ivi izvan samog ivota, na samrti
i poslije smrti, nosei u sebi
oboje, a prevazilazei i jedno i
drugo. Kad ovjek dobije to je
zasluio, onda ostvaruje postojanje izvan ivota i smrti, pa je
savren i u jednom i u drugom. U
tom sluaju on razumije pjesmu
ptica i pritajenost zmije. itavog
svog ivota on lebdi u nezemaljskom, lebdei tako dok ne uspije
da ue u onaj drugi svijet savren
-stva. On jo ne stvara sebe niti
dostie statiku konanost stvorenog bia. Na sredini izmeu
14

poetka i kraja nalazi se ovjek,

on je na sredini, izmeu onog koji
stvara i onoga to je stvoreno, na
polovini puta ka jednom drugom
svijetu uestvujui u oba, pa ipak
ih nadmaujui. Za sve to vrijeme
ovjek biva primoran da se vraa
u prolost. On ne moe sebe da
stvori. Ni u jednom trenutku ovjek ne moe samog sebe da stvo
-ri, nego se samo moe potiniti
Stvaraocu, onom praiskonskom
od kojeg sve potie. U svakom
trenutku mi se pokazujemo kao
ujednaeni plamen tog iskonskog
nepoznatog od kojeg u svakom
trenutku vodimo porijeklo, jer
nismo ni nezavisni ni dovreni.
Nepoznato moga nastanka dopire
do mene preko moga duha.
D. H. Lawrence 1885-1930
15

Onakva kakva je ovjekova udnja, takva je i njegova sudbina.

Jer kakva je njegova sudbina,
takva je njegova volja; a kakva je
njegova volja, takvo je njegovo
djelo; a kakvo je njegovo djelo,
takva je njegova nagrada, bilo
dobra ili loa. ovjek se rukovodi
prema udnjama kojima je privren. Poslije smrti odlazi u sljedei svijet, drei na umu tanane
dojmove svojih djela; a budui da
ubere etvu svojih djela, vraa se
ponovo u ovaj svijet akcije. Tako
onaj koji ima udnje ostaje stalni
subjekt ponovnog raanja.
Brihadarnjaka Upaniad
Ali, onaj koji ima sposobnost
razabiranja, iji je um staloen i
ije je srce isto, dostie krajnji
cilj, a dostignuvi ga ne raa se
vie. KATHA UPANISHAD
16

Grob je, to mi znamo, moda

druga koljevka ovjeanstva.
Honore de Balsac 1799-1850
Van inkarnacije, nakon smrti, mi
smo vie svjesniji nego to smo
to bili u ovom ivotu, zato jer nemamo ogranienja fizikog tijela
i mozga. . . Van tijela, imamo
jasnou zapaanja, jasnou iskustva, to je vie svjesnije, budnije,
interesantnije, bogatije nego bilo
to drugo - osim moda u dubokoj meditaciji - koju ovdje moemo doivjeti. Benjamin Creme
magazin - Share International
Nije smrt izvor svih zala koja
zahvaaju ovjeka, ve strah od
smrti. Epiktet
Strah je prepreka znanju uniti
strah. Don Huan
17

Smrt naime nije nita drugo nego

izraz za to, da je nekadanji natulni svijet doao do jedne toke,
od koje sam po sebi nije mogao
dalje. Bila bi za njega nuna opa
smrt, da nije dobio jedan novi
ivotni podsticaj. I tako je taj
novi ivot postao borba protiv
ope smrti. Iz ostataka jednog
odumirueg, u sebi skruenog
svijeta, nabujale su klice jednog
novog. Stoga u ovom svijetu
imamo umiranje i ivot. I polako
stvari prelaze jedna u drugu.
Odumirui djelovi starog svijeta
prianjaju novim klicama ivota,
koje proizlaze iz njih. Naj-jasniji
izraz toga se nalazi upravo u
ovjeku. On na sebi nosi kao svoj
omota, ono to se odralo iz
onog starog svijeta; a u tome
omotau obrazuje se klica onog
18

bia koje e ivjeti u budunosti.

Tako je on dvostruko bie, jedno
smrtno i jedno besmrtno. Smrtno
je u svome krajnjem, a besmrtno
u svome poetnom stanju. Ali tek
u tom dvostrukom svijetu, koji
nalazi svoj izraz u ovom ulnofizikom stie on sposobnosti za
to, da ovaj svijet privede besmrtnosti. tovie, njegov je zadatak, da iz samog smrtnog uzima
plodove za besmrtno. Dakle ako
on gleda na svoje bie kako ga je
on sam izgradio u prolosti mora
sebi rei: Ja u sebi imam elemente odumirueg svijeta. Oni
rade u meni, i samo postepeno
mogu lomiti njihovu snagu pomo
-u novo oivljavajueg besmrtnog. Tako ide ovjek putem
smrti ka ivotu. Kada bi ovjek
mogao sebi govoriti u asu smrti
19

sa punom svijeu, morao bi sebi

rei: To umirue je bilo moj
majstor uitelj. To to umirem
jeste dejstvo cijele prolosti, u
koju sam bio utkan. Ali na polju
smrtnoga dozrijevale su mi klice
za besmrtno. To ja iznosim sa
sobom u jedan drugi svijet. Kada
bi to zavisilo samo od toga prologa, onda se ja uope nikada ne
bi mogao roditi. ivot prologa je
zakljuen sa roenjem. ivot u
ulnom je novom klicom otet od
ope smrti. Vrijeme izmeu roenja i smrti je samo izraz za to
koliko se novi ivot mogao oteti
od odumirue prolosti. A bolest
nije nita drugo, nego nastavak
dejstva odumiruih djelova te
prolosti. Rudolf Steiner 18611925 - INICIJACIJA - KAKO SE STIU
SAZNANJA VIIH SVJETOVA

20

O, sada kad Bardo ivota osvie

nada mnom, poto sam odbacio
nehat, jer nema se vremena za
gubljenje u ivotu - nek nerastrojeno stupim stazom sluanja, razmiljanja i meditiranja. Tako da
se. . . jednom kad zadobijem
ljudsko otjelovljenje, ne trai
vremena u beskorisnim rastrojstvima. (korjenski stihovi est
Bardoa, zapoinju ovim rijeima)
- Svi oni koji su nemarni, niti se
obaziru, u vrijeme kada se glasnici smrti pojavljuju, mora da
duge nalete patnje osjeaju u
nekom od temeljnih tjelesnih
sustava. Ali svi oni dobri i sveti
ljudi, u vrijeme kada vide glasnike smrti, ne ponaaju se nemarno,
ve se opominju Onog to Plemenita Doktrina govori; i u privr21

enosti preplaenoj vide roenja i

smrti plodan izvor, i od privrenosti razuzdavaju se, time
roenje i smrt zatirui. Bezbjedni
i sretni su oni, osloboeni od sveg
tog kratkotrajnog privida, poteeni svakog grijeha i straha, svu
bijedu oni su prevazili.
V. J. Evans Venc i lama Kazi
Dava Samdup - TIBETANSKA
KNJIGA MRTVIH (sa komentarom od Carl Junga, originalni
naziv knjige BARDO THODOL
znai Osloboenje uvenjem
(Thodol) - Bardo u posmrtnoj
ravni, prelaznom stanju)
www.digiserve.com/mystic/Budd
hist/Sogyal/
ivot i smrt su kao izlazak i
zalazak sunce. Buddha
22

A to se tie razlike izmeu

ivota i smrti, koja ljude najvie
mui, nije li ona samo privid. . .
Isti je sluaj i sa velikim buenjem, smru, nakon koje se za
ivot kae da je bio samo dugi
san. . . U toj oblasti nema oiglednih dokaza, postoji samo mnotvo subjektivnih osjeaja. . . ovjekova veliina je u tome to je
shvatio da sva bia ine jedan
jedini sveopi kompleks, i da su
ivot i smrt dva pojavna oblika
jednog istog bia. . . Sve su stvari jedno. Volimo ono to je ivo,
a zaziremo od onoga to se raspada. Meutim, ono to se upravo ovog trenutka raspada ponovo
e oivjeti, i taj e ivot jo jedanput poprimiti vrstu formu. . .
To je dah koji zgunjavajui se,
23

proizvodi ivot, dok isti taj dah,

kada se raspri, donosi smrt. . . I
gdje u svemu tome moe biti
kraja? . . . ovjekov ivot izmeu
neba i zemlje nalik je na skok
bijelog konja, koji preskoi jamu
i najednom nestane. Iznenada
dolazi, i smireno se vraa; kroz
jednu promjenu ivi, kroz drugu
umire. Chuang Tse
(Treba primjetiti da za razliku od
drugih istonjakih filozofija u
taoizmu nema ideje o reinkarnaciji ili karmikoj gradaciji (ili determinizmu postupaka); nema povezanosti izmeu jednog i drugog
ivota, jer se ja stapa u jedno, a
jedno se odvija kao u snu).
Ljudi izlaze iz ivota i ulaze u
smrt. Vratiju ivota ima trinaest.
To su i vrata smrti. Lao Tse
24

Kada je Chuang Tse umirao, uenici izrazie elju da mu prirede

velianstven pogreb. - Nema
potrebe, ree samrtnik, nebo i
zemlja su moja dva kovega,
sunce i mjesec moja dva koluta
od ada, zvijezde i Sjevernjaa
moji biseri, a sva iva bia moja
pogrebna povorka. Zar moja pogrebna oprema ve nije pripremljena? to bi vi tome dodali? Plaimo se, rekoe uenici, da e
vas pojesti gavranovi i jastrebovi,
pod zemljom - rovci i mravi.
Zato biste me oteli od jednih da
bi me dali drugima! Mir steen
pomou onoga to nije u miru nije mir; dokazivanje pomou
onog to i samo nije dokazano nije uvjerljivo. Jednostavno vienje stvari podreeno je stvarima;
25

samo duh posjeduje uvjerljivost.

Odavno znamo da je vienje manje vrijedno od duha. Ali budala
se pouzda u ono to je u odnosima sa ljudima vidljivo. Kako je
to tuno! Neposredno po njenoj
smrti (op. prev. njegove ene),
razumljivo je da sam bio alostan. Zatim sam razmislio o prapoetku i shvatio da ona iskonski
nije imala ivota; ne samo ivota,
nego ni oblika; ne samo oblika
nego ni supstance. Njena supstanca nastala je iz neeg neuhvatljivog i neodreenog, zatim se supstanca pretvorila u oblik, oblik u
ivot, a sad se ivot promjenio u
smrt. . . Kad bih plakao i jadikovao, to bi znailo da ne razumijem tok sudbine. Zato sam prestao. Lie Tse
26

Roenje ovjeka je roenje njego

-ve patnje. to dulje ivi, postaje
sve gluplji, jer njegova tjeskoba
da izbjegne neizbjenu smrt posta
-je sve jaa. Kakva ogorenost!
On ivi za ono to je uvijek nedostino. Zbog poude da preivi u
budunosti nesposoban je da ivi
u sadanjosti. Chunag Tse
Prihvaaj stvari onakve kakve je
-su. Nikada ne brini i ne uznemiravaj se oko neega to se ve dogo
-dilo. Bol i razoaranja dolaze izvan tebe samog. Zatvaraj vrata pred
njima, ne putaj ih k sebi. Kada si
to uinio, vidjet e da mir dolazi
lako i sam od sebe. Nije potreban
napor da se usredotoi duh koji se
odvratio od svih izvora smetnji.
Nemoj da misli da e ti ivot
tada biti prazan. Naprotiv, otkrit
e da je najvea radost jedino to
to postoji. Taoistiki mudrac
27

Smrt je ustvari vlastiti cilj ivota:

to je trenutak u kojem se ispunjava ono emu je ivot samo pripre
-ma i predigra.
Arthur Schopenhauer
Odlazim da bih se susreo sa
svojim odrazom i on dolazi da me
susretne; on me grli i pozdravlja
kao da se vraam iz zatoenitva.
Iz Mandeanske Liturgije mrtvima
- opis proizlazi iz Avesta uenja
I zaista prijatelju, ja vam tvrdim
da se upravo u tom tijelu, kako
god smrtno bilo, i ne vee od
jednog rukohvata, ali svjesno i
obdareno poimanjem nalazi cijeli
svijet, da se on u njemu raa i
propada, te da se u tom istom
tijelu nalazi i put za prevazilaenje svijeta. Buddha ANGUTARA NIKAYA, II 48
28

to god bilo ovdje, to je tamo;

ono to je tamo, isto je ovdje.
Onaj koji ovdje vidi razliito susree smrt za smru. Jedino se
umom ovo moe shvatiti, a tada
nema razliitosti ovdje. Ka smrti
ide onaj koji vidi kao da ovdje
ima razliitosti.
KATHA UPANISHAD
www.san.beck.org/Upan2-katha.html

Onaj ovjek koji se u trenutku

smrti susretne sa satvom, odlazi u
bezgrijeni dom meu Boje svece. Tko umre u trenutku raasa,
bit e preporoen meu onima
iji su okovi akcija. Onaj tko
umre u vrijeme tamasa, on e se
ponovo vratiti u utrobu bezumnih. BHAGAVAD GITA
www.elisabethkublerross.com
29

Ovaj ivot je kratak, a prolaznost

svijeta je nitavna, samo onaj tko
ivi za druge - ivi, ostali su vie
mrtvi nego ivi. S. Vivekananda
Klju za prevazilaenje smrti, i
procese shvaanja znaenja i prirode vjenosti i nastavljanja ivota e moi biti sa sigurnou otkri
-veni - samo onda kada ljubav bu
-de upravljala ljudskom svjesnou, i tamo gdje se dobrobit cjeline, a ne sebina dobrobit pojedin
-ca bude smatrala vrhunskom vrijednou. Samo kroz ljubav (i
sluenje - pomaganje kao izraz
ljubavi) se moe razumijeti stvarna Kristova poruka i ljudi mogu
sa uitkom krenuti prema uskrsnuu. Alice Bailey - FROM
BETHLEHEM TO CALVARY,
1937 - (www. worldgoodwill.org)
30

Djelovanje velikog naela o kojem je ve bilo rijei moglo bi se

opisati na sljedei nain: izravna
potraga ne moe dovesti do istinske sree. Srea se mora pojaviti,
ako do nje dolazi, neizravno, ili
sluenjem, ljubavlju ili sreom
koju pruamo drugima.
Dakle, izravnim traenjem ne dolazimo do velianstvenih visina.
Uvijek, bez ijedne iznimke, pojavljuje se neizravno, na taj isti
nain, i nije nimalo vjerojatno da
e se taj veliki i vjeiti zakon promijeniti kako bi vie pogodovao
nekom konkretnom sluaju ili
sluajevima.
To stoga spoznajte, pa s tim
uskladite ivot i uberite plodove
pridravanja tih naela. U protivnom, bez te spoznaje, platit ete
31

primjerenu kaznu; jer sam se zakon nee mijenjati. Mogli bismo

rei da ivot ne slui obinim
prolaznim uicima, nego najviem obliku razvoja koji je mogue dostii, najplemenitijem karakteru koji ovjek moe razviti i
najveem sluenju koje ovjek
moe ponuditi cijelom ovjeanstvu. U tome emo, meutim, pro
-nai najveu radost i uitak, jer
samo u tome lei istinska srea.
Ralph Waldo Trine - TO TRAI
CIJELI SVIJET, 1896
Sreu ne traite odve pohlepno i
ne bojite se sree. Lao Tse
Ne bojte se sebe. U potpunosti
proivljavajte individualnost - ali
na dobrobit drugima.
Dag Hammarskjold 1905-1961
32

Smrt je samo prekid u ivotu neprekidnog skupljanja iskustva. . .

ona oznaava potpuni prelaz iz
jednog stanja svjesnosti u drugi.
Alice Bailey - (22-242)
Kad umremo, sa sobom emo
moi ponijeti samo sjemenje svog
ivotnog rada i svoje duhovno
znanje. Dalaj Lama
Smrt. Kad ljudi misle na smrt, ne
gube vrijeme, niti ne rasipaju
svoje bogatstvo! Ryokan Taigu
1758-1831 zen uitelj
Uvijek pamti da mora napustiti
ovaj svijet. Za sve to uinimo
pod utjecajem uma morat emo
snositi posljedice. Utisni u svoj
um da uvijek ivi u bojoj volji.
Tada e postii sve. Soami
Maharaj - iz tradicije Radhasoami
33

Pria govori da je jedan od

(kranskih) starjeina u Scete bio
na samrti, i braa su se okupila
oko njegovog kreveta, obukli ga u
mrtvaki plat, i poeli plakati.
Ali on je otvorio oi i poeo se
smijati. Poeo se smijati i drugi
put, a potom trei put. Kada su
braa ovo vidjela, ona su ga
upitala: Reci nam, Oe, zato se
smije dok mi plaemo? On im je
odgovorio: Ja sam se smijao prvi
put jer se vi bojite smrti. Ja sam
se smijao drugi put jer vi niste
spremni umrijeti. I trei put sam
se smijao jer idem poinuti od
rada. im je ovo rekao, zatvorio
je svoje oi u smrti.
Verba Seniorum - LXXI, etvrto
stoljee - u prevodu Thomas
Merton 1915-1968
34

Prijatelju, nadaj se istini

dok si iv.
Skoi u iskustvo jo dok si iv! . .
Ono to naziva "spasenjem"
pripada vremenu prije smrti
Ako ne pokida svoje spone dok
si iv, misli li da e duhovi to
uiniti kasnije?
Zamisao da e se dua spojiti s
uzvienim samo zato to je tijelo
trulo - to je puka tlapnja.
Ovo to je sada, to i onda je.
Ako sada ne nalazi nita,
ostat e ti samo prazan stan u
Gradu Smrti.
Ako vodi ljubav s boanskim
sada, u iduem ivotu imat e
lice ispunjene elje.
Kabir - mistik 1450-1518 ivio u
Indiji sljedbenici su mu bili i
muslimani i hindusi. Nakon smrti
35

uenici su se posvaali oko naina njegovih pogrebnih obreda.

Uitelj je ustao iz mrtvih i rekao:
"Polovicu mojih smrtnih ostataka
zakopajte prema muslimanskom
obredu, a drugu polovicu spalite u
skladu s hinduistikim obiajem". Potom je nestao. Kad su
uenici podigli pokrov koji je pokrivao njegovo tijelo, tu su nali
samo kiticu cvijea. Polovicu
cvijea muslimani su zakopali u
Magharu, i to svetite tuju do
dananjeg dana. Druga polovica
je spaljena u skladu sa hinduistikim obiajem.

Veina ljudi nee da shvati da

smo ovdje osueni na smrt.
Meu onima koji to shvate
svae se lako izmiruju.
DHAMMAPADA
36

Zlo proizlazi iz uma, i umom se

nadilazi. Sutra Buddhinih imena
ivotno stvaralatvo moe se ne
samo nastaviti, ve i poveati
proticanjem vremena. U sluaju
umjetnikog djela, ova dodatna
tekua kreativnost moe se
ostvariti tek po njegovom zavretku. Kad se zavri umjetniko
djelo, kad god se i sami s njim
uskladimo, neto se dodatno moe dogoditi u nama samima, neto
to e proiriti stvaralaki ivot
tog djela. Isto moe vrijediti za
linost. Kad se zavri ovaj fiziki
ivot, ba kao to se zavrava i
fiziko stvaranje umjetnikog dje
-la, ivot moe postati izvor novog stvaralatva za one koji su se
s njim uskladili. Ajra Progof
ISTRAIVANJE IVOTA
37

SAMOUBISTVO
Tko druge liava ivota, tko samome sebi oduzima ivot, mrnjom ispunjen i njome nadvladan, nije svjestan to ini.
ANGUTTARA-NIKAYA VII. 60
Kad je samoubistvo izvreno na
vrlo bolan nain ili po cijenu produene agonije, u devedeset devet od sto sluajeva moe se smatrati djelom uma poremeenog fanatizmom, ludilom ili morbidnim
uzbuenjem. Morseli - SUICIDE
ovjek koji je poslije smrti svoje
ene pucao na sebe, pa bio
spaen, pria: Nisam stigao tamo
gdje je bila moja ena. Otiao
sam na neko strano mjesto. . .
Odmah sam uvidio kakvu sam
greku napravio. . . Pomislio sam
bolje da to nisam uradio.
Janette Rainwater YOURE IN
CHARGE, 1979
38

Hrabar je in prezreti smrt, ali

tamo gdje je ivot straniji od
smrti, tu je najistinitija hrabrost
nastaviti ivjeti. Thomas Brown
RELIGIO MEDICI
to se dogaa sa svijeu osobe
koja je poinila samoubojstvo?
Dilgo Khyentse Rinpoche navodi:
Kada osoba poini samoubojstvo,
svijest nema izbora nego slijediti
svoju negativnu karmu, i lako se
moe dogoditi da e tetan duh
epati i vladati njegovom ivotnom snagom. U sluaju samoubojstva, moni uitelj mora provesti posebnu vrstu prakse, kao
to je ceremonija vatre i drugi
obredi, da bi oslobodio svijest
pokojnika.
Sogyal Rinpoche TIBETANSKA
KNJIGA
O
IVLJENJU I UMIRANJU
www.reluctant-messenger.com/
tibetan-book-of-the-dead.htm
39

Pitanje: to je pogreno sa samoubistvom? Nisargadatta: Nita po

-greno, ako to rjeava problem.
to ako ne rjeava problem? Patnja uzrokovana nekim vanjskim
faktorom - neka bolna i neizljeiva bolest, ili neizdriva nesrea moe dati neko opravdanje, ali tamo gdje nedostaje mudrost i sami
-lost, samoubistvo ne moe pomo
-i. Nerazborita smrt znai, nerazboritost ponovo roena. Pored
ovoga mora se u obzir uzeti pitanje karme. Izdrljivost je obino
najmudriji put. Nisargadatta Maharaj
Ako mislite o samoubistvu - prvo
ovo proitajte. Ovo je lanak koji
upuuje da se dobro promisli i
prvo potrai pomo. Drugi lanak je; to ja mogu uiniti da pomognem onome tko se eli ubiti
na - www.metanoia.org/suicide
40

www.befrienders.org - rade na
spreavanju samoubojstava irom
svijeta imaju lanove u skoro 40
zemalja svijeta u Hrvatskoj je
lan www.plavi-telefon.hr - moe
im se obratiti u bilo koje doba za
pomo u krizi 01/ 48 33 888 to je
nevladina organizacija i mogu
vam pomoi - ako ste u bilo kojoj
krizi prvo im se obratite volonteri
e vam pomoi. (ne pogrijeite)
Paul G. Quinnett, PhD, 1989
Suicide: The Forever Decision
Choosing to Live: how to defeat
suicide through cognitive therapy
od Thomas E. Ellis PsyD i Cory
F. Newman PhD 1996,
How I Stayed Alive When My
Brain Was Trying to Kill Me:
One Person's Guide to Suicide
Prevention by Susan Rose Blauner, 2002 (vlastito iskustvo
pokuaj samoubistva i preivjela
41

daje upute onima koji su zahvaeni mislima o samoubistvu)

Out of the Nightmare: Recovery
From Depression And Suicidal
Pain, by David L. Conroy, PhD
2006, (Izlaz iz none more:
Ozdravljenje od Depresije i Samo
-ubilakog bola, 2006) Kao da se
osobe sklone samoubistvu ne osje
-aju ve vrlo loe, nae nerazborito razmiljanje i stavovi njima
mogu uzrokovati da se osjeaju
krivi i puni stida, i na taj nain ih
sprijeiti da na vrijeme potrae
pomo. Dr. Conroy razbija mitove o samoubistvu, i gleda na samoubilake osjeaje iznutra, na
razborit i neosuujui nain. Ovo
je knjiga koja e spasiti ivote
mnogih otklanjajui stigmu samo
-ubistva, i otvara vrata ka stvarnom nainu za izlazak iz none
more.
42

B. to je smrt?
Bhagavan (Ramana): To je zaboravljanje neije vlastite prirode.
(U tom trenutku je posjetilac prekinuo pitajui da li je samoubojstvo pogreno djelo).
Bh. Ubijati neduno tijelo je sigur
-no pogreno. Samoubojstvo mora biti poinjeno u umu, jer se u
njemu nalazi patnja, a ne ubiti
tijelo, koje je neosjetljivo i nita
ne osjea. Um je stvarni krivac,
zato jer stvara tjeskobu koja
navodi na samoubistvo, ali zbog
pogrenog prosuivanja, neduno, neosjetljivo tijelo biva kanjeno.
S.S. Cohen - GURU RAMANA
MEMORIES AND NOTES
Sluajte me brao. Razumije onaj
koji voli. Kabir 1440-1518
43

Nisargadatta: Ja ne traim od vas

da izvrite samoubistvo. Niti moete. Moete jedino ubiti tijelo,
ne moete prekinuti mentalni
proces, niti moete uiniti kraj
osobi za koju mislite da ste vi.
Samo ostanite nedodirnuti, nezavisni. Ova potpuna odvojenost,
nezavisnost, sloboda od uma i
tijela, najbolji je dokaz da srce
vaeg bia, koje ste vi, nije ni um
ni tijelo. Ono to se deava tijelu i
umu ne moe biti u vaoj moi
promjene, ali vi uvijek moete
prestati sa vaim zamiljanjima
da ste tijelo i um. to god da se
desi, podsjeajte sebe da ste nezavisni, da su to samo va um i
tijelo. to ste vie iskreni u
pamenju onoga to treba da bude
zapameno (sebstva), skorije ete
44

biti svjesni sebe, to ste, jer e

sjeanje postati iskustvo.
Ozbiljnost, iskrenost, otkriva postojanje. Ono to se zamisli i to
se eli, postaje stvarno, realno - tu
lei opasnost, a isto tako i izlaz,
spas. Recite mi, kakve ste vi
korake preduzeli da izdvojite vae
stvarno, istinsko Sebstvo, ono u
vama to je nepromjenljivo, od
vaeg uma i tijela? Nisargadatta
Maharaj JA SAM TO
Ti si sigurno u krivu kada usporeuje samoubistvo. . . sa velikim postignuima, jer to se ne
moe smatrati niim drugim osim
slabou. Napokon, lake je umrijeti nego izdrati bolni ivot sa
hrabrou. Johann Wolfgang
Goethe MUKE MLADOG
WERTHER-A
45

Iskustvo blizu smrti otkriva da

nema osuivanja od strane
Boga za naa djela. Problem
nakon smrti sa kojima se suoavaju mnogi koji poine samoubistvo, jeste potekoa da oproste sami sebi za uase koje nameu ljudima koji su ostali iza
njih, nakon njihovog samoubistva. Jedan nain za pomaganje u
takvim prilikama je Tibetanska
knjiga mrtvih, drevna budistika
knjiga o ivotu nakon ivota.
Knjiga Mrtvih je najstarija knjiga
na svijetu koja dokumentira stanja bliska smrti. Po meni, toj
knjizi treba odati poast. Knjiga
Mrtvih navodi ljude koji su uspjeli poiniti samoubistvo i postali zarobljeni u iskustvu svoga
samoubistva. Po njoj oni mogu
46

biti osloboeni od tog stanja kroz

molitve ivih, i njihovim zamilja
-njem tokova svjetla koje na njih
usmjeravaju. Takva djela oslobaaju osobu od bola i zbrke njihovog samoubistva. Knjiga Mrtvih
isto pie o ljudima koji nisu imali
izbora i morali su slijediti negativnu karmu koja je proizala iz
njihovog samoubistva. Izvjetaj
iskustva blizu smrti navodi da
ljudi biraju svoju vlastitu sudbinu
prije roenja. Dok ovo moe biti
istinito, isto moe biti istinito da
mi mijenjamo tu sudbinu poinjavanjem samoubistva. Ovo pretpostavlja da nitko nije sudbinom
predodreen za samoubistvo.
Iskustva blizu smrti otkrivaju
savreni univerzalni plan koji
djeluje kroz Boga. Moda ovaj
47

univerzalni plan nije osujeen

samoubistvom. Nema razloga da
se to vjeruje. Ali ako osoba skrati
svoje predodreeno vrijeme za
ivot zbog problema, ti problemi
ne moraju zbog toga nestati. Ti
problemi se mogu jo zakomplici
-rati nadodavanjem tereta zbog
spoznaje o stranim posljedicama
njihovog djela na druge. Ljudi
koji razmiljaju o samoubistvu
mogu puno nauiti od iskustava
blizu smrti (op. pr. od onih koji
su ih doivjeli). Neki od takvih
govore da nema niega stranijeg
od odbacivanja Bojeg dara
ivota, i tako unititi priliku za
duhovni razvitak. Ne samo to,
neki koji su proivjeli to vidjeli
su da samoubice postaju vezane
za zemaljska stanja, tako to su
48

privremeno robovi svake poslje

-dice proizale iz njihovog samoubistva. Takve due su lebdile i
kretale se oko ivih lanova porodice i prijatelja uzaludno pokuavajui traiti oprost. Neke su od
njih viene kako postoje u sivoj
magli naglavake okrenutim.
Moda su ove za zemlju okovane
due postale slobodne od toga
stanja - kada je dolo njihovo prir
-dno predodreeno vrijeme smrti.
Izgleda da je to stanje samo privremeno. Neki su vidjeli da je
takvim duama bilo pomognuto u
ivotu nakon smrti. Sandrino
iskustvo blizu smrti je dobar primjer to se moe dogoditi osobi
kada nepromiljeno skrati svoj
ivot. Kad je ona poinila samoubistvo, njoj su pruena samo dva
49

izbora od bia svjetla. Jedan je

bio da je oivi i da ivi do ostatka
svoga ivota. (Ovo je izbor kojeg
je i ona odabrala). Drugi izbor je
bio da ostane u svjetlu uz uvjet da
se ponovo reinkarnira u budunosti, da bi ponovo proivjela
sve ono to ju je dovelo do
samoubistva. Sandrino iskustvo
blizu smrti pokazuje kako ljudi
moraju prevazii svoje probleme u ovom ivotu, ili e se morati ponovo sa njima suoiti u
buduem ivotu. U Sandrinom
sluaju, to to je poinila samoubistvo nije nita rijeilo. Ako mi
odgaamo bavljenje sa tim problemima tako to poinimo samoubistvo, mi ih moemo samo
pogorati. Moda najvei neprijatelj sa kojim se suoavamo jesmo
50

mi sami. Nai problemi moda

nikada nee nestati sve dok ih ne
pobijedimo. Iskustva blizu smrti
otkrivaju da ljudi nose sa sobom njihove nefizike probleme i nakon smrti. Moda je
jedan od razloga zato smo mi
roeni u ovom svijetu da prevaziemo takve probleme. Ako ih
ne prevaziemo, onda se moramo
reinkarnirati sve dok ih ne prevaziemo. Kevin R. Williams Nothing Better Than Death Insights from Sixty-two Profound
Near-Death Experiences
Ljepota due sjaji kada ovjek
podnosi sa smirenou jednu
nesreu za drugom, ne zato jer ih
on ne osjea, nego zato jer je on
ovjek visokog i herojskog karaktera. Aristotel
51

Naime "priroda u nama" toliko se

buni protiv patnje da se ak i
samo spominjanje "spremnosti"
na patnju iznad odreene toke
moe uiniti nemoguim i besmislenim. U tim okolnostima ivot
koji ivimo predstavlja kontradikciju i sukob. Budui da naa
svijest mora ukljuivati obojeuitak i patnju - eznuti za zadovoljstvom uz iskljuenje patnje, znai, u konanici, teiti za
gubitkom svijesti. A kako bi
takav gubitak u naelu bio isto
to i smrt to znai da to se vie
borimo za ivot (shvaen kao uitak), to zapravo ubijamo ono to
volimo. Alan W. Watts
THE WISDOM OF INSECURITY

Kukavice umiru mnogo puta

prije svoje smrti; hrabari nikada ne kuaju smrt osim jednom.
William Shakespeare 1564-1616
52

Strah od smrti i depresija u ovom

ciklusu vremena za ovjeka
sainjava Stanovnika na Pragu.
(17-443) - Sama smrt je dio
velike iluzije, i postoji samo zato
to smo oko sebe navukli zastore.
(5-463) Isto kao to postoji
tehnika ivljenja, isto tako postoji
i tehnika umiranja. . . (4-302)
Alice Bailey - DEATH GREAT
ADVENTURE, 1985 (Zbirku
Smrt velika avantura sastavila
dva uenika iz pisanja A. Bailey i
tibetanskog uitelja D.K.)
U uasu od smrti, pobjegao sam u
planine. Neprestano sam meditirao o neizvjesnosti smrtnog asa,
osvajajui tvravu besmrtne beskrajne prirode uma. Sada je sav
strah od smrti prevazien.
Milarepa 1052-1135 yogin
www.dying.about.com
53

Svaka religija i svaki duhovni

Uitelj potvruje da je ivot u
svojoj sutini vjean i neunitiv;
ali, to je taj ivot? (Ramana)
Maharshi otkriva, a uenik spoznaje, da vjean ivot nije nita
drugo do neprekinuta svijest. Dosei to stanje znai dosei besmrtnost duha, besmrtnost Stvarnosti.
To je meta i konani cilj. Nema
nieg drugog. Meditiraj o tome, i
Istina e postati jasna ak i vanjskom umu. Takva su nebesa koja
su obeana pravednicima i svecima, kako nam je govorio Krist.
Za njih vie nema smrti. Kako su
sada jasne rijei velikog Uitelja
ovjeanstva! Sa jednog drugog
gledita, jasno je zato za jedno
nerazvijeno ljudsko bie postoje i
moraju postojati povremeni preki
-di u svijesti, povezani patnjama i
54

strahom od smrti. Ukoliko najvii

nivo svijesti u ovjeku ne prevazie nivo uma (a to je tako kod
veine ljudi), onda ova puka
injenica ukljuuje utjelovljenje u
materiju (mayu-iluziju) i smrt, po
-smatranu kao prelaz u razliite
oblike sa neizbjenim privremenim pomraenjima i prekidima u
svjesnosti. Meutim, kad naa
svjesnost dostigne nadmentalno
podruje, carstvo vjeitog i nepro
-mjenjivog Duha-Jastva, nepromjenjivu Stvarnost, onda je smrt
jednostavno prevaziena i vie ne
postoji. Sada se moe shvatiti
istina u izrekama Velikog Rishija
(op. pr. Ramane), kada on porie
reinkarnaciju u podruju duha, a
inae o njoj govori kao o utvrenoj injenici. Sa njegove toke
gledita, i smrt i reinkarnacija su
55

samo iluzije i ne dotiu se pravog

Jastva, isto kao to, na nae tijelo,
promjena odjee nema uticaja.
Sadhu Mouni - IN DAYS OF
GREAT PEACE, 1957
ovjeja dua, ljudska individualnost, u sutini je besmrtna. Ona
se razvija putem naizmjeninog
uzdizanja i padanja preko egzistencije koja je alternativeno duhovna i tjelesna. Zakon njene evo
-lucije je reinkarnacija. Kad se
uzdigne do svrenstva, ona joj
izmie i vraa se u isti Duh u
svoj punini saznanja. Isto kao to
se dua uzdie iznad ivotne borbe kad dosegne svijest o svojoj
ljudskosti, ona se uznosi i iznad
zakona reinkarnacije kad doe do
otkrovenja svoje boanstvenosti.
Edouard Schure - egiptolog
56

Smrt je stapanje vjenosti sa vremenom; u smrti dobrog ovjeka,

vjenost je viena gledanjem kroz
vrijeme.
Johann W. Goethe 1749-1832
ovjek nikada ne umire. Dua
nastanjuje tijelo za neko vrijeme,
i ponovo ga naputa. Dua sam
ja: tijelo je samo moje mjesto
boravka. Roenje nije roenje:
dua ve postoji kada tijelo doe
tome. Smrt nije smrt: dua samo
odlazi, a tijelo pada. To je zbog
toga to ljudi vide samo svoja
tijela da oni vole ivot i mrze
smrt. Kineski buddhistiki spis
Stvarno ne umire, nestvarno nikada nije ivjelo. Nisargadatta M.
Sve to geniji otkriju ili privuku
iz svjetla sjaji za itavo ovjeanstvo. Eliphas Levi 1844-1911
57

Smrt je odmor od dojmova to

nam pruaju osjeti ograniavajuih poriva, i od lutanja uma i
tekog sluenja tijelu.
Marko Aurelije
Ono to uradi svojim rukama,
tvoje je. Ono to upotrebi za
hranu i zadovoljstvo, izgubljeno
je. Ali ono to uradi za druge,
pripada tebi. Poslije smrti nema
moi i vie nita ne moe uiniti:
stoga uradi sam ono to hoe da
bude uraeno. Chasswan Singh maharada iz Jodhpur-a
U potpunoj istoti, sjajno svjetlo
sve proimlje, sa svojom sjajeom tiinom obuhvaa veliku
prazninu. Svjetovne stvari, kada
ih se izbliza promatra jesu samo
iluzije viene u snovima.
SURANGAMA SUTRA
58

Kako je udna sudbina nas smrtnika! Svatko je od nas ovdje za

kratko putovanje; zbog koje svrhe
on to ne zna, iako to nasluuje.
Ali bez dubljeg razmiljanja znamo iz svakodnevnog ivota da
postojimo za druge ljude.
Albert Einstein 1879-1955
Pogledaj ovu sliku. Zove se Oziris. Predstavlja najviega Boga,
besmrtnog, vjenog, neizrecivog,
nikada potpuno shvaenog. To
nije slika Ozirisova, ali ona u
simbolima objavljuje njegovo
bie. . . Oziris je Jedan iz kojega
izviru beskrajni redovi brojki, ali
on sam ne potjee ni od koga. Iz
njega si ti. Tvoj duh, najunutarnije bie tvoje osobnosti je iskra
pravatre, jedna kap iz tog beskrajnog mora. I bila je njegova
59

volja i dobrohotnost da si ti poduzeo taj put kroz ivote - veliku

krivulju dolje i gore, do natrag k
njemu. Veliki krug - zmija koja
se grize za rep. Tvoj duh je dakle
boanskog izvora, jest Bog. Ima
sva boanska svojstva kao to
kaplja ima sva svojstva velike
koliine vode koja oplakuje krug
Zemlje - ali tvoj duh drijema u
tebi - on treba i hoe doi do toga
da vlada. Neka ti ne bude mjerodavno ono to tijelo sa svojim
potrebama ili dua sa svojim
eljama i strastima trai, nego
samo ono Boansko u tebi to te
za Boga razvija. Bog je samo
jedan, Stvoritelj i Uzdravatelj, a
njegova djeca dijele njegovu
prirodu, njegovo bie. To su
Svjesni. . . Ljudi su besmrtni
60

Bogovi, a Bogovi su bili smrtni

ljudi. JEDNO POSVEENJE U
STAROM EGIPTU - Prema knjizi
Toth opisao Waldemar V. Uxkull
Onaj tko zna da je Duh, postaje
Duh, postaje sve; ni bogovi niti
ljudi ga u tome ne mogu sprijeiti. Bogovi ne vole one ljude koji
steknu to znanje. Bogovi vole
prikriveno i mrze ono to je oito.
BRIHADARANAYAKA UPANISHAD

Nitko ne odreuje da ovjek mora

biti uhvaen u prostoru i vremenu. Sam je tako odluio. Da
nije, mogao bi isto tako postojati
u vjenosti. Ajra Mika - DODIR
VJENOSTI Pripovjest anela
Christophera Tragiusa, 1993
Besmrtnost treba zauzeti mjesto
smrtnosti. Alice Bailey
61

Nitko ne moe umrijeti ukoliko

ne odabere smrt. Ono to se ini
strahom od smrti ustvari je njena
privlanost. Krivnja je takoer
strana i plaimo je se meutim, ona moe imati vlast samo
nad onima koje privlai i koji je
trae. A tako je i sa smru. Smrt
je nastala od ega, a njena tama
sjena pada na sva iva bia, jer
ego je neprijatelj ivota.
TEAJ O UDIMA
www.acim.org
- Ako ovjek pone bievati
samog sebe, ako se ljuti na sebe
ili, jo gore, ako se kanjava,
dolazi do opasne svae izmeu
due i razuma. Dua nije zasluila
takav odnos. Ona je samodostatna
i savrena. Sve mane koje smo
stekli, mane su razuma, a ne
due. Inae, to je tako velika i
sloena tema da je za nju po62

trebna zasebna knjiga. Ovdje

emo samo napomenuti da je
svaati se sa sobom osobito tetno. Dua se povlai u sebe, a
razum trijumfira, to moe izazvati potpuni razdor u ivotu.
Kako ne bi dolo do toga da
morate psihijatru, prije svega
se opustite i oprostite sebi sve
mane. Ako se ni tada ne moete
voljeti, prestanite se boriti sa
sobom i prihvatite se takvima kakvi jeste. Samo e u tom sluaju
dua biti saveznikom razuma. A
ona je vrlo moan saveznik.
Dobro, razmiljate, ostavit u sve
svoje mane na miru, ali kako u
doi do vrlina? Pa ne mogu se
zaustaviti u svom razvoju. Naravno, razvijajte svoje vrline koliko
god elite. Radi se samo o tome
da prekinete rat sa svojim manama. U tom ratu tratite energiju
63

na odravanje - ne toliko uzaludnog koliko sasvim tetnog suvinog potencijala. Kada napokon
odustanete od te borbe, osloboena energija usmjerit e se na
razvoj vaih vrlina. Bez obzira na
to to zvui banalno jednostavno,
jako mnogo ljudi gubi golemu
energiju na borbu sa sobom i
skrivanje svojih nedostataka. Oni
su se poput titana zarekli cijeli
ivot nositi taj teret. Preostaje im
samo dopustiti sebi biti ono to
jesu i zbaciti teko breme i ivot
e odmah postati zamjetno laki i
jednostavniji. Energija e se s
borbe protiv nedostataka premjestiti na razvoj vrlina.
- Osjeaj krivnje obvezno izaziva
scenarij kazne, a da toga i niste
svjesni. U skladu s tim scenarijem, podsvijest e vas natjerati
da platite. U najboljem ete se
64

sluaju porezati, ili zadobiti lake

ozljede, ili e se pojaviti neki
problemi. U najgorem moete doivjeti nesretan sluaj s tekim
posljedicama. Eto to ini osjeaj krivnje. On u sebi nosi samo
-unitenje, u njemu nema nieg
korisnog i stvaralakog. Ne
treba se muiti grinjom savjesti to nee pomoi. Bolje je postupati
tako da kasnije nemate osjeaj
krivnje. Ako ve osjetite krivnju,
besmisleno je bezrazlono se
njome muiti. Nikomu od toga
nee biti bolje. Biblijske zapovijedi nisu moralne pouke o tome
da se treba dobro ponaati, ve su
preporuke kako treba postupati
kako se ne bi naruila ravnotea. Manipulatori su ljudi koji djeluju
po formuli: Mora raditi to ti
kaem, jer si kriv ili Ja sam bolji
od tebe, jer si ti kriv." - - im
65

netko izrazi spremnost prihvatiti

osjeaj krivnje, manipulatori se
prilijepe i ponu sisati energiju.
Kako ne bismo potpali pod njihov
utjecaj, potrebno je rijeiti se
osjeaja krivnje. Ne morate se ni
pred kim opravdavati niti ste
ikomu ita duni. Ako krivnja
uistinu postoji, treba podnijeti
kaznu, samo ne ostati i dalje
kriv. . . Rijeite se sklonosti
opravdavanja ako je imate.
Manipulatori e shvatiti da vas
nemaju za to uhvatiti pa e vas
ostaviti na miru. Ba kao narueno, poetni uzrok kompleksa
inferiornosti je osjeaj krivnje.
Ako zbog bilo ega imate osjeaj
manje vrijednosti, znai da ga
odreuje usporedba s drugima.
Pokree se posljedini proces u
kojem vi nastupate kao sudac
samome sebi. No, samo se ini
66

da ste vi sudac. Ustvari se dogaa

neto drugo. Od poetka ste spremni preuzeti na sebe krivnju nije vano za to. Jednostavno ste
naelno suglasni biti krivim. A
time prihvaate da vas se moe
osuditi i kazniti.
- Priroda straha lei u podsvijesti.
Uzrok straha nije samo neizvjesnost koja plai, ve i strah od
kazne. Ako sam kriv, potencijalno sam suglasan podnijeti
kaznu i zato se bojim. . . Osjeaj
krivnje, ak i onaj najslabiji i
najdublje zapleten u nama, otvara
podsvjesna vrata kazni. . . Ljudi
su izmislili zanimljiv nain rasipanja suvinog potencijala krivnje, a to je molba za oprost. I to
uistinu pali. Ako ovjek u sebi
nosi osjeaj krivnje, nastoji zadrati negativnu energiju i tlai
suvini potencijal. Molei za
67

oprost, ovjek ga otputa i doputa energiji da se polako razie.

Molba za oprost, priznanje svojih
pogreaka, okajavanje grijeha,
ispovijed - sve su to metode
izbavljenja od potencijala krivnje.
Dobivi povelju o oprotenju
grijeha na ovaj ili onaj nain,
ovjek se rjeava krivnje koju je
sam stvorio i osjea olakanje.
Potrebno je samo pripaziti da
pokajanje ne zavisi o manipulatorima. Molbom za oprost
priznajete svoju pogreku kako
biste se rijeili potencijala. Manipulatori e vas vie puta nastojati
podsjetiti na tu pogreku, nastoje
u vama odrati osjeaj krivnje.
Ne nasjedajte na njihove provokacije. Oprost za pogreku trebate
moliti samo jednom i nikada vie.
Vadim Zeland - TRANSURFING
1 PROSTRANSTVO
68

On je Njegov Kri podigao kao

granicu, simbol, primjer metoda,
izmeu svijeta opipljivih vrijednosti i svijeta duhovnih vrijednosti, i pozvao nas ka smrti nie
prirode da bi Boji Duh imao
punu vlast. On nas je pouavao
da smrt mora nestati, i da je sudbina ovjeanstva uskrsnue iz
mrtvih. Besmrtnost treba zauzeti mjesto smrtnosti. On je
zbog nas uskrsnuo iz mrtvih i
dokazao da okovi smrti ne mogu
zadrati ni jedno ljudsko bie
koje moe djelovati kao Sin
Boji. Alice Bailey - FROM BETHLEHEM TO CALVARY, 1937

Postoji tajna o umjetnosti umiranja. Dua se suoava sa bezvremenskim trenutkom inicijacije u

najveu tajnu ivota i svete miste69

rije. Tragalac za svjetlom e ui u

raj. Prosjena dua e ui u vii
astralni (nivo). Mrana dua e
hodati usamljenom dolinom suda.
Ali e svi eventualno krenuti
prema srcu Boga. . . . "Pouavaj
ih da na smrt gledaju kao najvei
izazov ivota, najvei test ivota,
najveu avanturu ivota, vrijeme
istinske inicijacije". Veliki Uitelj
je najvie elio da oni koji vjeruju
u ivot poslije ivota shvate da bi
se stvarni proces same smrti,
trebao razumijeti. "Postoji umjetnost umiranja", esto me podsjeao. "Pouavaj tragaoce za svjetlom nauku o umiranju. Usmjeri
ih na tajne. Znati kako umrijeti je
isto tako vano kao i znati kako
ivjeti. Uistinu, kada netko jednom shvati misteriju smrti i
70

umiranja, onda je vea sigurnost

da se vrijedan i znaajan ivot
treba ivjeti, ne jednostavno dobar ivot, nego inkarnacija traenja krtenja Svetog Duha, ivot
aktivne molitve, ivot meditacije
da se aktivira uspavana mo kundalini. Jednom kada shvati da e
ove duhovne sile postati aktivne
za vrijeme smrti, donosei dui
konanu priliku za iluminaciju,
onda e jo gorljivije traiti ta
otkria za vrijeme ivota - koja e
zavriti u ivotu traganja za svjetlom. Naravno da e izbjegavati
da stvara karmike utiske negativnih misaonih obrazaca jednom
kada uvidi da ti misaoni obrasci
postaju aktivni kao "oni koji stoje
na pragu" za vrijeme putovanja u
smrt nazvanog Bardo". Uitelj
71

Kut-Humi je uvijek pokazivao da

su njegova uenja samo odrazi
onoga to ga je pouavao Veliki
Gospod Isus. On je uvodno zapoinjao veinu svojih uenja sa
rijeima, "Veliki Gospod Isus bi
htio da ja kaem . . ."; zatim bi
nastavio sa svojim znaajnim ue
-njima, zauujuim odgovorima
i drevnom mudrou pravo iz
drevnih kola Misterija. . . Ja sa
uitkom dajem ove informacije, u
potpunosti znajui da nisu moje. .
. . . To nas usmjerava prema
skrivenom putu preko praga u
oekujue ruke Spasitelja mnogo
znaajnijeg nego tradicionalnog
Spasitelja naih kranskih konce
-pata. Krist je uistinu Spasitelj
svih dua, ne samo onih kranstva. On eka da sve nas "spasi"
72

potrebe od ponovnog povratka na

Zemlju u ivot. Ovaj Krist nije
samo Isus - nego Buddha,
Muhamed, iva, Krishna, Oziris,
Mojsije -svi velikani svjetla. Ovaj
Krist je snaga iza svih avatara,
svih mesija, svih pokazatelja puta.
Earlyne Chaney - THE MYSTERY
OF DEATH&DYING, 1988

Nastavljamo sa razmatranjem pro

-blema smrti ili umjetnosti umiranja. Ovo je neto to svi bolesni
ljudi moraju uzeti u obzir i sa
time se suoiti, i za to se svi
ljudi dobrog zdravlja moraju pripremiti kroz ispravno razmiljanje i razborito sudjelovanje.
Nezdrav stav veine ljudi u vezi
smrti, i njihovo odbijanje da to
razmatraju kada su u dobrom
zdravstvenom stanju je neto to
73

se mora izmjeniti i dobrovoljno

prihvatiti. Isus je svojim uenicima pokazao ispravan stav. . .
On ih je prekoravao kada je u
njima vidio tugu, podsjeajui ih
da On odlazi Svome Ocu. Poto
je bio inicirani (posveenik) visokog stepena, On je mislio, da On
okultno govorei "ini sjedinjenje
sa Monadom"- obini ljudi i oni
ispod stupnja inicijacije treeg
stupnja ine "Sjedinjavanje sa
duom". Ovdje u ponovo naglasiti da koncepti smrti, supstitucije, zasebnog ujedinjavanja, i
rtve e u Novom dobu - biti
zamjenjeni konceptima uskrsnua
ili ivosti, duhovnog sjedinjenja,
prenosa i sluenja, tako e nova
nota ui u ljudski ivot, donosei
uitak, nadu, mo i slobodu.
74

Moe se s pravom upitati, da li je

mogue dati jednostavna pravila
koja se sada mogu sljediti (op.
prev. za ivota), i kada doe
trenutak za naputanje vanjskog
oklopa (tijela) da ne bude potekoa i problema. Zbog ovoga u
vam dati etiri jednostavna pravila. 1. Naui da bude usredotoen u glavi kroz vizualizaciju, me
-ditaciju i neprekidnu praksu koncentracije, razvij sposobnost da
vie ivi kao kralj koji sjedi na
tronu izmeu obrva. Ovo je pravilo koje se moe primjeniti u sva
-kodnevnim dogaajima ivota.
(napomena prev. - neprianjanje)
2. Naui da slui i prua pomo
od srca, a ne na emocionalnoj
upornosti djelovanja koje je usmjereno na rjeavanje tuih stva75

ri. . . 3. Kada ide spavati, onda

naui da svjesnost povue u
glavu. 4. Biljei i promatraj sve
fenomene povlaenja bilo da li je
to u meditaciji ili prilikom padanja u san. . . Prakticiranje i sljeenje ovih pravila. . . e olakati
umiranje. . . . . U vezi tehnike
umiranja za mene je sada mogue
da dam samo jednu ili dvije sugestije. Ja se ovdje ne bavim sa
stavom prisutnih promatraa, ve
se bavim samo sa onim stvarima
koje e olakati prelazak due
onoga tko prelazi. Prvo, neka u
prostoriji bude tiina, naravno da
je ovo esto sluaj. Na umu treba
imati da umirua osoba moe
obino biti svjesna. Nesvjesnost
je prividna i nije realna. U devetsto sluajeva od tisuu modana
76

svijest je prisutna sa punom svijesti o zbivanju tog procesa, ali

postoji potpuna paraliza volje da
se ispolji i nesposobnost da se
sakupi energija koja e davati
znakove ivota. Kada tiina i
razumijevanje vladaju u prostoriji
gdje netko umire, onda odlazea
dua moe vladati sa svojim
instrumentom sa jasnoom sve do
posljednjeg minuta, i moe se na
odgovarajui nain pripremiti.
Kasnije, kada se bolje istrae
boje, onda e u bolesnikoj sobi
umirue osobe biti dozvoljeno
samo naranasto svjetlo i ono e
biti postavljeno sa odgovarajuom ceremonijom, onda kada se
sa sigurnou utvrdi da ne postoji
nikakva mogunost ozdravljenja.
Naranasto pomae u usredotoa77

vanju (fokusiranju) u glavu, isto

kao to crveno stimulira solarni
pleksus, a zeleno ima odreeni
efekt na srce i ivotne tokove.
Kada se bude vie nauilo o zvuku onda e se koristiti odreena
vrsta muzike - ali za sada jo nema takve muzike koja bi olakavala rad due prilikom njenog odvajanja od tijela, premda se odreene note na orguljama mogu
pokazati djelotvornim. . . .
- Ako se u tonom trenutku smrti
odsvira osobna nota umirue osobe, onda e ona prekinuti dva
toka energije i prekinuti ivotnu
vrpcu (vezu) ali je za sada jo
vrlo opasno prenijeti to znanje i
ono se moe kasnije dati. Ja u
nagovjestiti budunost i smjer
kojim e se kretati budue okul78

tno prouavanje. Isto e tako biti

otkriveno da e pritisak na odreene nervne centre i arterije olakati taj rad. (Nauka o umiranju
se uva kao to to mnogi uenici
znaju, na Tibetu). Pritisak na ilu
kucavicu i na odreene velike
ivce u predjelu glave i na odreeni dio medula oblongata (dio u
mozgu) e biti korisno i djelotvorno. Potpuna nauka o umiranju e
kasnije biti razjanjena, i to samo
onda kada se spozna dua i njen
odnos sa tijelom bude nauno
demonstriran. Isto e se koristiti i
mantrike fraze, i ugraditi u svjesnost umirue osobe od strane
onih koji se nalaze oko nje, ili e
ih sama umirua osoba mentalno
koristiti. Krist je demonstrirao
njihovu upotrebu kada je tiho
79

izgovorio: "Oe u tvoje ruke preputam svoj duh". Slian primjer

imamo i u rijeima: "Gospode,
dopusti da tvoj sluga sada otie s
mirom". Neprekidna upotreba
Svete Rijei koja se anta (izgovara) priguenog glasa ili na odre
-enoj noti (na koju se umirui
ovjek odaziva) isto tako kasnije
moe sainjavati dio rituala prelaza uz pomazanje sa uljem, kao
to je to sauvano u katolikoj
crkvi. Posljednja pomast ima okul
-tnu, naunu osnovu. Vrh glave
umirue osobe se treba simboliki usmjeriti prema Istoku, a ruke
i noge se trebaju prekriiti. U prostoriji se smije paliti samo sandalovina, drugi mirisi bilo koje
vrste nisu dozvoljeni, jer je sanda
-lovina miris prve zrake - zrake
80

razgradnje, a dua je u procesu

razgraivanja svoga mjesta stanovanja. Ovo je sve to ja za sada
mogu prenijeti o predmetu smrti
za razmatranje ope javnosti. Ali
ja svakog od vas potiem da prouavate smrt i tehniku umiranja
to god je to vie mogue i napredujete u okultnom istraivanju
ovog predmeta (str. 502/7). - Kod
visoko razvijenih ljudskih bia e
-sto dolazi do predosjeaja smrti,
to se dogaa zbog ego kontakta i
svjesnosti ego elje. To ponekada
moe biti spoznaja tonog dana
smrti, . . . U sluaju iniciranog
postoji jo neto vie od ovoga.
Tu postoji inteligentno razumijevanje zakona odvajanja i ovo ono
-me ko vri prenos omoguava da
se svjesno povue, u potpunoj bu81

dnoj svijesti iz fizikog tijela i

tako djeluje i na astralnom planu.
Ovo u sebi ukljuuje ouvanje ne
-prekinute svjesnosti tako da ne
dolazi do prekida na fizikom
planu i onoga stanja nakon smrti.
ovjek sebe zna onakvim kakav
je bio i prije, ali bez aparata pomou kojeg on moe kontaktirati
sa fizikim planom. On ostaje
svjestan stanja osjeaja i misli
onih koje on voli, iako on ne moe da bude u vezi i osjea fiziki
nosa. On sa njima moe komuni
-cirati na astralnom planu ili telepatski kroz um ako su oni sa njim
bliski, ali komunikacija kroz pet
osjetila zapaanja je u potpunosti
van dohvata. Meutim, korisno se
je podsjetiti da meusobno astralno i mentalno djelovanje moe
82

biti jae i osjetljivije nego ikada

prije jer je on osloboen ogranie
-nja fizikog tijela. Dvije stvari
spreavaju ovaj kontakt: jedna je
aljenje i estoki emocionalni nemiri onih koji su ostali naputeni,
i u sluaju obinog ljudskog bia
- druga stvar je ovjekovo vlastito
neznanje i zbunjenost dok se on
suoava sa onim to su za njega
nove stvari, premda su to uistinu
stara stanja, samo kada bi on to
mogao shvatiti. Jednom kada ljudi izgube strah od smrti i bude
uspostavljeno shvaanje svijeta
poslije smrti, koje se ne temelji
na halucinacijama i histeriji ili na
zakljucima (esto neinteligentnim) prosjenog medijuma koji
govore pod kontrolom svojih vlastitih misaonih oblika (koje je
83

sam izgradio i oblika onih koji

sjede oko njega), onda emo imati proces smrti koji e biti ispravno kontroliran. Stanja onih koji
su ostali (na zemlji) e se paljivo
upravljati tako da ne bude gubitka
povezanosti i lanog rasipanja
energije (str. 498/9) Alice Bailey
-A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934
U Tanatologiji-muzici, govorimo
o mogunosti blaene, dobre ili
svjesne smrti. Sa ovime se ne zala
-emo za sentimentalni stav prema smrti niti ljude optereujemo
sa duhovnim stvarima. Radije im
dajemo izbore, i sa velikom njenou im pomaemo da prou
kroz fizika stanja koja prolaze i
shvate u dubini cijeli proces umiranja. Kada smo najbolji onda mo
-emo bolniki intenzivni odjel
84

pretvoriti u svetite za zavravanje ivota. Therese Schroeder Sheker - lanak Pomazanje umiru
-ih zvukom, asopis Caduceus,
1998 godina - Tanatologija znanost koja se bavi smru, uzrocima
i njihovim pojavama, i sad sa posljedicama nadolazee smrti i potrebama terminalno bolesnih
Da bi se pristupilo Buenju, treba
odbaciti tu nezasitnu lakomost za
postojanjem, neugasivu elju za
drugaijim i na drugom mjestu ko
-ja nas osuuje na tjeskobu i frustraciju jer je ovjek nasilno, prije
ili kasnije, osuen da bude odvojen od onoga to voli, i sjedinjen
sa onim to ne voli. Ovaj postupak postavlja jedan paradoksalni i
intelektualno nerjeivi problem:
kako eljeti da se vie ne eli?
85

Zar potpuno odricanje ne zahtijeva odricanje od samog odricanja?

