RANI RADOVI-Karl Marx i Friedrich Engels

Iz predgovora (okruenje u kojem nastaju rani radovi):

Pruska proivljava duboku unutranju krizu, dolazi do reformi koji mjenjaju

proizvodne odnose na selu, graanska klasa zainteresirana za ukidanje

kmetstva
Njemaka imala iza sebe svoju klasinu filozofiju (Hegel) , Marx prihvaa
Feuerbachov materijalizam, Feurbachu nedostaje konkretnosti historinostnjegova filozofija religije je zasnovana usko psiholoki i antropoloki

Rani radovi su sastavljeni od vie rukopisa:

1. Marxova pisma Rugeu 1843. God.
Rasprava o Pruskoj, o kritikama i kritiarima
2. Marxov prilog jevrejskom pitanju 1843. God.
Politika emancipacija, dravna politika, SAD, kranska drava-nije drava
jer je religija imaginarna i poziva na nestvarnost, demokratska drava je
zbiljska drava; privilegij vjerovanja jest ovjekovo ope pravo; sloboda je
initi sve to drugome ne kodi;
3. Marxov prilog kritici Hegelove filozofije prava
Kritika religije, politika Njemake, filozofija Emancipcija Njemake jest
emancipacija ovjeka; proleterijat je srce, a filozofija glava emancipacije
4. Engelsov nacrt za kritiku nacionalne ekonomije
Tek sa razvijanjem slobodne trgovine prevlada ekonomija privatnog vlasnitva
-ZEMLJINA NAJAMNINA je odnos izmeu plodnosti zemljita (prirodna
strana+ovjekova obrada) i konkurencije;
-Zemljoposjednik pljaka jer monopolizira zemlju; dok postoji privatno
vlasnitvo sve se svodi na konkurenciju;
-suprotnost konkurenciji jes monopol, konkurencija poiva na interesu, a
interes opet proizvodi monopol
-Engleska (istovremena bijeda i bogatstvo)
Prenaseljena zemlja (prekomjerno stanovnitvo je povezano sa
prekomjernim bogatstvom; stanovnitvo je preveliko tamo gdje je
prevelika proizvodna snaga uope;
-Engels tvrdi da je Malthausova ekonomska teorija zapravo ekonomski izraz
za religijsku dogmu o proturjenosti duha i prirode, pokvarenosti obje;
-Kako narod moe umrijeti od gladi pored samog izobilja?

Veliki kapital i veliki zemljoposjed gutaju mali kapital i mali

zemljoposjed-za vrijeme kriza ova centralizacija se odvija jo i bre

-Engels smatra = srednje klase e nestati i svijet e se podijeliti na milijunae i

siromahe (ako se ne promjene socijalni odnosi, stope se suprotni interesi i
ukine se privatno vlasnitvo)
-KONKURENCIJA je pokretaka sila koja neprestano ponovno potie na
djelatnost na ostarjeli socijalni poredak, ali pri svakom novom naprezanju
guta i jedan dio klonulih snaga
5. Marxov prilog kritici nacionalne ekonomije
NADNICA se odreuje neprijateljskom borbom izmeu kapitalista i radnika; to
je odbitak koji zemlja i kapital daju radniku; najnii i jedino neophodan iznos za
nadnicu jest izdravanje radnika za vrijeme rada, i to toliko da moe prehraniti
svoju porodicu i da ne izumre radnika klasa;
-Smith Najnia je ona nadnica koja odgovara ivotinjskoj egzistenciji
-RAD, RADNIK KAO ROBA = potranja za ljudima nuno regulira proizvodnju
ljudi kao i svake druge robe; radnik je postao roba i za njega je srea ako
nae kupca; kod gravitiranja trine cijene prema prirodnoj cijeni radnik gubi
najvie i bezuvjetno; radnik ne mora nuno zaraditi sa zaradom kapitalista, ali
nuno s njim gubi; cijene rada mnogo su konstantnije od cijena sredstava za
ivot (u godini skupoe nadnica se smanjuje zbog smanjenja potranje za
radom); cijene rada razliitih vrsta radnika mnogo su razliitije od zarade
razliitih grana u kojima je uloen kapital (kad kapitalist i radnik jednako trpe,
radnik trpi na svojoj egzistenciji, a kapitalist na zaradi)
-3 GLAVNA EKONOMSKA STANJA ZA POLOAJ RADNIKA:
Bogatstvo drutva je na propadanju = najvie trpi radnik jer iako
radnika klasa ne moe zaraditi toliko kao klasa vlasnika u sretnom
stanju drutva, nijedna klasa ne trpi tako surovo od njegova opadajna

