Prava djece

II

obitelji

Dubravka Hrabar
Pravni fakultet
Sveuilite II Zagrebu

Pregledni lanak
UDK 347.61-053.2
Primljeno: srpanj 1994.

Meunarodna godina obitelji tijesno je vezana uz ostvarivanje djejih prava openito, a posebice uz pravni poloaj djece u obitelji. Meunarodni dokumenti o problematici
djejih prava sadre odredbe neposredno vezane uz prava djece u obitelji, pa se kao
temeljna prava djece mogu izdvojiti pravo djeteta da ivi sa svojim roditeljima, pravo
djeteta na odgoj, pravo na saznanje vlastitog podrijetla i pravo na razvoj. Prava koja
djeca ostvaruju u obitelji od krucijalnog su znaenja za valjani razvoj djece, jer je obitelj
najvanije okruenje svakog djeteta. U tom smislu panja se pridaje i pravnim interakcijama koje dijete ima s ostalim lanovima svoje obitelji (roditeljima prije svih). Na
odrednicama buduih akcija upuuje se na nove mehanizme i institute radi konkretne
zatite djejih prava.

2. PRAVADJECE I MEUNARODNI
DOKUMENTI

1. UVOD
U Meunarodnoj godini obitelji prilika je
da se zapitamo o pravnim sadrajima i pravnim subjektima obitelji - i posebice o pomacima koje je potrebno uiniti kako bi se obitelji
povratile sve pogodnosti koje je imala nekada
i zadrale one koje joj daju prednost u izboru
drugih moguih oblika (su)ivljenja.

Tvrdnja da su djeca osnovica obitelji nije

novijeg datuma. Meutim, razmiljanja o obitelji danas iziskuju nove sadraje i novu kvalitetu, a u domeni prava novu regulativu. Obitelj je, posebice ako Meunarodnu godinu
obitelji shvaamo kao poetak promjena na
svim razinama - od same obitelji do politike
upravljanja drutvom, izazov za svakoga od
nas.
Obitelji se moe prii s raznih gledita;
ona moe biti predmet razliitih analiza, kao
to i subjekti koji je tvore mogu imati razliitu
ulogu u njezinu preobraaju. Od posebne je
vanosti poloaj djece u obitelji i prava koja
ona imaju u obitelji i u vezi s obitelji.
Posljednjih desetljea svjetska je zajednica
pokazala poseban interes za djecu usvajajui
razliite dokumente (konvencije, deklaracije,
planove djelovanja, prigodne "meunarodne
godine" i "dane") koji odraavaju potrebu djece za posebnom zatitom i svijest globalne zajednice o nunosti poduzimanja konkretnih
akcija. Tako naela Proklamacije Ope
skuptine UN (Rezolucija br. 44/82 od 8. 12.
1989) o Meunarodnoj godini obitelji obvezuju na promicanje temeljnih ljudskih prava i
sloboda za sve jedinke u okviru obitelji! uz
potporu odgovarajuih meunarodnih dokumenata.

Iako je obitelj prije svega drutvena pojava, a ne pravni institut, ureivanje odnosa
izmeu njenih lanova predmet je, u preteitom dijelu, normi obiteljskog prava. Brojem svojih lanova i stupnjem meusobnih
prava i dunosti obitelj je tijekom vremena
pokazala mnoga svoja lica i nalija, ali je za
velik broj ljudi bila i jest jedini valjani izbor.
Osnovno je pitanje koje su kvalitete pravne norme koje ureuju (pravne) odnose meu
lanovima obitelji. U odgovoru na to pitanje
valja krenuti od osnovnog imbenika i glavne
karike obitelji - djece. U mnogoemu se kvaliteta odnosa u obitelji, posebice u domeni
pravne intervencije, moe uoiti kroz odnose
roditelja i djece. Djeca su, naime, temelj obitelji, bez obzira na to radi li se o branoj, izvanbranoj ili usvojenikoj obitelji, jer pravne
odnose odraslih osoba koje ne veu djeca ne
moemo ni nazvati obiteljskim odnosima odnosno obitelji.
l

Naelo

C,

1994 - International

lear of the Family, Building

the Smallest

Democracy,

UN, Vienna, 1991, str. 8.

263

"

':~.

-.

~.'

.' ....

Rev. sac. polit., god. I, br. 3, str. 263-267, Zagreb 1994.

