Zavod za elektroenergetiku

Katedra za elektrine mree i postrojenja

Elektrine mree 1
- upute za laboratorijske vjebe Dr.sc. Ranko Goi, dipl. ing.
Dragan Mui, dipl. ing.

Upute i primjer izvjetaja za laboratorijske vjebe:

Vjeba 1: Prijenosne jednadbe
Vjeba 2: Proraun jednofazne elektrine mree
Vjeba 3: Proraun trofazne elektrine mree
Vjeba 4: Obilazak trafostanice 110/10(20) kV Visoka i DV 110 kV Pujanke-Visoka

Split, 11/2004

ELEKTRINE MREE 1
LAB. VJ. 1: PRIJENOSNE JEDNADBE
1. TEORIJA
Naponi i struje na dugim prijenosnim vodovima raunaju se pomou prijenosnih jednadbi koje glase:
Z I 2 sh ()

Y V2 sh ()
I1 = I 2 ch ()

gdje je:
V1 = V2 ch ()

V1, I1 napon (fazni) i struja na poetku voda

V2, I2 napon (fazni) i struja na kraju voda
Z = l (R 1 + jX 1 ) - uzduna impedancija voda
l duljina voda (km)
R1, X1 jedinini radni otpor i reaktancija
Y = l B1 - poprena admitancija voda
B1 jedinina kapacitivna vodljivost (=C1)

= ZY
Poznavajui jedinine parametre i duljinu voda, mogu se izraunati naponi i struje na poetku voda ako su
poznati struje i naponi na kraju voda i obrnuto.
Za proraun struje i napona u bilo kojoj toki voda, potrebno je u gornjim jednadbama zamjeniti duljinu voda
(l) sa udaljenou traene toke od poetka voda (x):

Z x = x (R 1 + jX1 )
Yx = x B1

x = Z x Yx

V( x ) = V2 ch (x )
I( x ) = I 2 ch (x )

Z x I 2 sh (x )
x

Yx V2 sh ( x )
x

Specjalni sluaj gornjih jednadbi je prazni hod voda, kada je I2=0. U tom sluaju prijenosne jednadbe glase:
V1 = V2 ch ()
Y V2 sh ()

Ako je vod na kraju optereen snagom (trofaznom) potroaa Sp=Pp+jQp, njegova impedancija uz nazivni napon
je:
I1 =

Zp =

U 2n
S*p

(napomena: ovdje se radi greka, jer jednadba vrijedi samo ako je U2=Un, tj. ako je na potroau nazivni napon)
Struja na kraju voda u ovom sluaju je:
V
I2 = 2
Zp