kao radnika klasa

Bogatstvo drutva raste = radniku je takvo stanje jedino povoljno;
nastaje konkurencija meu kapitalistima; potranja za radnicima
nadmauje njihovu ponudu, ali radnici ako ele vie zasluiti moraju
vie svoga vremena rtvovati, izvravati robovski rad te time skrauju
svoj ivot, a to je pak povoljna okolnost za radniku klasu u cjelini jer

nova ponuda na taj nain postaje nuna; ta klasa uvijek mora rtvovati
dio sebe da ne bi sasvim propala;
-Kada se jedno drutvo nalazi u stalnom bogaenju?
Porastom kapitala i prihoda jedne zemlje, a to je mogue samo ako:
Se nagomila mnogo rada jer je kapital nagomilani rad (radniku se
sve vie i vie oduzima, vlastiti rad mu se suprotstavlja kao tue
vlasnitvo)
Gomilanje rada poveava podjelu rada, a podjela rada poveaav
broj radnika, obrnuto-broj radnika poveava podjelu rada (podjela
rada na jednoj strani i gomilanjem kapitala na drugoj radnik postaje
sve vie zavisan od jednostranog, mainskog rada; isto se tako
zbog poveanja klase ljudi koja samo radi povisuje konkurencija
radnika, dakle snizuje se njihova cijena
U drutvu koje se nalazi u rastuem blagostanju samo najbogatiji
mogu ivjeti od kamate od novca; ostali moraju ili voditi posao
svojim kapitalom ili ga baciti u trgovinu; time konkurencija postaje
vea, koncentracija kapitala se poveava; poveava se broj radnika
te njihova konkurencija postaje vea, neprirodnija i nasilnija; dio
radnika dospijeva u prosjatvo, ili stanje skapavanja od gladi, kao

to dio srednjih kapitalista prelazi u radniki stale

Kada bi zemlja postigla krajnji stupanj svoga bogatstva = nadnica i
kamata od kapitala bili bi vrlo niski; da bi zadrali zaposlenje
konkurencija meu radnicima bila bi toliko velikada bi plae bile
reducirane na ono to dostaje za odravanje istoga broja rdnika i
budui da bi zemlja bila dovoljno naseljena taj se broj nebi mogao
povati-viak bi morao umrijeti

-cilj nacionalne ekonomije jest nesrea drutva; podjela rada povisuje

proizvodnu snagu rada, bogatstva i profinjnost drutva no ona radnika
osiromauje do stroja; rad izaziva gomilanje kapitala, ali radnika ini sve
zavisnijim od kapitalista; najbogatije stanje drutva, ideal koji se pribliio i koji
postiemo i koji je ujedno i cilj nacionalne ekonomije stalna je bijeda za radnik
-rad se javlja u nacionalnoj ekonomiji samo u obliku djelatnosti za zaradom
-tete podjele rada:

Vea smrtnost tvornikih radnika

ene imaju samostalniji ekonomski poloaj
Kapitalisti mogu na najlaki i najjeftiniji mogui nain prisvojiti snage donjh
klasa

PROFIT OD KAPITALA
Kapital-upravljaka vlast nad radom i njegovim proizvodima; kapitalist posjeduje
kupovnu mo; Smith Kapital je stanovita koliina nagomilanog rada stavljenog u
rezervu; kapital je nagomilani rad;
Glavnica-naziva se kapitalom tek onda kad vlasniku daje prihod ili dobitak
Prihod ili dobitak od kapitala- koliko god da je sad nemogue s preciznou
odrediti dobitke kapitala, to o njima moemo stvarati predodbu prema kamati od
novca; najnia stopa dobitka od kapitala mora uvijek biti neto via nego to je
vano da bi kompenzirala sluajne gubitkke, kojima je uloeno svako ulaganje
kapitala; najvia stopa jest ona koja u veini roba u cjelini oduzima zemljinu
rentu i svodi nadnicu na najniu cijenu, samo na uzdravanje radnika za vrijeme
rada
Kapitalist odrava trinu cijenu iznad prirodne:

Trgovakom tajnom-ako je trite jako udaljeno od onih koji ga posjeuju;

dolazi do zatajivanja promjena cijena te drugi kapitalisti ne ulau svoj

kapital u tu granu
Tvornika tajna-kapitalist s manjim proizvodnim trokovima, a s vie profita

dostavlja svoju robu po istim ili ak niim cijenama

Pomou monopola individua i kompanija

-najkorisnije ulaganje kapitala za kapitalistu jest ono koje mu uz istu sigurnost

daje najvei dobitak; najvanije operacije rada ureene su i voene prema
planovima i spekulacijama onih koji ulau u kapital; a cilj koji sebi postavljaju u
svim tim planovima i operacijama jest profit; stopa profita je niska u bogatim
zemljama, a visoka u siromanim zemljama, a nikad nije tako visoka kao u
zemljama koje jure u vlastitu propast

-veliki kapital se bre akumulira (razmjerno svojoj veliini) nego mali kapital
-2 vrste kapitala:

FIKSNI (STALNI) KAPITAL-kapital koji je uloen u poboljanje zemlje , u

poboljanje strojeva, orua, alata

OPICAJNI KAPITAL- kapital koji se primjenjuje za proizvodnju sredstava
za ivot; tako uloeni kapital n daje vlastiti prihod, profit sve dok ostaje u
njegovom posjedu ili u istom obliku

ZEMLJINA RENTA
Zemljina renta-moe se promatrati kao proizvod prirodne sile, upotrebu koju vlasnik
posuuje zakupcu; to je djelo prirode, koje preostaje poslije odbijanja ili poslije
izjednaavanja svega onoga to se moe smatrati ovjekovim djelom
-veliina zemljine rente ovisi o stupnju plodnosti zemljita; renta se mijenja prema
plodnosti zemlje, bez obzira kakav je njen proizvod, ali i prema poloaju, bez obzira
kakva je njena plodnost
-zemljina renta se utvruje borbom izmeu zakupca i zemljovlasnika ; zemljina
renta promatrana kao cijena koja se plaa za upotrebu zemlje je najvia cijena koju
zakupac moe platiti za trenutno stanje zemljita
-visoka ili niska stopa zemljine rente jest posljedica cijene; hrana spada meu
proizvode koji uvijek donose zemljinu rentu; 2 najvee ljudske potrebe poslije hrane
su odijelo, stan i ogrijev=one obino daju zemljinu rentu, ali ne uvijek nuno

Kako vlasnik eksploatira sve koristi drutva?

Zemljina renta se uveava sa stanovnitvom

Zemljina renta se penje sa poboljanjem, sigurnou i poveanjem prometnih

sredstava
Svako poboljanje drutvenog stanja tei direktno ili indirektno da povisi
zemljinu rentu, da povea realno bogatstvo vlasnika, tj. Njegova mo da kupi
tui rad ili njegov proizvod

Vrste poboljavanja u proizvodnoj snazi rada, koje su direktno usmjerene na

to da snize realnu cijenu manufakturnih proizvoda, tee indirektno tome da
povise realnu zemljinu rentu

-veliki i mali zemljoposjed odnose se kao veliki i mali kapital:

Razmjerno nigdje ne pada broj radnika i orua s veliinom kapitala kao kod

zemljinog posjeda
Veliki zemljoposjed akumulira sebi kamate od kapitala koji je uloio zakupac

za poboljanje zemljita; mali zemljoposjed mora uloiti svoj vlastiti kapital

Dok svako dr. usavravanje koristi velikom zemljoposjedu, ono kodi malome
jer od njega zahtjeva sve vie gotova novca

OTUENJE
-nuni rezultat konkurencije akumulacije kapitala jest raspad na dve klase:
1. Klasa vlasnika
2. Klasa radnika lienih vlasnitva
-radnik postaje utoliko siromaniji ukoliko proizvodi vie bogatstva; poveanjem
vrijednosti svijeta stvari, raste obezvrijeivanje ovjekova svijeta
-proizvod rada jest rad koji se fiksira na jednom predmetu, koji je postao stvar, to je
opredmeenje rada; ostvarenje rada jest njegovo opredmeivanje
-radnik svojim radom prisvaja vanjski svijet, a time sebi oduzima sredstva za ivot na
nain da:

Osijetilni svijet prestaje biti predmet koji pripada njegovu radu

Vanjski svijet prestaje biti ivotno sredstvo, sredstvo za fiziko izdravanje
radnika
=radnik tako postaje rob svoga predmeta:
Dobiva predmet rada (egzistira kao radnik)
Dobiva sredstva za izdravanje (egzistira kao fiziki subjekt)

U emu se sastoji otuenje rada?

