Stručni Ispit Za Građevinare I Arhitekte - Odgovori Na Pitanja S Rokova

Odgovori na pitanja s grupe Struni ispit za graevinare od
01.01.2013. do 01.03.2015.
Napomene autora vezane uz ove odgovore:
Veina odgovora preuzeta je iz skripte Paladin i Juki, jedan manji dio iz skripte Kova i velika zahvala
ide njima na njihovim skriptama. Na ostala sam sam odgovarao iz literature, s interneta i iz vlastitog
znanja.
Podruja koja su sadrana su osnove tehnike regulative, zatita od poara, zatita na radu, tehnika
regulativa gradnje i ue podruje struke zgrade. Budui da sam polagao ue podruje struke Zgrade,
nisam radio odgovore za ostala podruja jer nisam htio neto krivo odgovarati. Ali, povadio sam sva
pitanja tako da netko drugi moe pronai sve odgovore. Ta pitanja potraite u drugoj polovici ovog
dokumenta pod naslovom Popis pitanja s rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015.
Pitanja unutar podruja nisu poredana po nekom posebnom redu, nego kako su se pojavljivala dok
sam ih vadio iz pitanja s grupe. Zbog toga su pitanja iz slinih podruja tako porazbacana.
Neka pitanja su uestalija i javljaju se na skoro svakom roku, a neka su se pojavila samo jednom. Da bi
vidjeli uestalost pojedinog pitanja pogledajte koliko se puta javljalo u dokumentu Popis pitanja s
rokova od 01.01.2013. do 01.03.2015. koji se nalazi na kraju ovih odgovora.
Pitanja sam vadio i s rokova arhitekata i graevinara tako da ovi odgovori mogu pomoi i jednima i
drugima. Ima nekoliko pitanja koja se ba odnose direktno na dio specifine literature za arhitekte i za
njih nisam znao odgovor.
Na neka pitanja dan je opiran odgovor, zato to ima vie potpitanja vezano uz to pitanje, primjerice
za energetski certifikat, vatrogasne pristupe i sl.
Neka pitanja se pojavljuju u vie poglavlja i namjerno sam ponovio odgovore u svakom poglavlju u
kojem se pojavljuju.
Prema svojim iskustvima i prema iskustvima kolega, male su anse da vas se pita neto to nije
obuhvaeno ovim pitanjima. Unato tomu, preporuam da ipak prvo dobro proete kroz skripte i kroz
vanije zakone i pravilnike jer vam ovako pitanja nee ba puno pomoi u povezivanju i shvaanju
gradiva. Pitanja vam najbolje mogu pomoi u zavrnoj fazi kad ste veinu svega nauili i kad trebate
samo detaljno utvrditi ono gradivo koje se najee ispituje.
Odgovore sam pisao u najboljoj moguoj namjeri i ispriavam se ako mi se potkrala neka greka. Isto
tako je i sigurno da e se s vremenom neki propisi promijeniti, a s njima i odgovori na pitanja, tako da
imajte to u vidu kad uite po pitanjima.
elim vam puno sree na ispitu!

Matej Mihi, mag.ing.aedif.
Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

1. Zgrada, graevina
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra
pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine.
Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s
ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem.
2. Temeljni zahtjevi
Mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, zdravlje, higijena i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom upotrebe, zatita od
buke, gospodarenje energijom i ouvanje topline, racionalna upotreba prirodnih resursa.
Dokazuju se u glavnom projektu.
3. Mehanika otpornost i stabilnost

Mehanika otpornost i stabilnost tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do:
ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela,
velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,
oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije,
oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.
4. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta
2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima
3. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je izraen prema stranim propisima
5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, i posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev
za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom
6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u
prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekoloku mreu
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole i
8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom)
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola, investitor uz navedene dokumente, prilae:
1. lokacijsku dozvolu
2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izraen i
3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je
podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako nisu izdane u roku
5. Sudionici u gradnji
Investitor, projektant, izvoa, nadzorni inenjer, revident
6. Revident
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
*Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja
u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom
propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje
ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima po Zakonu, po
posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
7. Kontrola projekata
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
*Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja
u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom
propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje
ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima po Zakonu, po
posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva
Kontrola projekata se prema novom Zakonu o gradnji odnosi samo na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.
8. Gradnja i graenje
Gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja.
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda,
opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja postojea graevina.
Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.
1 / 15

