Sie sind auf Seite 1von 9

2.10.

2012

IZJEDNAAVANJE JEDNADBE ASOCIJACIJE,


DISOCIJACIJE I KOMPLEKSNE KEMIJSKE REAKCIJE

OSNOVE IZJEDNAAVANJA
JEDNADBE KEMIJSKE
REAKCIJE

Kod izjednaavanja jednadbe kemijske reakcije moraju biti


zadovoljeni osnovni zakoni kemijskog spajanja, to je ostvareno ako
su:
vrsta i broj atoma (masa)
ukupni naboj
sa strane reaktanata izjednaeni s onima na strani produkata.

1. Asocijacija
Disocijacija
Kompleksne reakcije
2. Redoks reakcije

PRIMJER 3.6.
Izjednaite jednadbu kemijske reakcije koja prikazuje taloenje
srebrovog(I) klorida mijeanjem vodenih otopina srebrovog(I) nitrata i
natrijevog klorida. Izjednaenu jednadbu napiite u ionskom i
molekulskom obliku.
Preduvjet za ispravno izjednaavanje jednadbe kemijske reakcije
zadane opisom kemijskog procesa, jest:
1. poznavanje nomenklature kemijskih spojeva nuno za ispisivanje
kemijskih formula reaktanata i produkata pri em treba voditi rauna
o nabojima kationa i aniona koji ine pojedine formulske jedinke
2. poznavanje definicija osnovnih reakcija
01.10.2012.

Primijenjeno na ovaj primjer:


1. REAKTANTI:
vodena otopina natrijevog klorida
NaCl (aq)
vodena otopina srebrovog(I) nitrata AgNO3 (aq)
PRODUKTI:
talog srebrovog(I) klorida
AgCl (s)
2. POZNAVANJE DEFINICIJA OSNOVNIH REAKCIJA
Talonom reakcijom se mijeanjem dviju vodenih otopina iz
homogene smjese izdvaja teko topiva sol.
Sjetimo se da se formulske jedinke ionskih spojeva sastoje od iona:
formulska jedinka
NaCl
AgNO3
AgCl

kation

anion

Na+
Ag+
Ag+

Cl
NO3
Cl

Jednadbu kemijske reakcije ve smo zapisali u primjeru 3.5., no


pokuajmo izjednaiti reakciju kao u prethodnom primjeru.
Zaponimo definiranjem reaktanata i produkata, a formule spojeva
zapiimo u molekulskom i ionskom zapisu:
formulska jedinka
kation
anion
reaktanti:
Pb(NO3 )2
Pb2+
2 NO3(NH4)2SO4
2 NH4+
SO42Pb2+

SO42-

Ponovno prema definiciji talone reakcije zakljuujemo da e nakon


izdvajanja sulfatnog i olovnog(II) iona, u otopini i dalje disocirani ostati
amonijev i nitratni ion, to u molekulskom zapisu prikazujemo
formulskom jedinkom amonijevog nitrata NH4NO3
01.10.2012.

SEMINAR 3

Molekulski zapis ove kemijske reakcije glasi:

NaCl (aq) + AgNO3 (aq) AgCl (s) + NaNO3(aq)


Kod pretvaranja jednadbe kemijske reakcije u ionski oblik, predstoji
samo ionske spojeve s oznakom agregacijskog stanja (aq) napisati u
disociranom obliku, tj. u obliku iona:

Na+ (aq) + Cl(aq) + Ag+ (aq) + NO3(aq) AgCl (s) + Na+(aq)+ NO3(aq)

Cl(aq) + Ag+ (aq) AgCl (s)

PRIMJER 3.7.
Pomijeamo li bezbojnu vodenu otopinu olovnog (II) nitrata s bezbojnom
vodenom otopinom amonijevog sulfata dolazi do zamuenja, a
stajanjem se izdvaja bijeli talog olovnog(II) sulfata. Izjednaite
jednadbu kemijske reakcije koja prikazuje navedene promjene te ju
zapiite u molekulskom i ionskom obliku.

PbSO4

Kako u kemijskoj reakciji taloenja natrijev i nitratni ion zapravo ostaju


nepromijenjeni (na strani reaktanta i na strani produkta oni su u
vodenoj otopini), u ionskom zapisu ih moemo izostaviti:

Sve formulske jedinke ionskih spojeva u vodenoj otopini su


disocirane na ione, dok su samo teko topive iz homogene otopine
izdvojene u obliku taloga.
Na temelju navedenoga moemo zakljuiti da nakon izdvajanja
srebrovog kationa i kloridnog aniona u obliku taloga u otopini
ostaju natrijev i kloridni ion to u molekulskom zapisu piemo kao
formulsku jedinku natrijevog nitrata NaNO3(aq).
01.10.2012.
SEMINAR 3
3

produkti

SEMINAR 3

Primijetimo da su jednadbe kemijske reakcije, ona napisana u


ionskom obliku i ona napisana u molekulskom obliku izjednaene i
prema masi i prema naboju.

