1.

Povijesni nastanak i razvitak politikih sustava

Nastali su kao posebna znanstvena disciplina postupnim odvajanjem iz politikih i ustavnopravnih znanosti, a radi potrebe da se proiri i produbi znanje o politikom sustavu kao
sloenom politikom fenomenu svakog drutva. Opredjeljenje za odreeni politiki sustav,
otklanjanje nedostataka postojeeg i usvajanje suvremenih rjeenja pridonose stabilizaciji
drutva i od velike su koristi njegovim kreativnim politikim snagama.

2. Razliite teorije o politikim sustavima

O politikom sustavu kao politikoj pojavi nastala su brojna teorijska shvaanja koja razni
teoretiari razliito objanjavaju. Razlozi zbog ega je to tako su: na teorijska shvaanja biti
predmeta politikih sustava imaju veliki utjecaj razne tradicionalne politikoloke i socioloke
teorije ; drutvene znanosti uope, a posebno sustav politikih znanosti, uvijek su pod
utjecajem vladajue politike ; vladajua ideologija ih nastoji ideologizirati i staviti u slubu
vlastitih interesa ; drutvene i politike znanosti uvijek su pod znaajnim utjecajem
subjektivnih stavova dravnih slubenika. Meu brojnim teorijskim koncepcijama posebno se
po raznorodnosti istiu: teorija determinizma, teorija funkcionalizma, teorija o dravi i vlasti,
te teorija o politikom procesu.

3. Teorija determinizma i indeterminizma

Kao specifina teorija odraza, teorija determinizma polazi od stajalita da je politiki sustav
uvijek determiniran odreenim prirodnim, ekonomskim ili drugim initeljima. Njezino
utemeljenje nalazimo jo u djelima starih grkih folozofa, Platona i Aristotela. Radi se o
initeljima koji na sloen nain utjeu na prirodu politikih sustava. S obzirom na njezinu
relevantnu netonost, zastarjelost i prevladanost, u novije vrijeme javila se sasvim suprotna
teorija indeterminizma, koja potpuno negira svaki determinizam. Ona smatra da nema
nikakvih bitnih faktora koji utjeu na to kakav e biti politiki sustav.

4. Teorija funkcionalizma
Ili funkcionalistika teorija, novijeg je vremena. Nastala je kao rezultat primjene iste takve
suvremene socioloke teorije na podruju znanosti o politikim sustavima. Bit politikog
sustava, njegovu strukture i initelje, odreuju funkcije koje vre pojedine institucije, odnosno
sustav u cjelini. Te funkcije su: funkcija odranja drutva i drutvenog sustava, funkcija
komunikacije, funkcija rukovoenja i upravljanja, funkcija informiranja, funkcija diplomacije,
itd. Funkcionalizam promatra drutvo kao jedan sustav, tj. kao niz meusobno povezanih
dijelova koji zajedno tvore cjelinu.

5. Prigovori o teoriji funkcionalizma

Kritiari ovoj teoriji nalaze brojne prigovore: 1. odnosi se na injenicu da sve institucije kao
dijelovi sustava nemaju uvijek blagotvoran uinak na njegovo odranje, niti postoje mjerila
kojima bi se ta djelotvornost mogla mjeriti i dokazivati ; 2. ukazuje na to da ni u jednom
drutvu ne postoji potpuni konsenzus o sustavu drutvenih vrijednosti, ve taj vrijednosti
sustav nameu vladajue grupacije ; 3. funkcionalizmu prigovaraju konzervatizam jer izdie
sustav iznad ovjeka ; 4. ukazuje na to da funkcionalizam obraa pozornost samo na one
initelje koji dovode do stabiliziranja i odravanja sustava ; 5. funkcionalizmu se esto
prigovara da nije uspio adekvatno objasniti drutvene promjene.

6. Teorija o dravi i vlasti

Ovo je jedna od najstarijih teorija. Po miljenju predstavnika ove teorije drava je najvanija
institucija vlasti i najorganiziranija politika institucija drutva. Znanost o dravi utemeljena
je jo u davna vremena, a dravne institucije su najvanije institucije politikog sustava.
Pojam vlasti je neodreen, stoga politiki sustavi za predmet svoga prouavanja ne mogu
imati samo dravu i dravnu vlast jer oni poredbenom metodom istrauju slinosti i razlike
brojnih politikih sustava razliitih drava. Zato se ova teorija ini neprihvatljivom.