-rad nije dobrovoljan ve prisilan; rad je sredstvo da zadovolji potrebe izvan njega
samoga; taj rad nije nadnikov rad ve rad nekog drugog
-radnik se otuuje od:

Proizvoda rada
Akta proizvodnje (odnos prema tuoj djelatnosti koja mu ne pripada)
Od ovjeka
Od rada

-predmet rada jest opredmeenje ovjekova radnog ivota

otueni rad oduzima

ovjeku predmet njegove proizvodnje te time oduzima i ovjekovu zbiljsku radnu

predmetnost, oduzima mu njegov radni ivot
-otueni rad ini:

ovjekovu radnu sutinu tuom sutinom, a otuenje ovjeku njegovo

vlastito tijelo kao i prirodu izvan njega

Otuenje ovjeka od ovjeka, ako se ovjek sam sebi suprotstavlja onda
mu se suprotstavlja i svaki drugi ovjek

Ako moja vlastita djelatnost ne pripada meni kome ona pripada?

Ni Bogu, ni prirodi; ona pripada drugom ovjeku, ovjeku izvan radnika

6. Odnos privatnog vlasnitva

-vrijednost radnika kao i kapitala penje se prema potranji i ponudi, a njegovo
postojanje, njegov ivot jest ponuda robe; radnik proizvodi kapital, kapital proizvodi
radnika, on dakle proizvodi samoga sebe
-postojanje kapitala jest postojanje radnika; proizvodnja ne proizvodi ovjeka samo
kao robu, ona ga proizvodi i kao duhovno i tjelesno oneovjeeno bie; cilj
proizvodnje jest suma godinjih uteda!!;
-pretvaranjem roba u slobodnog radnika vlastelin se pretvorio u kapitalista,
industrijalca; srednji lan toga jest zakupac i on je tajna zemljoposjednika samo
pomou zakupca vlastelin (kapitalist) postoji nacionalno-ekonomski kao privatni
7

vlasnik (jer zemljina renta njegove zemlje postoji samo pomou konkurencije
zakupaca); vlastelin je ve u zakupcu postao obian kapitalist
-kapital i rad moraju prijei kretanje:

Neposredno i posredno jedinstvo obih

-kapital i rad ujedinjeni, odvojeni i otueni, ali uzajamno se podiui i

unapreujui kao pozitivnu uvjeti

Suprotnost obih
-oni se uzajamno iskljuuju, svaki pokuava da drugome oduzme njegovo

postojanje
Suprotnost svakog sama protiv sebe
-kapita=rad te se raspada na sebe i ne svoje kamate (a kamate na kamate i
dobitak); kapitalist preazi u radniku klasu; rad kao moment kapitala, njegovi
trokovi, nadnica je rtva kapitala, rad se raspada na sebe i na nadnicu,

radnik je kapital, roba

Uzajamna neprijateljska suprotnost
7. Privatno vlasnitvo i komunizam
-komunizam je izraz (pozitivan) ukinutog privatnog vlasnitva, prije svega kao ope
privatno vlasnitvo; odreenje radnika se ne ukida ve se proiruje pa se tako braku
(privatno vlasnitvo) suprotstavlja zajednica ena (ena kao ope vlasnitvo);
-odnos mukarca prema eni je najprirodniji odnos ovjeka prema ovjeku;
-komunizam postaje istovremeno sa ateizmom;
-drutvo je dovreno sutinsko jedinstvo ovjeka s prirodom, istinsko uskrsnue
prirode; provedeni naturalizam ovjeka i provedeni humanizam prirode
-privatno vlasnitvo nametnulo je shvaanje da je neto nae jedino kada to
upotrebljavamo (pijemo, jedemo, nosimo)
-ukidanje privatnog vlasnitva je emancipacija
-osijetilnost mora biti baza svake nauke; zbiljska nauka polazi od:
Osjetilne svijesti
Osjetilne potrebe
-historija je zbiljski dio historije prirode
-vrste komunizma!?!?
Pozitivno ukidanje privatnog vlasnitva, grubi komunizam, samo je pojavni
oblik podlosti privatnog vlasnitva koje hoe da se postavi kao pozitivna

zajednica
Komunizam, demokratski ili despotski, s ukidanjem drave, ali istovremeno jo
nedovren koji se jo uvijek nalazi pod utjecajem privatnoga vlasnitva, tj.
ovjekova otuenja

