Stehiometrijski odnosi u kemijskim reakcijama

SEMINAR 4

Jednadba kemijske reakcije temeljena na zakonima

kemijskog spajanja prikazuje stehiometrijski odnos
reaktanata (A, B) i produkata (C, D).

- Stehiometrijski odnosi u
kemijskim reakcijama -

Koeficijenti ispred simbola reaktanata (a,b) i produkta (c,d)

nazivaju se stehiometrijski koeficijenti.
Njihov je omjer proporcionalan omjeru mnoina i naziva se
stehiometrijski omjer ili kemijski ekvivalent.

- Plinski zakoni -

15.10.2012.

Rjeavanje velikog broja stehiometrijskih zadataka svodi

se na sljedei postupak:
1. Pisanje jednadbe kemijske reakcije i izjednaavanje
stehiometrijskih koeficijenata.
2. Preraunavanje zadane veliine (mase, volumena,
brojnosti) u mnoinu tvari.
3. Postavljanje stehiometrijskog odnosa mnoina tvari koji
odgovara stehiometrijskim koeficijentima.
4. Raunanje mnoine traenog sastojka.
5. Preraunavanje mnoine traenog sastojka u odgovarajuu
veliinu (masu, volumen, brojnost).

SEMINAR 4

PRIMJER 5.1. Standardizacija kiselina provodi se

neutralizacijom s vodenom otopinom baze, pri em nastaju
odgovarajua sol i voda:
a) Napiite i izjednaite jednadbu kemijske reakcije
neutralizacije fosforne kiseline vodenom otopinom barijevog
hidroksida u kojoj je primijeeno izdvajanje bijelog taloga.
b) Kolika je mnoinska koncentracija fosforne kiseline, ako je
za neutralizaciju 10,0 mL fosforne kiseline utroeno 30,0 mL
otopine barijevog hidroksida masene koncentracije 17,13
g/L.
a) 2 H3PO4(aq) + 3 Ba(OH)2(aq)
b) V(H3PO4 OTOPINA) = 10 mL
V(Ba(OH)2 OTOPINA) = 30 mL
(Ba(OH)2) = 17,13 g/L

15.10.2012.

SEMINAR 4

Rjeavanje ovog problema zapoinjemo izraunavanjem mnoine

tvari jednog reaktanta iz poznatih podataka:
Mnoina barijeva hidroksida rauna se iz podatka o masenoj
koncentraciji koji je definiran izrazom:
(Ba(OH)2) = m(Ba(OH)2) / V(Ba(OH)2 OTOPINA)
pa raunamo masu iste tvari barijeva hidroksida u otopini:
m(Ba(OH)2) = (Ba(OH)2) V(Ba(OH)2 OTOPINA)
= 17,3 gL-1 30 mL
= 17,3 gL-1 30 10-3 L
= 0,519 g
preko izraza koji povezuje masu i mnoinu neke tvari raunamo
mnoinu barijeva hidroksida:
n(Ba(OH)2) = m(Ba(OH)2) / M(Ba(OH)2) =
= 0,519 g / (137,3+2,02+32,0) g mol-1
= 3,029 10-3 mol

15.10.2012.

SEMINAR 4

15.10.2012.

SEMINAR 4

Ba3(PO4)2(s) + 6 H2O(l)

c(H3PO4) = ?

Iz stehiometrijskih koeficijenata izjednaene jednadbe kemijske

reakcije moemo utvrditi da vrijedi odnos mnoina reaktanata:
n(H3PO4) : n(Ba(OH)2) = 2 : 3
Radi jednostavnijeg raunanja isto je mogue zapisati kao:

Sada raunamo mnoinu fosforne kiseline prema:

n(H3PO4) = 2/3 n(Ba(OH)2)
= 2/3 3,029 10-3 mol
= 2,019 10-3 mol
Posljednji korak bio bi izraziti tu mnoinu fosforne kiseline preko
traene veliine, tj. njene mnoinske koncentracije u otopini:
c(H3PO4) = n(H3PO4) V(H3PO4)
= 2,019 10-3 mol / 10 10-3 L = 0,202 mol/L

15.10.2012.

