Pregled povijesti muzeja

Prvi pisani podaci o

muzeju dolaze nam iz
grada Suze u Iranu,
gl.grada Elamske
civilizacije potjeu iz
1176. god. pr. Kr.
* Elamiti pljakaju Babilon i
osvojeno blago donose u
hram boga Iniinaku,
kako bi prikazali kraljevu
mo i vojne uspjehe

Asirci pljakaju Suzu, 7 st.pr.Kr.

* Grad Aur u 9
st.pr. Kr. Imao je u
zapadnoj kuli grada,
zbirku dragocjenih
predmeta koji su bili
zaplijenjeni u ratnim
pohodima

* Babilonska zbirka
udesa ovjeanstva
Nabukodonsora II, u 6
st.pr.Kr.
* U njoj su se uvali
neki kipovi i reljefi
stariji od 1500
god.pr.Kr.

Persepolis, 5.st.pr.Kr.,ahamenidske plae s

riznicama i zgrade kraljevske riznice su
uvale grke kipove

Darijeva palaa

ATENSKA AKROPOLA, 5 ST.PR.KR. , grka

Javni prostori su sluili graanima za
zadovoljavanje estetskih potreba a privatizacija
umjetnikih djela bila je nepoeljna

Akropola, Propileji, 5.
st.pr.Kr, Atena

Sjeverno krilo
atenske Propileje
bilo je vee i u
njemu se nalazila
galerija slika
(pinakoteka),
najstarija prostorija
napravljena s
namjenom da se u
njoj izloe slike,
pretea galerija i
muzeja
na zidovima su

Chalkoteka, graevina ispod Partenona,

mjesto sa izloenim kipovima

Akropola, Atena

Stoa Poikile ili Oslikani trijem, je podignuta

sredinom 5. st.pr. Kr. te se nalazila na sjevernoj
strani drevne Agore u Ateni. Ta stoa je bilo mjesto
sa koga je Zenon iz Kitijuma pouavao stoicizam,
odnosno po kome je ta filozofska kola dobila ime.
Stou Poikile su ukrasili slikar i vajar Mikon iz Atene
zajedno s Polignotom sa Tasosa u 5. st.pr Kr. U doba
Pauzanija (2.pr. Kr. ), slike na Stoi su ukljuivale:
Bitka Oenoe
Amazonomahija
Zauzimanje Troje
Bitka kod Maratona

Riznice ( Atena, Korint, Olimpija, Delfi, otok

Delos i td.)
Riznice zgrade na kojima su se nakon izlaganja u
hramovima odlagali zavjetni darovi pojedinaca i gradova,
kod kojih je vie dominirao sadraj nego vrijednost dara,
nego sama umjetnika vrijednost
Igre, natjecanja u umjetnosti, ostaje u vlasnitvu riznice
Hireopei uvari i sveenici
Opisi predmeta
Izlagalo se posjetiteljima
Selekcija
Vrijedni predmeti trajno uvani a drugi su zakopavani ili
topljeni

DELFSKA RIZNICA

Sifnijska riznica

Helenizam

Aleksandrijsk
a knjinica

Aleksandrijski muzej
(zbirke knjiga,
minerala i prirodnih
rijetkosti, botaniki i
zooloki vrt, nema
umjetnikih zbirki,
stimulira itanje i
drutveni ivot,
izuavanje povijesti,
knjievnosti i
astromnomije)

MUSEION- sredite
znanstvenih i kulturnih
djelatnosti
- labaratoriji, uionice,
predavaonice
-posveen muzama, vrh
duhovne hijerarhije
-Homerion, muzej posveen
pjesniku Homeru; povijesna
zbirka posveena velikom
grkom pjesniku..
-Pergamom, biblioteka,

Rim
Grke umjetnine i kultura postaju rimski plijen
Pojava kolekcionirstva kod bogatih patricija , Ciceron
Umjetnine u dvoranama palaa, termama,

HADRIJANOVA VILA U TIVOLIJU

Najznaajniji kompleks umjetnina, Aristotelov licej,
Platonova akademija,slikama ureeni Atenski hodnik sa
stupovima i td..
Najvrjednije slike bile su zatiene posebnim drvenim
kapcima,iji je izgled poznat sa fresaka iz Pompeje

Srednji vijek
Samostani od 7. st.
Predmeti koji se
sakupljaju: relikvije,
moi
Karolinka i Otonska
renesansa od 8. do
10. st. (izrada od bjelokosti, karlo
Veliki alje redovnike da skupljaju
antike i ranokranske ostatke u
Italiji i stvara svoju bogatu riznicu)

