Na osnovu lana IV.B.7.

a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na
sjednici Predstavnikog doma od 26. januara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 28. januara 2010.
godine.
Broj 01-02-135/10
11. marta 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Krito, s. r.
ZAKON
O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubene novine FBiH, broj 12/10, od 15.03.2010. godine)
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se: razvrstavanje javnih cesta, upravljanje cestama i pravni poloaj upravitelja,
planiranje, gradnja, rekonstrukcija, odravanje, ugovaranje i ustupanje radova, zatita cesta i uvjeti odvijanja
saobraaja na cestama, koncesija na javnim cestama, finansiranje javnih cesta, upravni nadzor nad
provoenjem Zakona, kazne i druga pitanja od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija) iz oblasti cesta.
lan 2.
Cesta je, prema ovom zakonu, svaka povrina na kojoj se odvija saobraaj.
Ceste se dijele na javne i nerazvrstane.
Javne ceste, zavisno o njihovom drutvenom, privrednom i teritorijalnom znaaju mogu biti autoceste, brze,
magistralne, regionalne i lokalne ceste, te saobraajnice u naseljima.
Kolovoz ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze javne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.
lan 3.
Javna cesta koju je nadleni organ proglasio za javnu cestu u opoj je upotrebi, u vlasnitvu Federacije i od
opeg interesa za Federaciju.
Na javnim cestama se ne moe sticati pravo vlasnitva niti druga prava po bilo kojoj osnovi osim prava
odreenih ovim Zakonom.
Izuzetno, na javnim cestama mogu se sticati prava slunosti samo za ope potrebe, s tim da koritenje tog
prava ne ometa saobraaj i ne ugroava sigurnost saobraaja i stabilnost ceste.
lan 4.
Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za saobraaj po bilo kojoj osnovi i koja je pristupana veem
broju korisnika.
Izgradnja, koritenje, odravanje, zatita i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta kao i poslovi nadzora na tim
cestama ureuju se gradskim ili opinskim propisom u skladu sa ovim Zakonom.
1

lan 5.
Javna cesta, prema vrsti saobraaja, moe biti namijenjena za mjeoviti saobraaj ili samo za saobraaj
motornih vozila.
Javna cesta ili dio javne ceste moe se odrediti samo za saobraaj motornih vozila, ako postoji odgovarajua
alternativna saobraajnica za druge vrste saobraaja.
Namjena javne ceste koja je u koritenju odreuje se na osnovu stanja i uvjeta saobraaja na cesti.
Namjena novoizgraene ceste odreuje se na osnovu investicijsko-tehnike dokumentacije za izgradnju ceste
u skladu sa odgovarajuim tehnikim propisima.
lan 6.
Za upotrebu autocesta, brzih cesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na
magistralnim cestama Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada) moe donijeti odluku o uvoenju
naplate naknade (cestarine).
lan 7.
Javnu cestu ine:

cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolovoza, kolovozna konstrukcija, most, vijadukt,
podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloeni zid, nasip, pothodnik i
nathodnik),

graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode,

cestovni pojas sa obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje irine prema projektu ceste, a
najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje take poprenog profila ceste,

zrani prostor iznad kolovoza u visini od 7 m,

cestovno zemljite koje ini povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je
izgraena cestovna graevina, povrina cestovnog pojasa, te povrina zemljita na kojima su, prema
projektu ceste, izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanje
usluga vozaima i putnicima, te naplatu putarine predviene projektom ceste (objekti za odravanje
cesta, upravljanje i nadzor saobraaja, naplata putarine, benzinske pumpe, servisi, autobusna
stajalita, parkiralita, odmorita itd.),

graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste (cestarske kue, punktovi i

stacionari) i pruanje usluga vozaima i putnicima, te naplatu putarine, predviene projektom ceste,

stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,

prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,

saobraajni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje saobraaja i oprema ceste (horizontalna i
vertikalna saobraajna signalizacija, svjetlosno-signalni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji,
instalacije i rasvjeta u funkciji saobraaja, cestovne znake, detektori-brojai saobraaja, instalacije,
ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino),

mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu saobraaja,

graevine i oprema za zatitu ceste, saobraaja i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od

obruavanja i nanosa materijala, zatitne i sigurnosne ograde, putokazi i kilometarske oznake,
odbojnici, zatita od buke i drugih tetnih uticaja na okoli i slino).

II. RAZVRSTAVANJE CESTA

lan 8.
Javne ceste iz lana 2. ovog Zakona razvrstavaju se na:

AC - autoceste,
2

BC - brze ceste,

MC - magistralne ceste,

RC - regionalne ceste,

LC - lokalne ceste.

AC - autoceste
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koja je
kao autocesta oznaena propisanim saobraajnim znakom, ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za
saobraaj iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje
vozila, bez ukrtanja sa poprenim putovima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u iji
saobraaj se moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenom i posebno izgraenom prikljunom javnom
cestom na odgovarajuu kolovoznu traku autoceste.
Autoceste slue povezivanju velikih gradova i znaajnih ekonomskih podruja drave ili regije; namijenjene
su uglavnom daljinskom saobraaju, te se ukljuuju u sistem evropskih autocesta. Autoceste ispunjavaju
zahtjeve koji se odnose na propisane saobraajno-tehnike elemente, ili se izgrauju u fazama; njihov
sastavni dio su posebno izgraeni prikljuci.
BC - brze cesta
Brza cesta je javna cesta namijenjena za saobraaj iskljuivo motornih vozila, ima dvije fiziki odvojene
kolovozne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova i sve raskrsnice u dva ili vie nivoa sa poprenim
cestama i drugim saobraajnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama) koja, po pravilu, nema zaustavnih
traka i koja je kao takva oznaena propisanim saobraajnim znakom.
Brze ceste su ceste koje svojim saobraajno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje daljinskog
saobraaja izmeu najvanijih sredita drave, entiteta i podruja; povezane su sa autocestama i sistemima
autocesta susjednih drava; njihov sastavni dio predstavljaju posebno izgraeni prikljuci.
MC - magistralne ceste
Magistralne ceste prvog reda namijenjene su povezivanju veih gradova i znaajnih ekonomskih podruja
drave ili entiteta; svojim saobraajno-tehnikim elementima omoguavaju brzo odvijanje saobraaja;
povezane su sa cestama iste ili vie kategorije u zemlji te sa sistemima cesta u susjednim dravama; posebno
izgraeni prikljuci, ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.
Magistralne ceste drugog reda namijenjene su za povezivanje regionalnih sredita, kao i za povezivanje
saobraaja na ceste jednake ili vie kategorije; posebno izgraene pristupne rampe, ukoliko su predviene,
ine njihov sastavni dio.
RC - regionalne ceste
Regionalne ceste prvog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje ekonomskih podruja drave ili
entiteta, znaajnih sredita lokalnih zajednica, kao i za saobraajno povezivanje sa cestama iste ili vie
kategorije; posebno izgraeni prikljuci, ukoliko su predvieni, ine njihov sastavni dio.
Regionalne ceste drugog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje sredita lokalnih zajednica u
okviru odreenog entiteta, za povezivanje turistikih (turistike ceste) i graninih podruja znaajnih za
dravu, te za povezivanje graninih prijelaza sa cestama iste ili vie kategorije kada po propisanim
kriterijima kategorizacije ne dostigne viu kategoriju.
LC - lokalne ceste
Lokalne ceste povezuju naselja u opini sa naseljima iz susjednih opina, ili povezuju vanija naselja unutar
opine, te povezuju saobraaj na druge javne ceste iste ili vie kategorije.
Javne staze su saobraajnice namijenjene za povezivanje naselja ili dijelova naselja u okviru opine, a ne
ispunjavaju propisane kriterije za lokalne ceste, ili su predviene samo za odreenu vrstu uesnika u
saobraaju (ceste i staze u stambenim zonama, seoske ceste i staze, pjeake staze, biciklistike staze,
konjske staze i slino.).
3

U naseljima u kojima je uveden sistem ulica saobraajnice se mogu podijeliti na potkategorije:

glavne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta kroz gradove, a namijenjene su za saobraajno
povezivanje gradskih podruja i etvrti u skladu sa propisima o sigurnosti cestovnog saobraaja. Na
ovim cestama, ako to uvjeti odvijanja saobraaja dozvoljavaju, moe se regulirati saobraajnom
signalizacijom i vea brzina kretanja od opeg ogranienja brzine u naselju;

sabirne gradske ceste ili sabirne lokalne ceste predviene su za prikupljanje i povezivanje
saobraajnih tokova iz pojedinih podruja ili gradskih etvrti, kao i za povezivanje gradskih etvrti i
dijelova naselja sa cestama vie kategorije;

lokalne gradske ceste predstavljaju nastavak cesta vie kategorije, predviene su za pristup
zatvorenim prostornim jedinicama (stambeni blokovi ili individualni stambeni objekti, industrijske
zone, centri za kupovinu i rekreaciju itd.) u pojedinim urbanim podrujima ili etvrtima, kao i u
dijelovima naselja.
lan 9.

Mjerila i kriterije za razvrstavanje javnih cesta i odluku o razvrstavanju javnih cesta, osim lokalnih cesta, u
skladu sa smjernicama i mjerilima, kriterijima i Odlukom Vijea ministara BiH utvruje Vlada na prjedlog
Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u saglasnosti sa
kantonalnim ministarstvima nadlenim za poslove prometa.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, odluku o razvrstavanju lokalnih cesta i ulica u gradovima donosi vlada
kantona na prijedlog nadlenog opinskog ili gradskog organa za poslove saobraaja.
lan 10.
Dijelovi javne ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi ceste mijenjaju, odnosno
gube kategoriju javne ceste.
Namjena dijelova javne ceste iz stava 1. ovog lana koji e i dalje sluiti saobraaju, kao i prikljuivanje na
novoizgraenu cestu rjeava se projektnom dokumentacijom izgradnje i rekonstrukcije predmetne ceste.
Odluku o statusu naputenog dijela ceste iz stava 2. ovog lana za autoceste, brze ceste, magistralne i
regionalne ceste donosi nadleno ministarstvo, a za lokalne ceste nadleni gradski, odnosno opinski organ.
lan 11.
Javne ceste moraju biti graene, rekonstruisane i odravane tako da ih na siguran nain mogu koristiti svi
korisnici cesta koji se pridravaju saobraajnih propisa i saobraajne signalizacije na cestama.
III. UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA
lan 12.
Ovim Zakonom Federacija osniva Javno preduzee Autoceste Federacije BiH d.o.o. (u daljnjem tekstu:
Autoceste FBiH).
Autoceste FBiH imaju sjedite u Mostaru.
Odluku o usklaivanju naziva, organizacije poslova i zadataka, nain upravljanja i rukovoenja i nain
transformisanja Javnog preduzea Direkcija cesta Federacije BiH Sarajevo (u daljnjem tekstu: JP Direkcija
cesta FBiH) u Javno preduzee Ceste Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Ceste FBiH) donosi Vlada.
Ceste FBiH imaju sjedite u Sarajevu.
Unutranje ustrojstvo i organizacija Autocesta FBiH i Cesta FBiH uredit e se Statutom na koji Vlada daje
saglasnost.
Kantonalne ustanove za ceste osnivaju se odgovarajuim propisom kantona.
lan 13.
Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu autocesta i brzih cesta vre Autoceste FBiH.
Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu magistralnih cesta vre Ceste FBiH.
4

Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu regionalnih cesta vre javne kantonalne ustanove
za ceste.
Upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje i zatitu lokalnih cesta i gradskih ulica vre nadleni
opinski ili gradski organi.
lan 14.
Nadzorni odbori upravljaa cesta mogu imati najvie po sedam lanova a imenuju se u skladu sa vaeim
propisima od predstavnika Ministarstva, Federalnog ministarstva finansija, Federalnog ministarstva
unutranjih poslova i strunih lica iz oblasti cesta i u skladu sa Ustavom obezbijediti zastupljenost
konstitutivnih naroda za preduzea od federalnog znaaja, odnosno predstavnika nadlenih kantonalnih
institucija za kantonalne ustanove za ceste.
lan 15.
Prava i dunosti Federacije kao osnivaa Cesta FBiH i Autocesta FBiH vri Vlada.
Vlada kao osniva odlukom moe svoje nadlenosti prenijeti na Ministarstvo.
U obavljanju poslova osnivaa Vlada izmeu ostalog ima sljedee nadlenosti u odnosu na Ceste FBiH i
Autoceste FBiH:

daje saglasnost na plan poslovanja, odnosno revidirani plan poslovanja;

daje saglasnost na statut;

usvaja godinji izvjetaj koji ukljuuje finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i
Odbora za reviziju;

odluuje o promjeni oblika organiziranja i statusnim promjenama;

odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala;

imenuje i razrjeava nadzorni odbor;

daje upute i smjernice Nadzornim odborima javnih preduzea;

imenuje i razrjeava Odbor za reviziju, na prijedlog nadzornog odbora;

daje saglasnost na imenovanje lanova uprave;

utvruje politiku, strategiju i akcioni plan razvoja cestovne infrastrukture;

odluuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima;

u vanrednim okolnostima daje obavezne instrukcije organima javnih preduzea.

lan 16.

