BIH - Izvozna Strategija Metalnog Sektora

Izvozna strategija metalnog sektora
Sadraj:
UVOD.................................................................................................................................... 3
SITUACIONA ANALIZA............................................................................................................ 3
SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 23
AKCIONI PLAN ..................................................................................................................... 30
CILJANJE TRITA ................................................................................................................ 37
Uvod
Metalni sektor ukljuuje sljedede podsektore: metale i rude, proizvode od metala (cijevi,
profile i druge sline proizvode), opremu i maine te automobilsku industriju. Metalni
sektor, kao i drvni sektor, kontinuirano biljei suficit u trgovinskoj razmjeni. Trenutno je
metalni sektor najvedi izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Vodedi izvozni proizvod ovog
sektora su metali, odnosno aluminij i elik. Na drugom mjestu je automobilska industrija,
koja biljei stabilan rast uz znaajan razvojni potencijal. Proizvodi od metala takoer imaju
znaajan razvojni potencijal, a trenutno prednjai izvoz proizvoda iz ove grupe s niskom
dodanom vrijednodu. Ovaj podsektor zahtijeva ulaganja u inovaciju i promociju.
Podsektoru opreme i maina, koji zaostaje za ostalim grupama proizvoda, potrebna je
reorganizacija na nivou kompanija, kao i investiranje u tehnologiju i licenciranje. Detaljna
situaciona analiza koja slijedi u ovom dokumentu daje jasne konkurentske pozicije svakom
od opisanih podsektora. Ukupni izvoz ovog sektora iznosio je 2010. godine 3,2 milijarde
BAM1, to iznosi cca 43% ukupnog bh. izvoza.
Meutim, nisko uede ovog sektora u BDP-u ukazuje na nisku dodanu vrijednost izvoza,
odnosno dodatno potvruje potrebu za inovacijama i integracijama u lancima vrijednosti
kako bi se postigla via konkurentnost, ali i profitabilnost. Konsultativni proces u pripremi
strategije, odnosno rad s izvoznicima iz sektora, dalje potvruje zakljuke koji se odnose na
ovaj sektor. Za dalji rast metalnog sektora i njegovu punu konkurentnost potrebne su
investicije, bilo da se radi o direktnim investicijama, dugoronim investicionim kreditima ili
drugim odgovarajudim izvorima finansiranja.
Tabela 1: Osnovni indikatori za Metalni sektor
Uede u BDP-u
4,24%
Uede u izvozu roba
43,47%
Broj kompanija
1,138
Broj zaposlenih
33,926
Situaciona analiza
Situaciona analiza za metalni sektor BiH obuhvada sljedede klasifikacije djelatnosti:
1.
2.
3.
4.
DJ metali i proizvodi od metala

DK maine i ureaji
Elektrooprema
Prevozna sredstva
U situacionoj analizi daje se prikaz:

1
VTKBiH 2010;
1. Znaaja metalne industrije u ekonomskom razvoju

2. Vanjskotrgovinska razmjena i pozicija metalne industrije na pojedinim tritima i po
pojedinim granama industrije
3. Prikaz konkurentnosti metalne industrije (dijamant konkurentskih prednosti)
4. SWOT analiza bududeg razvoja metalne industrije
U nastavku se daje analiza navedenih tema. Kao izvori podataka za analizu slue publikacije
Agencije za statistiku BiH, podaci o izvozu i uvozu UIO BiH, koji su dobiveni preko
Informacionog centra VTK BiH i podaci iz entitetskih statistika.
1.1.Znaaj metalne industrije u ekonomskom razvoju BiH
Metalna industrija BiH ima veliki znaaj u ekonomiji BiH.
Tabela 1. Indikatori znaaja metalne industrije u ekonomiji BiH (mil. KM)
Rb
Metalna industrija
i njene grane
Vrijednost
proizvodnje
2005.
2009.
1.081,3
1.352,3
Bruto dodana
vrijednost
2005.
2009.
290,1
396,5
Investicije
1.
DJ Metali i
proizvodi od
metala
DK Maine i ureaji
2005.
119,5
2010.
162,7
106,5
147,9
60,2
104,5
23,8
18,9
3.
DL Elektrooprema
120,0
165,6
58,5
77,7
25,6
49,9
4.
DM Prevozna
sredstva
227,8
144,4
48,5
71,8
6,0
42,9
5.
UKUPNO metalna
industrija BiH
1.535,6
1.810,2
457,2
650,5
174,8
274,5
6.
UKUPNO
preraivaka
industrija BiH
UKUPNO privreda
BiH
4.504,6
5.650,6
1.753,1
2.588,5
698,5
882,4
14.397,7
20.592,5
3.421
4.621
7.
Struktura (odnosi u
%)
8.
1:5 x 100
70,4
74,7
63,4
61,0
68,4
59,3
9.
2:5x100
6,9
8,2
13,2
16,1
13,6
6,9
10.
3:5x100
7,8
9,1
12,8
11,9
14,6
18,2
11
4:5x100
14,8
8,0
10,6
11,0
3,4
15,6
12.
5:6x100
34,1
32,0
26,1
25,1
25,0
31,1
13.
6:7x100
12,2
12,6
20,4
19,1
Izvor: BHAS, FZS *podaci za FBiH, jer nema raspoloivosti na nivou BiH i RS.
Iz tabele 1 vidljivo je da metalna industrija ima vodede mjesto u vrijednosti preraivake

industrije BiH, s udjelom od 32% u 2005., odnosno 32% u 2009. godini. Udio metalne
industrije je neto nii u bruto dodanoj vrijednosti (26,1% u 2005., odnosno 25,1% u 2009.
godini) i investicijama (25% u 2005., odnosno 31,1% u 2009. godini)
Pojedine grane metalne industrije biljee razliite udjele u pojedinim ekonomskim
indikatorima. Udio DJ Metali i bazni metali koji dominira u strukturi metalne industrije u
vrijednosti proizvodnje 2009. godine iznosi 74,7%, ali u vrijednosti BDV ini svega 61%,
odnosno u investicijama 59,3%. S druge strane, manji udjeli DK Maine i ureaji, DL
Elektrooprema i DM Prevozna sredstva, koji imaju niske udjele u vrijednosti proizvodnje,
biljee daleko vede udjele u BDV i investicijama.
Slika 1 prikazuje efikasnost pojedinih vidova proizvodnje u metalnoj industriji, prikazanu

odnosom BDV prema vrijednosti proizvodnje.
Vrijednost proizvodnje i BDV metalne industrije BiH 2005-2009.
Iznosi u hiljadama KM
3.000,0
37,0
2.855,7
35,9
2.454,4
2.500,0
35,0
2.151,3
2.000,0
33,3
1.810,2
33,0
1.535,6
1.500,0
31,0
29,8
28,3
951,6
1.000,0
695,5
556,8
457,2
29,0
650,5
500,0
27,0
25,9
0,0
2005
2006
Vrijednost metalne industrije
25,0
2007
Bruto dodana vrijednost
2008
2009
Udio BDV u vrijednosti (%)
Izvor: BHAS (www.bhas.ba)

Slika 1. Vrijednost proizvodnje i BDV u metalnoj industriji
Znaaj metalne industrije posebno se iskazuje u podruju vanjskotrgovinske razmjene. U

narednoj tabeli, daje se prikaz kretanja izvoza, uvoza i zaposlenosti u metalnoj industriji i
njenim granama.
Metalna industrija je ostvarila 37,8% izvoza BiH u 2010. godini. U strukturi izvoza dominiraju
metali i proizvodi od metala, ali raste i udio maina i ureaja i elektroopreme, dok opada
udio prevoznih sredstava. Metalna industrija je ostvarila 29,9% uvoza BiH u 2010. godini.
Metali i proizvodi od metala ostvaruju suficit robne razmjene, dok ostali podsektori
ostvaruju visok deficit.2
Tabela 2. Znaaj metalne industrije za ekonomiju BiH izvoz, uvoz (mil. KM) i zaposleni (hiljade);
Izvor: BHAS
Rb
Metalna industrija i njeni
Izvoz
Uvoz
Uposleni
podsektori
1.
DJ Metali i proizvodi od
2005.
2010
2005.
2010.
2005.
2010.
1.095,0
1.807,6
1.103,0
1.575,8
24,8
23,3
metala
2
DK Maine i ureaji
201,1
394,5
1.207,5
1.113,5
7,2
6,6
3.
DL Elektrooprema
80,5
204,0
544,5
607,9
3,3
3,2
4.
DM Prevozna sredstva
391,3
282,4
1.114,6
767,9
5,9
4,5
5.
UKUPNO metalna
1.767,9
2.688,5
3.969,6
4.065,1
41,1
37,5
3.319,4
6.322,5
9.826,7
11.142,4
141,6
137,1
3.783,3
7.095,5
11.178,5
13.616,2
627,9
686,5
industrija BiH
6.
UKUPNO preraivaka
industrija BiH
7.
UKUPNO privreda BiH

Struktura (odnosi u %)
8.
1:5 x 100
61,9
67,2
27,8
38,8
60,3
62,1
9.
2:5x100
11,4
14,7
30,4
27,4
17,4
17,6
10.
3:5x100
4,6
7,6
13,7
15,0
7,9
8,4
11
4:5x100
22,1
10,5
28,1
18,9
14,4
11,9
12.
5:6x100
53,3
42,5
40,4
36,5
29,0
27,4
13.
6:7x100
87,7
89,1
87,9
81,8
22,6
20,0
Ovdje je rije o statistikoj metodologiji, jer kompanije metalne industrije jesu izvoznici,
naprimjer, maina i ureaja, ali su uvoznici maina i ureaja iz razliitih grana industrije i
privrede, pa se ne moe pouzdano govoriti o bilansima metalne industrije.
2
Metalna industrija upoljava 37,5 hiljada uposlenih, ili 27,4% svih uposlenih u preraivakoj
industriji, odnosno 5,5% uposlenih u privredi BiH. Zaposlenost biljei pad, koji je rezultat
opdeg procesa deindustrijalizacije u BiH, u procesu tranzicije.3
1.2.Osnovne karakteristike izvoza metalne industrije
Izvoz metalne industrije u periodu 2005. - 2010. godine zabiljeio je maksimum u 2008.
godini, da bi u 2009. godini zbog globalne recesije zabiljeio visok pad, a 2010. godine
znaajan oporavak.
U ovoj analizi koristimo podatke iz UIO BiH za etverocifrene tarifne stavke od 7200 do 8716.
To je bitno izmijenjen nain prezentacije podataka u odnosu na uobiajene statistike izvore,
a kao primjer navodimo da na prikaz ne ukljuuje koks kao metal, jer se on vodi kao
energetsko gorivo (vidjeti tabelu 3).
Tabela 3. Izvoz metalne industrije BiH prema trinim grupacijama, 2005. - 2010. godina
(mil. KM)
2005.
2007.
2008.
Indeks
2009.
2010.
2008/05
Trita
Indeks
2010/05
EU
993,3
1.578,9
1.640,6
165,2
1.107,7
1.595,3
160,6
CEFTA
360,7
942,9
1.043,3
289,2
602,8
757,3
210,0
Ostali
243,9
70,9
90,0
36,9
96,5
163,3
67,0
Ukupno
1.767,9
2.592,7
2.773,9
156,9
1.807,0
2.515,9
142,3
EU
56,2
60,9
59,1
61,3
63,4
CEFTA
20,4
36,4
37,6
33,4
30,1
Ostali
13,8
2,7
3,2
5,3
6,5
Ukupno
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Struktura
(%)
Izvor: Baze podataka UIO BiH dobivene preko VTK BiH
Deindustrijalizacija je u BiH zabiljeila tri vala. Prvi val je bio rezultat ratne destrukcije 1992.
- 1996., drugi val rezultat izostanka politika restrukturiranja naslijeenih kompanija i loeg
modela privatizacije 1997. - 2005. Trei val je bio rezultat globalne recesije, koja je otro
pogodila realni sektor bh. privrede i industrijske kompanije.
Oporavak metalne industrije u 2010. godini nije doveo do dostizanja izvoza iz 2008. godine.
Oporavak je bio vedi na tritu EU, dok je na tritu CEFTA u znaajnom zaostatku.
Na narednom grafikonu vidljivo je da je recesija otro pogodila metalnu industriju i da je
izvoz u 2009. godini posebno pao na tritu CEFTA (indeks 57,7 u odnosu na 2008. godinu),
ali i na tritu EU (indeks 65,7).
Slika 2. Dinamika i struktura izvoza metalne industrije prema izvoznim tritima

Izvoz metalne industrije BiH prema tritima 2005-2010. (mil. KM)
1.800,0
1.640,6
1.578,9
1.595,3
Izvoz u mil. KM
1.600,0
1.400,0
1.200,0
993,3
1.000,0
1.107,7
1.043,3
942,9
757,3
800,0
602,8
600,0
400,0
360,7
243,9
200,0
163,3
96,5
90,0
70,9
0,0
2005.
2007.
2008.
EU
CEFTA
2009.
2010.
Ostali

Izvoz metalne industrije biljei visoku koncentraciju izvoza na nekoliko vodedih proizvoda.
Tabela 4. Udio vodedih 20 proizvoda u ukupnom izvozu metalne industrije BiH (mil. KM)
cc
Naziv proizvoda
2005
2008
2009
2010
7204
Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni
16,5
30,2
18,3
44,6
7204
Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni
0,0
0,0
0,0
32,4
7207
Poluproizvodi od eljeza ili nelegiranog elika
0,0
0,0
19,5
64,4
7213
Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika
19,1
82,8
39,9
45,6
7213
Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika
16,7
29,9
0,0
0,0
7214
ipke od eljeza ili nelegiranog elika;

samo kovane
34,5
60,8
23,6
35,6
7214
ipke od eljeza ili nelegiranog elika; samo kovane
27,9
39,1
21,4
32,8
7214
ipke od eljeza ili nelegiranog elika samo kovane;
15,1
0,0
0,0
34,2
7306
Ostale eljezne ili eline cijevi i uplji profil
0,0
35,5
0,0
46,0
7308
Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9)
25,8
43,7
25,7
0,0
7308
Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9)
19,2
0,0
0,0
0,0
7314
Beskrajne vrpce, reetke, mree
27,0
66,5
31,5
30,6
7314
Beskrajne vrpce, reetke, mree
0,0
36,6
0,0
0,0
7326
Ostali proizvodi od eljeza ili elika
15,3
0,0
0,0
0,0
7404
Otpaci i ostaci od bakra
0,0
30,6
18,8
44,3
7601
Aluminij u sirovim oblicima
150,3
202,5
108,6
175,3
7601
142,1
104,9
49,0
91,2
7601
35,1
97,7
37,8
61,3
7601
25,6
72,4
21,3
49,9
7601
18,9
0,0
0,0
0,0
7604
ipke i profili od aluminija
15,1
28,6
21,3
34,0
7604
ipke i profili od aluminija
0,0
0,0
19,4
0,0
8301
Katanci i brave (na klju, ifru ili elektrini)
0,0
0,0
20,0
31,9
8409
Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s

motorima iz tarifnog broja 8407 i 8408
120,2
121,5
91,3
98,5
8409

87,5
60,8
29,6
0,0
8409

85,6
52,3
0,0
0,0
8421
Centrifuge, ukljuujudi centrifuge za suenje; ure
0,0
0,0
0,0
31,3
8431

0,0
0,0
23,9
0,0
8482
Kuglini ili valjkasti leaji
0,0
33,7
0,0
35,2
8544
Izolirana ica (ukljuujudi emajliranu i anodiziranu

icu
0,0
0,0
18,9
0,0
8708
Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva

8701 do 8705
30,4
0,0
25,5
34,3
8708
Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva

8701 do 8705
0,0
26,2
0,0
0,0
UKUPNO PRVIH 20 PROIZVODA
927,9
1.256,3
665,1
1.053,5
Udio prvih 20 proizvoda u ukupnom izvozu (%)
52,5
45,3
36,8
41,9
Udio 7601-7604 proizvoda u prvih 20
41,7
30,8
58,2
36,7
Biljee se pozitivni trendovi u opadanju stepena koncentracije izvoza, ali je udio aluminija te
elika i gvoa jo uvijek dominanatan. Pitanje diversifikacije izvoza ostaje i dalje jako
izraeno, pogotovo za pojedine trine grupacije. Naime, koncentracija izvoza na prvih 20

proizvoda na tritu EU iznosila je 2010. godine 48,8% ukupnog izvoza, na tritu CEFTA 67%
ukupnog izvoza i na ostalim tritima 79,3% ukupnog izvoza na ta trita.
1.3.Konkurentnost metalnog sektora
Metalni sektor se po svojoj strukturi moe jasno podijeliti u dvije grupe kompanija. Prvu ine
naslijeene kompanije iz perioda socijalizma u BiH. Te se kompanije mogu dalje klasificirati u
dvije podgrupe. Prvu ine nerestrukturirane kompanije. Drugu ine restrukturirane
kompanije, koje su u vedem ili manjem obimu ostvarile barem efikasno operativno
restrukturiranje, ako nisu krenule putem stratekog restrukturiranja.4 Novoformirane
kompanije su one koje su se pojavile u biznisu kao privatne kompanije nakon rata, odnosno
u periodu obnove i tranzicije privrede BiH. One se takoer mogu podijeliti u dvije podgrupe.
Prvu ine nove konkurentne kompanije, drugu ine nove nekonkurentne kompanije.
Visok stepen izvozne orijentacije metalne industrije vezan je za razliite faze
internacionaliziranja kompanija u toj industriji, to je u najuoj vezi sa stepenom
restrukturiranja kompanija. Iz ovog odnosa moe se kreirati matrica koja pokazuje u kakvoj
je vezi konkurentnost kompanije, kao indikator uspjenosti restrukturiranja i stepen
internacionaliziranja kompanija (vidjeti sliku 3).
Konkurentnost na inozemnom tritu uglavnom je vezana za tri kljuna podruja:
1. Razumijevanje meunarodnog trita i meunarodnog okruenja te odabir ciljnih
trita
2. Donoenje odluka o strategiji i marketing miksu (proizvod, tehnologija, dizajn, cijena,
komunikacija, kanali distribucije)
3. Upravljanje kompanijom orijentiranom na meunarodno trite (meunarodni
marketing, investiranje, tehnoloki napredak, proizvodni menadment, logistika,
istraivanja meunarodnog marketinga, finansiranje u meunarodnom okruenju,
upravljanje ljudskim resursima, organizacija za meunarodno poslovanje).
Faze
Konkurentnost kompanija
internacionaliziranja
Naslijeene kompanije
Novoformirane kompanije
Prema intenzitetu restrukturiranja operativno restrukturiranje znai unapreenje efikasnosti na

postojedoj stratekoj matrici proizvod - trite. Ono obuhvada reorganizaciju, smanjenje trokova kroz
otputanje radne snage ili redukciju trokova, povedanje intenzivnosti marketinga za rast prodaje,
finansijsko restrukturiranje koritenjem povoljnijih kredita, i drugo. Strateko restrukturiranje znai
promjenu strateke pozicije kompanije, osvajanjem novih trita, tehnologija i proizvoda. Ovu vrstu
restrukturiranja najede provodi strateki investitor, nakon vlasnikog restrukturiranja kompanije
(Domazet, 2008., str. 105).
10
Restrukturirane
Nerestrukturirane
Konkurentne
Nekonkurentne
1. Domada
orijentacija nema
izvoza
2.
Poetni
izvoz
Trudbenik Doboj
(izvoznici s prvim
iskustvom )
3. Orijentacija na
Bira Bihad
ica Sarajevo
Kapis
Volkswagen
Alloy Wheels
Tomislavgrad
Sarajevo
Jajce
izvoz
4. Rastudi izvoz
5. Zreli izvoznici
6.Izvoznici koji
transferiraju
Aluminij
AITMD
Mostar
Gradaac
Energoinvest
Arcelor Zenica
FEAL
iroki
Brijeg
proizvodnju u
inozemstvo
Slika 3. Matrica odnosa konkurentnosti i stepena internacionaliziranja kompanija metalne industrije
BiH
Jaanje konkurentnosti stvarat de potencijale za poetak i intenziviranje izvozne orijentacije.

Jaanje konkurentnosti ide u sljededim smjerovima:
1. Restrukturiranje kompanija s ciljem podizanja meunarodne konkurentnosti
2. Stvaranje novih malih i srednjih kompanija koje de imati inicijalnu konkurentnost za
izlazak na meunarodno trite
3. Privlaenje stranih direktnih investicija, posebno u podruju greenfield investicija
4. Razvijanje partnerskih formi u prenosu proizvodnje i prihvadanju novih tehnologija u
BiH
1.4. Dijamant konkurentskih prednosti metalne industrije BiH

Konkurentnost metalnog sektora u BiH je najvedim dijelom ovisna o nainu na koji su
kompanije svoje strategije i poslovne operacije optimizirale u dva meusobno povezana
poslovna ambijenta: domadi poslovni ambijent (home base) i meunarodni poslovni
ambijent (international base).
Domadu bazu konkurentnosti Porter naziva dijamantom konkurentskih prednosti odreene
zemlje, koji se sastoji od etiri sastavna elementa (uvjeti faktora, uvjeti tranje, povezane
industrije i industrije za podrku i kontekst za strategije, i rivalstvo firmi) i dva dodatna
elementa, a to su anse u okruenju i uloga vlade (Porter, M., 1990, str. 69- 73). Dijamant se
11
tretira i kao sredstvo za kreiranje lokalnih klastera, koji obuhvadaju odreene industrije i
sastoji se od veza koje ine specifini resursi, specifina tranja, specifinim potrebama
prilagoene povezane industrije i industrije za podrku, i kontekst za strategije i rivalstvo
firmi. U nekim situacijama, posebno kod meunarodno orijentiranih firmi, ovi klasteri mogu
objanjavati zato industrije iz nekih zemalja postaju konkurentne zahvaljujudi povoljnim
determinantama lokalnog dijamanta konkurentskih prednosti.
Kontekst za strategije i
anse za MS u BiH
rivalstvo firmi MS u BiH

- niska lokalna konkurencija
-loe korporativno upravljanje
-visoki trokovi korupcije
- globalizacija
-tranzicija
-relokacija
poizvodnje
Uvjeti tranje u BiH

Operacije i strategije firmi
metalnog sektora (MS) u
BiH
Uvjeti faktora MS u
BiH
- lo marketing i branding
- niske tehnologije
- loi napredni
resursi
- loi sirovinski
Povezane i industrije za
- nizak kapacitet inoviranja
podrku MS u BiH
- malobrojni lokalni dobavljai
resursi
Bosna i Hercegovina
- lo kvalitet lokalnih
- nizak nivo tranje

-nesofisticirana tranja
- niske vladine
nabavke
- niski standardi
Vlada BiH
- podrka R&D
-promocija FDI
- promocija izvoza
dobavljaa
Izvozna trita
Slika 4. Dijamant konkurentskih prednosti metalnog sektora BiH
Metalni sektor BiH u pogledu baze konkurentnosti djeluje uglavnom u dva segmenta.
Prvi segment je domada baza kao dio transnacionalizirane baze biznisa globalnih ili
regionalnih kompanija koje imaju svoje podrunice u BiH. Takav primjer su Arecelor,
Cimos, Alloy Wheels, Mann Humel, Prevent, Bekto Preciza i drugi. Obiljeja ove
grupe su da je konkurentnost podrunica rezultat djelovanja faktora iz
internacionalne baze (tehnologija, marketing, finansijski kapital, organizacija i drugo)
i faktora iz domade baze biznisa (infrastruktura, ljudski resursi, operativno
finansiranje, poreski sistem i drugo).
Drugi segment je izvorno domada baza u kojoj su locirane kompanije domadeg
porijekla. Takav primjer su Aluminij Mostar, Bira Bihad, irbegovid Graanica i vedina
drugih kompanija iz metalnog sektora. Ova druga grupa kompanija uglavnom dijeli
faktore konkurentnosti lokacije BiH i moe biti u nepovoljnijem poloaju, ukoliko je
iskljuivo oslonjena na domadu bazu biznisa. Izvori povedane konkurentnosti za ove
kompanije mogu se nadi u razvijanju formi partnerstva s meunarodnim
kompanijama kroz kooperaciju, podugovaranje, licence, konzorcije i druge forme. U
cjelini, izostanak meunarodnog partnerstva je veliki nedostatak za postizanje
konkurentnosti firmi metalnog sektora.
12
1.5. Konkurentske prednosti i mogudnost stranih direktnih investicija u metalnom sektoru

S obzirom na veliki priliv FDI i njihov znaaj za restrukturiranje i razvoj metalnog sektora,
pitanju stranih direktnih investicija potrebno je posvetiti punu panju kada se govori o
jaanju izvozne konkurentnosti sektora.
Konkurentske prednosti
Specifine za
investitora FDI
Konkurentske prednosti - nedostaci
Prednosti
Specifine za primaoca
investicije
Specifine za lokaciju
Globalna prisutnost u
metalnom biznisu
Izgraena
infrastruktura
Potencijal lokalnog i
regionalnog trita
Tehnoloki kapaciteti
Poznavanje lokalnog i
regionalnog trita
Raspoloivost
infrastrukture u lancu
vrijednosti proizvodnje
Pozicija na globalnom
tritu
Globalna finansijska
snaga
Organizacija i globalne
poslovne mree
Tradicija i naslijee
Raspoloivost
kvalificirane radne
snage
Raspoloivost sirovina i
energetskih resursa
Ekonomski rast i rast
potranje za metalima
Bududa zemlja lanica EU
pristup tritu EU
Niska socijalna
senzitivnost
Nizak nivo finalizacije
proizvodnje
Nedostaci
Neostvarenje planova
modernizacije
tehnologija
Nizak tehnoloki nivo

Visoki trokovi
proizvodnje
Sporost u reformama i
tranziciji na putu ka EU
Niska politika stabilnost
Nizak nivo
restrukturiranja
Korupcija i organizirani
kriminal
Neadekvatna
organizacija
Nepovoljan poslovni
ambijent
Slika 5. Odnos kompanijski i lokacijski specifinih konkurentskih prednosti u metalnom

sektoru (primjer: Arcelor Zenica)
Prema postulatima eklektike teorije strane direktne investicije (FDI) se poduzimaju s ciljem
da se maksimiziraju efekti kompanijski specifinih i lokacijski specifinih konkurentskih
prednosti. Po naem miljenju, kompanijski specifine konkurentske prednosti treba
promatrati kao konkurentske prednosti kompanije investitora i kompanije primaoca
investicije. Za privlaenje FDI u metalni sektor BiH mogu se istadi konkurentske prednosti
prema matrici prikazanoj na slici 5. Primjer daje prikaz za Arcelor Mittal u Zenici.
13
Kako se vidi iz datog prikaza, za realizaciju FDI potrebno je osigurati integrirano djelovanje
konkurentskih prednosti koje se odnose na kompaniju koja investira i kompaniju primaoca
investicije i konkurentskih prednosti vezanih za lokaciju. Dati prikaz je karakteristian za FDI,
koje nastaju preuzimanjem postojedih kompanija.
Bududi da su takvi kanali FDI ved iscrpljeni, ozbiljno je pitanje kako postidi integriranje
specifinih konkurentskih prednosti kompanije investitora sa konkurentskim prednostima
specifinim za lokaciju u sluajevima novih, tzv. greenfield investicija. Specifinost je u tome
to nema ved izgraenih kapaciteta i to su rizici investiranja daleko vedi, pa se zahtijeva
daleko veda atraktivnost lokacije, to je sada na relativno niskom nivou.
Da bi FDI krenule novim tokom greenfield investicija, potrebno je znaajno unaprijediti
izvore konkurentskih prednosti koje su specifine za nau zemlju. Pored opdih aktivnosti na
unapreenju makroekonomskog ambijenta i poslovne okoline, potrebno je graditi
konkurentniju domadu bazu metalnog sektora. U tome se istiu sljededi prioriteti:
Razvijanje povezanih i industrija za podrku metalnog sektora, to ukljuuje

unapreenje klasterskog pristupa organiziranju automobilskih kompanija i
kompanija mainogradnje.
Razvijanje infrastrukture za efikasno investiranje formiranjem industrijskih zona,
parkova i inkubatora.
Sigurnost i povoljniji uvjeti snabdijevanja elektrinom energijom, to bi trebalo da
osigura dodatne faktore konkurentnosti metalnog sektora BiH u regionalnim
okvirima.
Jasna i efektivna podrka mikro, malim i srednjim preduzedima.
Utvrivanje sektorske politike s mjerama za privlaenje investicija u metalni sektor.
Kada je rije o stranim kompanijama i investitorima, treba raunati na tri grupe investitora.
1. Prvu grupu ine kompanije koje su ved prisutne u BiH i koje imaju sposobnosti da
prepoznaju izvore konkurentskih prednosti koje su specifine za nau zemlju. Te
kompanije sa svojim steenim iskustvima i stvorenom pozicijom mogu generirati
projekte kojima se proiruju postojedi biznisi ili ide ka njihovoj diversifikaciji. Primjeri
Cimosa i Preventa u automobilskoj industriji su u tom pogledu afirmativni.
2. Drugu grupu ine regionalne ili globalne kompanije, odnosno njihove podrunice,
koje de biti privuene izvorima konkurentskih prednosti na lokaciji BiH i nastojanjem
da svoje poslovne mree, voene proizvoaima, proire na BiH. Te mogudnosti se
posebno otvaraju u automobilskoj industriji i industriji maina i ureaja, i
podrazumijevaju stvaranje vedeg broja manjih kompanija u proizvodnji komponenti i
sklopova. Prema ovoj grupi treba razviti aktivan odnos i promovirati izvore
konkurentskih prednosti koje BiH prua u metalnom sektoru. U ovoj grupi mogu se
oekivati i projekti relokacije proizvodnji i fabrika s postojedih lokacija na kojima se
suoavaju s rastom trokova, strogim okolinskim zahtjevima i nedostatkom
kvalificirane radne snage. U ovoj grupi bi se mogli razviti projekti finalizacije
aluminija.
3. Tredu grupu ine kompanije na putu internacionalizacije, koje u BiH mogu vidjeti
pogodnu lokaciju za razvijanje svog meunarodnog biznisa. Radi se o manjim
kompanijama i poduzetnicima koji posebno mogu doprinijeti generiranju mikro i
malih kompanija u metalnom sektoru.
14
Promocija FDI pokazuje se neophodnom za postizanje regionalne konkurentnosti metalnog

sektora. Ona ne bi trebalo da diskriminira domade investitore, koji imaju vano mjesto u
pokretanju poduzetnitva u metalnom sektoru i graenju njegove meunarodne
konkurentnosti kroz razne forme povezivanja sa stranim partnerima, kao to su proizvodna
kooperacija, prenos licenci, podugovaranje i slino. Promocija FDI u metalnom sektoru
potrebna je zbog toga to se tako osigurava:
1.6.
priliv tehnologija, know-how i upravljakih znanja u zemlju i koristi na najefikasniji

nain putem internacionalizacije poslovanja;
ukljuivanje domadih kompanija u globalne i regionalne poslovne i marketing mree,
ime se njihova konkurentnost stavlja u kontekst regionalne i globalne
konkurentnosti kojom upravljaju kompanije investitori;
dodatni kapital za investiranje u podizanje produktivnosti i konkurentnosti
kompanija.
SWOT analiza metalnog sektora BiH
SWOT analiza je metod strateke analize koji u fokusu ima, prvo, vanjsku okolinu kompanija
ili industrija, koja emitira prilike ili prijetnje po njihovu strateku poziciju i, drugo, unutarnju
okolinu, u kojoj se ispoljavaju njihove snage i slabosti.5 SWOT analiza za metalni sektor BiH
zahtijeva tri napomene. Prvo, SWOT analiza se moe promatrati na razini sektora, industrija i
kompanija. Ovdje je fokus na razini industrija, uz napomenu da ocjene za tu razinu mogu
znaajno odstupati od procjene za razinu kompanija, s obzirom da u jednoj industriji postoje
kompanije s veoma razliitim stratekim pozicioniranjem u odnosu na faktore vanjske (prilike
i prijetnje) i unutarnje okoline (snage i slabosti). Drugo, SWOT analiza moe se promatrati u
razliitim dimenzijama vanjske okoline, kao to je to, naprimjer, dimenzija domadeg,
regionalnog, evropskog ili globalnog trita, koje mogu emitirati razliite vrste vanjskih
utjecaja u smislu prilika i prijetnji. U ovoj analizi de te dimenzije biti integrirane prema
dominantnom utjecaju koje imaju na pojedine industrije u okviru metalnog sektora. Trede,
SWOT analiza ima svoju vremensku dimenziju, koja se odnosi na neki period u bududnosti. U
ovoj analizi se taj vremenski period limitira na pet godina u bududnosti, zbog toga to je to
period u kojem se mogu predvidjeti odreene promjene u uvjetima prilino dinaminog
okruenja metalnog sektora i zato to je to dovoljno dug period za provoenje odreenih
stratekih odluka o konkurentnosti kompanija tog sektora (realizacija investicija ili trino
restrukturiranje).
1.6.1. Utjecaji vanjske okoline (prilike i prijetnje)
Utjecaji vanjske okoline na konkurentnost metalnog sektora mogu biti pozitivni, s efektima
stvaranja prilika za rast konkurentnosti, i negativni, s efektima stvaranja prijetnji njegovoj
konkurentnosti. Isti utjecaj iz vanjske okoline moe u razliitim industrijama biti ocijenjen
5
SWOT je akronim za model stratekog procjenjivanja prilika i prijetnji, aktera stratekog