- hodoaa

Srednji vijek
Kriarski ratovi (1095.1213.), pljaka Carigrada,
Dalekog i Bliskog Istoka, znatno je
obogatila Evropu; sv.Marko
Venecija, Sainte-Chapelle u Parizu

Zbirka vojvode od
Berryja u
Burgundiji(relikvije,slike,perz.
tepihe,nakit,instrumente,keramiku)

* Nije napravljen pomak u

razvoju muzeja

Renesansa
Krajem 15 st. zbirka se prvi put
naziva muzejom (Museo dei
codici e cimeli artistici Muzej
kodeksa i umjetnikih gema,
kolekcija Lorenza
Velianstvenog)
curiosa artificialia (sabiranje

umjetniki definiranog kulturno povijesnog

materijala)

curiosa naturalia ( sabiranje

prirodnoslovno znanstvenog materijala)

Prinevske i uenjake zbirke

Renesansa
Pojava mecenatstva
Galerija - hodnik sa
skulpturama
Kabineti-komore
udesa
250 prirodoslovnih
zbirki u Italiji
Fontainebleau
Ambras

Manirizam
Zbirka Rudolfa II. U
Pragu na Hradanima
Zbirka Filipa II.
panjolskog ( zbirka je
jezgro Prada, kosti muenika)

Barok

Amsterdam
sredite
meunarodne
trgovine umjetnina
( tiskanje cijenika, prodaja
talijanskih djela

Louvre -(kraljevska
kolekcijaiz Luksemburke
palae+Fontainebleau+zbirke
kardinala Mazarina,Richelia

Galerije se otvaraju po
otmjenim palaama
Pariza

Barok
Unaprijeena tehnika
izrada i uvanje
preparata( vinski
pirit,staklene posude za mokre
uzorke,injekcije voska ili ive)

Prvi javni
prirodoslovni muzej,
Oxford 1683.
Neickelius:Museogra
phia, 1727. prva pisana
rasprava

Kasni barok -18.st.

Tijekom 18. st muzeji
se postepeno otvaraju
publici
Etika posjeta
muzejima
Izlaganje: vlada
princip nagomilavanja

19. stoljee
Francuska revolucija
Napoleonova kulturna
politika (Pariz-svjetsko
kulturno sredite ali dolazi i do
decentralizacije; muzej u Milanu;
materijalno demonstriraju politiku i
povijesnu promjenu snage)

19. stoljee doba

muzeja- termin
rezerviran samo za
slubene institucije
javnog znaenja

19. Stoljee
doba muzeja
2 koncepcije razvoja
muzeja:
- muzej Aleksandrijskog
tipa
- specijalizacija muzeja,
prema vrsti predmeta
u zbirki muzeja

19. stoljee
U 19. stoljeu grade
se nove muzejske
zgrade
Zgrade muzeja:
antika proelja, a u
interijeru velika
barokna stubita i niz
povezanih izlobenih
dvorana

19. stoljee
Pojavom novih
znanstvenih disciplina
muzejske zbirke
prerastaju u
specijalizirane muzeje
za pojedine vrste
muzejskih predmeta
- National Gallery,
London, 1824. osniva
je Britanski institut na poticaj
Kraljevske akademije

19. stoljee
Specijalizirani muzeji:
- Arheoloki muzej
- Umjetniki muzeji i
galerije
- Muzeji za umjetnost i obrt
(Victoria & Albert
museum, London, 1857.)
- Tehniki muzeji
- Etnografski muzeji
- Nacionalni (narodni
muzeji)

20. stoljee
Trai se novi oblik
komuniciranja
informacija i poruka
predmeta u muzejima
Predmeti u zbirkama
se dijele na :
- predmete na
izlobama
- predmete u
spremitima

20. stoljee

Muzejski predmeti izlau se u neutraliziranim

izlobenim prostorima
Diorame, fotografije objanjavaju kontekst
predmeta

20. stoljee nakon 1945.

Izgradnja novih
muzejskih zgrada
-

Guggenheim museum,
New York, 1959.
(F.L.Wright)
Neue Staatsgalerie,
Stuttgart
(James Stirling, 1982.)
Ulaz u Louvre (I.M. Pei )

20. stoljee nakon 1945.

Organiziranje velikih
tematskih izlobi
- Eko-muzej, oko 1970.
- Muzej nije institucija ili
zgrada ve proces
istraivanja i
suivljavanja ljudi s
kulturnom i prirodnom
okolinom