SEMINAR 4

PRIMJER 5.2. elimo odrediti maseni udio vodikovog

peroksida u nekom uzorku titracijom s kalijevim
permanganatom u kiselom mediju.
Dodavanjem otopine kalijevog permanganata u otopinu koja
sadri vodikov peroksid, dolazi do obezbojenja uslijed
redukcije permanganata do manganovog(II) kationa.
Istovremeno se vodikov peroksid oksidira do elementarnog
kisika.
Kolika mora biti mnoinska koncentracija permanganatnog
iona u otopini kalijeva permanganata da bi oitanje volumena
na bireti vrijednosti 1 mL odgovaralo udjelu vodikova
peroksida od 1% u 1 gramu ispitivanog uzorka.
m(uzorak) = 1 g
w(H2O2, uzorak) = 1 % = 0,01
V(KMnO4) = 1 mL

c(KMnO4) = ?

Zapoinjemo pisanjem parcijalnih jednadbi oksidacije i

redukcije te sumarne redoks jednadbe:
(+7)(-2)

(+2)

R:
(+1)(-1)

(0)

O:
R:
O:
Zapiemo li ovo u molekulskom obliku, jednadba glasi:
2 KMnO4(aq) + 5 H2O2(aq) + 3 H2SO4(aq)
2 MnSO4(aq) + 5 O2(g) + 8H2O(l) + K2SO4(aq)

M(H2O2) = 34,02 g/mol

15.10.2012.

SEMINAR 4

Za poetak moemo izraunati mnoinu vodikova peroksida kada

mu je maseni udio u 1 g uzorka 1%:
m(H2O2, uzorak) = w(H2O2, uzorak) m(uzorak)
= 0,01 1 g = 0,01 g
n(H2O2) = m(H2O2, uzorak) / M(H2O2)
= 0,01 g / 34,02 g mol-1 = 2,9412 10-4 mol
Nakon toga utvrdimo odnos mnoina reaktanata koji odgovara
odnosu stehiometrijskih koeficijenata:
n(KMnO4) = 2/5 n(H2O2)

SEMINAR 4

PRIMJER 5.3. Uronimo li eljezni avao teine 6,1 g u vodenu

otopinu bakrova(II) sulfata, doi e do oksidacije eljeza u Fe2+ i
izluivanja elementarnog bakra na povrini avla.
a) opii procese koji se dogaaju u otopini parcijalnim redoks
jednadbama i sumarnom jednadbom kemijske reakcije
b) nakon nekog vremena avao izvadimo iz otopine, osuimo i
vaganjem odredimo masu od 6,5 g. Kolika je teina otopljenog
eljeza ?
a) O: Fe
R:

Cu2+ +

Fe + Cu2+

Sada iz odnosa mnoine kalijeva permanganata i vodikova

peroksida raunamo mnoinu KMnO4:
n(KMnO4) = 2/5 n(H2O2) = 1,1765 10-4 mol
Na kraju je traena koncentracija kalijeva permanganata:
c(KMnO4) = n(KMnO4) / V(KMnO4) =
=1,1765 10-4 mol /1 10-3 L = 0,1176 mol/L
15.10.2012.

15.10.2012.

Fe2++ 2e
2e

Cu
Fe2+ + Cu

Zapiemo li isto u molekulskom obliku, tada glasi:

Fe(s) + CuSO4(aq)

SEMINAR 4

Iz teksta zadatka na poetku izdvajamo poznate podatke:

m1(avao) = 6,1 g
m2(avao) = 6,5 g
m(Fe2+) = ?
Promjenu mase avla koja se dogaa uslijed otapanja eljeza i
deponiranja bakra moemo prikazati izrazom:
m2(avao) = m1(avao) m(Fe2+) + m(Cu)
Uvrstimo li sve to nam je poznato u ovaj izraz dobivamo
jednadbu s 2 nepoznanice:

15.10.2012.