planiranja, odnosno njegovog biznisa izloenog u okolini, odnosno snaga i slabosti kojima
raspolae da odgovori na prilike ili prijetnje u okolini (Strenghts snage, Weaknesses
slabosti, Opportunities prilike, Threats prijetnje).
15
razliito. Naprimjer, liberalizacija vanjske trgovine moe u industriji metala biti ocijenjena
kao prilika, a u industriji ice kao prijetnja. S druge strane, isti utjecaji mogu s razliitim
intenzitetom stvarati efekte prilika; naprimjer, rast trita se moe reflektirati u razliitim
prilikama za industriju maina u odnosu na industriju naoruanja. Klasini pristup stratekom
pozicioniranju kompanija polazi od toga da se one prilagoavaju vanjskim utjecajima i da su
ti utjecaji nekontrolirajude varijable njihovog poslovanja. Meutim, taj se pristup u sve vedoj
mjeri relativizira zbog rastudeg utjecaja kompanija na okolinu putem tehnolokog progresa,
rasta koncentracije trita i rasta utjecaja transnacionalnih kompanija na ekonomiju i
drutvo. U naelu se treba sloiti da vanjska okolina utjee na ponaanje kompanija i na
njihov strateki izbor. Zbog toga kreatori ekonomskih politika u domadoj okolini moraju
stvarati uvjete da se i domade i transnacionalne kompanije privuku, da lociraju nove
investicije i biznis u domadoj okolini. Istovremeno, moraju se stvarati uvjeti da kompanije iz
domade baze konkurentnosti imaju pogodan pristup elementima meunarodne baze
konkurentnosti, kako bi njihova konkurentnost osiguravala sinergiju koja proizlazi iz
dvostrukog dijamanta konkurentskih prednosti. To je posebno znaajno za metalni sektor,
ija se konkurentnost u velikoj mjeri temelji na meunarodnoj bazi konkurentnosti, no i u
procjeni vanjskih utjecaja meunarodna okolina ima veliki znaaj.
U naoj analizi identificirat demo glavne izvore vanjskih utjecaja na konkurentnost poslovnog
sektora i za njih dati ocjene utjecaja, koje se mogu kretati u rasponu od prilika (pozitivni
utjecaji) do prijetnji (negativni utjecaji), sa neutralnim utjecajima izmeu prilika i prijetnji. U
konanom rezultatu bit de prikazane sumarne ocjene utjecaja vanjske okoline za pojedine
industrije metalnog sektora, koje mogu imati karakter prilika, prijetnji ili neutralnih utjecaja.
S obzirom da su industrije u fokusu promatranja, analiza se vri za faktore poslovne okoline
metalnog sektora.
Procjenjuju se slijededi faktori vanjske okoline:
1. Obim i rast potronje proizvoda iz odreenih industrija: to su vedi obim i rast, to je
vedi intenzitet prilika u industriji.
2. Liberalizacija trita industrija: procjenjuje se sloboda pristupa ciljnim tritima u
regionalnim i globalnim okvirima, prvenstveno zbog smanjenja ili ukidanja carina i
kvantitativnih ogranienja, s logikom procjene da veda liberalizacija stvara vede
prilike.
3. Stupanj globalizacije trita procjenjuje se po logici da, to je globalizacija veda, vede
su prilike za pojedine industrije, u smislu razvijanja pozicija u globalnim poslovnim i
marketinkim mreama.
4. Tokovi FDI se procjenjuju po logici da veda uloga FDI povedava prilike u industrijama.
5. Tehnike barijere se odnose na nivo domadeg sadraja (porijeklo proizvoda),
standarde kvaliteta, sigurnosti i okolinske standarde. Procjena se vri po logici da
manje standarda stvara vede prilike, i obrnuto.
6. Konkurencija u industriji se procjenjuje po logici da konkurentnija trita, s
konkurencijom utemljenom na diferenciranju, stvaraju vede prilike.
7. Uvjeti kooperacije i stratekog partnerstva se procjenjuju po logici da povoljniji uvjeti
stvaraju vede prilike.
8. Tehnoloki progres se procjenjuje sa stajalita stvaranja mogudnosti za vedu
konkurentnost kompanija u pojednim industrijama.
9. Razvijenost infrastrukture se procjenjuje sa stajalita poticaja i ogranienja na
unapreenje konkurentnosti u pojedinim industrijama.
16
10. Cijene sirovina i energije se procjenjuju po logici da vede cijene stvaraju vede
prijetnje za energetski i resursno intenzivne industrije.
11. Atraktivnost BiH kao lokacije industrija procjenjuje se sa stajalita osiguranja domade
baze konkurentnosti, ali i sa stajalita determinanti za privlaenje domadih i FDI u
BiH. Veda atraktivnost stvara vede prilike za domade investitore, za razvijanje SME i
za privlaenje FDI.
Procjena pojedinih elemenata vanjske okoline za pojedine industrije u sastavu metalnog
sektora BiH, prikazana u tabeli 5, pokazuje da okolina emitira najvede prilike za automobilsku
industriju, odnosno proizvodnju dijelova i sklopova za motorna vozila. Odmah iza nje je
industrija aluminijuma, a zatim slijedi industrija elika i elektrooprema. Kao kompleksni
proizvod koji pokrede rast industrije metala, elektroenegetski objekti trebalo bi da postanu
oslonac posebnog klastera proizvodnji metalnog sektora. Neto nii intenzitet prilika stvara
se za poluproizvode i proizvode od metala, maine, elektroureaje, bijelu tehniku i metalni
namjetaj. Na dnu industrija u pogledu prilika koje razvija vanjska okolina su industrija
inskih vozila i dijelova, industrija zrakoplova i dijelova, te naoruanje i municija (posebno
izdvojena, municija prua znatno vede prilike).
1.6.2. Procjena unutranje okoline sektora metala BiH
Vanjska okolina predstavlja izvor prilika ili prijetnji koje kompanije svojim stratekim
pozicioniranjem treba da pretvore u konkurentske prednosti, odnosno sprijee kao
potencijalne konkurentske nedostatke. Resursi i sposobnosti kompanija metalnog sektora se
zato moraju procjenjivati kao izvori adekvatnih odgovora na impulse vanjske okoline u
bududnosti. Ti resursi i sposobnosti mogu se ispoljiti u razliitom kvalitetu. Oni mogu biti
snaga kompanija pojedinih industrija ako osiguravaju stvaranje konkurentskih prednosti u
procijenjenim uvjetima vanjske okoline, a mogu se ispoljiti kao slabost ako se procjenjuje da
ne mogu osigurati efekte konkurentskih prednosti. Napokon, oni se mogu ispoljiti kao
neutralan utjecaj ako su na prelazu iz snaga u slabosti, odnosno iz slabosti u snage i ne mogu
dugorono biti definirani.
U procjeni unutarnje okoline, fokus je na sljededim faktorima:
1. Intenzitet restrukturiranja koji se odnosi prvenstveno na javne i privatizirane
kompanije, ali i na nove kompanije (vedi intenzitet restrukturiranja vede snage)
2. Stepen i efikasnost primjene marketinkog koncepta, u smislu da vedi stepen
primjene i efikasnosti znai vedi intenzitet snaga
3. Priroda konkurencije da li je ona utemeljena na trokovnoj konkurentnosti ili
diferenciranim vrijednostima za potroae (diferenciranje potvruje snage, a
iskljuiva trokovna konkurentnost slabosti)
4. Prisustvo u lancu vrijednosti metalnog sektora u odnosu na downstream aktivnosti
(veda dubina u smjeru potroaa veda snaga)
5. Orijentacija na regionalno i globalno trite (vedi stepen vede snage)
6. Razvijenost tehnolokih kapaciteta (vii tehnoloki nivo vede snage)
7. Izdvajanja za istraivanja i razvoj te sposobnost inoviranja (veda istraivanja i
sposobnost vede snage)
8. Raspoloivost lokalnih resursa (veda raspoloivost vede snage)
9. Finansijski resursi (povoljniji inidikatori finansijske snage vede snage)
17
10. Kvalitet upravljanja ljudskim resursima (veda raspoloivost, efikasnija promocija i

stimulativno nagraivanje vede snage)
11. Povezanost kooperacijskim vezama i stratekim partnerstvom, s pratedim i
industrijama za podrku (veda povezanost vede snage)
12. Kvalitet korporativnog upravljanja (dispergirana struktura vlasnika, veda drutvena
odgovornost, profesionalni menadment vede snage)
13. Razvijenost inenjering i trading kompanija (veda razvijenost vede snage).
Slika 6. Grafiki prikaz SWOT analize metalnog sektora BiH
Slabosti
Prilike
10
SNAGE I SLABOSTI
SLABOSTI PRILIKE
SNAGE - PRILIKE
EN
MA
/EL
WG
AI
AC
PM
FU
SLABOSTI PRIJETNJE
1
A
S
SP
TV
VANJSKA 5
OKOLINA
Snage
SNAGE - PRIJETNJE
5
10
Legenda:**A aluminij, S - elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI autoindustrija, TV - inska vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, ELelektroureaji, WG bijela tehnika, EN elektroenergetska oprema, FU namjetaj od
metala
Procjena interne okoline, data u tabeli 6, pokazuje da kompanije u vedini industrija metalnog
sektora raspolau neadekvatnim snagama za iskoritavanje prilika koje se javljaju u vanjskoj
okolini tih industrija. Jedino kompanije aluminijske, automobilske i industrije bijele tehnike
pokazuju potreban nivo snaga za iskoritavanje potencijala vanjske okoline, iako je i u njima
vanjska okolina nepotpuno iskoritena. To ukazuje na postojanje osnovnog problema
metalnog sektora, a to je niska konkurentnost postojedih kompanija, to je rezultat izostanka
iliPrijetnje
neadekvatnog1restrukturiranja postojedih kompanija, niskog stupnja pojave novih MSP i
jo uvijek niskog intenziteta priliva stranih direktnih investicija u ovaj sektor. Ohrabruje
okolnost da je zapoet proces modernizacije u Arceloru, ali i sporost u ispunjavanju uvjeta
okoline odrivosti.
Dalji rast konkurentnosti u velikoj mjeri je ovisan o razvoju segmenta novih preduzeda,
odnosno sposobnosti generiranja i poticanja rasta novih preduzeda.
Tabela 5. Procjena elemenata vanjske okoline za metalni sektor BiH
18
Bazni
metali
Elementi
A
SP
PM
AI
TV
AC MA
EL
WG EN FU
10
10
2. Liberalizacija trita u
okviru industrija
10
10
3. Stepen globalizacije
trita industrija
10
10
4. Potencijal tokova FDI
5. Tehnike barijere
trgovini
6. Konkurencija u
industrijama
7. Uvjeti kooperacije i
partnerstva
8. Tehnoloki progres u
industriji
9. Razvijenost
infrastrukture
10. Cijene sirovina i

energije
11. Atraktivnost BiH kao
lokacije biznisa
8,3
7,5
7,3
8,6
5,7
6,5
7,4
7,3
7,4
1. Rast potronje proizvoda

iz industrija
Prosjena vrijednost
* Na skali od 1 do 10 poena ocjene od 7 do 10 izraavaju prilike, od 1 do 3 prijetnje, a od 4 do 6

neutralne utjecaje.
**A aluminij, S- elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI auto industrija, TV inska vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, EL- elektroureaji, WG bijela
tehnika, EN elektroenergetska oprema, AR naoruanje i municija, FU namjetaj od metala
19
Tabela 6. Procjena elemenata unutarnje okoline za metalni sektor BiH

Elementi
1. Intenzitet restrukturiranja
2. Stepen i efikasnost primjene
marketinkog koncepta
3. Priroda konkurencije
5. Prisustvo u lancu vrijednosti
6. Stepen orijentacije ka
regionalnim i globalnom tritu
7. Razvijenost tehnolokih
kapaciteta
8. Raspoloivost lokalnih izvora
energije i sirovina
9. Izdvajanja za istraivanja i
razvoj, i sposobnost inoviranja
10. Finansijski resursi
Bazni
metali
SP PM
A
S
6
3 5
7
7
6 5
6
AI
TV
AC
MA
EL
WG
EN
FU
8
8
5
5
4
5
5
6
5
6
7
7
5
6
6
7
7
6
10
6
5
10
5
6
6
7
7
7
8
8
9
5
1
4
5
1
7
6
6
8
6
6
7
8
9
8
6
7
10
7
7
7
6
11. Kvalitet upravljanja ljudskim
resursima
12. Povezanost kooperacijskim
vezama i stratekim
partnerstvom (mjesto u
regionalnim i globalnim
poslovnim i marketinkim
mreama)
13. Kvalitet korporativnog
upravljanja
14. Razvijenost inenjering i
trading kompanija
Prosjena vrijednost
10
10
10
7,1
5,9
6,3 7,4 3,6 4,1
5,5
5,4
6,8 6,1 5,7
* Na skali od 1 do 10 poena, ocjene od 7 do 10 izraavaju prilike, od 1 do 3 prijetnje, a od 4 do 6

neutralne utjecaje.
**A aluminij, S- elik, SP poluproizvodi, PM proizvodi od metala, AI auto industrija, TV - inska
vozila i dijelovi, AC zrakoplovi i dijelovi, MA maine i alati, EL- elektroureaji, WG bijela tehnika,
EN elektroenergetska oprema, FU namjetaj od metala
20
6.3. Sinteza SWOT analize za metalni sektor

U nastavku se daje sinteza SWOT analize za metalni sektor i to u tri nivoa. Prvi nivo se odnosi na
regionalno, evropsko (pan-regionalno) i globalno okruenje. Razmatraju se utjecaji tog okruenja i
odgovor BiH na prilike i prijetnje iz okruenja. Drugi nivo se odnosi na makroekonomsko i poslovno
okruenje u BiH. Razmatraju se utjecaji tog okruenja i aktivnosti vlada u BiH na prijetnje i prilike iz
okruenja. Tredi nivo je okruenje metalnog sektora i snage i slabosti kompanija iz tog sektora.
Prvi nivo SWOT analize ukazuje na skromne pozitivne utjecaje iz vanjskog okruenja i znatno
intenzivnije negativne utjecaje, posebno u kontekstu globalnog oporavka. U internoj okolini
dominiraju slabosti, jer vlade u BiH nisu napravile nikakve strateke preokrete koje dinamino
globalno i regionalno okruenje zahtijeva u punoj mjeri.
SWOT analiza regionalne, evropske i globalne okoline metalnog sektora BiH

Prilike
Globalni i evropski ekonomski rast

Rastuda senzitivnost za odrivim razvojem i rast tranje za energijom
Geostrateka pozicija BiH u blizini velikih trita
Prijetnje
Rastuda konkurencija novoindustrijaliziranih zemalja BRIC

Nestabilnost globalnog ekonomskog sistema
Zastoj u prilivu stranog kapitala i FDI u globalnim razmjerama
Snage
Put BiH ka euroatlanskim integracijama

Blagi oporavak od duboke recesije
Zavrni razgovori o lanstvu u WTO
Slabosti
Zastoj u politikim, socijalnim i ekonomskim reformama

Pad investicija i zaposlenosti, gubljenje konkurentnosti u regiji
Izostanak pokuaja kreiranja novih modela rasta (izvozom voen rast)
Drugi nivo SWOT analize ukazuje na dominaciju prijetnji u odnosu na prilike, to je rezultat velikog
zaostajanja u reformama u BiH. Snage koje su ispoljile vlade daleko su ispod slabosti koje se odnose
na kljuna pitanja konkurentnosti i socijalne situacije u zemlji.
21
SWOT analiza za lokalnu okolinu

Prilike
Spremnost EU da ubrza napredak BiH, nakon inicijalnih reformi u BiH

Kapacitet finansijskog sektora da podri bri oporavak privrede u BiH
Rast kapaciteta za proizvodnju elektrine energije
Prijetnje
Loa socijalna situacija s visokom nezaposlenodu i rastom siromatva

Gubitak interesa investitora za investicije u BiH
Visok nivo i deficiti javne potronje te loa klima za reforme
Snage
Usvajanje industrijskih politika, ali njihovo neefikasno provoenje

Pokuaji aktiviranja javnih investicija
Izostanak politika za promociju R&D
Slabosti
Pogoranje poslovnog okruenja (visoki porezi, korupcija, kriminal, zanemarivanje MSP,

zastoj u privatizaciji)
Nerazvijene i neefikasne institucije za promociju izvoza
Slaba dostupnost finansijskog kapitala i budetski deficiti
Tredi nivo SWOT analize ukazuje da metalni sektor ima neto povoljnije elemente u svojoj poslovnoj
okolini, ali i znatno vede snage u internoj okolini, koje su izgradile kompanije ovog sektora.
SWOT analiza za poslovnu okolinu metalnog sektora u BiH

Prilike
Rast potranje za baznim metalima u javnim investicijama

Oporavak automobilskog sektora i rast potranje u auto klasteru
Prilike za diversifikaciju izvoznih trita
Prijetnje
Pogoranje poslovnog okruenja metalnog sektora

