Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
kmetstva
Njemaka imala iza sebe svoju klasinu filozofiju (Hegel) , Marx prihvaa
Feuerbachov materijalizam, Feurbachu nedostaje konkretnosti historinostnjegova filozofija religije je zasnovana usko psiholoki i antropoloki
nova ponuda na taj nain postaje nuna; ta klasa uvijek mora rtvovati
dio sebe da ne bi sasvim propala;
-Kada se jedno drutvo nalazi u stalnom bogaenju?
Porastom kapitala i prihoda jedne zemlje, a to je mogue samo ako:
Se nagomila mnogo rada jer je kapital nagomilani rad (radniku se
sve vie i vie oduzima, vlastiti rad mu se suprotstavlja kao tue
vlasnitvo)
Gomilanje rada poveava podjelu rada, a podjela rada poveaav
broj radnika, obrnuto-broj radnika poveava podjelu rada (podjela
rada na jednoj strani i gomilanjem kapitala na drugoj radnik postaje
sve vie zavisan od jednostranog, mainskog rada; isto se tako
zbog poveanja klase ljudi koja samo radi povisuje konkurencija
radnika, dakle snizuje se njihova cijena
U drutvu koje se nalazi u rastuem blagostanju samo najbogatiji
mogu ivjeti od kamate od novca; ostali moraju ili voditi posao
svojim kapitalom ili ga baciti u trgovinu; time konkurencija postaje
vea, koncentracija kapitala se poveava; poveava se broj radnika
te njihova konkurencija postaje vea, neprirodnija i nasilnija; dio
radnika dospijeva u prosjatvo, ili stanje skapavanja od gladi, kao
PROFIT OD KAPITALA
Kapital-upravljaka vlast nad radom i njegovim proizvodima; kapitalist posjeduje
kupovnu mo; Smith Kapital je stanovita koliina nagomilanog rada stavljenog u
rezervu; kapital je nagomilani rad;
Glavnica-naziva se kapitalom tek onda kad vlasniku daje prihod ili dobitak
Prihod ili dobitak od kapitala- koliko god da je sad nemogue s preciznou
odrediti dobitke kapitala, to o njima moemo stvarati predodbu prema kamati od
novca; najnia stopa dobitka od kapitala mora uvijek biti neto via nego to je
vano da bi kompenzirala sluajne gubitkke, kojima je uloeno svako ulaganje
kapitala; najvia stopa jest ona koja u veini roba u cjelini oduzima zemljinu
rentu i svodi nadnicu na najniu cijenu, samo na uzdravanje radnika za vrijeme
rada
Kapitalist odrava trinu cijenu iznad prirodne:
kapital u tu granu
Tvornika tajna-kapitalist s manjim proizvodnim trokovima, a s vie profita
-veliki kapital se bre akumulira (razmjerno svojoj veliini) nego mali kapital
-2 vrste kapitala:
ZEMLJINA RENTA
Zemljina renta-moe se promatrati kao proizvod prirodne sile, upotrebu koju vlasnik
posuuje zakupcu; to je djelo prirode, koje preostaje poslije odbijanja ili poslije
izjednaavanja svega onoga to se moe smatrati ovjekovim djelom
-veliina zemljine rente ovisi o stupnju plodnosti zemljita; renta se mijenja prema
plodnosti zemlje, bez obzira kakav je njen proizvod, ali i prema poloaju, bez obzira
kakva je njena plodnost
-zemljina renta se utvruje borbom izmeu zakupca i zemljovlasnika ; zemljina
renta promatrana kao cijena koja se plaa za upotrebu zemlje je najvia cijena koju
zakupac moe platiti za trenutno stanje zemljita
-visoka ili niska stopa zemljine rente jest posljedica cijene; hrana spada meu
proizvode koji uvijek donose zemljinu rentu; 2 najvee ljudske potrebe poslije hrane