2. OPENITO O MATLAB-U
Prvobitno razvijen kao software za rjeavanje matrinih problema, Matlab se kroz godine razvijao sukladno sa
korisnikim zahtijevima. Ovaj programski jezik visoke izvedbe koji u sebi objedinjava programske alate za
raunanje, grafiko predstavljanje i programiranje, predstavlja jaku programsku podrku za rjeavanje
matematikih, ininjerskih i znanstvenih problema. Zahvaljujui jednostavnom korisnikom suelju te
mogunosti predstavljanja problema poznatim matematikim jezikom, Matlab se podjednako upotrebljava u
edukaciji kao i u industriji za istraivanje, razvoj i analizu.
Standardna upotreba Matlaba ukljuuje: matematiko raunanje, razvoj algoritma, modeliranje i simulaciju,
analizu, istraivanje i grafiko prikazivanje podataka, grafiku za znanstvene i ininjerske potrebe, razvijanje
aplikacija, ukljuujui i izradu grafikog korisnikog suelja.
Pri tome su razvijeni pojedini setovi alata (eng. toolboxes) koji se primjenjuju u ovisnosti o specifinostima
pojedinog problema (obraivanje signala, fuzzy logika, simulacije, sustavi upravljanja i dr.).
Matlab je interaktivni sustav koji omoguava rjeavanje tehnikih problema, posebno onih sa matrinim i
vektorskim formulacijama.
Programski jezik Matlab-a je jezik visoke programske razine izveden u matrinom/vektorskom obliku sa
kontrolom toka naredbi, funkcija, strukture podataka, ulazno/izlaznih i objektno orijentiranih programskih
osobina koji omoguava stvaranje malih jednokratnih programa ili sloenijih,veih programa.
Radna okolina Matlab-a predstavlja set alata i mogunosti kojima se koristimo radom u Matlab-u. Obuhvaa
olakano rukovanje varijablama u radnom prostoru kao i ulazak i izlazak podataka. Takoer ukljuuje alate za
razvoj, rukovoenje i oblikovanje M-datoteka.
Grafika obrada je Matlab-ov grafiki sustav koji ukljuuje naredbe za dvodimenzionalno i trodimenzionalno
grafiko predstavljanje podataka, obradu slika, animaciju i grafiku prezentaciju.Ukljuuje i naredbe koje
omoguavaju slobodni izbor izgleda grafova.
Biblioteka matematikih funkcija sadri kolekciju algoritama za izraunavanje funkcija od najjednostavnijih
(suma, sin, cos, itd.) do sloenijih funkcija kao to su inverzna matrica, Bessel-ova funkcija, Fourier-ova
transformacija, itd.
Suelje programskih aplikacija omoguava pisanje programa u programskim jezicima C ili Fortran koji su u
meudjelovanju sa Matlab-om.
U prvom dijelu vjebe se zadatak rjeava upisivanjem naredbi u workspace dijelu, dok se u drugom dijelu koristi
PowerSystem Blockset Toolbox (integriran sa Simulink-om), koji sadri matematike modele za elemente
elektrinih mrea, strojeva, energetske elektronike itd.
Simulink
Simulink, kao pratei program, predstavlja interaktivni sustav za simulaciju dinamikih sistema. Omoguava rad
sa linearnim ili nelinearnim sistemima, vremenski kontinuiranim ili nekontinuiranim sistemima, sistemima sa
vie varijabli. Za modeliranje, Simulink prua grafiko korisniko suelje (GUI) za stvaranje hijerarhijskih
modela u vidu blok-dijagrama, pri emu je mogu pregled parametara svakog bloka. Nakon modeliranja vri se
izbor metode simulacije izborom iz menija Simulink-a ili upisom naredbi u Matlab-ov komandni prozor.
Dobiveni rezultati mogu se sauvati za daljnu analizu ili grafiki prikaz.
Simulink ukljuuje Matlab-ove aplikacijske setove alata (toolboxes) za rad sa razliitim tipovima problema.
Power system blockset
Power system blockset ( PSB ) je napravljen za dizajniranje modela elektroenergetskih sustava. Biblioteke PSBa sadre blokove za predstavljanje uobiajene elektroenergetske opreme kao to su
transformatori, vodovi, elektrini strojevi i elementi elektroenergetske elektronike. Koritenje PSB-a pod
Simulink-ovim okrujem omoguava modeliranje sistema sa meudjelovanjem mehanikih, termikih,
upravljakih i drugih elemenata. Pojedine elemente mogue je respektivno grupirati u podsustave, to olakava
pregled velikih i sloenih modela. Parametri svakog bloka odnosno elementa mogu se lako i brzo izmijeniti.

3. PRIMJER MREE:
U n=220 kV
1

Mrea
V 1=225/e3 kV

Dalekovod
l=250 km
R 1=0.06 W/km
X 1=0.32 W/km
G 1 =0
B 1=3.7 mS/km

PRIJENOSNE MREE
ZADATAK

Primjer
S p=110+j50 MVA

Potroa

Slika br. 1.

4. TIJEK PRORAUNA ZA PRVI DIO VJEBE:

Redosljed naredbi u MATLAB-u (podebljane su vrijednosti razliite za svaki zadatak):
format compact
format short
1. dio zadatka
r1=0.06
x1=0.32
b1=3.7e-6
L=250
z=L*(r1+x1*i)
y=L*b1*i
t=sqrt(z*y)
v1=225e3/sqrt(3)
v2=v1/cosh(t)
u2=v2*sqrt(3)
abs(u2)
angle(u2)*180/pi
vn=220e3/sqrt(3)
dv2=(abs(v2)-vn)*100/vn
i1=y*sinh(t)*v2/t
abs(i1)
angle(i1)*180/pi

fazni napon na poetku voda

fazni napon na kraju voda
linijski napon na kraju voda
modul
kut
nazivni fazni napon
porast napona na kraju voda u odnosu na nazivni napon
struja na poetku voda (struja praznog hoda)
modul
kut

2. dio zadatka
sp=(110+50i)*1.0e6
un=vn*sqrt(3)
zp=un^2/conj(sp)
v2b=v1/(cosh(t)+z*sinh(t)/zp/t)
u2b=v2b*sqrt(3)
abs(u2b)
angle(u2b)*180/pi
dv2b=(abs(v2b)-vn)*100/vn
i1b=(y*sinh(t)/t+cosh(t)/zp)*v2b
abs(i1b)
angle(i1b)*180/pi
ip=v2b/zp
abs(ip)
angle(ip)*180/pi
spot=3*v2b*conj(ip)
smreza=3*v1*conj(i1b)
ds=smreza-spot

snaga potroaa
nazivni linijski napon
impedancija potroaa
fazni napon na kraju voda
linijski napon
modul
kut
pad napona na kraju voda u odnosu na nazivni napon
struja na poetku voda
modul
kut
struja koju uzima potroa
modul
kut
snaga koju uzima potroa
snaga koju daje mrea
razlika snaga gubici