Djelatnost Autocesta FBiH su poslovi i zadaci na autocestama i brzim cestama u Federaciji i to:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvoja, odravanje, zatita,

rekonstrukcija, izgradnja, obnova cesta i objekata na cestama kao i izvjetaji o realizaciji tih planova
i programa;

obavljanje poslova odravanja i zatite;

investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama

i objektima;

predlaganje finansijskih planova i poboljanje naina prikupljanja sredstava namijenjenih za ceste;

voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i
katastra cestovnog zemljinog pojasa;

ustupanje radova na rekonstrukciji, izgradnji, obnovi i odravanju cesta;

priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti saobraaja na

cestama kojim upravlja;

priprema podloga za dodjelu koncesija i osiguranje struno-tehnikog nadzora;

organizacija sistema naplate putarine;

prikupljanje podataka i obavjetavanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja;

poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolia;

organiziranje i pruanje usluga korisnicima autocesta i brzih cesta;

ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Autocesta FBiH.

lan 17.

Djelatnost Cesta FBiH na magistralnim cestama u Federaciji su poslovi i zadaci i to:

priprema dugoronih, srednjoronih i godinjih planova i programa razvoja, rekonstrukcija, obnova,

izgradnja i odravanje cesta i objekata na cestama, kao i izvjetaji o realizaciji tih planova i
programa;

investitorski poslovi za studije i projekte, obnovu, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje na cestama

i objektima;

obavljanje poslova odravanja i zatite cesta;

predlaganje finansijskih planova i izvjetaja te poboljanje naina prikupljanja sredstava za

finansiranje cesta;

ustupanje radova izgradnje, rekonstrukcije, obnove i odravanje cesta;

priprema podloga za dodjelu koncesija;

priprema i praenje realizacije programa mjera i aktivnosti za unapreenje sigurnosti saobraaja na

cestama kojim upravlja;

voenje evidencije (baze podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i
katastra cestovnog zemljinog pojasa;

priprema potrebne dokumentacije za osiguranje i implementaciju donacija i kreditnih sredstava u

skladu sa propisima i drugim aktima;

poslovi iz imovinsko-pravne oblasti koji se odnose na zatitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta;

prikupljanje podataka i obavjetavanje javnosti o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja;

poduzimanje potrebnih mjera za ouvanje i zatitu okolia;

ostale djelatnosti sadrane u aktu o osnivanju Cesta FBiH.

lan 18.

Izuzetno, Ceste FBiH, uz saglasnost osnivaa, mogu ugovorom prenijeti pojedine poslove zatite
magistralnih cesta ili druge operativne poslove javnoj kantonalnoj ustanovi za ceste, odnosno drugoj
organizaciji osposobljenoj za obavljanje tih poslova.
lan 19.
Nadlene javne kantonalne ustanove za ceste, opinski ili gradski organi obavljaju, u skladu sa odredbama
lana 13. stav 3. ovog Zakona, sljedee poslove u vezi sa regionalnim i lokalnim cestama, svako u okviru
svoje nadlenosti i to:

poslove odravanja i zatite cesta;

pripremaju dugorone i srednjorone planove razvoja cesta i izvjetaje;

pripremaju srednjorone i godinje planove i programe odravanja, zatite, rekonstrukcije i izgradnje

cesta kao i izvjetaje o realizaciji tih planova i programa;

pripremaju plan obnove;

obavljaju investicijske poslove za odravanje i obnovu, rekonstrukciju i izgradnju;

obavljaju investicijske poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije;

pripremaju i realiziraju program mjera i aktivnosti na unapreenju sigurnosti saobraaja;

obavljaju poslove zatite cesta;

predlau finansijske planove i finansijske izvjetaje o realizaciji tih planova i programa i osiguravaju
sredstava za potrebe cesta;

vode evidenciju (bazu podataka) cesta, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na cestama i
katastra cestovnog zemljinog pojasa;

prikupljaju podatke i obavjetavaju javnost o stanju cesta i nainu odvijanja saobraaja;

poduzimaju potrebne mjere za ouvanje i zatitu okolia.

lan 20.

U sluaju saobraajne nezgode korisniku javne ceste koji se pridrava saobraajnih i tehnikih propisa
utvrenih Zakonom o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
BiH", br. 6/06) ili drugom zakonskom regulativom vezanom uz sigurnost saobraaja na cestama i to:
postavljena saobraajna signalizacija na cesti, tehnika ispravnost vozila, kvalifikovanost i sposobnost
vozaa, prilagoenost brzine stanju na cesti i vremenskim prilikama, potujui princip da zaustavni put
odgovara putu preglednosti - upravitelj ceste duan je nadoknaditi tetu, ako je teta nastala zbog nedostataka
na cesti.
Za ostvarivanje prava iz stava 1. ovog lana nedostatak na cesti u postupku dokazivanja tete mora utvrditi
komisija sainjena od predstavnika upravitelja ceste, nadlenog MUP-a i preduzea koje je ugovorilo
odravanje ceste.
Ista komisija e utvrditi da li je otklanjanje tog nedostatka upravitelj predvidio Planom i programom
odravanja cesta i ugovorio ili izvoau radova naloio da otkloni te nedostatke, u skladu sa Pravilnikom o
odravanju cesta (lan 47. ovog Zakona) i dinamikim planom. Ukoliko je upravitelj planirao i ugovorio ili
naloio otklanjanje utvrenog nedostatka, nadoknadu tete iz stava 1. ovog lana upravitelj moe traiti od
preduzee sa kojim je ugovorio odravanje ceste, sanaciju ili rekonstrukciju, ako je teta nastala zbog
proputanja blagovremenog i kvalitetnog izvrenja ugovorenih radova.
Korisnik ceste, odnosno organ sigurnosti saobraaja koji je utvrdio nedostatak na cesti, koji je uzrokovao ili
bi mogao uzrokovati tetu korisnicima ceste duan je bez odlaganja o opasnosti na cesti na najbri mogui
nain obavijestiti upravitelja ili deurnu slubu preduzea koje odrava ceste.
IV. PLANIRANJE, GRADNJA, REKONSTRUKCIJA, ODR@AVANJE, UGOVARANJE I USTUPANJE
RADOVA NA JAVNIM CESTAMA
lan 21.
Javne ceste se planiraju, projektuju, grade, rekonstruiu i odravaju na nain:

da se rjeenja usklade sa najnovijim strunim saznanjima iz podruja projektovanja i gradnje, te sa

ekonomskim principima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,

da njima bude zajameno sigurno saobraanje svih uesnika u saobraaju, kao i usklaenost javnih
cesta sa drugim zahvatima u prostoru i okoliem kroz koji se proteu,

i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom i propisima za njegovo provoenje; propisima o
projektovanju, zakonima o gradnji i propisima za njegovo provoenje; propisima kojima je ureena
zatita okolia; propisima o ureivanju prostora, te propisima o sigurnosti saobraaja na cestama.

1. Planiranje
lan 22.
Strategija razvoja i odravanja javnih cesta odreuje ciljeve i osnovne zadatke pri razvoju i odravanju
javnih cesta na period od 10 godina.
Strategiju razvoja autocesta, brzih i magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH (u daljnjem tekstu:
Parlament) u skladu sa Strategijom saobraajnog razvoja Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade.
Strategiju razvoja regionalnih cesta donosi skuptina kantona na prijedlog vlade kantona.
Strategiju razvoja lokalnih cesta i ulica u gradovima i naseljima donosi opinsko, odnosno gradsko vijee.
Strategija sadri:

analizu stanja javnih cesta i potrebu razvoja javnih cesta,

osnovna mjerila za graenje javnih cesta, te prijedlog kriterija i prioriteta graenja,

potrebe odravanja postojeih javnih cesta, principa odravanja javnih cesta, te prijedlog kriterija
odravanja javnih cesta,

kljune principe i elemente strategije,

kriterije za realizaciju strategije,

akcioni plan za realizaciju strategije.

lan 23.

Ministarstvo je nadleno za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva javnih cesta putem realizacije

strategije.
Prednost u gradnji i odravanju javnih cesta utvrena Strategijom iz lana 22. ovog Zakona mora biti
zasnovana na prostornim, saobraajnim, tehnikim, ekolokim, demografskim analizama sa ekonomsko
opravdanim saobraajno-tehnikim rjeenjima radi poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonost saobraaja.
lan 24.
Srednjoroni program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta
donosi Vlada u skladu sa Strategijom iz lana 22. ovog Zakona na period od etiri godine za autoceste, brze
ceste i magistralne ceste, uz saglasnost Parlamenta, za regionalne ceste vlada kantona uz saglasnost skuptine
kantona, a za lokalne ceste i ulice u gradovima opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, uz saglasnost
opinskog, odnosno gradskog vijea.
Izvjetaj o ostvarivanju dugoronih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrenih Strategijom i o
realizaciji Programa iz stava 1. ovog lana za autoceste, brze i magistralne ceste, Vlada jedanput godinje
podnosi Parlamentu, za regionalne ceste vlada kantona izvjetaj podnosi kantonalnoj skuptini, a za lokalne
ceste nadleni organ izvjetaj podnosi gradskom ili opinskom vijeu.
lan 25.
Godinji plan i program odravanja i zatite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta
do kraja tekue godine za narednu godinu donose nadleni organi:

za autoceste i brze ceste Autoceste FBiH,

za magistralne ceste Ceste FBiH,

za regionalne ceste nadlena kantonalna ustanova za ceste,

za lokalne ceste i gradske ulice nadleni opinski naelnik, odnosno gradonaelnik.

Saglasnost na godinje planove i programe iz alineje 1. i 2. daje Vlada, za planove i programe iz alineje 3.
kantonalna vlada, a za planove i programe iz alineje 4. nadleno gradsko ili opinsko vijee.

2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta

lan 26.
Pod izgradnjom cesta, u smislu ovog Zakona, smatra se izgradnja cesta preteno po novoj trasi.
Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovog Zakona, smatraju se radovi na dijelu postojee ceste kojim se
mijenja njena osnovna karakteristika sa ciljem poveanja kapaciteta ceste i nivoa usluga.
Pod sanacijom (rehabilitacijom) cesta, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se
poboljava sigurnost uesnika u saobraaju i odravanje projektovanog stanja cesta.
lan 27.
Tehnika dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije utvrene Zakonom
o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH," br. 2/06,72/07 i 32/08) sadri:
1. projekt vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije, plan i program rada svjetlosne signalizacije,
projekt putne opreme i plan osvjetljenja,
2.

projekt prikljuivanja i ukrtanja cesta i prikljuivanje postojeih objekata na javnoj cesti,

3. projekt prikljuivanja mjesta izvan kolovoza: za izgradnju pomonih objekata koji slue javnoj cesti
(punktovi i stacionari), parkiralita, autobusnih stajalita, benzinskih pumpi, autoservisa, povrina za
zaustavljanje, parkiranje i iskljuivanje vozila, telefonskih govornica,
4.

druge uvjete utvrene Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona.

lan 28.

Poslovi graenja i rekonstruisanja javnih cesta u smislu ovog Zakona obuhvaaju:

graevinsko i drugo projektovanje sa istranim radovima,

projektovanje opreme, prateih objekata, saobraajne signalizacije i drugo projektovanje,

strunu ocjenu studija i projekata sa sistematskim i nezavisnim ocjenjivanjem parametara sigurnosti,

otkup zemljita i objekata,

premjetanje komunalne i druge infrastrukture,

pribavljanje urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje nadlenog organa,

ustupanje radova graenja,

organizaciju strunog nadzora i kontrole ugraenih materijala i izvedenih radova,

organizaciju tehnikog pregleda i primopredaju javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na
koritenje i odravanje.
lan 29.

Federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: ministar), uz saglasnost federalnog ministra
prostornog ureenja i federalnog ministra zatite okolia, donosi pravilnik kojim se propisuju vrste i sadraj
projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta.
lan 30.
Prethodnu saglasnost za izgradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta, ija izgradnja nije predviena
planom i programom upravljaa, daje Ministarstvo, a za regionalne ceste nadleno kantonalno ministarstvo.
lan 31.
Ako postojeu cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmjeta mora se izgraditi prema graevinskim
standardima koji odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje u kojemu se cesta nalazi u
momentu izmjetanja.
9

Trokove izmjetanja ceste iz stava 1. ovog lana snosi investitor objekta radi kojeg se vri premjetanje.
lan 32.
Nadleni opinski, odnosno gradski organi mogu traiti da se magistralna ili regionalna cesta koja prolazi
kroz naselje ili grad izgradi ili rekonstruie sa elementima koji utiu na poveanje trokova gradnje u odnosu
na cestu izvan naselja kao to su vea irina kolovoza, gradnja trotoara, prostora za parkiranje vozila, izrada
rasvjete i prilagoavanje putnih objekata posebnim potrebama.
Poveane trokova gradnje ili rekonstrukcije cesta prouzrokovanih zahtjevom iz stava 1. ovog lana snosi
podnosilac zahtjeva u visini sredstava u skladu sa ugovorom o sufinansiranju.
Uestvovanje u finansiranju radova iz stava 1. ovog lana, kao i drugi odnosi sa upraviteljem ceste u vezi sa
gradnjom i rekonstrukcijom, reguliraju se ugovorom sa nadlenim opinskim, odnosno gradskim organom.
lan 33.
U sluaju rekonstrukcije cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta koji iziskuju
premjetanje postojeih instalacija u cestovnom pojasu, vlasnici instalacija na cesti duni su o svom troku
izmjestiti te instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama, ako aktom o davanju saglasnosti za
postavljanje tih instalacija ili ugovorom izmeu vlasnika instalacija i onoga ko upravlja cestom nije drugaije
ureeno.
Investitor radova na rekonstrukciji cesta i vrenja radova investicijskog odravanja javnih cesta duan je
najmanje tri mjeseca ranije obavijestiti vlasnika instalacija o poetku radova na rekonstrukciji cesta i
omoguiti im uvid u tehniku dokumentaciju, ali nije duan pribavljati saglasnosti vlasnika instalacija koje
su u cestovnom pojasu.
U sluaju da vlasnik instalacija u trupu ceste i u cestovnom pojasu ne izmjesti svoje instalacije iz stava 1.
ovog lana i ne prilagodi ih nastalim promjenama do poetka radova na rekonstrukciji ceste, investitor
radova na rekonstrukciji ceste radove premjetanja, odnosno prilagoavanja izvrit e na teret vlasnika
instalacija.
lan 34.
Krianje ili prikljuivanje lokalnih i nerazvrstanih cesta sa magistralnim ili regionalnim cestama vri se
usmjeravanjem dviju ili vie tih cesta na isto mjesto ukrtanja ili prikljuivanja, odnosno njihovim
meusobnim povezivanjem prije mjesta ukrtanja ili prikljuivanja.
Ako se novoizgraena ili rekonstruisana cesta ukrta ili prikljuuje na postojee ceste koje imaju
makadamski kolovoz, postojee ceste moraju se izvesti sa savremenim kolovoznim zastorom u duini od
najmanje dvadeset metara raunajui od mjesta ukrtanja ili prikljuivanja.
Trokove gradnje, odnosno rekonstrukcije mjesta ukrtanja ili prikljuivanja iz stava 1. ovog lana, odnosno
izvoenja savremenog kolovoznog zastora iz stava 2. ovog lana snosi investitor ceste koji je prouzrokovao
te trokove.
lan 35.
Ako je do ukrtanja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije ceste, trokove gradnje
nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta ukrtanja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje ceste.
Ako je do ukrtanja ceste i eljeznike pruge dolo zbog gradnje ili rekonstrukcije eljeznike pruge,
trokove gradnje nadvonjaka, podvonjaka ili mjesta ukrtanja i ureaja za zatitu snosi investitor gradnje
eljeznike pruge.
Izgraeni nadvonjaci, odnosno podvonjaci iz st. 1. i 2. ovog lana pripadaju cesti ili eljeznici zavisno od
toga je li na njima cesta ili eljeznika pruga.
lan 36.
Krianje cesta sa eljeznikom prugom vri se usmjeravanjem dviju ili vie cesta na odreeno zajedniko
mjesto krianja.

10

Na mjestu krianja cesta sa eljeznikom prugom moraju se poduzeti mjere osiguranja propisane Zakonom o
osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06) i
Zakonom o sigurnosti eljeznikog prometa ("Slubeni list BiH", broj 33/95).
lan 37.
Sredstva za izgradnju zaobilaznice u zoni naseljenih mjesta osiguravaju Federacija, kanton, grad ili opina u
visini i proporciji utvrenoj ugovorom, a na osnovu znaaja javne ceste, shodno utvrenoj Strategiji i
usvojenim planovima izgradnje i rekonstrukcije javnih cesta.
lan 38.
Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, na postupak eksproprijacije nekretnina zbog graenja,
rekonstrukcije i odravanja javnih cesta primjenjuje se Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 70/07).
Kad se eksproprijacija provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste ili magistralne
ceste u ime i za raun Federacije, prijedlog za eksproprijaciju nekretnine podnosi pravno lice koje je prema
odredbama ovog Zakona ovlateno upravljati autocestama, brzim cestama, odnosno magistralnim cestama.
Kad se eksproprijacija provodi radi graenja, rekonstrukcije i odravanja regionalne ili lokalne ceste,
prijedlog za eksproprijaciju nekretnine podnosi pravno lice koje je prema odredbama ovog Zakona ovlateno
upravljati kantonalnim ili lokalnim cestama.
lan 39.
Izuzetno, Vlada za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, vlada kantona za regionalne cesta, opinski
naelnik ili gradonaelnik za lokalne ceste i ulice u gradovima moe na zahtjev korisnika eksproprijacije iz
lana 38. ovog Zakona, koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine, rijeiti
da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomonosti rjeenja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate
naknade za ekspropriranu nekretninu, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti sluaja ili da bi se
otklonila znatnija teta.
lan 40.
Kada se radi graenja, rekonstrukcije ili odravanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne
ceste eksproprira nekretnina u dravnom vlasnitvu ne plaa se naknada za eksproprirane nekretnine.
3. Odravanje cesta
lan 41.
Odravanje cesta, u smislu ovog Zakona, obuhvaa izvoenje radova kojima se osigurava nesmetan i siguran
saobraaj i ouvanje projektovanog stanja ceste.
Radovi odravanja cesta mogu biti:

radovi redovnog odravanja cesta,

radovi vanrednog odravanja cesta.

Radovi redovnog odravanja cesta su:

1.

popravka kolovoza, trupa ceste, potpornih i obloenih zidova,

2.

uklanjanje odronjenog materijala i ienje kolovoza i objekata za odvodnju,

3.

odravanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka,

4. odravanje objekata na cestama, odravanje objekata, opreme i instalacija sistama naplate putarine i
inteligentnog saobraajnog sistema za upravljanje i voenje saobraaja,
5. izrada i postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije, svjetlosno-sigurnosnih ureaja, zamjena,
popravka i uklanjanje oteene i nepotrebne saobraajne signalizacije i opreme ceste,
6.

koenje trave i odravanje zelenih povrina i zasada u cestovnom pojasu,

11

7.

odravanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu,

8.

ienje snijega i leda sa kolovoza i posipanje kolnika s ciljem spreavanja poledice,

9.

manji zahvati na obnavljanju, zamjeni i ojaanju dotrajalih kolovoza,

10. manji zahvati na ojaanju i zamjeni propusta, potpornih i obloenih zidova i zatita elinih
konstrukcija od korozije,
11.

manji zahvati na ugraivanju ivinjaka i izradi pjeakih staza,

12.

manji zahvati na saniranju klizita i odrona,

13.

voenje podataka o javnim cestama,

14.

obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran saobraaj na cestama.

Radovi vanrednog odravanja javnih cesta su obimniji radovi:

1.

obnavljanja, zamjene i ojaanja dotrajalih kolovoza,

2. ojaanja i zamjene propusta i mostova duine do deset metara, obnove potpornih i obloenih zidova i
zatita elinih konstrukcija od korozije,
3.

ugraivanja ivinjaka i izrada pjeakih staza,

4.

saniranja klizita i odrona.

Radovi vanrednog odravanja su radovi koji se izvode u cestovnom pojasu, mogu se izvoditi samo na osnovu
tehnike dokumentacije, bez pribavljanja saglasnosti i druge dokumentacije prema Zakonu o prostornom
ureenju.
lan 42.
Poslovi odravanja javnih cesta u smislu ovog Zakona su i:

planiranje odravanja i mjere zatite javnih cesta i saobraaja na njima,

ustupanje radova redovnog i vanrednog odravanja javnih cesta,

struni nadzor i kontrola kvaliteta ugraenih materijala i izvedenih radova odravanja javnih cesta,

osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari i predmeta sa javne ceste,

ophodnja (obilaenje, izvianje, patrola) cesta.

lan 43.

Radovi na odravanju javne ceste trebaju se izvoditi tako da se zbog njih ne obustavlja saobraaj.
U sluaju potrebe obustavljanja saobraaj zbog izvoenja radova, upravitelj ceste e po zahtjevu izvoaa
radova, najkasnije u roku od 48 sati prije poetka obustave saobraaja, uz prethodno pribavljenu saglasnost
nadlenog ministarstva, putem sredstava javnog informiranja obavijestiti uesnike u saobraaju o obustavi
saobraaja, o preusmjeravanju saobraaja za vrijeme obustave, te naloiti izvoau radova da postavi
dopunsku saobraajnu signalizaciju i poduzme ostale radnje za sigurno odvijanje saobraaja. Ukoliko se
radovi izvode na dionici ceste gdje nije mogue izmjestiti saobraaj, upravitelj ceste moe zahtijevati da se
radovi izvode nou.
lan 44.
Upravitelj ceste duan je osigurati odravanje kolovoza dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad i
na graninim prijelazima, odnosno uestvovati u finansiranju odravanja i to u obimu koji proistie iz duine
dijela javne ceste u naselju i irini te ceste van naselja, odnosno prije graninog prijelaza.
U naselju ili gradu gdje je organizirana posebna sluba za odravanje ulica, ta sluba moe vriti i odravanje
kolovoza dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, a u tom sluaju upravitelj uestvuje u
finansiranju odravanja u skladu sa odredbom prethodnog stava.
12

