Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
ALISA U ZEMLJI
UDESA
Lewis Carroll ( 1832.-1898. )
Lewis Carroll je roen 27. sijenja 1832. u bogatoj obitelji u Daresburyju i Chersiru.
Osnovnu kolu je zavrio u Yorkshireu, a studirao je matematiku na Oxfordu, gdje je
kasnije i radio kao predava. Meutim karijeru predavaa mu je oteavalo mucanje.
Pria se da je Carroll bio srameljiv i da je stalno krio ruke parom crno sivih
rukavica. Unato mucanju, Carroll je bez problema priao s djecom, koju je esto
fotografirao. Imao je sedam sestara i njegovo zanimanje za djevojice je moda
nevinije nego se zamilja.
Tokom jednog piknika, 4. srpnja 1862. Carroll je poeo priati dugu priu Alice
Liddell. (Ona je bila ki Henry George Liddella, ravnatelja njegovog Oxfordskog
kolea. Umrla je 1934.) Alisa u zemlji udesa je nastala iz ovih pria.
Originalno knjiga se pojavila pod nazivom Alisine avanture pod zemljom. Pria se
vrti oko sedmogodinje Alise, koja zaspe na livadi i sanja da je pala u zeju rupu.
Upozna udnovate likove kao to su Ludi Klobuar, Kralj i Kraljica Herc i Maak i
doivi zanimljive, esto udne avanture, pokuavajui biti razumna u mnogim
diskusijama koje nisu imale puno veze s logikom. Na kraju potpuno odbije svijet
snova i probudi se.
Dogsonu se toliko svidjela priica da ju je poslije zapisao i nevjeto ilustrirao s 37
ilustracija. Na dnu posljednje stranice teksta zalijepio je fotgrafiju Alice Liddell, koju
je sam napravio.Alisa u zemlji udesa pojavila se poetkom srpnja 1865., tono tri
godine nakon pripovjedanja na rijeci.Ilustrirao ju je John Tanniel.
Nastavak, Alisa i arobno ogledalo, se pojavio 1871.
Carroll je uvijek htio biti slikar, i kao djeak je ilustrirao magazine koje je pravio za
svoju mlau brau i sestre. Carrollovi originalni crtei Alisinih avantura pod zemljom
su izdane 1961.
Njegov ivot i rad postali su stalni izvor spekulacije, a njegovo istraivanje granica
smisla i besmisla je inspiriralo brojne psiholoke studije i novele
U vrijeme izdavanja, Alisine avanture su smatrane djejim knjigama, ali sada ih se
promatra u drugom svjetlu. Virginia Woolf je izjavila: Alise nisu knjige za djecu, to
su knjige u kojima mi postajemo djeca.
Novo izdanje izlazi u studenom 1865.,trailo se izdanje za izdanjem i tako sve do
danas.
udesnih likova
kao to su Grifoni,
Lana Kornjaa i
Jastozi.
Na kraju se svi opet susreu u sudnici. Tu su : Bijeli Zec, Kralj, Kraljica, Puh, Ludi
Klobuat, Oujski Zec, Mali Bill, Vojvotkinja...
Alisu su pozvali da svjedoi, a optuen je jedan od vojnika da je ukrao kolae.
Alisa se posvaa s Kraljicom i ova naredi vojnicima da joj odrube glavu. Kad je snop
karata (vojnika) poletio prema njoj, Alisa zavrisne od straha i ljutnje, i tada se nala
na obronku, a glavom u sestrinom krilu i shvatila da je sve to bio samo san.
Glavni likovi: Alisa
-Sigurna sam da nisam Ada- rekla je- njezina je kosa kovrava, a ja nemam
nijednog uvojka. Sigurna sam da nisam ni Mabel, jer ja znam mnoge stvari, a ona
zna tako malo-
Alisina najizraenija osobina jest radoznalost. Upravo radoznalost daje joj snagu da
nadjaa strah u svome djejem srcu i da smiono krene u susret nepoznatome. Ta je
osobina na svakom koraku vodi dalje, iz doivljaja u doivljaj, iz uda u udo.
Sporedni likovi: Bijeli Zec, Mi, Mali Bill, Vojvotkinja, eerska Maka, Ludi Klobuar,
Oujski Zec, Puh, Kraljica, Kralj i mnoga druga udnovata bia koja Aisa susree u
svojim zgodama ( u svakom poglavlju se susreu nova lica)
Fantastika u Alisi
Kroz dvanaest poglavlja Alisa susree brojne likove koji ju zabavljaju ili zbunjuju
svojoj neobinou i udesnom logikom. Svi ti likovi su zapravo odraz lica iz Alisina
stvarnog ivota ije postupke nije mogla shvatiti. Nonsensna igra ostvaruje se na
mnogo naina : nonsensnim kombiniranjem i sastavljanjem, nonsensnim
sudaranjem i zamjenjivanjem homonima po izgovoru ( tale-pria, tail-rep),
bukvalnim shvaanjem fraza, nonsensnom dedukcijom, parodijom i halucinacijama
iz snova. Ispred mnogih ludih i aljivih prizora i postupaka skrivaju se istine o ivotu
koje potiu na razmiljanje ( npr. Kraljica prvo trai osudu, pa tek onda suenje).
S Carrollovom Alisom oblikovanje djeje prie je dovreno. Pria iam otvorene
mogunosti, a fantastina pria nema granica.
Ova je luckasta pria nadahnue i nakon vie od jednog stoljea, a kad je izala
1865. godine, izazvala je obrat u engleskoj djejoj knjievnosti. Fantastinim
likovima i matovitim zapletima, poigravajui se s iskustvom stvarnosti na sasvim