9. Nadzorni inenjer
NADZORNI INENJER je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni
inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik
osobe koja je izvoa na istoj graevini. Kada na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor
mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke, investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga
nadzornog inenjera.
*Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno
izvjee.
Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova.
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja:
1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, glavnim projektom, tipskim projektom, zakonom o gradnji, posebnim
propisima i pravilima struke.
2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje/pojedine radove uvjete
3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
graevinu i/ili drugih zahtjeva, i uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere graevnih
proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi, a investitora i graevinsku inspekciju i druge
inspekcije izvijestiti o poduzetim mjerama
6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno
nepravilnosti graenja graevine i to ako:
1. dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja
2. izvoa ili odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete
3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere
Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka i nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik.
Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili
uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti.
Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog
inenjera propisuje ministar pravilnikom.
10. Koje dozvole sve postoje

Lokacijska, graevinska i uporabna.
11. Kako prepoznati gradilite, kako ga oznaavamo? Isto kod rekonstrukcije?

Gradilite moemo prepoznati po izvoenju graevinskih radova, ono je ograeno ogradom i oznaeno ploom. Kod rekonstrukcije je isto.
12. Kako mora postupiti nadzorni inenjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom?
Upisati nedostatak u graevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijela graevine. Ako ne utjee na temeljne zahtjeve
moe ostati u dogovoru s investitorom za smanjenje cijene
13. Kada se moe poeti graditi? kakva mora biti gra. dozvola?
Graditi se moe na temelju pravomone graevinske dozvole ili izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora. Ako se ne izdaje g.d.
onda prema potvrdi glavnog projekta. Prije graenja, mora se napraviti i prijava graenja.
14. to izvoa mora napraviti nakon to zavri graenje?

Mora napisati pisanu izjavu izvoaa.
15. Izvoa
IZVOA je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu.
*Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je
prethodno izvrena prijava graenja.
*Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i
pri tome:
1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno
obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za
graevinu
3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme
i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i
dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom
2 / 15

izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim
propisom ili projektom
5. gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.
16. Treba li izvoa prisustvovati tehnikom pregledu? to radi?

Da, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih tijela, upravnog tijela i neovisnih strunjaka.
17. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, voditelj radova. O emu ovisi koji je imenovan?
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove.
Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa,
investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog
inenjera gradilita.
Glavni inenjer gradilita je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz Zakona
te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe
biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer
gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Imenovanje voditelj/inenjer ovisi o skupini graevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni izvoa.
18. Akti na temelju kojih se gradi

Graevinska dozvola, potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne graevine i radove. Po starom je bilo i rjeenje o uvjetima graenja.
19. Rjeenje o uvjetima graenja

Prema starom zakonu, za kue do 400m2 i gospodarske do 600m2.
20. Prijava gradilita

Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti
poetak graenja.
U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole, izvoaa i nadzornog
inenjera te uz prijavu priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi graevina za koju se odreuje graevna estica.
*Prije poetka graenja investitor je duan osigurati provedbu iskolenja graevine.
21. Uporabna dozvola, za koje graevine se izdaje, to se prilae zahtjevu

Izgraena graevina, odnosno rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon te se moe donijeti rjeenje za
obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom zakonu, nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola.
Prethodno se ne odnosi na graevine i radove na postojeoj graevini odreene pravilnikom o jednostavnim graevinama koje nisu
namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju u katastru. Graevina se rabi samo sukladno njezinoj
namjeni. Izdaje se za sve graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, za graevine za obavljanje djelatnosti i za graevine koje se moraju
evidentirati u katastru.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine i prilae:
1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na
temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine
5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom
6. geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim graevinama, ako se radi o graevini
za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru
7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu s elaboratom o iskolenju, ako se radi o
graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti.
Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut postupak izdavanja te
dozvole.
Izdavanje uporabne dozvole
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske dozvole izdaje se u roku od 8 dana od dana
obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da je:
1. priloena propisana dokumentacija
2. graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta i drugih
uvjeta odreenih graevinskom dozvolom
3. graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne ili druge infrastrukture odreene graevinskom
dozvolom i
4. su privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl.
uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita dovedeno u uredno stanje.
3 / 15