01.10.2012.

SEMINAR 3

Pb(NO3 )2 (aq)+ (NH4)2SO4 (aq) PbSO4 (s) + NH4NO3 (aq)


Ovako napisana jednadba nije izjednaena prema masi (broju i
vrsti iona).
Vidimo da je izjednaen broj atoma:
olova jedan je olovni(II) kation na strani reaktanta i
jedan na strani produkta
sumpora - jedan na strani reaktanta i jedan na strani
produkta, u oba sluaja u sastavu sulfatnog
aniona
Iz navedenog moemo zakljuiti da se izjednaavanje preostalih
atoma, duika, kisika i vodika svodi na izjednaavanje broja
aniona i broja kationa koji se nalaze na strani reaktanata s
onima na strani produkata.
Kako su na strani reaktanata po 2 nitratna aniona i 2 amonijeva
kationa, a na strani produkata po jedan od svakog, izjednaiti
emo ih tako da ispred formulske jedinke amonijevog nitrata
Pb(NO3 )2 (aq)+ (NH4)2SO4 (aq) PbSO4 (s) + 2 NH4NO3 (aq)
01.10.2012.

SEMINAR 3

2.10.2012

Zapiimo sada formulske jedinke ionskih spojeve s oznakom


agregacijskog stanja (aq) u disociranom obliku, tj. u obliku
iona:
Pb2+(aq) + 2 NO3(aq) + 2 NH4+(aq) + SO4 2(aq)
PbSO4 (s) + 2 NH4+(aq)+ 2 NO3 (aq)
Kako amonijev i nitratni ion stoje u identinom obliku na strani
reaktanta kao i na strani produkta, moemo ih izostaviti iz
ionskog prikaza:
Pb2+(aq) + SO4 2(aq) PbSO4 (s)

PRIMJER 3.8.
Neutralizacijom vodene otopine kalcijevog hidroksida fosfornom
kiselinom dolazi do izdvajanja soli kalcijevog fosfata u formi
bijelog taloga. Izjednaenu jednadbu ove kemijske reakcije
prikaite u molekulskom obliku.
Neutralizacijom smatramo reakciju kod koje dolazi do interakcije
hidroksida i kiseline prilikom ega spajanjem OH i H+ nastaju
pH neutralna molekula H2O i formulska jedinka soli.
Zapiimo reaktante u molekulskom i ionskom obliku:
formulska jedinka
Ca(OH)2
H3PO4
Ca3(PO4)2

reaktanti:
produkti:

kation
Ca2+
3 H+
3 Ca2+

anion
2 OH
PO432 PO43-

*** kiseline, iako kovalentni spojevi, ali obzirom da su dipolne


molekule, u vodenoj otopini disociraju na oksonijev ion
H3O+(skraeno pisan H+) i odgovarajui anion
01.10.2012.

SEMINAR 3

Izjednaimo jednadbu kemijske reakcije imajui na umu da je


puno laki postupak ako to shvatimo kao izjednaavanje broja
iona:
reaktanti
produkti
1 Ca2+
3 Ca2+
dodati stehiometriski koeficijent
3 ispred Ca(OH)2
3
3
1 PO4
2 PO4
dodati stehiometriski koeficijent
2 ispred H3PO4
3 Ca(OH)2 (aq) + 2 H3PO4 (aq) Ca3(PO4)2 (s) + H2O (l)
Toan broj molekula vode koje reakcijom nastaju najlake je
odrediti nakon to definirate broj H+ i OH koji sudjeluju u
kemijskoj reakciji, jer e prilikom neutralizacije nastati tono
toliko i molekula vode.
U naem sluaju 6 H+ i 6 OH daju 6 molekula vode:
3 Ca(OH)2 (aq) + 2 H3PO4 (aq) Ca3(PO4)2 (s) + 6 H2O (l)
***
primijetite da tekue agregacijsko stanje vode oznaavamo
s (l), a ne (aq)
9

V 3.7. Napiite izjednaene jednadbe kemijskih reakcija.


Prikaite ih u molekulskom obliku. Uz svaku od tvari napiite i
agregacijsko stanje pri em pretpostavite sa su soli nastale
neutralizacijom dobro topive u vodi.
a) Neutralizaciju sumporne kiseline kalijevim hidroksidom.
b) Neutralizaciju sumporaste kiseline natrijevim hidroksidom.
c) Neutralizaciju granula kalcijevog hidroksida klorovodinom
kiselinom.
d) Neutralizaciju fosforne kiseline vodenom otopinom natrijevog
hidroksida.
e) Neutralizaciju duine kiseline vodenom otopinom kalijevog
hidroksida.
f) Neutralizaciju duiaste kiseline uvoenjem plinovitog
amonijaka.
g) Neutralizaciju sumporovodine kiseline otopinom
magnezijevog hidroksida.
h) Neutralizaciju vodene otopine barijevog hdroksida
hipoklorastom kiselinom.
01.10.2012.