Pravac, duinu i irinu dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, odnosno na graninom prijelazu,
kao i nain i uvjete odravanja kolnika kao i poslove zatite i sigurnosti tih cesta, utvruju ugovorom
upravitelj ceste i nadlena opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba. Tim ugovorom moraju se
regulirati obaveze za dvosmjerno odvijanje saobraaja na javnoj cesti kroz naselje ili grad, odnosno na
graninom prijelazu.
Upravitelj ceste i nadlena opina ili grad, odnosno Dravna granina sluba ugovor iz prethodnog stava
duni su zakljuiti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 45.
Ako do sporazuma iz prethodnog lana ne doe, konanu odluku donosi arbitrana komisija u sastavu od tri
lana koju ine: predstavnik nadlenog ministarstva, upravitelja ceste i opine ili grada, odnosno Dravne
granine slube.
Ukoliko komisija iz stava 1. ovog lana ne postigne sporazum i ne donese konanu odluku, nadleni ministar
donijet e odluku u skladu sa svojim nadlenostima.
lan 46.
@eljezniko-cestovni prijelaz na dva nivoa u cjelini odrava se kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad
eljeznike pruge, a samo cesta i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod eljeznike pruge.
lan 47.
Popis poslova redovnog i vanrednog odravanja, rokove za izvoenje tih radova, pravila i tehnike uvjete za
radove, podatke o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i nain voenja tih podataka, stalni nadzor nad
stanjem javnih cesta, nain i uvjeti obavljanja cestarske slube reguliu se Pravilnikom o odravanju javnih
cesta koji donosi ministar.
4. Ustupanje radova
lan 48.
Upravitelji cesta direktno ne izvode radove gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta.
Izuzetno, subjekti iz prethodnog stava mogu izvoditi navedene radove, ako imaju potrebne kapacitete i
ukoliko je to u funkciji racionalnosti, boljeg funkcioniranja sistema i ako je tehnoloki i ekonomski
opravdano.
Izvoenje radova gradnje, rekonstrukcije i odravanja javnih cesta upravitelji cesta ustupaju po postupku i na
nain utvren Zakonom o javnim nabavkama ("Slubeni glasnik BiH," br. 49/04).
lan 49.
Predtakmienje izvoaa kao i postupak ustupanja radova redovnog odravanja cesta provodi se svake etiri
godine po postupku i na nain utvren Zakonom o javnim nabavkama.
lan 50.
Izvoenje radova na izgradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta smije se ustupiti samo izvoau koji
je registriran, specijaliziran i opremljen za te poslove i koji raspolae osposobljenim kadrovima za izvoenje
tih radova.
Osim uvjeta iz stava 1. ovog lana izvoa kome se mogu ustupiti poslovi redovnog odravanja cesta mora
biti licenciran za tu vrstu poslova u skladu sa Pravilnikom o licenciranju koji donosi ministar.
lan 51.
Upravitelj cestom, korisnik koncesije i izvoa radova redovnog odravanja javne ceste duni su i ovlateni
prilikom trajka svojih radnika osigurati obavljanje redovnog odravanja javne ceste i to:

nadzor nad prohodnosti i osposobljenosti javne ceste za siguran saobraaj pregledima javne ceste,

osigurati opasne dijelove na javnoj cesti, ako utvrene nedostatke koji ugroavaju saobraaj na njoj
ophodar ne moe odmah otkloniti,
13

provoenje mjera za osiguranje javne ceste iji bi izostanak mogao prouzrokovati oteenje javne
ceste,

otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti,

otklanjanje oteenja javne ceste koja bi mogla uzrokovati prekid saobraaja ili opasnost za uesnike
u saobraaju,

prohodnost javne ceste u zimskom periodu najmanje u obimu koji omoguuje odvijanje saobraaja
uz upotrebu zimske opreme,

osiguranje tekuih podataka o stanju i prohodnosti javne ceste.

V. ZATITA CESTA I UVJETI ODVIJANJA SAOBRAAJA NA CESTAMA

lan 52.
Pod zatitom javnih cesta u smislu ovog Zakona podrazumijeva se:

zatita cesta od prekomjernog optereenja,

zatita cesta od prekoraenja ukupne mase i osovinskog optereenja,

zatita od gradnje objekata u cestovnom pojasu cesta,

reguliranje gradnje prilaznih cesta, autobusnih stajalita, parkinga i benzinskih pumpi,

osiguranje preglednosti na raskrsnicama i u krivinama,

zatita od nekontrolisanog izlaska veeg broja ljudi, djece, te stoke i divljai na cestu,

spreavanje vrenja radnji na cesti i u cestovnom pojasu kojima bi se mogla otetiti cesta, odnosno
ugroavati saobraaj ili poveati trokovi odravanja ceste,

reguliranje odnosa sa susjedima uz cestu,

reguliranje postavljanja kablova, vodova i instalacija u trupu ceste u cestovnom i zatitnom pojasu,

spreavanje deponovanja materijala na cesti i uz cestu,

uklanjanje zaustavljenih, pokvarenih, naputenih i oteenih vozila sa ceste i iz cestovnog pojasa,

reguliranje ogranienja i zabrana saobraaja,

reguliranje postavljanja i dopune saobraajne i turistike signalizacije,

reguliranje postavljanja reklamnih znakova,

evidencija cesta, cestovnog pojasa, saobraajne signalizacije i opreme na cestama,

ovlaenja upravitelja cesta u vezi sa zatitom cesta,

obaveza ugovaranja odravanja i zatite cesta,

kontrola gradnje ograda i vrenja drugih radova u cestovnom pojasu i poduzimanje mjera u cilju
spreavanja vrenja bespravnih radova u cestovnom pojasu.
lan 53.

Motorna i prikljuna vozila koja obavljaju saobraaj na cestama, osim vozila sa gusjenicama moraju imati
kotae sa pumpanim gumama.
Motorna vozila sa gusjenicama mogu obavljati saobraaj na cestama sa savremenim kolovoznim zastorom
samo ako su gusjenice opremljene oblogama sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama.
Izuzetno od odredaba prethodnog stava, motorna vozila sa gusjenicama oruanih snaga Bosne i Hercegovine
mogu obavljati saobraaj na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom iako gusjenice nisu opskrbljene
oblogama, uz obavezu naknade tete koja je time prouzrokovana.

14

Naknadu tete iz stava 3. ovog lana utvruje komisija imenovana odlukom osnivaa koju ine predstavnici
nadlenog ministarstva i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.
lan 54.
Vozila na javnoj cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija,
ukupne mase i osovinskog optereenja.
Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom prelaze dozvoljenu teinu, osovinski pritisak ili
dimenzije, odnosno granice doputenog optereenja na javnim cestama smatra se vanrednim prijevozom.
Prijevoz vozilima iz stava 2. ovog lana moe se vriti samo uz odobrenje za vanredni prijevoz, ako stanje
javne ceste i saobraaja na njoj to doputa.
Odobrenje za vanredni prijevoz moe se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se ovaj prijevoz ne
moe vriti drugim prijevoznim sredstvima.
Uvjeti i nain na koji se vanredni prijevoz moe vriti utvruje se u odobrenju za vanredni prijevoz.
Odobrenje za vanredni prijevoz na autocesti i brzoj cesti izdaju Autoceste FBiH, Ceste FBiH za magistralne
ceste, kantonalna ustanova za ceste za regionalne ceste, a nadleni opinski odnosno gradski organ za
lokalne ceste.
Pravna i fizika lica kod kojih se vri utovar na vozila duni su se pridravati dozvoljenih maksimalnih
ogranienja prilikom utovara tereta na vozila u pogledu propisanih uvjeta za pojedine vrste vozila koji se
odnose na dimenzije, ukupnu masu i osovinsko optereenje.
Nain i uvjete vrenja vanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja, nadziranje osovinskog pritiska,
ukupne doputene mase i dimenzija vozila na javnim cestama regulira se Pravilnikom za vrenje vanrednog
prijevoza koji donosi ministar, uz saglasnost Federalnog ministarstva unutranjih poslova.
lan 55.
Trokove vanrednog prijevoza kao to su: troak izdavanja odobrenja za vanredni prijevoz, troak
poduzimanja posebnih mjera osiguranja za vanredni prijevoz (podupiranje mostova, ojaanje objekata,
izgradnja devijacija, proirenja kao i izrada elaborata o mogunosti prolaska vanrednog prijevoza i pratnja),
troak pregleda vanrednog prijevoza i naknada za vanredni prijevoz snosi podnosilac zahtjeva.
lan 56.
Kontrolu osovinskog pritiska ukupne doputene mase i dimenzije vozila na javnim cestama vri upravitelj
ceste, uz prisustvo predstavnika organa unutranjih poslova.
Ako se kontrolom iz stava 1. ovog lana utvrdi da masa vozila, njegovo osovinsko optereenje ili dimenzije
prelaze doputenu masu i dimenzije vozila, a prijevoz se vri bez odobrenja za vanredni prijevoz ili
optereenje i dimenzije vanrednog prijevoza ne odgovaraju veliinama u dozvoli za vanredni prijevoz, vozilo
se iskljuuje iz saobraaja o emu e se sainiti zapisnik koji se dostavlja nadlenoj inspekciji radi
pokretanja prekrajnog naloga.
Iz saobraaja se iskljuuje i vozilo iji voza odbije da izvri kontrolu ukupne mase i osovinskog optereenja
vozila na zahtjev ovlatenog lica.
Privremeno iskljuivanje vozila iz saobraaja mogu vriti inspektori javnih cesta ili ovlateni radnici
Ministarstva unutranjih poslova, uz prisustvo predstavnika upravitelja ceste. Iskljuivanje iz saobraaja vri
se skidanjem registarskih tablica sa vozila kojim je vren vanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima
iz dozvole i oduzimanjem saobraajne dozvole na zapisnik sainjen na licu mjesta.
Prijevoznik moe nastaviti prijevoz nakon to upravitelju ceste plati naknadu, te kada dobije odobrenje za
vanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko optereenje sa propisanim
normativima ili uvjetima iz dozvole.
U vrijeme dok je vozilo iskljueno iz saobraaja, prijevoznik se stara o iskljuenom vozilu i snosi sve
posljedice iskljuenja iz saobraaja.

15

Nadzor nad dozvoljenim osovinskim optereenjem i ukupnom masom nad vozilima koja ulaze na podruje
Bosne i Hercegovine vri se u postupku carinskog nadzora na graninom prijelazu.
lan 57.
Pravna ili fizika lica zbog ije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste duna su platiti
naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.
Pravilnik za utvrivanje prekomjerne upotrebe javne ceste donosi ministar.
Prilikom utvrivanja mjerila za prekomjernu upotrebu javne ceste mora se voditi rauna o djelatnosti i
uestalosti prijevoza vozilima odreenog pravnog ili fizikog lica i optereenju javne ceste.
lan 58.
Zatitni pojas uz javne ceste (zatitni cestovni pojas) je pojas na kojem vai poseban reim gradnje i
uspostavlja se s ciljem zatite javne ceste i sigurnosti saobraaja na njoj od tetnih uticaja i razliitih
aktivnosti u prostoru pored javne ceste.
U postupku izdavanja odobrenje za graenje ili urbanistike saglasnosti za graenje objekata i instalacija na
javnoj cesti ili unutar cestovnog i zatitnog pojasa javne ceste organ nadlean za prostorno ureenje
obavezan je zatraiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste.
Zatitni pojas u smislu stava 1. ovog lana mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je u pravilu
irok sa svake strane:

autoceste

40 m,

brze ceste

30 m,

magistralne ceste

regionalne ceste

lokalne ceste

20 m,
10 m,

5 m.
lan 59.

Mjesta ukrtanja sa eljeznikom prugom, benzinske stanice, autobusne stanice i parkiralita za potrebe
javne ceste, odmorita i pratei objekti mogu se graditi u zatitnom i cestovnom pojasu javne ceste samo na
nain i pod uvjetima utvrenim u odobrenju, odnosno saglasnosti upravitelja ceste.
lan 60.
Pod prikljukom i prilazom na javnu cestu, osim autocesta i brzih cesta, u smislu ovog Zakona, smatra se
spoj javne ceste i svih povrina sa kojih se vozila direktno ukljuuju u saobraaj ili iskljuuju iz saobraaja.
Krianje javnih cesta meusobno ne smatra se, u smislu ovog Zakona, prikljukom i prilazom na javnu
cestu.
Prikljuak i prilaz na javnu cestu moe se izvesti samo na osnovu odobrenja upravitelja cesta.
Trokove izgradnje prikljuka i prilaza na javnu cestu u skladu sa odobrenim projektom prikljuka snosi
investitor prikljuka.
lan 61.
Odobrenje za gradnju prikljuka i prilaza investitoru se moe izdati samo ukoliko su ispunjeni uvjeti za
gradnju prikljuka i prilaza propisani ovim Zakonom i Pravilnikom o uvjetima za projektovanje i gradnju
prikljuaka i prilaza.
Upravitelj ceste nije duan izdati odobrenje za prikljuivanje na javnu cestu za objekte izgraene na osnovu
graevinske dozvole za koju nije traena saglasnost upravitelja ceste.
Pravilnik o uvjetima za projektovanje i gradnju prikljuaka i prilaza iz stava 1. ovog lana donosi ministar.