FeSO4(aq) + Cu(s)

SEMINAR 4

10

Definiramo li mnoinu otopljenog aljeza preko omjera mase i

molarne mase, u konanici dobivamo jednadbu s jednom
nepoznanicom koju lako rjeavamo:
m(Fe2+) = n(Fe2+)M(Cu) - 0,4 g

6,5 g = 6,1 g m(Fe2+) + m(Cu)

m(Fe2+) = m(Cu) - 0,4 g
Definiramo li nepoznatu masu bakra preko mnoine tvari:
m(Fe2+) = n(Cu)M(Cu) - 0,4 g
Za uklanjanje jedne od nepoznanica moemo iskoristiti kemijski
ekvivalent definiran jednadbom kemijske reakcije:
n(Fe2+) : n(Cu) = 1 : 1

m(Fe2+) = 2,9013 g

n(Fe2+) = n(Cu) i dobivamo:

m(Fe2+) = n(Fe2+)M(Cu) - 0,4 g

15.10.2012.

SEMINAR 4

11

15.10.2012.

SEMINAR 4

12

Plinski zakoni model idealnog plina

Obzirom da tvari u prirodi dolaze u tri agregacijska stanja i da
su plinovi est produkt kemijskih reakcija, spomenut emo
osnovne zakonitosti modela idealnog plina prema kojima se
ponaaju estice u plinovitom stanju:
estice idealnog plina ponaaju se kao materijalne toke,
tj. imaju beskonano mali volumen.
Izmeu estica idealnog plina ne postoje nikakve
interakcije. Drugim rijeima, izmeu estica idealnog plina ne
postoje privlane ili odbojne sile.

Meutim, pri dovoljno visokoj temperaturi (kada estice plina

imaju veliku kinetiku energiju) i pri niskom tlaku (kada je
plin dovoljno ekspandiran) svojstva estica realnih plinova se
pribliavaju onima idealnog plina, a opisuju ih sljedei zakoni:

BOYLE MARIOTTEOV pri konstantnoj temperaturi i mnoini tvari

volumen odreene mase (mnoine) plina obrnuto je proporcionalan
njegovom tlaku:
CHARLES-GAY-LUSSACOV pri stalnom tlaku i mnoini tvari
kada temperatura plina poraste za 1C volumen odreene mase
(mnoine) plina raste za 1/273,15 volumena plina izmjerenog pri
0C:
Odnosno pri stalnom tlaku i mnoini tvari volumen plina je
proporcionalan termodinamikoj temperaturi plina:
AVOGADROV ZAKON pri stalnom tlaku i temperaturi
jednaki volumeni plina sadre isti broj estica tj. volumen plina je
proporcionalan mnoini plina:

Taj omjer volumena i mnoine plina naziva se molarnim volumenom i

oznaava Vm.
15.10.2012.

SEMINAR 4

13

Ako se iskae za standardne uvjete tlaka (p =101325 Pa) i

temperature (T =273,15 K), naziva se standardnim molarnim
volumenom
i definira se izrazom:

Primijetimo da se u sluaju konstantne mnoine plina navedeni

zakoni mogu sumirati izrazom:

15.10.2012.

SEMINAR 4

14

Navedeni plinski zakoni objedinjeni su opom plinskom

jednadbom koju definiramo izrazom:
pV = nRT
Prilikom primjene ope plinske jednadbe potrebno je voditi
rauna o sljedeem:
opa plinska konstanta iznosi: R= 8,314 J mol-1 K-1
mjerna jedinica Joule prema definiciji [J] = [N][m]
mjerna jedinica Pacal je prema definiciji [Pa] = [N][m-2]
volumen plina treba biti izraen u m3
temperatura mora biti izraena u jedinicama K
tlak mora biti izraen u Pa

Taj se izraz koristi, ako elimo definirati dva stanja plina

(1 i 2):

15.10.2012.

SEMINAR 4

15

DALTONOV ZAKON PARCIJALNIH TLAKOVA odnosi se na sastav

smjese plinova i kae:
da je ukupni tlak plinske smjese jednak zbroju parcijalnih tlakova
komponenata smjese:

a sama vrijednost parcijalnog tlaka je proporcionalna mnoinskom

udjelu pojedinog plina u smjesi:

15.10.2012.

SEMINAR 4

17

15.10.2012.