U ovom sluaju, svijest mora da
radi sa neim to je na samom rubu, jednom vrstom revolucije ili
potpunim preokretom koji e je
smjestiti van svih kontradikcija,
van dvojstva eljeti - ne eljeti,
odricanja - ne odricanja. Znajte
da je odricanje od privlanog na
putu karme, takoer, jedna elja.
Odricanje od zla da bi se voljelo
dobro, omoguava ponovno raanje u svijetu bogova i ljudi. Znajte da je odricanje od zla, takoer,
jo jedna vrsta privlaenja i da
naputanje privlaenja koliko i
radost zbog toga odvajanja imaju
u osnovi privlaenje iz kojeg se
raaju predivni i savreni plodovi. Ali sve to proizilazi iz postoja86

nja i nije ispunjenje svetog puta.

Zbog toga bia koja su eljna da
se oslobode postojanja i ponovnih
roenja treba prvo da premoste
poudu i pohlepu i da odstrane
svoju e za onim to ih privlai
Sutra savrenog Buenja
Patrik Ravinjon
LA REINCARNATION, 1984
Smrt i ponovno roenje
Nigdje Ramana nije tako jasno
pokazivao da teorija mora biti
ostvarena istinskim i samostalnim
razumijevanjem, kao kada se radilo o pitanjima u vezi smrti i
ponovnog roenja. Onima koji su
sposobni da njegovo uenje o nedvojstvu spontano prihvate, samo
bi objasnio da je to pitanje besmisleno, jer ako Ja nema istinsko
postojanje u stvarnosti, nee ga
imati ni poslije smrti.
87

Pitanje: Da li postupci nekog

ovjeka u ovom ivotu imaju uticaja na njegova budua roenja?
Bhagavan (Ramana Maharshi):
Da li si sada roen? Zato razmilja o buduim roenjima? U
stvarnosti nema ni umiranja ni
raanja. Pusti onog koji se
rodio da misli na smrt i trai
sredstva utjehe.
P: Da li je tono hinduistiko
uenje o ponovnom roenju?
Bg: Jedan definitivan odgovor
nije mogu. U Bhagavad Giti se
ak porie samosvojna realnost
sadanjeg roenja.
P: Zar naa linost nije beskrajna?
Bg: Pronai najprije da li ona
postoji u stvarnosti, pa se onda
pitaj o tome. Nammalwar kae:
"U neznanju sam drao Ja za
88

Sebstvo, ali sa pravim znanjem

nema vie Ja i ostadoh sam kao
jedino Sebstvo". I dualisti i nedualisti slau se u pogledu neophodnosti samo-ostvarenja. Ostva
-ri najprije spoznaju Sebstva, pa
zatim dalje postavljaj pitanja.
Dvojstvo i nedvojstvo se ne mogu
razumijeti samo na teorijskoj
osnovi. Ako je prisutna stvarnost
Sebstva u svakom trenutku, tada
se nikakva pitanja nee javljati.
Sve to se raa mora i umrijeti,
sve to je steeno mora da se napusti. Naputanje svega u ivotu
pretpostavlja smirenje, istou i
dozrelost uma. Da li si ti u sutini
uope i roen? Tvoje Sebstvo ne
zavisi od vremena i prostora,
ono niti nastaje niti nestaje.
Ramana je esto odvraao od takvih pitanja jer ona samo zavode
89

od istinskog zadatka - spoznaje

Stvarnosti bivanja ovdje i sada.
P: Kae se da poslije smrti moemo da biramo izmeu nagrade i
kazne, da od naeg izbora ovisi
kako e biti. Da li je to tako?
Bg: Zato pita to se dogaa
poslije smrti? Na osnovu ega
zakljuuje da si roen i da e
trpjeti posljedice svojih djela, itd?
Kada zaspi i zaboravi na sebe,
ova pitanja nee ni postojati.
Zato? Da li si, kada spava, postao netko drugi? Nisi, to si uvijek ti sam. Pronai zato ova pitanja ne iskrsavaju kada spava.
- Ponekad je Bhagavan, za one
koji nisu mogli da prihvate poruku samog ne-dvojstva, izraavao
uslovljena i steena gledita.
Bg: U Bhagavad Giti Sri Krina
najprije kae Arjuni da niko nika90

da nije bio roen, a zatim u etvrtom dijelu kae: "Bezbroj ponovnih roenja je dato tebi i meni. Ja
ih poznajem, a ti ne". Koji je od
ova dva iskaza toan? Uenje se
ovdje mijenja u skladu sa razumijevanjem sluaoca. Kada je
Arjuna rekao da ne eli da se bori
protiv svojih roaka i djedova, da
ih ubije kako bi zadobio kraljevstvo, Krina je odgovorio: "Nikada ne bijae vremena kad ja, ti, ili
ove voe ne bijasmo, niti e ikad
itko od nas prestati biti... Nema
ne-biu postajanja, nema biu
propadanja". Niti se itko raa, niti
itko umire. I razvijao je ovu temu
dalje, govorei kako je ovo uenje dao Suncu i preko njega
Ivari. Arjuna je u sve to sumnjao, jer je Krina bio roen tek
prije nekoliko godina, a Sunce i
91

Ivara postoje eonima. Krina je

uvidio njegov nain razumijevanja i rekao: "Da, bezbroj je novih
roenja dato tebi i meni. Ja ih sve
znam, ali ti ih ne zna". Takvi
iskazi mogu da izgledaju protivrijeni, ali oni su takvi samo da bi
se prilagodili razumijevanju onoga koji pita. Krist je takoer rekao da je postojao prije Abrahama. To je Ramana doputao samo
na jednom odgovarajuem nivou.
Bg: Isto kao kada se probudi poslije raznih iskustava u snu, tako
e nai drugo tijelo poslije smrti.
Isto tako kao to rijeke gube svoju individualnost kada njihova vo
-da utie u more, pa se isparavanjem vrate nazad, na breuljak, u
rijeku i more, tako ljudi zaborave
svoju individualnost kada spavaju, ali je poslije buenja zadobija92

ju ponovo, shodno svom prethodnom ueu u bivanju. Na slian

nain se ovjekovo bivstvovanje
nastavlja poslije smrti.
P: Kako se to dogaa?
Bg: Posmatraj kako drvo nastavlja da nie poto mu je stablo
odsjeeno. Dokle god mu korijen
nije razoren, ono e nastaviti da
raste. Na slian se nain prilikom
smrti latentne sposobnosti vraaju
u srce, ali ne iezavaju. Tako se
bie raa ponovo. - Pa ipak, on
kazuje sa svog gledita da:
Bg: U stvarnosti ne postoji ni
sjeme, ni drvo. Sve je to jedinstveno bivanje.
-Ponekad je u svojim objanjenjima zalazio u pojedinosti, ali uvijek naglaavajui da u stvarnosti
postoji samo nestvoreno Sebstvo.
P: Koliko vremena protekne iz93

meu smrti i ponovnog roenja?

Bg: Moe da bude due ili krae,
ali ostvaren ovjek ide kroz ovu
promjenu, za njega nema ni raanja, ni umiranja. Neki kau da oni
koji idu stazom svjetlosti, nakon
umiranja nee vie ponovo da se
rode, dok e se oni koji idu tamnim stazama ponovo roditi
zbog uticaja njihove karme u suptilnim tijelima. Bez obzira na
zasluge ili mane nekog ovjeka,
on e se ponovo roditi na ovom
svijetu. Ako preovladavaju zasluge, njegovo suptilno tijelo najprije stie na nebo, dok, s druge strane, ako preovladavaju mane i tupost, leti u pakao kao strela. Ali,
sigurno e se vratiti na "ovaj
svijet". Sve je to u raznim tekstovima opisano, ali u stvarnosti ne
postoji ni raanje ni umiranje,
94

ovjek u Sebstvu uvijek ostaje

ono to Jeste. Samo je to Istina.
Bg: Bog, u svojoj milosti, skriva
ovo znanje od ljudi. Ako bi ih
uvjeravao da su savreni, postali
bi gordi, a u suprotnom bi oajavali. I jedno i drugo je ravo.
Treba spoznati stvarnost Sebstva.
Bg: Zrela osoba, koja je u ranijim
inkarnacijama stekla dovoljnu
mo
razlikovanja, ostvaruje
Istinu ili slobodu im joj se na to
samo jedanput skrene panja.
Dok, naprotiv, onaj tko nije
dovoljno sposoban da razlikuje,
mora da proe razna iskustva
prije nego to postigne samadhi.
-To znai da se vremensko trajanje jednog ivota moe shvatiti
kao dnevno putovanje u hodoau ka samo-ostvarenju. Udalje
-nost od cilja zavisi od nastojanja
95

ili nedostatka nastojanja iz ranijih

dana - ivota - i koliko e odmai
naprijed, zavisi od sadanje tenje. Profesor prirodnih nauka je
pitao da li intelekt preivljava
smrt ovjeka, i dobio odgovor:
Bg: Zato misliti na smrt?
Razmisli to se dogaa kada spava. to tada doivljava?
P: Ali san je prolazan, dok smrt
nije. - Bg: San je stanje izmeu
dva budna stanja, i smrt je na isti
nain stanje izmeu dva ivota.
Oba stanja su prolazna.
P: Mislim, da li duh, kada naputa tijelo, odnosi sa sobom i
intelekt?
Bg: Duh nije nikada bez tijela.
Postoje razna tijela. Ako to nije
tijelo od grube materije, tada e
biti od fine, isto kao u snu, spavanju ili dnevnom matanju.
96

- Bhagavan nije nikada priznavao

da su razlike u izrazima i nainu
formuliranja uenja meu razliitim filozofskim pravcima stvarne
protivrijenosti. Istina na koju
ukazuju razliite religije, na razne
naine jedna je i nepromjenljiva.
P: Da li je budistiko uenje o
nepostojanosti bia tono? Da li
je to u skladu sa hindu uenjem o
ponovnom roenju Jastva? Da li
je dua vjeno bie koje se uvijek
iznova ovaplouje, kako to kae
hindu uenje, ili je ona samo nagomilavanje mentalnih tendencija?
Bg: Istinska stvarnost Sebstva je
bezvremena i nepojmljiva. Jastvo
koje se reinkarnira pripada iluzornoj ravni - miljenju. Pomou
samo-ostvarenja to se nadilazi.
Ponovno roenje se dogaa usli97

jed nesvjesnosti prave prirode

bivstvovanja i zato ga budisti
poriu. ovjekovo stanje odreeno je nerazlikovanjem onoga
to se zbiva i doivljava, od onoga to je neuslovljeno i neroeno.
Ponekad se pitanje nije odnosilo
na ponovno roenje, ve patnju
zbog smrti voljenog bia. Jedna
dama, koja je dola iz sjeverne
Indije, pitala je Bhagavana da li
je mogue da se spozna stanje
jedne osobe poslije smrti.
Bg: Mogue je, ali zato te to zanima? To je sve realno koliko je
realna i linost koja se time bavi.
P: Roenje, ivot i smrt jednog
ovjeka su za nas realni.
Bg: Zato to sebe na pogrean nain poistovjeuje sa tijelom, misli o drugoj osobi da je tijelo. Ni
ti, niti je ta druga osoba, tijelo.
98

P: Ali, sa mog gledita posmatram samu sebe i svog sina kao

stvarne.
Bg: Roenje Ja-iskustva u mislima je roenje jedne osobe, a smrt
ovih misli je njegova smrt. Sa
ostvarenjem "Ja mislim", stvara
se pogrena identifikacija sa tijeom. Ako samu sebe poistovjeuje sa tijelom, poistovjeuje takoer na pogrean nain i druge
kao da su tijelo. Isto kao to se
tvoje tijelo raa, razvija i umire,
misli takoer da je i druga osoba
roena, ivjela i umrla. Da li si
mislila na svog sina prije nego to
se rodio? Misli dolaze poslije
njegovog roenja, pa se ak nastavljaju i poslije njegove smrti.
On je utoliko tvoj sin, ukoliko na
njega misli. Kuda je on otiao?
Tamo odakle je i doao. Dok ti
99

postoji, postoji takoer i on. Ali,

ako prestane sebe da poistovjeuje sa tijelom i ako se nae u
Sebstvu, nestae sva konfuzija.
Stvarnost tvog Sebstva nije u
vremenu, i odatle e vidjeti da ni
drugi nisu uslovljeni vremenom i
pojavnou. Dok se to ne ostvari,
bit e uvijek patnje. Ona postoji
zbog pogrenog opaanja i vrednovanja bia, nepoznavanja njegove prave prirode i pogrene
identifikacije sa njegovim zbivanjem.
- Religije naglaavaju da je vano
stanje duha kada netko umire i
kakve su njegove posljednje misli. Ali, Bhagavan je podsjeao
ljude na to da je neophodno ve
ranije biti dobro pripremljen, inae se u trenutku umiranja mogu
pojaviti nepoeljne sklonosti koje
100

su suvie mone da bi se mogle

kontrolirati.
P: Ako ne mogu da postignem
ostvarenje u ovom ivotu, mogu
li barem u trenutku smrti da
usmjerim svoj um ka Istini tako
da mi to dobro doe u budunosti? - Bg: U osmom dijelu
Bhagavad Gite stoji da posljednja
misao ovjeka pred smrt odreuje
njegovo budue roenje. Ali
stvarnost mora da se prepozna
sada, u ovom ivotu, da bi
ovjek mogao da je prepozna u
smrti. Sagledaj paljivo da li je
sadanji trenutak na bilo koji
nain drugaiji od posljednjeg
trenutka, pred smrt, i pokuaj da
bude u tom stanju. THE
TEACHING OF BHAGAVAN SRI
RAMANA MAHARSHI: in his Own
Words -uredio Artur Osborne
101

Nakon obroka swami mi je rekao:

"Neu te uiti rijeima". Sjedio
sam pokraj njega tri dana. Nismo
razgovarali. Treeg dana zakljuio sam da je gubitak vremena i
energije provoditi vrijeme s ovje
-kom koji sve vrijeme uti. Nita
me nije nauio. Dok sam tako
razmiljao, rekao je: "Djeae,
nisi poslan k meni da dobije
intelektualno znanje kakvo moe
pronai u knjigama. Doao si
ovdje da neto doivi. Prekosutra u napustiti svoje tijelo.". . .
"Ne elim umrijeti i zato ne elim
shvatiti", odgovorio sam. . . "Tvoj
stav nije dobar. Pokuaj shvatiti
to smrt jest. Nemoj se bojati.
Bojimo se svaega, a to nije nain
na koji treba ivjeti. Smrt te ne
unitava. Samo te odvaja od
tijela". Uzvratio sam: "Ne elim
102

postojati bez tijela". "Smrt je

navika tijela. Nitko zauvijek ne
moe ivjeti u istom tijelu. Podvrgnut je promjeni, umiranju i
propadanju. Treba to shvatiti.
Malo ljudi poznaje tehniku osloboenja od ivotnih vezanosti. Ta
se tehnika naziva yogom. Nije to
yoga kakva je popularna u modernom svijetu, ve je to najvie
stanje meditacije. Jednom kada
ovlada ispravnom tehnikom meditiranja, imat e nadzor nad
drugim funkcijama tijela, uma i
due. Kroz pranu i dah ostvaruje
se odnos izmeu uma i tijela.
Kada disanje prestane, veza se
prekida, a to odvajanje naziva se
smru. Ali ipak postoji". "Kakav
je to osjeaj postojati bez tijela?"
pitao sam. "Kako se osjea bez
koulje? To je nita". Bez obzira
103

na ono to je izgovorio, nije me

uvjerio filozofski ili logiki, jer je
moj um jo u mnogim vidovima
bio nezreo. . . Dan uoi naputanja tijela, dao nam je upute:
"Rano ujutro, u pet sati, napustit
u tijelo. elim da ga uronite u
Ganges. Moete li to uiniti?". . .
Vrativi se u na samostan, zatekao sam nekoliko swamija zaokupljenih raspravom. Tema je bila ako Bog doista stvara i nadzire
sve na svijetu, zato je onda
toliko patnje? Jedan je swami
rekao: "Ovaj fiziki univerzum
samo je vid postojanja. Imamo
sposobnost upoznati i druge aspekte, ali ne inimo iskren napor da
bismo ostvarili tu sposobnost.
Na razum ostaje fokusiran samo
na fiziki aspekt. ovjek pati zato
to ne poznaje sveukupnost".
104

Nadahnulo me to to su rekli. Poeo sam sluati s pravim zanimanjem i otkrio da su moje dvojbe i
nesigurnosti postupno rijeene
onime to su rekli. Kada usporeujem materijalni svijet s nainom ivota mudraca, pronalazim
da je prvi konkretan jer se moe
dodirnuti, vidjeti i uhvatiti. Ali
nain ivota i atmosfera u kojoj
mudraci ive, iako nematerijalna,
realnija je od stvari. ivotne stvari i metode imaju neku vrijednost
u ivotu, ali bez svijesti o apsolutnoj Realnosti, sve je uzaludno.
Obini ljudi prepoznaju odrene
ivotne aspekte kao tajanstvene i
mistine, ali takvi misteriji lako
se rjeavaju kada je veo neznanja
skinut. . . - Jednoga srpanjskog
dana 1945. uitelj je rekao da eli
105

napustiti svoje tijelo. Poeo sam s

njim raspravljati: "U skriptama
pie da uitelj koji ostavlja glupog uenika na svijetu ini grijeh
i da e biti kanjen". Tada je
rekao: "Dobro. Onda neu odbaciti tijelo jer si jo uvijek glup i
neznalica". Godine 1945, kratko
prije odlaska u Njemaku, prao
sam se u Gangesu i pomislio:
"Nije ispravno to to inim. Ne
smijem ga prisiljavati da ostane u
tom tijelu kada mi je ve toliko
dao". Otiao sam do njega. Nisam
mu predoio moje misli, a on je
kazao: "Zamoli druge swamije da
dou veeras u pet i trideset na
posljednje uenje koje elim
predati". Bili smo pokraj jednog
svetita na visini od 3600 metara
na Himalaji. Mjesto je smjeteno
106

izmeu Basudhare i Badrinatha.

Svjedoenje yoginovom umiranju u naoj se tradiciji smatra vrijednim iskustvom. Uvijek pokua
-vamo nazoiti uiteljevoj smrti.
To dokazuje da osoba moe umrijeti voljno kad god zaeli. Ako
uitelj eli ivjeti dugo, ivjet e,
ali onoga dana kada poeli napustiti svoje tijelo, uinit e to,
tono onako kako zmija odbacuje
svoju kou. Pitao sam uitelja:
"Zato eli odbaciti svoje tijelo?" "Dok si se prao, mislio si da
me nema prava zadrati. Sada si
jak i neto si nauio. Konano si
zreo i moe sam opstati u svijetu. Osjeam se slobodnim krenuti
na svoje putovanje". Bilo nas je
petero. Sjedio je u sredini i pitao
nas elimo li to znati o bilo kojoj
107

duhovnoj praksi. Bio sam neizmjerno tuan, ali istodobno nisam izraavao svoju vezanost za
njega, mislei da se prije ili
kasnije tijelo mora pretvoriti u
prainu. To je neizbjeno. Pokuao sam se pribrati. Pogledao me
i rekao: "eli li neto od mene?"
"elim da bude sa mnom kad
god te zatrebam, uvijek kada sam
bespomoan i kada se ne mogu
nositi sa situacijom". Obeao mi
je to, a tada me blagoslovio. Svi
smo se naklonili. Sjeo je u potpun
poloaj i zatvorio oi. Njeno je
promrmljao Aumm i postao beivotan. . . Sljedeeg jutra, nakon
izlaska sunca, ponijeli smo njegovo tijelo i nosili ga dvadeset
kilometara. Nismo se mogli odluiti gdje da ga odloimo. Bojali
108

smo se da e se poeti raspadati.

Prole su dvije noi, a treeg jutra
odluili smo ga pokopati na vrhu
planine s koje se u daljini vidjela
naa peina. Iskopali smo jamu
duboku 1,8 metara i unutra stavili
tijelo. eljeli smo ga prekriti
kamenjem i zemljom, ali nitko od
nas nije se mogao pomaknuti.
Mogli smo meusobno razgovara
-ti, ali postali smo potpuno beivotni i tromi, kao da smo paralizirani. Takvo to nikada prije
nisam doivio. Osjeao sam kao
da mi je dua potpuno drukija od
tijela; u cijelosti sam bio svjestan
odvojenosti tijela i due. Osjeao
sam kao da iskaem iz tijela. I
drugi su imali slino iskustvo.
Dva metra od nas nalazilo se malo stablo jele. Svi smo zauli glas
109

uitelja: "Ovdje sam. Probudite

se. Ne budite tuni. Da li me
trebate u tijelu ili elite da vam
pomognem izvan tijela?" "Trebam te u tijelu", rekoh. Jednoglasno smo svi traili pomo i
molili smo ga da se vrati. Osjetio
sam brujanje u tijelu. Obamrlost
je polako nestajala. Mogli smo
pokretati udove. Uitelj je ustao i
izaao iz jame. "Loe je to to me
trebate u tijelu. Jo uvijek tujete
oblik, a ne moete izvan njega.
Vaa vezanost za moje tijelo je
prepreka. Sada ete morati nauiti
nevezanost za moje tijelo". Tada
nas je poeo pouavati odnosu
izmeu tijela i bestjelesne due.
Dok smo ivjeli u peini, esto je
znao po nekoliko dana ostajati u
potpunoj tiini. Tada se ne bi ni
110

pomaknuo. Kada bi otvorio oi,

prili bismo i sjeli pokraj njega.
Jednoga dana rekao mi je da
postoje tri vrste bia: "Apsolutno
bie, Gospodar univerzuma; mudraci koji imaju mo nad ivotom
i smrti i koji su polusmrtna bia i
obini ljudi koji ne gospodare ni
ivotom ni smru. Za njih smrt
predstavlja konstantan strah unutar njihovog razuma i srca. Ti
neuki ljudi pate. Mudrace i
yogine ne zabrinjavaju dogaaji
raanja i umiranja. Osloboeni su
tih strahova. Prva poruka himalajskih mudraca je biti slobodan od svih strahova. Ta neustraivost jedan je od koraka
prema prosvjetljenju.
Swami Rama 1925-1996 - IVOT
S HIMALAJSKIM MUDRACIMA
111

ZEN I SMRT
Bassui je napisao sljedee pismo
svom umiruem ueniku:
"Sutina tvog uma nije roena pa
nikad nee niti umrijeti. Ona nije
postojanje, koje je prolazno. Ona
nije praznina, koja je tek nitavilo. Nema ni boju ni oblik. Ne
uiva u zadovoljstvima niti trpi
bol. Znam da si veoma bolestan.
Kao dobar uenik zena, dobro se
nosi s boleu. Moda ne zna
tko tono pati, ali upitaj se: "to
je sutina ovog uma?" Samo na to
misli. Nita ti vie nee trebati.
Ne prieljukuj nita. Tvoj je kraj
beskrajan i kao snjena pahuljica
stapa se sa istim zrakom".
-Za vrijeme pogrebne ceremonije, laik (Pang) je priao mrtvakom sanduku Majke carice i
112

rekao: "Vidi me, draga Gospoo,

kao svoje vlastito Originalno lice. Znaj da u stvarnosti ne postoji dvoje od nas ve samo jedno.
Iako nema nita za voditi i nita
za slijediti, molim prihvati moj
smjer i poduzmi jedan korak naprijed da ue u Raj". Car je uo
ovo i ponovo bio razoaran tako
jednostavim obraanjem. Zatim je
upitao "Zar je to dovoljno da se
oslobodi Njeno velianstvo, Care
-va Majka?". Ali prije nego li je
redovnik mogao odgovoriti, Care
-va Majka je odgovorila, glasom
koji je odzvanjao kroz palau: "Ja
sam sada osloboena, moj sine!
Pokloni mu se i zahvali ovom
svetom uitelju!" Prazni Oblak:
Uenja Xu Yun-a Sjeanje na
Velikog Kineskog Zen Uitelja
113

Prosvijetljeni zen-uitelj Bankei

preminu u hramu posljednjeg desetljea sedamnaestog stoljea.
Na samrti, uenici ga zamolie da
sastavi stih, kako je to priliilo
prema zen-obiajima. Uitelj odgovori: "U ovom sam svijetu proivio sedamdeset i tri godine od
kojih sam etrdeset i etiri proveo
pouavajui zen kako bih oslobodio druge. Na sve sam vam to
ukazivao tijekom gotovo polovice
svoga ivotnoga vijeka u svojem
posljednjem stihu. Nemam nijednog drugog stiha koji bih mogao
sastaviti. Zato bih morao oponaati sve svoje prethodnike i na
svojoj se samrtnikoj postelji ispo
-vijedati?" Rekavi ove rijei,
veliki zen-uitelj Bankei preminu
u posve uspravnom stavu tijela.
114

Uitelj zena Hoshin dugi je niz

godina ivio u Kini. Zatim se
vratio u sjeveroistoni dio Japana
gdje je poduavao svoje uenike.
Kada je ve posve ostario, ispriao im je pripovijest koju je uo u
Kini. Pripovijest je glasila ovako:
Jedne godine dvadeset i petog pro
-sinca Tokufu, koji bijae vrlo
star, ree ovako svojim uenicima: "Sljedee godine vie neu
biti na ivotu, stoga biste, se ove
godine za mene morali dobro
brinuti". Uenici pomislie da se
samo ali, ali budui da je uvijek
bio plemenit uitelj, svi su ga
sljedeih dana uveseljavali, sve
do zavretka godine. Uoi Nove
godine Tokufu zakljui: "Zaista
ste se dobro za mene brinuli. Napustit u vas sutra poslije podne
115

kada snijeg prestane padati". Uenici se stadoe smijati, mislei da

opet govori besmislice jer je no
bila vedra i bez snijega. U pono,
medutim, snijeg pone padati, a
sljedeeg dana vie ne naoe
svoga uitelja. Krenue u dvoranu
za meditaciju. Ondje naoe mrtvog uitelja jer je te noi preminuo. Hoshin, koji je ispripovjedio
ovu pripovijest, ovako ree svojim uenicima: "Nije nuno da
uitelj zena predvidi svoj odlazak, ali to moe uiniti ako to
istinski eli". "Moe li i ti predvidjeti svoju smrt? upita ga netko.
"Da" odvrati Hoshin. "Pokazat u
vam to mogu za tjedan dana".
Nitko mu ne povjerova, a veina i
zaboravi na razgovor kada ih
Hoshin sljedei puta okupi. "Prije
116

tjedan dana" stade govoriti "rekao

sam vam da u vas napustiti.
Uobiajeno je da se tom zgodom
sastavi oprotajna pjesma, ali ja
nisam ni pjesnik ni kaligraf. Neka
stoga netko od vas zapie moje
posljednje rijei".
Sljedbenici pomislie da se uitelj
ali, ali se jedan od njih ipak
spremi da zapie to e rei. "Jesi
li spreman?" upita Hoshin. "Da"
odvrati ovaj.
Hoshin nato ovako stade govoriti:
Dooh iz sjaja i vraam se sjaju.
to je to? Pjesmi je nedostajao
jedan stih od uobiajena etiri, te
mu stoga uenik ovako ree:
"Uitelju, nedostaje nam jedan
stih". Hoshin uz riku lava koji
pobjeuje, povika glasno: "Kaa!"
i izdahnu.
117

Majstora chada (chado - Put ceremonije aja), Tajima Kozo-a, izazove na dvoboj bespotedni ronin
uvjeren u pobjedu s lakoom.
Kako nije mogao odbiti dvoboj
bez da izgubi ast, majstor se pripremi na smrt. Uputio se do susjeda, majstora kenjutsua, i pitao
da ga naui kako dostojanstveno
umrijeti. "Tvoje namjere su hvale
vrijedne", kae majstor, "i rado
u ti pomoi, ali prvo te ljubazno
molim da mi pripremi alicu
aja". Tajima je bio oduevljen
to ima ansu da vjeba svoju
vjetinu, vjerojatno posljednji
put, te se posve zaokupio u ceremoniju pripreme aja, zaboravivi to ga eka. Kenjutsu majstora
se vrlo dojmila smirenost u takvom tekom trenutku. "Nema
118

potrebe da te poduim kako e

umrijeti", rekao mu je. "Tvoja
mo koncentracije je tolika da se
moe suoiti s bilo kojim majsto
-rom maevanja. Kada doe
pred ronina, prvo zamisli da se
priprema spremiti aj svom
gostu. Uljudno ga pozdravi. Skini
ogrta, paljivo ga sloi i stavi
lepezu na vrh, ba kako si i sada
napravio. Tada izvuci svoju katanu (ma) i podigni je iznad glave,
spreman da zamahne kada protivnik napadne, i koncentriraj se
samo na to". Tajima mu zahvali i
uputi se na dogovoreno mjesto za
borbu. Slijedio je upute majstora i
potpuno se udubio u misao da se
sprema pripremiti aj prijatelju.
Kada je podigao ma povie
svoje glave, ronin osjeti da pred
119

njim stoji osoba potpuno drugaijeg karaktera; nije vidio kako da

ga zaobie; Tajima je djelovao
vrst poput stijene, u potpunosti
bez straha i slabosti. Tada ronin,
demoraliziran tim stavom, baci
svoju katanu i prostre se pred
Tajimu, ponizno traei oprost za
svoje neuveno ponaanje.
Mladi ljudi! Ako ne elite umrijeti, umrite odmah sada; Umrete
li jednom neete opet umrijeti!
Svatko tko shvati to je smrt postaje bezvremenski neumrli besmrtnik. Smrt, veliki poticatelj dre
-vnih patrijarha i temelje ljudskog
ivota. Hakuin Ekaku 1686-1768
Neposredno prije nego to je
Ninakawa preminuo, doe mu u
posjet uitelj Zena Ikkyu Sojun
(1394-1481) - Hoe li da te
120

povedem? - upita Ikkyu. - Doao

sam sam i sam u otii. Kakvu bi
mi pomo mogao pruiti? - Ako
doista vjeruje da dolazi i odlazi, onda si u zabludi. Dopusti mi,
pokazat u ti put po kojem se niti
dolazi niti odlazi. Tim rijeima
protumai Ikkyu put toliko jasno
da se Ninakawa samo nasmijei i
izdahne. (www.zenhospice.org)
Sviao mi se taj kostur - odrekao
se svijeta u potrazi za istinom, i
preao je iz pliine u dubine. Vidio je stvari jasno, tono onakvima kakve jesu. Leao sam, i vjetar mi je u borovima aputao u
uho, a jesenja mjeseina plesala
po licu. to nije san? Tko nee
zavriti kao kostur? Pojavljujemo
se kao kosturi pokriveni koom muki i enski - i osjeamo pou-du jedni prema drugima. Nakon
121

posljednjeg izdisaja, meutim, ko

-a puca, spol iezava i ne postoji vie ni visoko ni nisko. Pod
koom osobe koju sada milujemo i mazimo nema nita do gomi
-le golih kostiju. Razmisli o tome
- visoki i niski, mladi i stari, mukarci i ene, svi su jednaki. Otvo
-ri se toj jednoj velikoj spoznaji i
smjesta e shvatiti znaenje
"neroenih i neumrlih". Ikkyu
Hakuinov uitelj Shoju, je prakticirao meditaciju sjedei u suoavanju sa smru. Doao je u selo
koje su napustili stanovnici zbog
napada vukova. Sjedio je u meditaciji cijelu no; osjeao je kako
vukovi stavljaju svoje ape na
njegova ramena i ree u njegovo
lice, ali on je ostao nepomian.
Takvu praksu je preporuivao
122

svojim uenicima kao jedini nain da spoznaju da li su prevazili

identifikaciju sa iluzornim ja ili
tjelesnim umom. Trevor Leggett
- A SECOND ZEN READER, 1964
Do sada si ozbiljno za sebe smatrao da ima tijelo i oblik. To je
prvobitno neznanje koje je korjen
-ski uzrok svih problema.
Ramana Maharshi
Od svih dubokoumnih meditacija,
Ona o smrti je najdubokoumnija.
Buddha 483-563 pr.n.ere
Shvati da je ovo tijelo netrajno
poput zemljane posude. Spoznaj
da pojave nemaju opstojanje u
sebi, one su kao zrcala. Kad
uniti otrovno oruje prianjanja privlano poput cvijea - otii e
onamo odakle smrt se vie i ne
vidi. Buddha
123

Onaj tko se dri koncepata pati u

trenutku smrti. Snaga patnje je u
skladu sa znaenjima koncepata
kojih se drimo. Nisargadatta
Maharaj -NEKTAR BESMRTNOSTI

Ananda, sva iva bia su fundamentalno ista ali zbog njiho

-vih pogrenih stavova, oni su
stvorili zle navike, zbog toga
dolazi do unutarnjih i vanjskih
poremeaja. Buddha

- Bilo da plae ili se smije, to je

predstava samo za taj trenutak
sljedeeg trenutka sve se mijenja. Neki ljudi su veoma dobri u
plakanju, alosti ili kukanju, ali
samo za taj trenutak. Dokle god
postoji tijelo, ova prolazna predstava e biti tu, neprekidno se
mijenjajui, dok se konano i ova
svijest kroz koju vidi svijet ne
124

prekine. Ovom tijelu i ovoj svijesti dani su odbrojani.

- Osnovna stvar - da ti nisi tijelo mora ti biti jasna sada. Ti radi u
svijetu i misli da ti obavlja taj
posao, ali ono to se zapravo
deava je ovo: ivotna sila kada
se pojavi u obliku misli i rijei,
postaje um, tako da je ova
energija uma, ivotna sila uma, ta
koja je princip djelovanja. Bie,
svijest, je Bog koji svjedoi
ivotnoj sili i djelovanju uma. On
se ne mijea, on samo svjedoi.
Razlog tvoje nesree je u tome
to misli da ti radi bilo to.
- ak je i boravak u svijesti vremenom ogranien. Ono to sam
nekada volio sada vie ne elim,
poto sam svjestan svoje prave
prirode. Ova svijest mi vie nije
125

potrebna ak ni pet minuta. Da si

kojim sluajem sada na samrti ti
bi bio spreman da da gomilu
novca da bi produio svoj ivot
samo pet minuta. Ja ne dajem ni
pet para za to. Ja sam izgubio svu
ljubav prema ovom ispoljenom
(op. prev. pojavnom) svijetu.
- Moje vlastito iskustvo je da se
zapravo nikada nita ne deava u
ovom svijetu. Tragalac, traganje i
traeno - nijedno od ova tri stanja
nije stvarno. Nita se ne deava sve to se odvija u svijetu je
obmana.
- Ja sam shvatio svoju prirodu:
ona je uvijek iva, ali ne tako kako svi misle. Ja ne elim da ivim
u ovom ivotu pomou znanja
subjektivnog svijeta ili iskustva
subjektivnog svijeta. Ljudi mi
126

govore da moram da ivim, ali ja

neu da ivim tako. Ja sam iv
zbog svoje vlastite prirode: ona je
tu, ja sam tu samo zbog postojanja. Moje pravo stanje, koje je
potpuno i nepodjeljeno, je izvan
roenja i smrti. Mene, tijelo i um
nikada ne ograniavaju. Ja sam
bezgranian.
- Ja, Apsolut,
nikada nisam imao iskustvo da
sam iv, a sada imam iskustvo da
sam iv i sve ove nevolje doivljavam kroz to ja-sam-iv iskustvo. To iskustvo je ogranieno
vremenom i prostorom; ali jednom kada shvatim cijelu stvar,
shvaam da nikada nisam imao
nikakvo iskustvo da sam iv.
- Shvati to govorim. Svijest se
javlja spontano. Jednom kada
sam svjestan sebe, ja znam da
127

postojim i ja volim to postojanje;

ja ne elim da me to postojanje
napusti i upravo je to ono to me
tjera na borbu tokom cijelog dana
dok me san ne savlada, a sve
samo zato da bi ta ljubav prema
postojanju bila zadovoljena.
- A onda mi je Guru rekao kako
zapravo stoje stvari: da je ova
svijest koju toliko mnogo volim
samo jedna iluzija; da je ona osno
-vni uzrok cijele moje nesree, a
moje pravo stanje je prije nego
to se ona pojavila.
- Shvati to duboko, intuitivno,
izvan rijei, ali isto tako shvati da
ti to shvaanje ne moe biti od
koristi, jer se i ono nalazi u svijesti, a svijest je iluzorna.
- Ovo je pravo osloboenje: znati
da si nita.
128

- Zato brinuti? ak i Apsolut ne

zna sebe. Kada doemo do zakljuka da ti nisi, da ja nisam, za
ono to preostaje kae se da je
Apsolut, ali to je Apsolut? On se
ne moe opisati i zato ostaje bez
rijei. I ja sam isto bez rijei.
Nisargadatta Maharaj 1897-1981
Meditirajui o istoj svijesti, zaboravio sam obmane izazvane
neznanjem. Milarepa
Svjesnost u tebi i svjesnost u
meni, naizgled dvoje, stvarno
jedno, trai jedinstvo i to je
ljubav. Nisargadatta Maharaj
Probudi se! prije nego li tvoj san
o ivotu nestane u beskonanom.
Kada ovo tijelo zahvati smrt, gdje
e biti tvoja porodica? tvoja kua? tvoj novac? Ti nisi ovo tijelo.
Tijelo je samo tanjur, tebi dat da
129

moe jesti iz njega blagodati

Duha. Zato ne nauiti ovu vanu
lekciju prije smrti? Zato ekati?
Ne vezuj sebe za ogranienja
ljudske svjesnosti, ve se sjeti
prostranstva unutranjeg Duha
Paramhansa Yogananda
Strah koji prolaznost budi u nama, da nita nije stvarno i da nita
ne opstaje, jest, postupno uviamo, na najvei prijatelj, budui
nas prisiljava zapitati se: ako sve
umire i ako se sve mijenja, to je
onda prava istina? Ima li neto iza
pojavnosti, neto bezgranino i
beskrajno prostrano, neto u emu se ples promjena i prolaznost
odigravaju? Ima li neto u stvari
na to se moemo osloniti, to
nadivljuje ono to zovemo smrt?
Dopustivi tim pitanjima da nas
130

ozbiljno zaokupe, i razmiljajui

o njima, postupno uviamo da
inimo duboku promjenu u nainu miljenja o svemu. Neprekidnim razmiljanjem i praksom o
"isputanju", polagano otkrivamo
u sebi "neto" to ne moemo
imenovati ili opisati ili pojmovno
objasniti "neto" to poinjemo
uviati da postoji iza svih promjena i smrti na svijetu. Uskogrudne elje i razanode na koje
nas je naa opsjednutost tenjom
za trajnou osudila, poinju se
rasplinjavati i nestajati. Kad se to
dogodi mi uoavamo ponavljane i
ive odsjaje neizmjernih upletenosti iza istine o prolaznosti. To
je kao da smo sve svoje ivote
letjeli u avionu kroz oblake i
vrtloge, a onda se iznenada avion
131

vine iznad toga u jasno, bezgranino nebo. Nadahnuti i rezvedreni tim izronjavanjem u novu
dimenziju slobode, otkrivamo dubinu mira, radosti i samopovjerenja koji nas ispunjavaju zadivljenou, i postupno raaju sigurnost da ima u nama "neto"
to nita ne moe unititi, nita
promjeniti i to ne moe umrijeti.
Maria Rainer Rilke 1875-1926
U poetku, imamo koncept, speci
-fino judejsko-kransku, vjenog Stvoritelja, svemonog,
Boga u potpunosti personalizovanog i koji se predstavlja kao hiper
-trofirano ja, vrhunski diktator i
birokrata, vladar univerzalnim svi
-jetom koji ima svoju vrlo izraenu hijerarhiju, sa pukovima arhanela, vojskom svetaca i svo132

jim neumoljivim otrim zakonima. Za generacije, taj boanski

starac bio je bi i bio je slast. Bio
je gazda, veliki ef koji vlada koszmosom istovremeno kao andarmerijskom kasarnom i kao
savrenom i perfekcionistiki gigantskom mainom. Nita nije
moglo izbjei njegovoj kontroli,
niti njegovim slutnjama. Jedno
takvo bie podrazumijeva uasno
odsustvo kreativne spontanosti.
Ono predstavlja hrpu tenzija i
strahova - bez otvorenosti, bez po
-stojanja mogunosti, bez dobrog
raspoloenja. Izgleda, ipak, da je
tu rije o zlovoljnoj projekciji ega
iz njegovog sna o beskonanoj
dominaciji i neogranienom prisvajanju. Sve u svemu, rije je o
jednom sutinsko politikom pri133

stupu transcendenciji. Bog je taj

koji dri vlast, u apsolutnom smislu rijei. On je taj koji izdaje naredbe i koji ustanovljuje pravila,
on je gospodar Sistema i nepoko lebljivi uvar pokoravanja Sistemu.
Nije sluajno to je Zapad vrlo
rano pomjeao dramatino vremenske i duhovne moi, zatvarajui tako mistinu intuiciju i
unutranje ispitivanje u luaku
koulju zgusnutih dogmi i sterilnih katehizama, dok je Istok uvijek vodio rauna o tome da odvoji dvije funkcije, one koja uva
duhovnost od svake netolerancije
i od svakog iskljuivog formalizma. Biblija oduvijek govori
kako nas je Bog stvorio prema
svojoj slici, predajui nam dio
svoje suverenosti, stavljajui
134

ovjeka na vrh hijerarhije vrsta i

prirodne piramide, kao biolokog
i planetarnog kralja. Njegova je
glavna uloga, dakle, da slui i da
iskoritava ovaj svijet koji je
njegovo legitimno dobro.
U takvom vienju, smrt se javlja
kao neka vrsta monstrouzne anomalije, vrstu metafizike sramote
prema naem velianstvenom
stanju. Kako ovjek, stvoren da
slii na svemonog Tvorca moe
da bude podreen jednoj sudbini
na podjednako bijednom nivou na
kojem su i inferiorne kategorije ivotinje i biljke? U ovom asu
poinje da djeluje teorija pokajanja. Adam i Eva su bili stvoreni
kao besmrtni, ali su otkazali poslunost Jehovi, nisu odoljeli isku
-enju, probali su zabranjeno voe.
135

To je bio osnovni grijeh. Kako bi

ih kaznio, Vjeiti ih je istjerao iz
raja i osudio na ivot lutanja i
patnji. Ali, dosudio im je i glavnu
kaznu, i njima i njihovim nasljednicima, oduzimajui im status
besmrtnih. Moramo naglasiti da
postoji - jedna, ezoterina interpretacija, ali u potpunosti razliita
od prie u Postanku. U njoj,
besmrtnost Rajskog vrta nije
imala nikakve veze sa fizikom
vjenou. Ona je samo simbol
jedne probuene svijesti prema
sadanjosti u ovome asu, ustanovljena u nedvojnosti: berui plod
sa Stabla poznavanja Dobrog i
Zlog, mi smo odustali od te sree
van suprotnosti, vezali smo se za
toak postajanja, pokrenuli smo
mehanizme elje i straha. Ali ova
136

-kav pristup prihvaa samo nezna

-tni broj ljudi. Najvei broj italaca Biblije smatra smrt pokajanjem, odnosno ispatanjem zbog
jedne greke. Ona nije prirodna.
Ona ne ulazi u osnovni plan
Velikog Graditelja. To je kazna
koja je pogodila ovjeanstvo i
koja plaa nedjelo prvog para.
Patrick Ravinjan
LA REINCARNATION, 1984

Drugi strah koji potie ovjeanstvo da smrt smatra katastrofom,

jeste ono to je teoloka religija i
-rila, posebno protestantski funda
-mentalisti i rimsko katolika crkva - to je strah od pakla, nametanje kazni, obino van svake mjere za greke za vrijeme ivota, i
uase nametnute od ljutog Boga.
Tim ljudima je bilo reeno da se
tome moraju prepustiti, da nema
137

bijega, osim kroz pokajanje kroz

posrednika. Kao to zna, nema
ljutog Boga, nema pakla i nema
pokajanja kroz posrednika. Postoji samo veliki princip ljubavi koja
proimlje cijeli univerzum; postoji prisustvo Krista, koji pokazuje
ovjeanstvu injenicu due i da
smo spaeni ivou te due, i da
je jedini pakao sama zemlja, gdje
uimo kako raditi na vlastitom
spasenju, ostvarljivo pomou prin
-cipa ljubavi i svjetla, i tako potaknuti primjerom Krista, i unutarnjim porivom naih vlastitih dua.
Uenje o paklu je podsjetnik na
sadistiko vrijeme koje je dato od
kranske crkve u srednjem vijeku, i pogrenom uenju koje se
pronalazi u starom zavjetu i odno
-si se na Jehovu, plemenskom bogu idova. Jehova nije Bog, plane
138

-tarni Logos, Vjeno Srce Ljubavi Kojeg je Krist otkrio. Kada ove
pogrene ideje nestanu onda e
koncept pakla izblijediti iz ovjekovog sjeanja, - njegovo mjesto
e zauzeti razumijevanje zakona
koji svakog ovjeka vodi da radi
na vlastitom spasenju na fizikom
planu, koji ga vode da ispravi ono
to je krivo radio u svojim ivotima na Zemlji. Alice Bailey
ovjekovo etiko ponaanje bi se
trebalo djelotvorno temeljiti na
simpatiji, obrazovanju i drutvenim vezama; za to nije potrebno
religiozno temelje. ovjek bi
uistinu bio slab ako bi on morao
biti obuzdan strahom od kanjavanja i nadom za nagradom nakon smrti. Albert Einstein iz
"Religion and Science", New York
Times Magazine (studeni 9. 1930)
139

Na zemlji se rodilo vrlo malo

takvih ljudi koji su bili prosvjetljeni sami po sebi, ija
svjetlost nije bila posuena, koji
su se potpuno oitovali u vlastitom sjaju istine. . . potpuni izraz
ovjeka je uoljiv samo u onome
tko u sebi samom predstavlja sve
ljude svih vremena i zemalja, i
ija svjetlost nije bila prelomljena
zidovima obiajnih razmea koja
dijele razdoblja, rase i narode. . .
Sad, kada se pribliavam kraju
svog zemaljskog ivota, mogu
rei da je istoa ivota najvia i
najistinitija umjetnost. Mnogi mo
-gu usavriti umjetnost da stvara ju dobru glazbu odnjegovanim
glasom, ali umjetnost da se takva
glazba proizvede iz sklada istog
ivota vrlo je rijetka.
Mahatma Gandhi
140

Ono to inimo za sebe umire sa

nama. Ono to inimo za druge i
svijet ostaje besmrtno. Albert Pine
Sve dok postoji "onaj tko djeluje"
jo si uhvaen u krugu raanja i
umiranja. Nepoznat?
Ti ne shvaa koliko je osoba
jaka sve dok je ne vidi u njenom
najslabijem trenutku. Nepoznat?
injenica da sam od glave do
pete bremenit eljama, nainila
me je robom; Bio bih sam Bog da
su mi srce i um bez elja.
Mir Taqi
A mislim da ono to se dogodilo
meni na tako okrutan nain deava svima onima koji gaje ak i
opravdane, bezazlene elje kao
to su bile moje. Svijet nas dri
pomou naih elja i prije ili
141

kasnije primorava nas da za njih

platimo skupu i bolnu cijenu.
Samo oni koji su sasvim osamljeni ili koji su se odrekli svega
mogu da se nadaju da nee biti
prisiljeni da je plate. Nepoznat ?
Patnja ne postoji u duhu onog ko
nita ne iekuje, strah je prevladan u duhu onog ko ni zata ne
prianja. Ko iscrpi udnju za ivotom i prozre kakvou stvari ne
boji se smrti kao ni odlaganja
tereta. Ko nadie privrenost,
izvri napor i iscrpi talog strasti,
raduje se izmaku svog vijeka,
osjea se pomilovan na stratitu.
Ko dosegne potpunu ispravnost; i
ne tei za niim na svijetu - ne
otimlje se smrti osloboenju od
poara. Sve s im je zdrueno
bie i sve to postigne, sve je to
142

neodrivo tako je rekao na mudri

vodi. Ko tako vidi ne posee ni
za kakvim Biem ko ni za uarenim eljezom. Sklopovi e se
raspasti za im da se jadikuje.
PJESME PROSJAKA I PROSJA
-KINJA, 1977 pjesme na pali
jeziku prvih Buddhinih sljedbenika. (preveo Nana Jivako - edomil
Veljai buddhistiki redovnik)

A i ti sam, sine moj, sastoji se,

ako se pravo spozna, takoer iz
etiri dijela: Tijelo, ivot, duh i
Ja. Ti ima fiziko tijelo, onda
tiho svjetlei ivot koji proima i
obasjava fiziko tijelo. Nakon
smrti se ona oba odvoje u prajedinstvo iz kojeg su postali. Smrt
je, naime, samo razrjeenje vrpce
koja dri zajedno etiri dijela iz
kojih se mi sastojimo. Tvoje
143

duhovno tijelo, trei dio iz vrlo

fine tvari koje nalikuje fizikom
tijelu, naputa u smrti vidljivi
omot zajedno s Ja, boanskom
iskrom, tvojim etvrtim dijelom
te ulazi kroz kraljevstvo sjena i
smrti u kraljevstvo svjetla i
ivota. . . - Ali ako se pita: kako
e znati je li ono to gleda i
spoznaje doista Istina, onda ti na
to daje odgovor sljedea slika
Izidina puta, trea po redu: hrabrost i magine snage. To neka ti
bude kamen kunje, jesi li doista
spoznao Istinu, jer onda e imati
hrabrosti. Istina raa hrabrost.
Prvo e imati hrabrost gledati
smrti u oi, ne hrabrost junaka
koji stisne zube i snagom volje
ide u susret smrti, nego hrabrost
mudraca koji zna da je smrt
144

prirodni dogaaj koji se esto

ponavlja, da je samo jedan prijelaz, da nije konac. Ali ti nee
imati hrabrost samo prema smrti,
nego takoer i prema boli i prema
ljudima. Moi e oputeno podnositi boli jer e znati za
njihovu prolaznost i ljudima e,
kad to bude potrebno, priznati
istinu jer se nee bojati. Istina e
te oslobaati svakog straha jer ti
se ni nema ega bojati: svaka
patnja i veselje vodi te blie tvom
cilju, savrenstvu. . - Hermanubis
se vozi na kotau prema gore, a
Typhon prema dolje. U stavu
ovih dvaju Bogova, koji znae
dobro i zlo, lei najvie ivotno
pravilo. Dobro vodi uvijek gore ka savrenstvu, zlo uvijek dolje, k
unutarnjoj, a i vanjskoj, pokvare145

nosti, na kraju do unitenja. Ono

se ne vidi odmah. Vrijeme kad se
ono pokae esto nastupa tek
kasnije, nakon smrti ovjeka. Ali
otkrivanje onog to mi jesmo je
neizbjeno. Zato, o hodoasnie,
na putu k velianstvenom svjetlu
ljubi, trai i vjebaj Dobro i mrzi,
izbjegavaj i proputaj Zlo. Zalau
-i se za Dobro, ti tka zlatne niti
u koulju koju e jednom nositi.
Ne daj se prevariti od naslada koje ti Zlo povremeno daje. Sramota i ast izlaze na vidjelo. . - Zna
da je vidljivi svijet samo prolazni privid i da je vjeno samo
ono nevidljivo. Ovom spoznajom
ti si stekao hrabrost i putem stano
-vitih vjebi magine snage. Nee
ti koditi niti plamen vjene vatre,
niti mrnja i zloba. . - Ljudski
146

duh je jedan dio struje duhova.

