SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

EUROPSKI PARLAMENT
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Opeprometno pravo

Mentor: doc. dr. sc. Goran Vojkovi
Studenti: Josip Petrli
0135 236 411
Zagreb, lipanj 2015. godine

Tablica sadraja

1. UVOD

2. POVIJEST EUROPSKOG PARLAMENTA

3. ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG PARLAMENTA...................3

3.1. Predsjednik..3
3.2. Zastupnici....4
3.3. Odbor5
3.4. Klubovi zastupnika6
3.5. Nain rada..7

4. OVLASTI EUROPSKOG PARLAMENTA

4.1.

Ustavne ovlasti 8

4.2.

Proraun.......................................................................................................8

4.3.

Nadzor izvrne vlasti....................................................................................9

5. SJEDITE.......................................................................................10
6. ZAKLJUAK

11

7. LITERATURA.................................................................................12

1. UVOD
Europski parlament jedan je od 7 osnovnih tijela Europske unije te je jedino tijelo koje
se bira izravno od strane graana Europske unije. Vanost i utjecaj Europskog
parlamenta time je jo vea poto su njegovi zastupnici izravno birani. Lisabonskim
ugovorom broj zastupnika iznosi 751 koji dolaze iz 28 drava lanica. Od 1972.
godine zajedno sa Vijeem Europe upravlja proraunom Europske unije. Parlament
ima pravo odobriti i raspustiti Europsku komisiju te ima pravo ulaganja veta pri
postavljanju predsjednika i cjelokupnog sastava komisije. Sjedite se nalazi u
Strasbourgu gdje se odravaju sve sjednice Europskog parlamenta. Od osnivanja
Europskog parlamenta pa sve do danas utjecaj je rastao zahvaljujui brojnim
ugovorima, posebice posljednjem Lisabonskom ugovoru. [1]

Slika 1: Logo Europskog parlamenta

Izvor: http://www.omg.hr/wp-content/uploads/423px-Europarl_logo.svg_.png, lipanj
2015.

2. POVIJEST EUROPSKOG PARLAMENTA

Poetci Europskog parlamenta seu u 50-te godine 20. stoljea kada je osnovana
Zajednica za ugljen te je uspostavljena Zajednika skuptina koja se sastojala od 78
zastupnika iz drava lanica. Nakon uspostave Europske ekonomske zajednice
(EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) Zajednika skuptina
EZU-a proirena je na sve tri zajednice. Nova skuptina pod nazivom Europska
parlamentarna skuptina, koja se sastojala od 142 zastupnika, prvu je sjednicu
odrala 19. oujka 1958. godine u Strasbourgu, a zatim je 30. oujka 1962.
promijenila ime u Europski parlament. Prije uvoenja neposrednih izbora zastupnike
Europskog parlamenta imenovali su nacionalni parlamenti te su zastupnici time
dobivali dvostruki mandat. Povijesni trenutak dogodio se 7. i 10. lipnja 1979. godine
kada su po prvi puta odrani izbori, a prva sjednica neposredno nakon toga, 11.
srpnja iste godine. Za prvog predsjednika, odnosno predsjednicu parlamenta
izabrana je francuska intelektualka Simone Veil. Zahvaljujui politikoj ulozi
Europskog parlamenta dolazi do jaanje ondanje Europske ekonomske zajednice te
pristupanja novih lanica. 1984. godine Altiero Spinelli razvio je nacrt o Europskoj
Uniji koji nije usvojen, ali brojne ideje se provode u drugim ugovorima. [2]

Slika 2: Simone Veil prva predsjednica Europskog parlamenta

Izvor: http://www.cvce.eu/content/publication/1998/11/23/69356af7-5ecc-49e3-bd011f1579aae8f8/publishable.jpg, lipanj 2015.
2

3. ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG PARLAMENTA

3.1. Predsjednik

Predsjednika se, uz mogunost reizbora, bira na razdoblje od dvije i pol godine, to

je pola trajanja parlamentarnog saziva. Predsjednik predstavlja Europski parlament u
meunarodnim odnosima i u odnosima s drugim institucijama Europske unije.
Predsjednik nadgleda rad Parlamenta i tijela u njegovu sastavu, kao i rasprave na
plenarnoj sjednici, te vodi rauna o tome da se potuje Poslovnik Parlamenta.Na
poetku svakog sastanka Europskog vijea predsjednik Europskog parlamenta iznosi
stajalite Parlamenta te izraava njegove nedoumice o odreenim temama na
dnevnom redu i drugim pitanjima. Nakon to Parlament usvoji proraun Europske
unije, predsjednik ga potpisuje, ime on stupa na snagu. I predsjednik Parlamenta i
predsjednik Vijea potpisuju sve zakonodavne akte usvojene u redovnom
zakonodavnom postupku. Trenutno je predsjednik njemaki politiar Martin Schulz,
mandat mu je poeo 1. srpnja 2014. godine. [3]

Slika 3: Martin Schulz sadanji predsjednik Europskog parlamenta

Izvor: http://www.dw.de/image/0,,18450194_303,00.jpg, lipanj 2015.
3

3.2. Zastupnici

U Europskom parlamentu sjedi 751 zastupnika izabranih u 28 drava lanica

proirene Europske unije. Od 1979. godine zastupnike u EP-u bira se na
neposrednim opim izborima na razdoblje od pet godina. Svaka drava odluuje o
obliku svojih izbora, ali mora zajamiti jednakost spolova i tajnost glasovanja. Izbori
EU-a vode se naelom razmjernog predstavnitva. Mjesta se raspodjeljuju na temelju
broja stanovnika svake drave lanice. Neto vie od treine zastupnika su ene.
Zastupnici u Europskom parlamentu djeluju u skupinama prema svojoj politikoj
pripadnosti, a ne nacionalnosti. Izbori se odravaju u svim dravama lanicama te
pravo glasa imaju sve punoljetne osobe. Raspored sjedenja je odreen prema
politikoj pripadnosti a ne prema pripadnosti drave. Ugovorom iz Lisabona prema
kojem Europski parlament ima 751 zastupnika, s time da 750 lanova ima pravo
glasa u ma kojem trenutku, te predsjednik, koji ne moe glasati dok predjsedava.
Maksimalni broj sjedita dijeli se ovisno o veliini drave lanice i broju stanovnika ,

pa je tako maksimalni broj sjedita 96, a minimalni 6. [3]

Slika 5: Raspodjela zastupnika u parlamentu

Izvor: http://static01.nyt.com/images/2009/06/06/timestopics/europarliament-395.jpg,
lipanj 2015.

3.3. Klub zastupnika

Organizirani prema politikoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, zastupnici u

Europskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu
trenutano postoji sedam klubova zastupnika. Potrebno je 25 zastupnika da se
osnuje klub zastupnika i u klubu mora biti zastupljena barem etvrtina drava lanica.
Zastupnik moe biti lan samo jednog kluba zastupnika. Neki zastupnici, tzv.
nezavisni zastupnici, ne pripadaju ni jednom klubu zastupnika. Svaki klub
zastupnika brine se za svoj vlastiti unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika (ili, u
sluaju nekih klubova, dvaju supredsjednika), predsjednitva i tajnitva. Mjesta
dodijeljena zastupnicima u vijenici odreuju se na temelju politike pripadnosti
slijeva nadesno i u dogovoru s predsjednicima klubova. Prije svakoga glasovanja na
plenarnoj sjednici klubovi zastupnika analiziraju izvjea koja su sastavili
parlamentarni odbori i na njih podnose amandmane. Stajalite koje usvaja klub
zastupnika rezultat je rasprave unutar kluba. Ni jednog se zastupnika ne moe prisiliti
da glasuje na odreeni nain. Klubovi u Europskom Parlamentu su:

Klub zastupnika Europske puke stranke (kranski demokrati)

Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom

parlamentu

Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista

Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu

Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice Nordijske zelene

ljevice

Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza

Klub zastupnika Europe slobode i demokracije [3]

Slika 5: Podjela zastupnika prema politikoj pripadnosti

Izvor:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d0/European_Parliament_2
014.svg/2000px-European_Parliament_2014.svg.png, lipanj 2015.