Od meunarodnih dokumenata za pravni

je status djece od iznimne vanosti Konvencija
UN o pravima dieteta- i Svjetska deklaracija
o opstanku, zatiti i razvoju djece.' Ta je deklaracija prijelazno i pomono sredstvo za
konkretizaciju obveza preuzetih Konvencijom
o pravima djece; ona je opi poziv dravama
za osiguranje bolje budunosti svakog djeteta.' Deklaracija je plod svijesti o izazovima na
strani djece i mogunostima na strani drava
da te izazove uklone ili smanje," Ona eksplicite navodi obveze" i plan djelovanja za primjenu Deklaracije,"
Prema dokumentima Ujedinjenih naroda,
obitelj se smatra temeljnom drutvenom skupinom; ona je vana zbog svojih drutvenogospodarskih uloga. Osim toga, obitelj je i prirodno okruenje za emocionalnu, materijalnu
i financijsku potporu za razvoj i rast njenih
lanova, posebice diece," Zbog svega toga
"ulaganje" u obitelj znai i "ulaganje" u djecu
i promicanje njihova poloaja u drutvu.
3. PRAVA DJECE KAO LJUDSKA
PRAVA
Konvenciju o pravima djeteta koju je prihvatila Opa skuptina Ujedinjenih naroda 20.
studenog 1989. do sada su ratificirale gotovo
sve drave svijeta. Taj podatak bjelodano govori o pomaku u drutvenoj svijesti o
uvaavanju djece i njihovih prava, a istodobno
prua nadu i za stvarnim poboljanjem (pravnog) poloaja djece u svijetu. Konvencija o
pravima djeteta sadri opsean skup meunarodnih pravnih normi posveenih zatiti i dobrobiti djece. Tim se meunarodnim dokumentom uvode neki novi (obiteljsko )pravni
standardi (npr. najbolji interes djece) i pojmovi (npr. zajednika odgovornost roditelja);

Hrabar, D.: Prava djece u obitelji

djeje se potrebe kategoriziraju i dobivaju svoje pravno obiljeje, a drave se obvezuje na

poduzimanje potrebitih mjera za provedbu
Konvencije. Konvencija ima jo jedan vaan
dodatni argument kad se ocjenjuje njena uinkovitost. Ona, naime, od drava ugovornica
zahtijeva podnoenje redovitih i dodatnih izvjea o stanju prava djece na njenom podruju. Svako takvo izvjee moe biti znak za
uzbunu i iru drutvenu i meunarodnu
pomo ili pak uzor kako djeja prava treba
promicati i tititi. Nesumnjivo je da e takva
izvjea'? mnogo govoriti o svakoj zemlji posebice.
Konvencija o pravima djeteta, kako je ve
spomenuto, razliite potrebe djece kvalificira
kao njihova specifina prava. Openito, prava
se djece, prema Konvenciji, mogu svrstati u
nekoliko skupina
osobna, obrazovna,
drutvena, kulturna, zdravstvena, socijalna,
ekonomska i pravosudno-zatitna. S obzirom
na to da su tako sistematizirana prava de facto
obuhvatila sva podruja ivota i sve situacije
u kojima se djeca zatiu, ona doista znae, posebice s obzirom na velik broj zemalja u kojima je Konvencija na snazi, vaan korak prema
poboljanju pravnih i ivotnih standarda djece.
4. PRAVA DJECE U OBITElJI
Dijete je, zbog toga to se raa nespremno
za ivot, prirodno vezano za svoju obitelj. Obitelj je najprirodnija i najpozvanija drutvena
sredina djeteta, a zdrava je obitelj jedini valjani izbor. za rast i razvoj djeteta i njegovo
oblikovanje u odgovornu odraslu jedinku.
Osobito je vana uloga obitelji na razini poetnih identifikacija i emocionalnih iskustava.
Obitelj je poetna matrica ovjekove linosti,
pa je od nepobitne vanosti za svako dijete.

U Republici je Hrvatskoj na snazi od 8. listopada 1991.