Nizak nivo ponude povoljnih kredita za investicije i operativno poslovanje
Lo imid zemlje i suzdranost domadih i stranih investitora u investiranju
Snage
Trina pozicija kompanija na tritima EU i regije

Klastersko organiziranje (auto industrija) i veze MSP s vedim firmama
Novi oblici proizvodnje na bazi meunarodne kooperacije i FDI i primjene novih ICT
Slabosti
Nizak nivo diversifikacije u odnosu na proizvodnju baznih metala

Nizak inovativni kapacitet za osvajanje proizvoda vie dodane vrijednosti i primjenu ICT
Izostanak snanih trgovakih kuda za izvozni marketing metalnog sektora
22
SWOT analiza
SWOT ANALIZA METALNOG SEKTORA

Snage
Opravdanje zato?
Popratne injenice dokaz
Znaaj utjecaj
-
Odreeni broj restrukturiranih

kompanija ima fokus na trinu niu
Inovacije u automobilskoj industriji
Proizvodi od metala i elektrooprema:

Trokovnu konkurentnost imaju pojedini
trini segmenti i grupe proizvoda unutar
sektora, ak i kad se uporede s Kinom i
drugim konkurentima
Postoji fokus na trita razvijenih zemalja
Postoji namjera za izgradnju korporativnog
brenda, a ne proizvoda ili brenda linije
proizvodnje
Kompanije iz ovog podsektora grade svoje
komparativne prednosti kroz sticanje licenci
i saradnju s globalnim kompanijama, to ih
motivira da inoviraju kako bi ostale
atraktivne
-90% izvoza zavarenih metalnih

proizvoda
-70% elektroopreme je prodato kao
finalni proizvod, a 30% kroz
ininjerske ugovore preko
Energoinvesta
Primjeri FAD Jelah i CIMOS
BiH raspolae znaajnim prirodnim

resursima (minerali, rude i metali)
Ovi resursi postoje, iako nisu u funkciji

lokalnih lanaca vrijednosti te se vedinom
izvoze u vidu poluproizvoda ili sirovina
Boksit, elik, glina...
Izvoz moe porasti

povedanjem broja
kupaca.
Kompleksnost pojedinih
proizvoda koji su dalje
ugraeni u sistem nudi
prospekt vie dodane
vrijednosti (IEE
Sarajevo).
Novi meunarodno
priznati brendovi mogu
biti privueni u ovaj
podsektor. Jaki lokalni
klasteri mogu biti
uspostavljeni.
Odrivost moe biti
postignuta definiranjem
i koordiniranjem
industrijskih politika na
svim nivoima te
koritenjem sirovina
unutar lokalnih lanaca
23

VTKBiH/BHEPA fokus
Slabosti
Jako sektorsko udruenje VTK i agencija za

promociju izvoza koja je fokusirana na ovaj
sektor
Opravdanje zato?
Grupa kompanija u sektoru aktivno komunicira i sarauje sa

VTKBiH/BHEPA, koja djeluje kao
jedina meunarodno priznata bh.
institucija za promociju izvoza i
zadovoljne su dosadanjim
aktivnostima.
vrijednosti radi dodane

vrijednosti.
Aktivnosti su
pokrenute, i sa
dodatnom podrkom,
ovaj sektor bi se mogao
lako diversificirati i
utjecati na povedanje
BDP-a.
Znaaj utjecaj
-
Marketing s naglaskom na istraivanje

trita i pozicioniranje
Kompanije napadaju internacionalna

trita iz domade baze. Nizak nivo
internacionalizacije dodatno umanjuje
njihovu poslovnu konkurentnost na
meunarodnim tritima, koja su, svako
pojedinano, globalizirana do odreenog
stepena.
Primarno istraivanje trita je, uzevi u obzir
nizak stepen internacionalizacije, od
presudnog znaaja za ispravno
pozicioniranje.
Odsustvo sistemskog pristupa (od
istraivanja do vizije i strategije) na nivou
kompanija, ali takoer i s pozicije poslovnog
ambijenta, rezultira izostankom jasne
izvozne strategije u ovom sektoru i visokom
izlaganju fluktuacijama trinih cijena.
Niska cijena je najede jedini

diferencijacijski kriterij.
Pozicioniranje kompanija ukazuje na
problem u definiranju strategije:
1. Osigurati viu vrijednost za
kupca ili
2. Osigurati nisku cijenu izvoza.
Kompanije pokuavaju
ostvariti oboje.
Nedostaju detaljne informacije o
izvoznim tritima i konkurenciji
(njihove cjenovne strategije,
proizvod, distribucija i drugo).
Ovaj nedostatak je
uglavnom vezan za
proizvode od metala i
proizvoae maina.
Osnovni metali su roba
koja se ne nalazi na
berzama roba te uvijek
ima svoju cijenu,
neovisno od mikro
tokova. U sluaju BiH,
izdvajaju se dvije velike
kompanije koje
upravljaju ovom robom.
S druge strane,
proizvoai u
automobilskoj industriji
uestvuju u
meunarodnom lancu
vrijednosti i poeli su
kreirati svoju dodanu
vrijednost kroz ovaj tip
pozicioniranja.
24

Inovacije
Organizacija vanjske trgovine unutar

sektora
Strateko planiranje i upravljanje

zasnovano na kreiranju nove
vrijednosti
Struktura proizvoda nije dobro

diversificirana ili sofisticirano inovativna da
stvori diversifikaciju - dodatne komparativne
prednosti.
Vedina proizvoaa koja nije dio
meunarodnog lanca vrijednosti nije u
mogudnosti organizirati vlastiti izvoz. Kada bi
postojale trgovinske kompanije ili sline
organizacije, trgovinske procedure,
transport i drugi faktori izvoza mogli bi se
organizirati na efikasniji nain, to bi
smanjilo trokove izvoza i proizvoda.
Dodana vrijednost de ostati niska ukoliko ne

doe do promjene u cjelokupnom
stratekom pristupu od strane top
menadmenta.
Ulaganje u inovacije potjee iz

privatnog sektora i procjenjuje se na
0.5 %.
Nema specijaliziranih trgovinskih
kompanija
Kompanije imaju odjele za
prodaju/komercijalu, najede s
manjkom radne snage, ali generalno
mala i srednja preduzeda ne mogu
investirati u potpuno razvijene
marketinke odjele.
Nedefinirana pozicija marketinga u
kompanijama.
Sluajni dokazi pokazuju da
marketing ne pokrede proces
transformacije kompanije od
koncepta izvozne prodaje ka
konceptu izvoznog marketinga
(dodana vrijednost, koncept "punog
paketa").
-
Struktura izvoza pokazuje da se vedim

dijelom izvoz oslanja na poluproizvode i
osnovne metale.
Iako statistike pokazuju trinu

uinkovitost samo u ukupnoj
vrijednosti izvoza, postoje indikatori
da kompanije iz metalnog sektora
imaju bolje trine nego finansijske
performanse.
Trenutni kapaciteti u VTKBiH/BHEPA su

maksimalno iskoriteni. Znanje i
Jedina aktivna promotivna institucijaje VTKBiH/BHEPA
Profit naprema trinoj uinkovitosti
Nedovoljna podrka institucijama za

promociju
Niska konkurentnost/
trokovno konkurentne.
Vii trokovi izvoza, nia

profitabilnost, pogotovo
kada je konkurentnost
bazirana na niskoj
cijeni.
Puni koncept
marketinga nije
primijenjen. Osnovni
fokus je na promociji
koja nije dovoljna za
odrivi rast izvoza i
njegove vrijednosti.
Ovo se moe objasniti
kao pokuaj kompanija
iz ovog sektora da
ostvare to vede trino
uede na to vie
mogudih trita, s
nadom da de povedati
vrijednost u kasnijim
fazama.
Dravna izvozna
promotivna agencija
25
institucionalna memorija postoje, tehnike

prikupljanja sredstava su poznate
kadrovima, to je usko vezano za
promotivne tehnike, pripreme, trokove, i sl.
Agencija je dokazala vrijednost svog
postojanja (npr. Rasklopna opema Istono
Sarajevo, TT Kabeli, i dr.), ali joj je potrebna
dodatna finansijska podrka kako bi proirila
domet svog djelovanja i ojaala svoje
meunarodne mree.
Prilike
Opravdanje zato?
ima najbolji pregled

sposobnosti sektora u
cijeloj BiH i moe
ponuditi potrebnu
podrku ne samo u
smislu B2B promocije,
negoi kao posrednik i
komercijalni diplomata.
Znaaj utjecaj
Povedanje SDI i investicija sa

promjenjenom strukturom generalno,
radi razvoja finalnih proizvoda
Povedanje potranje na
meunarodnim tritima
Jaka pozicija elika u odnosu na

supstitute (glinica, plastika....)
Jaka pozicija elika u generalnoj konkurenciji
Ovo predstavlja priliku da proizvodi od

metala zauzmu poziciju na EU tritima.
Tokom recesije, EU trita su napustila ove
tipove usluga i proizvoda, meutim,
potranja se sada obnavlja, i EU partneri su
voljni nabavljati ove proizvode iz BiH.
Kompanije iz ovog podsektora imaju priliku
da se prikljue drugim brendiranim lancima
vrijednosti. Postojeda partnerstva sa VW,
Povedanje potranje za proizvodima od

metala s niskom dodanom vrijednodu
i za uslugama termo obrade u EU
Inovacije i cijene u automobilskoj

industriji
Oporavak trita nakon recesije.

Malo uede bh. izvoza u EU (u 2010.
je bilo ukupno 0.5% za metale, 0.2%
za auto dijelove, 0.3% za
neelektrine maine, 0.1% za
elektromaine)
Svjetska proizvodnja elika je
stabilna i rastuda ( u 2010. iznosila je
1,400,000,000 tona)
Primjer: Metalna industrija Prijedor i

njemako trite
Inovacije kreiraju vedu vrijednost, to

pridonosi niim trokovima
proizvodnje. Neke bh. kompanije iz
26
Citroen, MAN i dr., stvaraju priliku za

stabilan rast i povedanje produktivnosti.
Trita Ruske Federacije i zemlje

NAFTA predstavljaju priliku za
proizvode od metala i proizvoae
maina
Ugovori o slobodnoj trgovini
Prijetnje
Politika nestabilnost u BiH
Visoki trokovi elektrine energije
ovog podsektora su inovirale kroz

uede u meunarodnom lancu
vrijednosti, ali takoer iz vlastitih,
internih izvora (FAD Jelah, Cimos....)
Geografska udaljenost
Pravila o zemlji porijekla roba omogudila su

BiH da primijeni ta pravila za ugraivanje
materijala koji potjeu iz EU, CEFTA-e i
Turske.
Opravdanje zato?
Stvaranje nekomercijalnog rizika, kanjenja

ili otkazivanja daljih investicija.
Negativan utjecaj tarifnog sistema se

odraava na industriju aluminija i, do
odreenog stepena, na proizvodnju elika.
Kompanije koje moraju uvoziti da bi

izvozile imaju koristi od bescarinskog
reima.
Ovo moe kasnije

omoguditi bh.
kompanijama iz
metalnog sektora da
osiguraju vedu
fleksibilnost u
proizvodnji, da
osiguraju izvore sirovina
i komponente koje nisu
proizvedene u BiH, to u
konanici moe
unaprijediti
konkurentnost ovog
sektora. Takoer stvara
uvjete za naprednije
tipove internacionalne
kooperacije.
Znaaj-utjecaj
Planirane investicije u obradu elika

kasne (modernizacija valjaonice
elika).
48 EUR/MWH je sadanji troak
elektrine energije koji ima Aluminij
Mostar. Nii troak od 1 do 2 EUR
Smanjenje tehnike i
izvozne konkurentnosti
Manja konkurentnost
domadih proizvoaa
proizvoda od metala i
27
Novo- industrijalizirane zemlje
Tehnike barijere za ulazak na CEFTA i

EU trita
Pristup finansijama
Posljedice za industriju aluminija se ogledaju

kroz nizak stepen kontrole procesa od strane
Aluminij Mostara u lancu vrijednosti, ili
preciznije, postoji nedostatak vertikalne
integracije izmeu primarne faze i faze
obrade u ovoj kompaniji. Predominantni dio
Aluminija Mostar je da izvozi poluproizvode
s niskom dodanom vrijednodu.
(46-47 EUR/MWH) bi omogudio

investiranje u povedanje kapaciteta
proizvodnje te bolje snabdijevanje
domadeg trita.
Via internacionalizacija i znanje o ciljnim

tritima su imperativ.
Zemlje jugoistone Evrope, Kina,

Koreja, Indija su konkurenti opremi i
strojevima koji su proizvedeni na
srednjem nivou tehnoloke prerade,
gdje je trokovna konkurentnost
najvaniji faktor.
Postoje dvije vodede direktive za proizvode

od drveta i metala koje su obavezni zahtjevi
EU: 2001/95/EC Direktiva o opdoj sigurnosti
proizvoda i 89/106/EEC Direktiva o
graevinskim proizvodima/ Postoje i druge
direktive vezane za zdravlje i sigurnost,
okruenje, i sl.
Poznato je koliko se izvoznika do

sada prilagodilo ovim direktivama, a
zakljuak je da svijest postoji, ali je
implementacija na jako niskom
nivou.
auto dijelova.
Povedanje trokova
proizvodnje i smanjenje
intenziteta energije.
Ovo stvara priliku za bh.

kompanije koje
proizvode zavarene
dijelove vedih
dimenzija, metalne
strukture, livene
prizvode, da se takmie
u ovoj grupi, ali treba
imati u vidu da EU i
zemlje CEFTA-e
paralelno prolaze kroz
proces izbjegavanja
ovih tipova proizvoda.
Iako smo ovo klasificirali
kao prijetnju, ozbiljni
izvoznici mogu u ovome
nadi konkurentsku
prednost, ukoliko se
prilagode EU
direktivama.
Trita kapitala zavise od kapitalne

ponude bankarskog sistema.
Berza nije dovoljno razvijena te nije u
mogudnosti osigurati uspjenu
mobilizaciju, raspodjelu i
28

Trite rada
Visoki i vii obrazovni sistemi zanemaruju

potrebe ekonomije za specijaliziranim
znanjima.
preraspodjelu sredstava.
Krediti iz meunarodnih izvora na
kraju postanu komercijalni krediti,
koji su podvrgnuti striktnim uvjetima
trita te su razvojne beneficije
minimalizirane.
IGA je nedovoljno finansirana i njena
uloga je obezvrijeena u
institucionalnom okviru.
Postoji manjak zavarivaa, bravara,
alatniara i ostalih zanimanja
orijentiranih ka proizvodnji:
dizajn usluge, projekat dizajn usluge,
menadment i IT programiranje.
29
Akcioni plan
MJERE
1.1. Definirati
izvozni potencijal
kompanija za
razliite
podsektorske
grupe
1.2. Povedanje
izvoza kod
izvoznika niskog i
srednjeg
intenziteta u
industrijama
prerade metala
(manje od 40%
izvoznog udjela u
ukupnoj prodaji)
ODGOVORNE
Vodeda strana
ROKOVI
PROJEKTI
STRANE
inicijator
Cilj 1. Intenziviranje orijentacije ka izvozu i spremnosti za izvoz kompanija iz metalnog sektora
AKTIVNOSTI
1.1.1. Istraivanje izvoznog

kapaciteta kompanija
zasnovano na viziji,
tehnologiji, proizvodima,
ljudskim resursima,
rentabilnosti, finansijama,
organizaciji
1.1.2. Odabir neizvoznih
kompanija, spremnih da
usvoje izvoznu orijentaciju
te pruanje pomodi u cilju
spremnosti za izvoz
1.2.1. Pomod pri
restrukturiranju javnih
kompanija (priprema za
prodaju, partnerstva ili
pomod u poboljanju
poslovanja)
1.2.2. Omogudavanje
boljeg pristupa
finansiranju
1.2.3. Razvoj promotivnih
aktivnosti za bolje
pozicioniranje metalnog
sektora BiH na stranim
tritima
MOFTER, BHEPA,
FIPA, entitetska
ministarstva,
privatne i javne
kompanije za
konsalting
MOFTER u
saradnji s
entitetskim
ministarstvima za
industriju
MOFTER,
ministarstva za
industriju i
preduzetnitvo u
entitetima
MOFTER u
saradnji sa
entitetskim
ministarstvima za
industriju
Q II 2012
Q II 2012
1. Inicijativa za izvoz metalnog sektora s

ciljem da udvostrui broj izvoznih kompanija u
metalnom sektoru (100 kompanija x 2.000
EUR) kroz domadi i meunarodni konsalting
kako bi se klasificirali ne-izvoznici meu a)
kompanijama koje su spremne da izvoze, b)
kompanijama sa izvoznim potencijalom, c)
onima bez izvoznog potencijala
2. Tehnika pomod za kompanije metalnog