7. Nunosti i vanosti institucionalizacije

Za skladno funkcioniranje politikog sustava u cjelini od izuzetne je vanosti meuodnos
politikih institucija. U svakom politikom sustavu djeluje mnotvo politikih institucija, jer
je institucionalizacija jedna od bitnih karakteristika i zakonitosti suvremenog drutva i
njegova politikog sustava. Ona je jedna od manifestacija suvremene politike civilizacije i
jedna od vanih pretpostavki drutvene organizacije i demokratizacije politikoga ivota.

8. Zajednike institucije politikog i pravnog sustava

Parlament, vlada, ef drave ... Njihovi meusobni odnosi regulirani su ustavom, tako da se
tono znaju ovlasti, samostalni djelokrug rada i odgovornosti, a osobito meusobni
hijerarhijski
odnosi
nadreenosti
i
podreenosti.
9. Politika i pravo, politiki i pravni sustav
Politiki sustav svake zemlje normativno je ureen ustavom kao temeljnim zakonom iz kojeg
proizlaze i s kojim moraju biti usklaene norme svih drugih niih pravnih akata. Odnos
politikog i pravnog sustava moramo promatrati kao odnos politike i prava. Pravo i pravni
sustav u pravilu su u zakon pretvorena volja vladajuih drutvenih snaga. Najvei raskorak
izmeu normativnog i stvarnog nalazi se na podruju ljudskih prava i sloboda.

10. Klasifikacija politikih sustava

U svijetu danas postoji preko 200 drava s isto toliko politikih sustava a nijedan od njih nije
identian drugome. Imamo vie teorijskih pristupa klasifikacije politikih sustava:
tradicionalni dobri (monarhija, aristokracija, demokracija), loi (tiranija, oligarhija) ;
normativno-institucionalni demokracija, autokracija ; formalni jednostranaje,
dvostranaje, viestranaje ; funkcionalistiki tradicionalni, moderni ; ekonomsko-vlasniki
kapitalistiki, socijalistiki ; mjeoviti socijalistiki, kapitalistiki, zemlje u razvoju.

11. Meusobni odnos i ovisnost politikog i pravnog sustava

Moderna drava mora biti pravna drava, to znai da mora biti pravom ograniena. Ni ona,
niti njene institucije ne mogu izlaziti iz okvira,koje im je omeio pravni sustav. Pravni sustav
u suvremenoj dravi proima ne samo politiki sustav ve i njegove podsustave, tako da
omoguuje skladno ostvarivanje njihovih funkcija. Kao to politika ne moe bez prava, koje
joj slui kao sredstvo za ostvarivanje politikih ciljeva, tako je isto i pravni sustav potreba
politikog sustava i bitna pretpostavka njegova funkcioniranja.

12. Meusobni odnos politikog i izbornog sustava

Izborni sustav je jedan od vanih segmenata suvremenog drutva. Njeme se reguliraju
politika prava, naela, jamstva i tehniki poslovi sprovedbe izbora. Izborima se rjeava
pitanje mandata na vrenje politike vlasti za odreeno vrijeme i njeno povjeravanje onoj
politikoj grupaciji koja pobijedi u izbornoj trci. Promjene i demokratizacija izbornog sustava
imaju velikog utjecaja na promjene i demokratizaciju politikog sustava. Izborni modeli
kompetitivni izbori, nekompetitivni izbori i semi kompetitivni izbori.

13. Meusobni odnos politikog i stranakog sustava

U svakom suvremenom drutvu temeljna politika organizacija jest drava. Ona je najvanija
politika institucija, koja se glede politikog autoriteta javlja organizacijom iznad svih drugih.
to je jedno drutvo demokratinije i stabilnije, to je postojaniji i njegovpolitiki sustav. I
obrnuto, to je ono nerazvijenije, nestabilnije i manje demokratino, utoliko je nestabilniji i
promjenjiviji njegov politiki sustav. Struktura najvanijih institucija politikog sustava
(parlament, vlada) bitno je ovisna od rezultata demokratskih izbora. Odnos politikih stranaka
prema politikom sustavu ovisan je od njihove pozicije u vlasti. Stranke prema politikom
sustavu u pravilu imaju kritian odnos prema politikom sustavu, ali kada postanu vladajue,
kritinost se poinje smanjivati u mjeri koliko su odgovorne za odreene politike odluke i
rjeenja. Jer, jedan od temeljnih problema demokracije i jest u tome to oni koji su na vlasti ne
primjeuju niti osjeaju nedostatak demokracije, kao to to primjeuju i osjeaju oni koji se
nalaze izvan struktura vlasti.