22. Ugovor o graenju
Dio obavezne dokumentacije na gradilitu
Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog
rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge
graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu.
Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda.
Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja.
Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno
ugovorena cijena)
23. Energetski certifikat

Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) izdaje se za zgradu, odnosno njezin
poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za
zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine
manje od 50 m te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska
svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili
iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u
daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlatena osoba
U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora
o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Ovlatenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo
(Detaljnije u UPS Zgrade i TRG)
24. Tipski projekt

Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o
emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta koji su dio glavnog projekta.
Protiv rjeenja za tipski projekt i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka ne
moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu
s kojim je tipski projekt izraen.
Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu.
25. Razlika tipskog i glavnog projekta

Za tipski projekt je ve dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, ZoG i ostale propise pa ih nije potrebno jo
jednom dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih zahtjeva. Tipski projekt nije odreen lokacijom pa za razliku od
glavnog projekta ne zadovoljava lokacijske uvjete.
26. Izjava o svojstvima

Proizvoa izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.
27. Etapno i fazno graenje

Etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se
graevine izdaju posebne graevinske dozvole
Fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne
graevinske dozvole
28. Skupine graevina

Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja
2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti
4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti
5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.
U sluaju ispunjavanja vie uvjeta ili sumnje, pri utvrivanju skupine za graevinu se primjenjuje zahtjevnija
skupina.
4 / 15

29. Program kontrole i osiguranja kvalitete, to u njega ide, gdje nai to treba sadravati
Program kontrole i osiguranja kvalitete iz definiran je u glavnom projektu i moe se odnositi na:
1.dokazivanje uporabljivosti graevnog proizvoda izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita (upuuje na normu)
2.dokazivanje kvalitete proizvoda izraenog u tvornikoj proizvodnji (dokazi da je proizvod u skladu s tehnikom specifikacijom)
Njegov sadraj je odreen u tehnikom propisu o graevnim proizvodima
30. Privremene graevine

Privremene graevine na gradilitu za potrebe gradilita i privremene graevine za obranu od katastrofa Privremene graevine i oprema
gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite
zdravlja ljudi i okolia. Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima.
Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju
se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole
U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja,
za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se graditi graevine koje slue sprjeavanju djelovanja tih
dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Graevina iz posebnih sluajeva graenja mora se u roku od dvije godine od prestanka
djelovanja dogaaja ukloniti, a u sluaju potrebe trajnog zadravanja graevine iz posebnih sluajeva graenja za istu se mora ishoditi
graevinska dozvola.
31. Tehniki pregled

Tehniki pregled obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za
graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.
Investitor/vlasnik graevine duan je omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na tehnikom pregledu dati na uvid dokumentaciju na
gradilitu, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.
Investitor/ vlasnik graevine duan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehniki pregled koji nije prisustvovao tom pregledu
omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju (glavni projekt i graevinska dozvola) i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja
u propisanom roku.
Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole
utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
Iznimno, na tehniki pregled graevine 4. i 5. skupine te graevina i radova odreenih pravilnikom o jednostavnim graevinama poziva se
investitor i drugi sudionici u gradnji.
Tehniki pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali pozivu.
O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloeno miljenje predstavnika javnopravnog tijela o
izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji
je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i miljenja, odgovori i objanjenja sudionika
u gradnji i neovisnog strunjaka s tim u vezi.
Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehnikom pregledu niti je u roku od 8 dana od dana odreenog za obavljanje tehnikog
pregleda dostavio tijelu graditeljstva miljenje, smatrat e se da je miljenje toga tijela dano te da je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela
i/ili posebnim uvjetima koje je utvrdilo to tijelo.
Ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih
uvjeta ili drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, a taj se nedostatak moe otkloniti bez izmjene i/ili
dopune graevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, odreuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne moe biti dui
od 90 dana.
Investitor je duan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog pregleda.
32. to radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole

Po novom zakonu po slubenoj dunosti alje je u katastar, a ne preputa to investitoru
33. Lokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilae zahtjevu