sektora u strategijama irenja izvoza
3. Usvajanje i povedanje uinkovitosti izvoznog
marketinga kroz razvoj jakih posrednikih
izvoznih kompanija
4. Shema grantova za uede u pokrivanju
trokova stvaranja brendova i njihove
promocije za kompanije metalnog sektora u
iznosu od 50%
5. Razvoj i upravljanje WEB portalom
30
6. Omogudavanje kreditnih linija kroz razvojne

banke za povedanje izvoznih kapaciteta MSP-a
u metalnom sektoru
1. 3. Poboljanje
poslovnog
okruenja za nove
projekte prerade
metala u BiH,
nudedi nove
koncepte
kapaciteta za
preradu
1.3.1. Povedanje izvoznih

kapaciteta u visoko
izvozno orijentiranim
kompanijama i proirenje
lanca vrijednosti u
proizvodnji aluminija,
glinice i elika u daljim
tokovima poslovanja
1.4. Razvoj
elemenata za
dugoroni razvoj
lokalnih kompanija
koje proizvode
automobilske
dijelove i
komponente
1.4.1. Razvoj stratekih

partnerstava sa VW,
CIMOS i drugim
kompanijama za
proizvodnju automobila
MOFTER,
entitetska
ministarstva za
industriju i FIPA
Entitetska
ministarstva za
industriju i
energiju
QIV 2012
7. Izrada projekta: "Povedanje energetske

uinkovitosti u industriji metalnog sektora u
BiH"
8. Pregled mogudnosti od strane FBiH i
Alumine za poboljanje postizanja zadanih
ciljeva i povedanje dodane vrijednosti u
proizvodnji glinice
9. Studija izvodljivosti, Akcioni plan i promocija
"BiH, vodeda drava po preradi aluminijuma
100 malih fabrika u dolini Neretve u sljededih
10 godina"
MOFTER, FIPA i
entitetska
ministarstva za
industriju
MOFTER
Q II 2012
10. Studija mogudnosti za razvoj proizvodnje

automobilskih dijelova u BiH, u saradnji s
vodedim automobilskim komapnijama (FIAT,
Renault, KIA, Hundai, Ford)
31
1.5. Povedanje
investicija u
metalni sektor,
privlaenjem
stranih direktnih
ulaganja i domadih
investitora
1.5.1. Sakupljanje
informacija o
potencijalnim ulagaima
zainteresiranim za
premjetanje proizvodnje
u Zapadni Balkan i
promocija bh. potencijala
za usvajanje tih transfera
MOFTER, FIPA i
entitetska
ministarstva za
industriju
MOFTER
QIV 2011
11. Projekat usvajanja tehnologije i transfer

proizvodnje iz zemalja EU u metalnom
sektoru kroz direktne strane investicije,
licence, saradnju i podugovaranje
Cilj 2. Poboljanje inovacija i institucionalnih kapaciteta metalnog sektora

2.1. Jaanje
aktivnosti
istraivanja i
razvoja u
metalnom sektoru
2.2. Razvoj
istraivakih
projekata u cilju
povedanja
konkurentnosti u
sektoru konkurirati za
2.1.1. Odreivanje
istraivakih projekata u
programu istraivanja u
FBiH i RS koji bi bili
podrani javnim
sredstvima finansiranja iz
Fonda za istraivanje i
razvoj iz FBiH i budeta RS
2.2.1. Razvoj 3-4
istraivaka projekta u
metalnom sektoru za FP7,
u saradnji s univerzitetima
ili istraivakim centrima u
inostranstvu i 2 projekta za
IPA fondove
Entitetska
ministarstva za
industriju i
ministarstva
nadlena za nauku
i istraivanje i
razvoj
Entitetska
ministarstva za
industriju
QIV 2012
12. Centar za istraivanje i dizajn u metalnom

sektoru u BiH, zasnovan na FFRDC principima
funkcioniranja (100% uloenog javnog kapitala
i u naredne etiri godine transformiranog u
samoodrivo funkcioniranje)
Entitetska
ministarstva za
industriju i
ministarstva
nadlena za
nauku, istraivanje
i razvoj
Entitetska
ministarstva za
industriju
QII 2012
13. Razvoj projekata za proizvodnju za

potroae roba u metalnom sektoru u BiH
32
14. Studija izvodljivosti i razvoj modela za

"Povedanje zaposlenosti i prihoda od izvoza u
sektoru aluminija kroz razvoj novih osnovnih
kapaciteta i kapaciteta za preradu u BiH"
fondove EU za
zajednike
projekte u
metalnom sektoru
2.3. Pruanje
znanja o pripremi
projekata za FP7 i
IPA projekte iz
metalnog sektora
2.3.1. Obrazovanje za
uposlenike kompanija iz
metalnog sektora
MOFTER, Direkcija
za evropske
integracije,
VTKBiH,
univerziteti i
istraivaki centri,
kao i kompanije
metalnog sektora
VTKBiH
2.4. Razvoj novih i

inovacije na ved
postojedim
proizvodima
(stvaranje novih
proizvoda, dizajn,
brendiranje)
2.4.1. Uspostavljanje
saradnje na projektima
izmeu univerziteta ili
centara za istraivanje i
razvoj i kompanija iz
metalnog sektora, kako bi
se postigle inovacije u
oblasti proizvodnje i
produkt dizajna, ili razvoja
brendiranja u saradnji s
marketinkim agencijama
Entitetska
ministarstva za
industriju
Entitetska
ministarstva za
industriju
QIV 2011
15. Niz seminara na temu Priprema FP/ i IPA

projekata u metalnom sektoru
16. Tehnika pomod za podrku pripremi
projekata u kompanijama
QII 2012
17. Shema grantova za pokrivanje 50%

trokova za razvoj novih proizvoda ili inovaciju
postojedih
33
2.5. Olakavanje
certificiranja
izvoznih proizvoda
i izvoznih
kompanija
2.5.1. Podrka
aktivnostima kompanija za
certificiranje proizvoda za
izvoz ili izvoznih kompanija
VTKBiH i
entitetska
ministarstva za
industriju
VTKBiH
QIV 2011
18. Shema grantova za pokrivanje 50%

trokova za certificiranje proizvoda i
kompanija
2. 6. Uspostava
institucionalne
saradnje izmeu
kompanija i
univerziteta i
istraivakih
centara
2.6.1. Poboljanje saradnje

u oblasti inovacija
proizvoda, tehnologija i
upravljanja izvoznim
aktivnostima u
kompanijama metalnog
sektora u BiH
Univerziteti,
istraivaki centri i
entitetska
ministarstva za
industriju, VTKBiH
Entitetska
ministarstva za
industriju
QII 2012
19. Definiranje potencijalnih oblasti saradnje i

dobrobiti saradnje izmeu kompanija
metalnog sektora i univerziteta i istraivakih
centara u BiH te pruanje odgovarajude
podrke kompanijama
Cilj 3. Podrka ulasku na trite i izvozu za kompanije metalnog sektora

3.1. Poboljanje
trine
inteligencije u vezi
sa sakupljanjem
podataka i
ciljanjem trita
3.1.1. Razvoj i
implementacija odreenog
broja projekata fokusiranih
na poboljanje kapaciteta
metalnog sektora u cilju
boljeg plasiranja na izvozna
trita
MOFTER i
ministarstva
industrije u
entitetima
VTKBiH u saradnji QI 2013

sa MOFTER-om
20. Istraiti tendencije i bududi razvoj prema

potrebi evropskih trita za proizvodima od
metala
21. Istraiti potencijal za izvoz i mogudi
raskorak izmeu potranje i ponude
kompanija metalnog sektora BiH
3.2. Povedanje
konkurentnosti
kompanija
3.2.1. Poboljanje kvaliteta

proizvoda, rentabilnosti i
kapaciteta za bududi razvoj
na tritima i tehnologija
Ministarstva
industrije u
entitetima
Ministarstva
industrije u
entitetima
22. Definirati i implementirati "jedan na

jedan" programe restrukturiranja operacija
Q II 2012
34
metalnog sektora
u BiH (u smislu
kvalitete
proizvoda),
isplativosti i
kapaciteta za
bududi razvoj na
tritima te
tehnologija
3.3. Poboljanje
pristupa
finansijskom
kapitalu
3.2.2. Jaanje kapaciteta

izvoznog marketinga na
nivou kompanija
MOFTER i VTKBiH
MOFTER
Q II 2012
23. Projekat tehnike pomodi: Povedanje

kapaciteta za stvaranje i implementaciju
izvoznog marketinga u kompanijama
metalnog sektora u BiH
3.3.1. Poboljanje uvjeta za

koritenje kredita do nivoa
izvozne konkurencije
3.3.2. Osposobljavanje
kompanija metalnog
sektora da koriste kredite
za razvoj i finansiranje
izvoza
3.3.3. Minimiziranje
izvoznog rizika za
kompanije metalnog
sektora u BiH
MOFTER,
Ministarstvo
finansija BiH,
entitetska
ministarstva za
industriju i
finansije
MOFTER
QIII 2012
24. Refinansiranje izvoza metalnog sektora

jaanjem kapaciteta IGA
25. Uspostava garantnih fondova za
finansiranje MSP-a izvoznih kompanija
26. Uspostava sistema i uvjeta za primjenu

osiguranja od rizika
27. Uspostava fonda za pokrivanje rizika za

kompanije iz metalnog sektora
35
3.4. Razvoj ljudskih 3.4.1. Procjena, analiza i

planiranje potreba
resursa
metalnog sektora za
razliitim znanjima i
vjetinama
VTKBiH i
entitetska
ministarstva za
obrazovanje
VTKBiH
QII 2012
28. Sakupljanje podataka iz srednjih kola i

fakulteta, kao i sa biroa za zapoljavanje o
osoblju koje se moe kvalificirati za rad u
metalnom sektoru (procjena ponude i
projektnih trendova)
29. Sakupiti podatke iz kompanija iz metalnog
sektora o potrebama za kvalificiranim
osobljem i traenim profilima te projektnim
trendovima
30. Uspostava centra za profesionalno
obrazovanje u metalnom sektoru (zasnovano
na paritetu kupovne modi)
3.5. Jaanje
klastera u
automobilskom
sektoru
3.6. Poboljanje
pravnog okvira i
praksi dravne
institucije
nadlene za zone
slobodne trgovine
3.5.1. Poboljanje
meusobne saradnje
3.5.2. Jaanje
promovisanja
automobilske industrije
BiH
3.6.1. Rjeavanje nejasnoda
u oblasti uloge i potencijala
zona slobodne trgovine za
strane ulagae u BiH
VTKBiH, FIPA i
klaster
Vijede ministara
Klaster
MOFTER
QIV 2012
QIV 2011
31. Poboljanje saradnje kroz redovne

sastanke i saradnju zasnovanu na potranji
32. Promovisati izvozne potencijale u
automobilskom sektoru, kroz odabrane
sajmove, bilateralne posjete i sl.
33. RIA (Regulatory Impact Assessment) procjena regulatornog uinka vezanog za
djelovanje postojedih regulativa i praksi u
oblasti FTZ te preporuke kako da se uredi ova
oblast u kontekstu EU integracija BiH
36
Ciljanje trita
Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruenju se smatraju relativno malim tritem, ali veoma
vanim za BiH u kontekstu geografske blizine, lanstva u CEFTA-i, zajednike historije, jezika, kulture i
drugih slinosti. S ciljem procjene vanosti ovih trita, izraunali smo rezultat za indikativni trini
potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj se uzimaju u obzir potencijalna ponuda (BiH) i potencijalna
potranja (partnerske zemlje) za odreeni proizvod.
Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz odreenih proizvoda, dok se kao indikator
potencijalne potranje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon
komparacije ova dva indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima izvoz
datog proizvoda koji je BiH ostvarila u tu partnersku zemlju koja je predmet analize. Time se dobija
vrijednost indikativnog trinog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se radi o
vanom izvoznom proizvodu BiH, kao i na injenicu da je analizirana partnerska zemlja znaajan
uvoznik datog proizvoda, to praktino znai da postoji znaajan prostor za dalji rast izvoza. Nasuprot
tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se ili ne radi o znaajnom proizvodu iz perspektive BiH
ili da analizirana partnerska zemlja nije znaajan uvoznik datog proizvoda, to oigledno utjee na
potencijal za izvoz.
Za svaku od zemalja iz okruenja (koje su ujedno i lanice CEFTA-e), izraunat je indikativni trini
potencijal na estom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupisani prema
kategorijama pojedinanih proizvoda. Od naroitog znaaja je poreenje vrijednosti ITP-a i trenutnog
prisustva Bosne i Hercegovine na datom tritu (prvi red u analizi). Na kraju smo analizi dodali spisak
kljunih izvoznih konkurenata na svakom tritu. Ova nam informacija pomae da zaokruimo sliku
ukupnog potencijala za ulazak na odreeno trite.
to se tie klaster grupe, metalopreraivaa i srodnih industrija, najznaajnije prisustvo BiH nalazimo
na tritima Hrvatske i Srbije. Najvedi potencijal za povedanje izvoza nominalno je iskazan u ovim
zemljama. Panju privai injenica da je potencijal ak i neto vii na tritu Srbije. BiH takoe ima
znaajno prisustvo i u Crnoj Gori. Ipak, potencijal za rast izvoza ovog klastera na tritu Crne Gore je
vrlo skoman, najnii od analiziranih zemalja.
Prisustvo proizvoda iz drugog klastera u Albaniji i Makedoniji je znaajno manje. Meutim, prostor za
rast izvoza na ovim tritima uistinu je dosta visok, posebno imajudi u vidu trenutnu poziciju BiH na
ovim tritima. Ovo se prevashodno odnosi na trite Albanije.
Tabela 2: Analiza trinog potencijala u susjednim zemlljama za metalnu i povezane industrije

Indikator
0
Hrvatska
43 161
Drava
Makedonija
9 840
Crna Gora
15 432
Srbija
59 326
148 840
86 219
108 939
9 579
35 275
Albanija
eljezo i
elik
Bh izvoz u 2010 (000 $)

Indikativni trgovinski
potencijal u 2010 (000 $)
37
Glavni konkurenti u 2010.
Proizvodi od
eljeza i
elika
Razliiti
proizvodi od
metala
Bh. izvoz u 2010 (000 $)

potencijal u 2010. (000 $)
Bh. izvoz u 2010. (000 $)

Maine,
nuklearni
reaktori,
bojleri
Bh. izvoz u 2010. (000 $)

Elektronike
komponente
Bh. izvoz u 2010. (000 $)

Srbija,
Grka,
Turska,
Ukrajina,
Italija
2 573
90 586
Italija,
Njemaka,
Austrija,
Makedonija,
BiH
35 564
180 044
Ukrajina,
Rumunija,
Bugarska,
Srbija,
Grka
1 083
42 464
BiH,
Srbija,
Makedonija,
Japan,
Albanija
13 309
38 291
Slovaka,
BiH,
Makedonija,
Italija,
Grka
19 949
147 261
Italija,
Kina,
Grka,
Holandija,
Slovenija
6
11 519
Italija,
Njemaka,
Turska,
Kina,
Slovenija
1 663
17 980
Srbija,
Grka,
Turska,
Italija,
Bugarska
24
6 826
Srbija,
BiH,
Italija,
Hrvatska,
Njemaka
746
5 073
Njemaka,
Italija,
Kina,
Makedonija,
Slovenija
807
16 318
Italija,
Grka,
Kina,
Turska,
Njemaka
57
12 425
Italija,
Austrija,
Njemaka,
Slovenija,
Kina
29 285
296 838
Turska,
Grka,
Njemaka,
Italija,
Slovenija
1 045
29 407
Italija,
Srbija,
Njemaka,
Kina,
Grka
1 120
10 371
Njemaka,
Italija,
Slovenija,
Kina,
Turska
44 302
287 468
Italija,
Kina,
Njemaka,
Grka,
Turska
138
87 651
Njemaka,
Italija, Kina,
SAD,
Slovenija
Njemaka,
Italija,
Srbija,
Turska,
Grka
1 928
51 126
Kina,
Njemaka,
Italija,
Slovenija,
Srbija
3 408
40 941
Kina,
Njemaka,
Italija,
Slovenija,
Poljska
14 741
94 142
Italija,
Kina,
Grka,
Turska,
Njemaka
Kina,
Njemaka,
Austrija,
Italija,
Kineski
Taipei
Njemaka,
Maarska,
Slovaka,
Srbija,
Kina
Kina,
Srbija,
Njemaka,
Hrvatska,
Koreja
Kina,
Njemaka,
Austrija,
Rumunija,
Francuska
13 687
113 594
Raunanje atraktivnosti EU i svjetskog trita

