POUNA STAZA OTOKA

KOLOEPA

O otoku...

Pripada elafitskom arhipelagu

Povrina 2.63 km
Broj stanovnika: 148
Po sastavu i grai: kredni vapnenci i dolomiti
Otok nema izvora ni stalnih povrinskih tokova zbog
geomorfolokih obiljeja
Klimatska obiljeja: blage zime, topla ljeta; sve srednje
mjesene temperature su iznad 6C; koliina padalina iznosi
1361 mm godinje najvie kie padne zimi; broj sunanih sati
iznosi 2524
Vegetacija: makija, zimzeleno drvee i grmlje;
istie se hrast crnika ili esvina, zelenika, mra, lovor, planika,
alepski bor, empres, primorski bor, pinj.
aromatine i ljekovite biljke: gospine trava, kadulja, vrijes,
lavanda
Poumljeni dijelovi su u zatienoj kategoriji Park uma

HODOGRAM

1. DONJE ELO

Veoma je vrijedna ruralna aglomeracija izgraena s jedne i s druge

strane oblinjeg zapadno orijentiranog zaljeva. Unutar naselja nalaze
se kvalitetni sakralni objekti - sv. Antun Opat (poliptih . Ugrinovia)
i upna crkva (niz veoma vrijednih kamenih fragmenata s podruja
otoka Koloepa iz razdoblja antike i ranog srednjeg vijeka). U
rubnom istonom dijelu mjesta nalazi se etvrtasta kula iz XVI. st. a u
sredinjem dijelu postoje ruevni ostaci znaajnog fortifikacijskog
objekta (tzv. Katio).

Stambeni objekti komponirani su sasvim slobodno prema

konfiguraciji terena, u sredinjem dijelu uz crkvu sv. Antuna znatno
gue, a na perifernim dijelovima s veim meusobnim razmacima,
ukljuujui dvorine i vrtne povrine. Juni dio naselja sastoji se od
niza objekata izgraenih u obalnom potezu, koje prate objekti
izgraeni terasasto po oblinjoj padini brijega. U ovom dijelu nalazi
se Crkva svete Trojice. Vei dio objekata izgraen je tokom XV. i XVI.
st. i odlikuje se dobro proporcijoniranim volumenom, lijepo klesanim
ziem i kvalitetnom arhitektonskom plastikom. Neki su u ruevnom
stanju, kao to je kompleks laikog samostana u sjevernom dijelu
naselja, a ostali, koji su jo i danas u funkciji, tokom vremena bili su
pregraivani.

1. DONJE ELO

2. UPNA CRKVA SVETE MARIJE

Jednobrodna upna crkva, posveena Uznesenju Blaene
Djevice Marije, sagraena je u razdoblju izmeu XII. i XIII.
stoljea, a u XV. stoljeu je postala matica. Tada je proirena i
produljena na nain da joj je sauvan juni zid, a umjesto
nekadanje etverouglaste, postavljena je bavasta apsida;
uz prijanja dva, sagraen je i trei oltar posveen Gospi od
Karmela, a danas je slika Gospe od Karmela zamijenjena
drvenim kipom Srca Isusova. Na glavnom oltaru iz 1770.
godine dugo je bila slika Uznesenja slikara Andree Poligliese,
ali ju je 1903. zamijenio neto drukiji prikaz Uznesenja
slikara Lalia, a i drugi oltar je posveen svetoj Kati.
Zvonik sa tri zvona je krajem XV. stoljea bio sruen, ali je
uskoro ponovno sagraen jednak kao prijanji. Taj je 1788.
zamijenjen novim koji stoji i danas.

upna crkva Svete Marije

Zvonik crkve

Prizori iz muzeja

3. ARHEOLOKI LOKALITET
SV. MIHAJLO
Ostaci ove crkve u neposrednoj su blizini naselja Donje
elo. Razgraena je krajem XIX. st. zbog ruevnosti, a
njezinom kamenom graom podignuta je mrtvanica i
trijem na grobinoj crkvi Sv. Nikole. Crkveni zidovi
graeni su od lomljenca, nepravilno oblikovani kvadrima
utopljenima u veliku koliinu buke. Datira se u XI. st., a
tipoloki se svrstava u junodalmatinski jednobrodni
kupolni tip ralanjene ponutrice T pilastrima. U XIV. st.
to je crkva bratovtine svetog Mihajla, kad je uz sjeverni
zid dograena nova pravokutna prostorija, ime je
degradiran svod crkve.