Ljudska tijela su dio ivotne
struje. Obje struje izlaze iz Boga,
mnogostruko se zapliu i obavijaju, oplouju i bivaju oploene, a
da se ne izmijeaju ili meusobno
izbriu. I vraaju se natrag u krilo
Boanstva. JEDNO POSVEENJE
U STAROM EGIPTU - Prema knjizi Toth opisao Waldemar U. , 1922
Vidljivo poput ljestava vodi do
nevidljivog; prolaznost je tek
skela oko vjenoga.
Henry Drummond 1851-1897
Vizija je umijee koje nam omoguuje da vidimo i nevidljivo.
Jonathan Swift
Sve postoji u nevidljivome prije
nego to se manifestira ili ostvari
u vidljivome i u tom je smislu
tono da su nevidljive stvari stvar
147

-ne, dok su one koje vidimo nestvarne. Nevidljive su stvari uzrok; vidljive posljedica. Nevidljive su stvari vjene, dok se vidljive mijenjaju i prolazne su.
Ralph Waldo Trine U SKLADU S BESKONANIM
Svijet je prepun uglavnom nevidljivih stvari. Howard Nemerov
Smrt je vanija od ivota. ivot je
plitak i beznaajan. Smrt je dublja. Kroz smrt ti raste u stvarni
ivot. . . , a kroz ivot dostie
samo smrt i nita vie. to god
govorimo i podrazumijevamo pod
ivotom to je samo putovanje ka
smrti. . . Kada se netko pone
vie zanimati za smrt, tada moe
ii duboko u same dubine ivota.
U suprotnom on jednostavno osta
-je na povrini. Mi se uope ne
148

zanimamo za smrt, radije izbjegavamo injenice. Smrt je tu i svaki

trenutak umiremo. . . . Onog
trenutka kad si spoznao smrt, ti
spoznaje vjeni ivot. Postoje
vrata. Ako proe kroz vrata, onda dostie drugi ivot, besmrtni,
bez smrti. . . . . Ali se kroz ta
vrata treba svjesno proi. Mi smo
umirali mnogo puta, ali kad god
netko umre on postane nesvjestan. Ti se tako boji smrti da u
trenutku smrti postaje nesvjestan. Kroz vrata smrti prolazi
u nesvjesnom stanju uma. Tako
se ponovo raa i cijela glupost
poinje iz poetka. I ti ponovo
nisi zaokupljen smru. . . Ovo je
ono to se podrazumijeva pod
meditacijom: proi svjesno kroz
vrata smrti. Svjesno umrijeti jeste
149

meditacija. Ali ti ne mora ekati

smrt, to nije potrebno jer je smrt
uvijek ovdje. To su vrata koja postoje u tebi. . .
Tako kad naputa povrinu to
nije samo naputanje povrine, ti
naputa sebe - svoj identitet,
prolost, um, memoriju. Sve sa
ime si se poistovjetio treba da
napusti. Zbog ovoga meditacija
izgleda kao smrt. Ti umire. . . i
samo ako si spreman umrijeti dobrovoljno umrijeti - ii dublje u
sebe, napustiti sebe i transcendirati povrinu - doi e do stvarnosti koja je vjena. Osho 19311990 pogl. Posljednja elja put
ka bez-eljnosti MEDITATION THE ART OF ECSTAZY
Nesvjestan ivot nije vrijedan
ivljenja. Sokrat
150

Giordanov govor uenicima u

tamnici "Piombi"
Pablo Simon, primivi Majstora
za ruke, ree mu da e mu vrlo
brzo Braa iz Venecije vratiti
slobodu, razumom ili silom. Ne, dobri moj Brate! Radije
ostajem iv u smrti nego mrtav u
ivotu. . . Ako usvojimo iste metode kao Inkvizicija, ako pribjegnemo nasilju i lai, prije ili
kasnije postat emo poput njih.
Tako, ba kao to se tijelo privikne na alkohol, dua se privikne na okrutnost i na koncu uiva
u moralnoj uspavanosti koja je
prati. Moramo zadrati kontrolu
nad svojom matom. Uli ste u
pokvareni krug da mislite i zamiljate samo moje patnje, ali
zaboravljate plodove koje e
151

donijeti u budunosti. Oni nisu u

"Piombiju" zakopali "mene", ve
samo jednu malenu klicu filozofije koja e proklijati u nadolazeim stoljeima. Ne oplakujte
klicu, mislite na stablo! Doi e
dan, Brao, kad e mudrost civilizacija starijih od nae obnoviti
izvor znanja u nama. Toga dana,
dogmatsko i separatistiko shvaa
-nje past e; dok me danas zatvaraju jer tvrdim da je Zemlja
okrugla, Sunce sredite sustava i
svaka zvijezda os nekog drugog,
slinog sustava, s vlastitim stanovnicima i posebnim konceptom o
Boanstvu. A jer toga nema u
dananjim knjigama, shvaa se
kao la. . . Jao, Brao! Plaem
zbog vas koji ostajete ivi meu
njima, ali vam i zavidim: uinit
152

ete mnogo za ovjeanstvo.

- Kao rtva svih ovih muenja, vi
jo uvijek mislite na dobrobit
ovjeanstva? prasnu venecijanski uenik. - Da, Brate Marco. . .
i ono e takoer, usred svojih
patnji, misliti na svoju dobrobit.
- Mi i ovjeanstvo, mi vas eli-mo iva, tako nam moete mnogo dati. - - Ne, Pablo Simon!
Smrt ima temeljnu vrijednost u
ivotu ljudske osobnosti i naa
dua mora je potpuno iskoristiti.
Moda e vam jednog dana rei
da sam pokleknuo pred smru.
Odsada znajte, lagat e vam.
- Kako bi mogli potovati istinu
ako je nisu potovali ak ni u
njihovim Svetim Knjigama? - de
Venti, "sveta srdba" je doputena samo onima ije je srce isto,
153

jer ga ne koriste da bi razorili,

nego, naprotiv, stvorili...! Pazi da
ne mrzi!
- Ja mrzim samo la! - Ja vam
kaem da la ne postoji. Borite se
protiv nje, a da joj ne pridajete
mnogo vanosti, zagovarajui isti
-nu, Univerzalnu Istinu Mudrosti,
Religije bez nacionalnosti, ni
vremenske epohe, niti dogmi. . .
Oprostite mi, moje fiziko tijelo
je krajnje slabo i umara se. . .
Neu vam moi jo dugo
govoriti. . .
- elimo ostati uz tebe, plemeniti filozofe.
Onda ne zaboravite moja
djela. Vie sam u njima nego u
ovom okviru od umirue puti. . .
Napustite "Piombi". Ovdje vladaju samo bol i neznanje. Giordano,
kojeg su podupirali uenici, za154

tvarao se u sebe poput lotosa u

smiraj dana. Pablo Simon i de
Venti poveli su mlade venecijance prema izlazu.
In Memoriam uvaenom majstoru
Zlatnoga Kria koji je nastao iz
kocke - Giordano Bruno 15481600 je roen u Noli pokraj
Napulja. Kao mladi postaje lan
Dominikanskog reda. Educiran je
u duhu Aristotelovske i Tomine
tradicije, no uskoro poinje prouavati mistini Neoplatonizam
zajedno s idejama apokrifnih radova Hermesa Trismegistusa. Nje
-gova heterodoksna vjerovanja su
uskoro privukla pogled crkvene
inkvizicije u Napulju i Rimu.
Kako bi izbjegao proganjanje odrekao se Dominikanskog zavjeta
te je pobjegao iz Italije 1576.
155

Dugi niz godina putuje Evropom.

Ui hermetike, gnostike i pitagorejske tradicije te uskoro poinje poduavati pod sponzorstvom
raznih patrona. 1591 pozvan je u
Veneciju, gdje i odlazi. Tu ga privodi inkvizicija. Giordano Bruno
je podvrgnut konstantnim suenji
-ma i ispitivanjima. Zatvoren je u
zloglasnu inkvizitorsku tamnicu
Piombi. Boravio je sedam godina
u ledenoj eliji u neljudskim uvje
-tima za ivot. Bio je optuen za
irenje Kopernikanskih ideja, za
poduavanje hereza Neoplatonizma i Hermetine filozofije. Pose
-bno su mu zamjerali na po njima
"neuvenim" tvrdnjama kako su
zvijezde beskraji sunca poput
ovog naeg, koje okruuju razni
svjetovi, koje pak nastanjuju inte156

ligentni stanovnici poput nas. 8.

veljae 1600. priopeno mu je da
e biti spaljen na lomai; dobio je
8 dana za razmiljanje i odluku o
pokajanju - nije se pokajao. Sud
je donio presudu kanjavanja spaljivanjem na lomai. uvi presudu Giordano Bruno je rekao: "S
vie straha vi meni izriete presudu, nego to je ja primam". 17.
veljae 1600. godine Giordano
Bruno je iv spaljen na lomai
zajedno sa svojim knjigama. Na
Campo di Fiori, rimskom Cvjetnom trgu, na kojemu je Giordano
bio spaljen, 1889. godine podignut je spomenik s natpisom:
"Tu gdje je lomaa gorjela".
"Vrline su oblici koje stvara
prosvijetljeni um: kroz njih on
pokazuje svoje postojanje".
157

Izmeu neispravnog ivota i ispravne smrti bolje je izabrati smrt

u ispravnosti nego neispravan
ivot. Godato, iz Thera Gatha
U velikoj shemi stvari, ono to je
vano nije kako ti ivi, nego
zato ivi, to podrava, i za to
si spreman umrijeti. Paul Watson
- Prosvijetljeni imaju snagu
koja nije ovozemaljska. Njihova snaga je potpuno od
ljubavi. . . Kao ruin cvijet ili
kap rose. Njihova snaga je vrlo
krhka, ranjiva. Njihova snaga
je snaga ivota, a ne smrti.
Njihova mo nije od onoga to
ubija; njihova mo je od onoga
to stvara. Njihova mo nije od
nasilja, agresije; njihova mo je
mo milosti. Osho 1931-1990
158

U Platonovoj Apologiji, Sokrat je

na sudu da sebe obrani od izjava
koje je rekao Meletus, iz Atene.
Meletus je optuio Sokrata da kva
-ri mladost Atene da ne vjeruju u
Bogove toga grada-drave.
"U mome istraivanju u slubi
boga ja sam pronaao da su oni
koji imaju najvii ugled najnepotpuniji, dok su oni za koje se
smatra da su manje vrijedni imali
najvie znanja" (Apologija, 26)
Sokrat je stekao lo ugled jer je
otkrio ovjekovo neznanje.
"Bogatstvo ne donosi vrlinu,
ve vrlina stvara bogatstvo i sve
ostalo to je dobro za ljude, i
individulano i kolektivno"
"Dobri gospodine, vi ste Atenjanin graanin najveeg grada sa
reputacijom i mudrosti i moi; zar
159

se vi ne sramite vae elje da

posjedujete to je mogue vie
bogatstva, ugleda, i poasti, dok
se ne brinete niti razmiljate o
mudrosti i istini, ili najboljem
stanju svoje due?" (Apologija, 32)
Sokrat govori da je bogatstvo
vrijedno imati samo onda ako sa
njime uinimo neto vrijedno.
Ljudi bi trebali koristiti manje
vrijedne materijalne stvari na nain da ih podvrgavaju najvrijednijim stvarima - dui. Sokrat pokuava sudu razotkriti da je dua
vjena i da traje zauvijek. On
vjeruje da ona postoji ak i prije
nego osoba. On objanjava da
osoba mora ispoljiti moralni potencijal svoje due i ostvariti ga da ispoljava unutarnju dobrotu, ta
ko da stekne mo nad osobnou.
160

"Bojati se smrti, gospodo, nije

nita drugo nego misliti za sebe
da smo mudri, a kada to nismo,
misliti da neto znamo, a ustvari ne znamo". (Apologija, 32)
" Ja vam kaem gospodo, onima
koji su glasali da me se ubije, da
e osveta doi nad njima odmah
nakon moje smrti i bit e je daleko tee podnositi nego ona koju
ste vi poduzeli da me ubijete".
"Vi ste u krivu ako vjerujete da
ete ubijanjem ljudi sprijeiti
bilo koga da vam prigovara to
ne ivite na ispravan nain.
Izbjei takve testove nije ni mogue niti dobro, ali to je najbolje i
najlake ne ozloglaavati druge
ve sebe pripremiti da se bude
dobar to god je to mogue vie".
Sokrat kae da nije teko izbjei
161

smrti, ve "daleko je tee izbjei

zlobu, jer ona je bra od smrti".
"Trenutak odlaska je doao, i mi
odlazimo naim vlastitim putevima - ja da umrem a vi da ivite.
Koji je put bolji to samo Bog
zna". Sokrat (399 - 469 pr.n.ere)
grka rije Apologia znai objanjenje ili obrana. Sokrat je bio
osuen da sebe usmrti uzimanjem
otrova, to je i uinio potpuno
miran i neuzbuen. On tvrdi da
iako su ga ljudi osudili na smrt,
njihova miljenja i presude nee
imati utjecaja na njega nakon to
njegovo tijelo umre. Oni ne mogu
povrijediti najistiju, istinsku i
vjenu sutinu njegovog postojanja. - "Dobar ovjek ne moe
biti povrijeen ni u ivotu ni u
smrti" Sokrat (Apologija, 42)
162

Al Hallj 858-922 (puno ime Ab

al-Mughth al-usayn ibn Manr
al-allj) je bio legendarni Sufi
uitelj iz Irana. Oenio je ker
Sufi uitelja f Ab Yaqb alAqa. Al-allj-eva sklonost puto
-vanjima i voljnost da dijeli svoja
duboka mistina iskustva sa svakim tko je htio to sluati je smatrano krenjem discipline od njegovih Sufi uitelja. Prije njegovog uhienja Al-allj je rekao
An al-aqq (Ja sam Istinato jest Bog), zato su ga optuili.
Takva izjava je za mnoge muslimane neprihvatljiva. On je proveo jedanaest godina u Bagdadu
u zatvoru, izdravajui muenja
sa potpunim mirom. Iskazi o
njegovom pogubljenju govore
kako je sa uitkom prihvatio
163

uasnu smrt. Kada su Hallaja

vodili na sud jedan Sufi ga je
upitao: to je ljubav? On
odgovara: To e vidjeti danas,
sutra i prekosutra. - Sve to je
vano za ekstatiara jeste da ga
njegov jedini dovede Njegovom
Jedinstvu. Oni koji ne vjeruju u
(Konani) Trenutak pozivaju za
njegov dolazak; ali oni koji u to
vjeruju, oekuju to sa ljubaznom
stidljivou, znajui da e to biti
(dolazak) Bog. Hallaj - On je bio
izbievan ispred velike gomile
prisutnih. Zatim su mu otkinuli
ruke i noge, i podigli ga na vjeala. Kada su mu otkinuli noge on
je rekao: Ja sam koristio ove
noge da hodam po zemlji, sada
preostaje samo jedan korak do
raja, otkinite to ako moete. 164

Kada su mu otkinuli ruke on je

obojao lice sa vlastitom krvlju,
kada su ga upitali zato je to uinio, odgovorio je: Ja sam izgubio mnogo krvi, i znam da je
moje lice poblijedilo, ja ne elim
da izgledam blijedog lica kao da
je to od straha. - Njegovo pogubljenje je bilo odgoeno za slijedei dan, tako da bi Hamid, vizir
od Caliph Muqtadir, mogao biti
prisutan na izricanju njegove
smrtne kazne. Te noi, dok su se
njegovi prijatelji i neprijatelji
okupili oko muenika ljubavi, on
je izmolio kratku molitvu, a zatim
ponizno molio svoga Gospoda.
Svjedoci izvjetavaju da je pri
kraju te molitve zatraio od Alaha
da oprosti njegovim krvnicima.
On je rekao: Ako si Ti njima
165

otkrio ono to si Ti otkrio meni,

oni ne bi inili ono to ine, i ako
si Ti sakrio od mene ono to si Ti
sakrio od njih, ja ne bi bio sposoban proi kroz muku koju ja
trpim. Slava Tebi u svemu to
god Ti radi, slava Tebi u svemu
to god Ti je volja. Zatim je
recitirao: Ubite me, O moji
vjerni prijatelji, jer ubiti mene
jeste uiniti me ivim; Moj ivot
je u mojoj smrti, i moja smrt je u
mom ivotu. Tog dana su mu
odrubili glavu, spalili slijedei, i
bacili njegov pepeo u vjetar dan
nakon toga. Ovo je Ljubav.
Sad vie ne stoji izmeu Istine i
mene, ili razumnog dokaza, ili
dokaza otkria; Sada, sjajno sjaji
potpuno, svjetlo Istine svako
treperi, manje svjetlo. Al Hallaj
166

Pitanje: Ja razumijem da ste vi

jednom bili proglaeni kliniki
mrtvim, i zatim ste se vratili u
ivot. Kako je smrt izgledala?
Odgovor: U travnju 1953 godine
ja sam doivio svoju fiziku smrt
u trajanju od sedam minuta. Ovo
se je dogodilo pod kontrolom
(moje srce je bilo nadgledano
pomou EKG) u Army Medical
Research Laboratory in Fort
Knox, Kentucky. Ja sam bio regrutiran u U.S. Army kao prigovara savjesti i dobrovoljno se
javio kao ljudski pokusni kuni
za istraivanje o hladnoi. Cijelo
iskustvo se dogodilo u punoj
svjesnosti. Ja sam bio u oku od
bola u jednom eksperimentu, ali
nisam izgubio svjesnost, iako je
moje srce stalo. Nije bilo prekida
167

u mojoj svjesnosti izmeu vremena kada je moje srce prestalo

kucati i kada je spontano nakon
sedam minuta ponovo poelo
kucati. Ja sam se naao u biserno
sivom sjajnom prostoru mijenjajuih boja koje je bilo u potpunosti ispunjeno ljubavlju.
Razumijevanje je bilo kristalno
jasno i potpuno - ja sam bio sposoban sve razumijeti. To je bilo
stanje potpune slobode i sree. Ja
sam znao da sam bio mrtav i da
sam imao izbor da ostanem gdje
sam bio ili da se vratim nazad u
moje tijelo i ivot. Nauio sam da
nas nitko drugi ne osuuje osim
mi sami sebe, zato jer sam doivio
posljedicu svake misli, rijei i
djela moga ivota, to sam uinio
drugima i kako su se oni osjeali,
168

moj utjecaj na planet i cijeli ivot.

Smru su nestala sva moja prijanja kranska religiozna uvjerenja, i to mi je potvrdilo da nije bilo nikakvog pakla. Isto sam tako
nauio da: Ako to nije lijepo, ti
onda nisi mrtav. Ovo vrsto
znanje je zauvijek odstranilo moj
strah od smrti i zamijenilo ga sa
razumijevanjem i samilou.
Pitanje: Ako je tvoje srce stalo za
sedam minuta, zbog ega nije
dolo do oteenja mozga?
Odgovor: To iskustvo se je dogodilo na temperaturi ispod 400
Fahrenheit (op. pr. nekoliko stupnjeva iznad nule - mjere u celzijusima). Ja sam bio u friideru.
- Zato to je nae materijalistiko
drutvo izgubilo svoju duhovnu
osnovu, mi smo u neznanju to se
169

tie smrti i onoga to se nakon nje

dogaa. Kada mi postanemo vie
svjesniji onoga to mi jesmo, i
onoga to nosimo, iskustvo smrti
i nai strahovi u vezi toga e se
dramatino promjeniti. Ako ste
ikada imali izvan-tjelesno-iskustvo ili privremeno bili mrtvi, vi
onda znadete da smrt nije kraj.
Napokon ako iskustvo nije lijepo,
vi niste umrli! Ja preporuujem
svakome tko se zanima za ove
stvari da proita knjigu ivot
poslije ivota od Dr. Raymond A.
Moody, Jr, i djelo od Dr.
Elisabeth Kubler-Ross, smrt i
umirua gospoa.
Edwin C. Steinbrecher - THE
INNER GUIDE MEDITATION A Spiritual Technology for the
21st Century, 1988
170

Potraga za stvarnou je najopasnija od svih poduhvata jer

e to unititi svijet u kojem ti
ivi. Ali ako je tvoj motiv
ljubav prema istini i ivotu, ti
se ne treba bojati.
Nisargadatta Maharaj 1897-1981
8. Svatko ima svoj kri kojega
nosi, pa pusti neka ga svatko ivi
na svoj nain. . . Da nadam se da
uvia: ljudi nose taj kri, ljudi se
na kraju svog ivotnog puta
doista i daju razapeti, a da ni
jednog trenutka u svom ivotu
nisu svjesni da e skonati ba
kao Isus: raspeem. Svaka je smrt
raspee na kriu. Jednako muna,
jednako bolna i jednako tuna.
No mnogima ne uslijedi novo raanje. Iza mnogih takvih tjelesnih
smrti nastupa potpuna tama.
171

Svijest nepripremljena na Svjetlo

propada u grob jastva, a njegovo
konaite upravo su ona ista polja
koja je za ivota hranio i iji je
talac bio. Mnogi ljudi koji sebe
ne uspiju predati Svjetlosti kolektivno su odgovorni za vlastiti
neuspjeh. Energija njihovih ovisnosti o obiajima palog svijeta
nastavlja ivjeti dalje. Ona u
obliku fluida traga za novim
utjelovljenjima kako bi oslobodila svoju opskurnu pohotu. Ljudi
ne shvaaju da ista tama nakon
smrti nije nuno krajnja sudbina
ivota. Mnogi se dodue usuuju
otii toliko daleko u svojim razmiljanjima da sude kako je smrt
smisao ivota, a poglavita svrha
iskljuivo sama evolucija koja je
bitna na kolektivnoj ali ne i na
172

individualnoj razini koju su skloni smjesta prekriiti svjesni smrtnosti tijela (pa tako i due, misle
oni). Povrno promatrano to uistinu jest tako, ali iznad razine ove
priproste materijalne koloteine
postoji kanal u konanu besmrtnost. Njime e proi samo oni
uistinu najhrabriji, spremni na
brojna odricanja i na podnoenje
izuzetno tekih rtava sa samo
jednim ciljem: povratkom makrokozmosu. To je put Svjetlosti i
tko sebe otvori njezinim vrlinama
svoje raspee na kriu ini
smrtnim samo u odnosu na novo
roenje u svjetlu. No da bi takvo
to bilo ostvarivo, ovjek mora
najprije shvatiti da je malen. Tko
eli ivjeti ponesen iluzijom vlatite veliine, miljenjem da su
173

njegova materijalna ostvarenja uistinu hvale vrijedna dostignua,

taj ostaje vrsto prikovan uz zemaljsku sferu cijena ega je
smrtna svijest. Jer sve to je
roeno iz praha u prah e se
pretvoriti, dok ono to je roeno u
Svjetlu samo postaje Svjetlom.
9. Zato je raspee naa sudbina?
ovjek je naime razapet izmeu
dvije krajnosti u sebi. Narav je
tvoja dvostruka u to se i sam
moe posvjedoiti slua li unutarnje glasove u sebi. S jedne
strane oni te upuuju da ini
dobro, da bude koristan drugima
i zanemaruje uzane okvire sebe.
S druge kao da progovara demon
koji te tjera da bude sebian i
sve pretpostavi ispunjenju vlastitih elja. Borba izmeu ovih dviju
174

krajnosti podvaja tvoje bie i zato

ne postoji vrsta osobnost. . . Kao
to vidi na se ivot sastoji u neprestanom odravanju ravnotee
izmeu suprotnih elemenata nae
psihe. Takav ivot je ivot na
kriu. Tko negira da je na kriu,
ne zamara se previe sobom. On
se jo uvijek nada da e putem
svojih zemaljskih ambicija negdje
isplivati. Da e ostvariti tu mogunost da bude iznad drugih. Da na
taj nain udovolji primitivnim udnjama svog ega.
10. ovjek smjerno tei idealu no
njega je nemogue postii sve
dok je priroda ovjeka duboko
podvojena. . .
5. Apsolutna svjetlost, kao to je
reeno, ovdje ne stanuje i zato je
uzalud od ljudi oekivati da budu
175

idealni. Ono to u sebi uoi i to

ti se ne svia tvoja je nesretna sudbina koja se, po tjelesnoj smrti,
u obliku informacije prenosi dalje
u novo utjelovljenje. Znaj da to
vie nee biti ti, ali biti e zato to
tvoj blizanac koji e osjeati patnju zbog tvojih sadanjih greaka. Zato se potrudi suoiti sa
sobom, otkriti samome sebi da od
ovoga svijeta nema vie to
oekivati, kako bi se u tebi im
prije rodila volja da ga napusti.
Tek iskrenom eljom da ga sasvim napusti ti ukida zakon
karme: ukoliko postoji i jedna
sitnica koja te jo privlai ovome
svijetu, ona e za sobom povui
svu prljavtinu koju otkriva u
sebi. Ne zamjeuje li sada straho
-vitu sudbinu onoga koji e te
176

nasljediti u buduem utjelovljenju!? Uini sve da to roenje, iz

svoje sadanje grene prirode,
sprijei. Ukoliko se odlui
kroiti stazama iste Svjetlosti
ubijanjem stare osobnosti, time
e spasiti preostala tri bia:
mikrokozmos, iji si samo dio,
Novog ovjeka, koji ima doi, i
onoga koji bi se ponovo rodio
na ovome svijetu da poput tebe
ponovo pati. Zato je tvoja uloga
u ovome ivotu ogromna.
Postupi li iste savjesti uinit e
sve da tvoj mikrokozmos nikada
vie ne nastanjuje ovu prirodu
gdje su sva pravila izvrnuta, i
gdje nema spasa do konanog
probuenja. Rene Gnosis - KULE
OD KARATA (iz poglavlja Bijeli
kri)
177

Sjeanje na prole neispunjene

elje zarobljava energiju, koja se
ispoljava kao osoba. Kada se
njena snaga iscrpi, osoba umire.
Neispunjene elje se prenose dalje u sljedee roenje. Samopoistovjeivanje sa tijelom stvara nove elje i nema im kraja, sve dok
se ovaj mehanizam okova jasno
ne shvati. To je jasnoa koja oslobaa, jer ti ne moe odbaciti
elju, sve dok njeni uzroci i posljedice nisu jasno vieni. Ja ne
kaem da je ista osoba ponovo
roena. To umire za dobro. Ali
njena sjeanja ostaju i njene elje
i strahovi. One osiguravaju energiju za novu osobu. Stvarno u
tome ne uestvuje, nego to omoguuje dajui mu svjetlo.
Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
178

- Yoga je u obustavljenosti obrta

(misli) u svijesti. (1.2) - Upravo u
tom stanju razaznava se priroda
forme postojanja (1.3) - U suprotnom dolazi do poistovjeivanja
sa obrtima vlastite svijesti. (Onajkoji-vidi poistovjeuje se sa promjenama svoga uma-svijesti)
(1.4) - Obrta ima pet vrsta, neki
su ometajui na putu samoprepoznavanja, a neki to nisu. (1.5) Pet ometajuih obrta; umovanje,
zabluda, uivljavanje u matanja,
spavanje, sjeanje. (1.6) - Izvori
istinskih spoznaja su; direktna
spoznaja, logino zakljuivanje,
tradicionalna predanja temeljena
na provjerenim izvorima. (1.7) Duboka usredsreenost u sluaju
onoga koji se vie ak ni za
sreivanje uvida ne interesira,
179

budui da je dostigao razaznavajui konani uvid u svim

njegovim aspektima naziva se Oblakom istinske forme. (4.29) Ovdje tek zapreke i retribucije
akata prestaju konano da se
ispoljavaju. (4.30) - Tada - u neuporedivosti onoga znanoga, osloboen od svekolike zaklanjajue
prljavtine - ono - to - ostaje - da
- se - spozna je; beznaajno malo.
(4.31) - Na ovom mjestu slijedi i
okonanost evolutivnog razvojnog niza koji karakterizira osnovne energetske konstituente (osnov
-ne jedinice) koje su ispunile svoj
cilj. (4.32) - Razvijenost - Izdignutost instantnosti trenutka; je
ono; to nema vie nastavka.
(4.33) - Povratni tok koji vodi u
prvobitno stanje, za transcendeti180

rajuu subjektivnost budui; liene znaaja - sainjava stanje

izbavljenosti; a koje je: postavljanje energije (subjekta oitavanja)
u samoj sebi. (4.34) Kraj prevoda Yoga Sutri od Patanjali-a.
Sve dok se ovjek ne uputi na
ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost e slijediti
svaki njegov korak u toku cijelog
ivota. Najvei kraljevi i dravnici pokuavaju vladati drugima,
kada u svom srcu od srca znaju
da ne mogu vladati ni sami
sobom. Ipak, najvea mo je pod
komandom ovjeka koji je prodro
u najunutarniju dubinu. Postoje
ljudi velikih umova koji provode
cijele svoje ivote u sakupljanju
znanja o mnogim stvarima. Upitaj
te ljude da li su rijeili misteriju
181

ovjeka, da li su pobijedili sami

sebe, i oni e pognuti svoju glavu
sa sramotom. Kakva je korist od
toga da znamo bilo to kada jo
ne zna tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom
ja, ali to bi drugo bilo vrijedno
poduzeti? Ramana Maharshi
Misao "ja" prva umire za one koji
su uzeli utoite, iz straha od
smrti, pred stopalima pobjednika
smrti. Zbog toga su oni, prirodno
besmrtni. Mogu li oni vie ikada
biti zahvaeni strahom od smrti?
Ramana Maharshi SAT-DARSHANAM (etrdeset stihova o stvarnosti)

Na dan 17 srpanj 1896 odjednom

ga je (Ramanu Maharija) obuzeo potpuni strah od smrti iako za
to nije bilo razloga. On nije pitao
za objanjenja svoje roditelje ili
182

prijatelje, ve je odluio da sam

za sebe otkrije to to znai smrt.
Ovo iskustvo smrti je najbolje
objanjeno u njegovim vlastitim
rijeima: "Dakle, rekao sam sebi,
"ovo tijelo je mrtvo, ono e
ukoeno biti odnijeto na mjesto
za spaljivanje i tamo e izgoriti i
pretvoriti se u pepeo. Ali, sa
smru ovog tijela da li sam "Ja"
mrtav? Da li je tijelo "Ja"? Ovo
tijelo je tiho i nepokretno. Ali ja
osjeam punu snagu moje linosti
i ak zvuk "Ja" unutar sebe odvojeno od tijela. Ja sam dakle
besmrtni duh, netaknut smru".
Jednog dana kada se vraao u
Virupaksha peinu na Arunachala
brdu, on je imao iskustvo koje se
moe nazvati druga smrt. Ovaj
put to nije bio strah od smrti ve
183

sama smrt. Ovo je isto tako

najbolje objanjeno njegovim rije
-ima: "Odjednom je pogled na
prirodu ispred mene nestao i postao pokriven kao nekim komadom bijelog platna. Ali nestanak
jednog i pojavljivanje drugog je
bio postepen tako da se dio jednog i dio drugog ispred mene
pojavio u isto vrijeme. Ali uskoro
je pogled na prirodu nestao u
potpunosti i ja sam prestao hodati. Ponovo sam poeo hodati kada
je bjelina u potpunosti nestala.
To se dogodilo drugi put i moja
fizika slabost se poveala. Zbog
toga sam se morao nasloniti na
stijenu. Kada se to dogodilo trei
put, ja sam sjeo na stijenu. Oko
mene je svugdje bio pogled na
bijelo platno. U mojoj glavi se
184

sve vrtjelo. Cirkulacija krvi i srce

su stali, i moje tijelo je poelo
postajati tamnije boje, isto kao
to se to dogaa mrtvom tijelu, i
kako se to postepeno poveavalo,
Vasu je pomislio da sam stvarno
mrtav, i poeo je plakati te me
zagrlio. Promjena moje tjelesne
boje, zagrljaj Vasu-a, drhtanje nje
-govog tijela, i razgovor drugih
oko mene - ja sam bio svjestan
svega toga. Ja sam bio svjestan i
mojih ruku i stopala koja su postajala hladnija, i zaustavljanje
otkucaja moga srca, ali nisam
osjeao strah. Tok mojih misli i
svjesnosti Sebstva nije bilo izgubljeno i ja se nisam brinuo za stanje moga tijela. . . Odjednom
energija je proela moje tijelo.
Cirkulacija krvi i kucanje srca je
185

poelo". - Zlatni jubilej Ramaninog dolaska u Tiruvanamalai je

bio proslavljen 1946. godine 1947. godine Maharijevo zdravstveno stanje se naglo pogoralo.
Jo nije imao 70 godina, a izgledao je mnogo starije. Do kraja
1948. pojavio se mali vori
ispod lakta lijeve ruke. Poto se
poveao, glavni doktor arama ga
je odstranio. Ali u roku od mjesec
dana ponovo se pojavio. Pozvani
su kirurzi iz Madrasa i izvrena je
operacija. Rana nije zarasla i
tumor se opet pojavio. U daljem
ispitivanju izvedena je dijagnoza
bolesti - "sarkom" (rak). Doktori
su savjetovali da amputiraju ruku
iznad zaraenog dijela, ali Ramana je odgovorio sa osmijehom:
"Nema potrebe da se panii.
186

Tijelo je samo po sebi bolest.

Dozvolimo mu da doivi svoj
prirodan kraj. Zato ga sakatiti?
Jednostavno odravanje zaraenog dijela e biti dovoljno". Bile
su nune jo dvije operacije, ali
se tumor opet pojavio. Isprobani
su narodni sistemi medicine kao i
homeopatija. Ovakav tretman nije
donio poboljanje. Mudrac je bio
prilino neuzrujan, i nadmono
ravnoduan prema patnji. Sjedio
je kao gledalac koji promatra
kako bolest unitava tijelo, ali su
Njegove oi blistale kao i uvijek,
a Njegova milost isticala prema
svim biima. Ljudi su dolazili u
velikom broju. Ramana je inzistirao da svi podjednako dobiju
daran. Poklonici su smatrali da
bi Mudrac trebalo da se izlijei
187

pomou boanskih moi. Neki su

vjerovali da su direktno imali
koristi od takvih moi, koje su
pripisivali Ramani. Mahari je
suosjeao u njihovoj patnji, trudei se da im ugodi, podsjeajui
ih na istinu da Bhagavan nije
fiziko tijelo: "Oni smatraju da je
Bhagavan ovo tijelo i pripisuju
mu patnju. Kakva teta! Razoarani su na pomisao da e ih
Bhagavan napustiti i otii od njih
- gdje on moe otii, i kako?"
Kraj u fizikom obliju je nastupio 14. travanj 1950. godine. Te
veeri Mudrac je davao daran
pristiglim poklonicima. Svi u
aramu su znali da se blii kraj.
Sjedili su i pjevali Ramaninu
himnu Arunaali sa refrenom
"Arunaala-iva". Mudrac je za188

molio uenike da ga pridignu da

sjedne, otvorivi svoje svijetle i
draesne oi na kratko. Osmjehnuo se; suze blaenstva su se
skotrljale iz vanjskih uglova
Njegovih oiju. U 20:47 disanje
je stalo. Nije bilo borbe, gra,
nikakvog znaka smrti. U tom
trenutku jedna kometa se lagano
kretala preko neba i dosegnuvi
vrh svetog brijega Arunaale, nestala iza njega.
- ista Svjesnost je u potpunosti
nesrodna sa fizikim tijelom i
prevazilaenje uma je stvar direktnog iskustva. Mudraci znaju
svoju bestjelesnu, vjenu Egzistenciju isto kao to obini ovjek
zna svoju tjelesnu egzistenciju.
Ali iskustvo Svjesnosti moe biti
sa tjelesnom svjesnou kao i bez
189

nje. U istom bestjelesnom iskustvu iste Svjesnosti Mudrac je

iznad vremena i prostora, i nema
pitanja o poziciji Srca koje se onda moe pojaviti.Ramana Maharshi
Razumijevanje je u potpunosti
nematerijalno. . . in razumijevanja nije in tijela ili tjelesne
energije. Stoga pridruenost tijelu
nije nuna za bie koje razumije.
Sveti Toma Akvinski 1225-1274
- SUMA THEOLOGIAE
To je moda najmranija i najuznemirujua pojava moderne
civilizacije - njezino nepoznavanje i zatomljenje onoga to mi
stvarno jesmo. . . . Gledati unutra
zahtjevat e od nas veliku otroumnost i hrabrost - nita manje
nego potpuni preokret u naem
stavu prema ivotu i prema umu.
190

Toliko smo odani gledanju izvan

sebe da smo gotovo potpuno izgubili pristup u nau unutarnju
bit. Prestraeni smo gledati unutra, jer nam naa kultura nije dala
slutnju to emo nai. Mogli
bismo ak pomiljati da emo biti
u opasnosti od ludila ako to uinimo. To je jedna od posljednjih i
najdomiljatijih varki ega da bi
nas sprijeio u otkrivanju nae
prave prirode. Sogyal Rinpoche TIBETANSKA KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU
Kada prosvjetljenje svane, shvatit
e da nikada nisi bio roen, niti
da si ti ikada vrio neke svjetovne
akcije. Prosvijeljena osoba nema
nade nema elje, i nema strasti.
Stoga, za takvoga nema smrti.
Nisargadatta Maharaj
191

Posveeni (upueni u tajnu) vjeruju da znaju to ih eka, kada e

umrijeti, a kontemplativci su vidjeli i osjetili osjeaje koji prate
smrt. Oni, nee biti iznenaeni niti uzbueni kada se njihovo bie
rastvara i ONO to mora nastaviti
svoj put ulazei svijesno u s onu
stranu putovae s dubokim poznavanjem puta, staza u koje se
upuuju. Aleksandra D. Neel MYSTIQUE ET MAGICIENS DU TIBET

U sluaju obinog ovjeka, tamo

gdje se zbiva umiranje, znaajna
je borba izmeu fizikog elementala i due - i to se okultno naziva
"Lemurijanski odlazak", u sluaju
prosjenog ovjeka, kod kojeg je
fokus ivota usmjeren na prirodu
elje, dolazi do sukoba izmeu
astralnog elementala i due, i to
192

se naziva "smrt Atlantiana". to

se tie uenika, taj sukob e
preteno biti mentalni i esto je
usredotoen na volji-da-slui i
odluci da izvri odreeni aspekt
Plana, i volji da se svom snagom
vrati u aramski centar. to se
tie iniciranog, tu nema sukoba,
ve jednostavno svjesno i voljno
povlaenje. Interesantno je, da
ako naizgled postoji sukob, to e
onda biti izmeu dvije elementalne snage koje su preostale u lino
-sti: fiziki elemental i mentalni
ivot. Kod iniciranog visokog
stupnja u njegovom ustrojstvu
nema astralnog elementala. elja
je bila kompletno transcendirana
onoliko koliko je lina vlastita
priroda bila ukljuena. Alice Bailey
DEATH: THE GREAT ADVENTURE

193

Postoji put mudrosti i put neznanja. Oni su jako odvojeni i razliito zavravaju. . . ivjeti usred
neznanja, vjerujui za sebe da su
mudri i visoko naobraeni, budale
idu besciljno amo tamo kao slijepac voen od slijepca. to se nalazi onkraj ivota ne sjaji onima
koji su djetinjasti, ili nepromiljeni, ili opsjednuti bogatstvom.
KATHA UPANISHAD - Ovako je
Smrt odgovorila Nachiketi koji je
dosegnuo znanje kojem ga je
pouila Smrt i cijelu disciplinu
sjedinjenja, dosezanja Boga i postao osloboen od emocija i smrti
- to moe postii bilo tko - tko
poznaje ovo to se tie due.
Odbaci svaki motiv koji potjee
iz sebinosti im ga uoi, i
ti nee trebati traiti istinu; istina
pronai tebe. Nisargadatta Maharaj
194

Ja te stvari ne vidim vanjskim oi

-ma, niti ih ujem vanjskim uima. Ve ih vidim jedino svojom
duom dok su mi tjelesne oi irom otvorene, tako da me nikada
ne obuzima ekstatina besvijest,
ve vidim to dok sam budna danju i nou. Svjetlo koje vidim nije
ogranieno prostorom. Ono je
mnogo lake od oblaka koji u
sebi nose sunce. U njoj ne prepoznajem ni visinu, ni duljinu, ni
irinu. Reeno mi je da je to sjena
ive svjetlosti (umbra lucis viventis). U toj svjetlosti ponekad vidim drugo svjetlo za koje mi je
reeno da je iva svjetlost (lux
vivens). Ne mogu znati kada u je
vidjeti i koliko dugo. Ali kada
god je vidim, naputa me svaka
tuga i svaki strah; i osjeam se
kao jednostavna mlada djevojka,
a ne kao stara ena.
Hildegarada od Bingena 1098-1179
195

Mladi koji se zamalo utopio u

etrnaestoj godini, prisjea se:
Kada sam dosegao izvor svjetla,
mogao sam vidjeti unutra. Ne mo
-gu poeti opisivati pomou ljudskih izraza osjeaje koje sam tamo doivio i to sam vidio. Bio je
to divovski beskrajan svijet spokojnosti, i ljubavi, i energije, i ljepote. Bilo je tako da je ljudski ivot bio nevaan usporeen s time
A ipak je isticalo vanost ivota u
isto vrijeme dok je izazivalo smrt
kao sredstvo razliitog boljeg ivota. Bila je to sva bit, sva ljepota, sav smisao za sva postojanja. Bila je to sveukupna energija
svemira vjeito na jednom mjestu. Melvin Morse - CLOSER
TO THE LIGHT: LEARNING
FROM CHILDREN'S NEARDEATH EXPERIENCE, 1990
196

Sljedei niz dogaanja pojavljivao se istovremenim zbivanjem,

ali u opisivanju u ih uzimati pojedinano. Dojam je bia neke vrste, vie - vrste energije, ne linosti u smislu druge osobe, nego
jedna inteligencija sa kojom je
mogue komunicirati. Isto tako
po veliini ono naprosto prekriva
cijeli vidik ispred vas. To potpuno proguta sve, vi se osjeate okrueni. Svjetlo trenutno saobraa
sa vama, u jednom trenu dinamikim emitiranjem vai valovi
misli su proitani, bez obzira na
jezik. Nejasnu izjavu bilo bi nemogue primiti. Prva poruka koju
sam primio bila je, "Opusti se,
sve je lijepo, sve je dobro, niega
se ne boj". Trenutano sam se
naao u savrenom miru. U prolosti ako bi netko kao lijenik
197

rekao "Sve je u redu, niega se ne

boj, to te nee boljeti, obino je
boljelo - ne moete im vjerovati.
Ali to je bio najljepi osjeaj koji
sam ikada upoznao, to je apsolutna ista ljubav. Svaki osjeaj,
svaka emocija su jednostavno
savreni. Osjeate se toplo, ali to
nema nikakve veze sa temperaturom. Sve je tamo potpuno ivopisno i jasno. Ono to svjetlo prenosi na vas je osjeaj istinite,
iste ljubavi. Vi to doivljavate
po prvi puta. To ne moete usporediti sa ljubavlju vae ene, ili
ljubavlju vae djece ili tjelesnom
ljubavlju. ak i kada bi to sve
zajedno sjedinili, ne bi je mogli
izjednaiti sa osjeajem koji ste
dobili od tog svjetla. Mergot Grey
- RETURN FROM DEATH: AN EXPLORATION
OF THE NEAR-DEATH EXPERIENCE, 1985

198

Svi oblici nisu fiziki. Misao, na

primjer, je oblik. A od ega je
stvorena misao? Misao je energija, ili svjetlost, oblikovana od
strane svjesnosti. Nema oblika
bez svjesnosti. Postoji samo svje
-tlost i svjesnost koja tu svjetlost
oblikuje. To je stvaranje.
Gary Zukav
Tragedija svih velikih religija je u
tome da kre i iskrivljuju osnovne
principe slobode im postanu masovne organizacije kojima upravlja crkvena birokracija. Vjerska
organiza cija i ljudi koji govore u
njezino ime preuzimaju u izvjesnoj mjeri ulogu obitelji, plemena
i drave. Podravaju vezanost
ovjeka umjesto da ga ostave
slobodnog. Oboava se ne Bog,
nego grupa koja tvrdi da govori u
njegovo ime. Erich Fromm
199

Stvar koje sam se ja najvie

bojao sada mi se pojavila. Ono
ega sam se ja bojao to mi je
dolo. Job 3:25 Biblija. I to je
ono to se moe dogoditi. Ono
ega se ti boji moe se pojaviti u
obliku misaonog oblika kojega si
ti sam stvorio. To te moe proganjati i straiti sve dok ne shvati
da to nije nita drugo osim onoga
to si ti sam stvorio. Jednom kada
uvidi da tvoje vlastite misli mogu
stvoriti gomilu vragova, onda si ti
osloboen od straha i tog misaonog oblika. To je sve o osloboenju u Bardo (op. pr. posmrtna
ravan) biti osloboen od svojih
strahova, avolskih misaonih obli
-ka, grijeha i karme. Jasno Svjetlo
dolazi svima upravo prije trenutka smrti a ne kao oprotaj na
samrtnoj postelji kroz Crkvu
200

kao to bi ortodoksno sveenstvo

htjelo da mi u to povjerujemo,
nego kao prilika za spasenje na
samrtnikoj postelji za svu Boju
djecu, bez obzira na crkvu u koju
vjeruju. Buddhist, musliman,
hindus, kranin, idov, svetac,
grijenik, siromani, bogati, dobar ili lo, - SVIMA je prueno
Jasno Svjetlo kao dar Boje
spasavajue milosti. U trenutku
smrti, ti uistinu ide da se susretne sa svojim Tvorcem, tvojima
ocu/ majci tvorcu. Oni dolaze kao
Jasno Bijelo Svjetlo, i u ovome
svjetlu ti e stajati bilo kao prav
ili kriv. . . Moda je najvaniji dio
u cijelom Bardo putovanju opratanje. Do mjere u kojoj si ti opro
-stio onima koji su te povrijedili,
u istoj mjeri e iz tvoje unutranjosti sjajiti unutranje svjetlo. I
201

mjera unutranjeg svjetla e odluiti da li e se ili ne tvoja dua

sjediniti zauvijek sa sjajeom
istotom Jasnog Svjetla, i biti
spaena. Takvo spasenje znai da
e izbjei seljenje u privremeni
nii plan mraka due. To isto
znai da si zauvijek prekinuo
misaoni oblik karme koji te je
drao vezanim za kota roenja i
smrti u polju smrti. Ti si postao
besmrtan. To je vanost opratanja. Ako si ti oprostio onima koji
su grijeili protiv tebe, Otac Jasno Svjetlo - e sada tebi
oprostiti. Ako si ti volio svoje
neprijatelje i inio dobro onima
koji su te mrzili tvoje unutarnje
svjetlo sjediniti e se sa Bojim
svjetlom. Earlyne Chaney - THE
MYSTERY OF DEATH-DYING
Initation at the Moment of Death
202

To samo-oivotvoreno Jasno
Svjetlo, koje je od samog svog
poetka bilo neroeno,
Ono je dijete Rigpe, koja
je i sama bez roditelja
- kako zbunjujue!
Ta samostvorena mudrost
od nikoga zaeta - kako
izvanredno!
Nikada nije proivjelo roenje i
niega nema u njemu to bi
uzrokovalo da umre
- kako izvanredno!
Iako oevidno vidljivo, pa ipak
nema nikoga tko ga vidi
- kako zbunjujue!
Premda je putovalo kroz samsaru,
neozlijeeno ostalo
- kako iznenaujue!
203