3. dio zadatka
x=10:10:250
zx=x*(r1+x1*i)
yx=x*b1*i
tx=sqrt(zx.*yx)
vx=v1./cosh(tx)
vx=abs(vx)
ux=vx*sqrt(3)/1000
ix=i1*cosh(tx)-v1.*yx.*sinh(tx)./tx
ix=abs(ix)
x=[0 x]
vx=[v1(1) vx]
ux=sqrt(3)* vx
ix=[abs(i1) ix]

fazni naponi du voda

modul napona du voda
linijski napon du voda u kV
struja du voda
modul struje du voda
dodana nulta toka na vodu (poetak voda)
fazni naponi du voda, ukljuujui napon na poetku voda
linijski naponi du voda, ukljuujui napon na poetku voda
struja du voda ukljuujui struju na poetku voda

Crtanje (linijski napon, struja)

subplot(2,1,1),plot(x,ux),xlabel('L[km]'),ylabel('linijski napon [kV]'),grid on
subplot(2,1,2),plot(x,ix),xlabel('L[km]'),ylabel('struja [A]'),grid on
3

5. TIJEK PRORAUNA ZA DRUGI DIO VJEBE:

Priprema
Simulink se pokree tako da se u radnom polju Matlaba otipka:
simulink {enter}
ili se miem aktivira odgovarajua ikona, nakon ega se otvara radno polje i biblioteka blokova:

Power system blockset se pokree dvostrukim klikom mia na odgovarajuoj oznaci:

Nakon ega se otvara radno polje Power system blockset i biblioteka blokova:

Svaka od biblioteka Power system blockset (Connectors, Electrical Sources, Elements, Extra Library...) sadrava
blokove. Za ulazak u pojedinu biblioteku potrebno je napraviti dvostruki klik miem na istu. Prijenos nekog od
4

blokova iz pojedine biblioteke u radno polje ostvaruje se tako da se na blok klikne miem i pridravajui lijevi
gumb mia oznaeni blok prenese u radno polje.

Kreiranje modela
Potrebno je napraviti model kao na slici br. 2

Slika br. 2
Da bi mogli poeti crtati potrebno je kreirati novi model i to pomou naredbi File, New, Model.
Prvi korak u crtanju novog modela je odabir blokova iz pripadajuih biblioteka npr. ekvivalent mree
400/220/110 kV (ovisno o zadatku) uzimamo iz blockseta AC voltage source:

Element se u model prenosi tako da se na element klikne miem i pridravajui lijevi gumb mia oznaeni
element se prenese u radno polje.
Na isti nain odabiru se ostali elementi:

1) Referentna toka- uzemljenje: Ground (output)

ili

2) Reaktancija mree: Series RLC branch

3) Ampermetar (idealni strujni transformator): Current Measurement

4) Model-ekvivalent voda (kabela ili dalekovoda): PI Section Line

5) Voltmetar (idealni naponski transformator): Voltage Measurement

6) Fourier-ov (za izdvajanje 1. harmonika): Fourier

7) Multiplikator: Gain

8) Prikaz mjerene veliine: Display

9) Osciloskop: Scope

10) Mjerenje radne i jalove snage: Active&Reactive Power

11) Potroa: Parallel RLC Load

Povezivanje blokova vri se spajanjem konektora pojedinih elemenata:

Unos podataka
Podaci o izvoru (mrea):
Napon je zadan u zadatku (sabirnice 1 u ovom sluaju 225 /3 kV).
Fazni kut faze a (R) u trenutku poetka simulacije. Frekvencija 50 Hz.

Podaci o kabelu/vodu
Kabeli/vodovi predstavljeni su u obliku pi-sheme prijenosne linije.
- frekvencija potrebna za specifikaciju R,L,C elemenata f (Hz)
R1 , ( / km )
- djelatni otpor

L1 , (H / km ) L1 =

X1

( / kms )
1

induktivitet

kapacitet

duljina l(km)
Number of pi sections: prvi proraun se vri sa 1, ako je pogreka vea od 1%, poveava se broj 2, 3, 4
..... dok se pogreka ne dovede u okvire od +/-1%.

C1 , (F / km )

C1 =

(S / kms )

B1

, X 1 - induktivni otpor direktnog sustava

, B1 - susceptancija direktnog sustava

10

Podaci o reaktanciji mree:

Napomena: pretpostavlja se kruta mrea impedancija=0, ali se treba upisati mali broj kako bi se mogao
izvriti proraun.

Podaci o bloku za Fourierovu analizu:

Da bi dobili efektivne vrijednosti na mjernim jedinicama potreban je blok za Fourierovu analizu.

