U OBRANU ITANJA Meta Grosman, 2010.

itanje kao proces

-prethodno znanje itatelja i izvantekstualno zakljuivanje

- vano jer bi inae opisi bili ludo detaljni (dva oka, jedan nos)
- popunjavanje bijelih mrlja tekstualno neodreenih mjesta, npr. zato je Hamlet
neodluan? izvor razliitih kritikih tumaenja i nagaanja o znaenju
- prepoznavanje bitnog
- uspjeno itanje podrazumijeva poznavanje jezinih i kulturnih kodova
- grafiki simbol + znaenje
proizlazi iz itateljevih prethodnih iskustava
- svaki itatelj ita/razumije tekst na drugaiji nain
- vanost fantazijske aktivnosti ljudi su odmalena sposobni za fiktivnu upotrebu jezika (npr.
laganje)
- aktivira itateljeve osjeaje, izaziva zanimanje za tekst
funkcije itanje razliite su potencijalne funkcije koje se mijenjaju prema individualnim
potrebama pojedinog itatelja
- mijenjaju se s promjenama ljudskog ivljenja i miljenja
- jezik je osnovni i glavni instrument kolektivne zalihe znanja
- itanje vs. neposredno iskustvo
nije zamagljeno osobnim interesima, omoguuje bolje i nepristranije razumijevanje
potpuniji prikaz dogaaja, jasnije je
- fiktivno iskustvo postaje dio predodbe o stvarnosti i uvjerenja razmiljamo to je
dobro/prirodno/vjerojatno/
prihvatljivo/pravedno itd.
- itanje knj. djela doprinosi daljnjem razvoju fantazijske sposobnosti, sposobnosti itanja,
miljenja, sposobnosti rasuivanja, razumijevanja samog sebe i drugih, povezivanja razliitih
naoko nepovezanih elemenata

- vanost pripovijedanja najvanije sredstvo strukturiranja pojedineva emocionalnog ivota, a

onda i simboliko orue oblikovanja zajednikog znaenja i odravanja drutvenih vrijednosti i
ciljeva
nesposobnost pripovjednoga ureivanja vlastitog iskustva nagovjeuje duevne smetnje i
neprilagoenost vanost itanja!
- obogaivanje rjenikog fonda i jezinog znanja

- mogunost estetske funkcije itanja

- nemogunost razdvajanja estetski vrijednih dijela od trivijalne literature

- estetsko se razvija tek u aktualizaciji, a svaki je itateljski doivljaj drugaiji

Mladi itatelji izmeu crtanoga filma i knjievne prie

- zanemarivanje ranog itateljskog odgoja itanje na glas bi moralo zapoeti ve u krugu

obitelji prije polaska u kolu najbolje itaju djeca iz obitelji u kojima se puno ita i u kojima
knjige predstavljaju vrijednost
- dobra italaka sposobnost preduvjet je kolske uspjenosti koji pak vodi ivotnome uspjehu
- nedovoljno poznavanje djejeg itanja sueni vokabular kojima bi djeca prenijela mentalnu
sliku
- karakteristino za mlade konzumente bajki nerazlikovanje fikcije od stvarnosti (npr. govore
Snjeguljici da ne jede jabuku iako ve znaju priu)
tekstualni svijet zajedniki termin koji obuhvaa sve itateljeve predodbe, od likova, njihovih
pojedinanih obiljeja i aktivnosti, do razine dogaaja, vremenske, prostorne i drutvene
pozadine teme, tj. sve ono o emu itatelj moe razgovarati kada govori o proitanome tekstu
- pretjerano gledanje televizije od djece ini pasivne promatrae bez vremena i volje za razgovor
i itanje, kratki kadrovi i brzi rezovi navode dijete na kratke spoznajne jedinice, a onda i kratku
sposobnost zadravanja panje koja nije dovoljna za kontinuirani napor koji zahtjeva itanje retka
za retkom
Kako odabrati tekst za dijete i mladog itatelja
- oslanjanje na vlastita iskustva iz djetinjstva
- bira se za dijete, mladi itatelj odabire sam i to ponajvie na preporuku prijatelja (uspjeh
Harryja Pottera)
- sve se vie prihvaa trivijalna knjievnost bolje da ita bilo to samo kako bi se italo, a i
kao mogua stepenica prema vioj knjievnosti
- trivijalna knj. vs. visoka knjievnost
odreenom problemu

