ABAKUS. Kamena ploéa iznad blast
ARHITRAVA (162, 168).
AKADEMIJA. Mjesto gdje se us rijeé dolar od grékog naziva 2a ve bli-
ini Atene gdje su Platon, a kasnije i platonisi, dali ilozofske rasprave od
5. stoljeca pre. do 6, stoljeta. Prva akademija likovnih umjeenosti bila je
CCrracka akademija, koju je 1563. osnovao Giorgio Vasari Fitenci. Sidi
su Kraljevska slikarska i kiparska akademija, osnovana 1648. u Parizu, te
Kraljevska umjetnicka akademija, osnovana 1768. u London, Nihov je cl
bio promicanje umjeenosti poueavanjem.isloibama, raspravama i novéanien
prilosima,
AKANT. 1) Sredozemna biljka bodljkavih ii nazubljnih listova. 2) Arhi-
tektonski ukras naka lie te biljke, koji se rabio na VIJENCIMA,
FRIZOVIMA i korinskim KAPITELIMA (162, 174, 407).
AKRILNO (veziv). Plastiéno vezivo za pigmente, oplivo u vodi. Razvilo
s¢ oko 1960. (1086)
AKROTERIJ (KRESTA ILI KRIZNA RUZA). Relativno malen ukrasni
clement kojim zavrsava ZABAT, vth tornja i de. (403).
AKVAREL.Slika, obiéno na papiru, izvedena pigmentom rasvore
vodi (699, 1068).
AKVATINTA. Grafika izradena kao bakrores, s tim sto su podloga i neke
povrine prekrivene otopinom asfilta, smole ili soli koje nakon zagrijavanja
daju plogi zmnastu povtéina, a zavsinoj grafici bogate sive tonove (849).
Jetkane ert izvode se na ploti obigno nakon nanoenja akvatint.
AKVEDUKT. Lacinski naziv 2a vodovod.1) Umijetni ka
dovod vode iz udaljenih ievora. 2) Nadzemna konstrukcija kojom prolasi
vodovod preko dolna, premoscuje rieke is. (243).
ALLA PRIMA. Slikatska tehnika w kojoj se pigmenti nanose u jednom
sloju, bee podslikavana iis volo malo podslikavanja
ALTERNATIVNI SUSTAY. Sustav razvijen u romanizkoj trobrodno}
basilici. Omogueyje primjeren oslonac 2a seednji brod s keiénim svodom
kojemu su polja dvostruke dutine od polja pobognih brodova. Stupovi AR-
KADE glavnoga broda naizmjeniéno su jednake visine; ei, kompozitn
stubovi podupiru svodove glawnoga broda na koje djcluje POSMIK, dok
manji obigno valjkast, stupovi nose svodove poboénih brodova (388 i394).
AMPITEATAR, "Dvostruki teatar". Zgrada, obigno ovalnoga tlocrta, s
redovima stepenasto povisenih sedala i prilaznim hodnicima oko stedisnje-
2 prostora za priredbe (180 i244),
AMFORA. Velika grcka posuda 2a skladistenje tekucine, ovalna oblika koji
se suzuje prema bazi: dvie se rucke pruiaju uz vrat od grla do prosirenja
(140; 143).
ANDACHTSBILD. Njemacki irae 2a poboitnu sliku. Slika ili kip namije-
jen privatnoj molitv:najprje se pojavila u sjevernoj Europi (479).
NTA. Produzeni bocni zidovi grdkoga rama, nalik na PILASTRE, Za
ramove koji imaju stupove na glaynom progelju izmed anca kaze se das
anti” (163).
APSIDA. 1) Polukruina ili vitckutna udubina na jednom ili oba kraja
rimske BAZILIKE (254). 2) U krS¢anskoj erkvi obiéno se nalazi na
istognom kraju glavnoga broda, iza POPRECNOGA BRODA i KORA
(667 i 811). Katkada je smjeitena i na kraju krakova transept
ARHITEKTONSKI UKRAS. U arhitckeuri svaka duga uska ukrasna caka
izrazto profilirana koja sti ix povtdine konstrukeije unoseéi raznolikost
uzorkom stvorenim kontrastom seta isene (157 270)
ARHITRAV. Najiti clement athitravnoga sklopa, tj. kamena greda koja se
inravno ostanja na stupove (162).