3.4. Odbori

Zastupnici djeluju u nizu posebnih stalnih odbora kako bi obavili pripremne poslove
za dnevne plenarne sjednice Parlamenta. Ukupno je 20 parlamentarnih odbora.
Odbori imaju izmeu 25 i 71 zastupnika te svojeg predsjednika, predsjednitvo i
tajnitvo. Politiki sastav odbora odraava politiki sastav plenarne skuptine. Odbori
sastavljaju, izmjenjuju i usvajaju zakonodavne prijedloge i izvjea o vlastitoj
inicijativi. Oni razmatraju prijedloge Komisije i Vijea i kada je potrebno sastavljaju
izvjea koja treba iznijeti na plenarnoj skuptini. Parlament moe osnovati i

privremene odbore za rjeavanje odreenih pitanja te istrane odbore u sluaju

krenja ili neadekvatne primjene zakonodavstva Zajednice. [3]

3.5. Nain Rada

U skladu s Ugovorom Parlament sam organizira svoj rad. Donosi Poslovnik veinom
glasova svojih zastupnika (lanak 232. UFEU-a). Ako Ugovorima nije drugaije
odreeno, Parlament donosi odluke veinom danih glasova (lanak 231. UFEU-a).
Odluuje o dnevnom redu sjednica, koje prvenstveno obuhvaaju usvajanje izvjea
koja su pripremili odbori, pitanja za Komisiju i Vijee, aktualne i urne rasprave i
izjave Predsjednitva. Sjednice odbora i plenarne sjednice otvorene su za javnost i
prenose se putem interneta.

4. OVLASTI EUROPSKOG PARLAMENTA

4.1. Ustavne ovlasti

Ovlasti parlamenta su svakim novim ugovorim proirivane. Parlament predstavlja

demokratsku osnovu Europske unije, odnosno predstavlja graane. Time, kako bi
legitimnost bila osigurana, parlament mora biti ukljuen u zakonodavne procese, te
mora pratiti rad ostalih institucija Europske unije. Od potpisivanja Jedinstvenog
europskog akta Parlament mora odobriti sve ugovore o pristupanju novih drava
lanica kao i ugovore o pridruivanju. Jedinstvenim europskim aktom utvreno je da
8

se taj postupak primjenjuje i na meunarodne sporazume koji znatno utjeu na

proraun Zajednice. Ugovorom iz Maastrichta taj se postupak proirio na ugovore
kojima se ustanovljuje poseban institucionalni okvir ili ukljuuje izmjena nekog akta
usvojenog postupkom suodluivanja. Parlament takoer mora odobriti i akte u vezi s
izbornim postupkom (od Ugovora iz Maastrichta). Od Ugovora iz Amsterdama, ako
Vijee eli iznijeti miljenje da postoji stvarna opasnost da neka drava lanica teko
kri temeljna naela Europske unije, prije nego to iznese svoje preporuke ili sankcije
odreenoj dravi lanici mora dobiti pristanak Parlamenta. Suprotno tome, Vijee
mora odobriti sve izmjene Statuta zastupnika Europskog parlamenta. Od stupanja na
snagu Ugovora iz Lisabona Parlament ima pravo pokrenuti inicijativu za izmjenu
ugovora i odluuje treba li sazvati konvenciju na kojoj bi se pripremila budua
izmjena ugovora. [4]

4.2. Proraun

Od 1970. godine parlament, zajedno sa vijeem Europe donosi i raspolae sa

proraunom Europske unije. Do 2009. godine je to raspolaganje bilo ogranieno, no
donoenjem Lisabnoskog ugovora ogranienja su ukinuta te nema vie razlaganja na
obavezne i neobavezne trokove. [4]
Parlament je ukljuen u proraunski postupak od pripremne faze, posebno u vezi s
odreivanjem opih smjernica i vrsta rashoda. Usvaja proraun i nadgleda njegovo
izvrenje.