Podaci o Gain (multiplikator):

Da bi dobili efektivne vrijednosti na mjernim jedinicama potreban je multiplikator.
Konstanta multiplikatora se odreuje na nain da se uzme u obzir da blok za Fourierovu analizu daje vrne
vrijednosti sinusoide zato je potreban faktor 1/2 da bi dobili efektivne vrijednosti struje na displeju. Na slici br.
12a, je prikazan multiplikator za mjerenje struje, a na slici br. 12b je prikazan multiplikator za mjerenje linijskog
napona (3 zbog linijskog napona), dok je na slici 12c prikazan multiplikator za mjerenje snage (3 zato to se
trofazni sustav iz prvog dijela vjebe zamijenjuje sa jednofaznim).

11

Podaci o Potroau (Parallel RLC Load):

Nominal voltage Vn (Vrms) fazna vrijednost nazivnog napona (zadan je na slici sa Vn)
Podaci o snazi potroaa se dijele sa tri zbog toga to je ovdje jednofazni sustav a u prvom dijelu vjebe trofazni
sustav.

12

Podaci o displayu:
(nita)

Simulacija
Kada je model kreiran i kada su uneseni podaci potrebno je prije pokretanja simulacije specificirati parametre
simulacije i odabrati simulacijsku metodu. Pomou naredbi Ctr+E ili SimulationSimulation parameters kao na
slici

Opcija: Solver
Simulation Time: U ovoj podopciji se odreuje vrijeme pokretanja (Start time) i vrijeme zaustavljanja simulacije
(Stop time).
Solver options:
Simulacija modela je podrana s nekom od numerikih integracijskih metoda. Ako se prije simulacije ne odabere
neka numerika integracijska metoda program e sam odabrati metodu u ovisnosti o kreiranom metodu. Ako
model ima kontinuirana stanja, ode45 metoda se koristi. Meutim, ako vidimo da metoda ode45 ne daje
zadovoljavajue rezultate treba odabrati ode23t metodu.

Analiza mree prema zadatku

Vjeba se moe podijeliti u dva dijela:
a) Prazni hod: u ovom dijelu s odspoji veza prema potroau. Dobivene rezultate usporedimo sa
rezultatima dobivenim u prvom dijelu vjebe. Ako se rezultati razlikuju vie od 1% povea se broj
sekcija u dalekovudu na 2 ....;
b) Ukljuen potroa, u ovom dijelu radimo analizu sa ukljuenim potroaem. Dobivene rezultate
usporedimo sa rezultatima dobivenim u prvom dijelu vjebe.
13

6. PRIMJER IZVJETAJA
1. dio vjebe:
1. Prazni hod
Napon na kraju voda:
V2=1.3486e+005 -9.5936e+002i kV
|U2|=233.59 kV
Porast napona u odnosu na nazivni napon
dV2=6.2%
Struja na poetku voda
I1=5.9016e-001 +1.2321e+002i A
|I1|=123.2 A
2. Prikljuen potroa
Napon na kraju voda:
V2=1.1752e+005 -1.8683e+004i kV
|U2|=206.1 kV
Pad napona u odnosu na nazivni napon
dV2=-6.3%
Struja na poetku voda
I1=2.5662e+002 -4.8731e+001i A
|I1|=261.2 A
Struja potroaa
Ip=2.4779e+002 -1.6386e+002i A
|Ip|=297.07 A
Snaga koju uzima potroa
Spot=96.5+43.9i MVA
Snaga koju daje mrea
Smrea=100+19i MVA
Razlika snaga
dP=3.5 MW
dQ=-24.9 MVAr
3. Struje i naponi du voda u praznom hodu

14

2. dio vjebe:
1. Prazni hod

2. Prikljuen potroa

Tablica 1
Prazni hod
Workspace
U2=233.59 kV
I1=123.2 A

Simulink
U2=233.5 kV
I1=123.16 A

Razlika
%
0.04
0.03

Tablica 2
Prikljuen potroa
Workspace
U2=206.1 kV
I1=261.2 A
Ip=297.07 A
Ppot=96.5 MVA
Qpot=43.9 MVAr
Ppot=100 MVA
Qpot=19 MVAr

Simulink
U2=206.17 kV
I1=261.2 A
Ip=297.63 A
Ppot=96.67 MVA
Qpot=43.95 MVAr
Ppot=99.9 MVA
Qpot=19.15 MVAr

Razlika
%
-0.03
0.00
-0.19
-0.18
-0.11
0.10
-0.78
15

ELEKTRINE MREE 1
LAB. VJ. 2: PRORAUN JEDNOFAZNE ELEKTRINE MREE
1. ZADATAK
Proraun struja i napona u elektrinoj mrei obino se izvodi metodom konturnih struja ili metodom potencijala
vorova ukoliko je potrebno izraunati sve struje i napone u mrei, te metodom ekvivalentiranja po
Teveninovom ili Nortonovom teoremu ukoliko je potrebno izraunati struju samo jedne grane ili izraunati
ekvivalent mree s obzirom na promatrani vor. U ovoj vjebi se izvodi:
a) proraun struja/napona navedenim metodama na primjeru jednofazne elektrine mree: runo ili
pomou MATLAB-a (za rjeavanje postavljenog sustava jednadbi)
b) proraun struja/napona u mrei koritenjem PowerSystem Blockset-a u MATLAB-u