su odijelo, stan i ogrijev=one obino daju zemljinu rentu, ali ne uvijek nuno
sredstava
Svako poboljanje drutvenog stanja tei direktno ili indirektno da povisi
zemljinu rentu, da povea realno bogatstvo vlasnika, tj. Njegova mo da kupi
tui rad ili njegov proizvod
Razmjerno nigdje ne pada broj radnika i orua s veliinom kapitala kao kod
zemljinog posjeda
Veliki zemljoposjed akumulira sebi kamate od kapitala koji je uloio zakupac
OTUENJE
-nuni rezultat konkurencije akumulacije kapitala jest raspad na dve klase:
1. Klasa vlasnika
2. Klasa radnika lienih vlasnitva
-radnik postaje utoliko siromaniji ukoliko proizvodi vie bogatstva; poveanjem
vrijednosti svijeta stvari, raste obezvrijeivanje ovjekova svijeta
-proizvod rada jest rad koji se fiksira na jednom predmetu, koji je postao stvar, to je
opredmeenje rada; ostvarenje rada jest njegovo opredmeivanje
-radnik svojim radom prisvaja vanjski svijet, a time sebi oduzima sredstva za ivot na
nain da:
Proizvoda rada
Akta proizvodnje (odnos prema tuoj djelatnosti koja mu ne pripada)
Od ovjeka
Od rada
vlasnik (jer zemljina renta njegove zemlje postoji samo pomou konkurencije
zakupaca); vlastelin je ve u zakupcu postao obian kapitalist
-kapital i rad moraju prijei kretanje:
postojanje
Suprotnost svakog sama protiv sebe
-kapita=rad te se raspada na sebe i ne svoje kamate (a kamate na kamate i
dobitak); kapitalist preazi u radniku klasu; rad kao moment kapitala, njegovi
trokovi, nadnica je rtva kapitala, rad se raspada na sebe i na nadnicu,
zajednica
Komunizam, demokratski ili despotski, s ukidanjem drave, ali istovremeno jo
nedovren koji se jo uvijek nalazi pod utjecajem privatnoga vlasnitva, tj.
ovjekova otuenja
ovjenog ovjeka
Pozitivno ukidanje privatnoha vlasnitva ne smije se shvatiti samo u smislu
sebi
8. Potreba, proizvodnja i podjela rada
-podjela rada je nacionalno-ekonomski izraz drutvenosti rada unutar otuenja
-nacionalni ekonomist uspostavlja jedinstvo rada i kapitala:
Kapital je nagomilani rad
Kapital kao sirovina, djelomino kao instrument koji sam radi, proizvodni rad
Radnik je kapital
Nadnica pripada trokovima kapitala
Rad radnika je reprodukcija njegova ivotna kapitala
Radnik je momenat djelatnosti kapitala
9. Novac
-je svodnik izmeu potrebe i predmeta, izmeu ivota i ovjekova sredstva za ivot;
-navodi i Sheakspearova svojstva novca:
Vidljivo boanstvo, pretvaranje ljudskih i prirodnih svojstava u njihovu
suprotnost
Opa prostitutka, opi svodnik ljudi i narodu
10. Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uope (315.str)
-Feuerbach jedini koji se ozbiljno i kritiki odnosi prema Hegelovoj dijalektici;
-nabraja Feuerbachove zasluge-(pogledaj!! Str. 315.)
11. Feuerbach (suprotnost materijalistikog i idealistikog shvaanja)
-dolazi do procesa truljenja apsolutnog duha u Njemakoj u trajanju od tri godine;
dolazi do konkurencija, prevara u vrijednosnicama (uglavnom ekonomska kriza)
-postoji Hegelova filozofija duha, religija je aktualna u Njemakoj ve godinama i
nitko joj se ne suprotstavlja:
MLADOHEGELIJANCI
Kritiziraju
Protiv vladavine religije
STAROHEGELIJANCI
-ljude moemo razlikovati po svijesti, religiji, ali glavna ideja jest u tome da se ljudi
razlikuju od ivotinja onda kada ponu proizvoditi sredstva za ivot
-oblici vlasnitva:
9
10
11