Iako je iskusilo samo buddha

prosvjetljenje, nije mu se
dobrostivost zbila
- kako zapanjujue!
Makar postoji u svakome
posvuda, otilo je neprepoznato
- kako zbunjujue!
Pa iako je svojstvo koje je
sutinski najvie vae, vi ga
traite svugdje drugdje
- kako zbunjujue!
Padmasambhava - osniva
tibetanskog buddhizma 8. stoljee
Kako doivjeti iskustvo jasnog
svjetla? . . . Sva uenja imaju istu
bit. Ja upuujem na rigpu, jasno
svjetlo. Bez obzira koliko mnogo
nauili, koliko tekstova, prouili,
koliko uenja primili, neete dobiti glavnu stvar ukoliko ne spo204

znate ovu sutinu. . . Kada se

priroda uma ne poznaje direktno,
uenja e se teko shvatiti. Moe
se initi da se odnose na neto nemogue, jer priroda uma je iza
konceptualnog uma i on je ne
moe shvatiti. Pokuaj shvaanja
prirode uma kroz koncepcije, poput pokuaja razumijevanja prirode sunca pomou sjena - neto se
moe nauiti, ali bit ostaje nepoznata. Zbog toga je praksa neophodna, krenuti iza kreueg uma
i izravno spoznati prirodu uma. . .
Najbolje je posavjetovati se s
uiteljem. Kada shvatite prakse,
shvatit ete i da forma nije nikakav problem. To je primjena forme koja treba biti savrena. . . .
Gdje konano zakljuujete praksu? U procesu smrti, prijela205

znom stanju bardoa. Bardo nakon

smrti je poput sredinje zrane
luke kroz koju svatko mora proi
na svom putovanju. To je granica
izmeu samsare i nirvane. Kapacitet boravljenja u nedualnoj nazo
-nosti je putovnica koja omoguuje ulazak u nirvanu. Ako nikada niste imali iskustvo jasnoga
svjetla tijekom sna, teko je
prijei iz samsare u bardo. To je
kao da teak san prekriva jasno
svjetlo, pokriva teke misli prekriva rigpu. Ako se morate spojiti
s jasnim svjetlom sna, tada se mo
-ete integrirati s jasnim svjetlom
smrti. Integracija s jasnim svjetlom spavanja je kao prolazak
kroz kolokvij; dobro napredujete i
vjerojatno ete poloiti zavrni
ispit u bardou. Integracija s ja206

snim svjetlom smrti znai pronalaenje Buddhe u vama samima i

sposobnost izravnog ostvarenja.
Nazonost rigpe nastavlja se iz
ovoga svijeta u naredni. Zato prakticirajte da biste je doivjeli
sada, da biste to postali i u tome
bivali. To je put, kontinuitet jasnoe i neprolazne mudrosti. Sva
bia koja su postigla prosvjetljenje i postala Buddhe prela su
granicu i ula u jasno svjetlo. Zna
-jui to, znate za to se pripremate.. . . Molite za povezivanje s
jasnim svjetlom tijekom smrti.
Molite da se svatko povee s prirodom uma u vrijeme smrti. Mo
molitve je velika. . . Jasno svjetlo
je kruna mistinog iskustva, najvia srea, najvii mir. Zato neka
radost i mir budu one osobine
207

koje treba odravati kao potporu

u razvijanju kontinuiteta svijesti.
Osjetite te kvalitete u tijelu, vidite
ih u svjetlu i elite ih za druge.
Kroz to morate razviti svjesnost
dok stvarate suosjeanje i pozitivne znaajke. Kontinuitet je klju
integracije ivota i prakse. Svjesnou i namjerom moe se razviti kontinuitet. Kada se to uini,
ivot e vam postati drugaiji i
pozitivno ete djelovati na ivot
oko vas. Tenzin Wangyal Rinpoche
- The Tibetan Yogas of Dream and Sleep

U tibetansko budistikoj tradiciji,

Phowa se smatra najdragocjenijom i djelotvornom praksom za
smrt. Rije phowa znai prenos ili
izbacivanje svjesti u stanje istine.
Christine Longaker - Introduction
to the Essential Phowa Practice
208

Lina besmrtnost nije nae prizna

-to pravo. Nju treba postii linim
naporom. ovjek je samo kandidat za besmrtnost. Mahatma Gandhi
- Ja ne znam zato je ovjek
stvoren. uo sam stotine odgovora, ali nijedan nisam prihvatio. Ni
jedan mi ne zvui istinito, ali
definitivno znam da ovjek ima
misiju i da je on instrument duhovne svijesti. Ovo fiziko tijelo
je samo vanjska forma, maska,
dok je um skup razliitih mehanizama, provodnika i spojeva koje
ono skriva. Postoji u nama neto
posebno, to nema ni imena ni
prebivalita, a zovemo ga atma.
To treba doivjeti, i jednom kada
ga doivite, tada ste na dobrom
putu. Taj doivljaj traje samo trenutak, ali u tom trenutku tijelo je
209

samo ljutura, a um samo skup

spojeva u maini. Nakon toga,
zavrili ste sa svim ostalim iskustvima. U tom trenutku nema
iskustva imena, tijela, vremena i
prostora. Za jedan trenutak vi ste
mrtvi, ali posljedice toga su trajne
i postojane. Ako vam se ovakvo
iskustvo pojavi i za trenutak, upot
-punili ste svrhu ljudskog postojanja. Bez obzira koliko vjebali
jogu, ne moete ga na silu izazvati. Ono se deava sasvim sluajno i u tom trenutku se ini da
je sve tako idealno i harmonino.
ak i onaj tko ne zna nita o jogi,
moe doivjeti ovakvo iskustvo.
Ja vam dajem rijei utjehe koje se
baziraju na istini; zapamtite samo
jedno - neiskustveno iskustvo.
ovjek je vjekovima eksperimen210

tirao sa religijama ne bi li doivio

upravo ovo iskustvo o kojem govorim. Zapravo, nijedna religija u
tome nije uspjela. Nemam namjeru da vrijeam ili napadam bilo
koju religiju, ali mora se ukazati
na injenicu da nam one do sada
nisu mogle rei istinu. Sve religije svijeta su bile zaokupljene
organiziranjem drutva, politike,
kanona, pravila i propisa; kako se
obui, jesti, spavati, sjediti, priati, pjevati, eniti se i umirati. To
je potrebno drutvu. Religija je
neophodna za drutvenu i politiku strukturu, ali za one koji ele
iskustvo, religija je apsolutno nepotrebna. Mnogo je bolje ne oslanjati se na nju. Iskustvo, to je sve
to duhovni ivot jeste. Teachings
of Swami Satyananda Saraswati
211

Padao sam dolje, duboko dolje u

zemlju. Bilo je bijesa i osjeao se
uasan strah. Sve je bilo sivilo.
Buka je bila strana, sa reanjem i
praskanjem kao da razbjenjele di
-vlje ivotinje kripe svojim zubima. Mergot Grey -RETURN FROM
DEATH: AN EXPLORATION OF THE
NEAR-DEATH EXPERIENCE, 1985

(Povratak iz smrti: istraivanja

iskustava bliskih smrti)
Na ovom svijetu i na drugome
zloinac podnosi muke. Mui ga
misao da je zlo uinio, a put mu
stradanja poveava muke. . . .
istoa i prljavtina od nas samih
ovise. Nitko nikog nigdje ne
proisti. DHAMMAPADA
Svatko je sam sebi apsolutni zakonodavac, djelilac poasti i poko
-re, ureiva svog ivota, dodjeljiva nagrada i izvrilac kazni.
Mabel Colins - IDILA BIJELOG LOTOSA

212

I nemojte osuivati pa neete biti

osueni. Ljubite svoje neprijatelje. Dobro inite onima koji vas
mrze. Blagosivljajte one koji vas
proklinju. Ono to sije to e i
ponjeti. Isus
Ispravnim izborom i istinitom
primjenom misli, ovjek dostie
Boansko Savrenstvo; zloupotre
-bom i krivom primjenom misli,
on se sputa ispod nivoa zvijeri.
James Allen - AS A MAN THINKETH
Nikada ne stvarati bol u mislima,
rijeima i djelima bilo kojem
ivom biu se naziva nenasilje.
Nema vee vjetine od nenasilja.
Nema vee sree od one koju
ovjek ostvari kada se pridrava
nenasilja prema svim oblicima
ivota. . . Onaj tko eli biti slobodan treba da ovlada nenasiljem.
Swami Vivekananda
213

Jednog dana kod Buddhe je doao

mladi ovjek gorko plaui. Nije
mogao prestati da plae. Buddha
ga je upitao: to nije u redu
mladiu? Gospodine, juer je
umro moj stari otac. Pa, to da
se radi? Ako je umro, plakanje ga
nee vratiti. - Da, gospodine, ja to
znam. Plakanje nee vratiti mog
oca. Ali ja sam doao kod vas, go
-spodine, sa posebnom molbom:
molim vas uinite neto za mog
mrtvog oca! O? to bih ja
mogao da uradim za tvog mrtvog
oca? Gospodine, molim vas
uradite neto. Vi ste tako moni,
sigurno neto moete uraditi.
Gledajte, ovi sveenici, ispovjednici i skupljai darova rade sve
vrste obreda i rituala da bi pomogli mrtvima. im se takvi rituali
214

obave, otvaraju se vrata nebeskog

carstva i proputaju unutra svakog tko je umro. On dobija ulaznu vizu. Gospodine, vi ste tako
moni! Ako vi obavite obred za
mog oca, ne samo da e dobiti
ulaznu vizu, bit e mu odobren
stalni boravak, dobit e Zeleni
karton! Molim vas gospodine,
uinite neto za njega! Jadni ovjek bio je toliko zasljepljen tugom da nije bio u stanju racionalno da razmilja. Buddha je
morao da upotrebi poseban nain
da bi ga urazumio. Zato mu je
rekao: U redu. Idi na pijacu i kupi
dva zemljana upa. Mladi je bio
veoma sretan, mislei da je
Buddha rijeio da obavi ritual za
njegovog oca. Otrao je do pijace
i vratio se sa dva upa. Dobro,
215

rekao je Buddha, napuni jedan

maslom. Mladi to uradi. Napuni
drugi ljunkom. Mladi i to uradi.
Sada zatvori njihove otvore.
Dobro ih zapeati. On to uradi.
Sada ih spusti u ovaj ribnjak.
Mladi to uradi i oba upa potonue na dno. Sada, ree
Buddha, donesi veliku motku i
razbij upove. Mladi je bio
veoma sretan, mislei da Buddha
vri divan ritual za njegovog oca.
Prema starom indijskom obiaju,
kada ovjek umre, njegov sin
odnese mrtvo tijelo na lomau i
zapali ga. Kada tijelo do pola
izgori, sin uzme debelu motku i
razbije lobanju. Prema starom
vjerovanju, im se lobanja otvori
na ovom svijetu, otvaraju se vrata
carstva nebeskog gore. Sada je
216

mladi razmiljao ovako: Tijelo

mog oca juer je spaljeno u pepeo. Kao simbol, Buddha sada
eli da razbijem ove upove! Bio
je veoma zadovoljan ritualom.
Kao to je Buddha rekao, mladi
uze motku i jakim udarcima razbi
oba upa. Maslo iz jednog upa
odmah izae na povrinu i pone
da pliva po vodi. ljunak iz drugog upa prosu se po dnu i tamo
ostade. Onda Buddha ree:
Dobro, mladiu, ja sam obavio
svoj posao. Sada zovi sve tvoje
sveenike i arobnjake i kai im
da ponu da pjevaju i mole:
Molim te kamenje, isplivaj, isplivaj! O, maslo, potoni, potoni! Ba
da vidim kako e se to dogoditi.
O, gospodine, vi ste poeli da
se alite! Kako je to mogue,
217

gospodine? ljunak je tei od

vode i on mora ostati na dnu. Ne
moe isplivati, gospodine. To je
prirodni zakon! Maslo je lake od
vode i mora ostati na povrini. Ne
moe potonuti, gospodine. To je
prirodni zakon! Mladiu, ti zna
tako mnogo o zakonima prirode,
ali nisi razumio ovaj prirodni zakon: ako je ovjek tokom ivota
inio djela teka kao ljunak, mora potonuti. Tko ga moe podii?
A ako su sve njegove akcije bile
lake kao maslo, mora isplivati.
Tko ga moe gurnuti na dno? to
prije shvatimo zakon prirode i
ponemo da ivimo u skladu sa
njim, prije emo se osloboditi
vlastitih jada. A. III VII 65,
Kesamutti sutta (Kalama sutta)
Ono to sije to i anje. Isus
218

Smrt nije potpuni nestanak. Smrt

je stanje pasivnog, nevoljnog opu
-tanja prouzroenog nesreom,
boleu ili tugom. To prisilno i
trajno odvajanje tijela od struje
ivota popularno se naziva smru
ili potpunim prestankom ivota.
No, zapravo je posrijedi tek privremeno stanje. To nije svretak
svega, ve tek prijelaz iz podruja
promjenjive, rune materije u podruje beskrajne radosti i raznobojnih svjetala. Zato ne biste
putem meditacije svladali metodu
voljnog odvajanja cijeloga tijela
od struje ivota te na taj nain
oslobodili duu okova smrti? Kao
to elektrina struja ne umire kad
se arulja razbije, tako ni smrt ne
unitava nae istinsko jastvo, koje
se nakon nje povlai u beskrajno,
219

Sveprisutno Jastvo. Ovaj svijet do

-ivljavamo pomou pet osjetila:
okusa, dodira, njuha, sluha i vida.
Nebo se doivljava pomou intuicije. Zbog toga je potrebno mediti
-rati esto i duboko jer meditacijom razvijamo esto osjetilo ili in
-tuiciju. Mi nismo tijelo ve Duh.
Nebo vas eka, a jedini nain da
doete do njega jest razvijanje
intuicije dubokom molitvom i
meditacijom. . . - Budui da smo
besmrtne due i Boja djeca, posljedice naih zlodjela ne smiju
nas prisiliti na povratak u nepoeljan ivot na zemlji.
Na dom je sveprisutnost: vjeno
blaeno Boje kraljevstvo u kojemu nema bolesti ni tuge. Taj dom
nije zemaljsko prenoite, u koje
dolazimo zbog zemaljske zabave.
220

Kad zavrimo ovu svjetovnu igru,

moramo se odluiti na povratak
kui. Reinkarnacija je stvorena
zbog sotonske sile, koja je ljudima usadila pogrene udnje i vezanosti te ih potaknula napustiti
vjeno sretno Boje kraljevstvo i
vraati se na zemlju, u svijet lanih nada, razoaranja, tuge i neznanja. . . - Reinkarnacija besmrtne due dri podalje od njihova kraljevstva sveprisutnosti, u
majunom tjelesnom zatvoru.
- ivot je velianstven; ivot je
prelijep, samo ako ispod materije
opazite Boga. Ne dopustite da
vas opini ta promjenjiva slika
ivota i smrti, ve opazite besmrtnost. Paramhansa Yogananda KARMA I REINKARNACIJA KAKO UVIJEK BITI SRETAN
221

Kada smo probueni nalazimo da

su karmike prepreke u osnovi
prazne. Ali kada nismo probueni, onda moramo platiti sve
nae dugove. Iz pjesme - Song of
Enlightenment od Yung-chia
Hsuan-chueh (Ch'an Buddhistiki
redovnik, 665 - 713 godine)
"Ja se nadam da prakticiram
(vie) Dharmu kada mi se priblii
smrt", rekla je Shindormo.
"Molim, sada mi propovjedaj o
patnji smrti". Kao odgovor,
Milarepa je zapjevao:
"Onaj tko mora proi patnju
umiranja
uvari Yame
(Gospodar smrti) ga hvataju i
odnose kada doe vrijeme smrti.
Bogati ovjek ne moe to otkupiti
novcem, sa svojim maem heroj
ne moe to pobijediti, niti pame222

tna ena to moe prevariti trikom.

ak i ueni uenjak to ne moe
odgoditi sa svojom snagom govor
-nikog izraavanja.
Ovdje, nesretni se ne mogu aliti,
niti hrabar ovjek tu moe
iskazati svoju sranost.
Kada se svi Nadi (kanali duhovne
sile u tijelu) u tijelu skupe,
onda se biva zgnjeen kao izmeu dvije planine - sve vizije i
osjeaji postaju zamueni.
Kada Bon sveenici i vraevi
postanu beskorisni, povjerljivi do
-ktori se predaju njegovom oaju.
Nitko ne moe komunicirati
sa umiruim ovjekom, zatitnici
uvari i aneli nestaju u nita.
Jo dok dah nije prestao on osjea
miris ustajalog vonja mrtvog mesa.
Kao komad ugljena u hladnom
223

pepelu dolazi na rub smrti. Kada

umiru, neki jo broje datume i
zvijezde; drugi plau i stenju;
neki razmiljaju o svjetovnim dobrima; Neki, da e njihovo teko
steeno bogatstvo uivati drugi.
Koliko god duboka bila neija
ljubav, ili velika simpatija, on
moe otii i putovati samo sam.
Njegovi dobri prijatelji i utjeitelji ga mogu tu ostaviti samog, u
smotuljku njegovo voljeno tijelo
e biti smotano (u Tibetu je
obiaj da se tijelo presavije u
pasu i tako odnese ) i odneeno.
Zatim baeno u vodu, zapaljeno u
vatri, ili jednostavno biti ostavljeno na pustoj zemlji.
Vjerni pokrovitelji, to na kraju
mi moemo zadrati?
Moramo li besposleno sjediti, i
224

pustiti da sve stvari prolaze?

Kada se tvoj dah sutra zaustavi,
nikakvo bogatstvo na zemlji ti ne
moe pomoi. Zato, bi onda,
neko bio znaajan? Ljubazni blinji se kreu u krug oko kreveta
umirueg ali nitko mu ni za
trenutak ne moe pomoi.
Znajui da sve mora biti ostavljeno, on shvaa da sva velika
ljubav i prianjanje mora biti uzalu
-dno kada taj konani trenutak
doe, samo Sveta Dharma
(prirodni zakon; zakon osloboenja, tj. uenje prosvijetljenog ovjeka) pomae. Ti treba stremiti,
draga pokroviteljice, za spremnost da umre! Budi sigurna i
spremna kada vrijeme doe, da
nee imati straha niti e aliti.
Milarepa 1052 - 1135 tibetanski jogi
225

Jednom sam posjetio mudraca ko

-ji je ivio pokraj rijeke, u to sam
vrijeme imao udnu predodbu da
pravi mudraci ive jedino na
Himalaji. Mislio sam: "Ne moe
biti mogue da pravi mudraci
ive na obalama ove male rijeke
koja se nalazi tako blizu grada".
Ali njegov nain ivljenja elio
sam doivjeti izravno. Kada sam
mu se pribliio na est kilometara, poslao mi je hranu, ali nisam
time bio impresioniran. Pomislio
sam: "Nije to nita. Ako me netko
dolazi vidjeti, i ja mogu osjetiti
da je na putu i pripremiti hranu za
njega. To nije prava mudrost".
Kada smo se sreli, rekao je:
"Kasni. Odbacujem svoje tijelo
sutra ujutro". "Zato ne prieka
jo dvanaest sati i poui me ne226

emu?" pitao sam. "Ne. Nemam

vremena", rekao je. Imao je mnogo sljedbenika razliitih vjera.
Hindusi su ga poznavali kao swamija, muslimani su ga smatrali
sljedbenikom islama, a krani su
vjerovali da je kranin. Nakon
njegove smrti, krani su ga eljeli odnijeti na svoje groblje;
muslimani su ga planirali prebaciti na svoje, a hindusi su ga eljeli spaliti i izgraditi mu spomenik. Sljedeeg dana napustio je
tijelo. Doao je lijenik i potvrdio
smrt. U narednih nekoliko sati
nastala je velika zbrka. Ljudi svih
religija i njihove voe poee se
boriti za njegovo tijelo. U pitanju
je bio presti svake skupine. Lokalni upravitelj mi je doao i rekao: "Bio si s njim. Moda ti zna
227

to je doista bio. Moram rijeiti

ovu situaciju". Odgovorio sam da
nita ne znam o njemu. Tada sam
pomislio: "Kakva je to vrsta mudraca? Umro je i stvorio probleme meni i drugima, a nita me
nije nauio?" Rekao sam u sebi:
"Ako je bio tako velik mudrac,
zato je stvorio toliko problema?"
etvrtog dana nakon smrti, iznenada je ustao i rekao: "Gledaj!
Odluio sam ne umrijeti jer se ti
bori!" Upravitelj i drugi uasnuto su ga gledali. Mudrac je rekao:
"Sklonite mi se s oiju, vi hindusi, vi muslimani i vi krani. Glupi ste. Pripadam Bogu i nikome
drugom". Tada je pogledao mene:
"Ne brini, sine moj. Ostat u s
tobom tri dana i uiti te. etvrtog
u napustiti tijelo". ivio sam s
228

njim tri dana. Za mene je to bilo

vrlo prosvjetljujue iskustvo i jedan od najboljih perioda u mom
ivotu. Pouio me mnogim stvarima. Svakodnevno bi vie puta ponavljao istu frazu: "Budi ono to
stvarno jesi. Ne pretvaraj se da si
ono to nisi". Stalno je to ponavljao. Nakon tri dana, rekao je:
"elim ui u vodu". Tada je uetao u rijeku i nestao. Kada su
ljudi doli da ga trae, rekao sam
da je uao u rijeku i da nije izaao. Traili su njegovo tijelo.
Doista su se trudili pronai ga, ali
bezuspjeno. Nikada nije pronaen. Veliki mudraci ne poistovjeuju se ni sa jednom religijom ili
vjerovanjem. Oni su iznad takvih
razliitosti. Oni pripadaju itavom ovjeanstvu. Swami Rama
229

Ako me kao oblik on bude vidio,

ili po zvuku ili rijei bude traio,
takav je na krivom putu
ne moe vidjeti Buddhu.
Buddha-DIAMOND SUTRA
- Kao riba izvuena iz vode i
baena na kopno tako se trza i
misao onoga tko naputa carstvo
Smrti. - Lutalicu, samotarku,
bestjelesnu, prikrivenu, tko ne
puta misao iz vida, oslobaa se
spona umiranja. DHAMMAPADA
Umirui su odbacili maske i plitkosti svakodnevnog ivota i svi
su oni vie otvoreni i osjeajni
zbog toga. Oni kroz sve vide
nestvarnost. Sjeam se da je jedan
ovjek rekao: "Ne, neu itanje.
Jedino hou ono to je u vaem
umu i srcu".
Dame Cecily
Saunders - "Spiritual Pain"
disertacija (objavljeno u Hospital
Chaplain 1988)
230

Sto Vaa Preuzvienost ima za

ponuditi onima meu nama kojima se sve ovo ini vrlo tekim za
razumijevanje? - Nikakvu stvar ja
nemam za ponuditi. Nikada nisam imao nita za ponuditi drugima. Samo zato to ste dopustili
izvjesnim ljudima da vas zavedu
stalno traite intuiciju i tragate za
razumijevanjem. Nije li to jedan
od onih sluajeva kad uenici i
uitelji svi zajedno upadaju u istu
nerazrjeivu zbrku. Sve to trebate upamtiti su sljedee upute:
1. - nauite kako da budete potpu
-no neprijemivi za osjete koji do
-laze iz vanjskih oblija, tako pro
-iavate svoje tijelo od prijemivosti za izvanjsko.
2. - nauite da ne obraate panju
ni na kakvu razliku meu stvarima koje proizlazi iz vaeg osjetil231

nog opaanja, ime proiavate

svoje tijelo od beskorisnog razluivanja meu pojavama.
3. - posebno vodite rauna o tome
da izbjegavate praviti razliku na
osnovu ugodnih i neugodnih osjeta, ime proiavate svoje tijelo
od uzaludnog razlikovanja.
4.- izbjegavajte stalno razmiljanje o stvarima, ime proiavate
svoje tijelo od prosuivanja.
Jedan jedini trenutak miljenja u
duhu dvojnosti dovoljan je da vas
povue natrag u dvanaesterostruki lanac uzronosti. Ono to pokree kota uzronosti jest zabluda, koja time stvara beskonaan
lanac karmikih uzroka i posljedica. To je zakon koji vlada itavim naim ivotom, sve do doba
starosti i smrti.
Huang-Po - zen uitelj 9. stoljee
232

Bit pakla je elja za vlau nad

drugima. Emanuel Swedenborg
Dokle god ljudi budu ubijali ivotinje i oni e se meusobno ubijati. Onaj tko sije umorstva i bol ne
moe oekivati da ponje zadovoljstvo i sreu. Navika ubijanja i
jedenja mesa je nesaglasiva sa
nadom za dostizanje integralnog
mira i sree.
Pitagora 6. stoljee prije Krista
Kao to vidi sloboda tvoje volje
tolika je da sam odreuje svoju
sudbinu. Hoe li biti smrtan ili
besmrtan, stvar je iskljuivo tvoje
odluke. Ne postoji nita to ne bi
mogao izmjeniti: popraviti odnosno pokvariti. Sve je u tvojim
rukama jer je tvoja rije posljednja. Nijedna spoznaja na ovome svijetu ne vrijedi toliko kao
samospoznaja. Rene Gnosis
233

"Sve su pojave moj vlastiti um, a

taj um je praznina, nenastala i
nezaprijeena" razmiljajui o tome, neka vam um bude prirodan i
"nerazvodnjen", samo-sadran u
njegovoj vlastitoj prirodi kao
voda nalijevana u vodu, upravo
kao to je, slobodan, otvoren, i
oputen. Ostavljajui ga prirodno
i oputeno da miruje, moete biti
sigurni da e ulaz-maternica u sve
razliite vrste roenja sigurno biti
zatvorena. Francesca Fremantle i
Chogyam Trungpa - THE TIBETAN
BOOK OF THE DEAD, 1975

Reci: ako svijet shvaamo jedino

u duhu pomou pet osjetila, zar je
svijet neto izvan naeg duha. ?
Kao to dobro proveden dan donosi
sretan san, tako i dobro proveden
ivot donosi sretnu smrt. L. Da Vinci
234

Evanelje Marije Magdalene iz

NAG HAMMADI opisuje putovanje due nakon smrti i izazova
koje prevazilazi. Ovi dijelovi su
slini Tibetanskoj Knjizi Mrtvih
koja govori o Gnjevnim i Miroljubivim Boanstvima sa kojima
se dua suoava na putu nakon
smrti. - . . . elja je rekla, "Ja te
nisam vidjela kada si sila; ali te
vidim sada kako se uzdie. Zato
govori lano kada pripada
meni?" Dua je odgovorila, "Ja
sam tebe vidjela ali ti mene nisi
vidjela ili me prepoznala; ja sam
ti sluila kao odjea i ti me nisi
prepoznala". Nakon to je ovo
rekla sa uitkom otila je dalje.
Ponovo se susrela sa treom
moi, Neznanjem. Ova mo je
upitala duu; "Gdje ide? Ti si
235

okovana zloom, ti si uistinu

okovana. Ne osuuj". (Matej 7:1)
Dua je rekla: Zato ti osuuje
mene, kada ja nisam osuivala?
Ja sam bila okovana ali nisam
okivala. Ja nisam bila prepoznata,
ali sam ja spoznala da e sve biti
slobodno, stvari i zemaljske i rajske." Nakon ovoga dua je
napustila treu mo, uzdigla se
prema gore i vidjela etvrtu mo
(koja je) poprimila sedam oblika.
Prvi oblik je mrak, drugi elja,
trei neznanje, etvrto stanje je
uzbuenje od smrti, peto je kraljevstvo tijela, esto je lana mudrost o tijelu, sedmo je mudrost
gnjeva. Ovo su sedam (moi)
gnjeva. Ovo su sedam uesnika u
gnjevu, oni su upitali duu:
odakle si dola, ubico ljudi, ili
236

gdje ide, pobjednice prostora?"

Dua je odgovorila: "Ono to me
zarobilo je ubijeno; ono to me
pokree je prevazieno; moja
elja je dola do kraja i neznanje
je mrtvo. U svijetu ja sam bila
spaena od svijeta, i u "znaku" od
vieg "znaka" i od okova nemoi
znanja, egzistencije koja je prolazna. Od ovog trenutka ja u dosegnuti ostalo u vremenu trenutka
Eona u tiini". Sveti tekst pronaen u Nag Hammadi
- Postoji sto i jedan kanal srca.
Jedan od njih se uzdie prema
gore na tjeme glave. Idui kroz
taj kanal, takav postaje besmrtan.
- Kada se svaka elja u ljudskom
srcu dokine, onda smrtnik postaje
besmrtan i tu dosee Boga. Kada
svi vorovi srca ovdje na zemlji
237

budu prekinuti, onda smrtnik postaje besmrtan. Ostali kanali vode

u razliitim smjerovima.
- Prepoznavajui odvojenu prirodu osjetila i njihovo nastajanje i
rastvaranje, mudri ne ale. Iznad
osjetila je um; iznad uma je istinsko bie; iznad istinskog bia je
velika dua; iznad velike due je
nemanifestirano. Vie od nemani
-festiranog je Duh, sveproimaju
-i i bez ikakvog obiljeja. Znajui ovo smrtnik je osloboen i biva
besmrtan. KATHA UPANISHAD
to god je uinjeno, to je uinjeno na pozornici. Uitak i patnja,
ivot i smrt, sve je to stvarno za
ovjeka koji je u okovima; za mene to je sve predstava, nestvarna
kao i sama predstava.
Nisargadatta Maharaj
238

Visoko ostvarena bia, meutim,

probudila su u sebi zapaanje potpuno drugaije od naega, ono ko
-je je proieno, razvijeno i oplemenjeno do takvog domaaja da,
za vrijeme dok jo obitavaju u
ljudskom tijelu, oni zaista opaaju stvarnost u potpuno proienom stanju, bistrom za njih u
svim njegovim bezgraninim dimenzijama. I za njih, kao to smo
vidjeli, iskustvo smrti ne sadrava
ni strah niti iznenaenja; ono je
prigrljeno, uistinu, kao jedna prigoda za konano osloboenje. str.
331. . . . Uenja svih mistinih pu
-teva na svijetu su razjasnila da u
nama postoji jedna divovska snaga, snaga mudrosti i suosjeanja,
mo koju Krist zove Nebeskim
Kraljevstvom. Ako uimo kako je
koristiti - a to je cilj traganja za
239

prosvjetljenjem - ona moe preobraziti ne samo nas same nego i

svijet oko nas. Je li ikada bilo
vrijeme kada je jasna svrha te
svete moi bila prijeko potrebna
ili hitnija? Je li ikada bilo doba
kada je bilo vie po ivot vano
razumijeti prirodu te iste snage i
kako je usmjeriti i kako upotrijebiti za spas svijeta?. . . Molim
se da ete spoznati u samoj dui
vaeg bia ivuu istinu ovih
rijei od Nyoshul Khenpoa: Lako
se moe pojaviti suosjeanje za
sva bia koja nisu spoznala njihovu prirodu uma. To je toliko
beskonano da ako bi se suzama
moglo izraziti, plakali biste bez
kraja. Ne samo suosjeanje, nego
se i strane mogunosti mogu
stvoriti kada jasno spoznate prirodu vaeg uma. Takoer ste priro240

dno osloboeni od patnje i bola,

kao to su strah od roenja, smrti
i prijelaznih stanja. Tada ako
elite izraziti radost i sreu koje
niu iz tog uvianja, kazano je od
buddha da ako biste sakupili svu
slavu, uivanje, zadovoljstvo, i
sreu na svijetu i stavili ih zajedno, ne bi se pribliilo jednoj
sitnoj mrvici blaenstva koje proivljavate obistinjujui prirodu
uma. . . . . . .
- Sluiti svijetu sa ovim dinaminim sjedinjenjem mudrosti i
suosjeanja znailo bi sudjelovati
na najuinkovitiji nain u ouvanju naeg planeta. str. 348/9
Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA
KNJIGA O IVLJENJU I UMIRANJU

Ali, stani, uenie. . . Jo jednu

rije. Moe li unititi boansko
milosre? Milosre nije svojstvo.
241

To je ZAKON nad zakonima,

vjeni sklad, Alayina PRIRODA,
neomeena univerzalna sutina,
svjetlo neunitivog prava i primjerenost svih stvari, zakon vjene ljubavi. . . . Zar moe biti
blaenstva kad sve to ivi pati?
Zar hoe da se spasi sluajui
pla itavog svijeta.
Helena P. Blavatsky 1831-1891 GLAS TIINE
Ne dopusti da prividom zavara
svoja ula: ti si ja, i ja sam ti, i
sve ovo to nas okruuje oboje
smo. Onaj tko Zna, taj i voli: tko
ne zna, mui sebe i druge patvorinom sraunate ljubavi. R. Gnosis
Ljudska bia sueljavaju dva
uzroka smrti: prijevremena smrt i
smrt zbog iscrpljenja njihovog
prirodnog vijeka. Prijevremena
smrt moe biti sprijeena putem
242

nauenih postupaka za produljenje ivota. Ipak, kada je uzrok

smrti iscrpljenje prirodnog vijeka
ivota, vi ste kao uljanica kojoj se
potroilo ulje. Nema naina da se
smrt sprijei prijevarom; trebate
biti spremni da odete.
Padmasambhava - osniva tibetan
-skog buddhizma 8. stoljee
Zavrimo konstatacijom da smrt mnogo zagonetniji fenomen od i
-vota, jednostavnije funkcionira
od ivota, pod uslovom da nikakva neumjesna intervencija ne po
-remeti njene stadijume, a briga
da se pomogne samrtnicima, ne
pojaa strah od smrti. . . Uloga
lijenika i naroito osobe koja se
nalazi u blizini samrtnika je da
pusti da se fenomen razvija sam
po sebi, takav kakvog je Priroda
harmonino uspostavila, u svoj
243

svojoj uzvienoj i velianstvenoj

ljepoti. . . Sve dotle dok se ne
pristane, ne saglasi, ne preda smrt je bolna. Za onoga koji kae
da, - itav fenomen postaje sauesnik, on se prilagoava i sasvim
je spreman na to to ga oekuje.
Georges Barbarin
- LE LIVRE DE LA MORT DUCE

Mi smo iva bia; treba da umremo i da se odreknemo svoje

svijesti. Ali ako moemo da promjenimo samo mrvicu u tome,
kakve tajne mora da nas oekuju!
Kakve tajne!
Don Huan iz UNUTRANJI
OGANJ od Carlos Castaneda
- . . .odjednom sam se naao na
rubu panike. Ovo je, osjeao sam,
otilo predaleko. Predaleko, mada
je odlazak bio u intenzivniju ljepo
-tu, dublji znaaj. To je bio strah,
244

kad ga analiziram u retrospektivi,

od toga da ne budem preplavljen,
da se ne raspadnem pod pritiskom
stvarnosti vee nego to je um,
naviknut da veinu vremena ivi
u udobnom svijetu simbola, uope moe podnijeti. Literatura o
religioznim iskustvima obiluje
podsjeanjima na bol i uas koji
obuzimaju one koji su se suoili,
previe naglo, licem u lice s nekom pojavom Mysteriuma Tremen
-duma. Teolokim jezikom, ovaj
strah je uzrokovan nespojivou
ljudskog samoljublja i boanske
istoe, ljudske samo-optereujue odvojenosti i beskrajnosti
Boga. Slijedei Boehmea i
Williama Lawa, moemo rei da
se duama koje nisu ponovo
roene boansko svjetlo u svom
punom sjaju moe ukazati samo
245

kao razbuktali plamen istilita.

Skoro identina doktrina moe se
nai u Tibetanskoj knjizi mrtvih,
gdje se opisuje kako se mrtva
dua u agoniji skuplja od iste
svjetlosti Praznine, pa ak i od
manjih, ublaenih Svjetlosti, da
bi naglo jurnula u utjenu tamu
vlastitosti kao ponovo roeno
ljudsko bie, ili ak zvijer, nesretan duh, stanovnik pakla. Bilo to
radije nego gorue bljetavilo
apsolutne Stvarnosti - bilo to!
Shizofreniar je ne samo dua
koja nije ponovo roena, ve je
jo i oajno bolesna. Njegova
bolest se sastoji u nesposobnosti
da nae utoite od unutarnje i
vanjske stvarnosti (kao to razumna osoba obino ini) u domaem univerzumu zdravog razuma
- strogo ljudskom svijetu korisnih
246

pojmova, zajednikih simbola i

drutveno prihvatljivih konvencija. Shizofreniar je poput ovjeka
stalno pod utjecajem meskalina, i
stoga nesposoban iskljuiti doivljaj stvarnosti nedovoljno posveen da s njom ivi, koju ne moe
ukloniti objanjavanjem jer je
najtvrdoglavija od osnovnih inje
-nica, i koja ga, zato to mu nikad
ne doputa da svijet vidi samo
ljudskim oima, tako plai da
tumai njenu ustrajnu udnovatost, gorui intenzitet njezina
znaaja, kao objave ljudske ili
ak kozmike zlonamjernosti,
koja trai najoajnije protumjere,
od ubilake nasilnosti na jednom
kraju ljestvice do katatonije, ili
psihikog samoubojstva, na drugom. A kad se jednom krene
nizbrdo, na put pakla, nikada se
247

ne moe zaustaviti. To je sada

bilo i suvie oito. -"Ako se krene
pogrenim putem", rekao sam kao
odgovor na pitanja ispitivaa,
"sve to se dogodilo, bilo bi
dokaz urote protiv tebe. Sve bi to
bila samopotvrda. Ne bi mogao ni
udahnuti, a da ne bude svjestan
da je to dio urote". - "Znai, ti
misli da zna gdje lei ludilo?"
Moj odgovor je bilo uvjerljivo i
iskreno. "Da". "I ne bi ga mogao
kontrolirati?" "Ne, ne bih ga mogao kontrolirati. Ako se pone sa
strahom i mrnjom kao glavnim
premisama, mora se nastaviti sve
do zakljuka". - "Da li bi mogao",
upitala je moja supruga "usredotoiti panju na ono to
Tibetanska knjiga mrtvih naziva
istom svjetlou?" Sumnjao sam
u to. - "Da li bi to dralo zlo na
248

udaljenosti kad bi se mogao usredotoiti? Ili se ne bi bio u stanju

usredotoiti?" Neko sam vrijeme
razmiljao o tom pitanju.
"Moda," konano sam odgovorio, "moda bih mogao - ali samo
ako bi tamo bio netko tko bi mi
rekao za istu svjetlost. To se ne
moe uiniti samostalno. To je
svrha, pretpostavljam, tibetanskog rituala netko cijelo vrijeme
sjedi tamo i govori ti to je to".
Nakon sluanja snimke tog dijela
pokusa, uzeo sam svoj primjerak
Evans-Wentzovog izdanja Tibetanske knjige mrtvih i nasumce
ga otvorio. "O, plemeniti po rodu,
ne daj da um tvoj bude zaveden".
To je bio problem ostati nezaveden. Nezaveden sjeanjima na
prole grijehe, zamiljenim uicima, gorkim okusom starih, ne249

pravdi i ponienja, svim strahovima i mrnjama i udnjama koje

obino pomrauju Svjetlost. Ono
to ti buddhistiki sveenici ine
za umirue i mrtve, zar ne bi
moderni psihijatar mogao uiniti
za umno poremeene? Neka
postoji glas koji e ih uvjeravati,
danju i ak i dok spavaju, da uza
sav uas, svu zbunjenost i zbrku,
konana Stvarnost ostaje nepokolebljivo ona sama i da je nainjena od iste supstancije kao i
unutarnja svjetlost ak i najokrutnije izmuenog uma. Pomou
ureaja kao to su magnetofoni,
satni prekidai, razglasi i zvunici
u jastucima trebalo bi biti veoma
lako izvedivo za pacijente, ak i u
institucijama s drastino smanjenim brojem osoblja, stalno podsjeati na ovu praiskonsku inje250

nicu. Moda bi se nekoj izgubljenoj dui na taj nain pomoglo da

u odreenoj mjeri postigne kontrolu nad univerzumom istodobno predivnim i odvratnim, ali
uvijek drugaijim od ljudskog,
uvijek totalno nerazumljivim - u
kojem je osuena ivjeti. (Izbor
odlomaka) Aldous Huxley 18941963 - VRATA PERCEPCIJE Raj i Pakao, 1954
itajui ovo, oni posveenici (ili,
jogini), koji su napredovali u shva
-anju, mogu iskoristiti Prenos
(svijesti) na najbolji nain u trenutku smrti. Oni ne moraju
prevaliti Posredno stanje, ve e
ga napustiti Velikom pravo prema
gore (Stazom). Drugi koji su
manje obueni (u duhovnim stvarima), prepoznajui Jasno Svjetlo
u onjid Bardou, u trenutku
251

smrti, otii e (smjerom) prema

gore. Oni koji su nii od ovih
bie osloboeni - u skladu sa
svojim naroitim vjetinama i
karmikim vezama - kada jedno
ili drugo Mironosno ili Gnjevno
Boanstvo osvane nad njima,
tokom uzastopna (dva) tjedna u
onjid Bardou. Kako postoji
nekoliko krivina, osloboenje bi
trebalo da se zadobije na jednoj
ili drugoj od njih, pomou prepoznavanja. Ali, oni sa najslabijim karmikim vezama, zbog
neprepoznavanja, padaju pod
uticaj zgraavanja i uasa. (Za
njih) postoje razliita stupnjevita
nauavanja za zatvaranje vrata
maternice; i uz jedno ili drugo od
ovih, trebalo bi da su pojmili
metod vizuelnog predstavljanja i
(da su primjenili) bezgranine
252

vrline (koje iz toga proistiu) za

uzdizanje svog stanja. ak su i
najnii od njih, koji su slini redu
divljanih, mogli da se zahvaljujui primjeni Utoita - okane
ulaenja u jadno stanje: i u tom
(zadobijajui) veliki (blagodat)
savreno oplemenjenog i nesputanog ljudskog tijela, oni e, pri
sljedeem roenju, ako se susretnu sa guruom koji je vrli
prijatelj, primiti (spasavajue)
zavjete. . . Ova Doktrina oslobaa
samo vienjem, bez potrebe da se
meditira, ili primjeni sadhana
("Usavreno posveenje"; razraen ritual tehnike prirode). . . .
Ovim odabranim Nauavanjem
ovjek zadobiva Buddhastvo u
trenutku smrti. V. J. Evans Wenz
i lama Kazi Dawa-Samdup
TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH
253

SMRT
- PSIHOLOKI KOMENTAR TIBETANSKE KNJIGE MRTVIH

Carl Gustav Jung 1875-1961

Prije nego to zaponem s psiholokim komentarom, elio bih da
kaem nekoliko rijei o samom
tekstu. Tibetanska knjiga mrtvih,
ili Bardo Thodol, je knjiga upustava za mrtve i umirue. Slino
Egipatskoj knjizi mrtvih, ona je
zamiljena kao vodi mrtvom
ovjeku tokom perioda njihova
Bardo postojanja, simbolino opi
-sanog kao meustanje u trajanju
od etrdeset i devet dana izmeu
smrti i ponovnog roenja. Tekst
je podjeljen u tri dijela. Prvi dio,
ili Chikhai Bardo, opisuje psihika zbivanja u trenutku smrti.
Drugi dio, ili Chonyid Bardo,
254

bavi se stanjem sna koje nastupa

odmah poslije smrti i onim to se
naziva karmikim iluzijama.
Trei dio, ili Sidpa Bardo, odnosi
se na poetak instinkta raanja i
na dogaaje prije roenja. Karakteristino je da su najvie saznanje i prosvjeenje, a otud i najvea mogunost postizanja osloboenja podareni tokom stvarnog
procesa umiranja. Ubrzo poslije
toga zapoinju iluzije koje na
kraju vode do reinkarnacije, prosvjetljujue svjetlosti postaju sve
slabije i raznovrsnije, a vizije sve
uasnije. Ovaj silazak ilustrira
udaljavanje svijesti od oslobaajue istine i pribliavanje ponovnom fizikom roenju. Svrha
uputstva je da usmjeri panju
mrtvog ovjeka, u svakom slje255

deem stupnju obmane i tekoa

na stalno prisutnu mogunost
osloboenja i da mu objasni prirodu njegovih vizija. Tekst Bardo
Thodola recitira lama u prisustvu
mrtvaca. Mislim da ne mogu bolje da iskaem svoju zahvalnost
prevodiocima Bardo Thodol-a,
pokojnom lami Kazi DawaSamdupu i dr. Evans-Wentzu, nego kroz pokuaj, uz pomo psiholokog komentara, da velianstveni svijet ideja i problema
sadran u ovom spisu nainim
malo razumljivijim zapadnom
umu. Siguran sam da e svi koji
itaju ovu knjigu otvorenih oiju i
koji dozvole da utie na njih bez
predrasuda, biti obilato nagraeni. (poetak komentara Tibetanskoj knjizi mrtvih Carl Jung-a)
256

Kada se svaki trenutak pretvori u

oekivanje, odriemo se ispunjenog ivota, a smrti se uasavamo,
jer ini se da svim oekivanjima
ovdje mora doi kraj. Dok ima
ivota, ima i nade - i ako netko
ivi jedino u nadi, tada smrt
doista i jest kraj. Ali, nepodijeljenom umu smrt je samo jo
jedan trenutak, potpun kao i svaki
trenutak, i ne moe odati svu
tajnu ako nije proivljena u potpunosti - I s voljom u njega
lijeem. (grob, op.prev.) Smrt je
saetak istine, da smo mi u
svakom trenutku gurnuti u nepoznato. Ovdje je svako prianjanje
uz sigurnost prisiljeno na povlaenje; posvuda gdje se prolost
odbaci i sigurnost napusti, obnavlja se ivot. Smrt je nepoznanica
257

u kojoj smo svi mi ivjeli prije

roenja. Nita nije stvaralakije
od smrti, jer ona predstavlja itavu tajnu ivota. To znai da se
prolost mora napustiti, da se
nepoznato ne moe izbjei, da
"Ja" ne moe trajati i da se nita
ne moe uvrstiti jednom za
svagda. Kad ovjek to spozna, on
ivi prvi put u svom ivotu.
Zadravajui dah, on e ostati bez
njega. Oslobaajui neto, on to
nalazi.
Alan Watts - THE
WISDOM OF INSECURITY
Traganje za prapoetkom svega
bivanja i cjelokupnog svjetskog
procesa posve je besmisleno.
Stoga je prva karika lanca uvjetovanog postanka, nastanka i prestanka svih pojava neznanje koje
nema metafizike osnove, ve je
258

relativni prapoetak sveg postojanja i nastavljanja kruga preporaanja. Kao i sve druge karike
lanca uvjetovanog postanka, i
neznanje moe biti iskorijenjeno,
dokonano i obustavljeno, a time
dokinut i lanac sadanjosti, prolo
-sti i budunosti novih uvjetovanih postanaka u svijetu koji je
proet patnjom, boli i neugodom.
Stoga neznanje nije metafiziki
prapoetak svega bivanja koji bi
se mogao iznai i utvrditi u dimenziji izvan neposredno dane,
ve je to neznanje i nepoznavanje etiri plemenite istine ije
razumijevanje i slijeenje osmerostrukog puta koji vodi osloboenju dokonava krug neprestanog obnavljanja trpljenja, boli i
neugode. DIGHA-NIKAYA 22
259

Ne zadravanje ni na emu znai

da um nije vezan uz dobro ili zlo,
bivanje ili nebivanje, unutarnje ili
vanjsko ili neto izmeu to dvoje,
prazno ili neprazno, usredotoenost ili rasprenost. To ne zadravanje ni na emu je stanje u
kojem treba prebivati. Za one koji
ga postiu kae se da imaju neprebivajui um, drugim rijeima imaju um Buddha. Hui Hai ch'an buddhistiki uitelj, 8 st.
Originalno, um i priroda su isti, i
nema nita za prihvatiti i nita za
odbaciti; ne postoji ni postojanje
ni nepostojanje; postoji samo isto razumijevanje bez prianjanja i
bez prebivanja. Onaj tko eli da
spozna neprianjajui, neprebivaju
-i um to moe pronai kroz medi
-taciju, jer je to samo tada da um
260

ne misli o ispravnom i krivom, o

dobru i zlu ili o sebi i drugima.
Ting Chen - The Fundamentals of
(Ch'an) Meditation Practice
Inicijacija 7. USKRSNUE Osloboenje od utjecaja fenomenalnog (pojavnog) ivota sedam
planova naeg planetarnog ivota. To je u stvarnosti uzdizanje
vani ili iznad kozmikog fizikog plana - Inicijacija 8. PRIJELAZ - Osloboenje od reak
-cije svjesnosti (kao to ti razumije tu rije) i osloboenje u stanje svjesnosti, oblik svjesnog shva
-anja koje nema veze sa svjesnou, kao to razumije taj izraz.
Inicijacija 9. . . . . . . Alice Bailey
Mi smo iva bia; treba da umremo i da se odreknemo svoje svije
-sti. Don Huan Unutranji Oganj
261

Svaka sfera bia tei prema jednoj vioj sferi o kojoj ve poneto sluti i zna. Ideal, u bilo kojem
obliku, anticipacija je i proroka
vizija onog stanja prema kojem
uvijek tei svako ljudsko bie.
Taj vii ivot u dostojanstvu po
svojoj je prirodi mnogo dublji,
odnosno duhovniji. Kao to nam
vulkani otkrivaju tajne unutranjo
-sti Zemlje, tako su i entuzijazam
i ekstaze prolazne eksplozije unutranjeg svijeta due i ljudski
ivot nije nita drugo do priprema
za taj duhovni ivot. Mnogo je
stupnjeva intuicije. Tako bdije,
uenik ivota, ahura anela,
bdije i radi za svoje budue cvijetanje jer boanska Odiseja tek je
serija metamorfoza koje su sve
eterinije i eterinije, a svaki
262

oblik predstavlja rezultat prethodnih oblika i uvjet onima koji mu

slijede. Boanski ivot tek je niz
smrti koje slijede jedna za drugom, u kojima duh jedno za drugim odbacuje svoja nesavrenstva
i svoje simbole, pokoravajui se
sve jaoj privlanosti sredita neizrecive gravitacije, suncu inteligencije i ljubavi.
Frederic Amiel 1821-1881
Upoznati druge je pametno,
upoznati sebe je mudrost.
Upravljati drugima zahtijeva silu,
upravljati sobom zahtijeva
prosvjetljenje.
Imati - znai bogatstvo.
Napustiti samoga sebe - znai
vjenost.
Ostati i nakon smrti - znai
besmrtnost.
Lao Tse - TAO TE CHING
263

Nasuprot ovjeku koji je u sebi

otkrio zlato i sazdao tijelo novog
ovjeka, obini ovjek Saturna
posveenik ove prirode, onaj
koji odrava ovu hijerarhiju na jedan od nama brojnih poznatih naina (bilo putem crkve, filozofije,
znanosti ili kroz pogrenu primjenu ezoterijskog znanja), nakon
smrti materijalnog nosaa ne posjeduje novo tijelo i ne moe
biti sauvan. On odlazi u razine
koje odgovaraju vibraciji njegove
svijesti; tako e se mnogi, koji
sebe smatraju oienima i nakon
tjelesne smrti oekuju Raj nebeski, neugodno iznenaditi kad sa
svoja preostala dva tijela postanu
svjesni da su ostali prikovani za
kolo raanja i smrti. Jednako tako
neugodno e se iznenaditi i oni
koji nakon smrti oekuju reinkarnaciju svijesti; suoit e se s pa264

klom razgradnje vlastite osobnosti, proces koji moe dugo potrajati. - Alkemijsko Posveenje
ujte najveu i najdublju tajnu,
najmoniju misteriju, uzvienu i
istu. Da bi se stiglo do savrenstva, treba svladati uenje o
jedinstvu, koje je iznad mudrosti;
treba se uzdii do bia boanskog
koje je iznad due, ak i iznad
inteligencije. No, to boansko bie,
taj uzvieni prijatelj, u svakom je
od nas. Jer Bog boravi unutar
svakog ovjeka, ali malo je onih
koji ga znaju nai. No, evo kako
ete se spasiti. Onoga trenutka
kada budete sagledali to uzvieno
bie koje je iznad svijeta i u vama
samima, trebate odluiti napustiti
neprijatelja koji se javlja u obliku
elje. Ukrotite svoje strasti. Uici
koje vam daruju vaa ula temelj
su vaih buduih muka. Nije do265

voljno da samo inite dobro; budite dobri. Neka vam motiv bude
sam in, a ne njegovi plodovi.
Odrecite se plodova vaih djela,
ali neka sve to inite bude poput
rtve prinesene najviem Biu.
ovjek koji rtvuje svoje elje i
svoja djela biu od kojeg potjeu
principi svih stvari i preko kojeg
je stvoren cijeli svijet, tom rtvom dostie savrenstvo.
Duhovno sjedinjen, on postie tu
duhovnu mudrost, koja je iznad
obreda rtvovanja i odie dahom
boanskog blaenstva. Jer onaj
tko svoju sreu i svoju radost
pronae u sebi samom, onaj tko i
svoju svjetlost otkrije u sebi,
jedno je s Bogom. No, znajte to,
dua koja je nala Boga osloboena je ciklusa roenja i smrti,
starosti i bola, ona pije vodu
besmrtnosti. BHAGAVAD GITA
266