2. PRIMJER MREE I PRORAUN (a)

Z1

I3g

Z2

I5g

I1g

I2g
E1

I1

N
T

Z4

I2

NT

Z3

I4g

I6g

Z5

I7g

I4

I3

Z6

E2

Zadani podaci:
E1=35 <0V; E2=20 < 90V; Z1= 35 ; Z2=0-j20 ; Z3= 20 +j10 ; Z4=25 ; Z5= 25 ; Z6 =j20
Proraun (sustav jednadbi rijeiti runo ili u matlabu):
Metoda konturnih struja, potencijali vorova na osnovu izraunatih struja grana:

I1 (Z1+Z4)
I1 (-Z4)

Sustav jednadbi:
+ I2 (-Z4)
+ I2 (Z2+Z5+Z4) + I3 (-Z5)
+ I2 (-Z5)
+ I3 (Z3+Z5)

=
=
=
=

E1
0
-E2
E2

+ I4 (Z6)
Matrino:
(Z1+Z4)
-Z4
0
0
I1 = E1
-Z4
(Z2+Z5+Z4)
-Z5
0 x I2 =
0
0
-Z5
(Z3+Z5)
0
I3 = -E2
0
0
0
Z6
I4 = E2
Rjeenje konturne struje
I1 = 0.5751 + 0.1683i
I2 = 0.2806 - 0.5753i
I3 = 0.1403 - 0.6876i
I4 =
1.0000
Rjeenje struje grana
I1g =
I1
=
0.5751 + 0.1683i = 0.5992 (A) <16.3118
I2g = I1-I2 = 0.2945 + 0.7436i = 0.7998 (A) < 68.3941
I3g =
I2
=
0.2806 - 0.5753i = 0.6401 (A) < -63.999
I4g = I2-I3 =
0.1403 + 0.1123i = 0.1797 (A) <38.6747
I5g =
I3
=
0.1403 - 0.6876i = 0.7018 (A) < -78.467
I6g = I3-I4 = -0.8597- 0.6876i = 1.101 (A) <-141.3467
I7g =
I4
=
1+0i
= 1 (A) < 0

16

1
2
3
4
5

=
=
=
=
=

Proraun potencijala vorova (u odnosu na ref. vor 1)

0
E1
=
35 V
-I2g Z4 = 14.8720 - 5.8900i = 15.9959 (V) < -21.6059
-I4gZ5 =
3.5075 + 2.8075i =
4.4927 (V) < 38.6747
-I7gZ6 = =
0 +20.0000i =
20 (V) < 90

Teveninov teorem
Rauna se struja kroz granu obiljeenu slovom T
Z1

Z2

Z3

A
Z5

Z6

ZT==17.24+j2.63
Z1

Z2

I3g

Z3

I5g
4

I4g

I1g
E1

I1'

Uab

I7g

I6g

I2'

Z5

I3'

Z6

E2

(Z1+Z2+Z5)
-Z5
0

-Z5
(Z3+Z5)
0
I1'
I2'
I3'

=
=
=

0
0
Z6

I1'
I2'
I3'

=
=
=

E1
0
-E2

0.4859 - 0.2201i
0.2430 - 0.5101i
1.0000

Uab=E1-I1x Z1= 17.9933 + 7.7047i

IT =

Uab
= 0.8 < 68 [A ]
ZT + Z4

(odgovara struji I2g)

17

Nortonov teorem
Rauna se struja kroz granu obiljeenu slovom N
Z1

I3g

Z2
4

Z3

I5g

I1g

I4g
E1

I1''

I2''

Z4

I7g

I6g

I4''

I3''

Z6

E2

Z1

Z2

Z3

Z4

Z6

ZN == 13.4465 - 1.0940i
(Z1+Z4)
-Z4
0
0

-Z4
(Z2+ Z4)
0
0
I1''
I2''
I3''
I4''

0
0
Z3
0
=
=
=
=

0
0
0
Z6

I1''
I2''
I3''
I4''

=
=
=
=

E1
0
-E2
E2

0.6503 + 0.1530i
0.3825 - 0.4590i
0 - 0.8000i
1.0000

IN= I2''- I3''

I = IN

ZN
Z N + Z5

I == 0.1403 + 0.1124i = 0.1797 < 38.6957

(odgovara struji I4g)