Nain identificiranja potencijalnih trita u EU je znatno drugaiji. Atraktivnost trita zemalja EU za
izvoz odreenih grupa proizvoda iz izabranih kljunih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet
najznaajnijih faktora, koritenjem ITC baze podataka, to je prikazano u tabeli 12.
Tabela 12 : Raunanje atraktivnosti EU i svjetskog trita za bh. proizvode
Veliina trita
(vrijednost uvoza)
Top 10 uvoznih trita za specifini proizvod
Top 30 uvoznih trita za specifini proizvod
Trine dinamike
Rastuda trita izmeu 2006. 2010.
Postojanje trgovinskih
barijera
Ekvivalentna tarifna stopa < 10%
38
Bh. prisustvo na tritu
BiH najmanje uestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili s minimalno 1

milionom KM u kategoriji tog proizvoda na tom tritu
Trita s visokim potencijalom smo ocijenili sa 5, to je ujedno i maksimum, dok su

srednjepotencijalna ocijenjena sa 4. Ostali faktori se takoer trebaju razmotriti, meutim i ova
analiza prua izvoznicima i agencijama poetni pristup za trinu klasifikaciju.
PROIZVODNJA BAZNIH METALA I METALNIH PROIZVODA
Strana ponude:
Ova grupacija industrija zapoljava 7.650 radnika, to ini 5,6% ukupno zaposlenih u
preraivakoj industriji. Ukupno registrirane 64 kompanije, od ega 27 kompanija sa 20 i vie
zaposlenih.
Prisutna je izraena industrijska koncentracija. Pet velikih kompanija (vie od 250 zaposlenih)
upoljavaju gotovo ukupnog broja radnika. Registrirano je 27 SME koje upoljavaju 24%
radnika. Konano, registrirana su i 32 mikropreduzeda (manje od 10 zaposlenih).
Evidentiran je 31 proizvod sa vrijednodu izvoza od million i vie KM. Ogromna vedina ovih
proizvoda (27) registrirana je u samo tri industrije. U 4 od 7 industrija u kojima su prisutni
znaajni izvozni proizvodi, evidentiran je samo po jedan proizvod s vrijednodu izvoza vedom
od 1 million KM.
Generalni zakljuak: S aspekta ponude, evidentan je odreeni prostor za povedanje izvoza i

diversifikaciju. Eventualni problem u kontekstu izvozne promocije predstavlja relativno mala
zastupljenost SME.
Strana potranje:
Od 123 pozicije s velikim trinim potencijalom u proizvod trite matrici, pozicija BiH je
evidentirana na samo njih 13.
Primarna trita su Njemaka, Italija i Francuska. Od 13 proizvoda s vrijednodu izvoza vedom

od 1 milion KM, u ovim zemljama je identificirano znaajnije prisustvo samo u Njemakoj:
ukupno 6 proizvoda. U Italiji je ragistrirano znaajnije prisustvo sa samo 2 proizvoda, dok u
Francuskoj nije evidentirano znaajnije prisustvo niti u sluaju jednog od ovih proizvoda.
39
Sekundarna trita su Holandija, Belgija i panija. Od ovih zemalja, znaajnije izvozno

prisustvo registrirano je samo s jednim proizvodom na tritu Holandije.
Ogranienje predstavlja injenica da je vedina znaajnih izvoznih pozicija ostvarena sa samo 3

proizovda.
Od novih zemalja lanica EU, najvie potencijala za izvoz nalazimo na tritu Poljske i eke
Republike. Na ovim tritima nije zabiljeeno znaajnije prisustvo BiH.
Generalni zakljuak: S aspekta potranje, postoji znaajan prostor za povedanje izvoza, kako u
pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Odgovarajudu panju
posvetiti visokorangiranim novim zemljama, lanicama EU: Poljska, eka Republika, Slovenija,
Rumunija i Slovaka.
Znaaj pojedinih trita iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Bazni

metali i metalni proizvodi"
140
120
100
80
Skor
60
40
20
0
GE
IT
FR
NE
BE
SP
AU
POL
CZ
UK
40
Tabela I Znaaj EU trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne
karakteristike
(ukupan izvoz
u 2010.,
zaposlenh u
2008.,
potencijalne
izvozne
kompanije u
2008.)
EVROPSKA TRITA
Kod
Etiketa
proizvoda
Izvoz
(000
$)
GE
Proizvodnja
osnovnih
metala
720449
2710
Proizvodnja
baznog
eljeza i
elika i
legura
eljeza
Zaposlenih
3900 Izvoz
211 502
Preduzeda 4
721420
721391
eljezni otpad i
staro eljezo,
eljezo ili elik,
d.n.
ipke od eljeza
ili nelegiranog
elika, kovane,
toplovaljane,
toplovuene ili
toploistiskivane
i dalje
neobraivane,
ali ukljuujudi
one sukane
poslije valjanja,
d.n.
Toplovaljane
ipke, u
nepravilno
namotanim
I
klaste
r
IT
FR
121
99
95
NE
85
BE
SP
AU
POL
CZ
79
79
68
66
63
UK
SWI
SWE
SLV
RO
SLK
54
44
42
31
30
30
48947
47128
4
39366
41
kolutima,
<14mm
dijametra
720711
720429
720110
720441
722840
721410
Polugotovi
proizvod,toplo
predvaljani ili
kontinuirano
lijevani,kvadrat
nog Ili
pravougaonog
poprenog
presjeka, irine
manje od
dvostruke
debljine
Otpaci i ostaci,
legiranog elika,
osim
nehrajudeg
Sirovo eljezo,
nelegirano,koje
sadri fosfora
te. </=0.5% u
osnovnom
obliku
Otpaci i ostaci
eljeza ili
elika,od
mehanike
obrade
metala,d.n.
34786
2
8519
7520
5883
Ostale ipke, as
o/t nehrajude,
kovane i dalje
neobraene
4907
ipke, eljezne
ili od
3704
42
nelegiranog
ellika, kovane
261800
Granulirana
ljaka (zrnasti
otpad) koja
ostaje poslije
obrade eljeza
ili elika
720529
Prah, eljezo ili

elik, osim
legura
2219
720421
Otpaci i ostaci,
nehrajudi elik
1714
721491
ipka,
pravougaonog
(osim
kvadratnog)
presjeka nes.
721499
721650
721399
ipke, od eljeza
/nelegiranog
elika, kovane i
dr. d.n.
Stranice, kalupi i
dijelovi od
eljeza i
nekovanog
elika,
toplovaljanog,
nelegiranog
elika/eljeza,
toploistiskivani/
toplovuenog/,v
isina>/=80mm
Toplo valjane
ipke, u
nepravilno
savijenim
3271
3
1294
3
822
715
3
707
43
navojima, od
eljeza i
nekovanog
elika, d.n.
2722
Proizvodnja
elinih
cijevi
Zaposlenih
730 Izvoz 1
042
Preduzeda 3
2734
Izvlaenje
ice
Zaposlenih
307 Izvoz
5102
Preduzeda 2
2741
Proizvodnja
plemenitih
metala
2742
Proizvodnja
aluminija
730799
1042
721710
ica od eljeza
ili nelegiranog
elika,
neprevuena
711299
Otpaci i ostaci
srebra,
ukljuujudi
metal
presvuen
eljezom, i dr.
1167
760120
Aluminij
neobraeni,
legirani
21718
5
281820
Aluminijum
oksid nes.
76803
760410
ipke i profili,
aluminij,
nelegirani
760421
Profili, uplji
profili, aluminij
legirani
20174
760200
Otpaci i ostaci,
aluminij
13409
760429
ipke i drugi
profili, legirani
aluminij
Zaposlenih 9
Izvoz 1 167
Preduzeda 0
Zaposlenih
1184 Izvoz
362 557
Preduzeda 2
Pribor za cijevi,
od eljeza ili
elika, d.n.
5102
25200
8573
44
2743
Proizvodnja
olova, cinka
i lima
2744
Proizvodnja
bakra
Zaposlenih 0
Izvoz 8 546
Preduzeda 0
Zaposlenih 0
Izvoz 37 017
Preduzeda 0
760521
ica od
aluminija
legiranog, a
maksimalne
dimenzije
poprenog
presjeka preko
7mm
780110
Rafinirano
olovo,
neobraeno
3932
790700
Proizvodi od
cinka, d.n.
1749
780200
Otpaci i ostaci
olova
1744
780191
Olovo,
neobraeno, s
masenim
udjelom
antimona, to
prevladava nad
drugim
elementima
740400
Otpaci i ostaci,
bakar ili
bakrene legure
1213
3
3
3
1121
5
37017
Tabela II- Znaaj ostalih trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda
Grupa kompanija (NACE

klasifikacija)
Glavne karakteristike
(ukupan izvoz u 2010.,
zaposlenih u 2008.,
potencijalne izvozne
kompanije u 2008.)
OSTALA TRITA
Kod
Etiketa proizvoda
Izvoz
(000 $)
45
Proizvodnja osnovnih metala

720449
eljezni otpad i staro eljezo, eljezo

ili elik, nes.
721420
ipke od eljeza ili nelegiranog elika,

kovane, toplovalj., toplovu. ili
toploistiskivane i dalje neobraivan,
ali ukljuujudi one sukane poslije
valjanja, d.n.
721391
Zaposlenih 3900 Izvoz

211 502 Preduzeda 4
48947
720429
Otpaci i ostaci legiranog elika, osim

nehrajudeg
8519
720110
Sirovo eljezo, nelegirano,koje sadri

fosfora te. </=0.5% u osnovnom
obliku
7520
Otpaci i ostaci eljeza ili elika,od

mehanike obrade metala,d.n.
5883
Ostale ipke, as o/t nehrajude,

kovane i dalje neobraene
4907
721410
ipke, eljezne ili od nelegiranog

ellika kovane
3704
261800
Granulirana ljaka (zrnasti otpad)

koja ostaje poslije obrade eljeza ili
elika
3271
720529
Prah, eljezo ili elik, osim legura
2219
722840
CHINA
CAN
IND0
98
87
69
67
61
39366
34786
720441
KOR
47128
Polugotovi proizvod,toplo predvaljani

ili kontinuirano lijevani,kvadratnog ili
pravougaonog poprenog presjeka,
irine manje od dvostruke debljine
720711
2710 Proizvodnja baznog

eljeza i elika i legura eljeza
Toplovaljane ipke, u nepravilno

namotanim kolutima, <14mm
dijametra
I klaster
USA
46
720421
Otpaci i ostaci, nehrajudi elik
1714
721491
ipka, pravougaonog (osim

kvadratnog) presjeka d.n.
1294
721499
ipke, od eljeza /nelegiranog elika,

kovane i dr., d.n.
822
721650
Stranice, kalupi i dijelovi od eljeza i

nekovanog elika, toplovaljanog,
nelegiranog elika/eljeza,
toploistiskivanog/toplovuenog/,visin
a>/=80mm
715
Toplovaljane ipke, u nepravilno

savijenim navojima, od eljeza i
nekovanog elika, d.n.
707
Pribor za cijevi, od eljeza ili elika,

d.n.
1042
721399
2722 Proizvodnja elinih

cijevi
Zaposlenih 730 Izvoz 1

042 Preduzeda 3
2734 Izvlaenje ice

5102 Preduzeda 2
721710
ica od eljeza ili nelegiranog elika,

neprevuena
5102
2741 Proizvodnja plemenitih

metala
167 Preduzeda 0
711299
Otpaci i ostaci srebra, ukljuujudi

metal presvuen eljezom, i dr.
1167
760120
Aluminij neobraeni, legirani
217185
281820
Aluminij oksid, d.n.
76803
760410
ipke i profili, aluminij, nelegirani
25200
760421
Profili, uplji profili, aluminij legirani
20174
760200
Otpaci i ostaci, aluminij
13409
760429
ipke i drugi profili, legirani aluminij
8573
760521
ica od aluminija legiranog,w a

maksimalne dimenzije poprenog
presjeka preko 7 mm
1213
780110
Rafinirano olovo, neobraeno
3932
2742 Proizvodnja aluminija
2743 Proizvodnja olova, cinka

362 557 Preduzeda 2
Zaposlenih 0
Izvoz 8
730799
47
i lima
2744 Proizvodnja bakra
546 Preduzeda 0
Zaposlenih 0
Izvoz 37
017 Preduzeda 0
790700
Proizvodi od cinka, d.n.
1749
780200
Otpaci i ostaci olova
1744
780191
Olovo, neobraeno, s masenim

udjelom antimona, to prevladava
nad drugim elementima
1121
740400
Otpaci i ostaci, bakar ili bakrene

legure
37017
4
4
48
PROIZVODNJA MAINA I UREAJA

Strana ponude:
preraivakoj industriji. Ukupno je registrirano 806 kompanija, od ega 171 kompanija sa 20 i
vie zaposlenih.
Za razliku od proizvodnje baznih metala i metalnih proizvoda, industrijska koncentracija je

ovdje mnogo manje zastupljena. Osam velikih kompanija upoljavaju samo 20% ukupnog
broja radnika. Registrirana su ak 262 SME, i ona upoljavaju vedinu (68%) radnika. Veliki je i
broj mikropreduzeda (536), i ona upoljavaju oko 10% ukupnog broja radnika u industriji.
Evidentirano je 35 proizvoda s vrijednodu izvoza od 1 million i vie KM. U vedini industrija (8

od ukupno 11) evidentirano je vie od jednog proizvoda s vrijednodu izvoza vedom od 1
million KM.
Generalni zakljuak: S aspekta ponude, prisutan je znaajan prostor za povedanje izvoza i

diversifikaciju. U odnosu na druge industrije, znaaj SME je mnogo vedi. Pored toga, koncentracija na
nivou proizvoda je mnogo manje izraena.
Strana potranje:
Od 186 pozicija s velikim trinim potencijalom u proizvod trite matrici, znaajno

prisustvo BiH je evidentirano na 21 poziciji.
Primarna trita su Njemaka i Francuska. Od 21-og proizvoda s vrijednodu izvoza vedom od

1 milion KM, u ovim zemljama je identificirano znaajno prisustvo u Njemakoj, ukupno 10
proizvoda. U Francuskoj nije evidentirano znaajnije prisustvo u nijednog od ovih proizvoda.
Sekundarna trita su Belgija, Italija, Holandija, Velika Britanija i Austrija. Od ovih zemalja,
znaajnije izvozno prisustvo registrirano je samo na tritu Italije (5 proizvoda) i Austrije (4
proizvoda).
Pozitivnom ocjenjujemo injenicu da je znaajnija izvozna pozicija ostvarena s ak 19 razliitih

proizvoda.
Republike. Na ovim tritima nije zabiljeeno znaajnije prisustvo BiH.
pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Odgovarajudu panju
49
treba posvetiti visoko rangiranim novim zemljama lanicama EU. Tu se prije svega misli na
Poljsku, eku Republiku, Rumuniju, Maarsku i Slovaku.
Znaaj pojedinih trita iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda

"Maine i ureaji
250
200
150
Skor
100
50
0
GE
FR
IT
UK
BE
SP
POL
NE
AU
SWI
50
Tabela III Znaaj EU trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja maina i ureaja
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne
karakteristike
(ukupan izvoz
u 2010.,
zaposlenih u
2008.,
potencijalne
izvozne
kompanije u
2008.)
Kod
Etiketa proizvoda
Proizvodnja strojeva i
opreme
2911
Proizvodnja
motora i
turbina, osim
motora za
letjelice, vozila i
ciklinih motora
2912
Proizvodnja
pumpi i
kompresora
Zaposlenih 8
Izvoz 568
Preduzeda 0
II
kl
as
te
r
84069
0
Dijelovi za turbine na
vodenu i drugu paru
84133
0
Pumpe za gorivo,
mazivo i rashladne
medije klipnih motora
s unutranjim
sagorijevanjem
84139
1
Dijelovi pumpi za
tekudine, neovisno o
tome jesu li
opremljene mjernim
ureajem ili ne
Zaposlenih
560 Izvoz
Preduzeda 2
EVROPSKA TRITA
Izv
oz
(0
00
$)
GE
FR
IT
UK
BE
SP
NE
POL
AU
SWI
SWE
238
219
209
185
170
160
155
155
147
142
119
106
CZ
NOR
HU
75
64
DE
57
56
8
52
85
35
80
51
84148
0
Zrani ili gasni

kompresori, haube
87
2
Dijelovi vakumskih
pumpi, kompresora,
ventilatori i sisaljke
zraka (nape)
44
86
84818
0
Slavine, ventili,
cjevovodi i slini
ureaji, d.n.
81
7
84829
1
Kuglice, igle i
kotrljajni leaji
84829
9
Dijelovi leaja, d.n.
58
98
13
63
4
Transmisijska vratila,
bregasta i koljeniasta
vratila
10
12
84149
0
2913
Proizvodnja
slavina i ventila
Zaposlenih
115 Izvoz
817
Preduzeda 1
84831
0
2914
Proizvodnja
leajeva,
prenosnika te
prenosnih i
pogonskih
elemenata
Zaposlenih
174 Izvoz
28 209
Preduzeda 2
84834
0
84835
0
84839
0
Transmisijska
vratila,navojna
vretena s
kuglicama,mjenjake
kutije,mjenjai
brzina/pretvarai
momenta
22
72
Zamanjaci, remenice
i unice, ukljuujudi i
koloturnike
14
77
Dijelovi opreme za
transmisijska vratila i
drugi mjenjai brzina
39
16
3
3
52
2921
Proizvodnja pedi
i plamenika
2922
Proizvodnja
opreme za
dizalice i
opreme za
njeno
upravljanje
2923
Proizvodnja
rashladne i
ventilacione
opreme (koja
nije za upotrebu
Zaposlenih
234 Izvoz 3
076
Preduzeda 1
Zaposlenih
418 Izvoz
14 323
Preduzeda 5
Zaposlenih
435 Izvoz
14 305
Preduzeda 5
84178
0
Industrijske ili
laboratorijske,
kotlovi, pedi za
spaljivanje,
ukljuujudi i
neelektrine, d.n.
84
9
84179
0
Dijelovi za
industrijske/laborator
ijske pedi, ukljuujudi i
neelektrine pedi za
spaljivanje, d.n.
22
27
84253
9
Vitlovi ili koloturnici,

d.n.
87
0
84312
0
Dijelovi dizalicaviljukara i drugih

radnih maina
opremljenih
dizalicama
33
14
84313
1
Dijelovi za liftove,
vjedrine (skip) liftove
ili pokretne stepenice
78
64
84313
9
Dijelovi za strojeve za
rukovanje, utovar ili
istovar, d.n.
16
16
84314
1
Vedrice, kaike,
lopate, grabilice i
hvatai za strojeve za
iskopavanje
65
9
84158
2
Klima ureaji nes,

ukljuujudi rashladne
jedinice
72
3
84189
9
Dijelovi rashladne i
opreme za
zamrzavanje, d.n.
16
31
53
u domadinstvu)
2924
Proizvodnja
ostalih strojeva
za opde
namjene n.e.c.
84195
0
Izmjenjivai topline
(iskljuujudi
kudanske),
neelektrini
28
51
84213
9
Ureaji i aparati za
filtriranje ili
preidavanje za
gasove, d.n.
91
00
84212
3
Filteri za ulje ili

gorivo, za motore s
unutarnjim
sagorijevanjem
88
27
84213
1
Filteri za usisni zrak za

motore sa unutarnjim
sagorijevanjem
40
80
84219
9
Dijelovi za strojeve i
aparate za filtriranje
ili preidavanje za
tekudine i plinove, dn
61
05
84229
0
pranje sua, za
idenje ili suenje
boca i spremnika,
strojeve za pakovanje
i zatvaranje
83
1
84241
0
Vatrogasni aparati,
napunjeni ili
nenapunjeni
89
5
84249
0
Dijelovi za mehanike
ureaje (nezavisno
da li su na runi
pogon ili ne) za
izbacivanje, trcanje
ili rasprivanje
tekudina ili praha
Zaposlenih
187 Izvoz 23
178
Preduzeda 3
24
40
54
2932
Proizvodnja
ostalih
poljoprivrednih i
strojeva za
umarstvo
Zaposlenih
105 Izvoz 1
201
Preduzeda 2
2941
Proizvodnja
prijenosnih
runih strojnih
alata
Zaposlenih 52
Izvoz 1 139
Preduzeda 1
2942
Proizvodnja
ostalih alatnih
strojeva za
obradu metala
2943
Proizvodnja
ostalih alatnih
strojeva n.e.c.
Zaposlenih
491 Izvoz 6
626
Preduzeda 4
Zaposlenih
143 Izvoz 3
238
Preduzeda 1
84339
0
Dijelovi strojeva za
berbu, etvu ili
vridbu i druge
poljoprivredne
radove, te koenje
12
01
84679
9
Runi alati nes,

njihovi dijelovi
11
39
84629
1
Hidrauline prese za
obradu metala
28
46
84669
3
Dijelovi i dodaci, d.n.,

za upotrebu na
strojevima od br.
84.56 do 84.61
25
66
84669
4
Dijelovi i dodaci, d.n.,

za upotrebu na
strojevima od br.
84.62 ili 84.63
12
14
84651
0
Strojevi koji mogu

obavljati razliite
vrste mainskih
operacija bez izmjene
alata izmeu obrade
drveta
84662
0
Drai izradaka alata

za upotrebu na
strojevima iz tarifnih
brojeva od 84.56 do
84.65
11
35
61
0
55
2951
Proizvodnja
strojeva za
metalurgiju
2952
Proizvodnja
strojeva za
rudarstvo,
kamenolome i
graevinarstvo
2953
Proizvodnja
strojeva za
preradu
prehrambenih
proizvoda, pida i
duhana
Zaposlenih 14
Izvoz 3 174
Preduzeda 0
Zaposlenih
1597 Izvoz
10 285
Preduzeda 7
Zaposlenih 69
Izvoz 619
Preduzeda 1
85159
0
Dijelovi
elektrinih/laserskih/
ultrazvunih strojeva i
dr. za
zavarivanje/lemljenje
ukljuujudi pomodu
elektrino grijanog
plina
14
93
84552
1
Strojevi za toplo ili

kombinovano toplo i
hladno valjanje
metala
64
8
84559
0
Dijelovi strojeva i
valjaka za valjanje
metala
25
26
84314
9
Dijelovi za
dizalice,radne
kamione,bagere i
ostalu maineriju za
gradnju
84749
0
sortiranje/prosijavanj
e/razdvajanje/mijea
nje/drobljenje/mljeve
nje/pranje/strojeva za
aglomeriranje i dr.
84389
0
Dijelovi za strojeve, d.
n., za industrijsku
preradu ili
proizvodnju hrane i
pida i dr. osim
strojeva za dobivanje
ili pripremu biljnih ili
ivotinjskih masti
95
26
75
9
61
9
56
2954
Proizvodnja
strojeva za
proizvodnju
tekstila, odjede i
koe
2955
Proizvodnja
strojeva za
proizvodnju
papira i kartona
2956
Proizvodnja
strojeva za
druge posebne
namjene n.e.c.
Zaposlenih 5
Izvoz 2 524
Preduzeda 0
Zaposlenih 0
Izvoz 1 394
Preduzeda 0
Zaposlenih 96
Izvoz 7 499
Preduzeda 2
84509
0
pranje za
domadinstvo ili za
ve, ukljuujudi
kombinirane strojeve
17
81
84513
0
Strojevi za peglanje i
prese (ukljuujudi
prese za
termofiksiranje) osim
br. 84.50
74
3
84392
0
Mainerija za izradu
papira ili kartona
13
94
84798
9
Strojevi i mehaniki
ureaji, d.n., sa
posebnim funkcijama
13
14
84799
0
Dijelovi strojeva i
mehanikih ureaja,
d.n., s posebnim
funkcijama
55
1
84806
0
Kalupi za mineralne
materijale
51
2
84807
1
Kalupi, za brizganje ili

kompresiju, za gumu i
plastiku
24
52
84807
9
Kalupi za gumu i
plastiku, d.n.
12
76
57
2971
Proizvodnja
elektrinih
aparata za
domadinstvo
Zaposlenih
751 Izvoz 21
225
Preduzeda 4
84181
0
Kombinirani friiderizamrzivai, s
odvojenim vanjskim
vratima
76
20
84182
1
Ugradbeni
kompresorski friideri
28
02
84184
0
Zamrzivai uspravnog
tipa, kapaciteta do
900 l
21
36
85103
0
Aparati za ianje s
ugraenim
elektromotorom
33
31
85109
0
Dijelovi aparata za
brijanje i ureivanje
kose s ugraenim
elektromotorom
23
59
85099
0
Dijelovi elektromehanikih aparata s

ugraenim
elektromotorom
14
30
85169
0
85164
0
2972
Proizvodnja
neelektrinih
aparata za
domadinstvo
Zaposlenih
143 Izvoz 1
693
Preduzeda 1
Dijelovi elektrotermikih aparata iz

HS 85.16
Elektrine pegle
78
2
76
5
73211
9
Aparati za peenje,
prenje, rotiljanje i
kuhanje, grijai tanjira
90
8
73218
1
Aparati za
domadinstvo,
kampiranje, i sl.
78
5
58
Tabela IV Znaaj ostalih trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja maina i ureaja
Grupa kompanija
(NACE klasifikacija)
Glavne karakteristike (ukupan

izvoz u 2010., broj zaposlenih u
2008., potencijalne izvozne
kompanije u 2008.)
OSTALA TRITA
Kod
Etiketa proizvoda
Izvoz (000 $)
USA
Proizvodnja strojeva i
opreme
2911 Proizvodnja
motora i turbina, osim
motora za letjelice,
vozila i ciklinih
motora
Zaposlenih 8
Preduzeda 0
Izvoz 568
2912 Proizvodnja
pumpi i kompresora
2913 Proizvodnja
slavina i ventila
Zaposlenih 560
Preduzeda 2
Zaposlenih 115
Preduzeda 1
Izvoz
5285
Dijelovi pumpi za tekudine

neovisno jesu li opremljene
mjernim ureajem ili ne
3580
841480
Zrani ili gasni kompresori,

haube
872
841490
Dijelovi vakumskih pumpi,

kompresora, ventilatori i
sisaljke zraka (nape)
4486
Slavine, ventili, cjevovodi i

slini ureaji, nes
817
841391
Izvoz 817
848180
MEX
KOR
212
177
172
151
143
568
Pumpe za gorivo, mazivo i

rashladne medijume klipnih
motora s unutranjim
sagorijevanjem
841330
JAP
II klaster
840690
Dijelovi za turbine na vodenu
i drugu paru
CAN
59
2914 Proizvodnja
leajeva, prijenosnika,
te prijenosnih i
pogonskih elemenata
2921 Proizvodnja pedi

i plamenika
2922 Proizvodnja
opreme za dizalice i
opreme za njeno
upravljanje
Zaposlenih 174
Preduzeda 2
Izvoz 28 209
Zaposlenih 234 Izvoz 3 076

Preduzeda 1
Zaposlenih 418
Preduzeda 5
848291
Kuglice, igle i kotrljajni leaji
5898
848299
Dijelovi leaja, d.n.
13634
848310
Transmisijska vratila,
bregasta i koljeniasta vratila
1012
Transmisijska vratila,navojna
vretena s kuglicama,
mjenjake kutije,mjenjai
brzina/pretvarai momenta
2272
848350
Zamanjaci, remenice i
unice, i za koloturnike
1477
848390
Dijelovi opreme za
transmisijska vratila i drugi
mjenjai brzina
3916
848340
841780
Industrijske ili laboratorijske,

kotlovi, pedi za spaljivanje
ukljuujudi i neelektrine, d.n.
841790
Dijelovi za
industrijske/laboratorijske
pedi ukljuujudi i neelektrine
pedi za spaljivanje, d.n.
2227
842539
Vitlovi ili koloturnici, d.n.
870
843120
Dijelovi dizalica-viljukara i
drugih radnih maina
opremljenih dizalicama
843131
Dijelovi za dizala, vjedrine

(skip) elevatore ili pokretne
stepenice
843139
rukovanje, utovar ili istovar,
d.n.
1616
843141
Vedrice, kaike, lopate,

grabilice i hvatai za strojeve
659
Izvoz 14 323
849
3314
7864
60
za iskopavanje
2923 Proizvodnja
rashladne i
ventilacione opreme
(koja nije za upotrebu
u domadinstvu)
2924 Proizvodnja
ostalih strojeva opde
namjene n.e.c.
2932 Proizvodnja
ostalih
Zaposlenih 435
Preduzeda 5
841582
Klima ureaji nes, uklju.

rashladne jedinice
723
841899
Dijelovi rashladne i opreme

za zamrzavanje, d.n.
1631
841950
Izmjenjivai topline
(iskljuujudi kudanske),
neelektrini
2851
842139
Ureaji i aparati za filtriranje

ili preidavanje za gasove,
d.n.
842123
Filteri za ulje ili gorivo za

motore s unutarnjim
sagorijevanjem
842131
Filteri za usisni zrak za

motore s unutarnjim
sagorijevanjem
842199
Dijelovi za strojeve i aparate

za filtriranje ili preidavanje
za tekudine i plinove,d.n.
842290
Dijelovi za strojeve za pranje

sua, za idenje ili suenje
boca i spremnika, strojeve za
pakiranje i zatvaranje
831
842410
Vatrogasni aparati, napunjeni

ili nenapunjeni
895
842490
Dijelovi za mehanike ureaje

(nezavisno da li su na runi
pogon ili ne) za izbacivanje,
trcanje ili rasprivanje
tekudina ili praha
2440
843390
Dijelovi strojeva za berbu,

etvu ili vridbu i druge
1201
Izvoz 14 305

Preduzeda 3
Zaposlenih 105
Preduzeda 2
Izvoz 1 201
9100
8827
4080
6105
61
poljoprivrednih i
strojeva za umarstvo
2941 Proizvodnja
prijenosnih runih
strojnih alata
2942 Proizvodnja
ostalih alatnih
strojeva za obradu
metala
2943 Proizvodnja
ostalih alatnih
strojeva n.e.c.
2951 Proizvodnja
strojeva za
metalurgiju
2952 Proizvodnja
strojeva za rudarstvo,
poljoprivredne radove te
koenje
Zaposlenih 52
Preduzeda 1
Zaposlenih 491
Preduzeda 4
Zaposlenih 143
Preduzeda 1
Zaposlenih 14
Preduzeda 0
Izvoz 1 139
846799
Runi alati nes, njihovi

dijelovi
1139
846291
Hidrauline prese za obradu

metala
2846
846693
Dijelovi i dodaci, d.n., za

upotrebu na strojevima od
br. 84.56 do 84.61
2566
846694
Dijelovi i dodaci, d.n., za

upotrebu na strojevima od
br. 84.62 ili 84.63
1214
846510
Strojevi koji mogu obavljati

razliite vrste mainskih
operacija bez izmjene alata
izmeu obrade drveta
846620
Drai izradaka alata za

upotrebu na strojevima iz
tarifnih brojeva od 84.56 do
84.65
851590
Dijelovi
elektrinih/laserskih/ultrazvu
nih strojeva i dr. za
zavarivanje/lemljenje
nes/pomodu elektrino
grijanog plina
845521
Strojevi za toplo ili

kombinirano toplo i hladno
valjanje metala
648
845590
Dijelovi strojeva i valjaka za

valjanje metala
2526
843149
Dijelovi za dizalice,radne
kamione,bagere i ostalu
9526
Izvoz 6 626
Izvoz 3 238
Izvoz 3 174

Preduzeda 7
1135
610
1493
2
2
62
kamenolome i
graevinarstvo
2953 Proizvodnja
strojeva za preradu
prehrambenih
proizvoda, pida i
duhana
2954 Proizvodnja
strojeva za
proizvodnju tekstila,
odjede i koe
2955 Proizvodnja
strojeva za
proizvodnju papira i
kartona
2956 Proizvodnja
strojeva za druge
posebne namjene
n.e.c.
maineriju za gradnju
Zaposlenih 69
Preduzeda 1
Zaposlenih 5
Preduzeda 0
Zaposlenih 0
Preduzeda 0
Zaposlenih 96
Preduzeda 2
847490
sortiranje/prosijavanje/razdv
ajanje/mijeanje/drobljenje/
mljevenje/pranje/strojeva za
aglomeriranje i dr.
843890
Dijelovi za strojeve, d.n., za

industrijsku preradu ili
proizvodnju hrane i pida i dr.
osim strojeva za dobivanje ili
pripremu biljnih ili
ivotinjskih masti
845090
Dijelovi za strojeve za pranje

za domadinstvo ili za ve,
ukljuujudi kombinirane
strojeve
845130
Strojevi za peglanje i prese

(ukljuujudi prese za
termofiksiranje) osim br.
84.50
843920
Mainerija za izradu papira ili

kartona
1394
847989
Strojevi i mehaniki ureaji,

d. n., s posebnim funkcijama
1314
847990
Dijelovi strojeva i mehanikih

ureaja, d. n., s posebnim
funkcijama
551
848060
Kalupi za mineralne
materijale
512
848071
Kalupi, za brizganje ili

kompresiju, za gumu i
2452
Izvoz 619
Izvoz 2 524
Izvoz 1 394
Izvoz 7 499
759
619
1781
2
743
1
63
plastiku
2971 Proizvodnja
elektrinih aparata za
domadinstvo
2972 Proizvodnja
neelektrinih aparata
za domadinstvo

Preduzeda 4

Preduzeda 1
765
732119
Aparati za peenje, prenje,

rotiljanje i kuhanje, grijai
tanjira
908
732181
Aparati za domadinstvo,
kampiranje, i sl.
785
848079
Kalupi za gumu i plastiku,d.n.
1276
841810
Kombinovani friiderizamrzivai, s odvojenim

vanjskim vratima
7620
841821
Ugradbeni kompresorski
friideri
2802
841840
Zamrzivai uspravnog tipa,

kapaciteta do 900 l
2136
851030
Aparati za ianje s
ugraenim elektromotorom
3331
851090
Dijelovi aparata za brijanje i

ureivanje kose s ugraenim
elektromotorom
2359
850990
Dijelovi elektro-mehanikih
aparata s ugraenim
elektromotorom
1430
851690
Dijelovi elektro-termikih
aparata iz HS 85.16
782
851640
Elektrine pegle
64
PROIZVODNJA SAOBRADAJNIH SREDSTAVA
Strana ponude:
preraivakoj industriji. Ukupno registrirane 180 kompanije od ega 47 kompanija sa 20 i vie
zaposlenih.
Industrijska koncentracija nije previe izraena. est velikih kompanija zapoljavaju gotovo
1/3 ukupnog broja radnika. Registrirano je 57 SME koje upoljavaju 60% radnika. Registrirano
je i 117 mikropreduzeda koja zapoljavaju neto preko 6% radnika.
Evidentirano je 60 proizvoda sa vrijednodu izvoza od 1 million i vie KM. U vedini industrija

