Zavod za telekomunikacije

Mree i algoritmi
1. dio - minimalno stablo grafa

Problem planiranja telekomunikacijskih mrea

Zavod za telekomunikacije

Traenje odgovarajue topologije

Nain

na koji su povezani vorovi u mrei

 Topologija

zvjezde
 Topologija stabla
 Prstenasta topologija
 Topologija reetke (mesh) itd.

Usmjeravanje u mrei

Kojim

putem kroz mreu se obavlja komunikacija

Problem raspodjele tokova u mrei

Rasporediti

tokove u mrei ovisno o raspoloivim

kapacitetima po linkovima

IM mree i algoritmi 1

Teorija grafova
Zavod za telekomunikacije

Prikaz mree pomou grafa

Skup

vorova V = {v1, v2,,vn}, n vorova

Skup grana E = {e1,e2,em}, m grana
 Usmjerena

 Neusmjerena

Duljina

grane

2
2
distanca d jk = ( x j x k ) + ( y j y k )
 Manhattan distanca djk = |xj xk| + |yj yk|
 Neka druga

 Euklidska

Propagacijsko kanjenje
 Pouzdanost
 BER i sl.


IM mree i algoritmi 1

Stablasta mrena topologija

Zavod za telekomunikacije

n vorova povezanih s n - 1 granom

CILJ: postii minimalnu cijenu mree
(npr. min. duljine grana)
Stablo minimalne cijene naziva se
Minimalno Razapinjue Stablo (MST
Minimum Spanning Tree)
Primjena:

Ethernet lokalne mree (STP protokol

zaduen za sprjeavanje petlji u mrei)
zakup telefonskih linija u svrhu
povezivanja veeg broja poslovnica nekog
poduzea (npr. banka)
formiranje multicast grupe za prijenos
video signala od centralnog video
posluitelja prema odreenom broju
pretplatnika

IM mree i algoritmi 1

Primjer 1
Zavod za telekomunikacije

Neko poduzee ima urede u Zagrebu, Varadinu, Osijeku i Sisku koje je

potrebno povezati privatnom telefonskom mreom. Telekom operator ponudio
je sljedee cijene zakupa linija:

ZG V = 7000 kn/mjeseno
ZG SI = 5000 kn/mjeseno
ZG OS = 12000 kn/mjeseno
V OS = 8000 kn/mjeseno
SI OS = 6000 kn/mjeseno

Na koji nain je potrebno povezati urede da bi trokovi zakupa linija bili

minimalni ?

IM mree i algoritmi 1

Primjer 1
Zavod za telekomunikacije

Rjeenje ovog problema je vrlo jednostavno, budui se radi o maloj mrei. U

openitom sluaju, kada u mrei postoje deseci ili stotine vorova potrebni su
specijalizirani algoritmi za odreivanje minimalnog stabla.

IM mree i algoritmi 1

Prim--Dijkstrin algoritam
Prim
Zavod za telekomunikacije

Neka su:







V1 = vorovi koji su dio stabla (inicijalno prazan skup)

V2 = vorovi koji nisu dio stabla ali su susjedni nekom voru iz V1 (inicijalno prazan
skup)
V3 = ostali vorovi (inicijalno svi vorovi)
E1 = Grane koje su dio stabla (inicijalno prazan skup)
E2 = najkrae grane koje povezuju neke vorove iz V2 sa vorom u V1 (inicijalno
prazan skup)
E3 = preostale grane (inicijalno sve grane)

Koraci algoritma
1.
2.

3.

Proizvoljno odabrati poetni vor v: V1 = V1 + {v}, V3 = V3 v, V2 i E2 izraunati

U E2 pronai granu minimalne duljine. Neka je (x,y) ta grana, pri emu je x V1, y
V2. Dodati x u V1, maknuti x iz V3, E1 = E1 + (x,y), E3 = E3 (x,y), izraunati V2
i E2
Ako je V1 = V (svi vorovi dodani u skup V1) onda je kraj, inae vrati se na 2.

IM mree i algoritmi 1

Primjer 2
Zavod za telekomunikacije

6
2=

e1

4
1=

e1

=8

e4 =7

e6

e1=10

IM mree i algoritmi 1

6
e 9=

e7 =

=5
e2

Izmeu 7 telefonskih pretplatnika potrebno je generirati minimalno stablo pomou

algoritma Prim-Dijkstre. Poloaji pretplatnika su zadani koordinatama: V1(-6,6),
V2(-5,-3), V3(-4,3), V4(-3,5), V5(-2,-2), V6(-1,1), V7(2,4). Pretpostavite
Manhattan distance.

Kruskalov algoritam
Zavod za telekomunikacije

1.
2.

Sortirati sve grane po rastuim duljinama (od najkrae

prema najduljoj)
Provodi se uzastopno dodavanje grana u stablo, tako
dugo dok stablo ne sadri tono n - 1 granu. Pri tom se
pazi da novo dodana grana ne formira petlju s nekom od
prethodno dodanih grana.

