KONSTRUKCIJSKI DETALJI

Vrste zidova:
-jednostruki zidovi
-dvostruki zidovi sa zranim slojem i toplinskom izolacijom ili s toplinskom jezgrom
-dvostruki zidovi bez zranog sloja
-fasadni zidovi
-zidovi s leajnim rekama u vidu traka
-jednostruki obloni zidovi
Minimalne debljine zidova:
-nosivi zidovi: 100mm
-obloni zidovi: 70mm
Zidni vezovi:
-zidni blokovi se moraju u vezu preklapati tako da se zid ponaa kao jedinstven
konstruktivni element
-mjera preklapanja zidnih blokova za povoljan vez je minimalno 0,4 visine bloka ili
40mm (mjerodavna je vea vrijednost)

Slika 1: Preklop zidnih blokova (Slika 5.8, S.Taka, Zidane konstrukcije, str.103.)
-sudar nosivog i nenosivog zida preporua se ne izvoditi s zidnim vezom nego spajati
tako da su mogue razliite deformacije
Reke:
-najmanja debljina kod primjene normalnog i lakog morta je 8mm, a najvea 15mm, te
kod tankoslojnog najmanja je 1mm, a najvea 3mm
-sudarnice smatramo ispunjenima ako se mort nalazi po cijeloj visini sudarnice, ali i
najmanje na 40% irine bloka, u ostalim sluajevima smatramo ih neispunjenima

Armatura:
Ukoliko koristimo armaturu u zidovima moramo je zatititi. Za tu svrhu koristimo Klase
okolia (izloenosti):
Klasa okolia 1: suhi okoli, kao to je unutranjost stambenih zgrada i ureda, ukljuujui
i unutranji sloj dvostrukog zida sa zranim slojem koji vjerojatno nee biti vlaan.
Klasa okolia 2: vlana sredina u unutranjosti graevine (npr. praonice), na otvorenom
prostoru bez djelovanja smrzavanja te elementi u neagresivnom tlu i/ili vodi.
Klasa okolia 3: vlana sredina, a zidni elementi mogu biti izloeni mrazu.
Klasa okolia 4: sredine s morskom vodom s elementima koji su potpuno ili djelomino u
morskoj vodi, u podruju prskanja morskom vodom ili u sredini sa zrakom zasienim
morskom vodom, u obalnom podruju s opasnou od mraza ili bez nje.
Klasa okolia 5: Kemijski agresivna sredina u plinovitom, tekuem ili vrstom stanju,
takoer vrijedi za elemente graevine u agresivnom tlu.

Tablica 1: Izbor armature pri uvaavanju trajnosti (Tablica 5.1, S.Taka, Zidane
konstrukcije, str.109.)
Napomene:
1. Ako postoji vjerojatnost da e unutranji sloj dvostrukog zida sa zranim slojem biti
vlaan, armatura za taj sloj treba biti jako pocinana ili odgovarajue zatiena.
2. Armatura mora biti zatiena s odreenim minimalnim slojem cinka ili epoksi smole
3. Za zidanje treba rabiti normalni mort minimalno M5, boni sloj zatite prema slici 2
treba se poveati na 30mm. Zid se mora obukati s vanjskom bukom prema EN 998-1
debljine minimalno 15mm.

4. Kao alternativa za nehrajui elik moe se izvriti zatita slojem nehrajueg elika
minimalne debljine 1mm.
Zatitni sloj elika armature
Kod elika za armiranje u leajnoj reki morta vrijedi:
-minimalna zatita mortom, znai razmak izmeu elika i vanjske povrine zida, treba biti
15mm
-kod tankoslojnog morta zatitni sloj iznad i ispod armature mora biti minimalno 2mm
-armatura treba biti poloena tako da se osigura zatitni sloj.
Minimalna armatura
-kod zidova gdje se armatura koristi za poveanje vrstoe, njena povrina mora biti
barem 0,1% povrine presjeka zida
-kod zidova gdje se koristi prefabricirana armatura za poveanje nosivosti pri
horizontalnom poprenom optereenju, povrina presjeka armature mora biti barem 0,3%
povrine presjeka zida
-poprena armatura mora biti barem 0,05% umnoka ukupne irine i efektivne visine,
odnosno poprenog presjeka.
Sidrenje armature
Sidriti armaturu moemo: ravnim krajevima ipki, kukama, kukama pod kutom ili
petljama (Slika 2), a alternativno i pogodnim mehanikim sredstvima za usidrenje.

Slika 2: Detalji sidara (Slika 5.17, S.Taka, Zidane konstrukcije, str.113.)

Spajanje zidova
Spajanje stropova i zidova radi se tako da preko stropa omogui prijenos horizontalnih
sila na zidove. Alternativno se moe izvesti prsten kao AB greda. Oslonci stropova i
krovova moraju biti najmanje 65mm uz uvaene tolerancije proizvodnje i izvoenja.
Prijenos optereenja se ostvaruje sidrima ili trenjem. Sidra se postavljaju na razmacima
od do 2m, a za graevine preko 4 etae do 1,25m.
Spoj zidova mora prenijeti i horizontalno i vertikalno optereenje a moe se izvesti:
zidnim vezom ili sidrima i armaturom.
ljebovi i udubljenja
Za odreene dimenzije ljebova i udubljenja nije potrebno provoditi dodatan dokaz
nosivosti (Tablica 2 i 3), dok za vee vrijednosti moramo raditi dodatan proraun.

Tablica 2: Doputene veliine vertikalnih ljebova i udubljenja u zidu bez dokaza

(Tablica 5.3, S.Taka, Zidane konstrukcije, str.122.)

Tablica 3: Doputene dubine horizontalnih i kosih ljebova u zidu bez dokaza (Tablica
5.4, S.Taka, Zidane konstrukcije, str.123.)

IZVOENJE
Doputena odstupanja od propisanih dimenzija
Najvea odstupanja dimenzija su:
-odstupanje od vertikale: 20mm u jednoj etai ili 50mm na ukupnoj visini graevine
(Slika 3), mjerodavna je manja vrijednost
-vertikalni pomak: doputen je pomak 20mm od osi zida ispod ili iznad meukatne
konstrukcije (Slika 3)
-povrinska ravnost: 5mm po metru, ali najvie 20mm na 10m.

Slika 3: Najvea vertikalna odstupanja a) odstupanja od vertikale, b) vertikalni pomak

(Slika 6.3, S.Taka, Zidane konstrukcije, str.132.)