16

Ako ve izgraeni prikljuak na javnu cestu ne zadovoljava uvjete sigurnog prikljuivanja, upravitelj ceste je
ovlaten zahtjevati njegovo prilagoavanje promijenjenim okolnostima. Trokove njegovog preureenja
plaa investitor prikljuka ili njegov pravni nasljednik.
Za koritenje cestovnog zemljita investitor je duan plaati naknadu.
Pravilnik o naknadama za koritenje cestovnog zemljita donosi ministar.
lan 62.
Ako se prikljuak na javnu cestu izgradi bez odobrenja upravitelja ceste ili suprotno uvjetima iz odobrenja,
upravitelj ceste podnijet e prijavu nadlenom inspekcijskom organu.
lan 63.
Na ve izgraenim javnim cestama izuzev autocesta i brzih cesta moe se dozvoliti izgradnja novih
autobuskih stanica, uz odobrenje upravitelja ceste.
Pravilnik o uvjetima za projektovanje i ureenje autobuskih stanica donosi ministar.
lan 64.
Uvjete za ureenje prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnoj cesti i unutar
cestovnog pojasa javne ceste utvruje upravitelj ceste izdavanjem odobrenja, a uvjete ureenja prostora i
izgradnje objekata i instalacija u zatitnom cestovnom pojasu utvruje upravitelj ceste izdavanjem
saglasnosti.
Uvjetima iz stava 1. ovog lana za objekte, odnosno instalacije koje se nalaze na javnoj cesti, odnosno unutar
zemljinog pojasa javne ceste, utvruju se nain, dinamika, te rokovi izrade tih radova, kao i odreivanje
lokaliteta na kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste namjene jednog od
drugog.
lan 65.
U blizini raskra dviju javnih cesta u nivou ili krianja javne ceste sa eljeznikom prugom u nivou, ili na
unutranjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drvee ili grmlje, postavljati naprave, ograde,
reklamni znakovi ili drugi predmeti koji onemoguavaju preglednost na javnoj cesti, odnosno eljeznikoj
pruzi (trokut preglednosti). Duina stranica trokuta preglednosti utvruje se tehnikom dokumentacijom
ceste, odnosno eljeznike pruge.
Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljita duni su, na zahtjev upravitelja ceste odnosno korisnika
koncesije, ukloniti drvee, grmlje, naprave, ograde, reklamne znakove i druge predmete radi osiguranja
preglednosti na javnoj cesti.
Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljita ne postupi u skladu sa odredbom stava 2. ovog lana,
upravitelj ceste putem izvoaa radova koji odrava cestu osigurat e izvoenje tih radova na teret vlasnika,
korisnika ili posjednika zemljita.
Odravanje prijelaza u nivou ceste sa eljeznikom prugom Sporazumom reguliu upravitelj ceste i
upravitelj pruge. Ako ne doe do sporazuma konanu odluku o odravanju prijelaza donosi arbitrana
komisija sastavljena od predstavnika nadlenog ministarstva, upravitelja ceste i upravitelja pruge.
lan 66.
Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se skupljaju graani kao to su sportski stadioni, djeja igralita,
kole, javni lokali ili zemljite koje se koristi za lovita, dranje stoke i panjake, ti objekti, odnosno
zemljite moraju se zatitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.
Ako je potreba za postavljanjem zatitne ograde iz prethodnog stava prouzrokovana gradnjom ili
rekonstrukcijom javne ceste, trokove postavljanja i odravanja zatitne ograde snosi investitor.
Ako je potrebu za postavljanjem zatitne ograde prouzrokovao korisnik objekta ili zemljita iz stava 1. ovog
lana, nadlena inspekcija cesta donosi rjeenje kojim utvruje obavezu tom korisniku da postavi i odrava
zatitnu ogradu.
17

Ako korisnik objekta ili zemljita ne postupi po rjeenju iz prethodnog stava, nadleni inspektor za ceste
izdat e nalog da se postavljanje zatitne ograde izvri o troku korisnika.
lan 67.
Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i cestovnom pojasu, ako bi ti radovi ili
radnje mogli otetiti javnu cestu, poveati trokove odravanja, odnosno ugroavati ili ometati saobraaj na
njoj, a naroito:
1.

iznositi blato na cestu ili bilo ime prljati cestu,

2. na cestu i u odvodna tijela ceste dovoditi vodu i druge tekuine i ometati njihovo otjecanje sa ceste i iz
odvodnih tijela ceste,
3.

istresati u cestovne jarke materijal ili tekuine,

4. napajati i pasti ivotinje u cestovnim jarcima i na cestovnom pojasu, putati ih da prelaze ili ih
zadravati na cestovnom pojasu,
5.

u zatitnom pojasu izgraivati pojilita za ivotinje,

6.

po cesti vui grede, balvane i druge predmete ime bi se cesta mogla otetiti,

7.

prosipati po cesti maziva ili druge masne tvari,

8. bez odgovarajue zatite na zemljitu ili zgradama pored ceste izvoditi radove koji bi mogli otetiti cestu
ili ugroziti sigurnost saobraaja,
9.

sputati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa i usjeka,

10.

ostavljati na cesti i u cestovnom pojasu pokvarena, oteena ili trajno naputena vozila,

11.

posipati ili bacati materijal ili predmete na cestu i u odvodna tijela ceste ili ga deponovoati uz cestu,

12.

vriti bilo koje druge radove na kosinama nasipa, zasjeka i usjeka,

13. iscrtavati i brisati horizontalne i vertikalne signalizacije te premjetati, otuivati i izmjeniti vertikalnu
signalizaciju i cestovnu opremu,
14.

sjei ume u zatitnom pojasu ceste ukoliko ona naruava stabilnost kosina,

15.

postavljati reklamne znakove uz cestu suprotno odredbama lana 78. ovog Zakona.

Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu otetiti javnu cestu, poveati
trokove odravanja ili ugroziti sigurnost saobraaja na njoj, nadlena inspekcija cesta i upravitelj ceste
duni su poduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oteenje ceste i sigurnost saobraaja na
njoj.
U sluaju iz stava 2. ovog lana inspektor cesta kao i upravitelj ceste ovlateni su obustaviti radove ili radnje
iz stava 2. ovog lana i naloiti otklanjanje nedostataka u kratkom roku.
Ukoliko investitor i izvoa radova ne otklone nedostatke u ostavljenom roku, upravitelj ceste otklanjanje
nedostataka naloit e organizaciji koja odrava cestu o troku investitora ili izvoaa radova koji nije
otklonio nedostatke ili podnijeti prijavu nadlenoj inspekciji.
lan 68.
Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama, osim autocesta i brzih cesta, mogu se odravati
pod uvjetima i na nain utvren od nadlenog Ministarstva unutranjih poslova i uz saglasnost ministra na
magistralnim cestama, odnosno nadlenog kantonalnog ministra na regionalnim i lokalnim cestama.
lan 69.
Komije pored javne ceste moraju dopustiti jednostavan odvod vode i odlaganje snijega na njihovo zemljite,
ako im se time ne nanosi teta.
Komije pored javne ceste moraju, u skladu sa Zakonom i uz odtetu, dopustiti pristup do cestovnih objekata
radi njihovog odravanja, gradnje odvodnih jaraka i drugih ureaja za odvod vode od cestovnog pojasa do
18

recipijenta, te postavljanje privremenih ili stalnih ureaja i ureenja za zatitu ceste i saobraaja na njoj od
leda, snijega, buke, tetnih svjetlosnih uticaja i slino, ako ih nije mogue postaviti na zemljite koje je
sastavni dio ceste.
lan 70.
Izuzetno od odredbi lana 68., moe se dati odobrenje za radove koji se na drugi nain ne mogu izvesti ili bi
njihovo izvoenje zahtijevalo velike trokove kao to su popreno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim
objektima cjevovoda, kablova i vodova (na objektima i uzduno), ruenje i uklanjanje drvea koje ugroava
sigurnost saobraaja na cesti ili bi moglo dovesti do ugroavanja sigurnosti saobraaja na cesti.
Odobrenje iz prethodnog stava izdaje upravitelj cesta.
U odobrenju se odreuju uvjeti i nain izvoenja radova.
Odobrenje iz stava 1. ovog lana nije potrebno ako doe do oteenja ureaja i instalacija, ugraenih u javnu
cestu ili ako doe do pada drvea na cestu i ako je zbog toga neposredno ugroena sigurnost saobraaja,
odnosno ivot i zdravlje graana ili bi mogla nastati vea privredna teta.
Vlasnik ili korisnik ureaja instalacija postavljenih u javnu cestu i uz cestovni pojas kao i vlasnik drvea na
kojima je dolo do oteenja zbog kojih moe nastati neposredna opasnost za javnu cestu i uesnike u
saobraaju i okoliu, duan je o tome obavijestiti upravitelja ceste, odnosno korisnika koncesije, Ministarstvo
i Ministarstvo unutranjih poslova za magistralne ceste, odnosno nadleno kantonalno ministarstvo
saobraaja i kantonalno ministarstvo unutranjih poslova za regionalne i lokalne ceste i ulice u naseljima i
gradovima.
Vlasnik ili korisnik ureaja i instalacija ili drvea iz stava 5. ovog lana mora u to kraem roku otkloniti
oteenja na njima radi dovoenja javne ceste i prometa u prvobitno stanje i o tome obavijestiti nadlene
organe i organizacije kao i u stavu 5. ovog lana.
lan 71.
Graevinski materijali i drugi predmeti ne mogu se deponovati pored cesta na udaljenosti manjoj od pet
metara raunajui od cestovnog pojasa, kao ni na veoj udaljenosti, ako bi se time ometala potrebna
preglednost ili se ugroavala sigurnost saobraaja.
Materijal namijenjen za radove na cesti moe se deponovati na cesti, s tim da cijela irina kolovoza mora
ostati slobodna za siguran saobraaj u oba pravca.
U otroj krivini ovaj materijal moe se deponovati samo na vanjskoj strani krivine ceste.
Upravitelj cesta ili nadleni inspektor za ceste izdat e nalog da se o troku vlasnika uklone svi materijali i
predmeti deponovani suprotno odredbama stava 1. ovog lana.
lan 72.
Ako se vozilo na kolovozu ceste poprijei ili ako snagom vlastitog motora ne moe savladati uspon u
zimskim uvjetima odvijanja saobraaja ili ako sa vozila padne teret, voza je duan, ako je to mogue,
vozilo, odnosno teret odmah ukloniti sa kolovoza. Ako to ne uini, upravitelj ceste izdat e nalog izvoau
radova koji odrava cestu da uklanjanje vozila odnosno tereta izvri za raun vlasnika odnosno korisnika
vozila.
Oteeno vozilo ili vozilo u kvaru voza je duan, ako mu je to mogue, odmah ukloniti sa ceste. Ako to ne
uini, upravitelj ceste e dati nalog slubi "Pomo-informacije" na cestama da se uklanjanje vozila izvri u
skladu sa ugovorom o vrenju slube "Pomo - informacije" na cestama na teret vlasnika odnosno korisnika
vozila.
lan 73.
Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj uope ne moe odvijati saobraaj ili samo za pojedine vrste
vozila ili ako bi saobraaj pojedinih vrsta vozila nanosio tetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili
odravanju ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja ili ogranienja saobraaja, ili ako drugi razlozi sigurnosti
saobraaja to zahtijevaju, Ministarstvo, na prijedlog upravitelja ceste za autoceste, brze i magistralne,
nadleno kantonalno ministarstvo za regionalne ceste, a nadleni opinski odnosno gradski organ za lokalne
19