SEMINAR 4

16

Stehiometrijski odnosi u kemijskim reakcijama

- primjeri s vjebi
PRIMJER 5.4. Dodamo li kvasac, koji sintetizira velike koliine
katalaze u vodenu otopinu peroksida, trenutno zapoinje
burna reakcija disproporcioniranja vodikova peroksida na
vodu i elementarni kisik. Kada se reakcija odvija u uvjetima
temperature 22 C i tlaka 765 mmHg oslobodi se 0,4301 g
kisika to iz aparature istisne 330 mL vode.
Koliki je standardni molarni volumen kisika, ako u obzir
uzmemo korekciju ukupnog tlaka za parcijalni tlak vode, koji
pri temperaturi 22 C iznosi 2 644 Pa?

15.10.2012.

SEMINAR 4

18

Dodamo li kvasac, koji sintetizira velike koliine katalaze u

vodenu otopinu peroksida, u Erlenmayerovoj tikvici (A)
trenutno zapoinje burna reakcija disproporcioniranja
vodikova peroksida. Kada se reakcija odvija u uvjetima
temperature 22 C i tlaka 765 mmHg oslobodi se 0,4301 g
kisika to iz aparature u au istisne 330 mL vode.

Napominjemo da je potrebno preraunati mjerne jedinice prije

uvrtavanja vrijednosti tlaka, temperature i volumena u opu
plinsku jednadbu:
temperature u termodinamiku temperaturu:
preraunavanje tlaka iz jedinica mmHg u Pa:

DALTONOV ZAKON parcijalnih tlakova kada se u nekoj

posudi nalazi smjesa plinova, tada svaki pojedini plin pokazuje
onoliki tlak koliki bi imao da se u posudi nalazi sam, a ukupni
tlak u posudi jednak je sumi parcijalnih tlakova pojedinih
plinova.
U naem sluaju u istoj posudi (aparaturi) imamo prisutne
vodenu paru i kisik, pa vrijedi:
15.10.2012.

SEMINAR 4

19

15.10.2012.

SEMINAR 4

20

odakle je standardni volumen kisika:

Standardni molarni volumen kisika raunamo prema definiciji:

Sada moemo raunati standardni molarni volumen kisika

prema izrazu:

Mnoinu kisika raunamo iz mase osloboenog kisika:

Volumen kisika razvijenog pri laboratorijskim uvjetima tlaka i

temperature je potrebno preraunati na standardne uvjete,
koritenjem izraza:

Konani rezultat emo izraziti u jedinicama L/mol koristei

jednakost 1 mL = 10-3 L tako to emo na rezultat izraen u
jedinicama mL/mol mnoiti s 10-3:

ali vodei pri tom rauna da se opa plinska jednadba odnosi na

jedan plin, a ne na smjesu plinova.
15.10.2012.

SEMINAR 4

21

15.10.2012.

SEMINAR 4

22

Stehiometrijski odnosi u kemijskim reakcijama

- primjeri s vjebi

Jednadba kemijske reakcije glasi:

PRIMJER 5.5. Kemijskom reakcijom 1,224 g natrijeva

hidrogenkarbonata s klorovodinom kiselinom nastali
ugljikovog(IV) oksid iz aparature istisne 340 cm3 vode.
1. Napiite jednadbu kemijske reakcije.
2. Koliki je standardni molarni volumen ugljikovog(IV) oksida
ako se reakcija u aparaturi odvijala pri atmosferskom tlaku
760 mmHg i temperaturi 24C, i ako u obzir uzmemo da je
parcijalni tlak vode pri 24C jednak 2 984 Pa?

Bez ispravno napisane jednadbe kemijske reakcije ne

moemo ispravno rijeiti zadatak jer nam ona daje informaciju
o stehiometrijskom odnosu mnoina reaktanata i produkata.
U naem sluaju iz podatka o masi reaktanta natrijevog
hidrogenkarbonata dolazimo do podatka o mnoini razvijenog
ugljikovog (IV) oksida:

15.10.2012.

SEMINAR 4

23

15.10.2012.

SEMINAR 4

24

Standardni molarni volumen ugljikovog(IV) oksida raunamo

prema definiciji:
Vidimo da nam u tom izrazu jo nedostaje standardni volumen
ugljikovog(IV) oksida, a njega dobivamo pretvorbom volumena
osloboenog plina na standardne uvjete:

Pripazimo da u aparaturi osim ugljikovog(IV) oksida u

plinovitom stanju postoji i voda, pa se parcijalni tlak
ugljikovog(IV) oksida rauna prema Daltonovom zakonu:

15.10.2012.