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u
skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta
moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu.
Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se
graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti.
Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.
*Lokacijska dozvola se izdaje za:
1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i
trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama
2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
4. etapno i/ili fazno graenje graevine
5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak
izvlatenja.
5 / 15

*Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD)
Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta
2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom
4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene
utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima.
34. Idejni projekt

*IDEJNI PROJEKT je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju,
kojima se:
1. daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru/idejnotehniko rjeenje
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i
3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu.
Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete)
te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehnika rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se
izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i prirode.
35. to je norma
Norma ili standard je pisani dokument koji sadri niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i
karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi norme nisu obavezne
ali se zakonom i tehnikim propisima moe odrediti obavezno potivanje pojedinih normi. Izrauje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod
za norme (HZN).
Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadri pravila, upute ili
obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim okolnostima.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.
36. Komunalni doprinos

Komunalni doprinosi su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture
Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave
Komunalni doprinos plaa vlasnik graevne estice na kojoj se gradi graevina, odnosno investitor
Plaanjem komunalnog doprinosa vlasnik graevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju trokova izgradnje objekata i
ureenja komunalne infrastrukture
37. Tehniki propis

Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi
za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.
38. Iskolenje
Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice,
odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu
39. Rekonstrukcija
Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva
za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje,
nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.),
odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove
40. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe

Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili
funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti
projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.
41. Zadae arhitektonske struke

Zadae arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:
osiguravanje cjelovitosti i meusobne usklaenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama,
izrada trokovnika projektiranih radova u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje,
izrada projekata krajobraznog ureenja za sve graevine,
izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
6 / 15

utvrivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju bitnih
zahtjeva u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje,
izrada dijelova projekta uklanjanja za sve graevine, u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje,
izrada snimka postojeeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
nostrifikacija arhitektonskih projekata.
42. Projektant
PROJEKTANT je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom,
odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane
za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno
izvedbeni projekt.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavni projektant moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
(3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu.
Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom.
Projektant moe istovremeno biti i koordinator zatite na radu I, ako zadovoljava propisane uvjete.
43. Pokusni rad, kad se mora predvidjeti

Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom, investitor
je obvezan poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.
U sluaju pokusnog rada investitor je duan ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju
biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom. Vrijeme trajanja pokusnog rada ne moe biti due od godine dana.
44. Lokacijska informacija

(Pitanje specifino za arhitekte pa nisam znao odgovor)
45. Informacijski sustav prostornog ureenja

46. U koju skupinu spada obiteljska kua u sklopu koje je frizerski salon
U 3. skupinu jer je potrebno ishoditi posebne uvjete ZNR, tonije potrebno je izraditi elaborat zatite na radu jer je to onda graevina za
obavljanje djelatnosti. Inae je obiteljska kua u 4. skupini.
47. Sadraj idejnog projekta

Opi i tehniki dio. Opi dio sadri: 1. naslovnu stranicu idejnog projekta, 2. popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi
idejnog projekta i 3. sadraj mape.
Tehniki dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadri:
1. jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadri tekstualni opis i grafiki prikaz zahvata u prostoru,
2. tehniki opis zahvata u prostoru kojim se odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu
i drugih zahtjeva za graevinu,
3. podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, ako je potrebno,
4. geodetski projekt, ako je potreban,
5. tehniko rjeenje privremene graevine, koje sadri tekstualni i grafiki dio, ako je potrebno za provedbu zahvata u prostoru.
48. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi

Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i
zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose se na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i
lokalnoj razini. Donose ih upravna tijela zaduena za poslove prostornog ureenja
PROSTORNI PLANOVI:
1. Dravne razine
Dravni plan prostornog razvoja
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja
2. Podrune (regionalne) razine
Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba
Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja
3. Lokalne razine
Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine
Generalni urbanistiki plan
Urbanistiki plan ureenja
7 / 15

49. Posebni uvjeti, koga moemo pitati koji nam trebaju
a) Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola
Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole.
Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati
potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo,
umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta.
Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo
duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno
uvjetima.
b) Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola
Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvruje se da je glavni
projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Potvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka
za izdavanje graevinske dozvole.
Moemo pitati tijelo graditeljstva od kojih javnopravnih tijela moramo traiti posebne uvjete.
50. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem

Zahvati u prostoru koji nisu graenje su svi zahvati u prostoru u kojima se nita ne gradi. Primjerice, to su objekti i ureaji za uzgoj marikulture,
trajno privezani pontoni uz rijenu ili morsku obalu, sportska letilita bez graevina.
51. Geodetski projekt

Geodetskim projektom (GP) se prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se
formiranje odreuje lokacijskom dozvolom. GP se izrauje kao zasebni dio idejnog projekta.
Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u
katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje
graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu
izmjeru i katastar.
Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom,
odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih
estica zgrada i drugih graevina.
Izrauje ga ovlateni inenjer geodezije
Dio je idejnog projekta ili glavnog projekta ako se ishouje lokacijska dozvola.
52. Prostorni planovi

Prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog
znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada,
odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja.
53. Graevine prije 1968.

Smatra se da sve to je izgraeno do 1968. da je legalno izgraeno. Tad je napravljen prvi ortofoto snimak.
54. Jednostavne graevine i radovi

Jednostavne i druge graevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez
glavnog projekta, graevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave poetka graenja i struni nadzor
graenja tih graevina, odnosno izvoenja radova.
U projektiranju i graenju graevina te izvoenju radova iz stavka 1. ovoga lanka investitor, projektant i izvoa duni su pridravati se svih
propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno
prostornim planom.
(1) Glavni projekti iz lanaka 4. i 5. ovoga Pravilnika za graenje graevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola
(graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru), osim projekta iz
lanka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadravati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
(2) Na izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga lanka i na utvrivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je ureeno utvrivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za graenje
graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
(3) Investitor je duan prijaviti poetak graenja graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i izvoenja radova iz lanka 5. ovoga Pravilnika
sukladno Zakonu o gradnji.
(4) Struni nadzor graenja provodi se nad graenjem, graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i nad izvoenjem radova iz lanka 5. ovoga
Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se
prema posebnim propisima evidentiraju u katastru).
Graevine bez GD: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe glavne zgrade(cisterna, septika jama, nadstrenica do 15m2),
ograda do visine 2,2m, potporni zid visine do 1m, pjeaka staza, privremene graevine za potrebe gradilita (osim betonare, asfaltne baze,
dalekovoda, transformatora), grobnica, graevine za stoku, kiosk, nadstrenica na stanici, pano do 12m2, komunalna oprema (klupa, ko za
smee,)
Radovi bez GD: radovi odravanja i hitnih popravaka, ugraivanje sustava grijanja/hlaenja do 30 kW, zamjena prozora i vrata, ureenje
g.estice, radovi na prikljuku na infrastrukturu, radovi na omoguavanju pristupanosti osobama smanjene pokretljivosti.
8 / 15

Graevine po GP: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe glavne zgrade(pomona zgrada jedne etae do 50m2, podzemni
spremnik goriva, bazen povrine do 100m2, sunani kolektori i fotonaponski paneli), igralita, ograda via od 2,2m, potporni zid vii od 1m,
pjeaki most do 3m raspona, graevina za sigurnost prometa (signalizacija).
Radovi po GP: radovi kojima se poboljava ispunjavanje temeljnih zahtjeva, radovi kojima se mijenja namjena prostora, radovi odravanja
kojima se utjee na temeljne zahtjeve, izvoenje krovnih kuica, zavravanje nezavrene zgrade, zamjena dijelova vanjskog omotaa ili koji
su dio tehnikog sustava zgrade.
55. Kada je potrebno definiranje graevne estice a kada obuhvata u prostoru

56. Vrste projekata

Idejni (ZoPU), glavni, tipski, izvedbeni, projekt uklanjanja (svi ostali su definirani u ZoG)
57. Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva
za graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta.
a) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim
uvjetima odreenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.
b) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s uvjetima za
graenje graevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim
na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.
Glavni projekt ovisno o vrsti graevine i radova sadri:
1. arhitektonski projekt
2. graevinski projekt
3. elektrotehniki projekt
4. strojarski projekt i
5. geodetski projekt (za graevinsku dozvolu, a samo kada se ne izdaje lokacijska dozvola)
58. to je bitno za elaborate?

Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. U njima se tehnoloki ralanjuje i obrazlae neki predmet. Dijelovi glavnog projekta
upuuju na podatke iz elaborata.
59. Za to se sve moe koristiti tipski projekt?

Tipski projekt moe se koristiti za dijelove pojedine graevine, sklopove graevine i za cijele graevine (primjer su tipski projekti novih kua
koje se grade za ljude kojima su poplave unitile kue, jer se par stotina objekata gradi na temelju desetak razliitih projekata).
60. Upravni akt

Upravni akt znai da postoje stranke u postupku, uz mogunost uvida i mogunost albe. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu.
Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu.
Graevinska dozvola, lokacijska dozvola, vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni akti.
61. Sloena graevina

Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina.
62. Uvjeti za odgovorne osobe za izvoenje radova

Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine A moe se imenovati osoba koja ima najmanje 5 godina radnog
iskustva u struci i koja je:
uspjeno zavrila preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij kojim se stjee
akademski naziv magistar inenjer odgovarajue struke,
uspjeno zavrila specijalistiki diplomski struni studij kojim se stjee struni naziv struni specijalist inenjer odgovarajue struke ako je
tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova ilina drugi nain, propisan posebnim propisom, stekla stupanj obrazovanja koji
odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajue struke.
Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine B, osim osobe iz stavka 1. ovoga lanka, moe se imenovati i osoba
koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je uspjeno zavrila ili na drugi nain, propisan posebnim propisom, stekla stupanja
obrazovanja iz stavka 1. ovoga lanka.
Za glavnog inenjera gradilita i inenjera gradilita za graevinu iz skupine C, D, E, F i G, osim osobe iz stavka 1.i 2. ovoga lanka, moe se
imenovati i osoba koja ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koja je:
uspjeno zavrila studij kojim se stjee struni naziv struni prvostupnik (baccalaureus) inenjer ili akademski naziv sveuilini prvostupnik
(baccalaureus) inenjer, odgovarajue struke,
uspjeno zavrila studij kojim se stjee struni naziv struni pristupnik inenjer odgovarajue struke ili na drugi nain, propisan posebnim
propisom, stekla stupanj obrazovanja koji odgovara stupnju obrazovanja iz podstavka 1. ili 2. ovoga stavka odgovarajue struke.
9 / 15

63. Graevinski dnevnik
(1) Graevinski dnevnik je dokument o tijeku graenja kojim se dokazuje usklaenost uvjeta i naina graenja, odnosno izvoenja pojedinih
radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila
struke. Graevinski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku latininim pismom.
(1) O graenju graevine, odnosno o izvoenju pojedinih radova za koje je potrebna graevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, drugi
akt na temelju kojeg se moe zapoeti s graenjem te prilikom graenja graevina i izvoenja radova za koje je posebnim propisom kojim su
ureene jednostavne i druge graevine propisana obveza prijave poetka graenja, izvoa je obvezan voditi graevinski dnevnik.
(2) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, graevinski dnevnik vodi glavni izvoa.
(1) Graevinski dnevnik se vodi tijekom graenja za cijelu graevinu od dana poetka pripremnih radova do dana zavretka graenja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, graevinski dnevnik se vodi i za dijelove sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u
sluaju etapnog graenja i/ili dijelove graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine.
(1) Graevinski dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi graenje.
(2) Zasebni dio graevinskog dnevnika vodi odgovorna osoba koja vodi graenje pojedinanoga tehnikoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je
sastavni dio cjelovite graevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove.
(3) Graevinski dnevnik odnosno zasebni dio graevinskog dnevnika moe voditi i osoba koju upisom u dnevnik odredi odgovorna osoba iz
stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga lanka.
(4) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, a osim graevinskog dnevnika iz lanka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika
se vode i zasebni dijelovi graevinskog dnevnika, onda graevinski dnevnik iz lanka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika vodi
glavni inenjer gradilita, a zasebne dijelove graevinskog dnevnika vode inenjeri gradilita odnosno voditelji radova.
(1) Osoba koja vodi graevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklaenosti i odstupanjima od uvjeta i naina graenja, odnosno
izvoenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta i tehnikih
propisa, a osobito podatke o:
1. prispijeu projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi graevina, te o njihovim izmjenama i dopunama,
2. prispijeu i porijeklu graevnih proizvoda i opreme koje se ugrauje s dokazima o njihovoj uporabljivosti,
3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvoenje radova,
4. predloenim odnosno poduzetim mjerama usklaenja uvjeta za izvoenje radova,
5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne
dionice i dr.), ugraenih proizvoda i opreme.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka obvezno upisuje u graevinski dnevnik i podatke o iskolenju graevine i dokumentu na temelju kojeg je
iskolenje provedeno, te, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune graevinske dozvole, kao i podatke o
promjenama sudionika u gradnji i tijeka graenja odnosno izvoenja pojedinih radova.
(3) Nadzorni inenjer upisom u graevinski dnevnik:
1. utvruje usklaenost iskolenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolenje provedeno i odobrava poetak izvoenja radova na
graevini,
2. ocjenjuje usklaenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog projekta te tehnikih propisa,
3. odreuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka,
4. podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklaenosti tih rezultata s rezultatima koji se oekuju prema glavnom
projektu,
5. mjere koje poduzima u skladu s lancima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava,
odnosno odreuje nain otklanjanja utvrenih nepravilnosti.
6. odobrava nastavak radova,
7. odobrava ugradnju graevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvreno da su uporabljivi.
(4) Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u graevinski dnevnik podatke
o obavljenom pregledu i nalazu.
64. Pisana izjava izvoaa

