SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

Seminar:

Bjelobrdska kultura

Mentor: Karla Gusar, doc. dr. sc.

Studenti: Matej Mitrovi, Filip Lukaevi

Zadar, svibanj 2015.

SADRAJ
1.

UVOD............................................................................................................................................1

2.

BIJELO BRDO...............................................................................................................................3

3.

LIJEVA BARA...............................................................................................................................6

4.

ZAKLJUAK..............................................................................................................................12

1. UVOD
Bjelobrdska kultura je srednjovjekovna kultura, odnosno sloena kulturna sinteza
starosjedilakoga i slavenskoga naroda u doticaju s ostalim kulturnim krugovima, kao npr.
bizantska kulturna sfera, franaka, staromaarska, starohrvatska. Kultura se datira od sredine
10. do sredine 13. stoljea, a predmete koje karakteriziraju bjelobrdsku kulturu nalazimo u
srednjovjekovnim grobljima na podruju Karpatskog bazena, Slovake, Maarske, Austrije,
sjeverne Hrvatske i Slovenije, te zapadne Rumunjske i Vojvodine. Poetkom 20.-og stoljea
eki arheolog i povjesniar Lubor Niederle prvi je upotrijebio naziv bjelobrdska kultura i
time naglasio njeno slavensko podrijetlo. Eponim ove kulture je Bijelo Brdo, malo naselje u
istonoj Slavoniji nedaleko od Osijeka po kojemu je cijeli kulturni kompleks dobio naziv, a
detaljnije emo ga objasniti u slijedeem poglavlju. Sredinom prologa stoljea, tonije 50-ih
godina osmiljena je i pojmovno odreena bjelobrdska kultura. Za to je ponovno zasluan
jedan eki arheolog Zdenek Vana, koji je postojeu arheoloku grau bjelobrdske kulture
razvrstao i kronoloki opredijelio u tri faze, odnosno u vrijeme izmeu 10. i poetka 13.
stoljea, dakle od oko 970. do 1200. godine.1

Slika 1. Karpatski bazen (preuzeto sa: http://geophysics.elte.hu/atlas/01B_Index%20map.jpg)

1 . DEMO, 1996, 26. 30.

3

Najvea nekropola bjelobrdske kulture je Majs u maarskom dijelu Baranje. Na prostoru

sjeverne Hrvatske, odnosno u meurijeju Drave, Dunava i Save potvren je ukupno 71
lokalitet bjelobrdske kulture (Svinjarevci, Klotar, Sredie na Dravi), a prvo istraivanje
provedeno je krajem 19. stoljea u Velikom Bukovcu. Dva najvanija lokaliteta, odnosno
groblja su Bijelo Brdo kod Osijeka i Lijeva Bara u Vukovaru koja smo detaljnije obradili u
ovome seminaru. Kronoloki slijed bjelobrdske kulture u naim krajevima promatramo kroz
arheoloke materijale, obrede pokapanja, vladavine starohrvatskih i staromaarskih knezova i
kraljeva, te bizantskog i franakog utjecaja. Nalazi maarskog, bizantskog i zapadnog novca u
grobovima nam uvelike pomau u stvaranju kronologije bjelobrdske kulture na prostoru
sjeverne Hrvatske. Stoga imamo tzv. prijelaznu fazu (900. 965.) u kojoj se kultura poela
razvijati, odnosno manifestirati, zatim I. stupanj (rana faza 965. 995., kasna 995. 1030.),
II. stupanj (rana 1030/1041. 1070., kasna 1070. 1100.) i na kraju III. stupanj koji sa
sigurnou pratimo od 1100. do sredine 13. stoljea.2

2 . TOMII, 1992, 119. 121.

4

2. BIJELO BRDO
Godine 1895. Osjeanin Karlo Nuber prvi je otkrio groblje u sjeverozapadnome dijelu Bijelog
Brda i to odmah javio gradskom muzeju u Osijeku. Iskopavanja su vodili gradski muzej
Osijek i narodni muzej Zagreb, a Hrvatsko arheoloko drutvo je snosilo sve trokove.
Groblje na Bijelom Brdu je paetvorinastog oblika, otprilike 80x100 metara, odnosno 8000
m2. Pokojnici su poloeni u smjeru zapad istok s glavama na zapadu, na leima u ispravnom
poloaju. Grobne jame su ukopane zemlju, a ukupno je iskopano 236 grobova.3

Slika 2. Poloaj pokojnika u grobu 78 (J. BRUNMID, 1903, 37.)