ceste moe zabraniti ili ograniiti saobraaj na toj cesti za pojedine vrste vozila na cijeloj cesti ili samo na
pojedinim njenim dijelovima.
Opa zabrana ili ogranienje saobraaja na cesti moe biti samo privremeno, a zabrana ili ogranienje
saobraaja za pojedine vrste vozila moe biti privremeno ili stalno. Zabrana ili ogranienje saobraaja mora
se pravovremeno objaviti putem sredstava javnog informiranja, ili na drugi pogodan nain prema mjesnim
prilikama i oznaiti odgovarajuim saobraajnim znakovima na cesti.
Za radove redovnog odravanja nije potrebno izdavati saglasnost o posebnom reimu odvijanja saobraaja.
Uz zahtjev za zabranu ili ogranienje saobraaja radi izvoenja radova na javnoj cesti, izvoa radova je
duan dostaviti organu iz stava 1. ovog lana, tehniku dokumentaciju o organizaciji izvoenja radova kao i
prijedlog eventualno drugog mogueg naina odvijanja saobraaja na tom cestovnom pravcu.
lan 74.
Odredbe o zatiti cesta i uvjetima odvijanja saobraaja na cestama primjenjuju se na ceste u gradnji i
cestovne pravce za koje je usvojen projekt o gradnji ceste.
lan 75.
Upravitelj ceste duan je pravovremeno obavijestiti nadleno ministarstvo unutranjih poslova o svim
promjenama stanja na cestama koje bitno utiu na prohodnost cesta i sigurnost saobraaja, kao i o poduzetim
mjerama za nesmetano odvijanje saobraaja.
lan 76.
Saobraajna signalizacija i oprema, te turistika signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na osnovu
saobraajnog projekta.
Za ceste koje su izgraene do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju saobraajni projekt, vaee je
postojee stanje saobraajne signalizacije i opreme do izrade saobraajnog projekta.
Za ceste iz stava 2. ovog lana upravitelj cesta duan je izraditi saobraajni projekt ceste u roku od najvie tri
godine od dana donoenja ovog Zakona.
Upravitelj ceste uz saglasnost ministra za autoceste, brze ceste i magistralne ceste, odnosno nadlena
kantonalna ustanova uz saglasnost nadlenog kantonalnog ministra za regionalne i lokalne ceste, ovlateni su
izmijeniti saobraajni projekt iz stava 1. ovog lana, odnosno postojee stanje iz stava 2. ovog lana.
lan 77.
Za svaki zahvat na javnoj cesti, pri izvoenju radova odravanja ili drugih radova pod saobraajem moraju se
postaviti odgovarajui privremeni saobraajni znakovi, odnosno provesti tehnika regulacija saobraaja na
nain da se garantira sigurnost saobraaja i izvoaa radova uz najmanje ometanje saobraajnih tokova.
Tehnikom regulacijom iz stava 1. ovog lana mora se osigurati pravovremena uoljivost zapreka i drugih
barijera na javnoj cesti danju u vrijeme nedovoljne vidljivosti i nou, postavljanjem odgovarajuih treptavih
naranastih svjetala ili drugih adekvatnih tehnikih pomagala.
Radovi na javnim cestama, naroito na kolovozima, osim neodlonih radova na otklanjanju nedostataka koji
neposredno ugroavaju sigurnost saobraaja moraju se, po pravilu, planirati i izvoditi u danima kada je
saobraajni tok slabijeg intenziteta, a izriito ne u dane vikenda, praznika i pojaanog saobraaja zbog
turistikih putovanja.
Odmah po zavretku radova na javnoj cesti sva privremena saobraajna signalizacija i oprema mora biti
uklonjena i istovremeno postavljena trajna saobraajna i ostala signalizacija i oprema u skladu sa
saobraajnim projektom.
Odobrenje za izmjenu reima saobraaja izdaje nadleno ministarstvo u skladu sa privremenim saobraajnim
projektom.
lan 78.
Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste nije doputeno postavljanje reklama.
20

Na autocesti i brzoj cesti i zatitnom pojasu autoceste i brze ceste doputeno je pruanje usluga u skladu sa
saglasnou upravitelja.
Na ostalim javnim cestama i zatitnom pojasu uz javnu cestu nije doputeno postavljanje reklama na
mjestima na kojima bi zbog svog sadraja, poloaja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugroavala
sigurnost saobraaja.
Mjesta na javnoj cesti iz stava 3. ovog lana na kojima nije doputeno postavljanje reklame pravilnikom e
propisati ministar.
Pravilnikom iz prethodnog stava ovog lana ministar e propisati na kojim mjestima, pod kojim uvjetima i uz
koliku naknadu se mogu postavljati reklame uz magistralne, regionalne i lokalne ceste.
Posebnim pravilnikom ministar e propisati uvjete i visinu naknade za koritenje cestovnog zemljita za
pruanje usluga i obavljanja prateih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste.
lan 79.
Upravitelji cesta za ceste kojima upravljaju duni su voditi evidencije tih cesta, cestovnog pojasa,
saobraajne signalizacije i opreme na njima.
lan 80.
Ovim zakonom daju se javna ovlatenja upraviteljima cesta.
Upravitelji cesta u okviru vrenja javnih ovlatenja pokreu upravni postupak po slubenoj dunosti ili po
zahtjevu stranke i donose rjeenja kada izdaju:

odobrenje za vanredni prijevoz iz lana 54. ovog Zakona,

odobrenje za prekomjernu upotrebu javne ceste iz lana 57. ovog Zakona,

odobrenje za izgradnju objekata i instalacija iz lana 58. ovog Zakona,

odobrenje za izgradnju prikljuka, odnosno prilaza na javnu cestu iz lana 60. ovog Zakona,

odobrenje za izgradnju autobusnih stajalita iz lana 63. ovog Zakona,

odobrenje za popreno postavljanje instalacija iz lana 70. ovog Zakona,

nalog za obustavu vrenja bespravnih radnji i otklanjanje smetnji na cesti i u zatitnom pojasu iz l.
62., 65., 67. i 71. ovog Zakona,

odobrenje za postavljanje reklama iz lana 78. ovog Zakona,

rjeenje o povratu dijela uplaenih sredstava za registraciju vozila iz lana 99. ovog Zakona.

Protiv upravnih akata iz stava 2. ovog lana za autoceste, brze ceste i magistralne ceste moe se podnijeti
alba Ministarstvu, za regionalne ceste nadlenom kantonalnom ministarstvu, a za lokalne ceste nadlenom
opinskom organu u skladu sa zakonom.
lan 81.
U okviru osiguranih finansijskih sredstava za odravanje i zatitu cesta, u skladu sa usvojenim godinjem
planom i programom odravanja i zatite cesta upravitelji su duni osigurati trajno i kvalitetno odravanje i
zatitu cesta kojim upravljaju i omoguiti sigurno i nesmetano odvijanje saobraaja na tim cestama za
uesnike u saobraaju koji potuju saobraajne propise, saobraajnu signalizaciju, vremenske uvjete, stanje
na cestama i okoliu.
Upravitelji cesta i preduzea koja odravaju ceste ugovorom reguliu uvjete i nain izvravanja radova
odravanja i zatite autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta i druga pitanja vezana uz
njihovo odravanje i zatitu.
Ugovor iz prethodnog stava, izmeu ostalog, sadri:
1.

vrstu radova koji su predmet ugovora;

2.

vrijeme na koje je ugovor zakljuen;

21

3.

ugovorenu vrijednost radova;

4.

premjer i predraun radova;

5.

nain i postupak izrade i donoenja planova i programa;

6.

uvjete i nain izvoenja radova;

7.

tehniki nadzor u izvoenju radova;

8.

nain obrauna, rokove plaanja i druge uvjete za obraun i isplatu izvrenih radova;

9.

odgovornost za tete i druge odgovornosti;

10.

nain rjeavanja sporova.

Ugovor o odravanju javnih cesta mora se zakljuivati u kontinuitetu.

Preduzee za ceste kojem se ugovorom iz stava 2. ovog lana povjeri obavljanje poslova odravanja i zatite
autocesta, brzih cesta, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta odgovorno je za kvalitetno, struno i
pravovremeno izvrenje tih poslova, u skladu sa Pravilnikom iz lana 47. ovog Zakona.
VI. KONCESIJE
lan 82.
Koncesijom se stie pravo graenja i upravljanja autocestom, brzom cestom i pojedinim cestovnim
objektima na magistralnoj cesti (most, tunel i dr.) koje ukljuuje pravo privrednog koritenja autoceste, brze
ceste ili objekta na magistralnoj cesti, te pravo rekonstrukcije i odravanja autoceste, brze ceste i cestovnog
objekta na magistralnoj cesti tokom koncesijskog perioda i pravo koritenja cestovnog zemljita uz te ceste i
objekte radi izgradnje prateih uslunih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga
snabdijevanja gorivom, servisnih usluga i sl.
lan 83.
Odluka o davanju koncesije donosi se na osnovu provedenog javnog konkursa.
Konkurs iz stava 1. ovog lana priprema i provodi Ministarstvo.
Davalac koncesije konkursom utvruje uvjete, pogodnosti i jamstva za dodjelu i ostvarenje koncesije.
Postupak provoenja konkursa vri se u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama Federacije BiH
("Slubene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/08) i Pravilima o postupku dodjele koncesija.
Strune poslove u vezi sa pripremom konkursa i odluke o davanju koncesije za autoceste, brze ceste i
pojedine objekte na magistralnim cestama obavljaju Autoceste FBiH,odnosno Ceste FBiH.
lan 84.
Odluku o davanju koncesije za autocestu, brzu cestu, odnosno pojedini objekt na magistralnoj cesti donosi
nadlena vlada na prijedlog Ministarstva, koju mora potvrditi Parlament.
lan 85.
Odlukom o davanju koncesije odreuje se naroito:

predmet, odnosno sadraj koncesije,

podnosilac ponude i njegova sposobnost ostvarivanja koncesije,

vrijeme trajanja koncesije,

mjerila za utvrivanje visine putarine,

mjerila i visina naknade za koncesiju,

pogodnosti ponude glede sredstava, opreme i zaposlenja,

mjere ouvanja i zatite okolia,

22

osnove finansiranja,

nain i razlozi prestanka koncesije.

lan 86.

Na osnovu odluke iz lana 83. ovog Zakona ugovor o koncesiji sa podnosiocem ponude potpisuje ministar.
Ugovorom o koncesiji obavezno se utvruju: blie namjene za koje se daje koncesija, posebni uvjeti kojima
tokom koritenja koncesije mora udovoljavati korisnik koncesije, visina naknade za koncesiju, uvjeti i nain
plaanja naknade, jamstva korisnika koncesije, druga prava, obaveze i odgovornost korisnika i davalaca
koncesije, nain razrjeenja odnosa u sluaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija daje,
postupak i uvjeti preuzimanja autoceste, odnosno pojedinog objekta na magistralnim cestama nakon isteka
koncesije, kao i o iznosima uplaenih naknada za koncesiju.
lan 87.
Odluke o davanju koncesije iz lana 83. ovog Zakona i ugovori o koncesiji iz lana 87. ovog Zakona upisuju
se u poseban upisnik koji vodi Ministarstvo.
Nain voenja upisnika i obrazac upisnika propisuje ministar.
VII. FINANSIRANJE JAVNIH CESTA
lan 88.
Finansijska sredstva za odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se:
A - iz javnih prihoda:
1. godinjim naknadama za upotrebu cesta koje se plaaju pri registraciji za motorna i prikljuna vozila,
kao i zaprena kola;
2.

naknadama za autoceste i ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata;

3. posebnim naknadama za upotrebu autocesta, brzih cesta i odreenih cesta i objekata sa naplatom na
cestama (most, vijadukt, tunel i sl.) po posebnom pravilniku;
4.

naknadama za ceste na inozemna motorna i prikljuna vozila;

5.

posebnim naknadama za slubu "Pomo-informacije" na cestama;

6.

naknadama za ceste koje se plaaju za vanrednu upotrebu javnih cesta (vanredni prijevoz);

7. naknadama za ceste koje se plaaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog optereenja i uestalosti
vozila;
8.

naknadama za koritenje cestovnog zemljita ili od reklamnih znakova;

9.

ostale naknade po posebnim propisima;

B - kreditima;
C - donacijama/grantovima:
1.

iz sredstava federalnog budeta, budeta kantona, te budeta grada i opine,

2. sredstvima federalnog budeta prikupljenim od naknada za koritenje cesta i objekata na osnovu

dobijene koncesije i sredstvima ostvarenim od prateih djelatnosti,
3.

donacijama drugih donatora.

lan 89.

Visinu naknade, obaveze korisnika cesta i namjenu sredstava iz lana 88. ta. 1., 3. i 4. ovog Zakona utvruje
Vlada.
Visinu naknade i obaveze iz lana 88. ta. 5., 6., 7.i 8. ovog Zakona utvruje Ministarstvo.
23

Obavezu uplate naknada iz lana 88. taka 8. ovog Zakona korisnik e plaati na osnovu godinjeg rjeenja
koje izdaje upravitelj ceste u skladu sa lanom 78. ovog Zakona.
lan 90.
Naknadu iz lana 88. taka 2. ovog Zakona obraunavaju i plaaju pravna lica koja se bave prometom nafte i
naftnih derivata u Federaciji u skladu sa Zakonom o akcizama ("Slubeni glasnik BiH", br. 49/09).
lan 91.
Posebna naknada iz take 3. lana 88. ovog Zakona moe se uvesti za upotrebu:
1. autoceste, brze ceste ili pojedinih objekata na javnoj cesti, ako na istom pravcu postoji alternativna javna
cesta sa savremenim kolovozom;
2. mosta, vijadukta ili tunela sagraenog zbog skraivanja trase postojee javne ceste, ako je omoguen
javni saobraaj na postojeoj duoj trasi te javne ceste;
3.

mosta sagraenog radi povezivanja dviju javnih cesta preko rijeke ili kanjona.

Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za
koritenje (koncesija) i koji su izgraeni sredstvima domaih i stranih ulagaa.
Posebnu naknadu iz st. 1. i 2. ovog lana duna su plaati pravna i fizika lica.
lan 92.
Finansijska sredstva iz lana 88. taka C-1. osiguravaju se u federalnom budetu, odnosno budetu kantona,
grada i opine u skladu sa materijalnim mogunostima za svaku godinu pojedinano.
lan 93.
Finansijska sredstva iz lana 88. ta. 1. i 2. koja se ne odnose na finansiranje autocesta i brzih cesta 40%
pripadaju Cestama FBiH, nadlenim kantonalnim ustanovama za ceste 35%, a 25% opinskim organima za
lokalne ceste i ulice u gradovima.
Visina finansijskih sredstva iz lana 88. taka 2. namijenjenih za finansiranje autocesta i brzih cesta utvruje
se posebnom odlukom Vjea ministara BiH.
Finansijska sredstva iz lana 88. taka 3. pripadaju upravitelju autoceste, brze ceste, odnosno ceste ili objekta
sa naplatom.
Finansijska sredstva iz lana 88. taka 4. pripadaju Cestama FBiH.
Finansijska sredstva iz lana 88. taka 5. namijenjena su slubi "Pomo-informacije" na cestama.
Finansijska sredstva iz lana 88. ta. od 6. do 9. pripadaju Autocestama FBiH u dijelu koji se odnosi na
autoceste i brze ceste, Cestama FBiH u dijelu koji se odnosi na magistralne ceste, nadlenom kantonalnoj
ustanovi za regionalne ceste, a nadlenom opinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na
lokalne ceste i ulice u gradovima.
Ukupna prikupljena finansijska sredstva iz lana 88. Federacija BiH koristi za finansiranje potreba na javnim
cestama, u skladu sa Strategijom razvoja i odravanja javnih cesta (lan 22. ovog Zakona), Srednjoronim
programom odravanja i zatite, kao i programom rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta (lan 24.
ovog Zakona), te godinjim planom i programom odravanja i zatite, kao i Planom i programom
rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta (lan 25. ovog Zakona), vraanje kredita, te za
dokapitalizaciju i proirenje materijalne osnove rada upravitelja cesta.
lan 94.
Upravitelji javnih cesta obavljaju poslove od opeg interesa, ne posluju na komercijalnoj osnovi niti su
osnovani radi sticanja dobiti, ve svoje aktivnosti obavljaju na osnovu odobrenog plana i programa rada od
osnivaa.
Razlika javnih prihoda i javnih rashoda upravitelja javnih cesta predstavlja finansijski rezultat koji je
neoporeziv. Iskazani finansijski rezultat ne moe biti predmet ponovne raspodjele na dividendu ili poveanje
kapitala.
24

Finansijski rezultat se rasporeuje na obaveze prema planiranoj namjeni. Ovako stvorene obaveze
predstavljaju izvor sredstava koji e se utroiti iskljuivo za upravljanje, graenje, rekonstrukciju, odravanje
i zatitu javnih cesta.
Poslovne knjige i druge evidencije upravitelja vode se u skladu sa Kontnim planom za privredna drutva.
lan 95.
Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na autoceste uplauju se u potpunosti na raun
Autocesta FBiH.
Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na magistralne ceste uplauju se u potpunosti
na raun Cesta FBiH.
Finansijska sredstva iz lana 88. ovog Zakona, koja se odnose na regionalne ceste uplauju se u potpunosti
na raun javnih kantonalnih ustanova za ceste, a na raun grada ili opine za lokalne ceste i ulice u
gradovima.
lan 96.
Naknade iz lana 88. ovog Zakona jesu raspoloiva finansijska sredstva koja e upravitelji namjenski
koristiti za odravanje, zatitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta, brzih, magistralnih, regionalnih
i lokalnih cesta, za rad i funkcioniranje upravitelja, te za proirenje materijalne osnove rada iz osnovne
djelatnosti u okviru povjerenih javnih ovlatenja, u skladu sa odobrenim planom i programom poslovanja od
osnivaa.
lan 97.
Ulaganja u smislu lana 26. i lana 41. stav 4. ovog Zakona jesu investiciona ulaganja iz kojih proizlazi nova
cestovna infrastruktura i cestovna infrastruktura produenog vijeka trajanja.
Tekui trokovi poslovanja obuhvaaju ulaganja u smislu lana 41. stav 3. ovog Zakona i ope trokove za
proirenje materijalne osnove rada upravitelja.
lan 98.
Naknada iz take 1. lana 88. ovog Zakona ne plaa se na:
1.

vozila oruanih snaga BiH;

2.

vozila organa unutranjih poslova;

3.

vozila slube "Pomo-informacije" na cestama;

4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, ako je oslobaanje od ove

naknade predvieno meunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet;
5.

vozila vatrogasnih jedinica i drutava;

6. putnike automobile invalidnih lica sa 80% ili vie procenata tjelesnog oteenja, odnosno lica kod kojih
postoji tjelesno oteenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih ekstremiteta od 60% ili vie;
7.

vozila civilne zatite;

8.

sanitetska vozila.
lan 99.

Pravno lice koje vri meunarodni prijevoz lica ili stvari i koje obavlja radove u inozemstvu, ima pravo na
povrat odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lana 88. taka 1. ovog Zakona za svoje vozilo
koje koristi u saobraaju u inozemstvu due od tri mjeseca tokom godine prilikom sljedee registracije
vozila.
Pravno i fiziko lice ima pravo na povrat odgovarajueg dijela sredstava iz naknada za ceste iz lana 88.
taka 1. ovog Zakona za svoje vozilo koje je u toku vaenja registracije najmanje tri mjeseca prije isteka
registracije odjavilo zbog oteenja ili rashodovanosti.
25

Uputstvo za jedinstveni nain obrauna za povrat sredstava iz st. 1. i 2. ovog lana donosi ministar.
lan 100.
Sluba "Pomo-informacije" predstavlja pruanje tehnike pomoi motorizovanim uesnicima u saobraaju
na javnim cestama, uklanjanje sa javnih cesta oteenih vozila i vozila u kvaru, davanje informacija o stanju
prohodnosti cesta i pruanje druge pomoi.
Sluba "Pomo-informacije" na cestama do donoenja posebnog propisa u nadlenosti je Cesta FBiH koje e
provesti zakonsku proceduru i na osnovu javnog oglaavanja zakljuiti ugovore o vrenju slube sa automoto
klubovima koji su adekvatno organizirani, tehniki, kadrovski i materijalno opremljeni i imaju uvjete za
vrenje ove slube.
Do donoenja posebnog propisa iz prethodnog stava finansijska sredstva iz naknade iz lana 88. taka 5.
pripadaju Cestama FBiH i mogu se utroiti samo u vrenju ove slube i njenoj implementaciji.
Ceste FBiH i Ministarstvo osigurat e kontrolu poslovanja praenjem rada automoto klubova.
Plan, program i izvjetaj o realizaciji plana i programa, Ceste FBiH dune su polugodinje dostavljati
Ministarstvu koje e godinje dostavljati Vladi na saglasnost.
Vlada e na prijedlog Ministarstva donijeti odluku kojom e se odrediti visina posebne naknade za slubu
"Pomo-informacije" na cestama koja e se naplaivati prilikom registracije cestovnih, motornih i
prikljunih vozila i druga pitanja vezana uz rad ove slube.
VIII. UPRAVNI NADZOR
lan 101.
Ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega u
pitanjima koja su ovim Zakonom stavljena u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor u obavljanju
poslova odreenih ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.
Nadleno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu
njega koji su ovim Zakonom stavljeni u nadlenost kantona, kao i upravni nadzor u obavljanju poslova
odreenih ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.
lan 102.
Poslove inspekcijskog nadzora nad provoenjem ovog Zakona vri Federalna uprava za inspekcijske poslove
za autoceste, brze i magistralne ceste, odnosno nadlena kantonalna uprava za inspekcijske poslove za
regionalne i lokalne ceste.
Ako poinilac prekraja u odreenom roku ne izvri rjeenje doneseno u prvostepenom postupku, inspektor
donosi zakljuak o izvrenju rjeenja prisilnim izvrenjem angairanjem treih lica, odnosno drugog
izvoaa na troak poinioca sa predloenim nainom izvrenja.
Upravitelj ceste ili nadlena uprava ili sluba za inspekcijske poslove osigurat e materijalna sredstva za
prisilno izvrenje, s tim to e trokove potraivati od poinioca direktno ili putem nadlenog organa ukoliko
stranka odbije snositi trokove izvrenja.
Organi unutarnjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja pruiti pomo u provoenju
izvrenja.
lan 103.
Inspektori iz lana 102. ovog Zakona vrei inspekcijski nadzor javnih cesta osim prava i dunosti koje
imaju po posebnom zakonu imaju i sljedea prava i dunosti:
A)

pregledati:

1.

stanje cesta,

2.

radove na izgradnji, rekonstrukciji, sanaciji, odravanju i zatiti javnih cesta,

3.

ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovnih radova odravanja na javnoj cesti datoj u koncesiji,
26

4.

radove koji se obavljaju na cesti u zatitnom i cestovnom pojasu javnih cesta,

5. tehniku dokumentaciju u vezi sa radovima iz ta. 2. i 3. ovog lana (dozvole, saglasnosti, projekti,
standardi),
6.

obavljanje upravnih i struno-tehnikih poslova na javnim cestama,

7.

planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na odravanje i zatitu javnih cesta,

8.

provoenje mjera za osiguranje javnih cesta i saobraaja na njima,

9.

provoenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u cestovnom i zatitnom pojasu javnih cesta;

B)

vrei inspekcijski nadzor inspektor ima pravo:

C)

pregledati prostore, objekte, ureaje, materijale, dokumentaciju preduzea i upravnih organizacija

koje upravljaju javnim cestama, kao i izvoaa na gradnji, rekonstrukciji i odravanju javnih cesta,

sasluati stranke i svjedoke primjenom pravila upravnog postupka,

pregledati isprave kojima se moe utvrditi identitet lica koja uestvuju u saobraaju,

uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su u skladu sa namjenom inspekcijskog
nadzora,

dobiti line podatke o pravnim i fizikim licima, podatke o vlasnitvu vozila, podatke o vlasnitvu
zemljita i objekata u zatitnom pojasu ceste, kao i druge podatke potrebne za voenje postupka u
vezi sa krenjem ovog Zakona i propisa za njegovo izvravanje;

narediti:

1. obustavu radova koji se izvode na javnim cestama, u cestovnom ili zatitnom pojasu ceste, suprotno
odredbama ovog Zakona, tehnikim propisima, standardima i normativima, te dati rok za otklanjanje
nedostataka,
2.

otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugroavaju sigurnost saobraaja na njima,