(14 od ukupno 20) evidentirano je vie od jednog proizvoda s vrijednodu izvoza vedom od 1
million KM.
Generalni zakljuak: S aspekta ponude, prisutan je znaajan prstor za povedanje izvoza i

diversifikaciju. U odnosu na druge industrije, znaaj SME je mnogo vedi. Pored toga, koncentracija na
nivou proizvoda je mnogo manje izraena.
Strana potranje:
Od 260 pozicija s velikim trinim potencijalom u proizvod trite matrici, znaajno

prisustvo BiH je evidentirano na 35 pozicija.
Primarna trita su Njemaka, Francuska i Italija. Od 60 proizvoda s vrijednodu izvoza vedom

od milion KM, znaajnije prisustvo u Nemakoj identificirano je za ak 17 proizvoda. U Italiji je
registrirano znaajnije prisustvo s 9 proizivoda, dok je u Francuskoj evidentirano znaajnije
prisustvo sa samo 3 proizvoda.
Sekundarna trita su Velikoj Britanija, Belgija, panija, Poljska i Holandija. Od ovih zemalja,
znaajnije izvozno prisustvo registrirano je samo s jednim proizvodom na tritima panije,
Poljske i Holandije.
Pozitivnom ocjenjujemo injenicu da je znaajnija izvozna pozicija ostvarena s ak 30 razliitih

proizvoda.
Republike. Znaajno ispod ovih su trita Maarske, Slovake, Rumunije i Slovenije.
65
pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Od primarnih trita vedu
panju treba posvetiti tritu Francuske. Isto vrijedi za sva trita koja smo oznaili kao
sekundarna. Treba obratiti panju i na nekoliko novih zemalja lanica EU, prije svega na Poljsku i
eku Republiku.
Znaaj pojedinih trita iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda

Saobraajna sredstva"
160
140
120
100
80
Skor
60
40
20
0
GE
FR
BE
IT
NE
UK
AU
SP
SWI
POL
66
Tabela V Znaaj EU trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja saobradajnih sredstava
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne
karakteristike
(ukupan izvoz u
2010., broj
zaposlenih u
2008.,
potencijalne
izvozne
kompanije u
2008.)
EVROPSKA TRITA
Kod
Etiketa proizvoda
Proizvodnja
izraenih
metalnih
proizvoda, osim
strojeva i opreme
2811
Proizvodnja
metalnih
struktura i
dijelova
struktura
Izvo
z
(000
$)
III
klas
ter
730890
Konstrukcije i
dijelovi
konstrukcija,
eljezo/elik
(iskljuujudi
montane zgrade
iz tarifnog broja
9406)
415
81
730840
Oprema za skele,
oplate, potpornje
i potpornje za
jamska okna,
eljezo/elik
957
3
761090
Konstrukcije i
njihovi dijelovi od
aluminija, npr.
ploe, stubovi i
dr., za
konstrukcije, osim
Zaposlenih 6617
Izvoz 56 454
Preduzeda 59
GE
FR
BE
IT
NE
UK
AU
SP
SWI
POL
150
136
118
116
116
113
111
CZ
SWE
104
95
93
86
68
DE
47
RO
NOR
42
42
419
0
67
montanih zgrada
2812
Proizvodnja
graevinske i
metalne
stolarije
2821
Proizvodnja
spremnika,
rezervoara i
kontejnera od
metala
Zaposlenih 1367
Izvoz 9 435
Preduzeda 19
Zaposlenih 266
Izvoz 1836
Preduzeda 4
2822
Proizvodnja
radijatora za
centralno
grijanje i bojlera
Zaposlenih 232
Izvoz 3 246
Preduzeda 3
2830
Proizvodnja
generatora
vodene pare,
osim bojlera za
zagrijavanje
vode centralnog
grijanja
Zaposlenih 261
Izvoz 1 131
Preduzeda 3
730820
Tornjevi,
reetkasti stubovi,
od eljeza ili elika
111
0
761010
Vrata, prozori i
njihovi okviri te
pragovi za vrata
od aluminija
884
1
730830
Vrata, prozori i
njihovi okviri i
pragovi za vrata
od eljeza ili elika
730900
Rezervoari,
cisterne, bave i
spremnici, obima
vedeg od >300L,
od eljeza ili elika
za bilo koji
materijal (osim za
tene ili
kompresovane
plinove)
183
6
840310
Bojleri za
centralno grijanje,
d.n.
259
5
840390
Dijelovi bojlera za
centralno grijanje,
d.n.
651
594
840290
Dijelovi kotlova za
proizvodnju pare,
d.n.
113
1
68
2862
Proizvodnja
alata
2863
Proizvodnja
brava i arki
Zaposlenih 792
Izvoz 9 575
Preduzeda 13
Zaposlenih 552
Izvoz 23 308
Preduzeda 3
555
7
820750
Alat za buenje,
osim za buenje
stijena i zemlje
820740
Alati za pravljenje
otvora ili navoja
193
5
820730
Alati za
presovanje,
utiskivanje ili
probijanje
820790
Alati za
proirivanje
provrta, tokarenje
i ostali izmjenjivi
alat
635
820770
Alat za glodanje
573
830140
Brave od baznog
metala, d.n.
122
23
830210
arke od baznog
metala
497
7
830160
Dijelovi za brave,
ukljuujudi
dijelove kopi i
okvira s
kopama,od
baznog
metala,d.n.
413
6
830249
Razni proizvodi,
nosai i slina
oprema od
baznog metala,
d.n.
109
2
4
830241
Razni proizvodi,
nosai i slina
oprema od
baznog metala za
875
880
69
zgrade, d.n.
2871
Proizvodnja
elinih
bubnjeva i
slinih
spremnika
2873
Proizvodnja
proizvoda od
ice
Zaposlenih 104
Izvoz 3 287
Preduzeda 2
Zaposlenih 706
Izvoz 38 579
Preduzeda 7
731010
Rezervoari,
bave,burad,
kante, limenke i
slini spremnici,
eljezo ili elik,
kapaciteta >/=50L
ne vedeg od
<300L
731420
Reetke,mree,og
rade, od eljeza ili
elika,zavarene
na mjestima
krianja,najmanje
dimenzije
presjeka
>/=3mm,s okom
veliine ili vedim
od s>/=100cm2
265
56
731439
Reetke, mree,
zavarene na
mjestima
ukrtanja, d.n.
646
5
731441
Reetke, mree,
ograde, od eljeza
ili elika,
prevuene
cinkom
213
4
731450
Proizvodi dobijeni
razvlaenjem
metala, eljeza ili
elika
191
8
731210
ica u
strukovima,uad i
kablovi od eljeza
ili
elika,elektrino
150
6
328
7
70
neizolirani
2874
Proizvodnja
zatvaraa,
vijanih
proizvoda za
strojeve, lanaca
i opruga
2875
Proizvodnja
ostalih
proizvoda od
metala n.e.c.
Zaposlenih 587
Izvoz 18 079
Preduzeda 7
Zaposlenih 1394
Izvoz 30 445
Preduzeda 14
731815
Vijci ili matice

nes,sa ili bez
matica ili
podloki, od
eljeza ili elika
916
2
731821
Podloke, vijci i
matice, od eljeza
ili elika
814
3
731822
Podloke, od
eljeza ili elika
774
732690
Proizvodi od
eljeza ili elika,
d.n.
155
81
841
5
732599
Lijevani proizvodi
od eljeza ili
elika, d.n.
761699
Proizvodi od
aluminija, d.n.
272
6
172
0
732619
Proizvodi od
eljeza ili elika,
otkivci ili otpresci,
dalje neobraeni
732393
Stolni, kuhinjski i
ostali kudanski
proizvodi te
njihovi dijelovi,od
nehrajudeg
elika,d.n.
761519
Stolni, kuhinjski i
drugi proizvodi za
domadinstvo d.n.,
od aluminijuma
123
8
2
765
71
Tabela VI Znaaj ostalih trita u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda Proizvodnja saobradajnih sredstava
Grupa kompanija (NACE

klasifikacija)
Glavne karakteristike
(ukupan izvoz u 2010.,
broj zaposlenih u 2008.,
potencijalne izvozne
kompanije u 2008.)
OSTALA TRITA
Kod
Etiketa proizvoda
Izvoz (000 $)
USA
2811 Proizvodnja metalnih

struktura i dijelova struktura
2812 Proizvodnja graevinske i

metalne stolarije

454 Preduzeda 59
CAN
JAP
AUS
MEX
71
Proizvodnja izraenih metalnih

proizvoda, osim strojeva i opreme
III klaster
119
109
80
73
730890
Konstrukcije i dijelovi konstrukcija,

eljezo/elik (iskljuujudi montane
zgrade iz tarifnog broja 9406)
41581
730840
Oprema za skele, oplate, potpornje i

potpornje za jamska okna,
eljezo/elik
9573
761090
Konstrukcije i njihovi dijelovi od

aluminija, npr. ploe, stubovi i dr., za
konstrukcije,osim montanih zgrada
4190
730820
Tornjevi, reetkasti stubovi, od

eljeza ili elika
1110
761010
Vrata, prozori i njihovi okviri i pragovi

za vrata od aluminija
8841

435 Preduzeda 19
72
2821 Proizvodnja spremnika,

rezervoara i kontejnera od
metala

1836 Preduzeda 4
730830
Vrata, prozori i njihovi okviri i pragovi

za vrata od eljeza ili elika
594
730900
Rezervoari, cisterne, bave i

spremnici, obima vedeg od >300L, od
eljeza ili elika, za bilo koji materijal
(osim za tene ili kompresirane
plinove)
1836
Bojleri za centralno grijanje dn
2595
Dijelovi bojlera za centralno grijanje,

d.n.
651
Dijelovi kotlova za proizvodnju pare,

d.n.
1131
820750
Alat za buenje, osim za buenje

stijena i zemlje
5557
820740
Alati za pravljenje otvora ili navoja
1935
820730
Alati za presovanje, utiskivanje ili

probijanje
875
820790
Alati za proirivanje provrta,

tokarenje i ostali izmjenjivi alat
820770
Alat za glodanje
830140
830210
840310
2822 Proizvodnja radijatora za
centralno grijanje i bojlera
2830 Proizvodnja generatora
vodene pare, izuzev bojlera za
zagrijavanje vode centralnog
grijanja
2862 Proizvodnja alata
2863 Proizvodnja brava i arki

246 Preduzeda 3

131 Preduzeda 3

575 Preduzeda 13

308 Preduzeda 3
840390
840290
635
573
Brave od baznog metala, d.n.
12223
arke od baznog metala
4977
2
2
73
2871 Proizvodnja elinih

bubnjeva i slinih spremnika
2873 Proizvodnja proizvoda od

ice

287 Preduzeda 2

579 Preduzeda 7
830160
Dijelovi za brave, ukljuujudi dijelove

kopi i okvira s kopama,od baznog
metala, d.n.
4136
830249
Razni proizvodi, nosai i slina

oprema od baznog metala, d.n.
1092
830241
Razni proizvodi, nosai i slina

oprema od baznog metala za zgrade,
d.n.
880
731010
Rezervoari, bave,burad, kante,

limenke i slini spremnici, eljezo ili
elik, kapaciteta >/=50L ne vedeg od
<300L
3287
731420
Reetke,mree,ograde, od eljeza ili

elika,zavarene na mjestima
krianja,najmanje dimenzije presjeka
>/=3mm,s okom veliine ili vedim od
s>/=100cm2
26556
731439
Reetke, mree, zavarene na

mjestima ukrtanja, d.n.
6465
731441
Reetke, mree, ograde, od eljeza ili

elika, prevuene cinkom
2134
731450
Proizvodi dobijeni razvlaenjem

metala, eljeza ili elika
1918
731210
ica u strukovima,uad i kablovi od

eljeza ili elika, elektrino neizolirani
1506
74
2874 Proizvodnja privrdivaa,

vijana roba, lanci i opruge
2875 Proizvodnja ostalih

fabrikih metalnih proizvoda
n.e.c.
Zaposleni 587 Izvoz 18

079 Preduzeda 7
Zaposleni 1394 Izvoz 30

445 Preduzeda 14
731815
Vijci ili matice nes,sa ili bez matica ili

podloki, od eljeza ili elika
9162
731821
Podloke, vijci i matice, od eljeza ili

elika
8143
731822
Podloke, od eljeza ili elika
774
732690
Proizvodi od eljeza ili elika, d.n.
15581
732599
Lijevani proizvodi od eljeza ili elika,

d.n.
8415
761699
Proizvodi od aluminija, nes
2726
Proizvodi od eljeza ili elika, otkivci

ili otpresci, dalje neobraeni
732619
1720
3
732393
Stolni, kuhinjski i ostali kudanski

proizvodi te njihovi dijelovi,od
nehrajudeg elika,nes
761519
Stolni, kuhinjski i drugi proizvodi za

domadinstvo nes, od aluminijuma
3
4
1238
765
75

BIH - Izvozna Strategija Metalnog Sektora

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

BIH - Izvozna Strategija Metalnog Sektora

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Izvozna strategija metalnog sektora

Uede u izvozu roba

DJ metali i proizvodi od metala

U situacionoj analizi daje se prikaz:

1. Znaaja metalne industrije u ekonomskom razvoju

Iz tabele 1 vidljivo je da metalna industrija ima vodede mjesto u vrijednosti preraivake

Slika 1 prikazuje efikasnost pojedinih vidova proizvodnje u metalnoj industriji, prikazanu

Vrijednost proizvodnje i BDV metalne industrije BiH 2005-2009.

Vrijednost metalne industrije

Bruto dodana vrijednost

Udio BDV u vrijednosti (%)

Izvor: BHAS (www.bhas.ba)

Znaaj metalne industrije posebno se iskazuje u podruju vanjskotrgovinske razmjene. U

Metalna industrija i njeni

UKUPNO privreda BiH

Izvor: Baze podataka UIO BiH dobivene preko VTK BiH

Slika 2. Dinamika i struktura izvoza metalne industrije prema izvoznim tritima

Izvor: Baze podataka UIO BiH dobivene preko VTK BiH

Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni

Otpaci i lomljevina od eljeza ili elika; otpadni

Poluproizvodi od eljeza ili nelegiranog elika

Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika

Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika

ipke od eljeza ili nelegiranog elika;

ipke od eljeza ili nelegiranog elika; samo kovane

ipke od eljeza ili nelegiranog elika samo kovane;

Ostale eljezne ili eline cijevi i uplji profil

Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9)

Konstrukcije (osim montanih zgrada iz tar. broja 9)

Beskrajne vrpce, reetke, mree

Beskrajne vrpce, reetke, mree

Ostali proizvodi od eljeza ili elika

Otpaci i ostaci od bakra

Aluminij u sirovim oblicima

Aluminij u sirovim oblicima

Aluminij u sirovim oblicima

Aluminij u sirovim oblicima

Aluminij u sirovim oblicima

ipke i profili od aluminija

ipke i profili od aluminija

Katanci i brave (na klju, ifru ili elektrini)

Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s

Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s

Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s

Centrifuge, ukljuujudi centrifuge za suenje; ure

Dijelovi prikladni iskljuivo ili uglavnom za upotrebu s

Kuglini ili valjkasti leaji

Izolirana ica (ukljuujudi emajliranu i anodiziranu

Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva

Dijelovi i pribor za motorna vozila iz tarifnih brojeva

UKUPNO PRVIH 20 PROIZVODA

Udio prvih 20 proizvoda u ukupnom izvozu (%)

Udio 7601-7604 proizvoda u prvih 20

Izvor: Baze podataka UIO BiH dobivene preko VTK BiH

izraeno, pogotovo za pojedine trine grupacije. Naime, koncentracija izvoza na prvih 20

Prema intenzitetu restrukturiranja operativno restrukturiranje znai unapreenje efikasnosti na

Jaanje konkurentnosti stvarat de potencijale za poetak i intenziviranje izvozne orijentacije.

1.4. Dijamant konkurentskih prednosti metalne industrije BiH

rivalstvo firmi MS u BiH

Uvjeti tranje u BiH

- nizak nivo tranje

1.5. Konkurentske prednosti i mogudnost stranih direktnih investicija u metalnom sektoru

Konkurentske prednosti - nedostaci

Nizak tehnoloki nivo