autor

izraava

vlastiti

odnos

prema

svijetu

upotrebom rijei, opisa itd. nastoji u itatelju stvoriti dogaaj koji unaprijed oekuje,
jezina manipulacija, stvarna je pobuda za pisanje ekonomska, ponavljaju stereotipni
uzorak, pojednostavljena i lana rjeenja
- takva je trivijalna knjievnost vrlo loa za mladog itatelja veli raspon izmeu predodbi i
oekivanja odraslih, mladih te stvarnih predodbi i oekivanja
- djeca nemaju dovoljno iskustvenog oslonca za usporedbu, njihovo itanje nikada nije samo za
zabavu, nego u knjievnosti esto trae i odgovore na svoje probleme, izravno ili preko stvaranja
predodbi za svoje budue uloge, zatupljuje uroenu djeju radoznalost, nee ponuditi raznolika
rjeenja, nee proiriti obzore i zbog toga je ki opasan, a ujedno i vrlo dostupan
- Culler, pojam literary competence = itateljska sposobnost za itanje knjievnosti
- kola djecu podvrgava institucionaliziranoj nastavi knjievnosti koja esto dovodi do toga da
lau i skrivaju svoje stvarno miljenje o nekim djelima
- itanje kvalitetne knjievnosti za mlade omoguuje mladima laki ulazak u njihovu kulturu i
uspjeniju socijalizaciju, potie kreativnost, mogunost irenja iskustva, izazov za razmiljanje,
upuuje na odabir i odluivanje o razliitim mogunostima, doprinosi sposobnosti vrednovanja,

uspostavlja vrijednosni sustav, omoguuje prepoznavanje seve i svojih problema, razvija sliku o
samome sebi, ali i razmiljanje o drugim ljudima
- itanje zahtjevnijih, umjetniki oblikovanih tekstova razvija djetetovu sposobnost
prepoznavanja, uvodi ga u mogunosti simbolikoga izraavanja, kompliciranije uporabe jezika te
ga priprema za kontroliraniju upotrebu jezika i miljenja kakvu zahtjeva unaprijed odreena
struktura (obuzdava spontanu djeju sebinost koja se razmahuje u nedostatku strukture i
discipline)
- nuna je radikalna prilagodba nastave knjievnosti na nove potrebe i zanimanja uenika
zavedenih crtanim filmovima i raunalnim igrama, elimo li ih odgojiti kao samostalne i kritine
itatelje:
- najvaniji su initelji nastave uenici, stvarni, a ne onakvi kakve ih elimo moramo ih
potovati sa svim navikama i zanimanjima koja imaju
- da bi im itanje bilo zanimljivo, moraju ga shvatiti kao izazov mora im se omoguiti da njihovo
vlastiti doivljaj i miljenje o tekstu budu vani, a to se moe postii samo zanimljivom, ugodnom
i tolerantnom obradom integralnih, za uenike privlanih tekstova kojim im ostavljaju prostor za
razmiljanje , oblikovanje i iznoenje vlastitih miljenja u otvorenom razgovoru bez straha da e
ispasti smijeni

Kako do bolje itateljske sposobnosti i vie pismenosti

- neuspjenost dvanaestogodinje nastave kada je rije o jezinim znanjima, pad pismenosti

(PISA), zastarjeli pristupi u nastavi knjievnosti
- Rosenblatt razlikuje knjievno itanje od neumjetnikog itanja u kojem nema zanimanja za
poseban osjeaj (tok asocijacija, osjeaja, odnosa i ideja koje pobuuje tekst itd.)
- Barthes kritizira nastavu knjievnosti usmjerenu na trivijalne podatke o piscu, itanje saetaka
o djelu, jer ljude ne osposobljava za samostalno itanje
- nizanje knjievnopovijesnih podataka o knjievnosti, unaprijed pripremljenih interpretacija
obraivanih tekstova kanona koji je unaprijed propisan i bez neposrednog odjeka za studente u
suprotnosti s individualnim itanjem i pravom na vlastito znaenje, stvara osjeaj prisile tueg
miljenja pri kojem nije mogue oblikovati vlastita miljenja ni razviti kritike itateljske
sposobnosti
- nastava usmjerena na uenike studij tekstova umjesto poduavanje knjievnosti; studente
treba osposobiti da sami otkriju snagu teksta te ga upotrijebe za svoju dobrobit , morali bismo
ih nauiti o vezi meusobnoj povezanosti tekstova i njihovoj ovisnosti o vlastitoj itateljskoj
reakciji jer je i sama reakcija na tekst, tekst zato je vano obratiti veu pozornost izraavanju
studenata i njihovim novim tekstovima koji bi morali biti u sreditu nastave
- umjesto analize, uenicima treba dati orue za samostalno itanje i kako oblikovati vlastite
interpretacije
- problemi na individualnoj (otpor starijih nastavnika) i institucionaliziranoj razini (nije dovoljno
zacrtati ciljeve ako plan nije usklaen s njihovim ostvarivanjem, opsenost gradiva poziva na
diktiranje u pero i proirivanje sadraja novim autorima)
- uvoenje organiziranije i produbljene nastave knjievnosti doveo je do otuenja i kritike, ali su
novi i eksperimentalno zasnovani prijedlozi za kreativniju nastavu vrlo sporo dobivali na vanosti
- izvankolski utjecaji na nastavu knjievnosti: vanjski pritisak sredstava masovne komunikacije i
njihov utjecaj na mlade; lake je, komotnije i zabavnije slobodno vrijeme provesti drugaije nego
itajui