3. privremenu zabranu odvijanja saobraaja na javnim cestama ili njihovom dijelu, ako utvrdi da se na
njima ne moe sigurno odvijati saobraaj, te narediti da se odmah poduzmu mjere za osiguranje saobraaja,
4. obustavu saobraaja cestovnim motornim vozilima koja zbog svojih tehnikih svojstava ili naina na
koji saobraaju mogu nanijeti tetu javnoj cesti ili njenom dijelu i kada je njihov saobraaj na cesti u
suprotnosti sa zakonom i drugim propisima,
5. iskljuenje cestovnog motornog vozila iz saobraaja na javnoj cesti kada utvrdi da dimenzije i ukupna
masa ili njegovo osovinsko optereenje prelazi veliine iz lana 56. ovog Zakona, a prijevoznik nema
odgovarajuu dozvolu za vanredni prijevoz,
6. privremenu zabranu saobraaja na novoizgraenoj i rekonstruiranoj cesti, njenom dijelu ili objektu na
njoj, ako utvrdi da sa gledita sigurnosti saobraaja ne ispunjava tehnike uvjete,
7. ruenje graevine ili njenih dijelova i drugih objekata na teret investitora, kao i uspostavljanje
prvobitnog stanja, ako su izgraene ili se grade na cesti ili cestovnom pojasu bez odobrenja ili saglasnosti ili
suprotno uvjetima iz odobrenja, odnosno saglasnosti nadlenog federalnog i kantonalnog organa,
8. ruenje reklamnih znakova u cestovnom i zatitnom pojasu postavljenih bez odobrenja ili suprotno
uvjetima nadlenog federalnog i kantonalnog organa,
9. zabranu upotrebe prikljunih putova koji su izgraeni ili se grade suprotno odredbama ovog Zakona,
odnosno koji ne izmiruju prispjele obaveze prema upraviteljima cesta u skladu sa izdatim rjeenjima,
10. u nunim sluajevima, kada bi bila ugroena sigurnost saobraaja na javnoj cesti ili bi mogla nastati
teta na njoj, odrediti privremene mjere kako bi se otklonila opasnost ili sprijeila teta,
11. da se u polju preglednosti otklone nedostaci i nepravilnosti prouzrokovane krenjem propisanih mjera
za osiguranje preglednosti javne ceste,
27

12. da ovlateni inspektori poduzmu i druge mjere u skladu sa Zakonom i drugim propisima donesenim na
osnovu Zakona.
D) U predmetima iz stava 1. taka C alineja 9. ovog lana, kada je zbog neposredne ugroenosti javne
ceste ili sigurnosti saobraaja na njoj ugroena sigurnost uesnika u saobraaju, inspektor moe, po
skraenom postupku, bez sasluanja stranaka donijeti rjeenje.
U sluaju iz prethodnog stava alba na rjeenje ne odlae izvrenje.
U nunim sluajevima inspektor moe donijeti usmeno rjeenje, te odrediti njegovo izvrenje odmah po
izricanju.
E) Inspektori su duni, bez odlaganja, podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, ako u vrenju
inspekcije utvrde da je poinjen prekraj iz ovog Zakona.
lan 104.
Pravna i fizika lica kod kojih se vri inspekcijski nadzor duna su omoguiti rad inspektorima, pruiti
potrebnu pomo i na njihovo traenje u odreenom roku dostaviti podatke i dokumentaciju za vrenje
inspekcijskog nadzora u smislu ovog Zakona.
IX. KAZNENE ODREDBE
lan 105.
Novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjeni za prekraj Autoceste FBiH,
Ceste FBiH i nadlena kantonalna ustanova za ceste, investitor ili preduzee za ceste, ili opinski organ, ili
drugo pravno lice ako:
1. ima nepotpunu tehniku dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju ceste i ako ne predvidi mjesta za
objekte koji slue tim cestama (lan 27.);
2.

izmjeteni dio ceste ne izgradi sa elementima koji odgovaraju kategoriji postojee ceste (lan 31.);

3. ne izmjesti ili ne prilagodi instalacije nastalim promjenama u roku ili ako investitor radova na cesti
pravovremeno ne obavijesti imaoce instalacija o otpoinjanju radova na cesti (lan 33.);
4. ne pristupi kontroli osovinskog pritiska ukupne doputene mase i dimenzija vozila iz lana 54. stav 8.
ovog Zakona;
5.

ne plati naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste iz lana 57. Zakona;

6. u cestovnom i zatitnom pojasu ceste podie objekte ili izda odobrenje za gradnju objekata suprotno
odredbama l. 58. i 59. ovog Zakona;
7.

ne plati naknadu za koritenje cestovnog zemljita iz lana 61. ovog Zakona;

8. ne izradi saobraajni projekt za ceste za koje nema saobraajnog projekta u roku iz lana 76. stav 3.
ovog Zakona;
9.

ne obavlja poslove javnog ovlatenja u skladu sa odredbama lana 80. ovog Zakona;

10.

u trokutima preglednosti gradi objekte ili vri radnje koje smetaju preglednosti ceste (lan 65.);

11.

ne vodi evidenciju javnih cesta, cestovnog pojasa, saobraajne signalizacije i opreme ceste (lan 79.);

12. ne osigura trajno,neprekidno i kvalitetno odravanje i zatitu cesta i ne zakljui ugovor o odravanju
cesta u skladu sa odredbama lana 81. ovog Zakona;
13.

uvede plaanje naknade za upotrebu cesta suprotno odredbama l. 88., 89., 90. i 91. ovog Zakona;

14. inspektoru za ceste ne omogui vrenje inspekcije i ne prui mu pomo pri vrenju inspekcije iz lana
104. ovog Zakona;
15.
12.

ne izvri ili ne izvri u roku rjeenje - nalog inspektora za ceste iz lana 103. taka C, alineja od 1. do

28

Za prekraj iz prethodnog stava novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjeno
i odgovorno lice u Autocestama FBiH, Cestama FBiH i javnoj kantonalnoj ustanovi za ceste, odnosno
investitor ili preduzee za ceste drugog pravnog lica, kao i odgovorno lice u opini koje izda odobrenje za
graenje objekata u zatitnom pojasu javne ceste u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.
lan 106.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj preduzee za
odravanje cesta ili drugo pravno lice, ako:
1.

izvodi radove na odravanju cesta suprotno odredbama lana 43. ovog Zakona;

2.

ne izvodi radove na odravanju cesta prema Pravilniku iz lana 47. ovog Zakona;

3.

ne izvodi radove na odravanju i zatiti cesta, prema ugovoru iz lana 81. ovog Zakona;

4.

u saobraaju na cestama koristi vozilo suprotno odredbi lana 52. ovog Zakona;

5. na cesti vri vanredni prijevoz bez rjeenja o odobrenju ili suprotno uvjetima izdatim u rjeenju o
odobrenju, ili izvri utovar na vozila suprotno dozvoljenim uvjetima za pojedine vrste vozila kako je
navedeno u lanu 54. stav 8. ovog Zakona.;
6. polae cjevovode, kablove, vodove ili gradi benzinsku stanicu, prostor za parkiranje vozila, odmorita i
pratee objekte bez odobrenja ili suprotno uvjetima izdatim u saglasnosti iz lana 59. ovog Zakona;
7. prikljuak na magistralnu i regionalnu cestu izgradi bez odobrenja ili suprotno uvjetima izdatim u
odobrenju iz l. 60. i 61. ovog Zakona;
8.

objekt ili zemljite ne odvoji zatitnom ogradom od cestovnog pojasa iz lana 66. ovog Zakona;

9.

na cesti vri neku od radnji iz lana 67. ovog Zakona;

10. onemogui odvodnjavanje vode sa cestovnog pojasa i pristup preduzeu koje odrava ceste do
odvodnih jaraka i drugih ureaja za odvod vode do recipijenta iz lana 69. ovog Zakona.
11. na cesti izvodi radove bez odobrenja ili suprotno uvjetima propisanim odobrenjem u lanu 70. ovog
Zakona;
12.

graevinski materijal i druge predmete deponira na cesti suprotno odredbama lana 71. ovog Zakona;

13. vozilo, odnosno teret odmah ne ukloni sa kolovoza ceste iz lana 72. stav 1. ovog Zakona i ako sa
kolovoza ceste odmah ne ukloni oteeno vozilo iz lana 72. stav 2. ovog Zakona;
14. pri izvoenju radova odravanja, sanacije i rekonstrukcije i drugih radova na javnoj cesti ne postavi
odgovarajuu privremenu saobraajnu signalizaciju ili privremenu saobraajnu signalizaciju ne ukloni po
zavretku radova iz lana 77. ovog Zakona;
15. na autocesti ili drugoj javnoj cesti postavlja reklamne znakove suprotno odredbama l. 65. i 78. ovog
Zakona.
Za prekraj iz prethodnog stava novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjeno
i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu.
lan 107.
Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM bit e kanjen i graanin odnosno fiziko lice
za prekraj iz l. 105. i 106. ovog Zakona koji se odnosi na fizika lica.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 108.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona Vlada e donijeti odgovarajue odluke za
osnivanje i poetak rada Autocesta FBiH, odnosno usklaivanje odluka i akata za organiziranje JP Direkcija
cesta FBiH koja e nastaviti rad kao Ceste FBiH.

29

Vlada e obaviti i sve ostale potrebne radnje za osnivanje, odnosno usklaivanje i upis u sudski registar
Autocesta FBiH i Cesta FBiH.
Postupak izbora nadzornih odbora u skladu sa ovim Zakonu provest e se u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Kantonalne vlade e u istom roku donijeti odgovarajue odluke i poduzeti potrebne radnje za organiziranje i
poetak rada javnih kantonalnih ustanova za ceste.
lan 109.
Ukoliko ovim Zakonom nije drugaije regulirano, na Autoceste FBiH i Ceste FBiH primjenjivat e se Zakon
o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 23/99 i 45/00) i Zakon o javnim preduzeima
("Slubene novine Federacije BiH", br. 5/05), a na javne kantonalne ustanove za ceste odgovarajui propisi o
javnim fondovima.
lan 110.
U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona ministar je duan donijeti sljedee akte:

Pravilnik o vrsti i sadraju projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta (lan 29.);

Pravilnik o odravanju javnih cesta (lan 47. stav 1.);

Pravilnik o licenciranju za poslove redovnog odravanja cesta (lan 50. stav 2.);

Pravilnik o utvrivanju uvjeta za vrenje vanrednog prijevoza (lan 54. stav 8.);

Pravilnik za utvrivanje prekomjerne upotrebe javnih cesta (lan 57. stav 2.);

Pravilnik za utvrivanje uvjeta za projektovanje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javne ceste (lan
61. stav 3.);

Pravilnik o naknadama za koritenje cestovnog zemljita (lana 61. stav 6.);

Pravilnik o minimalnim tehnikim uvjetima za izgradnju i upotrebu autobusnih stajalita (lan 63.
stav 2.);

Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama (lan 78. stav 4.);

Pravilnik o uvjetima i naknadama za koritenje cestovnog zemljita za postavljanje reklama i

obavljanje prateih djelatnosti korisnicima uz autoceste i brze ceste (lan 78. stav 6.);

Postupak provoenja konkursa za koncesiju (lan 83. stav 4.);

Nain voenja upisnika i obrazaca upisnika za koncesiju (lana 87. stav 2.);

Pravilnik o sistemu naplate cestarine na autocestama i objektima sa naplatom u Federaciji BiH (lan
88. taka 3.);

Uputstvo o jedinstvenom nainu obrauna za povrat sredstava na ime naknade za ceste (lan 99. stav
3.);

Odluku o visini posebne naknade za slubu "Pomo - informacije" na cesti (lan 100. stav 6.).

Visinu naknada koje proizlaze iz podzakonskih akata iz stava 1. ovog lana utvrivat e Vlada svojim
uredbama.
lan 111.
Oblast slube "Pomo - informacije" iz lana 100. ovog Zakona regulirat e se posebnim zakonom u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 112.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona na teritoriji Federacije prestaje vaiti Zakon o cestama Federacije
BiH ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/02 i 18/02) i Uredba o privremenom nainu utvrivanja,
30

evidentiranja i iskazivanja finansijskog rezultata u finansijskim izvjetajima JP Direkcije cesta FBiH d.o.o.
Sarajevo ("Slubene novine Federacije BiH", broj 9/08).
U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Uredba o autocestama u
Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", br. 9/07).
U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kantoni su duni uskladiti svoje zakone,
kojima je regulirana oblast cesta, sa ovim Zakonom.
Stupanjem na snagu ovog Zakona sporazumi i ugovori koje su upravitelji cesta zakljuili za poslove
redovnog odravanja ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka.
Do donoenja podzakonskih akata iz lana 110. ovog Zakona primjenjivat e se podzakonski akti doneseni
na osnovu Zakona iz stava 1. ovog lana.
Predmeti koji su u postupku rjeavanja prije stupanja na snagu ovog Zakona rjeavat e se u skladu sa
Zakonom o cestama Federacije BiH.
lan 113.
U roku od 30 dana od dana upisa u sudski registar Autoceste FBiH preuzet e zaposlene, dokumentaciju,
predmete, akte i drugo od Direkcije cesta F BiH.
lan 114.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei, s. r.
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi, s. r.

31