SEMINAR 3

SEMINAR 3

ZADACI ZA VJEBU

Ca(OH)2 (aq) + H3PO4 (aq) Ca3(PO4)2 (s) + H2O (l)

SEMINAR 3

01.10.2012.

11

V 3.6. Napiite izjednaene jednadbe kemijskih reakcija.


Prikaite ih u ionskom i u molekulskom obliku.
a) Taloenje barijevog sulfata mijeanjem otopina barijevog
klorida i eljezovog(II) sulfata.
b) Taloenje kalcijevog karbonata mijeanjem otopina
amonijevog karbonata i kalcijevog klorida.
c) Taloenje olovnog(II) jodida mijeanjem otopina olovnog(II)
nitrata i magnezijevog jodida.
d) Taloenje srebrovog(I) klorida mijeanjem otopina barijevog
klorida i srebrovog(I) nitrata.
e) Taloenje srebrovog(I) bromida mijeanjem otopina
srebrovog(I) nitrata i kalcijevog bromida.
f) Taloenje olovnog(II) jodida mijeanjem otopina olovnog(II)
perklorata i kalijevog jodida.

01.10.2012.

SEMINAR 3

10

REDOKS REAKCIJE osnovni pojmovi


Redukcija je poveanje elektronske gustoe ili primanje
elektrona.
Oksidacija je smanjenje elektronske gustoe ili otputanje
elektrona.
Reducens je tvar koja se oksidira i time omoguuje redukciju
oksidiranog oblika (oksidansa) drugog redoks-sustava.
Oksidans je tvar koja se reducira i time omoguuje oksidaciju
reduciranog oblika (reducensa) drugog redoks-sustava.
Oksidacijski broj atoma u molekuli je broj elektrona koji se
formalno razmjenjuje s drugim atomima u molekuli
dobiva se tako da se elektronski par koji sudjeluje u
formiranju veze pripisuje elektronegativnijem atomu.
oznaavamo ga arapskom brojkom, u zagradama iznad
simbola elementa npr.
(+5) (-2)
(+2)(-2)

N2 O5
01.10.2012.

SEMINAR 3

ili

FeO
12

2.10.2012

Odreivanje raspona oksidacijskih brojeva

Osnovna pravila odreivanja oksidacijskog broja


1. Oksidacijski broj svih elementarnih tvari je 0
2. Oksidacijski broj kisika u spojevima je 2 u svim spojevima
osim u peroksidima gdje kisk ima oksidacijski broj 1
3. Oksidacijski broj vodika u spojevima je +1, osim kod hidrida
gdje je 1
4. Fluor kao najelektronegativniji element ima oksidacijski broj
u spojevima samo 1
5. Oksidacijski broj mono atomnog iona jednak je naboju tog
iona
npr. oksidacijski broj natrija u ionu Na+ je +1, sumpora u
ionu S2 je 2, aluminija u ionu Al3+ +3 itd.)
6. U neutralnoj molekuli suma oksidacijskih brojeva svih atoma
mora biti jednaka nuli. U vie atomnom ionu suma
oksidacijskih brojeva svih atoma mora biti jednaka naboju
iona.

01.10.2012.

SEMINAR 3

13

Prouavajui periodinost svojstava uoeno je da:


atomi parnih skupina tvore stabilnije spojeve u kojima imaju
parni oksidacijski broj:
za sumpor su to -2, 0, +2, +4, +6
atomi neparnih skupina tvore spojeve u kojima imaju
neparni oksidacijski broj:
za klor su to -1, 0, +1, +3, +5, +7

***najpozitivniji oksidacijski broj atoma elemenata glavnih


skupina periodnog sustava elemenata (PSE) dobije se kao
(broj skupine 10)
Sumpor je u 16. skupini pa mu najpozitivniji oksidacijski broj
16 10 = +6.
Klor je u 17. skupini pa mu je najpozitivniji oksidacijski broj
17 10 = +7.
***najnegativniji oksidacijski broj atoma elemenata glavne
skupine PSE dobije se kao
(broj skupine 18)
Sumpor je u 16. skupini pa mu je najnegativniji oksidacijski
broj
16 18 = 2
Klor je u 17. skupini pa mu je najnegativniji oksidacijski broj
17 18 = 1.

01.10.2012.