SEMINAR 4

25

27

26

15.10.2012.

SEMINAR 4

28

Definirajmo izraz prema kojem se rauna standardni molarni

volumen plina:

nakon to smo izraunali oksidacijske brojeve pojedinih

elemenata vidimo da se cink oksidira do cinkovog(II)
kationa, a vodikov kation se reducira do elementarnog
vodika to prikazujemo parcijalnim redoks jednadbama:
O:
R:

kada tu jednadbu kemijske reakcije primjenimo na

kemikalije upotrijebljene za odvijanje reakcije (ne H +,
nego H2SO4) ona glasi:
SEMINAR 4

SEMINAR 4

PRIMJER 5.6. Otapanjem 0,0342 g cinka u sumpornoj kiselini

razvija se vodik koji potiskuje stupac vode u aparaturi za 13,2
mL. Izraunajte standardni molarni volumen vodika (u
mjernim jedinicama dm3/mol), ako se reakcija odvijala pri
laboratorijskim uvjetima tlaka 765 mmHg i temperature 24C
kod koje parcijalni tlak vode iznosi 2 984 Pa.

Prvi korak u rjeavanju ovakvog tipa zadatka je napisati

jednadbu kemijske reakcije, u ovom sluaju otapanja
cinka u kiselom mediju pri em se razvija vodik:
(0)
(+1)(+6)(-2)
(+2)(+6)(-2)
(0)

15.10.2012.

15.10.2012.

Stehiometrijski odnosi u kemijskim reakcijama

- primjeri s vjebi

elimo li rezultat izraziti u mjernim jedinicama L/mol

koristimo jednakost 1 mL = 10-3 L, pa mnoenjem
vrijednosti izraene mL/mol s 10-3 dobivamo:

SEMINAR 4

preraunavanje tlaka iz jedinica mmHg u Pa:

Moemo preraunati volumen razvijenog ugljikovog(IV) oksida na

standardne uvjete:

sada uvrtavanjem standardnog volumena i mnoine

ugljikovog(IV) oksida u izraz za AVOGADROV ZAKON
raunamo strandardni molarni volumen plina:

15.10.2012.

Obzirom da su standardni uvjeti tlaka 101325 Pa i

termodinamika temperatura 273,15 K, potrebno je izraziti
vrijednosti eksperimentalnih uvjeta tlaka i temperature u Pa i K:
preraunavanje temperature u termodinamiku temperaturu

29

Jednu od nepoznanica u ovom matematikom izrazu,

mnoinu vodika raunamo iz mase zinka koji je otapan,
obzirom da prema jednadbi kemijske reakcije vrijedi
stehio metrijski odnos:
n(Zn) : n(H2) = 1 : 1
to zapravo znai da je n(H2) = n(Zn) i raunamo ju iz mase
otopljenog cinka:

Drugu nepoznanicu emo definirati iz jednadbe stanja:

15.10.2012.

SEMINAR 4

30

 Pazimo da su pri tom vrijednosti tlaka i temperature

iskazane u istim mjernim jedinicama:
temperatura treba biti iskazana u K:
T = (t + 273,15) K = (24 + 273,15) K = 297,15 K
tlak u aparaturi iznosi 765 mmHg to moramo preraunati
u jedinice Pascal prema jednakosti 760 mmHg = 101 325
Pa:

Moemo preraunati volumen razvijenog vodika na standardne

uvjete:

Sada moemo izraunati standardni molarni volumen plina:

uzimajui u obzir da se vodik sakuplja iznad stupca vode,

znamo da moramo voditi rauna da u tom prostoru uz vodik
imamo i odreenu koliinu vodene pare. Prema Daltonovom
zakonu parcijalnih tlakova, primijenjenom na na primjer,
ukupni tlak plina iznad vode jednak sumi parcijalnih takova
vodika i vode.

15.10.2012.