Usvojena na sastanku na vrhu posveenom djeci 30. rujna 1990.
4 Deklaracija polazi od opasnosti pogubnih za opstanak i razvoj djece (razliite opasnosti, rat i nasilje, apartheid, siromatvo, glad, beskunitvo, epidemije, unitavanje okolia, neishranjenost, razliite bolesti, a posebice AIDS, itd).
5 U njoj su naznaene zadae koje treba poduzeti radi poboljanja zdravlja i prehrane djece i smanjenja smrtnosti djece
i dojenadi, uz poveanu brigu za hendikepiranu djecu i opismenjivanje, jaanje Uloge ena i promicanje majinstva, za
poticanje individualnosti i osobnosti u djece, uklanjanje gospodarskih tekoa koje utjeu na sudbinu djece itd.
6 'Iako npr. da dobrobit djece iziskuje politiko djelovanje na najvioj razini i da pravima djece treba dati prednost, a
danas i program u deset toaka ija je svrha zatita prava djece i poboljanje njihova ivota.
.
7 Plan se odnosi na akciju do 2000. godine s posebnim mjerama, prateim djelatnostima i nadzorom.
8 'Iako Preambula Konvencije o pravima djeteta, Povelja UN i dokumenti o ljudskim pravima.
H1ar of the Family, Building the Smallest Democracy, UN, Vienna, 1991, str. ll.
91994 - International
10 Tako su svoja izvjea podnijele npr. vedska i Rusija, a Hrvatska je svoje izvjeenedavno dogotovila.
2

264

Rev. sac. polit., god. I, br. 3, str. 263-267, Zagreb 1994.

Dominantno je svojstvo obitelji raanje, podizanje i odgoj djece te aktivno zajednitvo njenih lanova.
Zbog nUDe,prirodne ovisnosti djeteta o
obitelji, odnosno o njenim lanovima, dijete
ima najvie prava vezanih uz svoju obitelj, odnosno njene ostale lanove (prije svega roditelje). Prava koje dijete moe ostvarivati u obitelji determiniraju ga kao pravni subjekt i od
presudne su vanosti za psihu djeteta i njegovu emotivnu sigurnost.
Sva prava koja djeci danas priznaju
meunarodni dokumenti, a posebice Konvencija o pravima djeteta, imaju svrhu da zatite
djecu od roenja do 18. godine, u razliitim
drutvenim okruen jima - obitelji, koli,
drutvu openito itd., i u razliitim situacijama
- usvojenja, zakonskog kanjavanja, regrutacije, ratnih stradanja, itd. Svako od prava koje
se djetetu priznaje znai, u pravnom smislu,
priznanje djeteta kao pravnog subjekta s
mogunou odgovarajue pravne zatite.
S obzirom na to da je ustanovljenje razliitih prava imalo smisla kao cjelokupna
zatita djetetove linosti, teko je govoriti o
prevalenciji pojedinog djejeg prava nad ostalima. No, posebnu vanost imaju prava koja
djeca imaju u obitelji. Prava djece u obitelji
specifina su utoliko to njihovo ostvarivanje
znai jamstvo za pravilan razvoj djeteta, to su
to prava ije je ostvarivanje vano za svako
dijete i to su adresati tih prava djeca, kao
specifini subjekti, u svojem prirodnom
okruenju - obitelji.
Polazna je konstatacija, kad je o obiteljima
rije, da djeca imaju u obitelji, spram obitelji
i njenih lanova (prije svega roditelja) prava
koja ih determiniraju kao subjekte tih, obiteljskih odnosa i koja im pripadaju po naravi stvari. Time prava djece u obitelji imaju atribut
izvornih, autohtonih prava, dakle prava koja
se izvode iz biti djeteta, koja su conditio sine
qua non, koja su svojstvena upravo tom subjektu i ne mogu biti negirana pravima drugih
subjekata (u obitelji). Pod pravima djece u
obitelji razumijevamo prava koja su neposredno vezana uz obitelj kao drutvenu skupinu i
prirodno okruenje djeteta i koja su vezana uz
ostale lanove njegove obitelji, a u prirodnoj
interakciji djeteta s ostalim lanovima obitelji.
ire poimanje prava djece u obitelji podnijelo
bi i identificiranje nekih drugih prava koje dijete posredno ostvaruje kroz obitelj ili u njoj,