Slavni je kineski mudrac Lao-tse

kazao; "Onaj koji umre ali ne
nestane, ivi vjeno". To znai da
ivi ivotom besmrtnog ovjeka.
ivotne potrebe navode ljude na
borbu za pravi opstanak. U naem
je svetom spisu bilo reeno:
"Putem adharme (negiranjem
dharme) ovjek napreduje dobiva
ono to je naizgled poeljno, pobjeuje neprijatelje, ali i nestaje u
korijenu". Ova reenica ukazuje
na to da postoji istinskiji ivot od
ovog prolaznog fizikog ivota.
Na ivot dobiva ono to se naziva "vrijednost" u onim svojim
vidovima koji predstavljaju vjenu ovjenost u znanju, saivljenosti, postupcima, karakteru i
stvaralakim djelima. Mi od poe
-tka povijesti tragamo za vrijedno
267

-u za na ivot, esto na tetu

svega drugog, ne bavei se iskljuivo uspjehom; drugim rijeima,
pokuavamo ostvariti u sebi
besmrtnog ovjeka, kako bismo
umrli, ali ne i ieznuli. To je
znaenje izjave u Upaniadama;
"Tam vedyam puruam viddhi
yatha ma vo mrtyuh parivyathah"
- "Uoi Osobu kako ti smrt ne bi
uzrokovala patnju". Znaenje ovih rijei je krajnje paradoksalno, i
ne moe se dokazati osjetilima ili
razumom, a ipak je njihov utjecaj
na ljude toliko snaan da odbacuju svekoliki strah ili pohlepu, prkosei svim instinktima proizalim iz nae surove prirode, u korist razumijevanja i ouvanja ivo
-ta koji pripada Vjenoj Osobi.
Rabindranath Tagore 1861-1941
268

Reci mi, don Juane, rekoh da

bismo zavrili razgovor drukijim
tonom, to je zapravo bie koje
e umrijeti? Spominjao si to mnogo puta, ali mi nisi stvarno objasnio to pod time misli. Ljudi
su bia koja e umrijeti, ree.
Vraevi smatraju da je jedini
nain kako moemo ovladati svije
-tom oko sebe i onime to inimo
u njemu, da potpuno prihvatimo
da smo bia na putu prema smrti.
Bez toga osnovnog prihvaanja,
nai ivoti, nae djelovanje i svijet u kojem ivimo potpuno nam
izmiu. Ali, ima li samo prihva
-anje tako dalekosene posljedice? pitao sam toboe prosvjedujui. I te kako! ree don Juan os
-mjehujui se. No, nije tu rije o
pukom prihvaanju. To prihvaa269

nje mora postati dio nas i moramo ga ivjeti do kraja. Vraevi

stoljeima ponavljaju da je pogled na smrt najzdravije shvaanje koje postoji. U nas je ljudi
pogreno to to od pamtivjeka vje
-rujemo, iako to otvoreno ne izraavamo, da ulazimo u carstvo vje
-nosti. Ponaamo se kao da nikada neemo umrijeti - djetinjasta
tvrdoglavost. Ali je od tog osjeaja besmrtnosti jo tetnije ono
to ga prati, a to je osjeaj da
nezamislivi svemir moemo obuhvatiti naim umom. . . Mi smo
bia koja se kreu prema smrti,
ree. Nismo besmrtni, a ponaamo se kao da jesmo. To je pogreka koja nas unitava kao pojedince, a jednog e dana unititi
itavu ljudsku vrstu. Don Juan je
270

tada izjavio da vraevi imaju prednost pred prosjenim ovjekom

jer znaju da su bia na putu prema smrti, i nikad to ne zaboravljaju. Da bi se to spoznalo i da bi
se ta spoznaja ouvala kao neopoziva istina, naglasio je, potrebno je uloiti golem napor.
Zato nam je teko priznati neto
to je tako istinito? zapitah zbunjen snagom proturjenosti koju
nosimo u sebi. Nije to zapravo
ljudska pogreka, ree on pomirljivim tonom. Jednog u ti dana
rei neto vie o silama koje
ovjeka tjeraju da se ponaa kao
budala. . . - Nagual Julian mi je
obiavao priati, nastavi, o
velikim osvajaima, vojskovoama iz starog Rima. Kad su se vraali u Rim, graani su ih doe271

kivali velikim pobjednikim sveanostima prireenima u njihovu

ast. Pokazujui blago koje su zaplijenili i ljude koje su pretvorili
u robove, slavljenici su se vozili
stojei na svojim bojnim kolima.
Uz njih je jahao i rob ija je
dunost bila aptati im na uho da
su slava i sjaj samo prolazni.
Ako pobjeujemo u bilo emu,
nastavi don Juan, mi nemamo
nikoga tko bi nam aptao na uho
da su nae pobjede prolazne.
Vraevi, meutim, doista imaju tu
prednost; budui da su oni bia na
putu prema smrti, oni imaju aptaa koji im govori da je sve prolazno. Taj apta je smrt, nepogreivi savjetnik, jedini koji te
nikada nee prevariti. Carlos
Castaneda - Aktivna strana beskonanosti
272

Smrt predstavlja konano i neizbjeno unitenje onoga emu smo

najvie privreni: ega. Stoga je
jasno da nam uenje o nepostojanju ega i prirodi uma mogu
puno pomoi. Sogyal Rinpoche
Zapamtite da postoje dvije vrste
luaka: oni koji ne znaju da moraju umrijeti i oni koji su zaboravili da su ivi. Patrick Declerk
Zar se ne sramite da sauvate
samo ostatak ivota i da za mudrost odvojite samo ono vrijeme
koje ne moete posvetiti nekom
poslu? Kasno je poeti ivjeti
kada moramo prestati ivjeti!
Seneka
Mudrac uiva u posebnoj vrsti
slobode. Spreman na smrt uiva u
svakom trenutku obilja ivota i
proivljava svaki dan kao da mu
je posljednji. Matthieu Ricard
273

Postoji mnogo stvari koje ti

moe raditi kod kue. Moe
sljediti praksu da razvije strpljivost ili koristiti prepreke (potekoe) kao svog uitelja. Ja sam
koristila sjedenje sa ljudima koji
su umirali, a potom bila nakon
toga uz tijelo. To je nevjerovatno
uenje. Ja ne samo to sam nauila o prolaznosti i vezama izmeu daha i uma, ve i da je nain
na koji mi umiremo jeste nain
kojim smo ivjeli. Stvari ivljenja
e iskrsnuti za vrijeme umiranja.
Yvone Rand - zen uiteljica
Pokret hospicija postoji u mnogim zemljama u svijetu i bavi se
iskljuivo sa teko bolesnim osobama. Ja mogu rei samo o pokretu hospicija onako kako sam
se ja sa njim susrela, iako ja
smatram da su njihove funkcije
manje ili vie sline u bilo kojoj
274

zemlji taj pokret postojao. Njihova svrha je da umirue ljude

suoe sa njihovom situacijom i
njihovim vlastitim osjeajima o
smrti. Na taj nain, priprema
umirue osobe za smrt je takva ne
samo da se ta osoba duhovno
razvija u svojim posljednjim trenucima ivota ve takva osoba
umire sa dostojanstvom. Porodica
koja poziva lanove hospicijskog
pokreta isto tako ima mnogo
koristi jer je potaknuta da se
suoe sa vlastitim osjeajima o
smrti i umiranju. . . Suoavajui
se sa tim osjeajima, mnogo tuge
se oslobaa prije nego li osoba
umre, tako dovodi da se smrt i
pogreb i kasniji osjeaj usamljenosti lake podnese. Jacqui James
(umrla 1989 od leukemije) - THE
MANY FACES OF DEATH, uputstva
za one koji odlaze i one koji ostaju)
275

DUA KOJA SE UZDIE

Umro sam kao mineral i postao
biljka, umro kao biljka i uzdigao
se do ivotinje, umro kao
ivotinja i postao sam ovjek.
Zato da se bojim?
Kada sam umirui
postao neto manje?
Kao ovjek, jo jednom
ja umrijet u, da se vinem sa
anelima blagoslovljenim;
Ali ak i iz anelstva moram
dalje, jer sve osim Boga je
smrtno.
Kada budem rtvovao svoju
aneosku duu,
postau ono to ni jedan um
nikada dohvatio nije.
O, daj mi da ne postojim!
Jer nepostojanje, obznanjuje
276

ljudskim glasom,
Njemu emo se vratiti!
Rumi Mevlana Jalaludin
1207-1273 Sufi poet
Dharma-kaju vlastitog uma vidjet e; vidjevi To ti e vidjeti
Sve - Viziju beskrajnu, Obrt
Smrti i Roenja i stanje nesputanosti. Milarepa - 1052-1135
I tako dugo dok to ne spozna,
ovo: umri i budi, tek oaloen si
gost na ovoj mranoj zemlji.
Johann W. Goethe - ZAPADNO
ISTONI RAZGOVOR
Svi su nam duhovni uitelji
ovjeanstva govorili istu stvar,
da je smisao ivota na zemlji
dosegnuti jedinstvo s naom
temeljnom, prosvijetljenom prirodom. Sogyal Rinpoche
www.hca.org.sg
277

I otkrih tu duboku istinu, toliko

teku da se osjeti i teku da se
razumije - a koja umiruje, koja je
plemenita, do koje se ne moe
dosei rasuivanjem, a vidljiva je
jedino mudracu. Svijet se, meutim, predaje zadovoljstvu, oaran
je i zaaran zadovoljstvom. Uistinu, takva bia nee razumijeti
zakon uvjetovanosti ili ovisnosti
o porijeklu (patia-samuppada)
svih stvari. Podjednako e tako za
njih biti nerazumljiv vrhunac
svakog nastanka, odvajanje od
svakog elementa ponovnog raanja, nestanak elje, ravnodunost,
naputanje, nirvana.
Buddha - MAJJHIMA-NIKAYA 26
Snano aktiviranje impulsa pogre
-ne elje jeste najvei neprijatelj
ovjekove sree. P. Yogananda
278

Seks je steena navika. Idi iznad

toga. Onoliko dugo koliko je tvoje usmjerenje (usredotoenost) na
tijelu, ostat e u vlasti hrane i
seksa, straha i smrti - pronai
sebe i budi slobodan.
Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
Privlanosti Smrti
1. Vama i vaem bratu, u iji je
posebni odnos uao Sveti Duh,
dano je da oslobaate i budete
osloboeni od posveenosti smrti.
Jer, to vam je bilo ponueno i vi
ste prihvatili. Meutim, vi jo
morate mnogo nauiti o toj neobinoj predanosti, jer ona sadri
treu prepreku koju mir treba
prevladati. Nitko ne moe umrijeti ukoliko ne odabere smrt. Ono
to se ini strahom od smrti
ustvari je njena privlanost.
279

Krivnja je takoer strana i plaimo je se. Meutim, ona moe

imati vlast samo nad onima koje
privlai i koji je trae. A tako je i
sa smru. Smrt je nastala od
ega, a njena tamna sjena pada
na sva iva bia, jer ego je
"neprijatelj" ivota.
2. A ipak, sjena ne moe ubiti.
to sjena predstavlja ivima? Oni
samo prou mimo nje i ona
nestaje. Ali to je s onima koji
nisu posveeni ivotu: "grenici"
presvueni u crno, alostan zbor
ega, koji rade toliko naporno i
teko, daleko od ivota, vuku
svoje lance i stupaju u polaganoj
procesiji koja slavi njihovog
neumoljivog uitelja, gospodara
smrti? Dotaknite nekog od njih
blagim dodirom opratanja i pro280

matrajte kako otpadaju njegovi i

vai lanci. Pogledajte ga kako
odbacuje crnu odjeu koju je
nosio na svom pogrebu i ujte ga
kako se smije smrti. Pomou
vaeg opratanja on moe izbjei
kaznu koju bi mu grijeh htio
odrediti. To nije drskost. To je
Volja Boja. to bi vama koji ste
Njegovu Volju izabrali kao svoju
moglo biti nemogue? to vama
znai smrt? Vi se niste posvetili
smrti niti njenom uitelju. Kada
ste prihvatili svrhu Svetog
Duha umjesto svrhe ega odrekli
ste se smrti i zamijenili je
ivotom. Mi znamo da ideja ne
naputa svoj izvor. A smrt je
posljedica misli koju nazivamo
egom, jednako sigurno kao to je
ivot posljedica Misli Boje.
281

Nepodmitljivo Tijelo
3. Od ega dolaze grijeh i krivnja i
smrt, kao suprotnost ivotu i
nevinosti i Volji Samog Boga.
Gdje moe postojati takva suprotnost osim u bolesnim umovima
nerazumnih, posveenih ludilu i
okrenutih protiv mira Nebeskog?
Jedno je sigurno: Bog, Koji nije
stvorio niti grijeh niti smrt, ne
eli da vi budete njima vezani.
On ne poznaje niti grijeh niti njegove posljedice. Obavijeni likovi
u pogrebnoj povorci ne stupaju u
ast svog Stvoritelja, ija je
Volja da oni ive. Oni ne slijede
Njegovu Volju, oni joj se suprostavljaju.
4. Kakvo je to tijelo presvueno u
crno, koje bi oni htjeli pokopati?
Tijelo koje su oni posvetili smrti,
282

simbol pokvarenosti, rtva grijehu, ponuena grijehu da se na

njemu hrani i odrava na ivotu;
stvar osuena, koju je prokleo
njen tvorac, a oplakuje ju svatko
tko jadikuje i smatra ga slinim
sebi. Vi koji vjerujete da ste na to
osudili Sina Bojeg uistinu ste
drski. Ali vi koji biste ga htjeli
osloboditi, vi samo tujete Volju
njegovog Stvoritelja. Drskost grijeha, ponos krivnje, grob odvajanja, sve su to dijelovi vae nepriznate posveenosti smrti. Sjaj
krivnje kojeg ste poloili na tijelo
eli ga ubiti. Jer, ono to ego voli,
on to ubija zbog njegove poslunosti. Ali, on ne moe ubiti ono
to mu se ne pokorava.
5. Vama je namijenjeno jo jedno
posveenje koje bi eljelo tijelo
283

sauvati nepodmitljivim i savrenim sve dok ono koristi vaoj

svetoj svrsi. Tijelo ne moe
umrijeti kao to ne moe niti
osjeati. Ono ne ini nita. Samo
po sebi, ono nije niti podmitljivo
niti nepodmitljivo. Ono jest nita.
Tijelo je posljedica siune, lude
ideje o podmitljivosti koju je mogue ispraviti. Jer, Bog je odgovorio na tu nerazumnu ideju
Svojom Vlastitom idejom; Odgovorom koji Ga nije napustio i
stoga dovodi Stvoritelja u svijest
svakog uma koji je uo Njegov
Odgovor i prihvatio Ga.
- Da bismo pogledali strah od
Boga potrebne su neke pripreme.
Samo razumni mogu promatrati
silnu nerazumnost i pobjenjelo
ludilo sa samilou i suosjea284

njem, ali ne i sa strahom. Jer, ono

djeluje strano samo ako ga
dijelite, a vi ga ne dijelite sve dok
svog brata promatrate savrenom
vjerom i ljubavlju i njenou.
Prije potpunog opratanja vi ste
jo uvijek nepomirljivi. Vi se
plaite Boga upravo stoga to se
plaite svoga brata. Vi se plaite
onih kojima ne opratate. I nitko
ne moe dosegnuti ljubav dok je
uz njega strah. A COURSE IN
MIRACLES (Teaj o udima) Stvarni svijet je onkraj naih misli i predodbi; vidimo ga kroz
mreu svojih elja, podijeljenog
na ugodno i bolno, ispravno i
pogreno, vanjsko i unutarnje. Da
bismo vidjeli svemir kakav jest,
moramo kroiti onkraj ove mree.
Ovo nije teko uiniti, jer mrea
je prepuna rupa.Nisargadata Maharaj
285

ovjek treba spoznati sebe, ono

to on doista i jeste, i onda
iezava svaki strah - pa i sam
strah od smrti. ivot je teak i
bolan, ispunjen patnjom i smru,
ali moramo da shvatimo ivot i
same sebe, i moramo stei snagu
u svoj toj ivotnoj zbrci, i na
kraju postati pobjednici.
Ivica, 1989
Spoznaj istinu ogromnom
snagom koja u tebi spava,
a ne smogne li snagu,
nastradat e i potonuti u mutni
svijet bezumnika i neznalica.
Drugima e stvarati patnju,
i sam e patiti. Sam e
unitavati i bit e uniten.
Ivica, 1989
286

Sve religije naglaavaju mo opra

-tanja, i ova mo nikada vie nije
potrebnija, niti je dublje osjeana
od onoga koji umire. Kroz opratanje i kada nam je oproteno,
mi proiavamo sebe od mraka
onoga to smo uinili, i pripremamo sebe na potpunije putovanje kroz smrt. . . Stvarno nauiti
pomagati onima koji umiru jeste
biti neustraiv i odgovoran za svo
-je vlastito umiranje, i u sebi pronai poetke neograniene samilo
-sti koju nikada nismo ni oekivali. Sogyal Rinpoche - TIBETANSKA
KNJIGA O UMIRANJU I IVLJENJU

Glavna stvar za umiruu osobu je

briga za njen um. Mnogi drugi
mogu preuzeti brigu za tijelo, ali
mi moemo preuzeti brigu za um.
Lama Zopa Rinpoche
287

To je dobro da kremiranje (op. pr.

spaljivanje tijela nakon smrti)
postaje sve vie pravilo. Jo e
trebati proi dugo vremena prije
nego li zakopavanje u zemlju
bude protuzakonito, a ozakoni se
kremiranje kao zdravstvene i
higijenske mjere. Ona za duu
nezdrava mjesta koja nazivamo
groblja, e eventualno nestati, isto
kao to odumire oboavanje
predaka, i na Istoku sa svojim
kultovima predaka i na Zapadu sa
njegovim podjednako krivim kultom nasljeivanja drutvenog poloaja. Koritenjem vatre, svi obli
-ci bivaju razgraeni, bre biva
uniten ljudski fiziki nosa, bre
biva prekinuta veza nad duom
koja se povlai. U sadanjoj
Teozofskoj literaturi je bilo
288

reeno mnogo gluposti o vremenu izjednaavanja u odnosu na

sljed razgradnje finih tijela.
Treba kazati, da kada se znanstveno utvrdi ISTINSKA smrt
(od ortodoksnog doktora koji je
tu prisutan), i kada je bilo
potvreno da u fizikom tijelu
nije preostala iskra ivota, onda je
mogue izvriti kremiranje. Ova
potpuna ili istinska smrt se
dogaa kada se tok svjesnosti i
tok ivota u potpunosti povuku iz
glave i srca. U isto vrijeme, treba
se zauzeti stav potovanja i stav
neuurbanosti u tom procesu.
Porodica umrle osobe treba nekoliko sati da se prilagodi injenici
neizbjenog nestanka vanjskog i
obino voljenog lika. Odreenu
panju treba posvetiti potrebnim
289

formalnostima drave ili gradske

uprave. Ovaj vremenski period se
uglavnom odnosi na ive, a ne na
mrtve. Tvrenje da se etersko
tijelo ne smije na brzinu staviti na
vatru, i vjerovanje da se ono treba
ostaviti da za nekoliko dana luta
uokolo, nema uope istinske osno
-ve. Nema potrebe za eterskim
odgaanjem.
Kada se unutranji ovjek povue
iz svog fizikog nosaa on se
istovremeno povlai i iz svog
eterskog tijela. To je istina da se
etersko tijelo moe dugo zadravati na "mjestu emanacije" kada
je fiziko tijelo pokopano i
etersko tijelo e esto trajati sve
dok se fiziko tijelo u potpunosti
ne razgradi. Proces mumificiranja
koji se prakticirao u Egiptu, i
290

balzamiranja koje se prakticiralo

na Zapadu je bilo odgovorno za
trajanje eterskog tijela, ponekada
i stoljeima. Ovo je posebno
sluaj kada je mumija ili balzamirana osoba bila zla za vrijeme
ivota, onda lebdee etersko tijelo
obino biva "opsjednuto" od zlog
entiteta ili zle sile.
Ovo je uzrok napadima i nesreama koje obino prate one koji
otkrivaju drevne grobnice i njihove stanovnike, drevne mumije i
njih i njihovo blago izvade na
svjetlo. Tamo gdje je kremiranje
pravilo, ne samo da postoji razgra
-dnja fizikog tijela i njegovo
vraanje u izvor supstance, ve se
isto tako i vitalno tijelo ispravno
rastvara i njegove snage uz pomo plamena bivaju odneene u
291

rezervoar vitalnih energija. Te

energije su uvijek bile dio tog
rezervoara, bilo u obliku ili u
bezoblinom stanju. Nakon smrti
i kremiranja te sile i dalje postoje
ali bivaju apsorbirane u Odgovarajuu cjelinu. Razmiljaj o ovome, jer e ti to dati klju zagonetke za kreativni rad ljudskog
duha. Ako je potrebno odgaanje
zbog osjeaja porodice ili potreba
gradske uprave, onda se kremiranje treba obaviti u roku od
trideset i est sati - tamo gdje
nema razloga za odgaanje, kremiranje je dozvoljeno nakon dvanaest sati. Mudro je priekati
dvanaest sati da bi se uvjerilo u
ISTINSKU smrt.
Alice Bailey - EZOTERINO
LIJEENJE, 1953
292

Ljudsku bijedu ne uzrokuje

toliko glupost, koliko neznanje,
osobito neznanje o samima sebi.
Carl Sagan - THE DEMONHAUNTED WORLD: SCIENCE
AS A CANDLE IN THE DARK
- Sve to je vieno i opaeno u
prostoru je tvorevina svjesnosti i
njome je proeto. Cijeli stvoreni
svijet oblika e se konano stopiti
sa prostorom. Sa gledita tijela,
svi oblici izgledaju kao odvojeni
entiteti. Ali na nivou svjesnosti,
oni su ispoljavanje-svjesnosti i
nisu odvojeni. Kako ti duhovno
napreduje, uvidjeti e da je izvor univerzuma samo tvoja svjesnost. Za sada, ti si pod utjecajem
misaonog uma, zbog svog poistovjeivanja sa tijelom; dakle ti nisi
sposoban razumijeti.
293

- ak i ako ti slijedi bilo koju

religiju u nadi da e dosei neto
trajno izvan sebe, ti e biti bolno
razoaran. Glavna svrha istinske
duhovnosti jeste da sebe u potpunosti oslobodi od neijih koncepata i uvjetovanja. Slijeenjem
bilo koje religije, kulta ili vjerovanja, postajemo neizbjeno uvje
-tovani, zato jer smo obavezni da
se prilagoavamo i prihvaamo di
-scipline, i fizike i mentalne. Netko moe privremeno dobiti malo
mira za neko vrijeme, ali takav
mir nee trajati dugo. U svojoj
istinskoj prirodi, ti si znalac koncepata i zbog toga im prethodi.
- U svijetu ti moe djelovati na
poboljanju koncepata, ali se ne
usuuj koncepte nazivati istinom.
- Bog je rije koju si ti uo, dok
294

je dua direktno iskustvo neijeg

postojanja. Dvojnost je samo na
nivou tijela-uma. . .
-Ako vjeruje u Boga, radi s njim.
Ako ne vjeruje, postani Bog. Ili
vidi svijet kao igru, ili radi na nje
-mu u svoj svojoj moi. Ili oboje.
- injenica je, da je um univerzalni dinamiki princip, ali mi ga
ograniavamo na tijelo i zatim o
njemu ovisimo iz toga proizlaze
svi problemi. Nisargadatta Maharaj iz knjige, NEKTAR BESMRTNOSTI, 2001od Robert Powell
Moja svijest nikad se nije poistovjetila sa ovim privremenim tijelom. Prije nego to sam dola na
zemlju bila sam ista kao i sad.
Kao mala djevojica bila sam ista
kao i sad. Izrasla sam u enu, ali
sam i dalje bila ista. Kad je obitelj
295

u koju sam se rodila uredila da se

ovo tijelo uda, bila sam ista. A
kad mi je mu opijen strau
priao mrmljajui njene rijei, u
asu kad me dotaknuo doivio je
snaan udarac, kao da ga je grom
oinuo, jer ak i tada bila sam
ista. Moj mu kleknuo je pred
mene, sklopio ruke i molio me za
oprotenje. "Majko", rekao mi je
"zato to sam oskvrnuo tvoj
tjelesni hram pohotno ga dodirnuvi - ne znajui da u njemu ne
boravi moja ena, nego Boanska
Majka - sveano se zavjetujem da
u postati tvoj uenik, da u
ivjeti u celibatu, brinui se za
tebe utke kao sluga, i da sve dok
ivim neu nikada ni sa kim progovoriti. Moda u tako iskupiti
grijeh to sam ga danas poinio
296

protiv tebe, svoga gurua". Dok

sam utei prihvaala taj muev
prijedlog, bila sam ista. I sad pred
tobom, oe, ja sam ista. I uvijek
poslije, premda je stvaralaki ples
u dvorani stvaranja oko mene
uvijek drukiji, ja u biti ista".
Ananda Moyi Ma (Blaena
Majka) 1896-1982 avatar - iz
Indije. Ona odgovara na pitanje
Paramahansa Yoganande da mu
kae neto o svom ivotu. Iz
knjige AUTOBIOGRAPHY OF YOGI,
1946 od Paramhansa Yogananda
Najvie su cijenjene one ene koje se oslobode slabosti svoga
spola i ispoljavaju onu unutranju
herojsku snagu i moralnu vrstou. Takve ene su dostojne najjaih i najhrabrijih ljudi. W.E.H.
Lecky 1838-1903 HISTORY OF
EUROPEAN MORALS
297

Duh ovjeka je neodvojiv od

Beskonanog, i ne moe biti zado
-voljan sa niim osim Beskonanim, i teret bola e nastaviti priti
-skati ovjekovo srce, i sjene patnje e zamraivati njegov put sve
dok, ne prestane sa lutanjem u nje
-govom svijetu-snova materije, i
vrati se svojoj kui u stvarnost
Vjenoga. . . Ui u savrenu harmoniju sa Vjenim Zakonom jeste Mudrost, Ljubav i Mir. Ali
ovo boansko stanje jeste, i mora
uvijek biti, neshvatljivo za samu
osobnost. Personalnost, odvojenost, sebinost sve je ovo isto, i
to je suprotnost mudrosti i boanstvenosti. Pomou bezuvjetnog pre
davanja personalnosti, odvojenost
i sebinost nestaju, i ovjek ulazi
u posjed svog boanskog nasljea
298

besmrtnosti i beskonanosti. Takvo predavanje (op. prev. Odricanje od) personalnosti je smatrano
od svjetovnog i sebinog uma kao
najbolniji od svih nesrea, najnepopravljiviji gubitak, ipak to je vr
-hunski i neusporedivi blagoslov,
jedini stvarni i trajni dobitak. Um
neprosvijetljen o unutranjim zakonima bia, i o prirodi i sudbini
svoga vlastitog ivota, prianja za
prolazne pojave, stvari koje u sebi
nemaju trajnu sutinu, i tako prianjajui, propada, za neko vrijeme,
usred razbijenih krhotina svojih
vlastitih iluzija. . . ovjek ne
moe tijelo uiniti besmrtnim, ali,
nadilazei tijelo, odbacivanjem
svih njegovih sklonosti, on moe
ui u besmrtnost. James Allen
1864-1912 - The Way of Peace
299

Jedno roenje dobivamo od naih

roditelja, drugo je nae. Prvo e
roenje zavriti smru. Drugo je
roenje poetak vjenosti: nema
smrti - nema kraja - nema poetka.
Konani cilj zemaljskoga ivota
je iskustvo samo-ostvarenja Jedno iznad svih mijena. Biti
svjestan, biti probuen, na prvi
samostalan korak prema konanom
ostvarenju. Budite sigurni da
pravi put ne moe biti onaj kojim
koraaju svi. Danas ljudi obino
slijede masu umjesto da se koriste
svojim vlastitim intelektom, vlastitom svijeu. Morate pronai
put kojim nitko ne ide. Izaberite
put koji vas vodi dublje u samou, u osamljenost. Izaberite put
koji nije tradicionalan - koji nije
ortodoksan ve revolucionaran;
300

onaj pri kojemu je svaki korak

revolt protiv svega staroga i svega to pripada prolosti.
Prosvijetlili su se samo pojedinci.
Svi drugi postaju dio mase hinduisti, krani, muslimani,
jaini, parsi. . . nikada ne postiu
prosvjetljenje. Jedino su pojedinci ti koji imaju hrabrost biti u
samoi sposobni zaustaviti i udomiti se u svojoj unutarnjoj nevino
-sti. to dublje ulazimo u sebe,
toliko je ii izvor svijesti kojega pronalazimo. Kada stignemo u
samo sredite naega bia, stignemo u sredite Svemira. Tada cvate mudrost i postajemo mudraci.
Da bismo iskusili Osloboenje
moramo se osloboditi veza koje
je stvorio na um. Um je arobnjak koji proizvodi svakojake
301

vrste iluzija: lijepo i runo, uspjeh

i neuspjeh, bogatstvo i siromatvo. Um neprekidno neto stvara. Kada jednom usvojimo neku
ideju, tada troimo svu ivotnu
energiju kako bi je ostvarili. I time ivimo u nekoj vrsti hipnoze.
Od te se hipnoze ili vezanosti moemo osloboditi. Kada postanemo
svjesni da je sve stvorio um, bila
to bol ili ugoda, roenje ili smrt i
kada to tako vidimo i potpuno
prepoznajemo, tada arobnjak nestaje i ostaje samo Istina. I ta nas
istina oslobaa. S ostvarenjem
dolazi sloboda. . . Dospjet ete do
stanja svijesti u kojemu vie
nema pitanja. . . . Mahayogin
Pilot Baba u predgovoru knjizi U PRISUTNOSTI MAJSTORA,
2003 od Romola Butalia
302

Biti potpuno u ovom trenutku

znai biti u meditaciji. I kad se
dogodi meditacija vidjet ete da
dva krila rastu u vama: jedno e
biti od ljubavi - Atia to zove
samilou - drugo e biti od
slobode. I poet e da rastu
zajedno. To donosi ispunjenje.
Nema gunanja, nema aljenja.
Atia je u pravu; on kae: Sada,
ak i kad umrem, neu aliti.
- ivot je bio ispunjenje. Spoznao
sam njegove tajne. Volio sam,
ivio u slobodi, saznao sam sve
to je bilo potrebno da se bude
zadovoljan. Krajnje sam ispunjen.
ivot je bio plodonosan. ivot
nije bio traenje, bio je neprestano bogaenje, i cvijetao sam i lotos se otvorio. Umrijeti sa svojim
unutranjim lotosom potpuno ras303

cvjetalim, umrijeti u ljubavi, u

slobodi, dokaz je da je ovjek
spoznao ivot, dokaz je da je
ovjek stvarno ivio. Svi drugi
samo prolaze kroz prazne kretnje;
one nisu ivot.
Treba da naete slobodu na oba
naina, ispitivanjem i istraivanjem.
Kako nai tu slobodu? Kako nai
to sutinsko jezgro svoga bia?
To se deava u meditaciji. Atia
naziva meditaciju "svjesnost". A
svjesnost treba da se razvije; ona
je u vama samo sjeme, moe
postati drvo. I on sugerira da bi
dvije stvari bile od pomoi: jedna
je ispitivanje, a druga je istraivanje. Ispitivanje znai: nikada ne
dozvolite bilo emu da proe
kroz va um, a da to pomno ne
304

posmatrate. Pria se da je Sokrat

rekao da je ivot bezvrijedan ako
niste ivjeli ispitivajui. Jedan
ivot bez ispitivanja je bezvrijedan ivot. Ispitivanje je prvi korak: postati oprezan prema onome
to prolazi kroz va um. A tamo
je neprestan saobraaj - tako mno
-go misli, tako mnogo elja, tako
mnogo snova prolazi. Treba da
budete paljivi; treba da ispitate
svakog i sve to prolazi kroz um.
Niti jedna jedina misao ne bi trebala da proe nesvjesno, jer to
znai da ste spavali. Posmatrajte
sve vie i vie. I drugi korak je istraivanje. Prvo posmatrajte, ispitajte, a onda ponite da gledate u
korijene. Osho - KNJIGA
MUDROSTI - Predavanja o Atii
-nih sedam toaka treninga uma
305

Mirdad: Prii mi blie, Himbale.

Ah, Himbale, Himbale. Zato to
ti je otac umro, puta da ti tuga
izjeda srce i njegovu krv pretvara
u suze. to bi inio da cijela tvoja
porodica umre? to bi inio da
svi oevi i majke i sve sestre i bra
-a na ovome svijetu minu van i
preko domaaja tvojih ruku i oiju?
Himbal: Da, Uitelju. Moj otac je
umro nasilnom smru. Junac kojeg je nedavno kupio, jo sino
mu probode stomak i razmrska
lubanju. Upravo mi je javljeno po
glasniku. Jao meni! Ah, jao meni!
Mirdad: I on je umro, izgleda, ba
u vrijeme kada su mu se sree ovo
ga svijeta osmjehivale.- Himbal:
Tako je, Uitelju. Upravo je tako. Mirdad: I njegova smrt te boli jo
jae, jer je junac bio kupljen novcem koji si mu ti poslao.
306

Himbal: Tako je, Uitelju. Upravo je tako. Ti, izgleda, zna sve.
Mirdad: I taj novac bijae cijena
tvoje ljubavi za Mirdada.
Naronda: Himbal vie nije mogao
govoriti, jer se guio u suzama.
Mirdad: Tvoj otac nije mrtav,
Himbale. Niti su jo mrtvi njegovo oblije i sjenka. Ali su mrtva,
zaista, tvoja ula za izmijenjeno
oblije i sjenku tvoga oca. Jer ima
oblija tako finih, sa sjenkom
toliko razrijeenom, da ih grubo
oko ovjekovo ne moe razaznati.
Sjenka cedra u umi nije ista
sjenci cedra koji postade jarbol na
brodu, ili stup u hramu, ili skela
za vjeala. Niti je sjenka tog
cedra na suncu ista onoj na
svjetlosti mjeseine, ili zvijezda,
ili u rumenoj izmaglici zore. Ipak
taj cedar, svejedno kako izmije307

njen, i dalje ivi kao cedar, iako

ga cedrovi u umi vie ne prepoznaju kao svoga brata od nekad.
. . . Moe li zrno ita u zemlji
znati za njegovo srodstvo s klasom ita nad zemljom?
. . . Moe li hrast vidjeti sebe u
hrastovom iru? Zato to je tvoj
otac sada u svjetlosti na koju tvoje oko nije naviklo i u obliku koji
ne moe raspoznati, kae da tvo
-ga oca vie nema. Ali ovjekovo
materijalno jastvo, svejedno gdje
prenijeto i kako izmijenjeno, prinueno je bacati sjenku sve dok
se potpuno ne rastvori u svjetlosti
ovjekovog boanskog Jastva.
Djeli drveta, bilo ono danas zele
-na grana na drvetu, a sutra drveni
klin u zidu, nastavlja biti drvetom
i da se mijenja oblikom i sjenkom,
sve dok ne bude proderano va308

trom koja je unutar njega. Na isti

nain e i ovjek nastaviti biti
ovjek, kada je iv, kao i kada je
mrtav, sve dok ga Bog koji je u
njemu, ne prodre, to e rei, sve
dok ne bude razumio svoje jedinstvo s onim Jednim. Ali, to nee
biti ostvareno u onom treptaju
oka koji ljudi vole oznaavati kao
ivotni vijek. Svekoliko vrijeme
je ivotni vijek, moji Suputnici.
Nema stanki i poetaka u vremenu. Niti ima karavan prenoita gdje se putnici mogu zaustavljati radi osvjeenja i odmora.
Vrijeme je neprestanost koja preklapa samu sebe. Njena pozadina
je spojena s njenom prethodnicom. Nita nije okonano i otputeno u vremenu i nita nije zapoeto i dovreno. Vrijeme je toak
stvoren ulima i ulima je zaroti309

ran u prazninama prostora. Vi uli

-ma opaate zbunjujuu smjenu
godinjih doba i zato vjerujete da
je sve u kandama promjene. Ali
istovremeno priznajete da je snaga koja svija i razvija godinja
doba, vjeno jedna i ista.
Vi ulima opaate rast stvari i njihovo propadanje i potiteno izjavljujete da je propadanje svretak
svih stvari koje rastu. Ali priznajete da sama sila koja tjera na rast
i propadanje, niti raste, niti propada. Kako ste lakovjerni! Kako
lako padnete na svako lukavstvo
kojim se vaa ula igraju s vama.
Gdje vam je mata? Jer jedino
njome moete vidjeti da su sve
promjene koje vas zbunjuju, samo opsjenarska igra. Kako moe
vjetar biti hitriji od povjetarca?
Ne raa li povjetarac vjetar? Ne
310

nosi li vjetar sobom povjetarac?

Zato vi koji hodate zemljom,
premjeravate koracima i ligama
rastojanja koja prelazite? Bilo da
se gegate ili da galopirate, niste li
noeni brzinom Zemlje u prostore
i oblasti u koje je i Zemlja sama
noena? Nije li stoga va hod isti
kao to je i hod Zemlje? Nije li
Zemlja, s njene strane, noena dru
-gim tijelima, a njena brzina izjednaena njihovoj brzini? . . . Ne
rastete li neprestanim propadanjem? Ne propadate li neprestanim raenjem? Nisu li mrtvi
zemlja zdravica ivih, a ivi,
itnice mrtvih? Ako je raenje
dijete propadanja, a propadanje,
dijete raenja, ako je ivot majka
smrti, a smrt, majka ivotu, onda
su oni zaista nita drugo nego
jedno u svakoj toki vremena i
311

prostora. I zaista je vaa radost

zbog ivljenja i zbog raenja isto
toliko glupa koliko i vaa alost
zbog umiranja i propadanja. . .
Ako svako godinje doba u sebi
nosi ostala tri, onda su zaista sva
godinja doba jedno u svakoj
toki vremena i prostora. Da, vrijeme je najvei opsjenar, a ljudi
su najvee budale. ovjek, koji je
stavio toak vremena u pokret,
zarobljen je i ponesen kretanjem
skoro poput vjeverice u toku, da
vie nije u stanju povjerovati,
daje on sam pokreta, niti vie
moe nai vremena; da zaustavi kovitlac vremena. I skoro poput make koja se oblizuje liui
toilo i time vjerujui da krv koju
lie curi s toila, lie ovjek samu
svoju krv prolivenu o rub vremena i vae samo svoje meso iski312

dano bicama vremena, vjerujui

da su to krv i meso vremena.
Toak vremena okree se u prazninama prostora. Na njegovom
rubu sve stvari su opaljive ulima, koja nisu sposobna opaati
bilo to - to nije u vremenu i
prostoru. Tako se stvari nastavljaju pojavljivati i iezavati.
Ono to za nekoga nestaje u
jednoj odreenoj toki vremena i
prostora, drugome se pojavljuje u
drugoj toki. Ono to je za nekoga gore, za drugoga je dolje. Ono
to je za nekoga dan, za drugoga
je no, zavisno od kada i gdje
promatraa. Jedan je put ivota i
smrti na rubu vremena, O, monasi. Jer kretanje u krug nikada ne
moe dosegnuti kraja, niti ikada
samo sebe istroiti. I svako kretanje na svijetu, kretanje je u krug.
313

Zar se onda ovjek nikada nee

osloboditi od opakog toka vreme
-na? Hoe, jer ovjek je nasljednik svete Boje slobode. Toak
vremena se okree, ali je njegova
osovina uvijek u miru. Bog je
osovina toka vremena. Iako se
sve stvari okreu oko Njega u
vremenu i prostoru, ipak je On
uvijek bezvremen i besprostoran i
nepomian. Iako sve stvari potiu
iz Njegove rijei, ipak je Njegova
rije bezvremena i besprostorna
poput Njega. U osovini, sve je
mir. Na rubu, sve je kretanje.
Gdje biste vi radije bili? Kaem
vam, skliznite s ruba vremena u
osovinu i potedite sebe munine
kretanja. Neka se vrijeme okree
oko vas, ali se vi ne okreite s vre
-menom. Mikhail Naimy 18891988 KNJIGA MIRDADOVA
314

Za mala stvorenja kao to smo to

mi, beskrajnost se moe podnijeti
samo kroz ljubav. Carl Sagan
Istina nije za sve ljude, ve samo
za one koji je trae. Ayn Rand
ivot poslije smrti vrlo je razumanprirodan slijed stvari i poretka. U
konanici, nita se ne gubi, ak ni
tijelo pokopano u zemlji. ovjek,
kakav ti jesi, nikada ne nestaje.
On se samo vraa svome izvoru.
Budui da je tvoja dua zarobljena za vrijeme tvojega boravka u
materijalnom svijetu, njezin put
natrag (prema Izvoru op. pr.)
zbiva se na vrlo bolan nain. No,
ako je u tome putovanju cijelo vri
-jeme povezana s Izvorom boan
-ske milosti, tada je tvoj povratak
kui nebeski. Menachem Mendel
Schneerson 1902-1994 rabin NEBO NA ZEMLJI, 1966
315

Kada doemo pred najvii sud, vi

-e nitko za nas ne moe posredo
-vati. Zato se prema njemu treba
uputiti znajui kako nam je netko
u ovozemaljskom ivotu ukazao
na dobrobit i promaaje, na ono
to je pravedno i na ono to je zlo.
Stoga upitaj sebe: to trebam
uiniti? U tom trenutku ti utjee
na konani sud Neba. Baal Schem
Tov 1700-1760 - rabin
Kako se moemo suoiti sa smru
- a da ne okrenemo lea ivotu?
Kako moemo razmiljati o smrti
bez oajavanja i straha? Etty
Hillesum je napisala: Ne moemo ispunjeno ivjeti ako iskljuimo smrt iz ivota. No ako prihvatimo smrt, razvijamo i obogaujemo svoj ivot. Nain na koji
razmiljamo o smrti znaajno
utjee na nau kvalitetu ivota.
316

Neki se ljudi boje smrti, neki je

radije ignoriraju, a drugi pak
razmiljaju o smrti kako bi vie
cijenili svaki prolazni trenutak i
shvatili zbog ega je vrijedno
ivjeti. Prihvaanje smrti kao sastavnog dijela ivota slui kao
poticaj naoj marljivosti i omoguuje nam da ne troimo vrijeme
na uzaludnu razonodu. Svi smo
mi jednaki jer se moramo suoiti
sa smru, ali se svatko priprema
za smrt na svoj nain. Gampopa,
tibetanski mudrac iz 12. stoljea,
napisao je: Na poetku, trebali
bismo se bojati smrti poput jelena
koji se pokuava osloboditi zamke.
Na pola puta, ne bismo trebali ni
za ime aliti, poput seljaka koji
se paljivo brine o svom polju.
Na kraju, trebali bismo biti sretni,
poput osobe koja je zavrila
317

veliki zadatak. Bolje je nauiti

kako iskoristiti strah od smrti
nego je ignorirati. Ne trebamo
ivjeti opsjednuti smru, ali
moramo biti svjesni krhkou
naeg postojanja. To razumijeva
-nje pomoi e nam da u potpunosti cijenimo vrijeme koje nam
je preostalo. Smrt esto dolazi
bez upozorenja. Moemo biti dobrog zdravlja, uivati u ukusnom
obroku s prijateljima, ali ipak pro
-ivljavati nae posljednje trenutke. Ostavljamo za nama nae prijatelje, nae prekinute razgovore,
nae nedovrene obroke, nae nezavrene planove. Imamo li za
ime aliti? Moe li itko tko je
najbolje iskoristio izvanredan potencijal ljudskog ivota za neim
aliti? . . . Moemo kriviti sebe
samo zbog onog to jo nismo
318

stigli uiniti. Netko tko je iskoristio svaku sekundu svoga

ivota da postane bolja osoba i
da pridonosi srei drugih ljudi
moe mirno umrijeti.
Matthieu Ricard - SREA-Vodi
za razumijevanje najvanije ivotne vjetine, 2004
Svatko moe biti velik i uzvien.
Jer svatko moe sluiti. . . Treba
vam samo srce puno ljepote i
dobrote. Dua koju pokree
ljubav. Martin Luther King ml.
Mir proistjee iskljuivo iz ljubavi
- iz obostranog samortvovanja i
zaboravljanja sebe. Danas je malo
onih koji su dovoljno ponizni i
mudri da spoznaju duboku potrebu svijeta za ljubavlju.
Horace W. B. Donegan
319

Najbolji su dio ivota dobroga

ovjeka njegova mala, bezimena i
nezapamena djela utemeljena u
dobroti i ljubavi. W. Wordsworth
Plemenit budi ovjee, usluan i
dobar. Jer to je jedino to te
odvaja od svih ostalih stvorenja.
Johann W. Goethe
Ba kao to nam oi omoguavaju da ukljuimo pojedinane
injenice o sebi u vlastito okruenje, naa nas imaginacija ini intenzivno svjesnima ivota kakvog
moramo voditi, a koji nadilazi
osobni ivot i proturjei biolokom znaaju nagona samo-ouvanja. Oslanja se na viak, i iri
se povrh zacrtanih toaka naeg
svakodnenog ivota, gradei tamo gostinske odaje od neprocjenjive vrijednosti, ponudivi gosto
-primstvo svjetskom duhu ovje320

ka. Mi smo poaeni biti domainom kad je na duh slobodan, i

nije okovan ivotinjskim ja. Napo
-kon, slobodan je duh boanski, i
jedino on moe polagati pravo na
srodstvo s Bogom. Svaka istinska
sloboda koju uspijevamo postii
na bilo kojoj stazi, proiruje nae
samo-ostvarenje, ime dokidamo
sebe. Nematovito ponavljanje
ivota unutar sigurnog ogranie
-nja nametnutog Prirodom moe biti dobro za ivotinju, ali
nikad za ovjeka, jer on ima
odgovornost nadivjeti svoj
ivot kako bi bivao u istini. I
sloboda u procesu svoga nastanka
otvara polje neprestanim prijedlozima koji idu dalje od svoje
oigledne namjene. Jer, sloboda
se zalae za izraavanje vjenog;
namee ogranienja svojim djeli321

ma, ne kako bi ih trajno odravala, ve iznova i iznova nadilazila,

i otkrivala beskonano u beskraju
iznenaenja. Ovo implicira povijest neprestanog obnavljanja, niz
novih poetaka i neprestanih drev
-nih izazova kako bi se dosegao
to savreniji sklad s korijenom
ideala istine. . . - Dobiti istinu
znai priznati podijeljenost, ali
biti istinit znai postati jedno s
istinom. . . - Na impuls da
izrazimo Univerzalnog ovjeka
raa umjetnost i knjievnost.
Rabindranath Tagore 1861-1941
OVJEKOVA VJERA, 1931
Stoga to Dadu moe tek naslutiti
kazavi: "On je ni ivot ni smrt;
On niti ide vani, niti ulazi unutra;
ne spava, ne budi se; nema elja,
nije zadovoljen. Nije ni ja ni ti, ni
Jedan ni Dva. Jer, im kaem
322

kako je sve Jedno, nalazim nas

oboje; a kad kaem kako postoje
dvoje, vidim da smo Jedno.
Stoga, o Dadu, smireno Ga u dubi
-ni svoga srca promatraj onakvog
kakav jest, i odustani od hrvanja s
jalovim zamislima i ispraznim
rijeima".
Ako bilo tko prigovori, tvrdei
kako beskrajno malen Oblik nije
vrijedan predstavljanja Vjenog,
Dadu e odgovoriti kako upravo
zato to Oblik iezava pomae, a
ne odmae Njegovom oboavanju. Dok se vraa svojem Poelu,
hvata na um i vodi ga sa sobom.
Zov Ljepote nam govori o
Nezamislivom prema kojem tei.
Prolazei uz nas, Smrt nas
uvjerava u istinu ivota.
- Iz lanka Kitija Mohana Sena
323

Budite sretni sada! Ako uspijete

pronai sreu u svojoj dui, tada
ete, ak i ako sutra umrete i pridruite se dugoj povorci preminulih dua koja polako napreduje
kroz stupovima obrubljene prolaze stoljea, tu neprocijenjivo vrije
-dnu vrijednost uvijek nositi sa
sobom. Kad postignete sreu due,
nitko vam je nee moi oduzeti,
koliko god dugo bilo vae putova
-nje prema bezvremenosti i vjenosti. Paramhansa Yogananda KARMA I REINKARNACIJAKAKO UVIJEK BITI SRETAN
ulna zadovoljstva jesu velika,
ali su jo vea intelektualna zadovoljstva. Istina je da moete uiva
-ti u lijepom restoranu... ukusnoj
veeri... ali pomislite na zvjezdarnicu: gledate zvijezde kroz tele324

skop... svjetovi nastaju i razvijaju

se... - pomislite na to! Znam da je
ovo posljednje uzvienije, jer zaboravili ste na jelo, zar ne? Intelektualno zadovoljstvo vee je od
svih svjetovnih stvari. Zaboravit
ete i ene i mueve i djecu i sve
ostalo. Tako su jaka intelektualna
zadovoljstva. Zdravom je razumu
jasno da je tako, jer manjeg se
zadovoljstva lako odriete zbog
veeg. A ovo je i stajalite primijenjene religije! Odrecite se niega zadovoljstva na raun viega. Odrecite se i budite slobodni.
Odrecite se! - Primijenjena
religioznost jest poistovjeivanje
s Jastvom. Prestanite s pogrenim
poistovjeivanjem! Kako ste samo daleko otili! Moete izgraditi
i dvadeset tisua bolnica i pedeset
325

tisua kilometara cesta, ali to s

tim ako ne spoznate da ste duh?
Umirete pseom smru, imajui
potpuno iste osjeaje kao i pas.
Pas cvili i tuguje jer zna da je
samo tvar koja e se uskoro
rastoiti.
- Uz savrenu ljubav dolazi i
istinsko Znanje, ak i ako ga
nismo traili.
- Istinsko je Znanje u biti
neodvojivo od istinske Ljubavi.
Kada se na Zapadu govori o
smrti, kae se: "Napustio ga je
duh". U Indiji se kae da je
"ovjek napustio tijelo". Jedna
misao govori da je ovjek tijelo
koje ima duu, a druga da je
ovjek dua koja ima tijelo.
Swami Vivekananda - BHAKTI
YOGA - Put ljubavi i pravednosti
326

Onaj tko ne prianja moe voljeti,

jer je njegova ljubav ista i boanska. Swami Sivananda
Psihoterapeutu, stari ovjek koji
ne moe rei zbogom ivotu,
izgleda nemoan i boleljiv kao i
mladi ovjek koji se boji prigrliti
ga. Carl Jung
Govori kada govori, hodaj kada
hoda, umri kada umire.
Zen poslovica
Treba se nastaviti boriti usprkos
grekama jer predati se znai
smrt. Umrijeti, jo uvijek borei
se za uspjeh prua zadovoljstvo
ak i u smrti. Ako umremo borei
se, a prije nego smo dosegli kraj
kunji, vezani smo za odluku da
uspijemo.
Paramhansa Yogananda
327

Koja razlika postoji, brate, izmeu umrlog i redovnika koji je

postigao nirvanu; onaj koji je
umro, kod njega su se raspali
tjelesni, govorni i duhovni elementi, dah ivota je nestao, toplota je nestala, svijest je iezla,
ali kod redovnika koji je dosegao
nirvanu, iji su dodue tjelesni,
govorni i duhovni elementi umrtvljeni, kod njega ivotna snaga
nije umrtvljena, toplota nije nestala, svijest je umirena. Buddha
MAJHIMA NIKAYA 43
Svatko tko se ozbiljno bavi znanou dolazi do uvjerenja da se u
zakonima svemira oituje duh duh vrlo nadmoan ovjekovu.
Albert Einstein - odgovorio studentici Phyllis Wright 1936. kad ga
je upitala mole li se znanstvenici.
328

- Ja sam razumio da je ovo moje

tijelo proizvod neznanja, sastavlje
-no od mesa i krvi i osvjetljeno
opaajuom moi svijesti. Za one
sretne koji tee osloboenju to
moe biti veliko sredstvo pomou
kojeg mogu dosei Slobodu. Ali
za one nesretne koji samo grijee,
to moe biti vodi prema niim
bijednim stanjima postojanja.
Ovaj na ivot je granini znak
odakle se moe krenuti putem prma gore ili dole. Nae sadanje
vrijeme je najdragocjenije vrijeme, gdje se svatko od nas mora
odluiti, na jedan ili drugi nain,
za trajno dobro ili trajno zlo.
- Onaj tko tei samo svom vlastitom individualnom miru i srei
usvaja nii put (Hinayana), ali
onaj tko posveuje zasluge svoje
329

ljubavi i samilosti u svrhu drugih

pripada viem putu (Mahayana).
- U meditaciji na Konani Cilj,
treba se otkriti nepostojanje personalnog Ega, i stoga varke da
ono postoji (na primjer, zato to
sve u univerzumu sa imenom i
oblikom je u osnovi iluzorne prirode). Da se ostvari stanje nepostojanja personalnog ega, um
mora biti odravan u smirenosti.
U tom stanju, misli, ideje, i raspoznavanje nestaje i um (svjesnost) prelazi u stanje savrenog
mira tako da dani, mjeseci, i
godine mogu prolaziti bez da ih
osoba zamjeuje; tako prolaz
vremena za njega trebaju drugi
obiljeavati.
- Vizije oblika Boanstava u medi
-taciji su samo znakovi prisutne
330

upornosti u meditaciji. One nemaju sutinsku vrijednost ili znaenje same po sebi. Svi napori
uloeni u ovaj put moraju biti
uinjeni u duhu samilosti sa svrhom posveivanja zasluga svojih
napora Univerzalnom Dobru.
- Isto kao to samo ime hrane ne
zadovoljava apetit gladne osobe
ve ona mora pojesti hranu, tako
isto i ovjek koji eli uiti o Praznini (Univerzalnoj Svjesnosti)
mora meditirati tako da je ostvari,
a ne samo uiti o njenom znaenju.
- ivot je kratak, a vrijeme smrti
nepredvidivo; tako se posveti meditaciji, Odstrani zlo djelovanje, i
stekni zasluge, po svojim najboljim mogunostima, ak i po cijenu samog ivota. Ukratko: Djeluj
331

tako da nema razloga da se stidi

sebe i vrsto se dri ovog pravila.
- Ako prestane razlikovati izmeu sebe i drugih, bit e podoban
da slui druge. I kada u sluenju
drugih ti postigne uspjeh, onda
e se susresti sa mnom; I pronaavi mene, ti e dosei Buddhastvo. - O Rechung, najdrai mome srcu. Odbaci koncepte, ostvari
sveobuhvaajuu prazninu, i rastvori svu dvojnost! Ovo je moja
posljednja volja. Milarepa
Sve dok ne postanete samoostvarena osoba - sve dok ne
steknete znanje o stvarnom
sebstvu i ne transcendirate
lano sebstvo, trebaju vam sve
te nevjerojatne izmiljene prie
i koncepti.
Nisargadatta Maharaj
332

Mistine tehnike za postizanje be

-smrtnosti su otkrivene samo onima koji su prekinuli sve veze sa
grubom svjetovnom stvarnosti
dvojnosti, sukoba i dogme. Onoli
-ko dugo koliko tvoje plitke svjetovne ambicije postoje, vrata nee
biti otvorena. THE HUA HU CHING
Duhovno znanje otkriva se onome koji najmanje eli osobni probitak, koji je najiskreniji u predanom sluenju svima i koji je najmanje svjestan vlastitoga ega.
Onome tko mnogo daje bit e dano.
George Adamski - Wisdom of the
Masters of the Far East, 1953
Kada duh umre za svoju relativnu
osobnost (ego) i njegova-volja
biva unitena u smrti, onda iz te
smrti nastaje nova volja, ne u
skladu sa privremenom voljom,
nego u skladu sa vjenom voljom. Jacob Boehme-Signal, 16. 51
333

ovjekova je dunost da bude sre

-tno dijete u oevoj kui; a da bi
to mogao, mora biti svjestan kue. Mora biti svjestan da se ve
nalazi u nebesima u koja nastoji
ui, te da je u obliku sebstva prisutna sveobuhvatna inteligencija.
Tu lei odgovor na pitanje stalnog poriva u srcu svakog ovjeka
da zna vie o ustrojstvu svih oblika, kao i o uzroku i svrsi djelovanja. Jer to je uzrok koji roditelj
usauje u svako dijete, da zna
vie o ogromnim mogunostima
da bi moglo uivati u svemu to
mu Otac prua. George AdamskiCOSMIC PHILOSOPHY, 1961
Ne treba se bojati smrti osim onoga to nastaje zbog nesvjesnosti
prisutnosti Boga. Paracelzus
334

"Doi e dan kada e shvatiti da

je u tebi cijeli svemir, i tada e
postati arobnjak. Kad bude
arobnjak, nee ivjeti u svijetu,
ve e svijet ivjeti u tebi."
- arobnjak moe pretvoriti strah
u radost, frustraciju u ispunjenje.
arobnjak moe pretvoriti vrijeme u bezvremeno. arobnjak vas
moe prenijeti preko granica, u
bezgranino.
- U svakom od nas nalazi se
arobnjak. On vidi i zna sve.
arobnjak je iznad suprotnosti
svjetla i tame, dobra i zla, zadovoljstva i bola. Sve to arobnjak
vidi ima korjen u nevidljivom
svijetu. Priroda odraava arobnja
-kova raspoloenja. Tijelo i duh
mogu spavati, ali arobnjak je
uvijek budan. arobnjak zna
tajnu besmrtnosti.
335

- arolija se moe vratiti tek kad

se vrati bezazlenost. arobnjakova sutina je preobraaj. . . - Ova
pouka svodi se na izreku: "Gledaj
bezazleno i davat e ivot."
Svoju bezazlenost ete ponovo
spoznati kada budete mogli vidjeti kako ljubav die u svakom zrncu stvorenog svijeta. Mo ega trai kontrolu i dominaciju. Mo arobnjaka je mo ljubavi.
- "Tko sam ja?" jedino je pitanje
koje je vrijedno postaviti i jedino
na koje nema odgovora. Vaa je
sudbina da glumite bezbrojne
uloge, ali te uloge ne predstavljaju vas. Duh je nelokalan, ali ivi
iza otiska koji zovemo tijelom.
arobnjak ne vjeruje da je mjestom ogranieni dogaaj koji
sanja o velikom svijetu. arobnjak je svijet koji sanja o
336

mjestom ogranienom dogaaju.