SEMINAR 3

PRIMJER 4.1.
Odredi oksidacijske brojeve atoma u sljedeim kemijskim
vrstama: FeO, Al2O3, NaOH, Al(OH)4
oksidacijski broj kisika u spojevima je -2
u neutralnoj molekuli suma oksidacijskih brojeva svih atoma
mora biti jednaka nuli

(oks. broj Fe) + (oks. broj O) = 0


(oks. broj Fe) + (-2) = 0
(oks. broj Fe) = +2

2(oks. broj Al) + 3 (oks. broj O) = 0


2(oks. broj Al) + (-6) = 0
(oks. broj Al) = +3
01.10.2012.

SEMINAR 3

15

14

01.10.2012.

(+2) (-2)

(+3) (-2)

SEMINAR 3

16

REDOKS SUSTAV izjednaavanje jednadbi kemijske


reakcije
oksidacijski broj vodika je +1

(oks. broj Na) + (oks. broj O) + (oks. broj H) = 0


(oks. broj Na) + (-2) + 1 = 0
(oks. broj Na) = +1

Rijeiti redoks reakciju u laboratoriju

(+1)(-2)(+1)

Izjednaavanje jednadbe redoksa

ukupni oksidacijski broj iona jednak je naboju iona

(oks. broj Al) + 4(oks. broj O) + 4 (oks. broj H) = -1


(oks. broj Al) + 4 (-2) + 4 1 = -1
(oks. broj Al) = +3

01.10.2012.

SEMINAR 3

(+3)(-2)(+1)

17

RIJEITI REDOKS iz zapaanja prilikom odvijanja kemijske


reakcije, a na temelju saznanja o redoks potencijalima
pojedinih vrsta koje stupaju u reakciju ispisujemo reaktante i
produkte i izjednaavamo stehiometrijske koeficijente (raditi e
se na vjebama).
IZJEDNAAVANJE REDOKSA poznati su nam oblici
reaktanata i produkata kemijske reakcije, a treba izjednaiti
masu (broj i brstu atoma) i naboj. Prilikom izjednaavanja
naboja treba voditi rauna da broj elektrona koji sudjeluje u
oksidaciji mora biti jednak onom koji sudjeluje u
redukciji.
01.10.2012.

SEMINAR 3

18

2.10.2012

(+2)(+6)(-2)

REDOKS SUSTAV izjednaavanje jednadbi


metodom parcijalnih jednadbi

prvi korak je odrediti oksidacijska stanja svih atoma u prikazu


jednadbe:
oksidacijsko stanje kisika je u ovim spojevima -2
oksidacijsko stanje elementarnih tvari i spojeva je 0 oksidacijski
broj monoatomnih iona jednak je njihovom naboju

(oks. broj S) + 4(oks. broj O) = -2


(oks. broj S) = -2 - 4(-2) = +6
oksidacijski broj je 0

Cu2+ i Zn2+

oksidacijski broj je +2

01.10.2012.

SEMINAR 3

(+2)(+6)(-2)

- koji atomi su promijenili oksidacijski broj i da li se uope radi o


redoks reakciji i
- koji broj elektrona sudjeluje u pojedinoj reakciji
- koja se vrsta oksidirala: elementarni cink iz oksidacijskog stanja 0
otputanjem 2 elektrona preao u oksidirani oblik Zn2+
- koja se vrsta reducirala: bakrov(II) kation je primio 2 elektrona i
preao u reducirani oblik Cu

I to moemo prikazati parcijalnim redoks jednadbama:


REDUKCIJA:
OKSIDACIJA:
Ako je izjednaen broj primljenih i otputenih iona
moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i nadopuniti
stehiometrijske koeficijente:

19

SEMINAR 3

01.10.2012.

(+1)(+5)(-2)

PRIMJER 4.3.
Izjednai jednadbu kemijske reakcije:

20

(+2)(+5)(-2)

Vidimo da su srebro i cink jedini elementi koji su u navedenoj


kemijskoj reakciji mijenjali oksidacijski broj i to tako da se
srebrov(I) kation reducirao, a elementarni cink se oksidirao.
Parcijalne jednadbe sada glase:
2
REDUKCIJA:

Zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva:


oksidacijsko stanje kisika je u ovim spojevima 0
oksidacijsko stanje elementarnih tvari i spojeva je 0
oksidacijski broj mono atomnih iona jednak je njihovom naboju

OKSIDACIJA:
Broj primljenih i otputenih elektrona izjednaavamo mnoenjem
pojedine jednadbe odgovarajuim koeficijentom:

oksidacijski broj je +1
oksidacijski broj je +2

REDUKCIJA:

oksidacijski broj je 0

OKSIDACIJA:
Kada je izjednaen broj primljenih i otputenih elektrona,
moemo zbrojiti parcijalne jednadbe i prikazati izjednaenu
reakciju:

(oksidacijski broj N) + 3 (oksidacijski broj O) = -1


(oksidacijski broj N) = +5

01.10.2012.