Hrabar, D.: Prava djece

II

obitelji

kao npr. pravo na ime, pravo na dravljanstvo,

pravo na socijalni standard ivljenja, na
uivanje vlastite kulture itd. No, smisao je prava djece u obitelji pravno oivotvorenje svih
potreba koje djetetu omoguuju svestran, pravilan, pun razvoj njegove osobnosti kojoj je temelj emotivna povezanost s vlastitom obitelji,
roditeljima, braom i sestrama, pa i s lanovima njegove porodice (s bakama i djedovima i
drugim krvnim srodnicima).
Prava djece u obitelji su:
(1) pravo djeteta da ivi sa svojim roditeljima;
(2) pravo djeteta na odgoj;
(3) pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla;
(4) pravo djeteta na razvoj.
Pravo djeteta da ivi sa svojim
roditeljima
Emocionalna veza i fizika ovisnost djeteta
o roditeljima prirodni je unicum. U pravnim
relacijama ta je injenica osnova za pravo djeteta da sa svojim roditeljima de facto i ivi.
Smisao roenja i ivota svakog djeteta jest
ivot uz roditelje do trenutka vlastitog osamostaljenja. Ogranienja ovog prava koja se katkad pojavljuju kao faktina (npr. djeca
nahoad), a katkad kao pravna (usvojena djeca) ne znae negaciju tog prava, ve nemogunost njegova ostvarenja.
Unutar ovog prava, u okvirima postojeeg
obiteljskopravnog instituta povjeravanja djece
na uvanje i odgoj (u sluaju razvoda braka
roditelja), postoji pravo djeteta na odravanje
osobnih odnosa s odvojenim roditeljem.
Pravo (ljeteta na odgoj
Odgoj djece iznimno je teka, zahtjevna i
slojevita zadaa roditelja koja je blia pedagokim parametrima i vrednovanju, a u pravu
se javlja kao nadgradnja osnovne brige za
zdravlje i ivot djeteta. S aspekta djeteta ovo
je pravo izvorno, posebice s obzirom na to da
djeca imitirajui roditelje u njihovim postupcima ostvaruju potrebu za slinou i poistovjeivanjem s roditeljima. U toj prirodnoj igri
roditelji "daju", a djeca "uzimaju" obrazac
ponaanja, pri emu je od posebnog utjecaja
emotivni faktor.

265

Rev. soc. polit., god. I, br. 3, str. 263-267, Zagreb 1994.

Odgoj djece ustavna je kategorija 11,pa je,

meu ostalim, zamjetno da je odgoj djece
iskljuivo u domeni roditelja i njihove skrbi za
dijete. Sa strane djeteta pravo na odgoj podrazumijeva pravo djeteta da ga odgajaju njegovi vlastiti roditelji, upuujui ga u tajne ivota i meuljudskih odnosa, pouavajui ga, na
iskustvima drugih, razumijevanju i potovanju
prirodne okoline, miroljubivom odnosu prema
drugim ljudima i potovanju ljudskih prava.
Dj.eca imaju pravo na individualiziran odgoj,
prilagoen potrebama i kapacitetima njihove
osobnosti. Odgoj treba biti usmjeren, pozitivan i drutveno prihvatljiv. U tom odnosu roditelj - dijete posebice dolaze do izraaja novi
zahtjevi za odgovornim roditeljstvom kao novom vrijednosnom kategorijom i pravnim pojmom.
Pravo djeteta na saznanje vlastitog
podrijetla
Pitanje podrijetla, odnosno utvrenja istine od kojeg mukarca i od koje ene potjee
svaka individua intrigantno je sa stajalita psihologije razvoja djeteta, ali i s pravnog aspekta. Pravni reim podrijetla djeteta omoguuje
djetetu da utvrdi ili ospori svoje podrijetlo vezano uz oca ili majku, iako neka procesnopravna ogranienja, radi pravne sigurnosti, de
facto to pravo katkada ograniavaju.P
U obiteljskim odnosima itekako je vano
podrijetlo, budui da se obiteljski odnosi
uglavnom temelje upravo na podudarnosti
bioloke i pravne istine. No, iznad obiteljskih
odnosa postavlja se pravo djeteta da, ako eli,
sazna istinu o svojem podrijetlu, pa mu zbog
toga to pravo ne smije biti uskraeno. Nadalje,
pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla
u uskoj je vezi s pravom na ime i ouvanje
vlastitog identiteta (kao osobnim pravima), pa
su za osudu ideje o mijenjanju podataka u
matinim knjigama o vremenu i mjestu
roenja usvojenog djeteta (kakvi su zahtjevi,
s vjerojatno i sluajevi, u jednom kraem razdoblju zabiljeeni u RH).13