- arobnjaci i ostali njihove vrste
esto su htjeli biti bez imena i
mjesta. Nisu voljeli ostati na nekom mjestu gde bi smrtnici mogli
postati previe bliski s njima.
"Tko god me zazove imenom,
stranac je", rekao je Merlin. "To
to prepoznaje moje lice, ne znai da me poznaje." arobnjaci
sebe smatraju graanima kozmosa. Dakle, mjesto na kojem se
nalaze je nevano. Ono to nas u
smrtnom ivotu najvie ograniava su imena, oznake i definicije.
Korisno je imati ime - na taj
nain znate koji je va rodni list meutim, ime se brzo pretvara u
ogranienje. Vae ime je etiketa.
Ono odreuje da ste roeni u to i
to vrijeme, na tom i tom mjestu
od odreenih roditelja. Nakon
337

nekoliko godina vae ime vas

odreuje u odnosu na kolu, a
zatim na zanimanje kojim se
bavite. Kad navrite tridesetu, va
identitet je stjenjen u kutiju od
rijei. Stranice kutije mogle bi izgledati ovako: "Katolik, poreznik,
obrazovan na univerzitetu Cornel,
oenjen, troje djece i hipoteka."
Te injenice moda nisu netone,
ali zavode. One zarobljavaju
neuvjetovani duh u odreene
uvjete. ini se da se mnoga od
takvih ogranienja odnose na vas,
a zapravo se odnose na vae tijelo
- a vi ste mnogo vie od tijela.
arobnjak prema svom tijelu ima
poseban odnos. Na njega gleda
kao na uperak svijesti koji se
oblikovao u svijetu, ba nalik
kamenju, stablima, planinama,
rijeima, eljama i snovima koji
338

teku i oblikuju se. To to su elja

ili san nematerijalni, a tijelo vrsto, uope ne smeta arobnjaku.
arobnjaci ne pate od nae uobiajene predrasude kojom izjednaavamo "vrsto" sa "stvarnim".
arobnjak ne smatra sebe mjestom ogranienim dogaajem koji
sanja o velikom svijetu. arobnjak je svijet koji sanja o mjestom ogranienom dogaaju.
Njega ne ograniavaju nikakve
granice. Smrtnici ne bi mogli
postojati bez granica. Njihova
tijela odreuju ono to oni jesu bez tijela, ovjek ne bi znao gdje
mu je dom, jer dom je tamo gde
odlazi tijelo da bi se sklonilo i
odmorilo. Meutim, Merlin se
nije smatrao beskunikom. Rekao
je: "Ovo tijelo je poput preke na
koju sjedaju moje misli, ali one
339

esto odlijeu i vraaju se tako

brzo da bi se isto tako moglo rei
da ive u zraku." Mi pretpostavljamo da misli dolaze i odlaze
unutar nae glave, ali to ne
moemo dokazati. Tko je vidio
misao prije nego to je nastala?
Tko prati misao kad doe neka
druga misao? Merlin nije mogao
shvatiti zato smrtnici ele ovisiti
od svog tijela. "Moemo rei da
je ovaj paket kostiju i mesa 'Ja',"
rekao je, "ali, jedino ako su ovaj
brijeg, onaj pastir i onaj dvorac
takoer 'Ja.'" U Merlinovim oima, smrtno tijelo nije vrijednije
od vjealice na koju su objeeni
strahovi, uvjerenja, predrasude i
tenje. Ako na vjealicu objesi
previe kaputa, vie ne vidi vjealicu. To je ono to smrtnici ine
sa svojim tijelom, rekao je Merlin.
340

Nemogue je vidjeti istinu o

ljudskom tijelu - da je ono rijeka
svjesnosti koja tee kroz vrijeme
- jer se na njemu nakupilo toliko
mnogo tereta iz prolosti.
Pouka peta
- arobnjaci ne vjeruju u smrt. U
svijetu svijesti sve je ivo. Nema
ni poetaka ni zavretaka.
arobnjaku su oni samo mentalne konstrukcije. Da biste bili
potpuno ivi, morate biti mrtvi za
prolost. Molekule se razgrauju
i odlaze, ali svijest preivljava
smrt materije na kojoj jae.
Sve prie o Merlinu, ak i one
nejasne, potvruju da je ivio
unatrag u vremenu. Za njegovih
dana, to je meu smrtnicima izazivalo prilino zgraavanje. Stari
arobnjak bi viknuo "Pazi!" trenutak nakon to bi Arthur prolio
341

vruu vodu po sebi. Pojavio bi se

na pogrebu i utipnuo le po
obrazu kao da je novoroene.
Kao dodatak tom udnom ponaanju, seljaci su meu sobom aputali da su vidjeli Merlina kako
na groblju nadgrobnim spomenicima dijeli krsne poklone. "Moe
li mi objasniti zato ivi unatrag
u vremenu?" pitao ga je jednom
Arthur. "Zato jer tako rade svi
arobnjaci", odgovorio je Merlin.
"A zato je to tako?" "Jer smo
tako izabrali. Ima mnogo prednosti." "Ne vidim nijednu", bio je
uporan Arthur, razmiljajui o
Merlinovim udnim navikama,
poput doruka prije nego to bi
legao spavati. "Doi, pokazat u
ti", rekao je Merlin izvevi Arthura
van iz kristalne peine. Bio je
vru sunan dan, sunce je bilo
342

visoko na nebu, a divlje rue su

se pognule gotovo do tla. "Evo",
rekao je Merlin, pruajui djeaku lopatu. "Poni kopati jamu
odavde do onog mjesta tamo i
nemoj se zaustaviti dok ti ne kaem." Arthur je prionuo na zadatak, kopajui svom snagom, ali
nakon jednoga sata bio je potpuno iscrpljen, a Merlin mu jo
uvijek nije rekao da stane. "Zar
nije dovoljno velika?" upita
Arthur. Merlin je procijenio jamu
koja je bila oko tri metra duga i
pola metra duboka. "Da, sasvim
dovoljno", rekao je. "Sada je ponovo zatrpaj." Naviklom na poslu
-nost, kakav je ve bio, Arthuru
se nije previe sviao ovaj nalog.
Znojei se i kiselog lica radio je
pod vrelim suncem sve dok jama
ponovo nije bila zatrpana. "Sada
343

doi i sjedi pored mene", rekao je

Merlin. "to misli o poslu koji si
obavio?" "Bio je besmislen", eksplodirao je Arthur. "Tono, a to
je sluaj s veinom ljudskih napora. Meutim, besmislenost se ne
otkriva sve dok ne bude prekasno,
nakon to je sve obavljeno. Kada
bi ivio unatrag u vremenu, vidio
bi da je kopanje besmisleno i
uope ne bi ni poeo."
- Legende iz Arthurovog vremena
koje tvrde da je Merlin ivio unatrag u vremenu pojednostavljuju
situaciju. Stari pripovjedai mitova voljeli su zbunjivati, a svaki
italac koji bi pokuao odgonetnuti to znai ivjeti unatrag u
vremenu udio bi se Merlinovoj
neobinosti. Rezultat toga je da
su ga neki smatrali prorokom ili
vraem. Za svakog proroka se
344

moe rei da ivi unatrag u

vremenu, jer izgleda da je ve
doivio ono to e se tek dogoditi. Ali na dubljem nivou,
srednjovekovnom umu ivjeti
unatrag u vremenu znailo je
pobijediti prirodni ciklus raanja i
smrti. Netko tko je svakoga dana
sve mlai pobjegao je nepromjenljivom zakonu pod ijim utjecajem iva bia stare i umiru. ini
se da je za arobnjaka dan kada je
roen dan kada odlazi s ovoga
svijeta, uz pretpostavku da uope
odlazi. Da bi se rijeio ovaj
paradoks, potrebno je razumjeti
vrijeme onako kako ga doivljava
arobnjak. "Vi smrtnici ste uzeli
svoje ime od smrti", rekao je
Merlin u kristalnoj peini. "Da ste
vjerovali kako ste stvorenja ivota nazvali biste se besmrtnicima."
345

"To nije poteno", protestirao je

Arthur. "Mi nismo izabrali smrt.
Ona nam je nametnuta." "Ne, na
nju ste se jednostavno navikli.
Svi vi starite i umirete zato jer
vidite druge kako stare i umiru.
Odbaci tu staru naviku i vie
nee biti zarobljen u mreu
vremena." "Odbaciti smrt? Kako
se to radi?" elio je znati Arthur.
"Za poetak, vrati se do izvora
svoje navike. Tamo e pronai
odreeno pogreno razumijevanje
zbog kojeg si uvjeren da si
smrtan. Pogreno razumijevanje
nalazi se u korjenu svakog pogrenog uvjerenja. Zatim pronai
greku u svojoj logici i ukloni je.
Sve je to vrlo jednostavno."
Arthur je otiao u legendu kao
"kralj jednom i zauvijek", to
znai da se i on oslobodio kletve
346

smrti. to je pronaao? Kakva je

to pogrena logika za koju arobnjaci smatraju da je uzrok
smrtnosti? U sutini, radi se o
naem poistovjeivanju s tijelom.
Ljudsko tijelo se raa, stari i
umire. Poistovjeivanje s tim procesom je pogrena logika, ali
kada je jednom usvojena, mi smo
zbog nje osueni na smrt. Pod
kletvom smo smrtnosti i nemamo
drugog izbora ve da se predamo
smrti. Ukloniti kletvu zahtjeva
pomak identiteta od onog vezanog vremenom do onog bezvremenog. Zato se arobnjak otiskuje na put otkrivanja istine o vremenu. To je prava istina o prii
da je Merlin ivio unatrag u
vremenu. elio je slijediti vrijeme
unatrag do njegovih korjena. . . .
347

- Ali Merlin bi rekao: "Poblie

razmotri svoje racionalne sumnje. Iza sumnji je onaj koji
sumnja, iza onog koji sumnja je
onaj koji misli, iza onog koji
misli je ista svijest koja mora
biti svjesna prije nego to je
nastala bilo kakva misao. Ja
sam ta svijest. Besmrtan sam i
imun na vrijeme. Nemoj samo
razmiljati o meni, prosuujui
hoe li me prihvatiti ili odbaciti. Zaroni unutra, oljuti slojeve sumnje. Kada se na kraju
sretnemo, znat e tko sam. I
tada, moja besmrtnost nee biti
samo zamisao ve stvarnost
koja se ivi." Deepak Chopra PUT AROBNJAKA - Dvadeset
duhovnih lekcija za stvaranje
ivota kojeg elite
348

Osjeaji hladnoe i toplote, zadovoljstva i bola, su prouzrokovani

kontaktom osjetila sa njihovim
objektima. Oni dolaze i prolaze,
nikad ne trajui dugo. Ti ih mora, prihvatiti takvima. Smireni
duh prihvaa zadovoljstvo i bol
podjednako te nije pokretan ni
jednim ni drugim. On sam je
vrijedan besmrtnosti. Ono to je
nestvarno i nepostojee nikad ne
moe postati bie, a ono to jeste
nikad nee biti ono to nije. Oni
koji znaju najdublju Stvarnost
isto tako znaju prirodu onoga to
jeste i onoga to nije. Stvarnost
koja proima univerzum je neunitiva. Nitko nema moi da promjeni ono Nepromjenjivo. Za tije
-lo se kae da umire, ali Ono to
posjeduje tijelo je vjeno. ovjek
349

ne smije mrziti ni jedno ivo bie.

Neka prema svima bude samilostan i prijateljski raspoloen. On
se mora osloboditi iluzije "Ja" i
"moje". On mora prihvatiti zadovoljstvo i bol sa podjednakim
mirom. On mora uvijek biti zadovoljan, samo-obuzdan, uvijek
spreman na opratanje, stalno sjedinjen sa mnom u svojoj meditaciji. - - Pakao ima troja vrata:
pouda, bijes i elja, ona vode ka
ljudskoj propasti. Zato ih ti mora
odbaciti. Onaj tko proe pored
ovih vrata, dosee vlastito spasenje. BHAGAVAD GITA - Song
of God (Translated by Swami
Prabhavananda and Christopher
Isherwood with introduction by
Aldous Huxley, izdano 1980, od
Sri Ramakrishna Math, India)
350

Najzanimljivija karakteristika Ale

-ksandrove neuspjene invazije
bio je njegov veliki interes za
hinduistiku filozofiju, za jogije i
svete ljude koje je s vremena na
vrijeme susretao i ije je drutvo
eljno traio. Nakon to je veliki
grki osvaja stigao u Tailu u sjevernoj Indiji, poslao je glasnika
Onesikrita, uenika Diogenove
helenistike kole, da mu dovede
indijskog uitelja Dandamisa, velikog sanjasina Taxile. Zdravo,
uitelju brahmana, povikao je
Onesikrit kad je pronaao Dandamisa u njegovom umskom skrovitu. Sin monog boga Zeusa,
Aleksandar, koji je vrhovni gospo
-dar svih ljudi, moli te da doe
kod njega. Ako pristane, nagradit e te bogatim poklonima, ali
351

ako odbije, odrubit e ti glavu!.

Jogi je mirno primio taj nasilniki
poziv, nije ak ni podigao glavu
sa uzglavlja od lia. Ako je
Aleksandar Zeusov sin, onda sam
to i ja, odgovorio je. Ne elim
nita to je Aleksandrovo, jer sam
zadovoljan sa onim to imam,
dok vidim da on sa svojim ljudima putuje preko mora i kopna bez
ikakve koristi, a njegovim putovanjima nema kraja. Idi i kai
Aleksandru da Bog, koji je
vrhunski kralj, ne moe biti uzrok
nepravde, nego je tvorac svjetla,
mira, ivota, vode, ovjekovog
tijela i due. On prima svakog
ovjeka kada ga smrt oslobodi
zlih bolesti. Potujem samo Boga
koji se gnua ubijanja i rata.
Aleksandar nije Bog, jer i on sam
352

mora umrijeti, nastavio je mudrac sa spokojnim prezirom.

Kako neko kao on moe da bude
gospodar cijelog svijeta, kada ne
vlada ni samim sobom, a nije jo
iv zakoraio u Had niti poznaje
putanju sunca kroz sredinje predjele zemlje, dok narodi na njenim granicama nisu uli ak ni
njegovo ime! Nakon takvog prekora, sigurno najotrijeg koji je
ikad dopro do uha gospodara
svijeta, mudrac je ironino dodao: Ako mu sadanji posjedi nisu dovoljno prostrani, neka pree
rijeku Gangu. Tamo e nai podruje koje moe da hrani sve
njegove ljude. Znaj, meutim, da
je ono to mi Aleksandar nudi i
pokloni koje obeava, potpuno
beskorisni. Ono to cijenim i
353

smatram zaista korisnim i vrijednim je ovo lie koje je moj

dom, ove rascvjetale biljke kojima se svakodnevno hranim, i ova
voda koju pijem, dok svi ostali
posjedi koji se tako paljivo uvaju uvijek unitavaju onog tko ih
sakuplja i izazivaju samo tugu i
nezadovoljstvo koji mue svakog
obinog smrtnika. to se mene
tie, leim na umskom liu, a
poto nemam nita to bi trebalo
da uvam, mirno spavam. Kada
bi neto tako imao, ne bih to
mogao. Zemlja me snabdjeva svime kao to majka daje djetetu
mlijeko. Idem kuda hou i bez
briga sam. Ako mi Aleksandar i
odrubi glavu, ne moe da mi
uniti duu. Moja glava e ostati
nijema, ostavivi tijelo, kao
354

rasparanu odjeu na zemlji, odakle sam ga i uzeo. Postanem li

duh, uzai u do svoga Boga koji
nam je svima dao tijelo i ostavio
nas na zemlji da pokaemo da li
elimo ovdje da sluamo njegove
zapovjedi, i koji e od svih nas
kada odemo odavde u njegovu
prisutnost, traiti da mu podnesemo izvjetaj o svom ivotu, jer
je on sudija svake nae tate nepravde, a jauci potlaenih postaju
kazna tlaitelja. Neka Aleksandar
svojim prijetnjama plai one koji
tee za bogatstvom i koji se boje
smrti, jer je to oruje protiv nas
nemono. Brahmani ne vole zlato
i ne boje se smrti. Idi i porui
Aleksandru: Dandamisu ne treba
nita tvoje, pa stoga nee doi, a
ako ti eli neto od Dandamisa,
355

onda ti doi k njemu. Aleksandar je paljivo sasluao Onesikrita koji je prenio poruku i vie
nego ikada prije poelio da vidi
Dandamisa koji je iako star i nag,
bio jedini protivnik u kojem je
on, osvaja mnogih zemalja, naao vie nego sebi ravnog. Aleks
-andar je u Taksilu pozvao jedan
broj brahmanskih asketa poznatih po svojoj vjetini da na filozofska pitanja odgovaraju otroumnom mudrou. Plutarh je izvjestio o tim dvobojima rijeima.
Sva pitanja je postavljao Aleksan
-dar. Kojih ima vie, ivih ili
mrtvih? - ivih, jer mrtvih
nema. Gdje se raaju vee ivo
-tinje, na moru ili na zemlji?
Na zemlji, jer je more samo dio
zemlje.- Koja je ivotinja
356

najpametnija? Ona koju ovjek

jo ne poznaje. (ovjek se boji
nepoznatog). to je bilo prije,
dan ili no? Dan je doao jedan
dan ranije. Taj odgovor je iznenadio Aleksandra, pa je brahman
dodao: Nemogue pitanje, nemo
-gu odgovor. - Kako ovjek
moe postati voljen? ovjek e
biti voljen ako, iako moan, ne
ulijeva ljudima strah. Kako
ovjek moe da postane Bog?
Tako da uini ono to ovjek ne
moe. to je jae, ivot ili
smrt? ivot, jer podnosi tolika
zla. Aleksandru je uspjelo da iz
Indije kao svog uitelja povede
pravog jogija Kalyanu, koga su
Grci zvali Kalanos. Mudrac je
pratio Aleksandra u Perziju. Predvienog dana u Suzi u Perziji,
357

Kalanos je napustio svoje ostarjelo tijelo i uao je pred cijelom

makedonskom vojskom u pogrebnu lomau. Povjesniari su zabiljeili uenje vojnika koji su
vidjeli da se jogi ne boji ni boli ni
smrti. Nije se ni pomjerio dok ga
je prodirao plamen. Prije nego
to je uao u plamen, Kalanos je
zagrlio sve svoje prijatelje, ali
nije poelio zbogom Aleksandru,
kome je samo rekao: Uskoro
emo se vidjeti u Babilonu.
Aleksandar je napustio Perziju i
umro u Babilonu godinu dana
kasnije. Svojim rijeima guru je
htio da mu kae da e s njim biti
u ivotu i smrti.
Paramhansa
Yogananda - AUTOBIOGRAPHY
OF A YOGI, 1946 (Autobiografija
jednog jogija)
358

- Kad bi neki obian ovjek, pred

svoju smrt, mogao samo vidjeti
da su pet skandha (osjetila) prazne; da etiri fizika elementa ne
tvore jastvo; da je stvarni Duh
bezoblian i da niti nastaje niti
nestaje, da njegova priroda niti po
-inje roenjem niti prestaje
smru, ve da je cjelovita i nepomina u svojoj dubini; da su njegov duh i okolni objekti jedno
kad bi stvarno mogao uvidjeti to,
u jednom trenu bi primio Prosvjetljenje. Ne bi upadao u mreu
Trostrukog svijeta; bio bi Nadmaitelj svijeta. Bio bi bez ak i
najmanje sklonosti ka ponovnom
raanju. Kad bi spazio velianstveni prizor svih Buddha kako
dolaze da ga pozdrave, okrueni
svim vrstama fantastinih obilje359

ja, ne bi osjetio elju da im

prie. Kad bi spazio sve vrste
uasnih oblika kako ga okruuju,
ne bi iskusio strah. Bio bi upravo
ono to jest, u zaboravu misli
jedinstvu s Apsolutom. Dosegao
bi stanje neuvjetovanog postojanja. Ovo je, prema tome, temeljni
princip. Huang Po - zen uitelj
Ako korijenje ostane nedirnuto i
vrsto u zemlji, oboreno drvo jo
uvijek e davati nove izdanke.
Ako se ne iskorijeni osnovna navi
-ka udnje i odbojnosti, patnja e
uvijek ponovo nastajati.
MAHA-PARINIBBANASUTTA

iva bia su povrijeena strastima misli, i ona su proiena pomou proiavanja misli
Buddha
360

Obino se smrtnik pretvara u

besmrtnika. Smrtnik umire, a
besmrtnost je ideja smrtnika koja
je sadraj svijesti. Tako je ovjek
traio besmrtnost u svojim knjiga
-ma, svojim pjesmama, svojim
slikama, u izrazu njegovih elja i
njihovom ispunjenju. On je traio
besmrtnost u svojoj obitelji, svom
imenu. Sve to je jo uvijek dio te
svijesti s njezinim sadrajem u
vremenu, a ne izvanvremenski
um koji vidi besmrtnost. I to se
dogaa umu, biu, iji sadraj
svijesti umre dok on ivi? Postavite sebi to pitanje ozbiljno, uzmi
-te vremena za meditaciju, razmislite o tome, ne traei brz ili neki
povran, neozbiljan odgovor.
J. Krishnamurti BITI OVJEK
361

Kada je ovjek neprekidno zaoku

-pljen sa udnjama elja i ambicija, i revno tei da ih zadovolji,
onda su sve njegove misli smrtne,
i, koliko god je mogue da se
takav postane, on mora biti u
svakoj sitnici smrtan, zato je je on
njegovao svoj smrtni dio. Ali
onaj koji je bio revan u ljubavi
prema znanju i istinskoj mudrosti,
i koji je uvjebavao svoj intelekt
vie nego bilo koji drugi dio sebe,
mora imati misli besmrtne i
boanske, ako on dosegne istinu,
i onoliko koliko je ljudska priroda
sposobna dijeljenja besmrtnosti,
on mora biti potpuno besmrtan; i
kako on uvijek cijeni boansku
mo, i u sebi ima boanstvenosti
u savrenom redu, on e biti
savreno sretan. Plato
362

- Svjesnost ne sjaji sama od sebe.

To sjaji od svjetla iznad toga.
Vidjevi svojstva svjesnosti kao
san, trai svjetlo u kojem ona
nastaje, koje joj daje postojanje. - Postoji sadraj svjesti isto kao i
svjesnost o njoj. - to god ti
razumije, ti to nisi. U nerazumijevanju ti razumije sebe.
- Da bi Bog postojao, prvo ti
mora tu biti. Bez tebe, Bog ne
moe postojati.
- ak i ova svjesnost nije sve i
ona nee trajati cijelo vrijeme.
- Pronai kako ta svjesnost
nastaje, izvor svijesti. . . to je
ovo tijelo? Tijelo je samo nakupina hrane i vode. Dakle, ti si
neto odvojeno bilo od tijela ili
svjesnosti. Napokon, univerzalna
svjesnost se povlai u Apsolutno.
363

- Zato to ljudsko bie sebe smatra individualnim, ono osjea bol

i uitak; samo u stanju svjesnosti
ne postoji takvo pitanje o srei ili
nesrei - ovo se doivljava samo
na nivou tijela-uma.
Totalni gubitak ponosa individualnosti jeste moja nirvana; to je,
stanje ne-identiteta. Ti vri sve
svoje svjetovne i duhovne aktivnosti sa identitetom. Sve dok se
tvoja individualnost ne izgubi, ti
e biti zaokupljen sa uitkom i
bolom, prolou i budunou,
roenjem i smru, itd.
- Prebivati u znanju Ja sam
jeste istinska religija svadharma. Ali umjesto da to slijedi, ti
si se opredijelio da bude nereligiozan podvrgavajui se diktatima svojih koncepata, koji su te
364

odveli u to da vjeruje da si tijelo.

Ova kriva pretpostavka vodi samo strahu i smrti. Nisargadata
Maharaj iz NECTAR OF IMMORTALITY od Robert Powell
Prepoznaj tu raznolikost pojavljenja kao san, Kao nita drugo nego
projekciju tvog uma, prividnu i
nestvarnu. Bez posezanja ka iemu,
uspokoji se u mudrosti tvoje Rigpe,
koja prekorauje sve pojmove: To
je sr prakse za bardo ovog ivota. Odreen si da umre, sine, i
niega nema to bi zaista pomoglo. to doivljava u smrti samo
je tvoje pojmovno miljenje, Ne
izmiljaj misli, pusti ih da umru u
beskrajnom prostranstvu Svjesnosti tvoje vlastite Rigpe: To je bit
prakse bardoa umiranja. to god
posee za pojavljenjima ili ieza
365

-vanjima, bilo povoljno ili ne, tvoj

je um. A taj um sam, samo-sjajnost je od Dharmakaye, od ba
svega pojavljenoga. Ne prianjanj
ka pojavljivanjima, ne stvaraj poj
-move o njima, ne prihvaaj ih
niti ne odbacuj: To je sutina prakse bardoa dharmate. Samsara je
tvoj um, i nirvana je takoer tvoj
um. Sav uitak i bol, i sva privie
-nja postoje nigdje drugdje osim
u tvom umu. Postigni kontrolu nad
svojim umom; To je dua prakse
bardoa nastajanja. - Tsele Natsok
Rangdrol - tibetanski uitelj iz 17.
stoljea, objasnio je sr prakse za
svaki od bardoa - ovog ivota,
umiranja, dharmate i nastajanja pomou stanja naeg sadanjeg
shvaanja prirode misli i osjeaja,
te uma i njegovih opaanja.
366

Naui umirati svakog dana takva

smrt nee te odvesti u grob, ve
e ti pokazati put od tame do
svjetla. Muhamed
Smrt nije izbor. Ona je nuost.
Ba poput ivota. Najbolja priprema za umiranje je pronalazak
sebe. David Viscot
Besmrtnost se moe ivjeti usred
smrtnosti. Deepak Chopra - THE
WAY OF THE WIZARD, 1995
ivot i smrt nalaze se u naem
umu. Lama Rinpoche
Na kraju tvojih dana, kad e biti
iscrpljen, a put pred tobom neprohodan, smrt ti mora doi kao prijatelj, a ne zato to si neoprezno
testirao svoju smrtnost. Ako poku
-ava porei smrt, na kraju e
izgubiti ivot. David Viscott
367

Smrt je najvea od zemaljskih

iluzija. Ne postoji smrt, samo pro
-mjena u uvjetima ivota.
Annie Besant 1847-1933
Postoji most izmeu Vremena
i Bezvremenog;
a taj most je Atman, plamen
u srcu ovjeka.
Ni dan ni no ne prelaze taj most,
ni smrt ni tuga.
Ali, za ovjeka koji ga prijee
no se pretvara u dan,
jer u svijetu Due
Svjetlo zauvijek traje.
Taittiriya Upaniad
ivot dobivamo dvaput: jednom
kad se rodimo i drugi put kad
pogledamo smrti u oi. Basho
Ti si postojao ak i prije svoga
roenja; tvoje postojanje je vjeno.
Nisargadatta Maharaj
368

Velianstvenu tajnu lako je

savladati,
Dat e ti gospodarstvo nad
vremenom.
Kada smrt ti se urnim korakom
priblii, ne boj se,
ve znaj da ti si gospodar Smrti.
Opusti svoje tijelo,
ne opiri se naprezanjem.
Smjesti u svoje srce plamen
svoje Due.
Tada brzo prebaci je u sjedite
trokuta.
Zadri se tu na trenutak,
i onda kreni ka cilju.
Tvoj cilj je mjesto izmeu obrva,
mjesto gdje sjeanje ivota mora
da se dri.
Dri svoj plamen ovdje
369

u sjeditu uma
dok prsti Smrti ne dohvate
ti Duu.
Tada dok prolazi kroz stanje
prelaska, zasigurno e i sjeanja
ivota prei, takoer.
Tada e sva prolost biti kao
jedno sa sadanjou.
Tada e sjeanja svega biti
sauvana.
Slobodan bit e od nazadovanja.
Dogaaji prolosti ivjet e u
sadanjosti. .
SMARAGDNE TABLICE TOTa ATLANTIANINA Prevod i
interpretacija Dr. Maurice Doreal
(Claude Doggins)
Od koga usmjerena misao tei
k odreditu? Kena Upanishad
370

Ako u trenutku smrti smirenoga

uma, utvren u ljubavi i snazi
jedinstva pronae ivotnu snagu
u toki izmeu oiju dosegnut e
boansku Osobu. Bhagavad Gita
Smrt je najvea tajna ivota. Izluivala je ljude od pradavnih vremena. A opet, usprkos najveim
naporima da se misterij razotkrije, smrt je danas tajanstvenija
nego ikad prije. Kirpal Singh
Postoje dva naina odlaska s ovoga svijeta - jedan u svjetlu, a drugi u tami. Onaj tko odlazi u svjetlu ne vraa se natrag, povratak je
za onog tko odlazi u tami.
Bhagavad Gita
Antaram mritjor amritam.
- U smrti se nalazi besmrtnost.
Rig - Veda
371

Znale smo samo da je na otac

preminuo i bile smo shrvane jer
se od njega nismo oprostile. Dok
je mama umirala, bile smo shrvane jer nismo znale kako se oprostiti. Nijedna od nas nije bila
posve sigurna to nam valja initi
dok je dua u prijelaznom razdoblju. . . . S majkom, iji je proces
umiranja trajao vie od godinu
dana, bio je to dug niz opratanja.
Na nain mirenja s njezinom
smru bio je duboko osoban te je
zapravo predstavljao kolu suoavanja sa zastraujuim dogaajima koji mijenjaju ivot. . . Otkrile
smo i da se svaka od nas, iako
smo se na razliite naine suoavale s tom situacijom, moe na
svoj nain s ljubavlju posvetiti
opratanju i skrbi za majku tijekom njezinih posljednjih dana.
Barbara Mark i Trudy Griswold
372

Isto kao to postoji tehnika ivljenja, isto tako postoji i tehnika

umirnja (strana 302). Danas postoji velika razlika izmeu znanstvene metode dovoenja ljudi u
inkarnaciju i savreno slijepog i
esto zastraujueg, i sigurno nerazboritog naina na koji ih izvodimo iz inkarnacije (utjelovljenja). Ja elim da danas za Zapad
otvorim noviji i znanstveniji nain upravljanja procesom umiranja, i neka to ja uinim savreno
jasnim. Ono to imam da kaem
ni na kakav nain ne opoziva
modernu medicinsku znanost sa
njenim vjetinama i znanjem ubla
-avanja boli. Sve na to ukazujem jeste razboriti pristup smrti,
sve to elim da kaem je da kada
bol nestane i doe do slabosti, da
373

se umiruoj osobi dopusti da se

pripremi, ak i ako je naizgled
nesvjesna, za veliki prelaz. Ne
zaboravi da je za stvaranje bola
kojeg stvara nervni sistem potrebna velika snaga. Da li je nemogu
-e shvatiti da e vrijeme koje se
provodi u posljednjim satima na
samrtnikoj postelji biti velianstvena prethodnica za svjesno izla
-enje? Kada se shvati injenica
da ovjek treba da odbaci preopte
-reeni fiziki oklop, to onda za
njega i one koji su oko njega moe biti dugo oekivano i ugodno
zbivanje? Zar ti ne moe zamisli
-ti vrijeme kada e umjesto suza i
straha, i odbijanja prihvaanja neizbjenog, umirua osoba i njeni
prijatelji se zajedniki sloiti sa
time, i da nita drugo osim sree
374

nee pratiti prelazak? Da u umovima onih koji ostaju nee biti

misli o patnji, i da e se samrtnika postelja smatrati sretnijim dogaajem nego li roenja i vjenanja? Ja ti kaem, da e ovo ubrzo
biti tako za vei dio ovjeanstva
i postepeno, malo po malo za svakoga. Ti kae da su to samo uvje
-renja o besmrtnosti, a ne sigurni
dokazi. U nakupljenim dokazima,
u unutranjem osjeaju ljudskog
srca, u ideji u umovima ljudi lei
siguran dokaz. Ali znaenje e
prepustiti mjesto ubjeenju i spoznaji tek nakon to proe sljedeih sto godina, jer e se zbiti
jedan dogaaj i ovjeanstvu e
biti prueno otkrie, koje e potai nadu u sigurnost, a uvjerenje u
spoznaju. U meuvremenu, neka
375

novi stav prema smrti bude njego

-van i potakne se nova znanost o
smrti. Neka to prestane biti stvar
koju mi ne moemo kontrolirati i
koja nas neminovno poraava,
ponimo kontrolirati i upravljati
naim prelaskom na drugu stranu,
i shvatimo tehniku prelaza (strana
499/500). Alice Bailey - A TREATISE ON WHITE MAGIC, 1934

Da bi se upoznalo ono to ne
umire u smrti, treba prvo upoznati ono to ne umire u ivotu.
Istonjaki mudraci
ovjek je u jednom dijelu smrtan,
a u drugom vjean.
Paracelzus 1493-1541
Smrt smatram neim to je za na
oblik podjednako vano kao san.
Ustat emo, dobro odmorni, sutra.
Benjamin Franklin
376

Da bude ratnik, mukarac/ena

prije svega treba biti jasno svjestan/svjesna svoje vlastite smrti.
Meutim, baviti se smru obino
prisiljava da se bavimo samima
sobom, to je poraavajue. Stoga
je sljedea stvar koja je potrebna
ratniku - odvojenost. Ideja neizbjene smrti, umjesto da postane
opsesija, postaje ravnodunost.
Probijanje prepreka opaanja posljednji je zadatak u umijeu svije
-sti. Don Huan iz - UNUTRANJI
OGANJ, 1984 od Carlos Castaneda
- Sistematski meusobni dodiri

kroz koje ratnici prolaze u stanjima poviene svijesti samo su

osnova za sjeanja. Sam in sjeanja, iako ga se na prvi pogled
moe dovesti u vezu samo s
ratnicima, zapravo je neotuiv
377

dio svih ljudskih bia; svatko od

nas moe ui izravno u uspomene
naeg svjetljenja s nedokuivim
rezultatima.
- Plai se bez prestravljenosti. . .
Nemoj se boriti protiv toga. Prirodna reakcija je odupiranje. Na
taj nain samo rasprujemo itav
proces. Odbaci strah i slijedi postepeno gubitak svog ljudskog
oblija. . .
- Ve sam se predao moima to
vladaju mojom sudbinom.
I ne ovisim ni o emu, pa se nemam ega ni braniti.
Ne mislim nita, pa u VIDJETI.
Ne bojim se niega, pa u se
sjetiti sebe. Izdvojen i miran.
Projurit u pored Orla i biti
slobodan. Carlos Castaneda
ORLOV DAR, 1981
378

Sadanjost ovoga asa u kojem je

bog stvorio prvog ovjeka, i sadanjost ovoga asa u kojem e posljednji ovjek nestati, i sadanjost ovoga asa u kojem ja
govorim stvaraju samo jedno u
Bogu u kojem postoji samo jedno
Sada. Gledaj: onaj koji ivi u svijesti Boga nije svjestan ni prolo sti ni budunosti ve samo jedine
i jedinstvene vjenosti. On takoer nee nauiti nita novo od
buduih dogaaja, ni sluajno, jer
on ivi u sadanjosti ovoga asa
koja je, nepokolebljivo, uvijek
nova, svjea. Meister Eckhart 1260-1328 dominikanski sveenik
Onaj koji je vidio ono to je u
sadanjosti, vidio je sve, i sve to
je bilo u cijeloj vjenosti i sve to
e biti u beskraju vremena.
Marko Aurelije
379

to vie pokuavate da shvatite

tajnu ivota, dok ste ivi, to se vie pribliavate tajni smrti. I, u tre
-nutku kada budete stvarno otkrili
tajnu vae svijesti, odakle e odgovor na pitanje Tko sam ja?
osvjetliti vae bie, dosei ete
konano stvarno shvaanje onoga
to moe biti smrt. Postavljanje
pitanja na intelektualni ili emocio
-nalni nain ne moe da prui odgovor. Arno Dearden - TO SI TI
Sve postoji u Svijesti, a Svijest se
nikada ne raa niti se ponovo
raa. Ona je nepromjenjiva stvarnost, sama po sebi. Cijeli univerzum iskustva je roen sa tijelom i
umire sa njim; on ima svoj poetak i svoj kraj u Svijesti, ali ona
sama ne poznaje ni poetak ni kraj.
Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
380

Svatko, tko odbaci transcendentalno za svjetovno, i bavi se bilo

kojim njegovim mnogobrojnim
oblicima, takav je smrtnik.
Buddha je onaj, koji pronalazi
slobodu u dobroj i looj prilici.
Takva je njegova mo da ga
karma ne moe zadravati. Bez
obzira kakva karma bila, Buddha
je preobraava. Raj i pakao njemu nisu nita. Svjesnost smrtnika je mutna ako je usporeujemo
sa Buddhinom koji proimlje sve
unutra i izvani. Ako nisi siguran,
onda ne djeluj. Jednom kada
djeluje, ti luta kroz roenje i
smrt i ali jer nema utoita.
Siromatvo i tekoe su stvorene
lanim miljenjem. Da razumije
ovaj um, ti treba djelovati bez
djelovanja. Samo onda e vidjeti
381

stvari iz perspektive Tathagate

(op. prev. Savreni, Buddha). Da
bi preao iz smrtnog (stanja i
postao) Buddha, treba zaustaviti
karmu, oplemenjivati svoju svjesnost, i prihvatiti ono to ivot
donosi. Ako se ti uvijek ljuti,
onda e preokrenuti svoju prirodu protiv Puta. Nema dobrobiti
u obmanjivanju samog sebe.
Buddhe se slobodno kreu izmeu roenja i smrti, pojavljujui se
i nestajui po volji. Oni ne mogu
biti sputani karmom ili pobijeeni
od vragova. Jednom kada
smrtnici vide svoju prirodu, sva
prianjanja prestaju. Svjesnost
nije skrivena. Ali ti to moe
pronai samo sada. Samo sada.
Bodhidharma - prvi zen patrijarh
dio iz Bloodstream Sermon
382

Dvostrukim sam darom sad obdaren; s pravom se mogu zvati sretnim Rahulom,
i zato to sam Buddhin sin,
i zato to sam prozreo istinu
i zato to sam unitio strasti
i to sam se izbavio preporoda.
Uzvien do dostojanstva
trovrsnim sam znanjem shvatio
besmrtnost.
Zasljepljeni strau padamo u zamku, zakreni u zaslonu udnje.
Tako nas zbunjene pritee smrt
kao konop otvor ribarske mree.
Iz te sam se strasti izbavio
i presjekao vor smrti;
u korjenu mi usahnu udnja,
ugaen sam i rashlaen.
THERA THERI GATHA (Pjesme prosjaka i prosjakinja, - (pjesme prvih Buddhinih sljedbenika)
383

Buddha je rekao Anandi:Oni

koji su umrli nakon potpunog
unitenja tri vrste strasti, poude i
egoistikog prianjanja za postojanje, takvi se ne trebaju bojati
stanja nakon smrti. Oni nee biti
preporoeni u stanja patnje; njihovi umovi nee nastavljati sa
karmom zlih djela ili grijeha,
nego mogu biti sigurni u konano
spasenje. Kada oni umru, od njih
nee preostati nita osim njihovih
dobrih misli, njihovih ispravnih
djela, i blaenstva koje proizlazi
iz istine i ispravnosti. Kao to rijeke moraju dosei daleki ocean,
tako e i njihovi umovi biti preporoeni u viim stanjima postojanja i nastaviti kretati se prema
svome viem cilju koji je ocean
istine, vjeni mir Nirvane.
384

Buddha pogleda ovjeka i primjeti: Da, ovom ovjeku ostalo je jo

malo vremena; on e umrijeti za
nekoliko minuta. Mora mu se dati
Dhamma sad i ovdje. A kako poduavati Dhammu, stojei nasred
ulice? On ree samo nekoliko rije
-i, ali te rijei sadrale su cijelo
uenje: U tvom gledanju, treba da
je samo gledanje; u tvom sluanju
nita osim sluanja; u tvom mirisu, ukusu, dodiru nita osim mirisa, ukusa, dodira; u tvom spoznavanju nita osim spoznavanja.
Kada doe do kontakata sa bilo
kojom od est ulnih osnova, ne
smije biti procjenjivanja, uslovlje
-ne percepcije. im percepcija
pone procjenjivati neki doivljaj
kao dobar ili lo, svijet vidimo na
iskrivljeni nain, zbog naih
385

starih, slijepih reakcija. Da bi

oslobodili um svih uslovljenosti,
moramo prestati da procjenjujemo na osnovu prolih reakcija i
biti svjesni, bez procjenjivanja i
bez reagiranja. Isposnik je bio
ovjek veoma istog uma i tih par
rijei bilo mu je dovoljno. Tu, pored puta, sjeo je i fiksirao panju
na stvarnost u sebi. Bez procjenjivanja, bez reagiranja; samo je
posmatrao proces mijenjanja u
sebi. I za nekoliko minuta, koliko
mu je jo preostalo da ivi, ostvario je krajnji cilj, postao je potpuno osloboen. Digha nikaya 16
Ako prilikom svih uspona i pado
-va u ivotu, na um ostane neuzdrman, ne alei, ne stvarajui ne
-istoe, osjeajui se uvijek sigurnim; to je najvea srea.
Sutta Nipata, II 4
386

Lana alegorija smrti

Dijete manje strahuje od smrti,
nego odrasli ovjek; a odrasli
ovjek od starca. ivot koji se
oplakuje nije, dakle, tako ruan
da bi ga se ljudi bojali.
Stoga je civilizacija - drvo nauke
o dobrom i zlom - sjedinila pojam
straha sa pojmom razuma. Religija poduava ljude ivotu; ona ih
je nauila da se plae smrti. Smrt
nagona (divljaci, neki Istonjaci,
ivotinje na slobodi) je uzbudljivo jednostavna, njema, bez otpora i snage. Ali, iako je Zapadnjak
zaboravio in preputanja sudbini, on je nauio da joj gleda u oi;
ne onakvoj kakva bi ona mogla
da izgleda, ve upravo onakvoj
kakva jeste. Smrt, boginja zla,
jeste entitet, svojevoljni produkt
ovjekove imaginacije, morbidni
izljev uasa i straha.
387

Smrt - to su obredi, fetiizmi, filo

-zofije nadarene antropomorfnim
personalitetom, obino prikazani
u obliku napunjenog patvorenog
skeleta.
Smrt, sa velikim S, smrt-ubica,
djelo je slikara, skulptora, muzia
-ra, pjesnika. Ona, u stvari, nije ni
esencija, ni linost, niti individual
-nost. I, zbog toga, do nje, najprije, treba doi. Klasina smrt je
alegorina. U ovom smislu stvara
-ju se tune koprene i opkoljavaju
mehanizmom straha. Ova lana
koncepcija smrti izaziva kod ljudi
muninu. Dan koji e se zavriti
sumrakom prestaje da se gleda sa
strahom. I premda se dri da je
svakidanjost samo prikazivanje,
nije li ona ipak, njena i materinska, bez trunke koristi, bez koprene noi, bez smrti? Stare religije
ne pridaju smrti uasna obiljeja.
388

Paganizam, je kae Benjamin

Barbe, predstavlja kao uspavanu
ljepoticu . . . u njedrima noi,
njene majke, njenog brata sna.
Zato ti isti ljudi ocrnjuju smrt.
Oni je zamiljaju jedino potpomo
-gnuti strahom. Oni bi od nje mogli napraviti prijatelja, a, u stvari,
prave neprijatelja. Stari, koji su
mnogo vie od nas bili poteiva
-ni od traumatizama, uspijevali su
ponekad da se ne plae smrti i da
se srode s njom. Savremenici, iji
je ivot neprestano ugroavan njihovim otkriima, manje se plae
smrti i ne misle na nju. Barem
razliitost vanjskog prizora, koji
je pred njima, omoguuje, im da
pobjegnu od sebe samih i proire
svoj strah na etiri strane rada i
zadovoljstva. Svaki dan ive ljude prodiru sile koje oni potinjavaju, ali oni koji preive nasta389

vit e put zatvorenih oiju. Nije,

ba, najstranija naa vlastita
smrt, ija nam je blizina esto
skrivena. Najstranija je smrt
drugih, koja se teatralno pred
nama odvija. Drutvene smrti su
od smrti nainile spektakularnu
dramu iako bi, svedena na svoje
pravo znaenje, ona mogla da
bude tajni in. Osloboena svog
uobiajenog omotaa, smrt se priklanja veoma jednostavnim proporcijama. Ona nije samo odvratna i uasna; ponekada nema nieg ugodnijeg i lakeg od umiranja. Georges Barbarin - KNJIGA
O BEZBOLNOJ SMRT
Onaj koji poznaje oboje, transcendentno i imanentno, s imanentnim nadilazi smrt, a s transcendentnim dostie besmrtnost.
CHANDOGYA UPANISHAD
390

. . . skoro sve sva vanjska

oekivanja, sav ponos, sav strah
od iznaneenja, neuspjeha ove
stvari jednostavno otpadaju u
suoenju sa smru, ostavljajui
samo ono to je uistinu vano.
Sjetiti se da e umrijeti je najbolji nain za koji ja znam da se
odstrani zamka razmiljanja da
ima neto za izgubiti. Ti si ve
gol. Nema razloga da ne slijedi
svoje srce. Steve Jobs
Ne trai smrt; smrt e pronai
tebe. Ali trai put koji smrt
preobraava u ispunjenje.
Dag Hammarskjold 1905-1961
Onaj tko njeguje ljubav prema
istini u svome srcu e ivjeti i
nee umrijeti, jer je on pio vodu
besmrtnosti. Buddha
391

Pitanje: to umire sa smru?