3. ARHEOLOKI LOKALITET
SV. MIHAJLO

4. CRKVA SV. NIKOLE

NA GROBLJU
Smjetena je na maloj zaravni lijevo uz put koji vodi iz
Gornjega u Donje elo. Na parceli oko crkve je
formirano tzv. Novo groblje za itav otok 1808.god.,
nepravilnog pravokutnog tlocrta. Tlocrt ove
predromanike sakralne graevine sastoji se od
izduenoga pravokutnog broda, natkritoga bavastim
svodom, i svetita, iznutra polukrunog, izvana
pravokutnog.
Izgradnja se datira poetkom XI. st., s mogunou
ranije datacije u X. st. Istraivanjima su otkriveni fresko
oslici nastali u drugoj fazi izgradnje crkve koji se datiraju
u drugu polovinu XI. st., te tragovi kupole i izvornih
ulaznih vrata, to je rekonstrukcijom vraeno u prvobitno
stanje. Na preslici se nalazi zvono koje je izlio 1536.god.
Ivan Rabljanin.

4. CRKVA SV. NIKOLE

NA GROBLJU

Koloepsko groblje

Crkva Svetog Nikole

5. BIGE
Sputajui se uskom stazicom od groblja
sv. Nikole prema junoj strani otoka,
dolazimo do priobalnog prostora gdje su
na kontaktnoj zoni mora i kopna nastali
specifini oblici hridi iznad kojih su se
nadvili stoljetni borovi.
S podruja Biga prema puini prua se
prekrasan pogled na svjetionik sv. Andrija.

5. BIGE

6. PLACET
Na jugozapadnoj strani otoka istiu se
obalni strmci nastali procesima rasjedanja
i denudacije.
Izrazito poumljeno podruje gdje se istiu
razne vrste etinara i to alepski bor (Pinus
halepensis), empres (Cipressus
piramidalis), primorski bor (Pinus
maritima) i pinj (Pinus pinea). Zakonom je
zatieno i proglaeno Park umom.

6. PLACET

7. GORNJE ELO
Manja aglomeracija smjetena na zapadnim
terasama zaljeva orijentiranog prema obali. U
sredinjem dijelu naselja nalazi se veoma
vrijedan predromaniki sakralni objekt sv.
Antuna Padovanskog. Stambeni objekti
izgraeni uglavnom tokom XVI. i XVII. st. s
veoma zanimljivim prostornim rjeenjima, esto
ukljuuju i pratee gospodarske dijelove npr.
mlinicu. Ugostiteljski objekt izgraen na potezu
obale svojim volumenom naruava mjerilo
naselja.

7. GORNJE ELO

KAPELA SVETOG ANTUNA

PADOVANSKOG
Pretpostavlja se da i ova kapela datira iz razdoblja od IX. do
XI. stoljea, ali je i ona kasnije prepravljana, i to najvjerojatnije
u XVII. ili XVIII. stoljeu. Jednobrodna je, iznutra duga 450
cm, iroka 260 cm. Apsida je polukruna, iroka 230 cm i
duboka 110 cm. I u ovoj je crkvici kupola izvana etvrtasta, a
iznutra polukruna. Na proelju je mali zvonik iz 1586.
Kapela je danas posveena Svetom Antunu Padovanskom,
ali je izvorno bila posveena Svetom uru. Prvi put se
spominje u Diversa Cancellarie godine 1283. i imala je naziv
opatije te svog upravitelja opata. Jedna je od etiri crkvice u
kojima se i danas odrava Bogosluje najmanje jedanput
godinje 13. lipnja na dan Svetog Antuna.

UVALA DON IVAN

S lijeve strane Gornjeg ela prostire se
duboko uvuena uvala Don ivan s 30
metara pjeane plae.
Kroz povijest, a i danas, ova uvala ima
ulogu zatitnike luke za brodove od jakih
udara bure i juga.

UVALA
DON IVAN

ZAKLJUAK
Radei pounu stazu otoka Koloepa
ispunili smo na cilj upoznavanja ovog
otoka, njegovih prirodnih ljepota, i stoljetne
kulturne ostavtine.
Namjera nam je takoer bila potaknuti
interes za ovaj otok i privui i druge mlade
ljude na upoznavanje hrvatske prirodne i
kulturne batine.

GIMNAZIJA DUBROVNIK
UENICI:
Nina anovi
Marina urevi
Aljoa Kosjerina
Marina Peri
Marija Popovi

MENTOR:
prof. Ivila Dender