Sie sind auf Seite 1von 3

SFRAGISTIKA

Nastanak i razvoj
-Sfragistika je pomona historijska nauka koja se bavi prouavanjem peata. Rije sfragistika
dolazi od grke rijei sfragis - peat, odnosno od latinske rijei sigillum peat, pa se otuda
ova nauka naziva i sigilografijom.
-Najstariji poznati peat potie iz 3. milenija st. e., a pripadao je Sumeranima; kasnije su peati
bili u upotrebi u Asiriji, Babilonu i Egiptu. Asirci su se sluili valjkastim oblicima na kojima su
bili urezani razni znakovi ili likovi, najee iz mitologije. Valjcima su otiskivani likovi i znakovi
na mehke glinene ploice, koje su peenjem na vatri dobijale trajan oblik. Osim peata, takvim
nainom izraivali su se razni amuleti i nakiti.
-Stari su Egipani na svojim prstenovima, tj. u kamenju svojih prstenova urezivali razne likove i
znakove. Od Egipana su ove obiaje preuzeli Grci i Rimljani, urezujui znakove, slova i likove
u prstenove od dragoga kamenja. Takvi prsteni nazivaju se geme, i sluili su kao srestvo za
peaenje. Peat je uglavnom sluio za zatvaranje isprava, kao mehaniko sredstvo, te peaenje
u poetku nije imalo nikakvog pravnog efekta.
-Od Rimljana peati su se uglavnom s istim namjerama i efektima koristili u Franakoj dravi i u
papinskoj kancalariji. Kako kraljevi merovinkog i karolinkog doba u Franakoj dravi nisu
znali itati i pisati, potpis gubi svojstvo ovjeravanja, a umjesto njega upotrebljavao se peat kao
simbol vlasnika.
-Od 11 st. peatima su se sluili u samoj ispravi svjetovni i crkveni dostojanstvenici, slino
vladarima i papama. Tako se od toga vremena peatima slue i kaptoli, gradske uprave,
univerziteti, graani. Na taj nain peati su dobili na znaaju i postali sredstvo ovjeravanja, to
znai da je vlasnik povelje saglasan sa unutarnjim sadrajem povelje tj. da peat ima dokaznu
mo, naravno u poetku samo protiv vlasnika peata. Ali, uskoro autentini peati nee djelovati
samo protiv njihovih vlasnika, nego i protiv treih osoba to je ozakonjeno i kanonskim pravom.
Pravno legitimiranje peata uinio je dekretom papa Aleksandar III koji je ozakonio da dokaznu
mo pred crkvenim sudovima imaju samo one isprave koje je pisao javni pisar i koje imaju
autentiam peat.
-Od 13 st. u upotrebi su tri vrste peata:
a) peati privatnih lica (vrijede samo za vlasnika).
b) autentini peati s javnom vjerom u zvaninim poslovima (vrijede i za tree osobe).
c) autentini peati koji snagom javne vjere svjedoe o pravno relevantnoj injenici u ispravi.
-Prednosti koritenja peata u srednjem vijeku bile su sljedee:

1.Peat je bilo teko izraziti, pa je time teko bilo i krivotvoriti peaenje.


2.Peat ima individualni karakter i razumljiv je svima tj. i nepismenima.
-Vladari su imali po nekoliko peata, kao i pojedini velikai:
a) sveane velike peate