14. Meusobni odnos politikog i informativnog sustava

Informativni sustav od velikog je znaenja za funkcioniranje politikog sustava u cjelini, a
osobito nekih njegovih djelova. Kvalitetno, sveobuhvatno, istinito i pravodobno informiranje
jedan je od bitnih zahtjeva suvremenoga demokratskoga drutva. O funkcioniranju javne
vlasti drutvena javnost mora biti informirana jer javnost rada je bitan uvjet za ostvarivanje
demokracije. Nepotpuno, neistinito i nepravodobno informiranje, a pogotovo neobjavljivanje
relevantnih informacija, podloga su za zlouporabu vlasti i manipuliranje javnim miljenjem.
Politiki sustav je demokratiniji onoliko koliko je sustav informiranja samostalniji.

15. Odnos i povezanost politikog sustava s dravom

Zbog velike slinosti i meusobne povezanosti u politikim su se znanostima drava i
politiki sustav esto poistovjeivali. Teorijsko stajalite o postojanju indentiteta izmeu
politikog sustava i drave proizlazi iz velikog stupnja meusobne ovisnosti i proetosti ove
dvije sfere. Drava utjee na politiki sustav i strukturu njegovih politikih institucija, kao to
i, obrnuto, politiki sustav povratno utjee na funkcioniranje drave i dravne vlasti. Slinosti
izmeu drave i politikog sustava esto proizlaze iz uprotenog, iskljuivo klasnog shvaanja
biti drave, prema kojem je drava organizacija za zatitu onog naina proizvodnje koji je u
interesu vladajuih klasa.

16. Politiki sustav i kontrola i odgovornost vlasti

Jedna od veoma vanih drutvenih vrijednosti od znaenja za politiki sustav je odgovornost.
Visoka svijest i politika kultura graana od presudne su vanosti za uspostavu i
funkcioniranje demokratskog politikog sustava. Kontrola javnosti nad radom institucija je
vana pretpostavka odgovornosti, jer institucije postoje radi graana, a ne obrnuto. Granice
odgovornosti su promjenjive i rastegljive. Razliite su u drutvima ureenim na razliitim
sustavima vrijednosti. Odgovornost podrazumijeva obvezno polaganje rauna za ono to se
inilo, a nije se smjelo initi, kao i za ono to se nije inilo, a dunost je nalagala da se ini.
Vrste odgovornosti: prekrajna odgovornost, moralna odgovornost, profesionalna
odgovornost, te politika odgovornost.

17. Lokalna uprava i samouprava kao vaan oslonac politikog sustava

Sustav lokalne samouprave, kao oblik ostvarivanja vlasti i odluivanja od strane graana na
lokalnoj razini, nije suprostavljen globalnom politikom sustavu, niti je njegova alternativa,
nego je u njegovoj funkciji i pomae mu da lake i uinkovitije funkcionira. Polazei od
istaknutih naela, najvei broj europskih drava donijele su posebne zakone o lokalnoj
samoupravi u kojoj postoji mnogi specifini naini donoenja politikih odluka. Referendum
je oblik izravnog odluivanja svih graana s pravom glasa o bitnim politikim pitanjima.

Klasifikacija: a) tradicionalni pristup(filozofi), b) normativno institucionalni

(demokracija i autokracija), c) eticko institucionalni, d) formalni pristup (br. pol.
stranaka), e)funkcionalisticki pristup(predindustrijsko drustvo, zapadna drustva i
totalitarna), f)ekonomsko vlasnicki pristup (kapitalizam, socijalizam), g) mjesovita
podjela vlasti(stupanj ekonomskog razvoja, karakter politickih ideologija, tip
vlasti).

21. funkcije! funkcija uspostave poeljnog odnosa izmeu javne vlasti i drutva,
funkcija odranja vlasti i razvitka drutva, funkcija provoenja naela i trodiobe
vlasti, fun. agregacije i artikulacije interesa, ouvanja drutvene stabilnosti.
20. pol. sustav je organizirana funkcionalna cjelina pol. institucija, organizacija,
djelatnosti i pol. kulture u cilju ostvarivanja vlasti i uspostave poeljnog odnosa
javne vlasti i drutava. Elementi:a) samostalni predstavnici i nositelji pol. vlasti:
parlament, ef drave, vlada, sudstvo, regionalni i sudbeni organi, b) pol. stranke,
institucije i organizacije, c) pol. djelatnosti, procesi i odnosi, d) politika kultura.