Na temelju oksidacijskih brojeva moemo zakljuiti:

PRIMJER 4.2.
Izjednai jednadbu kemijske reakcije:

Cu i Zn

SEMINAR 3

21

01.10.2012.

SEMINAR 3

22

REDOKS REAKCIJE U KISELOM ILI LUNATOM


MEDIJU

kada naglaavamo u kojem se mediju kemijska reakcija odvija


upozoravamo s kojim ionskim vrstama se izjednaava broj atoma
kisika i vodika sa strane reaktanta u sumarnoj redoks jednadbi,
dok je na suprotnoj strani to po potrebi voda

IZJEDNAAVANJE REDOKS
REAKCIJE
u kiselom mediju
u lunatom mediju

izjednaavanje atoma kisika kod reakcija u kiselom mediju se


provodi na nain da se doda onoliko molekula vode koliko je
atoma kisika manje u odnosu na suprotnu stranu. Nastali viak
atoma vodika izjednaava se dodavanjem vodikovih kationa:
U REAKCIJI:
na strani reaktanta su 4 atoma kisika, a na strani produkata
nema niti jednog pa na stranu produkata treba dodati 4 molekule
vode
sada na strani reaktanta fali 8 atoma vodika pa ih izjednaimo
dodavanjem 8 vodikovih kationa na stranu reaktanata ime
dobivamo izjednaenu jednadbu redukcije:

01.10.2012.

SEMINAR 3

23

01.10.2012.

SEMINAR 3

24

2.10.2012

izjednaavanje atoma kisika kod reakcija u lunatom mediju


provodi se na nain da se doda onoliko molekula vode koliko je
vika kisikovih atoma na toj strani jednadbe u odnosu na drugu, a
potom se broj atoma kisika i vodika izjednai dodavanjem
hidroksilnih skupina na drugoj strani jednadbe.
U REAKCIJI:
na strani reaktanta su 3 atoma kisika, a na strani produkata 6,
to znai da je na strani produkta 3 atoma kisika vie nego na
strani reaktanta pa na stranu produkta treba dodati 3 molekule
vode
sada na strani reaktanta fali 6 atoma vodika i 6 atoma kisika to
izjednaimo dodavanjem 6 hidroksilnih skupina te dobivamo
izjednaenu jednadbu redukcije:

ista reakcija se moe rijeiti i na nain identian onom u kiselom


mediju uz dodatak da se u konanici H+ neutralizira dodatkom
jednakog broja hidroksilnih skupina na stranu reaktanata i na
stranu produkata:
U REAKCIJI:
na strani reaktanta su 3 atoma kisika, a na strani produkata 6 te
na stranu reaktanta treba dodati jo 3 molekule vode s kojima e
biti izjednaen broj atoma kisika
sada na strani produkta fali 6 atoma vodika pa ih izjednaimo
dodavanjem 6 vodikovih kationa na stranu produkata:
u zadnjem koraku dodavanjem 6 hidroksilnih skupina na stranu
reaktanata i 6 na stranu produkata neutraliziramo pozitivan naboj i
dobivamo 6 molekula vode na strani produkata
budui da se sada molekule vode nalaze i na strani reaktanata i
na strani produkata, potrebno ih je pokratiti i dobivamo
izjednaenu reakciju redukcije:

01.10.2012.

SEMINAR 3

25

pojedine kemijske vrste e u vodenoj sredini, ovisno o pH


medija (neutralna, kisela ili lunata sredina), razliito reagirati
kao jedan od primjera navest emo ponaanje vodikovog
peroksida u kiselom i lunatom mediju. Izdvajamo ga iz
razloga to je to kemijska vrsta koja moe biti i oksidans i
reducens , kako u kiselom, tako i lunatom mediju:
Vodikov peroksid kiseli medij
Parcijalna redoks jednadba u sluaju kada se vodikov
peroksid ponaa kao oksidans:

SEMINAR 3

01.10.2012.

26

REDOKS REAKCIJE u kiselom mediju:


PRIMJER 4.4.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u kiselom
mediju: C2O42 + MnO4 + H+
CO2 + Mn2+ + H2O

Zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva:


oksidacijsko stanje kisika je u ovim spojevima je -2
oksidacijsko stanje elementarnih tvari i spojeva je 0
oksidacijski broj mono atomnih iona jednak je njihovom naboju

Parcijalna redoks jednadba u sluaju kada se vodikov


peroksid ponaa kao reducens:

C2O42

2(oksidacijski broj C) + 4 (oksidacijski broj O) = -2


2(oksidacijski broj C) + 4 (-2) = -2
(oksidacijski broj C) = +3

Vodikov peroksid bazini medij:


Parcijalna redoks jednadba u sluaju kada se vodikov
peroksid ponaa kao oksidans:

MnO4

(oksidacijski broj Mn) + 4 (oksidacijski broj O) = -1


(oksidacijski broj Mn) = -1 - 4(-2) = +7

H+

oksidacijski broj je +1

Mn2+

oksidacijski broj je +2

CO2

(oksidacijski broj C) + 2 (oksidacijski broj O) = 0

Parcijalna redoks jednadba u sluaju kada se vodikov


peroksid ponaa kao reducens:

(oksidacijski broj C) = +4

SEMINAR 3

01.10.2012.