Hrabar, D.: Prava djece u obitelji

Pravo djeteta na razvoj

Pravo djeteta na razvoj - tjelesni, duevni
i emocionalni - najue je povezano s obiteljskopravnim odreenjem. Pomak u saznanjima
o jednakoj vanosti duevnog i emocionalnog
razvoja s tjelesnim daje tom pravu dodatnu
kvalitetu. Naime, preduvjet ostvarenja mnogih
drugih prava, osobito izvan domene obiteljskih odnosa, jest pravilan razvoj djeteta. Pravilan razvoj podrazumijeva integralno i
meusobno uvjetovano uvaavanje svih komponenti razvoja djeteta. Razvoj djeteta sloen
je, dugotrajan i varijabilan proces. Stoga je i
pravo na razvoj podlono promjenama, pa
razvojni zahtjevi mogu u odreenoj dobi djeteta biti razliiti, kako u odnosu na drugu djecu, tako i na kasnije zahtjeve.
Pravo djeteta na razvoj obuhvaa katalog
razliitih potreba, prava, odnosno sloboda djeteta koje mogu biti ograniene jedino djetetovom dobrobiti. Minuciozno shvaeno, pravo
na razvoj znai i pravo djeteta na odreivanje
vlastitog afiniteta. Dijete kao samostojna
linost ima pravo na izraavanje vlastitog
miljenja i sklonosti (prema ljudima, obiajima, izboru igre i sl.) koje e ga uz korekcije
roditelja uputiti na ispravne ivotne stavove.
5. SMJERNICE I ZAKLJUNE
NAPOMENE
Pravni status djece u obitelji ovisi, s jedne
strane, o propisima koji reguliraju njihova prava i prava ostalih lanova obitelji, a s druge
strane o stupnju i kvaliteti meusobnih odnosa, emocionalnih problema i uzajamnom
uvaavanju. Postojei propisi, prije svih obiteljskopravni, iziskuju odreene izmjene i osuvremenjivanje odredbi koje se odnose na roditeljsko pravo i djeja prava kao novu pravnu
i vrijednosnu kategoriju.
Meunarodni dokumenti, meu kojima
ponajvie Konvencija o pravima djeteta kao
katalog djejih prava, vodilja su odraslima u
postupanju s djecom. Sljedei korak koji se

~I ~anak 63/1 Ustava RH roditeljima stavlja u dunost odgoj djece, ali i "... pravo i slobodu da samostalno odluuju o
odgoju djece."

~Z :a~o npr. vre.m~nska ogranienj~ u pravu na tubu za utvrdivanje ili osporavanje oinstva/materinstva, majino zatajivarue istine u sluaju Izvanbranog omstva, zabrana utvrdivanja oinstva djeteta zaetog umjetnom oplodnjom .

13 Radi se o ~l. 4, st. 4. ~ak~na o izmjen!.i dopuni Zakona o matinim knjigama koji je do donoenja Zakona o dravnim
matl~ma oJ.I1ogucavaousvojiteljima da uz njihov zahtjev dode do promjene o podacima mjesta i vremena rodenja njihovog
usvojenog djeteta.

266

Rev. soc. polit., god. I, br. 3, str. 263-267, Zagreb 1994.

Hrabar, D.: Prava djece u obitelji

izravno namee je provedba zahtjeva iz Konvencije i ostvarenje svih djejih prava. Realizacija proklamiranih prava, odnosno uspostava mjera i mehanizama nadzora i koordinacije, urgentnog je znaenja za sve drave lanice
koje doista ele tititi i promicati. djeja prava.
U tom smislu za Hrvatsku bi bilo korisno da
- nakon to djeja prava dostignu dovoljan stu-

panj prepoznatljivosti i prihvaenosti - stvori

odgovarajue institucije za zatitu tih prava,
prema uzorima kakvi postoje u nekim skandinavskim zemljama (npr. ombudsman). Samo
takvim djelotvornim mehanizmom zatite djece i njihovih prava Hrvatska e dosei poeljnu razinu pravnog djelovanja i pomak u kvaliteti odnosa odraslih s djecom.

Summary
CHILDREN'S

RIGHTS IN A FAMILY

Dubravka Hrabar
The international year of the family is closely connected with the realization of children's rights in general, particularly with the legal position of children within the family.
The international documents regarding the issues of children's rigths contain the provisions directly connected with their rights in the family. Among them, there is the right
to know its own origin and the right to development. The rights that children exercise
within the family are of crucial importance for proper development of children because
the family is the most important environment for every child. Attention is therefore given
to legal interactions that the child established with other family members (parents in the
first place). Along the lines of some future actions, there are new mechanisms and
institutes that will help to achieve a concrete protection of children's rights.

267