ARHITRAVNI SKLOP. 1) U klasiénom REDU éitava konstrukeia iznad
supa; obiéno ukljuduje ARHITRAV, FRIZ I VIJENAC (162, 168) 2) Ista
onstrukeija bilo ojo) mrad klasiénoga tla (855).
ARHIVOLT. Oblikovana vepea koja uokviruje LUK poral il nie takvihy
‘vipea koje uokvituja LUNETU, gesto ukraéen i kipovima (403)
ARIJANIZAM. Ranokriéansko vjerovanje koje potjece od Aria, alcksan-
drijskog svecenika iz 4 solieéa. Kasnije je proglaien heretikor i zabranjen.
Danas je sasvim nerazumv
1ga KAPITELA, nepostedno ispod
I ili korieo 2a
ARKADE. Niz LUKOVA koje podupiru
prijubljene uza zd, wore slijepe arkade (399).
ATRIJ. 1) Sredisnji dio rimske kuée (255) ili njezino otvoreno prilazno
dvoriste, 2) Owvoreno dvoriiteispred crkve, katkada uokvieno STUPOV-
LJEM ili ARKADAMA (298 i 393).
AUREOLA. Syjetlosni krug Koji adi oko glave ili ikova Boga, Krista,
Dievice Marie ili sveraca. Kad okruduje samo glavu, zove se i ‘halo’ ili
“nimbus’ (518); kad okrwiuje dita lik veikim ovalom (349 466), zove se
‘mandorla (alijanska sijeé 24 ‘badem’). Upucuje na botansko obiljedje ili
svetost. U pozerku se slikala oko glava imperatora i antickih bogova kao
anak duhovnost.
AUTOKROM. Fotografia 1 boji koja je 1903. izumio Louis Lumiére abe:
Gi staklenu plogu sa-zracima skroba u tsi boje koji tore filear: emulzja
srebrnoga bromida (1199)
‘UPOVI (299). Kad su
BAKROPIS 1) GRAFIKA invedena premazivanjem bakrene plage smolom
cxpornom na kisclinu i ertanjem kroz tu esnovu, s tim da se metal ogoli
n onucem zvanim STILUS. Pla se uroni tein, koja ijeda ere
zatim se zagrijava dase ukloni smola te konagno prekje tintom i otiskaje na
papie (778). 2) Sama se tchnika zove jetkanje
BALUSTRADA. 1) Ograda koja se oslanja na kratke scupove, balustre
(617). 2) Svaki niski paraper (196 i 430).
BAPTISTERIJ (KRSTIONICA). Zgrada ili dio crkve, ésto okrugao ili
‘osmerokutni, namijenjen sakramentu krStenja (399). Sadeii kamenu ili
rmetalnu posudu s vodom za obred (411).
BAZA.1) Najniti dio STUPA ispod samoga TRUPA (1621177). 2) Najiti
dio zida, KUPOLE ili zgrade, a katkada i kipa ili slike (vidi PREDELA).
BAZILIKA. 1) U arhicekcuri staroga Rima: velika duga zgrada koja je
sluiila kao sudnica i mjesto javnog okupljanja, a obigno se sastojala od
GLAVNOGA BRODA, POBOCNIH BRODOVA te jedne ili vise
APSIDA (254), 2) U krianskoj ahitekturisizduiena etkva koja se ravi ie
se od glavnoga broda,apside te 2-4 poboéna broda,
SA (543). 3) Jedna od sedam glavnih timskih erkava
i ind.) i ncka druge
wan tidina, Sv, Ivan Lateran
Pavao
Das könnte Ihnen auch gefallen
- Likovna Umjetnost - Prvi RazredDokument21 SeitenLikovna Umjetnost - Prvi RazredMajaMirković50% (2)
- Likovna Umjetnost - Prvi RazredDokument21 SeitenLikovna Umjetnost - Prvi RazredMajaMirković50% (2)
- Coconut Milk CubesDokument1 SeiteCoconut Milk CubesMajaMirkovićNoch keine Bewertungen
- BurgundijaDokument8 SeitenBurgundijaMajaMirkovićNoch keine Bewertungen