SEMINAR 4

31

PRIMJER 5.7. Svi alkalijski metali reagiraju s vodom pri em se

oslobaa plinoviti vodik i nastaje pripadajui hidroksid
alkalijskog metala.
a) Napii openitu jednadbu kemijske reakcije otapanja
alkalijskog metala u vodi.
b) Potpunim otapanjem 0,0429 g nekog alkalijskog metala u
vodi koje se odvija pri 23C i tlaku 766 mmHg osloboeni
vodik potiskuje stupac vode za 23,2 mL pri parcijalnom tlaku
vode 2809 Pa. O kojem je alkalijskom metalu rije?
Otapanje alkalijskih metala svodi se na oksidaciju do jedinog
stabilnog 1+ oksidacijskog stanja to je popraeno redukcijom
vode do vodika:
O: M e
R: 2 H2O + 2e

M+

O: 2 M 2e
R: 2 H2O + 2e

2 M + 2 H2O
15.10.2012.

2
H2 + 2 OH
2 M+
H2 + 2 OH

15.10.2012.

SEMINAR 4

32

b) m(M) = 0,0429 g
t = 23C
pUK = p(H2O)+p(H2) = 766 mm Hg
p(H2O) = 2 809 Pa
V(H2) = 23,2 mL
M=?
Promotrimo li periodni sustav elemenata, vidjet emo da je ono
po emu se svaki element razlikuje od ostalih, atomski broj i
relativna atomska masa. Koristimo tu injenicu za odreivanje
nepoznatog metala.
Iz zadanih podataka primjeujemo da moemo definirati
mnoinu vodika, obzirom da je zadan volumen plina pri tono
poznatim uvjetima temperature i tlaka plina:
p(H2) V(H2) = n(H2) R T

2 M+ + H2 + 2 OH
SEMINAR 4

33

15.10.2012.

SEMINAR 4

34

Sada je mnoina vodikovih iona:

Primjetimo da prethodno moramo preraunati mjerne jedinice i

izraziti:
temperaturu u jedinicama K:
T = t + 273,15 = 23 + 273,15 K = 296,15K
volumen vodika u m3:

Prema stehiometrijskim koeficijentima kemijske reakcije sada

utvrujemo odnose mnoina vodika i elementa M:

23,2 mL =
ukupni tlak u Pa:

Prema Daltonovom zakonu parcijalnih tlakova, tlak plina u aparaturi

iznad stupca vode jednak izmjerenom atmosferskom tlaku jednak je
sumi parcijalnih tlakova vodika i vode pri zadanoj temperaturi:
pUK = p(H2O) + p(H2)
p(H2) = pUK p(H2O)
= 102 124,93 Pa 2809 Pa
= 99 315,93 Pa

15.10.2012.

SEMINAR 4

35

I odreujemo mnoinu nepoznatog alkalijskog metala, jer vrijedi:

n(M) = 2 n(H2) = 2 9,358 10-4 mol = 1,872 10-3 mol
Ve smo spomenuli da je svaki element definiran svojom
relativnom atomskom masom koju sada raunamo iz izraza:
M(M)= m(M) / n(M) = 0,0429 g / 1,872 10-3 mol
= 22,917 g/mol
Kada tu relativnu atomsku masu usporedimo s onima u
alkalijskih metala u periodnom sustavu elemenata, moemo
zakljuiti da se radi o NATRIJU.
15.10.2012.

SEMINAR 4

36

MJERODAVNI REAKTANT

ISKORITENJE KEMIJSKE REAKCIJE

U realnim reakcijama se reaktanti ne nalaze u ekvivalentnim

mnoinskim omjerima, ve neki od njih mogu biti u suviku.
Tada mnoina nastalog produkta ovisi o mnoini mjerodavnog
reaktanta, a problematika izrauna mnoine nastalog produkta
svodi se na odreivanje mjerodavnog reaktanta:
npr. : Mijeanjem 1 mola otopine sumporne kiseline i 2,2
mola natrijeva hidroksida dolazi do neutralizacije prema
jednadbi kemijske reakcije:
H2SO4 + 2 NaOH
Na2SO4 + 2 H20
Prema toj reakciji bi 1 mol sumporne kiseline trebao reagirati s 2
mola natrijeva hidroksida dajui 1 mol natrijeva sulfata i 2 mola
vode.
Zakljuujemo da je od dodanih 2,2 mola NaOH, 0,2 mola
dodano u suviku, a sumporna kiselina je tada mjerodavni
reaktant.
15.10.2012.