Nastava itateljske sposobnosti

- naelno su pristupi i vjebe sustavnoga usmjeravanja pozornosti na pojedinana obiljeja

itateljskoga temelja na svim razinama jednaki
- najprije uenici kau ili zapiu svoja zapaanja i miljenja koja potom usporeuju u skupinama,
a tek nakon toga poinju razredne usporedbe, obrade, ponovno vraanje na tekst i isputene
elemente
- sredinje mjesto ima usvajanje sposobnosti za samostalni dodir s umjetnikim tekstovima u
planovima i programima i u novoj kulturi poduavanja, ali treba posveivati vie panje
mogunostima odgoja raznolike itateljske sposobnosti cjelovita je itateljska sposobnost onda
kada itatelj zna itati razliite vrste tekstova u skladu s njihovim posebnim zahtjevima i u skladu
sa svojom trenutanom potrebom
- itateljsku sposobnost ne moe nadomjestiti znanost o knjievnosti i faktografija ono se ne bi
smjelo potpuno zanemariti, ali u sredite treba staviti itateljev doivljaj
- odgoj itateljske sposobnosti moe proizlaziti jedino iz stvarnih uenikovih literarnih doivljaja
samostalnog prethodnog itanja ili zajednikog (po mogunosti umjetnikog) itanja i sluanja
pjesama i kraih tekstova
- ako uenik ne proita tekst i ne oblikuje svoje miljenje o njemu, svaka e kolska rasprava za
njega biti prazna pria/niz podataka o tekstu
- uenik mora moi slobodno izraziti i nerazumijevanje, uenje, zbunjenost i sva ostala
negativna stajalita bez podsmjehivanja
- nastavnik se mora truditi da uenika dovede potpunijem doivljaju s kojom mora povezati
uenikovu spontanost
- ometanje spontanosti moe dovesti do povlaenja uenika iz rasprave te se stoga svako
preusmjeravanje sponatnosti mora initi to paljivije
- potrebno je upozoriti prisutne da razna osobna ogranienja onemoguuju razumijevanje
pojedinih sastavnica i cjeline knjievnih tekstova
- tekoe neiskusnoga itanja prije svega proizlaze iz nepoznavanja pojedinih sastavnica i
njihovih meusobnih veza zato se smislenim ini obzirno, u obliku pitanja, upozoriti na
sastavnice koje su uenici previdjeli i njihove meusobne veze u knj. djelu takva pitanja potiu
aktivno pregledavanje teksta i traenje pojedinih sastavnica to pak trai izotrene spoznajne
sposobnosti, prilino itateljsko iskustvo, osjeajnu otvorenost i prilagodljivost
- susret s kulturno stranim iskustvom koje omoguuju tekstovi iz razliitih stranih jezika, ueniku
omoguuje irenje obzora i pomae razviti potrebnu toleranciju prema razliitostima koja je
danas toliko vana
- prilikom zadiranja u uenikov literarni doivljaj uitelj mora biti izrazito obziran i voditi rauna
da uenici prepoznaju njegovu pozitivnu namjeru: da sve to ini kako bi ueniku omoguio bolje i
cjelovitije sagledavanje knjievnoga djela te svojim iskustvom i spoznajom pridonese razvoju
njegove itateljske sposobnosti
- uitelj mora zatomiti svoju prirodnu ljudsku elju da postigne potpuni sklad miljenja
- ponovno itanje cjelovitog teksta ima veliko znaenje za razvijanje uenikove sposobnosti
spoznaje pojedinih sastavnica i njihove povezanosti, a posebno za spoznaju vlastitih itateljskih
pogreaka i spoznaju odgojno vane razlike izmeu manje i(li) vie iskusnoga itanja