3. PRORAUN (b)
U drugom dijelu vjebe iste rezultate (struje grana i potencijali vorova) treba dobiti modelom formiranim u
MATLAB-u, PowerSystem Blockset. Osnovne informacije i upute za rad dane su u vjebi 1. Potrebno je
pokrenuti Simulink i PowerSystem Blockset. Model treba formirati s osnovnim elementima (naponski izvori,
serijske impedancije), a mjerenje/oitavanje struja i napona preko Multimetar/Demux elemenata, na slijedei
nain:

18

1. Naponski izvor: AC Voltage Source

2. Impedancija: Series RLC Branch

19

Napomena: ovisno o vrsti impedancije, iznosu induktiviteta, kapaciteta izgled bloka se mijenja. Ako je kapacitet
=0 treba upisati inf.
3. Grananje: T connector
Ovaj element slui za povezivanje elemenata (3 grane).

4. Multimetar: Multimeter
Ovaj element slui za prikupljanje struja i napona u mrei, za odabrane elemente mree prema nazivu pojedinog
elementa:

20

5. Demux
Ovaj element se nalazi u grupi elemenata Simulink, dok se ostali nalaze u grupi PowerSystem Blockset. Slui za
odvajanje potrebnog broja mjernih signala.

21

6. Fourier-ov (za izdvajanje 1. harmonika): Fourier

7. Prikaz mjerene veliine: Display

22

Kompletan model mree za zadani primjer::

Pokretanje simulacije prorauna radi se na isti nain kako je opisano u vjebi 1.

4. IZVJETAJ
Izvjetaj treba sadravati:
Za dio a): postavke prorauna (sustave jednadbi) i:
- kompletan tijek prorauna ako je napravljen runo
- ispis naredbi i rezultata prorauna ako je napravljen u Matlab-u
Za dio b): Grafiki prikaz modela s rezultatima prorauna

23

ELEKTRINE MREE 1
LAB. VJ. 3: PRORAUN TROFAZNE ELEKTRINE MREE
1. ZADATAK
U ovoj vjebi radi se primjer prorauna trofazne elektroenergetske mree pomou programa Matlab
PowerSystem Blockset koji se obino koristi za proraun dinamikih (vremenski promjenljivih) pojava u
manjem segmentu elektroenergetske mree,
U vjebi je potrebno:
a) izraunati potrebne ulazne parametre
b) napraviti proraun struja, napona i snaga pomou Matlab PSB
c) skicirati tropolnu shemu mree i upisati rezultate prorauna

2. PRIMJER MREE I PRORAUN ULAZNIH PARAMETARA

G

T
Y

220 kV

V1

220 kV

V2

f1
f2

Generator (G)
Un(kV)
16
Xd(%)
110
Sn(MVA)
150

Transformator (T)
Un1/Un2
16/231
uk(%)
11
Sn(MVA)
150

Potroa (P)
P(MW)
90
Q(MVAr)
45

Vod (V1,V2)
r_faze(mm)
r_doz.ue(mm)
Xu(ohm/km)
r(Wm)
R1(ohm/km)
L1(km)
L2(km)

18
12
0.015
200
0.08
70
90

Geometrija stupa
Udaljenost od stupa(m)
f1
3.7
f2
4.7
f3
5.8
Visina(m)
f1
f2
f3
n

f3

17.5
15
12.5
20

1. Proraun reaktancije generatora i impedancije transformatora

Generator:
2

Xg =

Xd % U n
110 16 2
=
= 0 + 1.8773i i
*
100 S n
100 150

Lg =

Xg

(H )

Transformator:
i0= 0,1% Pks= 0.001 Sn P0= 0.00025 Sn (vrijedi za sve)
Potrebno je izraunati jedinine impedancije, tako da se stvarne impedancije dijele sa baznom impedancijom:

ZB =

U 2B
,
SB

UB bazni napon, uzeti nazivni napon naponskog nivoa na kojem se rauna impedancija transformatora (u
primjeru 16 kV).
SB bazna snaga, ista za cijelu mreu (uzeti npr. nazivnu snagu transformatora 150 MVA)

ZB =

162
= 1,71
150

Jedinine impedancije transformatora (uzdune):

u k U 2n
11 162

100 Sn 100 150

Zt =
=
= 0,11p.u.
ZB
1,71

24

2
Un

Pks 16 0,01 150

S
150
Rt = n
=
= 0,01p.u.
ZB
1,71
2

X t = Z t R t = 0,112 0,012 = 0,11p.u.