Slika 6: Prikaz prihoda i rashoda prorauna EU za 2015. godinu

Izvor: http://beta1.finance.si/pics/cache_pr/proracuneu-1.1415564707.jpg, lipanj
2015.

4.3. Nadzor izvrne vlasti

Parlament ima brojne nadzorne ovlasti. Pregledava ope godinje izvjee i zajedno
s komisijom nadgleda rad Komisije. Prije no to drava lanica imenuje lanove
komisije i predsjednika potrebno je odobrenje Parlamenta. Prijedlog za izglasavanje
uveden je ugovorom iz Rima. Da bi prijedlog o nepovjerenju bio usvojen potrebna je
dvotreinska veina danih glasova i veina glasova lanova skuptine. Parlament
ima pravo postaviti usmena i pisana pitanja na koju su Komisija i Vijee duni
odgovoriti. U sluaju nepravilnosti i raznih nezgoda parlament ima pravo formirati
10

privremeni istrani odbor za istraivanje. Takoer, parlament sudjeluje u nadzoru

vanjske i sigurnosne politike. [4]

5. Sjedite
Parlament je baziran u tri razliita grada, sa brojnim zgradama. Protokol prikljuen uz
Ugovor iz Amsterdama nalae da se u Strasbourgu odrava 12 plenarnih sjednica,
gde je i glavno sjedite Parlamenta, dok se dodatne sjednice i sastanci odbora
odravaju u Briselu. tajnitvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.
Sjedite Parlamenta u Strsbourgu smatra se simbolom pomirenja izmeu Francuske
i Njemake, koje su u prolosti esto vodile bitke oko ovog grada. Meutim, ono je i
pod znakom pitanja zbog cjene odravanja dva sjedita za parlament. Iako je
Strasbourg glavno sjedite, i nalazi se nadomak Vijea Europe, Brisel je sjedite
gotovo svih drugih veih institucija EU, i veina poslova Parlamenta se obavlja tamo.
[1]

Slika 7: Glavna zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu

Izvor: http://www.lngworldnews.com/wp-content/uploads/2012/11/EuropeanParliament-Member-States-Need-Robust-Rules-on-Shale-Gas-Fracking.jpg, lipanj
2015.
11

6. Zakljuak
Europski parlament jedno je od 7 osnovnih tijela EU a istie se zbog sudjelovanja
graana EU u izborima njegovih zastupnika. Na vrhu Europskog parlamenta nalazi
se predsjednik koji nadgleda rad parlamenta i potivanje pravilnika. Predsjednik je
zaduen za potpisivanje prorauna koji time stupa na snagu. Uz predsjednika u
parlamentu se nalazi 750 zastupnika koji su grupirani prema svojim politikim
pripadnostima. Broj zastupnika u parlamentu ovisi o veliini drave i broju njezinih
stanovnika. Zastupnici, kako bi pripremili plenarne sjednice, djeluju u odborima.
Svaki odbor ima svog predsjednika, a broj lanova kree se izmeu 25 i 71, te se u
Europskom parlamentu sveukupno nalazi 20 parlamentarnih odbora. Europski
parlament je ugovorima dobio vee ovlasti, nadzire rad ostalih komisija, zajedno sa
Vijeem Europe raspolae proraunom i upravlja prihodima i rashodima.

12

7. Literatura
1. epo D. 2012., Europski parlament povijesni razvoj i
zakonodavne ovlasti
2. http://en.wikipedia.org/wiki/European_Parliament#Committ
ees_and_delegations [1]
3. http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hr/FTU_1.3.1.pdf [2]
4. http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hr/FTU_1.3.3.pdf [3]
5. http://www.europarl.europa.eu/ftu/pdf/hr/FTU_1.3.2.pdf [4]

13