- kod nas se takav zahtjev za ponovnim itanjem duljega teksta smatra neuobiajenim, a neki
kritiari ak misle da ponovni doivljaj istoga teksta nije mogu, meutim u nekim dravama u
kojima se poduavanje knjievnosti temelji na eksperimentalnoj estetici nije neobino u
prirunicima nai navode koliko itanja ueniku treba prije no to o djelu pone razmiljati
pomou prirunika
- pedagoki utjecaj prvog i drugog itanja toliko je bitan da bismo, barem povremeno, morali
navoditi uenike na ponovljeno itanje
Didaktike mogunosti
- sredinji problem poduavanja itateljskoj sposobnosti je kako pomou ueniku u spoznaji to
veeg broja tekstualnih sastavnica i u spoznavanju cjelovitijega doivljaja knj. teksta stalno
prisutan problem je i injenica da se ti putovi iznimno razlikuju od uenika do uenika, sve vea
nepredvidljivost uenikih odgovora budui da unose podatke iz nastavniku esto nepoznatih
izvora
- trenutno su neupitne samo preporuke ega bi se uitelj trebao kloniti: autoritativno kritiko
miljenje, pretjerana objanjenja i analiza djela bez da se potie aktivno sudjelovanje uenika
- novija istraivanja upozoravaju na to da ve i samo uvodno uiteljevo objanjenje i analiza
teksta nakon itanja uenike odvraa od toga da uloe vlastiti trud u samostalno razumijevanje
teksta i priprema ih na recepciju uiteljeva razmiljanja to mogu onda dobiti i bez da djelo sami
proitaju
- prije svega razgovarati o tome je li im se tekst svidio sa svim nedoumicama i pitanjima i
nesigurnostima koje su moda osjeali
- preprano i pretjerano isticanje oblikovne strane djela, stilistikih posebnosti
knjievnopovijesnih podataka, moe ograniiti uenikovo zanimanje i stvoriti prostor neugode

- mogunosti obrade djela mijenjaju obiljeja razliitih anrova, ali i razina itanja
- razvijanje itateljske sposobnosti moe se saeti s obzirom na temeljne stupnjeve itanja:
1. uoavanje pojedinih tekstualnih sastavnica, tj. rijei i reenica
2. razumijevanje povezivanje pojedinih reenica u priu te oblikovanje predodbi o mjestu,
vremenu, dogaanju, o namjerama i posljedicama; a danu tekstualnu grau povezuje u
predodbe o svijetu, dogaajima itd.
3. interpretacija itatelj smisleno povezuje dogaanje s autorovom namjerom, tj. nastoji
odgovoriti na pitanje to i zbog ega autor eli rei tematizacija, pripisivanje odredive
teme, problema cjelovitog teksta
- brojne tekstove se moe tematizirati na razliite naine subjektivnost
- sva su tri stupnja meusobno povezana: prilikom itanja kreemo se od prepoznavanja i
razumijevanja prema interpretaciji, a onda interpretacija svladava sve nae kasnije tekstualno
prepoznavanje i razumijevanje to je vidljivo u drugom itanju izdvajaju se oni elementi koji
podupiru odabrano tematsko odreenje, ve prema tome za koju smo se interpretaciju odluili
Prepoznavanje
- najvie itateljskih pogreaka nastaje iz neprepoznavanja pojedinih tekstualnih sastavnica
- prije je uvjet za razvoj iskusnije itateljske sposobnosti
- uenik najprije mora sam spoznati da svaki tekst, pa ak i crtani film i drugi oblici tekstova za
djecu, sadre i nude vie nego to se pokazuje na prvi pogled i na prvo itanje zbog toga se
treba vraati tekstu, igrati se njime, ponovno ga itati