Jedinine impedancije transformatora (poprene):

U 2n
162
P
0,00025 150
Rm = 0 =
= 4000p.u.
ZB
1,71

100 U 2n 100 162

i 0 Sn
0,1 150
Xm =
=
= 1000p.u.
ZB
1,71
2. Proraun matrica impedancija vodova

Udaljenosti vodia:

D12 = (3.7 4.7) 2 + (17.5 15) 2 = 8.7641[m ]

itd. D13=5.4231 [m] , D32=10.7935 [m] , D1n=4.4654 [m] , D2n=6.8622 [m] , D3n=9.4810 [m]
Jedinine impedancije (formule):
r
658 (meusobne impedancije vodia)
Z ik z = 0.05 + j 0.1445 log
Dik f
r
658
Z ii z = R1 + 0.05 + j 0.1445 log
+ X u (vlastita impedancija faznog vodia)
rf
f
r
658
Z nn z = R1 + 0.05 + j 0.1445 log
rn

Proraun:
r
658
Z11 z = 0.08 + 0.05 + j 0.1445 log
0.018
r
658
Z nn z = 0.08 + 0.05 + j 0.1445 log
0.012
r
658
200
Z12 z = 0.05 + j 0.1445 log
8.7641 50
r
658
200
Z13 z = 0.05 + j 0.1445 log
8.4231 50
r
658
200
Z 1n z = 0.05 + j 0.1445 log
4.4654 50
itd.

+ X u (vlastita impedancija zatitnog vodia)

200
+ 0.015 = 0.13 + j 0.7178
50
200
+ 0.015 = 0.13 + j 0.7433
50
= 0.05 + j 0.3145
= 0.05 + j 0.3446
= 0.05 + j 0.3568

Jedinina matrica impedancija:

[Z ]abcd

Z 11
Z
= 21
Z 31

Z n1

Z 12

Z 13

Z 22
Z 32

Z 23
Z 33

Z n2

Z n3

Z 1n
Z 2 n
Z 3n

Z nn

Zabcn=
25

0.1300 + 0.7178i
0.0500 + 0.3145i
0.0500 + 0.3446i
0.0500 + 0.3568i

0.0500 + 0.3145i
0.1300 + 0.7178i
0.0500 + 0.3014i
0.0500 + 0.3299i

0.0500 + 0.3446i
0.0500 + 0.3014i
0.1300 + 0.7178i
0.0500 + 0.3096i

0.0500 + 0.3568i
0.0500 + 0.3299i
0.0500 + 0.3096i
0.1300 + 0.7178i

Rastavljena na podmatrice:

Zabcn=

Z1=

Z3=

0.1300
+0.7178i
0.0500
+0.3145i
0.0500
+0.3446i

0.0500
+0.3145i
0.1300
+0.7178i
0.0500
+0.3014i

0.0500
+0.3446i
0.0500
+0.3014i
0.1300
+0.7178i

0.0500
+0.3568i

0.0500
+0.3299i

0.0500
+0.3096i

Z2=

Z4=

0.0500
+0.3568i
0.0500
+0.3299i
0.0500
+0.3096i
0.1300
+0.7178i

Redukcija proraun jedinine matrice impedancija ekvivalentnih faznih vodia:

[Z ]abc = [Z1 ] [Z 2 ][Z 4 ]1[Z3 ]

Zabc=
0.1119 + 0.5467i 0.0315 + 0.1563i 0.0312 + 0.1961i
0.0315 + 0.1563i 0.1112 + 0.5715i 0.0310 + 0.1641i
0.0312 + 0.1961i 0.0310 + 0.1641i 0.1109 + 0.5889i
Jedinina matrica impedancija ekvivalentnih faznih vodia prepletenog voda:

Dijagonalni clanovi se dobiju kao srednja vrijednost postojecih

Z33=Z22=Z11=(Zabc(1,1)+Zabc(2,2)+Zabc(3,3))/3;
Vandijagonalni se dobiju kao srednja vrijednost postojecih
Z12= Z13= Z23= Z21= Z31= Z32= (Zabc(1,2)+Zabc(1,3)+Zabc(2,1)+Zabc(2,3)+Zabc(3,1)+Zabc(3,2))/6;
Zabcp=
0.1113 + 0.5691i 0.0312 + 0.1722i 0.0312 + 0.1722i
0.0312 + 0.1722i 0.1113 + 0.5691i 0.0312 + 0.1722i
0.0312 + 0.1722i 0.0312 + 0.1722i 0.1113 + 0.5691i

Matrica impedancija ekvivalentnih faznih vodia prepletenog voda:

Iz prethodne matrice (/km), mnoenjem s duljinom voda, dobije se konana matrica impedancija ekvivalentnih
faznih vodia prepletenog voda () za svaki vod.