SEMINAR 4

37

PRIMJER 5.8. Mijeanjem 30,0 mL otopine olovnog(II) nitrata

gustoe 1,020 g/mL u kojoj je maseni udio olovnog(II) nitrata
2,00% i 30,0 mL otopine magnezijeva sulfata mnoinske
koncentracije 0,200 mol/L nastaje talog olovnog(II) sulfata.
a) Koji je mjerodavni reaktant?
b) Kolika je masa suvika reaktanta?
c) Kolika masa taloga se moe izdvojiti u otopinu?
d) Koliko je iskoritenje kemijske reakcije ako nastaje
0,476 g taloga?

(Pb(NO3)2) = 1,020 g/mL

V(Pb(NO3)2) = 30,0 mL
W(Pb(NO3)2) = 2,00 % = 0,02
V(MgSO4 OTOPINA) = 30,0 mL
c(MgSO4) = 0,200 mol/L
m(PbSO4) = 0,476 g

15.10.2012.

Karakteristika realnih kemijskih procesa je i da u pojedinim

sluajevima nastaje manje produkta nego to predvia odnos
stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata.
Tada govorimo o reakcija govorimo o smanjenom iskoritenju
kemijske reakcije koje definira izraz:

Pri tom je teorijska mnoina tvari definirana stehiometrijskim

odnosima reaktanata i produkata kemijske reakcije, dok je
eksperimentalna mnoina vezana za ishod pojedine kemijske
reakcije ili eksperimentalnog postupka.

15.10.2012.

SEMINAR 4

38

Da bi poeli s prvim dijelom zadatka (a), za poetak napiimo

jednadbu kemijske reakcije:

Pb(NO3)2 (aq) + MgSO4(aq)

PbSO4(aq) + Mg(NO3)2(aq)

Iz odnosa stehiometrijskih koeficijenata odreujemo teorijske

odnose mnoina reaktanata i produkata:
n(Pb(NO3)2) : n(MgSO4) : n(PbSO4) = 1 : 1 : 1
Sljedei je korak iz zadanih podataka odrediti mnoinu
reaktanata kako bi se utvrdilo koji je mjerodavni:
Mnoina olovnog(II) nitrata u 30 mL otopine gustoe
1,020 g/mL i masenog udjela olovnog(II) nitrata od 2 %
rauna se povezivanjem podataka iz sljedeih izraza:

M(Pb(NO3)2) = 331,22 g/mol

M(MgSO4) = 120,31 g/mol
M(PbSO4) = 303,00 g/mol

SEMINAR 4

39

15.10.2012.

SEMINAR 4

40

Sada moemo odgovoriti i na pitanje b) Kolika je masa suvika

reaktanta?:

I na pitanje c) Kolika masa taloga se moe izdvojiti u otopinu?

jer je definiran i stehiometrijski odnos teorijskih mnoina:
nteor(PbSO4) = ndodano(Pb(NO3)2) = 1,869 10-3 mol
Tu mnoinu olovnog sulfata izrazimo u jedinici mase koristei
jedakost:

Mnoina magnezijeva sulfata u 30 mL otopine mnoinske

koncentracije 0,2 mol/L rauna se iz izraza:

Kako prema teorijskom odnosu mnoina vrijedi:

n(Pb(NO3)2) = n(MgSO4)
proizlazi da je olovni(II) sulfat mjerodavni reaktant, a suviak
magnezijevog sulfata iznosi:
n(suviak) = ndodano(MgSO4) - nteor(MgSO4)
= (2 1,869) 10-3 mol =0,131 mmol
15.10.2012.

SEMINAR 4

41

Vidimo da je teorijska masa nastalog taloga vea od one dobivene

kemijskom reakcijom pa raunamo iskoritenje kemijske reakcije
prema izrazu:

15.10.2012.