Komunizam kao pozitivno ukidanje privatnoga vlasnitva kao ovjekova

samootuenja jest potpun i svjestan povratak ovjeka sebi kao drutvenog tj.

ovjenog ovjeka
Pozitivno ukidanje privatnoha vlasnitva ne smije se shvatiti samo u smislu

posjedovanja u smislu imanja

Jedno bie je za sebe samostalno tek kada stoji na vlstitim nogama, a na
vlastitim nogama stoji tek onda kada svoje postojanje zahvaljuje samome

sebi
8. Potreba, proizvodnja i podjela rada
-podjela rada je nacionalno-ekonomski izraz drutvenosti rada unutar otuenja
-nacionalni ekonomist uspostavlja jedinstvo rada i kapitala:
Kapital je nagomilani rad
Kapital kao sirovina, djelomino kao instrument koji sam radi, proizvodni rad
Radnik je kapital
Nadnica pripada trokovima kapitala
Rad radnika je reprodukcija njegova ivotna kapitala
Radnik je momenat djelatnosti kapitala
9. Novac
-je svodnik izmeu potrebe i predmeta, izmeu ivota i ovjekova sredstva za ivot;
-navodi i Sheakspearova svojstva novca:
Vidljivo boanstvo, pretvaranje ljudskih i prirodnih svojstava u njihovu
suprotnost
Opa prostitutka, opi svodnik ljudi i narodu
10. Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uope (315.str)
-Feuerbach jedini koji se ozbiljno i kritiki odnosi prema Hegelovoj dijalektici;
-nabraja Feuerbachove zasluge-(pogledaj!! Str. 315.)
11. Feuerbach (suprotnost materijalistikog i idealistikog shvaanja)
-dolazi do procesa truljenja apsolutnog duha u Njemakoj u trajanju od tri godine;
dolazi do konkurencija, prevara u vrijednosnicama (uglavnom ekonomska kriza)
-postoji Hegelova filozofija duha, religija je aktualna u Njemakoj ve godinama i
nitko joj se ne suprotstavlja:
MLADOHEGELIJANCI

Kritiziraju
Protiv vladavine religije

STAROHEGELIJANCI

Slave religiju kao zakonitu

-ljude moemo razlikovati po svijesti, religiji, ali glavna ideja jest u tome da se ljudi
razlikuju od ivotinja onda kada ponu proizvoditi sredstva za ivot
-oblici vlasnitva:
9

1. PLEMENSKO VLASNITVO- nerazvijena proizvodnja (ribolov, lov,

stoarstvo), velika masa neobraenog zemljita, podjela rada nerazvijena i
ograniena na porodicu
2. ANTIKO OPINSKO I DRAVNO VLASNITVO-nastaje ujedinjenjem vie
plemena u jedan grad putem ugovora ili osvajanja; postojanje ropstva, podjela
rada razvijenija, klasni odnos graana i robova potpuno razvijen
3. FEUDALNO STALEKO VLASNITVO-vlasnitvo na zajednici kojoj see
suprotstavljaju seljaci-kmetovi; rad svakog pojedinca, nastaju cehovi
(za ovo neznam u kaj se uklapa, imala to dodatno napisano!!!)
HISTORIJA
-ljudi moraju imati mogunosti da ive da bi mogli stvarati historiju;
-osnovni uvjet cijele historije jest stvaranje, proizvodnja materijalnog ivota;
historijsko djelo je i potreba za proizvodnjom novih potreba; ljudi koji stvaraju svoj
ivot, stvaraju porodicu 8na poetku jedini dr. odnos, a potom podreeni drutveni
odnos); proizvodnja ivota jest i prirodni i drutveni odnos-zajedniko djelovanje vie
individua
STVARNA OSNOVA IDEOLOGIJE
SAOBRAAJ I PROIZVODNE SNAGE
-grad-kapital, uitak
-selo-izolacija, osamljivanje
-podjela rada provedena:

Izmeu pojedinih cehova-svaki radnik morao je znati sve to se s njegovim

alatom moglo uiniti; loe prometne veze; manjak stanovnitva; nisu
dozvoljavali daljnju podjelu rada

Razdvajanje proizvodnje i saobraaja-stvaranje posebne klase trgovaca,

gradovi stupaju u meusobnu vezu

10

SLJEDEE SU TEZE O FEUERBACHU-POGLEDAJ U KNJIZI I PROITAJ

JEDNOM.... (mislim da je na kraju knjige!!!)

11