26

Jedinina direktna, inverzna i nulta impedancija prepletenog voda

Zd=Zi=Zabcp(dij.l.) - Zabcp(vandij.l.) = 0.1113 + 0.5691i- (0.0312 + 0.1722i) = 0.0801 + 0.3969i

Zo= Z abcp(dij.l.)+2*Z abcp(vandij.l.) = 0.1113 + 0.5691i+2x (0.0312 + 0.1722i) = 0.1738 + 0.9134i

X 012

0
0
0.1738 + 0.9134i

=
0
0.0801 + 0.3969i
0

0
0
0.0801 + 0.3969i

3. PRORAUN MATLAB PSB

Osnovne informacije i upute za rad dane su u vjebi 1 I 2. Potrebno je pokrenuti Simulink i PowerSystem
Blockset. Model treba formirati pomou elemenata trofazne biblioteke (Three-Phase Library), sa slijedeim
elementima:
Elementi

1. Generator: Inductive source with neutral

Kod unosa vrijednosti napona uzeti u obzir da unosimo amplitudu (*1.41) i faznu vrijednost (linijski
napon/1.73).
Napomena: isti element se koristi i za model krute mree, samo se za impedanciju unosi vrlo mali broj.

27

2. Transformator: Three-phase Transformer

Kod unosa podataka za transformator unose se vrijednosti uzdunih impedancija podijeljenih na primarnu i
sekundarnu stranu (izraunata ukupna impedancija/2). Takoer se, umjesto induktiviteta kako pie u ulaznoj
formi, unosi reaktancija (greka u programu!):

3. Grananje: T connector
(Objanjeno u vjebi 2.)

28

4. Dalekovod: PI Section Line

R1=Rd, R0=R0, L1=Ld=Xd/, L0=L0=X0/ su vrijednosti matrice simetrinih komponenata (Z012).

Direktni i nulti kapacitet nije raunat u pripremi, pa e se unijeti vrijednosti:
C1= 1 nF,
C0=1.1 nF

5. Potroa: 3-Phase RLC Parallel Load

29

6 Prikaz mjerenih veliina: Display

(objanjeno u vjebi 2)

Kreiranje podsustava za mjerenje

Za potrebe analize potrebni su mjerni blokovi za mjerenje napona, struja i snage. To je mogue izvesti preko
gotovih elemenata ili formiranjem vlastitog mjernog bloka podsustava koritenjem osnovnih mjernih
elemenata voltmetara i ampermetara. U vjebi je potrebno formirati vlastiti blok koji e se serijski spajati u
mreu, a na izlazu e imati mjerne signale svih linijskih napona, faznih struja, te trofazne radne i jalove snage
(aronov spoj). Podsustav mjerenja kreirati e se prema modelu na slici (detaljnije upute na vjebama):

Podsustav se kreira nezavisno od osnovne mree, nakon ega se selektiraju svi elementi na slici i formira
podsustav (opcija Create subsystem):

30

Kreirani podsustav se dalje koristi jedan element sa tri serijska ulaza, tri serijska izlaza i etiri mjerna izlaza koji
se mogu proslijediti na prikaz (Display) ili osciloskop (Scope). Element se moe kopirati i koristiti na vie
mjesta:

Kompletan model mree ima slijedei izgled:

Pokretanje simulacije prorauna radi se na isti nain kako je opisano u vjebi 1.

31

4. IZVJETAJ
Izvjetaj mora sadravati:
1.

Proraun impedancija u cijelosti na nain kako je prikazano u primjeru

2.

Rezultate prorauna grafiki prikazane na modelu:

3.

Skicu tropolne sheme mree s upisanim oznakama vorova, sabirnica i faza, te izraunatim iznosima
struja za jednu fazu (transformator, vodovi, generator, potroa) i iznosima linijskih napona za sve
sabirnice:

32

33

2081 A

Generator

16.02 kV

R S T

3 4

2081 A

Transformator
141.2 A

7
9

S
T
223.7 kV

Vod 1
10
11
12

Vod 2

267.1 A

147 A

141.2 A

14

R
S
T

217.5 kV

Kruta mreza

Potroa

15
S
T
220 kV

13

ELEKTRINE MREE 1
LAB. VJ. 4: OBILAZAK TS 110/10(20) KV VISOKA i DV 110 kV PUJANKE-VISOKA
Okupljanje na glavnom ulazu u prostor DP Elektrodalmacija (Mertojak), 5min prije termina (dogovoriti e se
naknadno):

Elektrodalmacija
Ulaz

34

TS 400/220/110 kV Konjsko

DV 2x110(220) kV Konjsko-Vrboran

TS 110/35 kV Vrboran

DV 2x110 kV Vrboran-Pujanke
(jedna trojka iskljuena)

DV 110 kV Pujanke-Visoka

TS 110/10(20) kV Visoka

KK Pujanke

110 kV

10 kV
...
KB 2x110 kV Pujanke-Suidar
distr. mrea 10 kV

TS 110/35/10 kV Suidar

Napomena: Prikazano je stanje krajem 2004.g.; novi stanje umjesto DV 110 kV, TS Pujanke je na TS Vrboran
prikljuena preko KB 110 kV; isto vrijedi i za TS Suidar

35