Nisargadatta: Ideja Ja sam ovo
tijelo umire; svjedok ne umire.
Jedan svjedok sebe odraava u
bezbrojnim tijelima kao Ja sam.
Sve dok tijela, bez obzira kako
fina, traju, Ja sam izgleda kao
mnogi. Iznad tijela je samo Jedan.
Pitanje: Bog? - - N: Tvorac je
osoba ije je tijelo svijet. Bezimeni je iznad svih Bogova.
P: Sri Ramana Maharshi je umro.
Kakva je to razlika za njega?
N: Nikakva. Ono to je on bio, on
jeste - Apsolutna Stvarnost.
P: Ali za obinog ovjeka smrt je
nekakva razlika.
N: Ono to on za sebe misli da
jeste prije smrti on nastavlja biti i
nakon smrti. Njegova samo-slika
preivljava.
P: Da li se vi bojite smrti? Plaite
392

li se umrijeti? - N: Ja u vam rei

kako je moj Guru umro. Poto
nam je saopio da je njegov kraj
blizu, on je prestao da jede, ali
nije mijenjao svoj uobiajeni dnevni ivot. Jedanaestog dana u
vrijeme molitve on je pjevao i
pljeskao energino i iznenada
umro. Upravo tako, izmeu dva
pokreta, kao gaenje plamena
svijee. Svatko umire onako kako
ivi. Ja se ne bojim smrti, jer se
ne bojim ivota. Ja ivim sretan
ivot i umrijet u sretnom smru.
Bijeda je roditi se, a ne umrijeti?!
Sve zavisi kako vi gledate na to.
P: Ne moe biti dokaza o vaem
stanju. Sve to ja znam o tome je
ono to vi kaete. Sve to ja
vidim je vrlo zanimljiv, interesantan, stari ovjek.
N: Vi ste zanimljiv, stari ovjek,
393

ne ja. Ja nisam nikad roen. Kako

ja mogu ostariti? Sve ono to
vama izgleda da sam ja, postoji
samo u vaem umu. Ja nisam
zabrinut zbog toga.
P: ak i kao san, vi ste najneobiniji san.
N: Ja sam san koji vas moe
probuditi. Imat ete dokaz o tome
u vaem neposrednom buenju.
P: Zamislite, da dobijete vijest da
sam umro. Netko vam kae:
Znate, tako i tako! On je umro.
Kakva bi bila vaa reakcija?
N: Bio bih vrlo radostan da ste se
vratili domu svome, zaista zadovoljan da vas vidim izvan ovih
ludosti. - - P: Kakvih ludosti?
N: Od miljenja da ste roeni i da
ete umrijeti, da ste tijelo koje se
vidi, pokazuje u umu i sve takve
gluposti. . . . .
394

P: Postoji li uope neto tako kao

besmrtnost?
N: Kada ivot i smrt budu vieni
kao neophodnost jedno drugom,
kao dva aspekta jednog bia (postojanja), onda je to besmrtnost.
Ljudi se boje da e umrijeti, jer
oni ne znaju to je smrt. Gnani
(mudrac, probueni), svetac, je
umro prije svoje smrti, on je vidio
da nema nieg ega bi se trebao
bojati. U trenutku kada spoznate
vae stvarno bie, vi se prestajete
plaiti bilo ega. Smrt daje slobodu i mo. Da biste bili slobodni
u svijetu, vi morate umrijeti za
svijet. Tada je univerzum va
vlastiti, on postaje vae tijelo,
izraz, ispoljavanje, i instrument,
alat. Srea postojanja, bia, potpu
-no slobodnog je iznad moi
opisivanja, objanjenja. S druge
395

strane, onaj tko se boji slobode ne

moe umrijeti. to je roenje i
smrt nego poetak i kraj toka
dogaaja i umne svjesnosti? Zbog
ideje o odvojenosti i ogranienosti zbivanja su bolna. Trenutno
olakanje od bola mi nazivamo
zadovoljstvom - i gradimo kule u
zraku, zamkove u oblacima, nada
-jui se beskrajnom zadovoljstvu,
uivanju, koje mi nazivamo sreom. Sve je to nesporazum, nerazumijevanje i zloupotreba. Probudite se, idite iznad, ivite istinski.
Ostvarite vae bie, Sebstvo, izvan ovog tijela od roenja do
smrti i svi vai problemi e biti
rijeeni. Potekoe postoje zato
to vi vjerujete da ste roeni i da
ete umrijeti. Ne obmanjujte sebe
i budite slobodni. Vi niste osoba,
linost. Uzmimo jedan primjer.
396

Dostojanstveni jogi, majstor umje

-tnosti dugovjenosti, star preko
1000 godina, doao je da me ui
tu svoju umjetnost. Ja potpuno
uvaavam i potujem njegovo dostignue, ali ipak sve ono to
mogu da mu kaem je: od kakve
koristi je dugovjenost za mene?
Ja sam iznad vremena. Koliko
god dugo moj ivot trajao, on je
samo trenutak i san. Na isti nain
ja sam iznad svih vremena. Na
isti nain ja sam iznad svih
kvaliteta. One se pojavljuju i
nestaju u mojoj svjetlosti, ali me
ne mogu opisati. Univerzum je
cijeli od imena i oblika zasnovan
na kvalitetama (gunama) i njihovim razlikama, dok sam ja iznad
toga. Svijet je tu zato to ja
jesam, ali ja nisam svijet.
Pitanje: Ljudi se vrlo mnogo boje
397

smrti! - Nisargadatta: Mudrac

(Gnani - izgovor dnani) se ne
boji niega. Ali on saalijeva
ovjeka koji se boji. Napokon,
biti roen, ivjeti i umrijeti je
prirodno. Bojati se je neprirodno.
Pitanje: Zamisli da ste oboljeli visoka groznica, bolovi, drhtanje.
Doktor vam kae da je stanje vrlo
ozbiljno, i da vam je preostalo
samo nekoliko dana ivota.
Kakva bi bila vaa prva reakcija?
Nisargadatta: Nema reakcije. Kao
to je za mirisni tapi prirodno
da izgori do kraja, tako je isto
prirodno i za tijelo da umre.
Uistinu, to je od vrlo male vanosti. Ono to je vano jeste da ja
nisam tijelo niti um. Ja sam.
Pitanje: Naravno, vaa porodica
e biti oajna. to bi im vi rekli?
N: Uobiajene stvari: nemojte se
398

bojati, ivot ide dalje, Bog e vas

zatititi, mi emo uskoro opet biti
skupa i tako dalje. Ali za mene
cijela ta uzrujanost je beznaajna,
jer ja nisam entitet koji sebe zamilja ivim ili mrtvim. Ja nisam
ni roen niti mogu umrijeti. Ja se
ne trebam niega sjeati ili zabora
-viti. - - Pitanje: to u vezi sa
molitvama za mrtve? N: Na svaki
nain molite za mrtve. To im vrlo
mnogo godi. Oni vole kada im se
zadovoljava tatina (kad im se
laska). Mudrac ne treba vae
molitve. On je sam po sebi odgovor na vae molitve.
Pitanje: Kako mudrac ide dalje
nakon smrti? N: Mudrac (gnani prosvjetljeni, probueni) je ve
mrtav. Da li ti oekuje da on
ponovno umre?
P: Sigurno, raspadanje tijela je
399

vaan dogaaj ak i za mudraca?

N: Za mudraca ne postoje vani
dogaaji, osim kada netko dosegne najvii cilj. Samo onda se
njegovo srce raduje. Sve drugo
mu nije vano. Cijeli univerzum
je njegovo tijelo, cijeli ivot je
njegov ivot. Isto kao u gradu
svjetla, kada jedna arulja pregori, to ne utjee na cijelu mreu,
tako i smrt tijela ne utjee na
cjelinu. . . - Dio je roen i prepo-raa se ponovo, mijenja ime i
oblik, mudrac je Nepromjenjiva
Stvarnost, koji omoguuje promje
-njivo. U smrti samo tijelo umire.
ivot ne umire, svjesnost ne
umire, stvarnost ne umire. A
ivot nikad nije tako ivotan
(svjestan) kao poslije smrti.
P: Da li se osoba ponovo raa?
N: Ono to je roeno mora umri400

jeti. Samo neroeno je besmrtno.

Pronaite to je to to nikad ne
spava i nikad se ne budi, a ija bli
-jeda refleksija je na oseaj "ja".
P: Kako da to pronaem?
N: Kako vi tragate za bilo ime
drugim? Vezujui svoj um i srce
za to. Mora postojati interes za to
i neprestano podsjeanje. Sjeanje na ono to je neophodno da
bude podsjeano je tajna uspjeha.
Doi ete do toga kroz ozbiljnost
i marljiv rad. Sve e doi kako
budete nastavili traganje. Prvo
koraknite prvi korak. Svi blagoslovi e doi iznutra. Okrenite se
unutra, "ja sam" vi znate. Budite s
tim cijelo vrijeme koje moete
odvojiti, dok se ne okrenete (vratite) tome spontano (prirodno).
Ne postoji jednostavniji ni laki
put. - - - Kada prosvjetljenje
401

svane, shvatit e da nikada nisi

bio roen, niti da si ti ikada vrio
neke svjetovne akcije. Prosvijetljena osoba nema nade nema
elje, i nema strasti. Stoga, za
takvoga nema smrti.
- Ja sam je konana injenica;
Tko sam ja? je konano
pitanje na koje svatko mora
pronai odgovor.
- Stvarno ne umire, nestvarno
nikada nije ivjelo.
- Jednom kada spozna da se smrt
dogaa tijelu a ne tebi, ti jednostavno promatra kako tijelo pada
kao odbaeno odijelo.
- Stvarno ti je bezvremensko i iznad roenja i smrti. Tijelo e trajati onoliko dugo koliko je potrebno. Nije vano da ono dugo ivi.
- Kada bude umirao, sa kojim
e identitetom umrijeti? Ako si
402

siguran u svoju smrt, zato patiti

bijednom smru? Umri plemenito
i asno. Prije smrti budi Najvii,
budi Beskonaan, Apsolut.
Nisargadatta Maharaj I AM
THAT, 1973 od Maurice Frydman
Onaj tko ovaj svijet napusti duhovno slijep, ostat e takav i nakon smrti. - jedan zapadni Uitelj
Onaj tko je mrtav ne moe nita
znati. Mrtav ne zna da "on jeste"
ili da je "on bio". Nisargadatta
Maharaj - iz Nektar Besmrtnosti
Da bi umro osloboen od straha,
ti mora biti u potpuno razliitom
stavu prema ivotu. Umjesto da
zauzima ego-poziciju, mora ivjeti sa "Toke Gledita" (Same
po sebi) Boanske Stvarnosti. On
-da e tvoje sadanje postojanje i
sve budue promjene-i-umiranje
403

biti vrlo jednostavne i prirodne

slino kao i kada ide spavati. . . .
Prije Boanskog Prosvijetljenja,
ti se boji smrti - i, dakle, ti eli
otkriti neto o smrti to bi te moglo uiniti da osjea nadu u preivljavanje. Zbog toga ljudi prouavaju okultno i fenomene "ivotposlije-ivota". Takvi vole da slu
-aju konvencionalne religiozne
prie, kao to su legende o Isusu
iz Nazareta koji je uskrsnuo i
uzdigao se u raj. Kakve god mogle bile injenice ili povijesna
istinitost takvih pria, sve one se
interpretiraju kao znakovi nade za
ego. Dakle, ti e ostati fasciniran
smru, ak i do toke da bude
relativno samo-destruktivan zato
jer (u nekom smislu) ti o tome
eli spoznaju, iako se toga boji.
Meutim, to nije misterija smrti u
404

koju ti mora prodrijeti da bi se

oslobodio straha. Strah je uzrokovan ego-stresom - dakle, strah
se mora prevazii dok smo ivi.
Duhovni proces je nain transcendiranja tog mehanizma straha
(od trenutka do trenutka).
Adi Da Samraj - LAKA SMRT
Lako je umrijeti kad se vie niemu ne nadate. A. Saint-Exupry
- Nisam upotrijebio rijei 'stapanje s nitavilom'; rekao sam da je
smrt okonanje - kao okonanje
vezanosti. Kada neto prestane,
kao to je vezanost prestala, neto
posve novo zapoinje. Kada je
netko cijeli svoj ivot navikao da
se ljuti, ili da bude pohlepan ili
nasilan, pa s time prestane, za
njega poinje neto posve novo.
Netko je drugi pak moda slijedio
nekoga gurua, sa svim njegovim
405

domiljatostima, a sada shvaa

apsurdnost svojega postupka i s
time prekida. to se dogaa?
Javlja se osjeaj osloboenosti od
tereta to ga je do tada uzaludno
nosio. Smrt je poput okonanja
vezanosti za neto. Postoji li
neto to traje tijekom cijeloga
naeg ivota? Ljudi smrt postavljaju kao opreku ivotu. Kau da
je smrt konac ivota, kraj koji e
uslijediti moda tek za deset ili
pedeset godina - ili se moe
dogoditi prekosutra. Nadaju se da
e to biti nakon deset ili vie
godina, ali je to njihova obmana,
njihova elja, svojevrstan poticaj.
Ne mogu razumjeti kako se treba suoiti sa smru ako ne
shvate ivot ili ako se ne suoe s
njime, zato to smrt nije opreka
ivotu. Daleko vanije od toga da
postavimo pitanje o tome kako da
406

se suoimo sa smru ili to je

besmrtnost, ili pak da li je besmrtnost stanje u kojemu ovjek
moe ivjeti, jest pitanje o tome
kako emo se suoiti sa ivotom,
kako emo razumjeti tu strahotu
koja se naziva ivljenjem, i to
zato to je ivot, onakav kako ga
ljudi provode - besmislen. ovjek
moe pokuati da ivotu da neki
smisao, to veina od nas i radi,
govorei da je ivot ovo ili da
ivot mora biti ono, ali ostavimo
li po strani sve te romantine,
obmanjivake, idealistike besmislice, ivot je svakodnevna tuga,
nadmetanje, beznae, utuenost,
muna borba - uz tek pokoji
bljesak ljepote i ljubavi. To je
ljudski ivot; moe li se ovjek
suoiti s tom injenicom i razumjeti je tako potpuno da u njegovu ivotu vie ne bude nikakva
407

sukoba? Postupiti tako znai

odrei se svega to je naa misao
izgradila. A misao je izgradila
nau tatinu, misao je rekla:
Moram neto postii, postati
netko, boriti se, natjecati se.
Upravo je sve to misao zajedno
sastavila, i to tvori ovjekovo
postojanje: bogovi, crkve, gurui,
obredi, sva misaona djelatnost,
proces pamenja, iskustvo, znanje
pohranjeno u mozgu, osjetilni
proces. A kada je misao najistaknutija stvar u neijem ivo
-tu, kao to se dogaa, tada
misao porie ljubav. Ljubav
nije sjeanje. Ljubav nije iskustvo. Ljubav nije elja ili
uitak. ivei na taj nain, ivotom u kojemu je misao najistaknutija stvar, ljudi su ono to se
naziva smru, to znai okonanje, odvojili od ivota i toga se
408

plae. Zanijee li ovjek sve ono

to je u njemu stvorila misao, a to
zahtijeva strahovitu hrabrost - to
e time dobiti? Nai e se suoen
sa smru; ivot e mu biti isto to
i umiranje, pa e stoga znaiti
obnovu. Odgajani smo da budemo individualna bia - ja nasuprot vama, moj ego nasuprot
vaem egu. No injenica je da je
jedan ovjek isto to i cijelo
ovjeanstvo. ovjek prolazi kroz
ono kroz to prolazi i svako
drugo ljudsko bie, a sve neije
seksualne elje, uivanje, tugu,
velika nadanja, strah, tjeskobu,
osjeaj silne osamljenosti proi vljava i svako drugo ljudsko bie,
takav je ovjekov ivot. ovjek je
isto to i cijelo ovjeanstvo, a
nije pojedinano bie. Rado pomilja da to jest, ali nije. Postoji
ivot u kojemu nema sredita
409

poput naega 'ja', ivot, prema

tome, koji ide ruku pod ruku sa
smru; a izvan toga osjeaja posvemanjega okonanja okonava
se i vrijeme. Vrijeme je kretanje,
kretanje je misao, a misao je vrijeme. Zapita li netko: Moe li
ovjek ivjeti u toj vjenosti?,
to znai da ne razumije u emu
je stvar. Pogledajte kako je taj
netko postupio. elim ivjeti u
vjenosti i razumjeti besmrtnost - a to znai da njegovo
'ja' (ego) mora biti dijelom
svega toga. No to je to njegovo
'ja'? Ime, lik i sve one stvari
koje je misao zajedno sastavila; upravo je to ono to nae
'ja' jest, ega se svi grevito
drimo, pa se silno prestraimo
kada doe smrt - zbog bolesti,
udesa ili starosti.
J. Krishnamurti
410

Isus je rekao: Kad daje milostinju, ne daj svojoj lijevoj ruci

znati to tvoja desna ruka ini;
neka tvoja milostinja bude tajna.
To je tajna vrlina budizma. No
kad prikaz ide dalje govorei:
Tvoj Otac koji vidi tajne e te
nagraditi, vidimo duboki rascjep
izmeu budizma i kranstva.
Tako dugo dok postoji misao o
bilo kome, bio on Bog ili vrag,
koji zna za naa djela i koji nagra
-uje, zen bi rekao: Ti jo nisi
jedan od nas. Djela koja su
proizvod takvih misli ostavljaju
tragove i sjenke. Ako duh
prati tragove tvojih djela, ubrzo
e te zgrabiti i odgovarat e za
ono to si uinio. Zen to nee
prihvatiti. Na savrenom odijelu
ne vide se avovi, ni izvana ni
iznutra; ono je jedna cjelina i
411

nitko ne moe rei gdje je posao

zapoeo ili kako je odijelo tkano.
U zenu, stoga, ne smije biti nikakvih tragova uobraenosti ili velianja samog sebe ak i nakon
dobrog djela, a kamoli nekakvih
misli o nagradi, makar i od Boga.
(. . .), a Taulerova definicija je
Apsolutno si siromaan kad se
ne moe prisjetiti duguje li ti
netko neto ili ti je za neto
zahvalan; ba kao to e zaboraviti na sve stvari na posljednjem putovanju smrti. ini se
da smo u kranstvu previe
svjesni Boga, iako kaemo da u
njemu ivimo, da se u njemu
kreemo i da je nae bie u
njemu. Zen eli da se izbrie i posljednji trag svijesti o Bogu ako
je mogue. Zato nas zen uitelji
savjetuju da ne budemo tamo
412

gdje je Buddha te da brzo prijeemo tamo gdje njega nema. Sva

obuka redovnika u zendou, u
praksi kao i u teoriji, temeljena je
na naelu "djela bez zasluge".
Poetski je ta ideja izraena na
sljedei nain:
Sjenke bambusa kreu se preko
kamenih stuba kao da ih metu,
no praina se ne die;
Mjesec se odraava duboko u
ribnjaku, no voda ne odaje trag
njegovog prodiranja.
Sve u svemu, zen je nedvosmisleno stvar osobnog iskustva. . .
Nikakvo itanje, nikakvo poduavanje, nikakva kontemplacija nee ovjeka ikad uiniti zen uiteljem. Sam ivot treba uhvatiti
usred njegovoga toka. D.T.Suzuki
- UVOD U ZEN BUDIZAM
413

Strah od smrti se pojavljuje samo

nakon to se misao ja pojavi.
ije se smrti ti boji? Kome se taj
strah pojavljuje? Onoliko dugo
koliko postoji poistovjeivanje
Sebstva sa tijelom postojat e i
strah. Ramana Maharshi 1879-1950
Ti si zabrinut da li e uskrsnuti
ili ne iz mrtvih, ali ti si uskrsnuo
iz mrtvih kada si se rodio i to nisi
primjetio. . . Nema se ega bojati.
Nema takve stvari kao to je to
smrt. Boris Pasternak 1890-1960
Jedna od glavnih osobina straha
jeste neprihvaanje onoga to
netko jeste, nesposobnost da se
suoi sa sobom samim.
J. Krisnamurti 1895-1986
Propovijedajte ivot umiruima, a Smrt ivuima. Ali onima
koji eznu propovijedajte osloboenje od oba. Mikhail Naimy
414

. . . . . Uvjeti za evoluciju su u
nama, a ne van nas; i po sudbini
su neovisni o okolnostima i
uvjetima zemaljskog ivota. Zbog
ovoga e se svi probuditi na nekoj
toki, penjui se i osvajajui vrh
nakon vrha i suraujui sa prirodom ispunjavanjem istinske svrhe
ivota. Helena P. Blavatsky
''Tko ili to sam ja?'' ''Trai svoje
sebstvo od glave do pete. Bez
obzira koliko se trudio, nikada ga
nee moi razumjeti. To je ono
to jesi''. Ikkyu - 15. stoljee
S nevjerojatnom iskrenou kau:
"Moram otkriti to je tajna ivota
da bih vidio tko sam i to je ova
energija". I tako idete i idete do
zen majstora, ali on pobija sve
formulacije koje mu donosite, jer
one vam ne trebaju. Kada obina
osoba, meutim, uje da vam
415

formulacija ne treba, ona e sve

to zaboraviti i poet e razmiljati
o neem drugom, pa tako oni
nikad ne prijeu prepreku i nikada ne shvate jednostavnost i radost svega toga. No, kada stvarno
shvate, oito je da postoji samo
jedna energija, i da su svjesnost i
nesvjesnost, bitak i nebitak, ivot
i smrt njezine suprotnosti. Ona je
uvijek lelujava na sljedei nain:
sad je vidi, sad je ne vidi - sad
je ovdje, sad nije. Naime, upravo
to "ima" i "nema" jest ta energija,
i mi ne bismo znali to je ta energija da se ona ne mijenja. Jedini
nain da oscilira jest da je as ima
as nema, pa tako imamo ivot i
smrt, i tako stvari stoje iz nae
perspektive. - Tako na potpuno
jednak nain moete nikad ne postati svjesni strukture i prirode te416

meljne energije svijeta jer vi jeste

ta energija, a zapravo je sve ona.
No, moete rei: "Pa, onda to zapravo nije ni bitno:" I to je istina,
nije - ali je bitno u ivotu i osjeajima osobe koja shvaa da je to
tako! Iako to ne mora biti osobito
bitno za bilo to - to se dogaa,
izravno ukazuje na bit stvari. Da
nema oiju, ne bi bilo vida, a to
nam neto bitno govori o naoj
ulozi u svijetu. Vidimo odreene
prizore, a struktura oka ne pravi
razliku meu njima, no o njoj
ovisi mogunost gledanja. Tako o
toj energiji ovisi sama mogunost
postojanja svemira, a to je prilino vano. Meutim, to je toliko
vano da to obino i ne opaamo.
To ne ulazi u naa praktina razmatranja i prognosticiranja, a
zato moderni logiari svaki na
417

svojim odsjecima filozofije uvjeravaju da su sve tvrdnje o toj

energiji, ukljuujui i tvrdnju da
ona i postoji, beznaajne. A to je
na neki nain istina, jer je svijet
sam - sa stajalita stroge logike prilino beznaajan u smislu da
ne predstavlja ni znak ni simbol
koji upuuje na neto drugo. No,
dok se sve to uzima zdravo za
gotovo, ipak je bitno za nain na
koji osjeamo ovaj svijet, i stoga
za nain na koji djelujemo. Ako
znate da postoji samo ovo; i da
ste to vi; i da je to izvan vremena,
izvan prostora, i, izvan definicija;
i ako jasno uvidite da tako stvari
stoje, to vam daje odreeni
"odskok". Moete ui u ivot
neusiljeno bez onih osnovnih
strahova koje obino imate.
Alan Watts - WHAT IS ZEN?
418

- Prihvatiti priroenost boli i

ivjeti svoj ivot u skladu s tim
znai stvoriti uzroke i uvjete za
sreu. Ukratko, patimo kada se
opiremo uzvienoj i nepobitnoj
istini prolaznosti i smrti. Ne patimo zato to smo u biti zli ili zato
to zasluujemo kaznu, nego
zbog triju traginih nesporazuma. Prvo, oekujemo da ono to
se neprekidno mijenja - bude
shvatljivo i predvidljivo. Roeni
smo sa eljom za rjeenjem i
sigurnou, koja upravlja naim
mislima, rijeima i postupcima.
Kao da smo na brodu koji tone, a
pokuavamo se drati za vodu.
Dinamini, energini i prirodni
tijek svemira nije prihvatljiv konvencionalnom umu. Nae predrasude i ovisnosti obrasci su koji
419

nastaju iz straha od promjenjivog

svijeta. Patimo zato to pogreno
prihvaamo kao trajno ono to se
uvijek mijenja. Drugo, postupamo kao da smo odvojeni od svega
drugog, kao da smo utvreni
identitet, dok je nae pravo stanje
bez ega. Ustrajemo na tome da
budemo netko, s velikim N.
Stjeemo sigurnost odreujui se
kao bezvrijedne ili vrijedne, nadmone ili podreene osobe.
Gubimo dragocjeno vrijeme preuveliavajui, romantizirajui ili
omalovaavajui se, samodopadno sigurni da smo to to mislimo
da jesmo. Brkamo otvorenost
svojega postojanja - priroenu
udesnost i iznenaenje svakog
trenutka - s utvrenim, nepobitnim jastvom. Zbog tog nespora420

zuma patimo. Tree, traimo

sreu uvijek na krivim mjestima.
Buddha je tu naviku nazivao
brkanjem patnje sa sreom, kao
kad leptir leti na plamen. Kao to
znamo, leptiri nisu jedini koji e
se unititi kako bi nali privremeno olakanje. S obzirom na
to kako traimo sreu, mi smo
poput alkoholiara koji pije
kako bi zaustavio depresiju, a
ista se poveava svakim daljnjim piem, ili narkomana koji
uzima dozu kako bi sebi olakao patnju koja se poveava
svakom sljedeom dozom. Jedna
prijateljica koja je neprekidno na
dijeti prokomentirala je da bi to
uenje bilo lake slijediti kada
nae ovisnosti ne bi nudile privremeno olakanje. Budui da nam
421

donose kratkotrajno olakanje, i

dalje smo ovisni. Ponavljajui
svoju potragu za trenutanim zadovoljenjem, drei se svakakvih
ovisnosti - nekih naizgled bezazlenih, nekih nedvojbeno smrtono
-snih - i dalje jaamo stare obrasce patnje. Osnaujemo obrasce
koji ne funkcioniraju. Tako smo
sve manje kadri podnositi ak i
najprolazniju nelagodu ili nemir.
Navikavamo se na to da poseemo za neim kako bismo olakali
napetost nekog trenutka. Ono to
poinje kao lagana promjena
energije - slaba nervoza u trbuhu,
nejasan, neodrediv osjeaj da e
se neto loe dogoditi - prerasta u
ovisnost. Tako pokuavamo uini
-ti ivot predvidljivim. Zato to
brkamo ono to uvijek rezultira
422

patnjom s onim to e nam donijeti sreu, zaglavljeni smo u navici koja poveava nae nezadovoljstvo. U budistikoj terminologiji taj se zaarani krug zove
samsara. . . . To uenje o trima
obiljejima postojanja moe nas
potaknuti da se prestanemo boriti
protiv prirode stvarnosti. Moemo prestati koditi sebi i drugima
u nastojanju da pobjegnemo od
izmjene uitka i boli. Moemo se
opustiti i biti posve prisutni u
svojemu ivotu. Pema Chodron MJESTA KOJA VAS PLAE Vodi za neustraivost u tekim
vremenima, 2001
Niega nije bilo, to bi njemu
skriveno, a on je prekrivao velom
sutinu svega to je vidio. Rijei
zapisane pod kipom Ptahmera,
velikog sveenika u Memfisu
423

O duo slijepa! naoruaj se vatrom Misterija, i u zemaljskoj noi,

ti e otkriti svog svjetlosnog
Dvojnika, tvoju nebesku Duu.
Slijedi boanskog vou i neka on
bude Duh tvoj. Jer u njegovim je
rukama klju tvojih prolih i
buduih ivota. - Poziv posveenima - Knjiga mrtvih
Poto smo saznali da postoji univerzalni izvor energije koji nam
je svima na raspolaganju, vie
nema potrebe da se drimo starog
obrasca kontrole i opstanka. Ako
se poveemo sa svojim unutranjim izvorom energije, oslobodit
emo se drame koja se zasniva na
strahu i podii svoj nivo postojanja na viu vibraciju. James
Redfield i Carol Adriene CELE
-STINSKO PROROANSTVO
Iskustveni vodi, 1995
424

- Danas mora djelovati iz svoje

unutranje tiine, iz onoga to
zna, a da i ne zna da zna.
Savreno dobro zna to mora
uiniti, ali se to znanje jo nije
pretvorilo u jasnu misao.
- Ako nema za to umrijeti,
rekao mi je don Juan jednom,
kako moe tvrditi da ima za
to ivjeti? To dvoje ide jedno s
drugim, ali je smrt na kormilu.
- ovjek je sam, takvi su uvjeti
njegova postojanja, ali umrijeti
sam ne znai umrijeti osamljen.
-Recimo to ovako, Da bih napustio ovaj svijet i suoio se s
nepoznatim, potrebna mi je sva
snaga koju imam, sve strpljenje,
sva srea; ali iznad svega, potrebna mi je neustraiva smjelost
ratnika-putnika. Da bi ostao ovdje kao ratnik-putnik, treba ti sve
to je i meni samome potrebno.
Otii tamo, onako kako se mi
425

spremamo, nije ala, ali isto tako

nije jednostavno ostati i ivjeti
ovdje... Nikad vie neemo biti
zajedno Nije ti vie potrebna moja pomo; a ja ti je i ne elim
pruiti, jer ako ima i trunke od
ratnika-putnika u sebi, pljunuo bi
mi u lice da ti je ponudim. Kad
ratnik-putnik prijee odreenu granicu, jedinu radost nalazi u samoi. Ni ja ne bih elio da ti meni
pokua pomoi. Kad jednom
odem, otiao sam. Nemoj misliti
na mene jer ni ja neu misliti na
tebe. Ako hoe biti dostojan
ratnika-putnika, budi besprijekoran! Brini se za svoj svijet. Potuj
ga; brani ga svojim ivotom!
Zaboravi na sebe i nieg se
nee bojati, bez obzira na to na
kojoj se razini svijesti bude
nalazio. Carlos Castaneda AKTIVNA STRANA BESKONANOSTI

426

Religiozni ivot ne ovisi o dogmi

da su dua i tijelo identini, o dogmi da je dua jedna stvar, a tijelo
druga, o dogmi da svetac postoji,
da ne postoji, da oboje postoje i
ne postoje, niti da ne postoje nakon smrti. Da li je ova ili ona dogma istinita, i dalje postoji roenje, starost, smrt. . . Ono to ja nisam objasnio neka tako i ostane.
Tako je govorio Sakyamuni
(Buddha). Ove agnostike izjave zauujue pokazuju sutinu.
Kakvo god miljenje budista imao
u vezi sudbine mrtvog Sveca, takvo
miljenje moe biti prepreka za
mir, neprianjanje, za istou, i prema tome za samu Nirvanu. Ako bi
Nirvana bila sretno stanje, redovnik
bi onda morao teiti Nirvani kao
onaj koji tei raju, i to bi zbog toga
promaio: on bi nakon smrti dosegao neki raj, neki pun uitka ali
427

prolazni raj. Ako je Nirvana anihila

-cija onda bi ona ponovo potakla
elju ili odvratnost: u oba sluaja,
istota je nemogua. Tjeskoba i
spekulacija u vezi ivota nakon
smrti je jedno od pet krivovjerja.
Dakle, neka ostane neobjanjeno
ono to Sakyamuni nije objasnio
Redovnik e dosei istotu i
Nirvanu bez znanja o tome to
Nirvana jeste, i zbog ovog razloga, zahvaljujui tom neznanju on
ostaje osloboen od elje za posto
-janjem, za nepostojanjem: Ja ne
udim za ivotom; ja ne udim za
smru. Mi vjerujemo da najtoni
-ja i najautoritavnija definicija Ni
-rvane nije anihilacija (unitenje),
ve neopisivo osloboenje, oslo
-boenje o kojem nemamo pravo
nita predviati. L. de la Vallee
Poussin-profesor l'Universite de Gand

- THE WAY TO NIRVANA, 1917

428

Uoh u nepoznato, pa ipak kad

spazih sebe
Ne znajui gdje sam, uvidjeh
velike istine: to osjeah, izrei
ne mogu jer bijah u neznanju.
To savreno znanje bijae mir i
svetost zastalo u nepominosti
duboke samoe:
To bijae neto tako tajnovito te
zanijemih.
Posve obuzet, proet, utonuo,
moj duh, bez osjeta, u neshvaanju, spozna neko shvaanje.
Kad istinski stigne, naputa
sebe; sve to si znao sada je nita,
tvoje znanje uvis leti, a ti ostaje
u neznanju.
to vie leti, manje shvaa, jer
oblak je taman to tminu obasja:
tko god spozna ovo zasvagda u
neznanju osta.
429

Znanje - po neznanju nadasve je

mono
monije od svih rasprava
mudraca,
jer njihovo znanje ne dosee
znanje - po neznanju.
To najvie znanje nadvisuje sve
visine
nedokuivo je svakom znanju:
onaj tko sobom ovlada,
znanjem po neznanju,
uvijek e nadvisivati.
I ako eli uti: to najvie znanje
lei u najdinijoj Bojoj biti:
njegove milosti je in,
da puta te u neshvaanju
iznad svakog znanja.
Sveti Ivan od Kria 1542-1591
K. Kavanaugh and O. Rodriguez,
trans. The Collected Works of St.
John of The Cross, 1964
430

Pitanje: Stalno mi govori da se nika

-da nisam rodio i da nikada neu
umrijeti. Ako je uistinu tako, kako
je mogue da svijet vidim kao netko
tko se rodio i tko e sigurno umrijeti?
Maharaja: Ti vjeruje u roenje i
smrt jer nikada nisi doveo u pitanje
svoje uvjerenje da si tijelo koje je
oito roeno i zato mora i umrijeti.
Dok je tijelo ivo, ono privlai
pozornost i toliko snano opinjava
da pojedinac veoma rijetko moe
opaati svoju pravu prirodu. ini se
da on opaa samo povrinu oceana,
a da u potpunosti zaboravlja na
beskraj koji se nalazi ispod nje.
Svijet je samo povrina uma, a um
je beskonaan. Ono to zovemo
mislima samo su mrekanja u umu.
Miran um odraava stvarnost. Kad
je potpuno nepokretan, on iezava,
431

a ostaje samo stvarnost. Ona je

toliko konkretna i stvarna, toliko
opipljivija od uma i materije, da je u
usporedbi s njom ak i dijamant
mekan poput maslaca. Njezina sveobuhvatna prisutnost ini svijet nalik snu, maglovitim i beznaajnim.
P: Kako moe svijet, koji prolazi
kroz tako duboku patnju, doivljavati kao neto beznaajno? Potpuno
si bezduan!
M: Ti si taj koji je bezduan, a ne ja.
Ako je tvoj svijet toliko ispunjen
patnjom, uini s njim neto. Nemoj
samo uveavati njegovu patnju svojom pohlepom i lijenou. Ja nisam
prinuen ivjeti u tvojem svijetu
nalik snu. U mojem svijetu ne sade
se sjemenke oaja, elje i straha i ne
anje se patnja. U njemu nema proturjeja i nepomirljivih suprotnosti
432

koje se uzajamno unitavaju, ve

svugdje vlada sklad. Njegov je mir
nalik stijeni. Taj mir i tiina moje su
tijelo...Budi veoma miran i proma
-traj sve to dolazi na povrinu
tvojega uma. Odbaci znano, doekaj s dobrodolicom daleko i
neznano, a na kraju, kad na to
doe red, odbaci i njega. Tako e
doi u stanje u kojemu nema
znanja, u kojemu postoji samo
bitak, u stanje u kojem je bitak
sam po sebi znanje. Znati bitkom
neposredno je znanje. Ono se
temelji na istovjetnosti onoga koji
promatra i objekta promatranja.
Posredno znanje temelji se na osjetima i pamenju, na blizini onoga
koji percipira i objekta percepcije, a
ogranieno je njihovom suprotnou.
Nisargadatta Maharaj - JA SAM TO
433

Rije prosvjetljenje u mislima vam

predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia
da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje
proivljene jednote s Biem. To
je stanje povezanosti s neim neiz
-mjernim i neunitivim, neim to
ste, gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee
od vas. To je pronalaenje vlastite
istinske prirode onkraj imena i
oblika. Niste li sposobni osjetiti
tu povezanost, u vama se budi
privid odvojenosti od sama sebe
te od svijeta koji vas okruuje.
Tada sebe svjesno ili nesvjesno
shvaate kao izdvojenu esticu.
Javlja se strah, a vanjski i unutarnji sukobi postaju redovita pojava.
Svia mi se Buddhina jednostav434

na definicija prosvjetljenja kao

okonanja patnje. U tome nema
nieg nadljudskog, zar ne? Narav
-no, kao definicija, ta je izreka ne
-potpuna. Govori vam samo to
prosvjetljenje nije: prosvjetljenje
nije patnja. Ali, to preostaje, ako
vie nema patnje? Buddha o tome
uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to morati sami otkriti.
On je izrekao negativnu definiciju
tako da je um ne moe pretvoriti
u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko postignue, cilj
koji bi vam bilo nemogue dosei
- Smrt e otkloniti sve ono to niste
vi. Tajna ivota jest umrijeti prije
smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.
Eckhart Tolle - MO SADANJEG TRENUTKA - Vodi prema
duhovnom prosvjetljenju, 1996
435

Kad smrtni-um prestane razlikovati, nema vie ei za ivotom. LANKAVATARA SUTRA

Onaj tko eli prebivati u Sebstvu
nikada ne bi smio skretati od jednousmjerene panje na Sebstvo
ili isto Bie koje On jeste. Ako
on isklizne ili skrene od tog
stanja, onda se mogu pojaviti
nekoliko vrsta vizija vienih u
umu; ali se ne smije biti krivo
voen takvim vizijama - koje
mogu biti od svjetla ili prostora niti od nada ili suptilnih zvukova
koji se mogu uti, niti vizijama
personalnog Boga, vienog bilo
unutar sebe ili izvani, kao da oni
imaju objektivnu stvarnost. Nitko
ne bi smio ove stvari smatrati
Stvarnou. Kada princip umovanja kojim su te vizije i ostalo
viene bude spoznat ili opaen
436

kao samo po sebi lano ili iluzorno, kako onda mogu objekti tako
spoznati, jo manje opaene vizije biti stvarne? Postoje neke nerazborite osobe, koje ne shvativi
da su one same pokretane Boanskom Moi, tee da postignu sve
natprirodne moi djelovanja. Oni
su kao sakat ovjek koji je rekao:
"Ja mogu unititi neprijatelje ako
me netko bude odravao na nogama". Kako je mir uma trajan u
Osloboenju, kako onda mogu
oni koji upreu svoj um u moi koje se ne mogu postii osim
kroz aktivnost uma - mogu stopiti
sa Blaenstvom Osloboenja koje
obuzdava kretanje uma?
Ramana Maharshi
Ja sam uvijek tvrdio da su Oblik i
Um i svi uzroci koji nastaju iz toga, sva mentalna stanja i sve uzro
437

-ne pojave samo ispoljavanje

uma. Vaa tijela i umovi su samo
pojave unutar prekrasnog, sjajnog
i istog Beskrajnog Uma. Zato ti
skree od dragocjene, sjajne i
fine prirode temeljnog Prosvijetljenog Uma. Buddha
SURANGAMA SUTRA
Ikkyu, poznati uitelj zena iz razdoblja Ashigaka, bio je carev sin.
Kad je bio vrlo mlad, njegova je
majka napustila dvor i otila u
hram da prouava zen. Tako je i
princ Ikkyu postao uenik. Kad
mu je majka umrla, ostavila je
pismo u kojem je pisalo: Za
Ikkyua: Zavrila sam svoj posao
u ovom ivotu i sad se vraam u
vjenost. elim da postane dobar
uenik i da spozna svoju prirodu, prirodu Buddhe. Znat e jesam li u paklu i jesam li uvijek s
438

tobom ili ne. Ako postane ovjek koji je spoznao da su Buddha i

njegov sljedbenik Bodhidharma
tvoje vlastite sluge, napustit e
prouavanje i raditi za ovjeanstvo. Buddha je propovjedao etrdeset i devet godina i nikada nije
progovorio nijednu rije. Morao
bi znati zato. Ako pak ne zna, a
elio bi znati, izbjegavaj isprazno
razmiljanje. Tvoja majka,
Neroena, neumrla, 1 rujna.
P.S. Svrha Buddhina uenja uglav
-nom je bila da prosvijetli druge.
Ako si ovisan i o jednoj od njego
-vih metoda, nisi nita drugo do
neuki insekt. Ima 80 000 knjiga o
budizmu i ako ih bude trebao sve
proitati, i jo uvijek ne spozna
svoju prirodu, onda nee razumjeti
ni ovo pismo. Ovo je moja volja i
oporuka. - 101 ZEN PRIA, 1939
439

Kada se razvije intuicija, postajete jedno s Najviom Svijesti.

Postajete sveznajui. Ni fiziko
tijelo nije vam vie potrebno.
Tada ne trebate uiti iz knjiga;
svemir je unutar vas i znate sve.
P. R. Sarkar
- Kada iznosimo znanje iz
knjiga to nije mudrost.
- Nije nuno da itate knjige,
umjesto toga imajte iskustvo
ovdje i sada. Taisen Deshimaru
1914-1982 - zen uitelj PITANJA ZEN UITELJU
Sebstvo se ne moe nai u
knjigama. Mora ga otkriti za
sebe samog, u sebi samom.
THE TEACHINGS OF
BHAGAVAN SRI RAMANA
MAHARSHI: in his Own Words uredio Artur Osborne
440

Ovaj svijet postoji. Stvarnost ili

ne-stvarnost je metafiziko pitanje, postojanje je fiziko pitanje.
To dvoje je teko usporeivati.
Nekad religije oko ove toke pogrijee i stvore pometnju. U istinskom zenu nema komentara na
metafizike probleme, kao ni u
budizmu, ni u Buddhinim sutrama, niti u Nagarjuninoj filozofiji.
Nema naina da se odlui o stanjima prije roenja i poslije smrti.
. . . Ona ne mogu biti odreena
konceptima ili znanou. Apsurdno je zamiljati ivot poslije
smrti; takva vrsta problema uglav
-nom optereuje egoistine ljude
koji ele biti besmrtni. Oni su
rtve svoje mate i egoistinih
religija koje vam govore da ete
ako darujete velike darove, sigurno ii u raj. . . Na ovo pitanje
441

metafizika ili racionalna misao ne

mogu odgovoriti i jedini odgovori
dolaze iz mate. O tome govori
Dogen u Genjokoanu. Svijet je
stvaran ili nestvaran, kako elite.
- Ne razmiljajte o tome gdje
ete nakon smrti otii. Mislite
samo na ovdje i sada.
Kako moemo ivjeti ovdje i sada
ako stalno razmiljamo o smrti? - ivot i smrt su istovjetni. Ako
prihvatite smrt ovdje i sada, va
e ivot postati dublji. Ne smijete
biti vezani za ivot. Ili za smrt.
Kada je vrijeme za smrt, vi umire
-te i vraate se u kozmos. Kada
naa aktivnost skona, kada na
ivot zavri tada moramo umrijeti.
Morate razumijeti smrt.
Taisen Deshimaru 1914-1982
zen uitelj
- PITANJA ZEN UITELJU
442

Bavimo se pitanjem dobra i zla

pokuavajui iskorijeniti zlo.
Bavimo se pitanjem ivota i smrti
tako to pokuavamo gurnuti smrt
pod tepih besmrtnosti. Obino
nastojimo rijeiti ova pitanja tako
to se trudimo izbrisati jednu od
suprotnosti. Tako mi pretpostavljamo da bi ivot bio savreno
ugodan, samo kada bismo mogli
izbrisati negativne i neeljene
polove parova suprotnosti.
Kada bismo mogli izbrisati bol,
zlo, smrt, patnju, bolest, tako da
svijetom vladaju dobrota, ivot
radost i zdravlje; to bi, zaista, bio
dobar ivot i tako veina ljudi
zamilja raj. Umjesto da raj
predstavlja stanje u kojem su
sve suprotnosti transcendirane,
raj oznaava mjesto gdje se
443

sakupljaju sve pozitivne polovice

parova suprotnosti, dok je pakao
mjesto gdje se nagomilavaju
negativne polovice: bol, patnja,
muka, briga. U nastojanju da naglasimo pozitivno i odstranimo
negativno, sasvim smo zaboravili
da se pozitivno moe definirati
samo pomou negativnih pojmova. Suprotnosti se zaista razlikuju
kao no i dan, ali stvar je u tome
da bez noi ne bismo mogli
prepoznati neto to se zove dan.
Koliko god da su upadljive razlike izmeu suprotnosti, one bez
obzira na sve ostaju potpuno
neodvojive i uzajamno ovisne, iz
jednostavnog razloga to jedna ne
bi mogla postojati bez druge.
Kada spoznamo da su suprotnosti
jedno, nesklad postaje sklad,
444

bitka se pretvara u ples, stari

neprijatelji postaju ljubavnici.
Dolazimo u priliku da postanemo
prijatelji sa itavim svemirom, a
ne samo sa jednom njegovom
polovicom. Ne dobro nasuprot
zlu, nego iznad dobra i zla. Ne
ivot nasuprot smrti, nego centar svijesti koji nadilazi oba.
Ken Wilber
- Ne teite iskorijeniti zlo iz svijeta, jer ak i korov daje dobar
gnoj.
- Svaki kamen spoticanja je upozorenje. Dobro proitajte upozorenje, i kamen spoticanja e postati svjetionik. Mikhail Naimy
Kada bude spoznato da to nije bolest koja se treba napadati ili uzimati za zlo - ve bude prihvaena
kao lekcija iz koje se moe neto
445

nauiti, za poboljanje karaktera i

posljedica toga jaanje slabosti
koje ne bi izale na vidjelo sve
dok ni su testirane na ovaj nain onda cijeli pristup biva promjenjen i onda se ui kako ii sa
plimom. Pokuavajui to potisnuti suprostavljanjem, koristei
jau snagu kada je jasno da je to
prihvaanje ono to se od nas trai
-samo potie daljnju neharmoniju
i zbrku. To je zauujue kako
odlunost i hrabrost jesu pojaani
da bi se moglo izdrati kada su u
pitanju ak i neizbjene fatalne
bolesti. Ja znam ak i za sluajeve gdje je ak i rak bio
izdran uz pomo Bachovih
Preparata u sluajevima gdje se
nisu koristili ljekovi za smirivanje bolova. Ispravno stanje uma i
446

potpuna uvjerenost da je neiji

tok akcije samo njegov vlastiti
moe uz vjeru i prihvaanje mnogo pomoi da se to stanje izdri i
prevazie. Zatim, napokon iako netko moe izgledati poraen i smrt biva neminovna ipak po viim duhovnim standardima on je vrlo visoko. Smrt
moe uzeti fiziko tijelo zato jer
je doao trenutak u vremenu
ali vie ja nije bilo pobijeeno,
niti podjarmljeno. Na ovaj nain
i pomou ovoga istinskog lijeenje moe da se dogodi i sutinsko Bie dotine osobe biva
sposobno da se pripremi da ide
dalje prema daljnjem napretku.
Jane Evans - UVOD U KORISTI
OD BACHOVIH CVIJETNIH
PREPARATA
447

Bolest i smrt
3. Bolest moe biti postepen i
spor proces umiranja i oslobaanja due. Tada nee biti mogue izljeenje, iako se i dalje
moraju koristiti mjere za poboljanje i ublaavanje bolova.
Duina ivota se moe produiti
ali stalno i konano izljeenje je
van pitanja. Ovo prosjeni mentalni iscjelitelj ne uspjeva da
uvidi. Oni od smrti prave uas,
dok je smrt koristan prijatelj.
Bolest moe biti iznenadni i
konani poziv tijelu da odbaci
duu i tako je oslobodi za drugu
vrstu sluenja. U tim sluajevima
treba od strane moderne medicine i operativne nauke, kao i od
udruenih nauka, kojih danas ima
mnogo uiniti sve to je mogue.
448

Mnogo se moe uiniti mentalnim i duhovnim lijeenjem koje

je potpomognuto naukom psihologije. Jednog dana mora doi do
suradnje u ovim raznim poljima i
udruivanja njihovih napora.
4. Za prosjenog mislioca e biti
primjetljivo da mnoge bolesti
koje izazivaju smrt nastaju zbog
vanjskih okolnosti za koje on nije
odgo voran. One potiu od isto
vanjskih dogaaja pa sve do nasljednih predispozicija. . .
5. Postoji jedna ili dvije stvari
koje vam elim razjasniti, i koje
vi morate razjasniti pacijentu.
a) Izljeenje nije garantirano. Pacijenti moraju shvatiti da nastavljanje ivota u fizikom
tijelu nije najvia mogua svrha
i cilj. To tako moe biti ako je rad
449

koji se treba izvriti od stvarne

vanosti, ako se moraju izvriti
neke obaveze ili se moraju nauiti
jo neke druge lekcije. Meutim,
tjelesno postojanje nije sumum
bonum postojanja. Sloboda od
ogranienja fizikog tijela je od
stvarne koristi. Pacijent mora
da shvati i prihvati Zakon
Karme.
b) Strahu nema mjesta. Glavna
svrha onoga koji lijei treba biti
da pacijentu pomogne da dosegne
sretan i razuman oekujui stav
prema svojoj budunosti - bez
obzira to ta budunost moe
donijeti (17-3)
6. Dakle, iscjelitelj ima dunost
da sebe uini djelotvornim, i onakav kakav on bude - takvo e biti
i djelovanje na pacijenta. Kada
450

onaj koji lijei djeluje magnetiki

i svoju duevnu snagu zrai pacijentu, onda je pacijent sposobniji
da lake dosegne eljeni cilj - to
moe biti potpuno ozdravljenje,
ili to moe biti uspostavljanje onog
stanja uma koji pacijentu moe
omoguiti da dosegne sa uitkom
i olakanjem ispravno osloboenje od tijela i kroz vrata smrti pre
-e u potpuno ozdravljenje.(17-8)
- Ti e vidjeti ako bude radio sa
ovim naznaenim smjerom misli,
da e cijela tema o smrti neprekidno biti ponavljana, i da e
rezultat toga biti novi stav prema
umiranju i prihvatanje sretnog
iekivanja tamo gdje se neizbjeni i vrlo blizak dogaaj zbiva.
Grupe za iscjeljivanje se moraju
pripremiti da se bave sa ovim
451

osnovnim stanjem svega ivueg,

i glavni dio njihovog djelovanja
e biti razjanjavanje principa
smrti. Nama je reeno da se dua
mora vratiti onome tko ju je i dao.
Do danas je to bilo prisilno i
strano vraanje, ono je izazivalo
strah, i mukarce i ene vodilo u
potragu za lijeenjem fizikog tije
-la, prenaglaavajui njegovu vanost, i inei ih da produenje
zemaljske egzistencije smatraju
najvanijim faktorom u njihovim
ivotima. U toku sljedeeg ciklusa, ovi krivi stavovi moraju nestati, smrt e postati normalan i
shvatljiv proces kao to je to i
roenje, i izazivat e manje bola i
straha. Ovaj moj iskaz je po
prirodi proroki i treba se takvim
shvatiti. (17-389/90). - Uskrsnue
452

je osnovna ideja prirode - a ne

smrt. Smrt je samo predsoblje
uskrsnua (13-469). Alice Bailey
Za pomo pri umiranju samo je
jedno pravilo pruati ljubav.
Ako vi pruate ljubav spravljajui
ukusnu hranu, tada kuhajte. Ako
ljubav pruate pjesmom, pjevajte.
Ako pruate ljubav itanjem,
itajte. Ako ljubav pruate utjehom, tjeite. Ako je vaa prisutnost sve to moete dati, tada
jednostavno budite prisutni. Ne
morate nita rei niti uiniti.
Lakoi umiranja svatko moe dati
svoj doprinos. Ako nita drugo ne
moete pruiti, pruajte ljubav.
Barbara Mark i Trudy Griswold NEBO I SVIJET IZA NJEGA Razgovori s duama na stazi
povratka, 2005
453

Ljepota proivljena ivota je

prava mjera, a ne duina njegova trajanja. Plutarh
- Na putu od Nankinga do
Hankoua napali su nas. To je bilo
moje vatreno krtenje. Nisam
znao odakle sve dolaze meci.
Imali smo automatsko oruje koje
u takvim okolnostima nije od
velike pomoi. Druga jedinica
nam je pomogla sa svojim pukama. Poslije bitke, stidio sam se
svog straha. Vjebao sam zazen,
rijeio sam mnoge koane i mislio
da sam spreman za smrt. Ovo
iskustvo mi je pokazalo koliko
sam stvarno bio nespreman. Tada
sam i shvatio razliku izmeu
svakodnevnog ivota i stvarne
borbe. Tako sam ponovno sjeo u
seiza poloaj i dugo ostao u
454

zazenu. Sve vrijeme sam mislio:

"Ako je univerzum svjestan, nee
dopustiti da vjebam u prazno.
Poeo sam s vjebom zato to
moram neto postii u svom
ivotu. To jo nisam uinio, zato
nije ni vrijeme da umrem. Ako
moram umrijeti prije toga, tada ni
univerzum nije svjestan i ja neu
imati nikakve veze s takvim
univerzumom. Bit e mi drago
napustiti ga. Prepustit u odluku
univerzumu hou li ivjeti ili
umrijeti. Ova odluka mi je donijela olakanje i oputenost, tj.
bilo je to primjenjivanje drugog
naela ujedinjavanja uma i tijela.
- Prisebnost i dobro rasuivanje
su obvezni za postizanje uspjeha.
Nemojte se nikada uznemiravati.
Prisebnog ovjeka, - ovjeka
455

budne svijesti, ne remeti ak ni

planina koja se raspada u komadie, ak ni njegova vlastita
smrt. Koichi Tohei
- KNJIGA O KIJU, 1976
Kada umiru i potpuno se prepuste tom procesu, ljudi zrae
osobitim sjajem. Oni se nalaze
u posebnom stanju svijesti i
mnogoemu nas mogu pouiti.
Barbara Mark i Trudy Griswold NEBO I SVIJET IZA NJEGA Razgovori s duama na stazi
povratka, 2005
Nisargadatta: Doktori su dijagnozirali da ovo tijelo ima rak. Da li
bi bilo tko drugi bio tako veseo
kao to sam to ja, sa tako ozbiljnom dijagnozom? Svijet je
tvoje direktno iskustvo, tvoje
vlastito posmatranje. Sve to se
456

dogaa, dogaa se na tom nivou,

ali ja nisam na tom nivou.
- Ja nemam nikakav identitet
koji nastaje iz svjesnosti. Trenutno ovo tijelo proivljava agoniju:
nesvjesticu, bol; sve se ove stvari
dogaaju na fizikom nivou.
Usprkos ovom stanju, govor dolazi sa nadahnuem. . . Postoji
samo jedna istina u svijetu, a to je
da je sve nestvarno. Ja sam
Nemanifestirani koji govori kroz
Manifestirano. -Kada tijelo, um,
vitalni dah otpadnu, nita se ne
dogaa; samo Ja, Apsolutno,
uvijek preovladava. Za razumije
-ti ovu istinu nije potrebno znanje, jer je znanje uroeno. Ono
to si ovdje nauio e biti tvoj
vodi. Klijanje e se dogoditi.
457