Na ovome starohrvatskome groblju nalazi se i par grobova iz prapovijesnog razdoblja sa
spaljenim pokojnicima to nam dokazuju zemljana posuda, zemljana urna i ostali sitniji nalazi
u grobovima.4

3 J. BRUNMID, 1903, 31. 33.

4 J. BRUNMID, 1903, 62. 68.
5

Slika 3. Prapovijesna zemljana posuda iz groba 121 (J. BRUNMID, 1903, 62.)

Slika 4. Prapovijesna zemljana urna iz groba 157 (J. BRUNMID, 1903, 68.)
Da se ovdje nalazi starohrvatsko groblje dokazuju nam pronaeni novii maarskih kraljeva
Petra, Andrije I. i Bele I. datirani oko sredine 11. stoljea. Novii su pronaeni u blizini ruku
ili u ustima pokojnika to se tumai kao popudbina.5

Slika 5. Novci maarskih kraljeva (J. BRUNMID, 1903, 34.)

Tipian slavenski nalaz na ovom groblju su kariice od ice kojima je jedan kraj savijen u
obliku slova S koje nalazimo na svim prostorima na kojima su boravili Slaveni. Uz te postoje
jo i kariice bez nastavka, veinom su od bronce, a ima ih i od srebra i eljeza. I kao trei tip,
na bijelom Brdu nalazimo i kariice kod kojih je jedan kraj savijen u spiralu.6
5 J. BRUNMID, 1903, 34.
6 J. BRUNMID, 1903, 39.
6

Slika 6. Kariice iz starohrvatskih grobova u Bijelom Brdu (J. BRUNMID, 1903, 38.)
Osim kariica najei nalazi nakita su naunice, prstenje, perlice od staklene paste, ogrlice i
narukvice. Na ovom lokalitetu nije pronaena ratnika oprema, dok ih na Lijevoj bari i na
podruju Maarske ima dosta.7

Slika 7. Razni predmeti iz grobova u Bijelom Brdu (J. BRUNMID, 1903, 51.)
Starohrvatsko groblje u bijelom Brdu prestaje se koristiti krajem 11. st.
7 J. BRUNMID, 1903, 40. 51.
7

3. LIJEVA BARA

Slika 8. Poloaj Lijeve bare u Vukovaru (. DEMO, 1996, naslovna strana)

Lijeva bara je uz Bijelo brdo najvaniji lokalitet bjelobrdske kulture u Hrvatskoj. Nakon
Prvog svjetskog rata u Vukovaru je postupno prikupljano sve vie prapovijesnih,
kasnorimskih i ranosrednjovjekovnih nalaza, ime je poveana vrijednost ovog lokaliteta. U
tridesetim godina 20. stoljea prikupljeno je dosta prapovijesne keramike te srednjovjekovnog
bronanog nakita kao to su torkvesi, razne keramike i staklene perle te bronani dvodijelni
privjesci koji su tipini za bjelobrdsku kulturu i kojih u ovo vrijeme ima samo na ovom dijelu
Hrvatske.8

Slika 9. Dvodijelni (srcoliki) bronani privjesci (. DEMO, 1996, 24.)

8 . DEMO, 1996, 6. 8.
8

Arheoloka istraivanja ovog lokaliteta zapoeta su tek iza Drugog svjetskog rata zahvaljujui
novoosnovanom Arheolokom muzeju u Zagrebu. Na dojavu o postojanju nekoliko grobova
Arheoloki muzej obavio je rekognosciranje 1951. godine. Utvreni su slojevi daljske kulture
a sondiranjem je otkriveno ranosrednjovjekovno groblje na redove bjelobrdske kulture. 9
Arheoloka iskopavanja na Lijevoj bari trajala su od 1951. do 1953. godine. i u 16 sondi
otkrivena su 447 skeletna groba od kojih su 438 srednjovjekovna a 9 prapovijesna. Osim ovih
skeletnih otkriven je i 101 paljevinskih grob daljske kulture.10

Slika 10. Tlocrt po blokovima 1952. godine (. DEMO, 1996, 10.)