(+3)(-2)

(-7)(-2)

(+1)

27

(+4)(-2)

C2O42 + MnO4 + H+

(+2)

(+1)(-2)

CO2 + Mn2+ + H2O

Sada moemo pisati parcijalne redoks jednadbe, jer vidimo da se


ugljik u oksalatu oksidirao do ugljikovog(IV) oksida, a mangan iz
permanganata reducirao do manganovog(II) kationa:

01.10.2012.

SEMINAR 3

28

PRIMJER 4.5.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u
kiselom mediju:
Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da
utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:

REDUKCIJA:

(0)

OKSIDACIJA:

(+1)(+6)(-2)

(+2)(+6)(-2)

(0)

Broj primljenih i otputenih elektrona izjednaavamo


mnoenjem pojedine jednadbe odgovarajuim koeficijentom,
nakon ega zbrajamo parcijalne jednadbe:

Vidimo da se je magnezij oksidirao u magnezijev (II) kation, a


vodikov ion reducirao u elementarni vodik pa piemo parcijalne
redoks jednadbe:

R:

R:

O:

O:

5 C2O42 + 2 MnO4 + 16 H+
01.10.2012.

SEMINAR 3

5 CO2 + 2 Mn2+ + 8 H2O


29

Kada je izjednaen broj primljenih i otputenih elektrona,


moemo zbrojiti parcijalne jednadbe i prikazati izjednaenu
reakciju:

01.10.2012.

SEMINAR 3

30

2.10.2012

Dobivenu jednadbu usporeujemo sa zadanom i popunjavamo


stehiometrijske koeficijente:

PRILIKOM RJEAVANJA ISPITA UKOLIKO STEHIOMETRIJSKI


KOEFICIJENT IZNOSI 1, NE OSTAVLJAJTE PRAZNO MJESTO I
NE OZNAAVAJTE NA PROIZVOLJAN NAIN (0, %, / ili slinom
oznakom)
JER SE TAKAV REZULTAT NEE PRIZNATI KAO ISPRAVAN

PRIMJER 4.6.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u
kiselom mediju:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva


da utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:
(+1)(-1)

(+1)(+6)(-2)
(0)

(+1)(+6)(-2)

(+3) (+6)(-2)

(+1)(+6)(-2)

(+1)(-2)

Jodidni ion se oksidirao do elementarnog joda, a dikromatni


ion se reducirao do kromovog (III) kationa to prikazuju
parcijalne redoks jednadbe:
O:
R:
SEMINAR 3

01.10.2012.

31

SEMINAR 3

01.10.2012.

32

PRIMJER 4.7.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u
kiselom mediju:

Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno je


izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona mnoenjem
parcijalne jednadbe oksidacije koeficijentom 3 i dobivamo:
O:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da


utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:

R:

(+5)(-2) (-1) (+1)

(0)

(+1)(-2)

Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe:

I na kraju ostaje dopuniti stehiometrijske koeficijente u zadatku:

Jodat se reducirao do elementarnog joda, a jodidni ion se


oksidirao do elementarnog joda, pa parcijalne redoks jednadbe
glase:
O:
R:

Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno je


izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona mnoenjem
parcijalne jednadbe oksidacije koeficijentom 5 i dobivamo:
SEMINAR 3

01.10.2012.

33

SEMINAR 3

01.10.2012.

34

Vodikov peroksid se reducirao do vode, a jodidni ion se oksidirao do


elementarnog joda, pa parcijalne redoks jednadbe glase:
O:
R:

O:
R:
Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti
stehiometrijske koeficijente u zadatku:
PRIMJER 4.8.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u
kiselom mediju:
Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da
utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:
(+1)(-1)

(+1)

(-1)

(0)

(+1)(-2)

Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti


stehiometrijske koeficijente u zadatku:

PRIMJER 4.9.
Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se odvija u
kiselom mediju:
Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da
utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:
(+1)(-2)

01.10.2012.

SEMINAR 3

35

01.10.2012.