IM mree i algoritmi 1

Primjer 3
Zavod za telekomunikacije

Za mreu sa slike generirajte

minimalno stablo primjenom
algoritma Kruskala.
6
2=

e1

1=

e1

=8

e4=7

e6

e1=10

IM mree i algoritmi 1

6
e 9=

e7 =

=5
e2

10

Kapacitivno ograniena stabla

Zavod za telekomunikacije

Postavlja se ogranienje na kapacitet. Nije mogue formirati jedno stablo ve se radi

nekoliko stabala pri emu svako podstablo zadovoljava kriterij o maksimalnom
kapacitetu.
svakom voru se pridruuje teina wi, koja primjerice moe predstavljati

sredinji vor v0 je sredite stabla; na njega se spajaju ograniena pod-stabla

ogranienje: ukupna teina pod-stabla mora biti manja ili jednaka graninoj, tj. .
Ukupna teina stabla moe biti:

generirani promet u voru

broj telefonskih prikljuaka (terminala) i dr.

maksimalan broj prikljuaka

maksimalni promet prema centralnom voru

NAPOMENA: cijena centralnog vora, odnosno njegova teina se ne rauna u cijenu

pod-stabla
openito se ne moe doi do optimalnog rjeenja heuristike metode
klasini algoritmi (neki su opisani nie) najee nisu zadovoljavajue brzi

IM mree i algoritmi 1

11

Modificirani PrimPrim-Dijkstra algoritam

Zavod za telekomunikacije

1.
2.
3.

Stablo sadri samo korijenski (centralni) vor

Odabrati vor v ija je cijena/duljina povezivanja u stablo
minimalna, zajedno s odgovarajuom granom e
Provjeriti da li su ispunjen uvjet na kapacitivno
ogranienje:
1.
2.

4.

Ukljuiti vor odabran u koraku (2), zajedno s granom, u

stablo.
1.
2.

5.

ako nisu, oznaiti cijenu/duljinu izabranog linka s velikim brojem

(beskonano) 2
inae 4

Ako su svi vorovi dodani u stablo KRAJ,

inae 2

NAPOMENA: sredinji vor razdvaja podstabla

IM mree i algoritmi 1

12

Modificirani algoritam Kruskala

Zavod za telekomunikacije

1.
2.
3.

Svaki vor tretira se kao segment

Pronai granu minimalne teine/duljine e = (vi,vj)
Provjeriti da li je zadovoljen uvjet o kapacitivnom
ogranienju
1.
2.

4.
5.

Ako nije postavi teinu grane e := , vrati se u korak 2

Ako je idi na korak 4

Segmente povezati u novi segment

Ako su svi vorovi povezani KRAJ inae 2

IM mree i algoritmi 1

13

Primjer 4
Zavod za telekomunikacije

Poloaji korisnika ISDN uluga zadani su koordinatama:

v1(0,12), v2(4,12), v3(9,12) i v4(9,6). Intenziteti
12
generiranja zahtjeva za uslugom su slijedei: w1 = 1 11
erl/s, w2 = 2 erl/s. w3 = 1 erl/s, w4 = 1 erl/s. Ogranienje10
intenziteta generiranja poruka po segmentu Wmax = 3 9
8
erl/s. Uz pretpostavku da se sredinji vor nalazi u
7
ishoditu odredite kapacitivno ograniena minimalna 6
podstabla i to:
5
a) primjenom modificiranog Prim-Dijkstrinog algoritma
b) primjenom modificiranog Kruskalovog algoritma

4
3
2
1
0

0
0 1 2

IM mree i algoritmi 1

3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

14

Essau--Williams algoritam
Essau
Zavod za telekomunikacije

1.
2.

3.

4.

Poetna topologija je zvijezda. Svaki vor predstavlja jedan segment. Svaki

segment je povezan direktno sa sredinjim vorom v0.
Proraunati matricu dobitka za sve segmente, [T], pri emu je Tij = Cij Ci0
to je zapravo cijena povezivanja segmenta i sa segmentom j, umjesto
direktno na sredinji vor, odnosno iznos za koji e se smanjiti ukupna
cijena mree.
Odabrati element Tij u matrici [T] koji nosi najvei dobitak (negativan i
najmanji po iznosu). Ukoliko nema elemenata Tij s negativnom vrijednou,
tj. svi elementi u matrici su 0, dobili smo rjeenje. KRAJ
Provjeriti da li su direktnim spajanjem vora i s vorom j umjesto sa
sredinjim vorom, ispunjena kapacitivna ogranienja:
1.
2.

5.

ako nisu, zamijeniti Tij sa velikom vrijednou (beskonano), te ponovi proces

poevi od koraka (3)
inae 5

Povei segmente i i j u novi segment. Modificiraj T i C matricu, s novim

cijenama, odnosno dobicima asociranim s tim povezivanjem. Ponovi korak
(3)

IM mree i algoritmi 1

15

Primjer 5
Zavod za telekomunikacije

Udaljene pretplatnike stupnjeve je potrebno spojiti

na telefonsku centralu. Ako svaki udaljeni
pretplatniki stupanj generira promet prema centrali
intenziteta 1 erl/s, te ako su njihove koordinate:
v1=(6,2), v2=(2,4), v3=(6,5), v4=(4,6), v5=(1,6),
povezivanje pretplatnikih stupnjeva na centralu
izvedite Esau-Williamsovim algoritmom.
NAPOMENA: Centrala se nalazi u ishoditu.
Segment je ogranien na 3 erl/s (Manhattan
distance)

IM mree i algoritmi 1

16

Zavod za telekomunikacije

Algorhyme
I think that I shall never see
A graph more lovely than a tree.
A tree whose crucial property
Is loop-free connectivity.
A tree which must be sure to span.
So packets can reach every LAN.
First the Root must be selected
By ID it is elected.
Least cost paths from Root are traced
In the tree these paths are placed.
A mesh is made by folks like me
Then bridges find a spanning tree.
Radia Perlman

IM mree i algoritmi 1

17