- pomae manipulacija tekstom izuzimanje, dodavanje ili zamjenjivanje dijelova teksta kako
bi se ukazalo na proces nastanka znaenja (npr. crvene rue pretvorimo u bijele ili ute)
doprinose razvoju osjetljivosti za razliite jezine izraajne mogunosti
- poznavanje jezinih izraajnih mogunosti samostalno poveava uenikovu osjetljivost za
njihovo djelovanje, ipak mlai itatelji esto spontano odgovaraju na njih i mogu ih oponaati
(npr. na ritam)
Razumijevanje
- na ovom je stupnju najaktivniji utjecaj itateljeva izvanliterarnoga iskustva te njegove
predodbe o realnosti
- njegove predodbe i oekivanja utjeu na razumijevanje onoga to se dogaa, na to to pamti,
na povezivanje sastavnica opisa, na tumaenja odreenih dijelova u tekstu i na cjelovitu
procjenu i interpretaciju
- kada je rije o provjerama itanja brojne neprimijeene sastavnice i njihova neprimjerena
povezivanja mogu biti (osim nepanje) posljedica drugaijeg zakljuivanja, psihologije ne treba
ih javno prozvati, ve potaknuti uenike na usporeivanje razliitih itanja ili pomou pitanja
uenike dovesti do boljih mogunosti
- vano je da uenik misli svojom glavom i da argumentira svoje miljenje
- prilikom svladavanja duljeg teksta uenicima pomae lenta dogaanja/dnevnik itanja/pisanje
komentara na margini teksta jer dobro poznavanje teksta omoguuje oputenu suradnju (mogu
je izraditi u grupama, ali nije potrebno da ih rade za sve tekstove) vano je da znaju da svi ljudi
zaboravljaju tekstove, ali da se svaki tekst moe svladati
- kod odabira ulomka koji e se obraditi u koli vano je voditi se posebnostima teksta koji su
uenicima najzanimljiviji ii s kojim imaju spoznajne potekoe
- vano je cijelo vrijeme voditi rauna o uenikom razumijevanju
Interpretacija
- najapstraktnija razina itanja, tematizacija teksta vano je da uenici shvate da se tekst moe
tematizirati na vie naina
- brojne interpretacije, nadopunjavaju se i mijenjaju (npr. Hamlet)
- stalna otvorenost teksta za nove interpretacije smatra se vitalnou knjievnog djela
- uenici ne sudjeluju ako pitanja prekorauju njihovo razumijevanje i ako se ne tiu onoga to
njih zanima prije svega ih zanimaju razne vrste podataka o likovima i dogaajima, dijelei
doivljaje esto zajedno ponovno proivljavaju djelo
- kritika nastavnikovih pitanja: da uvijek oekuju da se odgovori ono to on eli
- vano je poznavanje osnovnih termina knjievne teorije (npr. anrovi) osim za uspjenije
izraavanje, takoer i za razvijanje oekivanja koje e mu pomoi vidjeti odrednice teksta koje
inae ne bi vidio

Od spontanoga do usavrenoga i reflektiranog itanja

- stupnjevanje itanja je jo prilino neistraeno podruje

- spontano itanje razina osnovne kole, samostalno itanje, nespretan termin budui da
djeca uglavnom ue itati u koli, u kontroliranim uvjetima

- razvoj itateljske sposobnosti usko je vezan s djetetovim psiholokim i spoznajnim razvojem,