- Sama ideja da si ti tijelo je

besmislena; svjesnost doivljava svoje ispoljavanje. Samo rije
-tka bia e ovo ostvariti.
- Ovo znanje ili razumijevanje
(uvid), je u stvarnosti svjesnosti.
to god ti kae da zna i osjea
to je samo svjesnost. Apsolutno
je iznad ovoga.
- Kada su tvoji problemi razrijeeni, ti si onda isto tako razrijeen. Ja elim da boravi na toj
granici svjesnosti, bez-svjesnosti.
Jean Dunn - SVJESNOST I APSOLUTNO - Posljednji razgovori sa
Sri Nisargadattom Maharaj, 1994
Dua nije vezana za mentalnu
formu ovjeanstva: nije poela s
njom i nee s njom zavriti; imala
je predljudsku povijest i ima nadljudsku budunost. Aurobindo
458

Moe li prepoznavanje reinkarnacije i novo uvaavanje nefizikih

dimenzija postojanja dovesti do
iste poniznosti i irenja vidika
ljudske svijesti? Da li je mogue
da emo jo jednom osjetiti strahopotovanje zbog spoznaje da u
ovom golemom univerzumu postoji mnogo vie nego to smo u
naoj filozofiji mogli i sanjati, te
da u ljudskom ivotu i ljudskoj
linosti postoji mnogo toga to u
kontekstu jednog kratkog ivotnog vijeka nikako nismo mogli
razumijeti?
I hoe li nas onda ta spoznaja
potaknuti da preuzmemo veu
odgovornost za te sile i stvorimo
budunost u kojoj vie neemo
nesvjesno posrtati kroz ciklus
459

reinkarnacije, nego evoluirati na

nain da naposljetku preobrazimo samu prirodu smrti i ponovnog roenja?
Carter Phipps iz magazina WIE
Bratstvom Shambhale predsjeda
mala hijarerhija superiornih bia
koje ponekad neizravno zovu
Mahatmama, to na sanskrtu znai oni ija je dua golema.
To su nadljudska bia s natprirodnim moima koja su dovrila
svoju evoluciju na ovom planetu,
ali ostaju s ovjeanstvom kako
bi olakali njegov duhovni napredak. . . ivotni vijek njihovih
tijela gotovo je beskonaan jer je
Kota reinkarnacije za njih stao.
Andrew Thomas - SHAMBHALA:
OASIS OF LIGHT, 1977
460

Molio sam za sjajno tijelo koje bi

zauvijek izdralo protiv vjetra,
zemlje, neba, vatre, vode, sunca,
mjeseca, smrti, bolesti, ubojitog
oruja, planeta, povreda uzrokovanih zlim djelima ili bilo ega
drugoga. On je kasnije usliio
moje molitve i sada imam takvo
tijelo. Nemojte misliti da je to
bijedan dar. O ljudi, potraite
utoite u mom Ocu koji je
gospodar Blaene Svjetlosti koja
daje besmrtnost ak i materijalnom tijelu. Ramalinga Swamigal
- 1823-1874 J. H. Garstin opisao
je ieznue Ramalinga Swamigala 1874. godine Ramalinga
Swami uao je u svoju sobu i
zamolio svoje oboavatelje da je
izvana zakljuaju. Iz nje nije uope izaao. Njegovi uenici vjeruju da se stopio s Bogom.
461

O Boe, vjena Ljubavi! Da bi me

obdario zlatnim tijelom, Ti, Sveopa
Ljubav, stopio si se s mojim srcem.
Doputajui Sebi da se ulije u mene,
o Vrhovna Ljubavi, sa Svjetlom
Milosti alkemijskim si putem preobrazio moje tijelo. Ramalinga Swami
Oni koji su postigli uspjeh na putu
neostavljanja mrtvog tijela na ovom
svijetu, ostvarili su blagodat da se na
ovom svijetu vie ne raaju.
Thirumoolar - THIRUMANDIRAM
(Svete mistine rijei)
Ne bivajui upleten ili vezan za principe tijela elemenata, kale ili uma, vre
-mena, maye itd, ako se ovjek sjedini
s Istinom bespoetnog Znanja u uvijek-postojeem ili beskrajnom Nebu
Svetosti, moe zadobiti besmrtnost i
izvanredno tijelo, Veeya Parakaya,
tj. besmrtno, transformirano tijelo par
exellence. Thulasiram
462

Pribliavanje smrti i sama smrt, rastva

-ranje tjelesna oblika, uvijek predstavlja veliku priliku za duhovno
ostvarenje. Ljudi tu priliku uglavnom
propuste, to je tragino, budui da
ivimo u kulturi koja nema gotovo
nikakva znanja o smrti, a takoer
gotovo da nema nikakvih spoznaja ni
o emu to je uistinu vano. Svaki
portal je portal smrti, smrti lanoga ja.
Proete li kroz portal, svoj identitet
vie neete temeljiti na svom psiholokom, umom stvorenom obliku.
Tada ete spoznati da je smrt privid,
upravo kao to je privid i poistovjeenost s oblikom. Smrt je tek okonanje privida. Bolna je samo ako se
vrsto drite privida. Tajna ivota jest
umrijeti prije smrti - i otkriti kako
smrt ne postoji. Eckhart Tolle MO SADANJEG TRENUTKA
463

Stewart je 1985 godine dobio

dijagnozu AIDS-a (op.pr. SIDU),
i rijetkog oblika raka koe i bio je
najdue ivui bolesnik od AIDSa umro je krajem 1987 godine.
Slijedi izvod nekoliko njegovih
rijei za vrijeme bolesti.
- Sve do ove serije antanja ja
sam bio na makrobiotikoj prehra
-ni i plivao sam, pokuavajui
ivjeti umjerenim ivotom. Ali se
rak sve vie pojavljivao. Onda
sam shvatio da sam traio svoju
sigurnost i sreu izvan sebe. Sada
sam bio siguran da je put prema
naprijed u duhovnoj strani moga
ivota. - - Ova slubena dijagnoza
je bila najvea dobrobit koju sam
ja izvukao iz moje prakse.
- Lako se je predati kada imate
AIDS zbog svoga propadajueg
464

tijela. Ja razumijem zato se ljudi

predaju. Ti moe vrlo lako
razviti osjeaj vlastite izolacije,
osjeaj da si rtva. Ja elim da
ovo izlijeim tako da mogu ii u
svoj slijedei ivot. Ja elim da
prekinem svoju lou karmu i
umrem u miru i dostojanstvu.
- Vidite ljudi pate, a ne moraju
patiti. Patnja nije stvarna stvar.
Ljudi zaboravljaju da imamo
izbor, da je ivot uistinu u naim
rukama. Dok se bori vano je
zapamtiti da si ti izabrao svoju
karmu, da si je ti stvorio. Kroz
suoavanje sa AIDS-om ja sam
bio sposoban preuzeti odgovornost za svoj ivot. - - Ja sam bio
fiziki bolestan, ali duhovno ja
sam bio vrlo iv i dobro.
Richard Causton Nichiren Shoshu Buddhism, 1988
465

- Meutim, ovo iluzorno postojanje uope nije ivot; prije je to

smrt, jer je smrt neizbjean kraj
svih oblika, naroito u sluaju
neeg tako nesavrenog kao to je
nae malo ja - na "ego". Zatvaramo oi i ne elimo da vidimo ovu
oiglednu i zastraujuu Istinu.
Uzaludan je taj stav koji nas nikud ne vodi! Isto kao to list koji
je otpao sa grane ne moe vie da
se vrati na nju, tako ni na
prolazni oblik nikad nee biti u
stanju da izrazi nae istinsko
Jastvo. Jedan veliki Uitelj je jasno rekao: "Nijedan ovjek ne mo
-e da slui dvojici gospodara. . .
Bogu i Bogatstvu". Sadhu Mouni
- IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957
Iskustveni ego pada kao rtva
Beskonanog. Ramana Maharshi
466

Onaj tko razumije prirodu "Sebe"

(Samosebstva) i razumije kako
njegova osjetila djeluju, on ne nalazi mjesta za svoje malo ja (ego)
i tako on dostie beskrajni mir.
Svijet je obmanut krivom milju
"ja" i iz toga nastaje krivo shvaanje.
Neki kau da "ja" traje i poslije
smrti, a neki tvrde suprotno. I
jedni i drugi grijee i njihova
greka, im stvara patnju i bol.
Ako oni kau da je "ja" prolazno,onda su i rezultati za kojima
oni tee isto tako prolazni i u dogledno vrijeme nita poslije nee
preostati. Ovo spasenje iz grijene sebinosti je bez zasluge.
Dok u drugu ruku neki kau da
"ja" nije prolazno onda u ivotu i
smrti ne postoji nita osim jednog
467

neroenog i besmrtnog identiteta.

Ako postoji jedno takvo "ja" onda
je ono savreno i ne moe biti
usavravano djelima. To trajno
"ja" (ego) se onda nikada nee
mijenjati, to znai da nema potrebe za usavravanjem toga savrenog-pravila morala i spasenje
e biti nepotrebno.
Sada mi vidimo znaajke patnje i
uitka. Gdje je u tome neka nepro
-mjenjivost? Ako ne postoji "ja"
koje ini naa djela, onda taj "ja"
ne postoji: ne postoji akter pored
djelovanja, onaj tko osjea pored
znanja, nema onoga tko stoji pored ovoga ivota. Sada paljivo
sluaj. Osjetila se susreu sa objektima i iz njihovog kontakta se
raaju osjeaji. Po tom dolazi do
sjeanja. Kao to suneva energi468

ja upravljena kroz povealo prouzrokuje pojavljivanje vatre, isto

se tako kroz znanje koje je nastalo kroz osjetila i objekte raa
linost koju ti naziva "ja". Mlada
biljka nastaje iz sjemena, ali mlada biljka nije sjeme,-sjeme nije
mlada biljka-zajedno one nisu
isto, a nisu ni neto razliito.
Tako se raa pojavni ivot.
Robovi toga "ja"(ega)-igrake u
njegovim rukama od jutra pa do
veeri su oni koji stalno ive u
strahu od raanja, starosti, bolesti
i smrti. Shvati da to to ti naziva
"ja" ne postoji da on ne bi vladao
tobom tako okrutno stvarajui ti
patnju i bol. To "ja" kako ti naziva samog sebe ne postoji, to je
iluzija, san. Otvori svoje oi i pro
-budi se. Vidi stvari onakvima ka469

kve one jesu i ti e biti zadovoljan. Onaj tko shvati da ne

postoji to prividno "ja" on e
odbaciti sve neistoe i sebine
elje. Kontrolom i odbacivanjem
svoje sebinosti ti e dosei do
bezgrijenog mirnog stanja uma
koje e te dovesti do savrenog
mira, dobrote i mudrosti.
Budi utoite samome sebi, jer
tko ti drugi moe biti utoite?
Potpunom kontrolom nad sobom
se moe dosei to utoite u sebikoje je teko doseno.
Sami sebi inimo zlo, sami sebe
prljamo, sami sebi moemo otklo
-niti zlo. Sami sebe moemo proistiti, istoa i neistoa ovisi o
nama samima. Nitko ne moe
proistiti nekog drugog.
Tekstovi iz buddhizma
470

Takoer morate shvatiti da se

suprotnosti materijaliziraju kroz
suprotnosti - pohlepa je uvijek
siromatvo, nesebinost je uvijek
bogatstvo. Ponos izaziva prezir,
skromnost dobiva pohvalu, prekomjernost u seksu ubija ugodu,
umjerenost poboljava i obnavlja
senzualni uitak. Svaki put dobit
ete suprotno od onoga to ste
htjeli dobiti na nepoten nain, a
bit e vam plaeno stotinu puta
vie sve ono to ste rtvovali za
pravdu. Stoga, ako elite eti lijevom rukom, sijte desnom; i meditirajte nad tim djeliem savjeta
koji izgleda kao paradoks, a koji
e vam dati nagovjetaj o jednoj
od najveih tajni okultne filozofije. Eliphas Levi 1844-1911
VELIKE TAJNE
471

Toliko dugo dok se osoba poistovjeuje s materijom, sa zemljom,

njezina svijest je vezana sa zemaljskim u identinom stanju.
Ona je zemlja. Prema tome, kada
njeno tijelo prestane sluiti i umre,
ona takoer umire, tj. njena svijest iezava i zapada u latentno
stanje. To je ono to ljudi zovu
smru. Ali sa duhovno probuenom osobom situacija je dugaija,
jer ta osoba za vrijeme svog fizikog ivota stoji nad materijom.
Za njega je roenje u tijelu ivot,
dok smrt tijela znai buenje,
uskrsnue. Kada ljudi prestanu
poistovjeivati sebe sa tijelom i
simboliki izraavati materiju,
kada prestanu jesti voe sa stabla
dobra i zla, izraavajui samo
desnu polovinu stabla znanja u
472

isto vrijeme ostavljajui lijevu u

nemanifestiranom stanju, ivjet
e u stanju raja. To je stupanj
razvitka koji zemlja mora dosei.
- . . . Snaga koja ini kamen i
obuhvaa materiju isti je zakon
rezistentnosti koji nastoji ohladiti,
okrutiti i obuhvatiti sve zajedno.
Sve dok taj zakon oituje sebe u
materiji i kao materija, djeluje na
svom mjestu i dosljedno boanskom nainu. Ali kada boanski
duh ispuni materiju ona postaje
iva. Postojanje, ivot prodire u
inertnu materiju i iz materijalnih
zakona izrasta ivi duh: reflektirani izgled koji je jedini bio
sposoban postati duh uz pomo
injenice da je Bog, kao bitak
svih ivih bia, udahnuo materiji
vlastiti ivot. To je satan. Na taj
473

nain postaje razumljivo da je

satan zakon materije i da ostaje
iv uz pomo boanskog duha.
Satan u materiji lei mrtav, kao
njen zakon, dotle dok ga boanski
duh ne oivi. Sve dok ovjek
poistovjeuje sebe sa zakonom
materije, svojim rijeima, mislima, djelima, umjesto da slui
boanskom zakonu, slui zakonu
materije, dovodi satanu u ivot,
postaje sam satan. Bez ovjeka
satana ne moe postojati. Bez
ovjeka satan je samo nesvjesna
sila, neophodni zakon materije.
Satana moe oivjeti samo u
svijesti osobe koja izraava zakon
materije, zakon tijela, koja poistovjeuje svoju svijest sa svojom
niom prirodom, sa nagonima i
htijenjima tijela, sa nagonima
474

samo-ouvanja i razmnoavanja
vrste. Kao duhovne karakteristike
izraava centripetalne i koagulacione moi materije - pohlepa,
zloba, tatina, ispraznost, okrutnost, sebinost.
Nijedan ivi stvor nije nikada
sreo Satana samog. Bez ovjeka
Satana ustvari ne postoji. ivog
Satana moemo sresti samo u
ljudima. Samo po izrazu ljudskog
lica moemo prepoznati Satana.
Kada se nakon smrti takve osobe
bitak odvoji, Satan ostaje u truplu
kao zakon materije. On je postao
satanom kroz vizualizirajuu mo
svjesne biti. Ali svijest ovjeka
koji sebe poistovjeuje sa zakonom materije, postajui tako sam
Satan, umire s njim, postajui
nakon smrti nesvjesna. Satana
475

njime robuje. Upravlja ga u jezive

patnje, u tamu, u izgubljenost
svijesti, u sebe.
Nasuprot tome, svijest ovjeka
koji je poistovjetio sebe sa zakonom boanskog duha sluei mu,
ostaje nakon gubitka tijela slobodna i budna. ovjek se oslobaa
lanaca, izolacije materije i ulazi u
vjeno svjetlo, u Boga.
Elisabeth Haich - INICIJACIJA
Sutre 31, 32
Ne samo reflektujui nego i ispoljavajui Duhovnu Svjetlost, ovjek se uzdie do analoke, kraljevstva Bojeg. Tada prelazi u
Tapaloku, sferu Kutastha aitanje.
Naputajui uzaludne ideje o svojoj odvojenoj egzistenciji, on ulazi u Satjaloku, odakle dostie stanje konanog oslobaanja ili
476

Kaivalyu, jedinstvo s Duhom. Na

taj nain, kada je srce oieno,
ono vie ne samo da odraava, ne
-go i manifestira Duhovno Svjetlo,
Sina Bojeg; a tako posveeno ili
pomazano Duhom ono postaje
Krist, Spasitelj. To je jedini put
kojim ovjek, ponovo krten ili
apsorbiran u Duhu, moe da nadraste kreaciju Tame i da ue u
analoku, Kraljevstvo Boje; to
je kreacija Svjetla. U tom stanju
se ovjek naziva ivanmukta
Sanjasi, kao to je to bio Gospod
Isus iz Nazareta. Vidi Ivan 3:5 i
14:6. "Isus mu odgovori: Zaista,
zaista ti kaem, ako se ovjek ne
rodi od vode i duha, ne moe da
ue u kraljevstvo Boje." Isus mu
ree: "Ja sam put i istina i ivot;
niko nee doi k Ocu osim kroz
477

mene." U tom stanju ovjek spoznaje sebe nita vie nego kao
prolaznu ideju koja poiva na
komadiu univerzalnog Svetog
Duha Bojeg, Vjenog Oca, a
razumijevajui pravu vrijednost,
on sebe rtvuje u tom Svetom
Duhu, oltaru Bojem; tj. Naputajui uzaludnu ideju o svojoj odvo
-jenoj egzistenciji, on postaje
mrtav ili rastopljen u universalnom Svetom Duhu; i tako stie
do Tapaloke, podruja Svetog
Duha. Na taj nain, bivajui jedan
i isti s univerzalnim Svetim
Duhom Bojim, ovjek postaje
ujedinjen sa samim Vjenim
Ocem i tako dolazi u Satjaloku, u
kojoj shvaa da sva ova kreacija
sutinski nije nita drugo nego
puka igra ideje njegove line
478

prirode i da nita u svemiru ne

postoji pored njegovog vlastitog
Jastva. To se naziva Kaivalya,
Jedino Jastvo.
Vidi Otkrivenje 14:13 i Ivan
16:28. "Blago mrtvima koji odsad
umiru u Gospodu!" "Izioh od
Oca i dooh u svijet, i opet ostavljam svijet i idem k Ocu."
Sri Yukteswar -SVETA NAUKA
ivot je uvijek nesiguran i nestabilan, kao kap vode na listu
lotosa. Drutvo boanske linosti,
ak i na trenutak, moe da nas
spasi i otkupi. ankaraarja
Vrijeme, prostor i uzronost su
poput stakla kroz koje se sagledava apsolutno. . . U apsolutnom
nema ni vremena ni prostora ni
uzronosti. Swami Vivekananda
479

Vrijeme je vrlo sporo za one

koji ekaju, vrlo brzo za one
koji su uplaeni, vrlo dugo za
one koji jadikuju, vrlo kratko
za one koji slave. Ali, za one
koji ljube, vrijeme je vjenost.
William Shakespeare 1564-1616
Uimo da su vrijeme i prostor
odnosi materije; da sa opaanjem
istine ili iste volje oni nemaju
nikakve srodnosti. R.W.Emerson
Vrijeme je ono to ne doputa
svjetlosti da nas dotakne.
Meister Eckhart
Zavisnost od vremena da bismo
rijeili nae probleme je samoobmana. Budunost, ostavljena
sama sebi samo ponavlja prolost. Promjena se moe desiti
samo sada, nikad u budunosti.
Nisargadatta Maharaj
480

Vrijeme, odnosno prolost i budu

-nost, ono je od ega ivi lana
osobnost stvorena umom, ego.
Vrijeme je samo u vaem umu.
To nije neto to posjeduje
objektivno postojanje negdje
drugdje Vrijeme je ustrojstvo
uma potrebno za osjetilno opaanje, kljuno za praktine svrhe ali
i najvea prepreka za spoznavanje
sebe. Eckhart Tolle
Zaboravimo na prolaenje
vremena;
zaboravimo na sukob miljenja.
Obratimo se beskonanom;
i pustimo da nae prebivalite
bude u njemu. Chuang Ce
Ja elim da se priklonim utrnuu,
jer ni boansko blaenstvo ne see u vjenost, a kamoli prazna tatina sverazornog nezadovoljstva.
481

Ljudske su strasti ubitane kao ot

-rov zmije, njima se zanose lakoumnici da se zatim preputeni dugim paklenskim mukama pokaju
za zlonamjernosti kada ih satiru
vlastita zlodjela. Zbog lude neobuzdanosti u djelu, rijei i namjerama, pred bezumnim, bezvoljnima uzdie se nadmona
prepreka patnje. Neznalice ne
razumiju plemenitost istine ni
kad im se pokae. Istine, majko,
na koje ukazuje besprijekorno
budni vodi i dalje ostaju neshvatljive mnotvu, jer ko ezne za
bivstvovanjem, taj eli da se vine
tek do bogova. Ali ni domet
boanstva ne see u vjenost, i tu
je nestalno bivstvovanje i prebivanje. Lakouman je svatko tko se
482

ne zgrozi pred nudom sve daljeg

raanja, ko moe da stigne s etiri
stranputice na dva glavna puta?
Ko po stranputici stigne do pakla
nee se vie odhrvati. Dopustite
mi zato oe, majko, da odvraena
od ivota ispunim pouku desetostruko nadmonog budnog vodia. I svojim u skromnim naporom dosei kraj raanja i umiranja. Kakvo zadovoljstvo prua u
ivotu poraz tog ispraznog tijela.
Dopustite mi zato da se od vas
otuim i dokrajim e za ivotom. Pojava Budnih je povoljan
as da se izbjegnu nedae ivota.
Vrlinu i posveenje dok sam iva
neu neasno napustiti.
Dio iz budistike pjesme Balada
o Sumedi iz THERA THERI GATHA
483

Napredak je nemogu bez promjene, i oni koji ne mogu promijeniti svoj um, ne mogu promijeniti nita. G. Bernard Shaw
Jesi li spreman biti obrisan spuvom, izbrisan, poniten, uinjen
niim? Jesi li spreman biti uinjen niim? Gurnut u zaborav?
Ako nisi, nikada se nee uistinu
promijeniti. D. H. Lawrence
Promjena nije neto ega bi se
trebali bojati. Radije, to je neto
emu bi trebali poeljeti dobrodolicu. Jer bez promjene, u ovome svijetu nebi nita ikada moglo
rasti ili procvjetati, i nitko u
ovome svijetu nebi nikada mogao
da se kree naprijed da postane
osoba kakva je trebala postati.
Anon
484

Pria iz Yoga vasishte o Dirgi

Tapasiju, koji je imao dva sina,
Punju i Papu. Poslije smrti roditelja mlai sin je oplakivao njihovu smrt, a stariji ga je tjeio:
Zato oplakuje gubitak naih
roditelja? Rei u ti gdje su oni:
oni su upravo u nama, oni su mi.
Iako je tok ivota proao kroz
nebrojene inkarnacije, roenja i
smrti, zadovoljstva i patnje, kao
to rijeka u svom toku tee preko
stijena, rupa, pijeska, uzvienja i
ulegnua, tok je ostao nedirnut.
Opet, zadovoljstva i patnje, roenja i smrti su kao podizanje i
sputanje valova na povrini prividne vode u fatamorgani ega.
Jedina stvarnost je Sebstvo iz
koga se ego pojavljuje i juri kroz
misli koje se manifestiraju kao
485

univerzum u kome se majke i

oevi, prijatelji i roaci pojavljuju
i nestaju. Oni nisu nita drugo do
manifestacija Sebstva, tako da
neiji roditelji nisu izvan Sebstva.
Dakle - nema razloga za oplakivanje. Naui to, spoznaj i budi
sretan.
Imena i oblici koji izgrauju svijet, stalno se mijenjaju i nestaju,
pa se zbog toga nazivaju nestvarnim. Nestvarno nastaje kada je
Sebstvo zaboravljeno uslijed uslo
-vljavajuih aktivnosti imena i
oblika, a stvarnost se budi kada se
sve opaa u Sebstvu. Ko boravi u
Sebstvu, uvia jedino Sebstvo
svijeta. Za probuenog je nevano da li svijet postoji ili ne. On
uvijek boravi u Sebstvu.
Ramana Maharshi
486

Ja u se koncentrirati na ono to
je vano u ivotu. Ja u nastojati
svaki dan biti ljubazna, dareljiva
i osoba ispunjena ljubavlju. Ja u
biti svjesna smrti upravo sada,
tako da u bilo koje vrijeme, ako
ak i pomislim da se na tebe ili
bilo koga drugog naljutim, ja u
vidjeti smrt i sjetiti se.
Diane Frolov and Andrew
Schneider - Northern Exposure,
Do The Right Thing, 1992
Ne misli sa prezirom o smrti,
ve gledaj na to sa simpatijom,
jer ak i smrt je jedna od stvari
koju Priroda eli.
Marcus
Aurelius - MEDITATIONS
Strah od smrti je najneopravdaniji
od svih strahova, jer nema rizika
od nesree za onoga tko je mrtav.
Albert Einstein 1879-1955
487

ivi svoj ivot tako da strah od

smrti nikada ne moe ui u
tvoje srce. Kada ujutro ustane,
zahvali se za jutarnje svjetlo. . .
Pokai potovanje za sve ljude i
pred nikim ne puzi. Zahvali se za
svoj ivot i snagu. . . Pjevaj
svoju pjesmu smrti i umri kao
heroj koji se vraa kui.
Poglavica Tecumseh poglavica
Shawnee indijanaca
ovjekov glavni zadatak u ivotu
je da samome sebi da roenje.
Erich Fromm
To nije strah od Boga koji je
poetak mudrosti, nego znanje
o Sebstvu, i to je sama po sebi
mudrost. Travanj 15. 1888.
Helena P. Blavatsky
488

Ja ne mogu zamisliti Boga koji

nagrauje i kanjava objekte
svoga stvorenoga, ija je svrha da
usmjerena prema naoj vlastitoj ukratko, Bog, koji je samo odraz
ljudske slabosti. Niti ja mogu
vjerovati da pojedinac preivljava
smrt svoga tijela, iako nemone
due imaju takve misli zbog
straha ili besmislenog egoizma.
Albert Einstein - iz New York
Times, 1955
ivot je veliko iznenaenje. Ja ne
vidim zbog ega smrt ne bi bilo
jo vee. Vladimir Nabokov
1889-1977
Ako bi ja ivjela jo milijardu
godina, u svome ili tvome tijelu,
na Zemlji ne postoji niti jedno
iskustvo koje bi moglo biti tako
dobro kao to je to smrt. Nita.
Dr. Dianne Morrissey
489

Dok sam ja mislio da sam uio ka

-ko ivjeti, ja sam uio kako umrijeti.Leonardo Da Vinci 1452-1519
Svaki ovjek umire
Svaki ovjek ne ivi stvarno.
William Ross Wallace
Mnogi ljudi ine pogreku procje
-njujui ivot po njegovoj duini
umjesto po njegovoj dubini, po
njegovim problemima, umjesto
radije po njegovim obeanjima.
Nitko nikada nije prestar ili
previe bolestan da bi se razvijao.
ivot je serija vrhunskih trenutaka. Takvi cijenjeni trenuci - kada
sebi donosimo dostojanstvo, kada
zauzimljemo svoj stav, kada doivljavamo ljubav, kada se otvara
-mo prema drugima i svijetu daju znaenje naim ivotima.
Pesach Krauss (Rabin)
490

Vanije je biti osloboen straha

od smrti nego same smrti. Strah
od smrti znatno je bolniji nego
sama smrt. . . Podlei strahu isto
je kao poiniti samoubojstvo. . .
Izmeu vas i stvarnosti nalazi se
zid. Kada ga ponete istraivati,
otkrivate da je strah jedan od
kamena temeljaca, duboko ukorijenjen u vama. Nauite ga se oslo
-boditi, ali pri tome sebi ne nameite bilo kakvo kruto pravilo. . .
Najvei strah je strah od smrti, to
je neto to nas progoni itavo
vrijeme: to e mi se dogoditi
ako umrem, ako umre moja
ena? Veina ljudi nesigurna je
zbog tog straha. Ali umiranje je
prirodan proces i svi su odnosi
zbog toga privremeni i prolazni.
To je istina. Ako vas istina ini
nesigurnima, tada niste sigurni
491

gdje god se nalazili i kamo god

krenuli. Jer nita vas ne moe uiniti nesigurnima ako to ne moe
uiniti istina. Bolje je ivjeti s
istinom nego ivjeti s nesigurnou. Nesigurnost koja proizlazi iz
istine je dobra i vjerojatno ete u
njoj uivati. Dok su svi veliki
ljudi postigli stanje osloboeno
straha, veina itavo vrijeme ivi
pod pritiskom straha. Sve strahove stvaramo sami. Proizlaze iz
elje za postizanjem neega za
to nismo potpuno spremni ili to
ne moemo postii. Strahovi se
razvijaju u umu, a ako nisu istraeni i shvaeni, rastu. Ako strahove drite u sebi, postat ete
neurotini. Glavni korijen svih
opasnosti je strah, a navika biti
uplaen doista privlai opasnost.
Swami Rama -Holistiko zdravlje
492

Kad kaete da se bojite smrti,

ustvari kaete da se bojite da niste
ivjeli svoj pravi ivot. Taj strah
pretvara svijet u tihu patnju.
Neka vas strah od smrti potakne
da ispitate svoju pravu vrijednost
i da stvorite cilj svog vlastitog
ivota. Neka vam pomogne da
cijenite sadanji trenutak, djelujete i ivite u njemu.
David Viscott
U takvim trenucima zamiljate da
se nalazite na nekom malom
planetu i zaueno promatrate
hladnu, a ipak duboko dirljivu
ljepotu vjenog i nedokuivog.
ivot i smrt stapaju se u jedno, i
nema ni evolucije ni vjenosti,
samo bitak. Albert Einstein
493

I.20 - Aito
Smrti se ne bojim,
skrio sam ivot.
Tijelo u napustiti sabrano
pri punoj svijesti.
Aito je bio "mladi brahman" koji
je predvodio poslanstvo
Bavarijevih uenika Buddhi.
XI.1 - Samkio
Ne veselim se ivotu,
ne veselim se ni smrti.
Iekujem kraj svog roka
kao nadniar isplatu.
Ne veselim se ivotu,
ne veselim se ni smrti.
Iekujem kraj svog roka
razborito i strpljivo.
Sin brahmana, rodio se iz utrobe
majke koja je umrla pred porodom, pa je iz njenog tijela izvaen tek na lomai, gdje su je spaljivali. THERA THERI GATHA
494

Epilog: Nibbana - stanje

savrenog mira i blaenstva
Vodi me od neistine ka istini!
Vodi me iz tame ka svjetlosti!
Vodi me iz smrti ka besmrtnosti!
Takva su bila stremljenja indijskog uma, u skladu sa najviim
aspiracijama ljudske vrste.
Kalakarama Sutta, ukoliko se
ispravno razumije u svjetlu
Buddhinog uenja, ukazuje na put
ka ostvarivanju ovog cilja. Treba,
meutim, skrenuti panju na
specifinosti Budizma kada je
rije o rjeavanju problema Istine,
Svjetlosti i Besmrtnosti. Istina
koja predstavlja klju za rjeavanje zagonetke i postojanja, smatra
-na je do tada privilegijom ovog
ili onog boanstva. Svjetlost
koja rastjeruje tamu neznanja,
mogla se ostvariti, mislilo se, sa495

mo putem mistikog sjedinjavanja sa dotinim boanstvom.

Besmrtnost, koja rjeava problem smrti - neumoljivu tragediju
svih ivih bia - drana je karakteristikom ivota u viim
dimenzijama egzistencije, u kojima obitavaju besmrtni bogovi
(Amara), zabavljajui se u svojim
ambrozijama (Amrta). U suprotnosti sa ovom popularnom psiho
-logijom, iza koje uzalud nastoje
da se sakriju metafiziari, stoji
Buddhina poruka. On je otkrio
Istinu onda kada se to najmanje
oekivalo. Istina, po njemu, nije
niija privilegija, i u sebi ne sadri nikakve elemente ezoterizma
ili misticizma. Ona se sastoji u
uoavanju stvari-onakvih-kakveone-jesu; onog trenutka kada se
razvije unutranja vizija, dolazi
496

do razumijevanja cjelokupne strukture fenomena. Dhamma, kao

nosilac istine, upuuje poziv:
Doi i vidi (Ehipassiko).
. . . Buddha je otkrio da su
raanje i smrt nerazdjeljivi
izvodi pojma egzistencije. Zakon
nestalnosti, koji vai ak i na
nivoima nebeskih svjetova, estoko pobija svaku teoriju o
besmrtnoj egzistenciji. Stoga svaka tenja za besmrtnom egzistencijom vue korijene iz podsvjesnog straha od smrti. Ukoliko bi
se taj strah uklonio, problem vie
ne bi postojao. Zbog toga Buddha
nudi naizgled udan nain za
rjeavanje problema ivota i
smrti. On tvrdi da je, iako je
besmrtna egzistencija nemogua,
mogue iskusiti ambrozijalnu
besmrtnost - i to ovdje i sada1.
497

(1 Dotaknuvi tijelom elemenat

Besmrtnosti, koji je lien tendencija, Potpuno Prosvjetljeni, osloboen od svih izljeva, poduava
Stanju nestanka tuge i zaprljanosti. - Itivuttaka 62) . . . Pristup
problema je u tolikoj mjeri radikalan zbog udnog paradoksa da
upravo sistematsko razmiljanje o
Smrti i dovodi do rastvaranja u
Besmrtnom(Amatogadha, A.V.
105). Na taj nain, umjesto pokuavanja da se Smrt vjetaki
izbjegne u nebeskim ambrozijama, Buddha naglaava mogunost
njenog nadilaenja putem transcendentalnog iskustva Besmrtnog upravo u ovom smrtnom
svijetu. Bikkhu Nanananda MAGIJA UMA (The Magic of the
Mind in Buddhist Perspective)
498

Smrt nije utrnue poara strasti

(nibbanam ili nirvana)
Samyutta-nikaya XXIII,
Radha-samyuttam 1.
Ovako sam uo. Jednom je zgodom Blaeni boravio u gradu
Savatthi......
Tada redovnik Radho posjeti
Blaenoga, pozdravi ga, sjedne sa
strane, pa oslovi Blaenog ovako:
- Govori se o Smrti.3
(3 Personifikacija smrti, Mara,
esto se naziva zloduhom, ali i
vladarem svijeta i svih oblika
sree i nesree, dobra i zla u
njemu. Vjerujem da je Nietzsche,
koji se na Buddhu esto poziva,
bilo da se s njim slae ili ne slae,
preuzeo od Buddhe naelo s onu
stranu dobra i zla (jenseits von
Gut und Bose), iako mu inter499

pretacija nije usklaena s Buddhinom). Dokle, gospodine, see

vlast Smrti?
- Dokle god postoji tjelesni lik,
Radho, dotle postoji smrt, ili
smrtnost, ili onaj ko umire. Zato,
Radho, treba da shvati da je
tijelo smrt, da je smrtno, da
umire, da je bolesno, da je tumor,
da je ubojita strijela, da je ponor i
izvor patnje. Ko tako shvati,
njegovo je shvaanje ispravno.
- Isto tako treba shvatiti osjeaj predodbu - izraz volje - svijest.
- A to je, gospodine, svrha
ispravnog uvida?
- Svrha je ispravnog uvida,
Radho, odvratnost.
- A svrha odvratnosti?
- Naputanje strasti.
- A svrha naputanja strasti?
500

- Osloboenje.
- A svrha osloboenja?
- Utrnue (nibbanam).
- A svrha utrnua?
- To je, Radho, pitanje, koje prelazi granicu smisla. Tome pitanju
nije mogue odrediti granicu.
Asketski ivot, Radho, uvire u
nibbanu (iezava u utrnuu),
utrnue, (nibbana) mu je svrha i
kraj.
S Heideggerom problem smrti
kao svrhe ivota postaje jedno od
sredinjih pitanja filozofije egzistencije. Osobito je panje vrijedna Sartreova kritika Heideggerove filozofije smrtnosti. Koliko
god da se meusobno razlikuju, i
jedan i drugi bi se sloili da smrt
sama po sebi ne moe jo znaiti
postignue svrhe ili smisla ivota.
Buddhistiku misao da se svrha i
501

kraj ivota postie tek utrnuem ee za ivotom razradio je,

dosljedno Buddhinu bitnom uenju i neposrednim pozivom na
buddhistiku interpretaciju i terminologiju te problematike, u
modernoj evropskoj4 filozofiji
jedino
Schopenhauer
(4 Uspredi moj rad Schopenhauer
and Buddhism (by Bhikkhu
Nana-Jivako), Kandy, Buddhist
Publication Society, 1970.)
T. S. Eliot, u biljekama uz svoju
poemu Waste Land, spominje
Buddhinu propovijed o poaru
(Fire Sermon), za koju kae da
po vanosti odgovara Isusovoj
propovijedi na gori. Bikkhu
Nana Jivako - BUDIZAM
Ti jesi u svijetu, ali nisi od
svijeta. . . Moje kraljevstvo nije
od ovoga svijeta. Isus
502

203. G. Varma, financijski sekretar Odjeljenja za potu i telegraf u

Delhiju, itao je Traganje u tajnoj
Indiji i Tajni put Paul Brunton-a.
Izgubio je enu sa kojom je sretno ivio jedanaest ili dvanaest go
-dina. Traio je utjehu svom bolu,
koju nije nalazio u knjigama; elio je da ih uniti. Nije imao namjeru da postavlja pitanja, samo
je elio da ovdje sjedi i nae utjehu u prisustvu Maharija. Mahari je govorio u neprekidnom toku
misli iji je smisao bio sljedei: Kae se da je ena polovina tijela.
Zato je njena smrt veoma bolna.
Ta bol je, meutim, posljedica toga to je vienje fiziko. Ona nestaje ako se sve vidi kao Sebstvo.
Brhadaranyaka Upaniad kae:
"ena je draga zbog ljubavi
Sebstva". Ako su ena i drugi poi
503

-stovjeeni sa Sebstvom, kako e

se onda javiti bol? Usprkos tome,
takve nesree potresu um i filozofima. U dubokom snu smo sretni. Tada bivamo kao isto Sebstvo. To isto smo i sada. . . Prema
tome, nema ni smrti, ni roenja...
Sve zlo je od uma. . . I zadovoljstvo i bol su mentalne tvorevine.
Opet, zato oplakivati mrtve? Oni
su osloboeni ropstva. Oplakivanje je lanac koji um kuje da bi se
vezao za mrtvog. "to ako je
netko mrtav? to ako je netko
stradao? Budi ti mrtav - budi sam
uniten". U tom smislu, nema
bola zbog neije smrti. to se
podrazumijeva pod ovom vrstom
smrti? Ponitenje ega, dok je
tijelo ivo. Ako ego preivljava,
plaimo se smrti. Oplakujemo tuu smrt. Ne treba to da inimo,
504

ako umremo prije njih budei se

iz sna ega, ubijanjem ego-osjeaja. Iskustvo dubokog sna jasno
nas ui da se srea sastoji u tome
da smo bez tijela. Mudri, takoer,
to potvruju govorei o osloboenju nakon odbacivanja tijela. Isto
kao to radnik koji nosi teret na
svojoj glavi da bi zaradio platu,
nosi teret nerado, odnosi ga na
odredite i konano ga se oslobaa sa olakanjem i radou, isto
tako mudrac nosi ovo tijelo ekajui na pravo i sueno vrijeme da
ga odbaci. Ako si sada osloboen
polovine tereta, to jest ene, zar
ne bi trebalo da bude zahvalan i
sretan zbog toga? Ipak, ne moe
da bude zbog svog materijalistikog pogleda na svijet. ak i oni
koji treba bolje da znaju, i koji su
spoznali uenje o osloboenju po
505

-slije smrti, veliaju osloboenje

sa tijelom i nazivaju ga nekom
tajanstvenom silom odravanja
tijela vjeno ivim! Nee biti bola
ako se odbaci materijalno vienje
- kada obitavamo kao Sebstvo.
Oplakivanje nije mjera istinske
ljubavi. Ono odaje ljubav prema
objektu, samo prema njegovom
obliku. To nije ljubav. Istinska
ljubav pokazuje sa sigurnou to
da je objekt ljubavi u Sebstvu i da
nikada ne moe nestati. Ipak,
istina je da bol u ovakvim prilika
-ma moe da se ublai samo zaje
-dnitvom sa mudrim.
T. N. Venkataraman - Talks with
Sri Ramana Maharshi, 1984
Istinska ljubav ne ovisi ni o
emu zemaljskomu, i zato je
unitenje zemaljskoga ne moe
ubiti. S. N. Lazarev
506

Prema toj teoriji, smrt voljenog

partnera morala bi uzrokovati
snanu patnju i bol. Meutim,
prije nekoliko godina moja je
ena umrla od raka, a ja nisam
reagirao na taj nain. Jako smo se
voljeli, bili smo u sretnom braku
etrdeset dvije godine, odgojili
smo petoro djece. . . a ipak, kad je
umrla nisam osjetio onakav bol
kakav zahtijeva teorija. . .
Osjeaj je bio mnogo blie pjesnikoj ljubavi. Osjeali smo da
smo dio neega mnogo veeg od
nas samih neeg to nas je
hranilo i podravalo tijekom naeg dugog zajednikog ivota i to
me nastavilo podravati i nakon
njene smrti.
David C. McClelland - psiholog
507

Ne stoj pokraj mojega groba i

nemoj tugovati,
Ja nisam tamo, ne bih u njemu
mogao spavati!
S tisuu i jednim vjetrom letim.
Ja sam poput dijamanta, blistavi
sjaj snijega.
Na zelenome itu suneva zraka;
Ja sam njena kia jesenja.
Kad se budi u miru jutra,
Ja sam uzlet ptice iz svoga
gnijezda. Tu sam pogledaj!
Na nonome nebu blaga zvijezda.
Ne stoj pokraj mojega groba
i nemoj plakati, Ja nisam tamo;
ja ne mogu umrijeti.
Iz tradicije amerikih Indijanaca
Hranite se smru koja se ljudima
hrani: a kad je smrt jednom mrtva, nema umiranja. Shakespeare
508

Nad grobovima se liju najgore

suze zbog neizreenih rijei i
neizvrenih djela.
Harriet Beecher Stowe
ivot? Ne smijete ga olako shvatiti, prelijep je kao i godovi drveta
za gradnju arobnih stuba za
Nebo. ivot to su vae stube za
Nebo. Za ivota brate, za ivota.
eli li usreiti nekoga kome
eli mnogo dobra. . . uini to
danas za ivota, brate, za ivota.
eli li darovati cvijet? Daruj ga
danas s ljubavlju... za ivota,
brate, za ivota... eli li rei
"volim te" svojim ukuanima,
prijatelju bliskom ili dalekom,
reci to za ivota, brate, za ivota.
Ne ekaj da ljudi umru da im
oituje dobrotu i da osjete tvoju
ljubav: za ivota, brate, za
509

ivota... to uini. Bit e veoma

sretan naui li dijeliti sreu
svima koje poznaje za ivota,
brate, za ivota. Umjesto da
posjeuje groblja, umjesto da
puni grobove cvijeem, ispuni
srca ljubavlju za ivota, brate, za
ivota. Anamaria Rabatte
Budite budni i cijenite sve i svakoga. esto proputamo cijeniti
one koje volimo i sve darove
svemira sve dok ne bude prekasno i oni ve napuste na ivot.
. . .Umjesto njegovanja pogrenih
zapaanja ega, postanite osoba
koja cijeni, dakle ostvaritelj, promatrajui u drugoj osobi Krista
koji vam uzvraa sjajem. Wayne
W. Dyer - OSTVARITE SVOJU
SUDBINU - Deset duhovnih naela za ostvarivanje svega to elite
510

Molite se za mene da moji napori

zauvijek stanu, a itava moja dua utone u Majci. . . Ja sam dobro, mentalno veoma dobro. Osje
-am spokoj due, vie nego tijela: Bitke su izgubljene i dobivene! Spakirao sam svoje stvari i
ekam Velikog Izbavitelja. iva,
o iva, povedi moj amac k drugoj obali! . . Ja sam samo mali
djeai koji je ispod banyana
(stabla) u Dakinewaru, u zanosu i udu sluao divne rijei
Ramakrine. To je moje istinsko
bie: raditi, djelovati, initi dobro
i tome slino, sve je to nametnuto. . . Sada ponovno ujem njegov
glas, isti onaj divni glas koji potresa moju duu. Okovi pucaju,
ljubav umire, rad vie nema dra;
ivot gubi sjaj. Jedino glas Uitelja zove: . . . "Nek mrtvi sahra511

njuju mrtve. Ti poi za mnom".

Dolazim, moj Voljeni Gospode,
dolazim. Nirvana je preda mnom.
. . isti Ocean spokoja, bez daka,
bez vala. . . Dobro je to sam
roen, dobro je to sam ovako
patio, dobro je to sam mnogo
posrtao - dobro je to ulazim u
Spokoj. Ne ostavljam nikoga
sputanog; ne odlazim sputan. . .
Starac je zauvijek iezao. Vodi,
guru, predvodnik-vie ne postoji.
. . Ne usuujem se uzbibati vodu,
u strahu da ne prekinem divnu
tiinu - tiinu koja vas uvjerava
da je iluzija. Iza mojega djela krila se ambicija, iza moje ljubavi
krila se osobnost, iza moje istoe - strah, iza mog vodstva - udnja za vlau! Ali oni blijede,
nestaju. . . . Dolazim, Majko, dola
-zim u tvoj topli zagrljaj - pluta512

jui bilo kuda gdje me ti eka - u

bezglasno, udno, arobno. Dolazim kao promatra, ne vie kao
sudionik. Oh, kako je mirno.
Moje misli kao da dolaze iz velike, velike daljine u dubini srca.
ine se kao daleki, blijedi apat, i
Spokoj je u svemu - slatki, slatki
Spokoj, poput onoga koji osjeate
nekoliko trenutaka prije nego to
utonete u san, kada stvari vidite i
osjeate poput sjenki, bez straha,
ljubavi, bez uvstva. . . Dolazim,
Gospode! Svijet jest, ali ni lijep
ni ruan, ve kao dojmovi koji ne
ostavljaju traga u dui. Oh, blaen
-stva! Sve je dobro i lijepo, jer
sve gubi svoj relativan odnos
prema meni - moje tijelo meu
prvima. OM - taj ivot! Swami
Vivekananda 1863-1902 Pismo
gospoici MacLeod, 18. 4. 1900
513

Ako neiji put mogu obasjati ve

i jednom jedinom zrakom svjetla;
ako nekoj dui mogu pomoi da
jasnije sagleda ivot i dunosti,
i tako blagosloviti brata svojega;
ako sa svakog obraza
mogu otrti suzu,
ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Ako ovjeka koji je zastranio
mogu dovesti do istine, njegovo
srce iznutra nadahnuti osjeajem
dunosti; ako u svoju duu
ruiaste mladosti mogu usaditi
osjeaj za pravdu, ljubav prema
istini i ljepoti; ako i jednog
ovjeka mogu pouiti
da su Bog i raj blizu,
ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Ako iz misli istisnem sumnju i
strah i ako mi ivot bude
usklaen s ljubavlju i dobrotom;
514

uspijem li iriti svjetlo, nadu i

radost i pomognem li ukloniti
prokletstvo mentalnog sljepila;
budem li donosio novu radost,
novu nadu, manje boli,
ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Ako uz ivotni put posadim
stablo u ijem e se hladu
odmarati umorni putnici, i
premda sam moda nikada neu
uivati u njegovoj ljepoti,
bit u istinski sretan
- iako mi nitko ne zna ime, niti mi
ostavlja cvijee na grobu,
ovaj moj ivot nee biti uzaludan.
Nepoznat?
ivot koji nam je podarila priroda
kratak je, no sjeanje na dobro
proivljen ivot ostaje vjeno.
Ciceron
515

Moj grob
Moj grob e biti sunan,
tih i krcat bogatoga sjaja,
beskrajan prostor gdje oluje mru
nad stijenjem zaviaja.
Na njemu nee gorjeti svijea
niti e naricat ene.
Ja iv u ostat da smijehom sna
rasprim uspomene.
Uskrsnut neu, i emu to
ivjet u ljepe neg prije,
a ono to ljudi smru su zvali
za mene smrt i nije.
To e tek biti slobodan ivot
od patnji i veriga svijeta,
taj prostor gdje mi poloe tijelo
bit e samo vinjeta.
Rasut u sebe u srca mnoga,
i ivjet u bezbroj ivota,
jer od sadanjeg mranoga mene
ostat e samo ljepota.
Josip Pupai 1928-1971
516

Doao je moj oprotaj. Zaelite

mi sretan put brao moja!
Klanjam Vam se svima i odlazim.
Tu Vam vraam kljueve svojih
vrata i odriem se svih zahtijeva
na moju kuu. Jedino Vas molim
za posljednje ljubazne rijei.
Bili smo dugo susjedi, ali sam
primio vie nego sam mogao dati.
Sada je osvanuo dan i svjetiljka
koja je osvjetljavala moj tamni
kutak ugaena je. Poziv je doao i
spreman sam na svoje putovanje.
Rabindranath Tagore GITANJALI
Umiranje ne mora biti uasna
stvar. Umjesto toga, moete iskusiti mnoge lijepe i iz ljubavi proizale stvari.
Elisabeth Kubler-Ross
- O SMRTI I UMIRANJU, 1969
517

Svijest je ivotna sila svih atoma.

Svijest gleda, uje i osjea preko
osjetila. Kada svijest napusti tijelo, osoba se proglaava mrtvom.
Meutim, svijest je vjena i univerzalna. Smrtna svijest je svjesnost o sebi kao obliku odvojenom od cjeline. Univerzalna je
svjesnost jedinstva svih stvari.
Majstori slijede zakon ljubavi ko
-ja sve sjedinjuje u jedno. Niemu
se ne opiru, ve prenose to u
ljubav univerzuma, nita ne odvajajui od svega, od najnieg do
najvieg. Ljubav je kozmika
tajna univerzuma, ako tajne
uope postoje, jer u ljubavi nita
nije skriveno ili odvojeno, sve je
ukljueno. George Adamski WISDOM OF THE MASTERS
OF THE FAR EAST, 1953
518

Izgubiti svijet koji poznaje, zbog

vie spoznaje; izgubiti ivot koji
ivi, zbog viega ivota; ostaviti
prijatelje koje si volio, zbog vie
ljubavi; otkriti domovinu njeniju
od doma, i prostraniju od svijeta.
Thomas Wolfe
Svaki ivot, koliko god bio dugotrajan i sloen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u
kojem ovjek otkriva, jednom i
zauvijek, svoj istinski identitet.
Jorge Luis Borges 1899-1986
Zato ne poeljeti dobrodolicu
Prelasku? Naui da uiva u
iskustvu, koje je poklon drevne
mudrosti, i gledaj naprijed na
Veliku Avanturu sa kojom e se
suoiti. Ti dobro zna - u svojim
najviim trenucima - da Prelaz
znai ostvarenje bez ogranienja
fizikog plana (postojanja).
Alice Bailey 1880-1949

Pod besmrtnou se ne podrazumijeva nadivljavanje smrti, to je

ve dato svakom stvorenju koje je
roeno sa umom - ve transcendencija ivota i smrti. To znai uzdizanje pomou kojeg ovjek prestaje da ivi kao umom informirano tijelo i napokon ivi kao duh i
u duhu. Tko god je podloan tuzi i
patnji, tko god je rob osjeaja i
osjetilnosti, zaokupljen utjecajem
prolaznih stvari - takav ne moe
postati podoban za besmrtnost. Ove
stvari moraju nastajati sve dok se ne
pobijede, sve dok one vie ne mogu
zadavati bol osloboenom ovjeku,
sve dok on nije sposoban da prihvaa sva materijalna zbivanja ovog
svijeta bilo ugodna ili ispunjena
patnjom, podjednako sa mudrou i
smirenou, isto kako to prima i
smireni vjeni tajni duh u nama.
Nepoznat?