42

PRIMJER 5.9. Kolika masa iste tvari ostaje neizreagirana

nakon mijeanja 10 g kalcijeva karbonata s 20 mL 38% -tne
klorovodine kiseline gustoe 1,188 g/cm3. Koliko se grama
ugljikovog(IV) oksida dobiva na taj nain?
m(CaCO3) = 10 g
M(CaCO3) = 100,09 g/mol
V(HCl) = 20 mL
M(HCl) = 36,45 g/mol
(HCl) = 1,188 g/cm3
m(CO2) = ?
m(neizreagirali reaktant) = ?

mnoinu kalcijeva karbonata raunamo iz izraza:

mnoinu tvari koja se nalazi u 20 mL 38%-tne HCl

gustoe 1,188 g/cm3 raunamo povezivanjem nekoliko
izraza:

Zaponimo pisanjem jednadbe kemijske reakcije i

izjednaavanjem stehiometrijskih koeficijenata:
CaCO3 + 2 HCl
CaCl2 + CO2 + H2O
Sada iz odnosa stehiometrijskih koeficijenata odreujemo
teorijske odnose mnoina reaktanata kako bi odredili koji je od
njih mjerodavan:

15.10.2012.

SEMINAR 4

43

Usporedimo li ovako dobivene mnoine s teorijskim odnosom:

zakljuujemo da je KLOROVODINA KISELINA DODANA U

SUVIKU.
Sada neizreagiralu mnoinu klorovodine kiseline raunamo kao
razliku ukupne dodane i teorijski potrebne za 100% iskoritenje
kemijske reakcije:
n(HCl

= ndodano(HCl uk.) n(HCl teor.)

= ndodano(HCl) 2n(CaCO3)
= 0,2477 2 0,0999 mol = 0,0479 mol
Na kraju raunamo masu neizreagirale klorovodine kiseline:

15.10.2012.

suviak)

SEMINAR 4

45

Iz podataka o masi izdvojenog taloga, moemo odrediti mnoinu

kalcijevog fosfata izdvojenog s iskoritenjem 76%:
neksp.(Ca3(PO4)2)= m(Ca3(PO4)2) / M(Ca3(PO4)2)
= 100 g / 310,18 gmol-1= 0,3224 mol
Prema teorijskom iskoritenju 100 %, mnoina calcijevog fosfata
je trebala biti:
nteor.(Ca3(PO4)2) = neksp.(Ca3(PO4)2)/
= 0,3224 mol / 0,76 = 0,4242 mol
Kada smo definirali teorijsku mnoinu produkta iz
stehiometrijskog ekvivalenta moemo izraunati mnoine
reaktanta, odnosno volumene dodanih otopina:

15.10.2012.

SEMINAR 4

44

PRIMJER 5.10. Koliko mL otopine natrijeva fosfata mnoinske

koncentracije 1 mol/L i koliko otopine kalcijeva nitrata masene
koncentracije 160,1 g/L treba pomijeati da se istaloi 100 g
kalcijeva fosfata ako znamo da je iskoritenje reakcije 76 %.
c(Ca(NO3)2) = 1 mol/L
(Na3PO4) = 160,1 g/L
M(Na3PO4) = 163,94 g/mol
m(Ca3(PO4)2) = 100 g
M(Ca3(PO4)2) = 310,18 g/mol
= 76%
V(Ca(NO3)2)=?
V(Na3PO4)=?
Zaponimo pisanjem jednadbe kemijske reakcije da utvrdimo
stehiometrijski odnos koeficijenata meu reaktantima i
produktima:
3 Ca(NO3)2 (aq) + 2 Na3PO4(aq)
Ca3(PO4)2 (s) + 6 NaNO3(aq)

15.10.2012.

SEMINAR 4

46

Iz definicije mnoinske koncentracije raunamo volumen

otopine kalcijevog nitrata kojeg treba dodati:
V(Ca(NO3)2 OTOP.) = n(Ca(NO3)2) / c(Ca(NO3)2)
= 1,2726 mol / 2 molL-1 = 0,636 L
Iz definicije masene koncentracije napravimo za otopinu
natrijevog fosfata:
(Na3PO4) = m(Na3PO4) / V(Na3PO4)

odakle slijedi:
ndodano(Ca(NO3)2) = 3nteor.(Ca3(PO4)2) = 1,2726 mol
ndodano(Na3PO4) = 2nteor.(Ca3(PO4)2) = 0,8484 mol
15.10.2012.

SEMINAR 4

47

15.10.2012.

SEMINAR 4

48