(+5)(-2)

(+1)

SEMINAR 3

(0)

(+4)(-2)

36

2.10.2012

Disproporcioniranje u kiselom mediju

Vidimo da se sulfidni ion oksidira do elementarnog sumpora, a


nitratni ion reducira do duikovog (IV) oksida to prikazujemo
parcijalnim redoks jednadbama:
R:
O:
Nakon mnoenja jednadbe redukcije s koeficijentom 2 izjednaen je
broj primljenih i otputenih elektrona i moemo zbrojiti parcijalne
jednadbe:
R:

ve je spomenuto kako odreene kemijske vrste mogu biti i


oksidacijska i redukcijska sredstva
disproporcioniranjem nazivamo kemijsku reakciju u kojoj
se ista kemijska vrsta oksidira i reducira
naravno da i takve reakcije imaju razliite produkte ovisno
o pH medija u kojem se dotina reakcija odvija
PRIMJER 4.10. Izjednai jednadbu reakcije
disproporcioniranja koja se odvija u kiselom mediju:

O:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih


brojeva:
(+6)(-2)
(+1) (+4) (-2) (+7)(-2) (+1)(-2)

01.10.2012.

SEMINAR 3

37

Vidimo da je manganatni ion oksidirao do permanganatnog iona i


ujedno se reducirao do manganovog(IV) oksida pa parcijalne redoks
jednadbe glase:
O:

SEMINAR 3

01.10.2012.

38

REDOKS REAKCIJE U LUNATOM MEDIJU


PRIMJER 4.11. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se
odvija u lunatom mediju:

R:
Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da
utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:
(0)
(+1)(-2)(+1)
(+1)(-2)
(+1)(+3)(-2)(+1)
(0)

Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno je


izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona mnoenjem
parcijalne jednadbe oksidacije koeficijentom 2 i dobivamo:
O:

Vidimo da se je aluminij oksidirao do aluminata, a iz vode se


reducirao elementarni vodik, pa piemo parcijalne redoks
jednadbe:
R:

R:
Zbrajanjem parcijalnih redoks jednadbi dobivamo konano
rijeenje:

01.10.2012.

SEMINAR 3

O:

39

Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno je


izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona mnoenjem
parcijalne jednadbe oksidacije koeficijentom 2, a jednadbu
redukcije koeficijentom 3 i dobivamo:

SEMINAR 3

01.10.2012.

40

PRIMJER 4.12. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se


odvija u lunatom mediju:

R:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva da


utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:

O:

(+5)(-2)

Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti


stehiometrijske koeficijente u zadatku:

(0)

(-2)(+1)

(-1) (+7)(-2)

(+1)(-2)

Vidimo da je jodat oksidiran do perjodata, a elementarni klor je


reduciran do klorida pa piemo parcijalne redoks jednadbe koje
odmah moemo i zbrajati, budui da je broj primljenih i otputenih
elektrona jednak:
R:
O:

01.10.2012.

SEMINAR 3

41

01.10.2012.

SEMINAR 3

42

2.10.2012

PRIMJER 4.13. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se


odvija u lunatom mediju:

PRIMJER 4.14. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se


odvija u lunatom mediju:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva


da utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva


da utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:

(+5)(-2)

(0)

(+1)(-2)

(-2)(+1)

(-1)

(+7)(-2)

(+1)(-2)

Vidimo da je jodat oksidiran, a hipokloritni ion se reduciran


do klorida, pa piemo parcijalne redoks jednadbe:
O:

(-3)(+1)

(+2)(-2)

(+1)(-2)

vidimo da je cink oksidiran, a nitratni ion je reduciran do


amonijaka, pa piemo parcijalne redoks jednadbe:
R:
O:

R:

izjednaavanje broja atoma vodika

Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti


stehiometrijske koeficijente u zadatku:

01.10.2012.

(+5)(-2) (-2)(+1)

SEMINAR 3

neutralizacija dodanog iona vodika

43

SEMINAR 3

01.10.2012.

44

Disproporcioniranje u lunatom mediju

Nakon izjednaavanja broja primljenih i otputenih


elektrona mnoenjem reakcije s koeficijentom 4, moemo
zbrojiti parcijalne jednadbe:

PRIMJER 4.15. Izjednai jednadbu disproporcioniranja


koja se odvija u lunatom mediju:

R:
O:
Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva


da utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:
(0)

Pokratimo kemijske vrste koje se nalaze i na strani reaktanta i


na strani produkta te izjednaena redoks jednadba glasi:

(-2)(+1)

(-1)

(+5)(-2) (+1)(-2)

Vidimo da je elementarni klor oksidirao do kloratnog iona i


reducirao se do kloridnog iona, pa piemo parcijalne redoks
jednadbe:
O:
R:

01.10.2012.

SEMINAR 3

45

Nakon mnoenja reakcije redukcije s koeficijetom 5, moemo


zbrojiti parcijalne jednadbe:

01.10.2012.