razliita djeca napreduju razliitim brzinama
- sloenost itanja ispreplitanje 3 elementa: itatelja, teksta i njihove interakcije sva su tri
elementa drutveno uvjetovana (opeprihvaeni stavovi, vrijednost knjievnosti, odnos prema
itanju)
- knjievnoumjetniki tekstovi trae veu aktivnost itatelja zbog bijelih mrlja i vieznanosti,
traenja od itatelja da ukljui svoje predznanje
- uivljavanje u uloge identificiranje s likovima
- identificiranje podrazumijeva gubitak vlastitog identiteta, psihiki poremeaj
- nije dobro nuditi tumaenja teksta i nametanje traenja odgovora na zadana pitanje prije no to
je uenik samostalno proitao tekst jer tako knjievnost nee itati s obzirom na vlastito
zanimanje i iskustvo udaljavanje od prirodnih procesa itanja koji su voeni vlastitom
znatieljom, preletavanje preko teksta u potrazi za odgovorima
- tekst kontrolira itatelja svojom linearnou to se uenicima moe predstaviti kao centimetri,
metri i kilometri teksta
- vano je stalno vraanje na tekst najuspjenija nadogradnja
- izrada lente dogaanja temeljno poznavanje teksta (vano za maturu) izrada se preporua
odmah nakon to zavre itanje (duljeg) pripovjednog teksta prije nego se izmeu itanja i
drugih doivljaja, najsvjeije pamenje
- uenici moraju na dulji pravac oznaiti poglavlja s brojevima ili naslovima te onda ispod brojeva
zapisati osnovne sastavnice: mjesto dogaaja (vrijem, drutvena obiljeja), vanije likove koji se
pojavljuju u poglavlju, vanije dogaaje; tim trima sastavnicama uenik moe dodavati vlastita
opaanja o posebno zanimljivim obiljejima teksta, sastavnicama koje mu se sviaju, pitanjima
koja se pojavljuju, zanimljivosti koje su mu privukle panju ili neto to je vano za obradu (pr.
upotreba odreene rijei i sl.)
- ne treba pretjerivati s izradom lente za sve tekstove jer to moe izazvati otpor kod uenika
- razliito oblikovanje procjena o likovima
- meusobna usporedba zapisa o tekstu omoguuje uenicima spoznaju o tome da njihovi
prijatelji u razredu iste dogaaje (dijelove teksta) nazivaju i shvaaju drugaije oputajua
spoznaja da su mogua i doputena razliita shvaanja istog teksta
- zadatak da nabroje 3 ili vie dogaaja iz teksta koji obraujemo prema razliitim kriterijima
(dogaaje koje su najbolje zapamtili, koji im prvi padnu na pamet, koji su im najzanimljiviji, za
koje misle da su posebno vani itd.) svaka grupa moe imati drugi kriterij npr. daje usporedne
poglede na priu s obzirom na zanimljivost, mogunost zapamivanja, vanost trai se od
uenika samostalnost i kritika procjena, a zatim usporedba i razgovor o odabranome i razgovor
u manjim skupinama
- rezultati se mogu upisivati na lentu na ploi, moe se i glasati za dogaaje zajedniko
itanje, sporazumnost
- mogu se kasnije otvoriti pitanja o razlozima zato su neki dogaaj ostali nezapaeni
- vano je nadograditi poetno nekritiko razumijevanje junaka o kojima se radi u priama jer se
tako moe pomoi razviti i kritiniji odnos prema televiziji
- zbog vremenskog, prostornog i kulturnog jaza nekad je potrebno dati objanjenja kako bi se
razumjelo drugost i razliitost vaan odgojni efekt

- grupni rad: objasniti odreeni lik u odnosu na zadani segment teksta

- spoznaja da predodbe o drugim ljudima oblikujemo na temelju njihova jezina ponaanja
odgojno je vana lijepo se moe obraditi kroz dramu
- izvoenje na sceni takoer trai mnogo promiljanja, kao i crtanje
- tkz. usporeno itanje uoavanje stilskih posebnosti ili objanjavanje konteksta uz pomo
uitelja, zastajanje izmeu iskaza i opisa kako bismo pitali zbog ega neki lik neto radi ili misli

Razgovor o umjetnikom tekstu na nastavi

- zanimanje za razgovor je pokazatelj razumijevanja

- dok itatelj ita, on propituje, predvia, stavlja u odnose, mijenja miljenja i zakljuuje
- djelo umire ako nestane kritiko istraivanje novih itanja
- velik je utjecaj nesvjesnog kod kritike i analiziranja, ali unato tome razgovor o umjetnikom
tekstu i dalje dobiva na vanosti, dobar je i za izgradnju dobrog odnosa izmeu uenika i
nastavnika
- kada govorimo o proitanome tekstu, zapravo govorimo o itateljevom doivljaju proitanoga
teksta i upravo bi stavljanjem naglaska na vlastiti doivljaj uenika nastava knjievnosti bila
zanimljivija te uenici ne bi odlazili sa sata s osjeajem da nisu u stanju itati knjievnost ili rei
to o njoj
- nastava koja eli postii odgojni utjecaj moe se ostvarivati samo na osnovi razgovora s
uenikom o njegovim literarnim doivljajima i o svim prateim osjeajima, nesigurnostima,
pitanjima i odnosima te cijelo to vrijeme mora biti usmjerena na uenika
- treba poticati uenike da izraavaju vlastito miljenje tek razliiti odgovori na pitanja o tekstu
(to se dogaa i zato? U kakvoj su vezi dogaaji? Kakvi su unutarnji svjetovi likova?) daju
znaenje fiktivnoj prii
- poetni oblici razgovora najuspjeniji su ako do njih dolazi u skupinama izmeu samih uenika
odsutnost prijetnje od uiteljeva ispravka djeluje kreativno na uenike
- upotreba preporuenih pitanja i uputa za obradu tekstova smanjuje nastavnikovu i ueniku
kreativnost i motivaciju za udubljivanje u tekst
- vane su i pozitivne i negativne reakcije na tekst
- uenicima su zanimljiviji dijelovi teksta koji se njih neposredno tiu obrade bi bilo dobro poeti
od tih dijelova
- ispitivanje znanja iz knjievnosti ne pridonose ostvarivanju i ispunjavanju ciljeva nastave vodi
uenju napamet
- pitanje i odgovor jo nisu prava interakcija, nego je to kada uitelj reagira na uenikove
odgovore i zanimanje
- najuspjenija nastava e ostvariti ondje gdje uitelj potie uenike da govore slobodno
- neka istraivanja pokazuju da su uenika razmiljanja sofisticiranija u razgovoru s drugim
uenicima, nego s profesorom
- finski strunjaci za itanje uvjereni su kako je za visoku itateljsku pismenost uenika zasluan
neautoritativni odnos izmeu nastavnika i uenika