Pokojnici su polagani u obine zemljane rake nepravilnog oblika bez ikakvog traga grobne
arhitekture te grobne opreme. Orijentacija pokojnika je zapad-istok sa glavom na zapadu i
nogama na istoku to je tipino za ovakva groblja. Najee su polagani na lea sa razliitim
poloajem ruku. One su polagane ispruene uz tijelo ili prekriene u dijelu karlice ali ima i
pokojnika sa kombinacijom ova dva poloaja s jednom rukom uz tijelo a drugom podignutom
u dijelu karlice.11

9 . DEMO, 1996, 9.
10 . DEMO, 1996, 11.
11 . DEMO, 1996, 12. 13.
9

Slika 11. Istraivanje od 1951. do 1953., vidimo poloaj pokojnika (. DEMO, 1996, 8.)

Vie od polovice grobova nije imalo priloge ( 243 groba ), vie su to muki i djeji grobovi
dok su u enskim oni malo ei. U mukim grobovima najei grobni prilozi su noevi,
kresiva te dijelovi pojasa kao to su okovi, preice i jezici. Nakit je puno rjei ( kariice,
narukvice, prsteni ). Na Lijevoj bari u mukim grobovima pronaeno je i kotano ojaanje
luka, strelice te tobolci to u ostalim grobljima u Hrvatskoj nije pronaeno.

Slika 12. Kotano ojaanje luka (. DEMO, 1996, 14.)

10

Slika 13. Ukraeni kotani dijelovi tobolca (. DEMO, 1996, 15.)

U enskim i djejim grobovima pronalazimo nakite kao to su kariice ( obine , S
kariice ),one su jo jedan tipian i vrlo est nalaz bjelobrdske kulture, naunice sa spiralnim
privjeskom, grozdolike naunice, nakite za vrat i ruke ( torkvesi, ogrlice od perli i raznih
privjesaka, prstenje, narukvice ).12

Slika 14. Oblici kariica i naunica (. DEMO, 1996, 18.)

12 . DEMO, 1996. 15. 18.

11

Slika 15. Torkves, ogrlica, praporci, kariica, prsten, narukvica (. DEMO, 1996, 27.)

Kao potvrda postojanja kranstva na ovim prostorima, uz oito podizanje ruku prema prsima,
na Lijevoj bari pronaen je bronani lijevani krii s reljefnim prikazom raspetog Isusa koji je
sluio kao privjesak.

Slika 16. Krii- privjesak s reljefnim prikazom raspetog Isusa (. DEMO, 1996, 26.)

12

Ovo groblje je prema dosad pronaenim nalazima datirano u razdoblje od sredine 10. do
sredine 11. stoljea i istovremeno je s vladavinom hrvatskih kraljeva Mihajla Kreimira II.
(949. 969.), Stjepana Drislava (969. 997.), Svetoslava (997. 1000.) te vladavinom
maarskog kralja Stjepana I. (1000. 1038.) i hrvatskog kralja Kreimira III. (1000.
1030.)13

13 . DEMO, 1996, 24.

13

4. ZAKLJUAK
Bjelobrdska kultura je vrlo vana jer svojim lokalitetima i nalazima uspijeva povezati vrlo
veliko podruje. Iako je dosta slabo istraena daje nam dosta dobru sliku o meurjeju Drave,
Save i Dunava 10. 13. stoljea. Ovaj dio Hrvatske se nalazima dosta razlikuje od drugih
dijelova Hrvatske, vrlo malo oruja te velik broj bronanih dvodjelnih privjesaka kojih u
Dalmaciji nema. Zanimljivo je kako su svi lokaliteti ove kulture groblja, naselja nisu
pronaena to ini ovu kulturu jo zanimljivijom za daljnja istraivanja.

14

5. LITERATURA
BRUNMID, J. Hrvatske sredovjene starine I. V., VHAD NS Sv. VII Prva polovina,
Zagreb, 1903. 1904.
DEMO, . Vukovar Lijeva Bara ranosrednjovjekovno groblje, Split, 1996.
TOMII, . Neuere Erforschung der Bijelo Brdo Kultur in Kroatien, Prilozi instituta za
arheologiju u Zagrebu, Vol. 9, Zagreb, 1992.

15