b) tajne peate

c) prsten-peate

-Sfragistika se kao posebna pomona historijska nauka poela razvijati tek od 17 st.
Peat
-Sfragistiar u pristupu prouavanja upotrebe peatatreba naroito panju da obrati na sljedee:
1.Nain kako je privren peat: Peati mogu biti: utisnuti i visei. Sve do 13 st. peat je bio
privren na pergamentnoj vrpci i utisnut na pergamentnoj povelji, a kasnije od 14 st. i na
papiru. Visei peat je bio od votane zaobljene kutijice kroz koju je bila provuena uraznim
bojama svilena, pletena, konana ili pergamnetna vezica.
2.Materijal od ega se sastojao peat: Peat je bio od metala (olovni ili zlatni) i voska u raznim
bojama. Zlatni peati nazivali su se bule, a izdavali su ih obino kraljevi. Olovne bule
izdavao je papa. Peati su se uvali u kutijama od raznog materijala (srebro, pozlata, mesing,
drva, bjelokosti itd.).
3.Oblik peata: Oblik peata mogao je biti razliit: ovalan, okrugao, srcolik,trokutast, kvadratan
i dr.
4.igosanje: igosanje je moglo biti: jednostrano ili dvostrano. Votani peati su mogli imati
peatnu sliku, samo sa jedne strane ili na obje strane. Metalni su peati bili gotovo uvjek
dvostrani. Zlatni peat bule visile su obino na svilenoj vrpci, a u Bizantiji nazivani su i
hrisovuljama.
5.Tip peata: Tip peata je bio raznolik, samo sa urezanim slovima, samo sa slikama ili
portretima, samo sa grbom ili bez njega ili pak sa svim elementima zajedno.
-U BiH se u poetku koristi prsten koji je utiskivan na kraju povelje, a od 11 st. koristi se visei
peat. Meu prvim peatima su peati knezova Bribirskih i Krbavskih. Peati u dalmatinskim i
istarskim gradovima sa svojom autonomijom imali neku vrstu peata izmeu minora i maiora. U
Bosni i Slavoniji su hercezi i banovi takoer imali svoje peate, kao i upani. U Dubrovniku je
najstariji veliki peat dubrovake opine iz 1235 god. Do sredine 15 st. u Dubrovniku se koristi i
utisnuti i visei peat. Dubrovnik je koristio i male peate dubrovakih malih kneevstvadubrovakih otoka, Stona, Konovla, otoka Mljeta, Primorja bosansko-humskog, itd.
-Najstariji, do sada poznati peat u Bosni je peat bana Matije Ninoslava iz 1249 god. Peate
zapadnog stila koriste Kotromanii, zatim humski knezovi Kosae, Radinovii, Pavlovii i dr.

-U Srbiji je prvi sauvani peat velikog upana Stefana Namanjia, vjerovatno iz 1215 god.
Zatim, zlatni peat cara Duana iz 1345 god. i dr.
-U Crnoj Gori su postojali peati dukljanskih kraljeva, ali je najstariji peat bizantijskog tipa iz
11 st. s grkom legendom Petra arhonta Duklje.
-U Sloveniji su najstariji peati iz 12 st., a iz 13 st. su uglavnom peati primorskih gradova.
-U Maarskoj peati imaju dugu tradiciju, ali su dvorske kancalarije s upotrebom dvorskih
peata ponajvie u opticaju za dinastije Arpadovia. Za vrijeme Bele IV u kraljevskoj se
kancalariji provode reforme, koraboracija i snaga isprave prelazi konano na autentini
kraljevski peat, a tako je ostalo u upotrebi sve do 15 st.
-Od svih junoslavenskih zemalja BiH zauzima posebno mjesto u sfragistici, to je rezultat
cjelovitosti peata srednjovjekovnih bosanskih vladara. O bosanskohercegovakoj sfragistici su
pisali mnogi a naroito, Pavao Aneli koji je 1970 god. izdao djelo Srednjovjekovni peati iz
Bosne i Hercegovine.
-Pavao Aneli razvrstava bosanske peate u nekoliko skupina:
1.Peati bosanskih vladara,

2.Peati bosanskih velikaa,

4.Peati humskih velikaa,

5.Peati roda Kosaa.

3.Peati humskih knezova,

-U skupinu peata bosanskih vladara ubraja se peat Pavla ubia. Peat je pronaen 1961 god.
Imao je formu okrugle ploice, debljine 2mm, a promjera 6mm. U sredini, na poleini, se
nalazila mala ruka koja je pri vrhu prelazila u krunu ploicu, tako da se peatnjak mogao
svezati na konopac. Na rubu peata bio je kruni natpis: Pavle Bribirski ban Hrvatske i Bosne. U
sredini je bio u trokutastom titu grb ubia, raireno orlovsko krilo, turnirska kaciga i ukrasne
granice s cvjetovima.
-Pored vladarskih peata kralja Tvrtka i bana Pavla ubia, sauvani su peati bana Matije
Ninoslava, bana Mateja ubia, bana Stjepana II Kotromania, kralja Stjepana Dabie, kraljice
Jelene, kralja Stjepana Ostoje, kralja Tvrtka II Tvrtkovia, kralja Stjepana Tomaa i kralja
Stjepana Tomaevia. Zatim peati bosanskih velikaa: Jablanovia, Radinovia, Pavlovia,
Hrvatinia i Kosaa. Od peata humskih knezova poznatiji su: kneza Miroslava i kneza Andrije,
a od peata humskih velikaa: peati Nikolia, Sankovia, i Vlatkovia, te vei broj peata iz
roda Kosaa (Sandalj Hrani i dr.).