SEMINAR 3

46

O:
R:

O:
R:

PRIMJER 4.16. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se


odvija u lunatom mediju:
Nakon odreivanja oksidacijskih brojeva utvrdimo koje su se
kemijske vrste reducirale, a koje oksidirale:
(0)
(+5)(-2)
(+1)(-2)
(+1)

Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno


je izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona
mnoenjem parcijalne jednadbe oksidacije koeficijentom 8 i
dobivamo:
O:
R:
Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti
stehiometrijske koeficijente u zadatku:

Kako vidimo natrij se oksidirao do natrijevog(I) kationa, a


nitratni ion se reducirao do hiponitritnog iona to prikazujemo
parcijalnim jednadbama oksidacije i redukcije:
01.10.2012.

SEMINAR 3

47

01.10.2012.

SEMINAR 3

48

2.10.2012

PRIMJER 4.17. Izjednai jednadbu redoks reakcije koja se


odvija u lunatom mediju:

O:
R:

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva


da utvrdimo koje su se kemijske vrste reducirale, a koje
oksidirale:

PRIMJER 4.18. Izjednai jednadbu disproporcioniranja


koja se odvija u lunatom mediju:

(+1)(-2) (+2)(-2)

(+6)(-2)

(-1)

Vidimo da je hipokloritni ion reduciran do kloridnog iona, a


tiosulfatni ion oksidiran do sulfatnog iona, to opisujemo
parcijalnim jednadbama oksidacije i redukcije:
O:
R:
Nakon mnoenja jednadbe redukcije s koeficijentom 4
izjednaen je broj primljenih i otputenih elektrona i
parcijalne jednadbe se zbrajaju:
01.10.2012.

SEMINAR 3

Rjeavanje zapoinjemo odreivanjem oksidacijskih brojeva:


(+5)(-2) (-1)

Vidimo da je brom disproporcionirao na bromidni i bromatni


ion prema sljedeim parcijalnim redoks jednadbama:
O:
R:
Da bi mogli zbrojiti parcijalne redoks jednadbe potrebno je
izjednaiti broj primljenih i otputenih elektrona mnoenjem
parcijalne jednadbe redukcije koeficijentom 5 pa dobivamo:

49

SEMINAR 3

50

ZADACI ZA VJEBU

O:
R:

V 3.9. Napii i izjednai jednadbe kemijskih reakcija koristei

Sada moemo zbrojiti parcijalne redoks jednadbe i dopuniti


stehiometrijske koeficijente u zadatku:

parcijalne jednadbe oksidacije i redukcije zapisane u ionskom obliku:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)

Dijeljenjem cijele jednadbe sa najmanjim zajednikim


viekratnikom svodimo stehiometrijske koeficijente na najmanji
omjer cijelih brojeva:

01.10.2012.

(0)

SEMINAR 3

51

__MnO2 +__ KClO3 +__KOH __K2MnO4 + __KCl + __H2O


__Br2 +__KOH __KBrO + __KBr + __H2O
__ClO2 +__ Ca(OH)2 __Ca(ClO2)2 + _ Ca(ClO3)2 +__ H2O
__Na2S2O3 +__ NaClO +__NaOH __Na2SO4 + __NaCl +__ H2O
__Br2 +__ NaOH __NaBrO3 + __NaBr +__ H2O
__NaClO3 +__NaOH __NaClO4 + __NaCl + H2O
__Na2S2O3 +___NaClO +__NaOH __Na2SO4 + __NaCl +__ H2O

01.10.2012.

SEMINAR 3

52

V 3.10. Prikai parcijalne redoks jednadbe reakcije oksidacije i


redukcje te sumarnu jednadbu kemijske reakcije kojom smo
zakiseljenu otopinu oksovanadijevog(IV) kationa (VO2+)dodatkom
kalijeva permanganata preveli u dioksovanadijev(V) kation (VO2+).
Tijekom dodavanja kalijeva permanganata (KMnO4) svaka se dodana
kap obezbojila to nas upuuje da je redukcija permanganata ila do
manganovog(II) kationa.
V 3.11. Prikai parcijalne jednadbe oksidacije i redukcije te sumarnu
jednadbu kemijske reakcije kojom smo zakiseljenu otopinu
oksovanadijevog (IV) kationa (VO2+) preveli do vanadijevog (III) kationa,
a kao redukcijsko sredstvo koristili cink.
V 3.11. Parcijalnim jednadbama oksidacije i redukcije pokai
oksidacijsko djelovanje vodikovog peroksida na vodenu otopinu
kalijeva jodida zakiseljenu sumpornom kiselinom, koja nakon nekog
vremena mijenja boju u uto smeu zbog izluivanja elementarnog
joda.

01.10.2012.

SEMINAR 3

53

Das könnte Ihnen auch gefallen