- osnovne preporuke:

da nastavnici sve uenike smatraju sposobnima za literarni doivljaj

da razgovor na nastavi koriste kako bi razvili uenikovo razumijevanje, a ne za provjere
znanja
da vode rauna da su uenika pitanja prirodan dio procesa razumijevanja, a ne znak da
nije nauio
da nastavnici pomau uenicima u isprobavanju razliitih perspektiva za bogaenje
razumijevanja, a ne da oekuju suglasnost u interpretaciji

- trai se promjena u interakciji nastavnika i uenika, ali i nain organiziranja aktivnosti te

promjenu kurikuluma koji mora uiti svoje ciljeve izvedivima

Nova teorijska polazita za nastavu knjievnosti

- potrebno je smanjiti koliinu knjievnoteorijskih pojmova

- nastava knjievnosti ne bi smjela navoditi na neprirodan odnos prema tekstu, na razliite
postupke karakterizacija pojedinih sastavnica koje nemaju nikakve veze s uenikovim doivljajem
teksta
- oekivanje analize teksta od nastavnika ili udbenika nee uiniti samostalnog uenika
- vanost neposrednoga pozitivnog iskustva itanja, inae se knjievnost ne moe natjecati s
lakim oblicima zabave

Zato nastava knjievnosti zasnovana na literarnim odlomcima ne doprinosi

razvoju itateljske sposobnosti

- kulture engleskoga govornog podruja ukinule su sluenje ulomcima na nastavi zbog spoznaje o
njenoj neuspjenosti
- posredno poruuju uenicima da je besmisleno itati integralne tekstove i gubiti vrijeme na njih
ako ih moemo svladati i tuim saetkom ili odlomkom
- itanje ulomka ne funkcionira kao itanje integralnog teksta, izrezano je iz sredine, ne
funkcionira kako ga je autor zamislio, uenici ne mogu znati kako je dolo do radnje
- ulomci ne pobuuju fantazijsku aktivnosti niti empatiju prema likovima

Prema razumijevanju pojma itateljske sposobnosti u knjievnosti

- uenici prije svega trebaju shvatiti znaenje jezika i jezinih sposobnosti te da je materinski
jezik za njih najvaniji nastavni predmet i da se jezina znanja i sposobnosti moraju kontinuirano
razvijati jer je teko ukloniti zaostatke na podruju jezinog razvoja
- knjievnost nisu antologije, nego nain razmiljanja o tome to znai biti ovjek
- uenici bi mogli shvatiti linearnost teksta i tehnike kojima nas autor vodi, a ponekad navodi na
odreena razmiljanja

itanje elektroniki oblikovanih tekstova

- nastava knjievnosti bi trebala ukljuivati vie oblika pismenosti (multiliteracy)

- usvajanje novih, nelinearnih (ili vielinearnih) oblika itanja hipertekst, linkove itatelj ita
prema svojem interesu, kako eli ne slijedi se autorov odabir, itanje postaje proizvoljan izbor
sadraja
- itatelj odabire sastavnice i tijek prie, suautor je
- nedostatak istraivanja koja bi nam rekla kako e se promijeniti proces itanja i odnos prema
linearnom/tradicionalnom itanju