Pisana izjava izvoaa sadri:
naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole u skladu s kojom je
graevina izgraena,
podatke o izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te OIB),
podatke o inenjeru gradilita odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi graenje (ime i prezime),
popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajuem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu kojima
su dana tehnika rjeenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za voenje tih radova,
izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za
graevinu, te lokacijskih uvjeta,
izvjee o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehnike upute za njihovu ugradnju i
uporabu s uvjetima odravanja graevine s obzirom na izvedeno stanje graevine, ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u
odnosu na projektom predviene uvjete, s uputama o provedbi radnji odravanja,
podatke o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili dopunama graevinske dozvole,
oitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost graevine,
druge znaajne podatke, ovisno o vrsti graevine i izvedenim radovima (uvoenje u posao, podatke o dokumentu o udruivanju izvoaa
koji su se u skladu s posebnim propisom udruili za izvoenje graevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl).
(1) Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon to zavre s izvoenjem
radova na graevini.
10 / 15

(2) Izjave iz stavka 1. ovoga lanka do podnoenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole uva inenjer gradilita ili druga odgovorna osoba
koja vodi graenje, odnosno glavni inenjer gradilita kada je imenovan.
U sluaju kada je odreen izvoa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni izvoa) pisana izjava
glavnog izvoaa sadri podatke o graevini i graevinskoj dozvoli, podatke o glavnom izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te
OIB), podatke o glavnom inenjeru gradilita (ime i prezime), izjavu o cjelovitosti i meusobnoj usklaenosti radova, te popis pisanih izjava
svih izvoaa koji su sudjelovali u graenju graevine.
(1) Istinitost i tonost izjava, podataka, izvjea i oitovanja potvruje inenjer gradilita odnosno glavni inenjer gradilita potpisom pisane
izjave izvoaa odnosno glavnog izvoaa.
(2) Glavni inenjer gradilita supotpisuje i sve izjave izvoaa koji su sudjelovali u graenju.
65. Dokumentacija na gradilitu

1. rjeenje o upisu u sudski registar, obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera
5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za graevine i radove
odreene pravilnikom o jednostavnim graevinama
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. graevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili
postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze
kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja
graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji ureuju gospodarenje otpadom.
Dokumentaciju nakon zavretka graenja duan je trajno uvati investitor, odnosno vlasnik graevine.
66. Rokovi za dovrenje graevina po skupinama

Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevne estice biti dovrena u sljedeem roku:
zgrada 1. skupine u roku od deset godina
zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina
zgrada 4. skupine u roku od pet godina
zgrada 5. skupine u roku od tri godine.
Rokovi poinju tei od dana prijave poetka graenja i ne odnose se na zgrade koje su pojedinano zatieno kulturno dobro. Izmjena i/ili
dopuna graevinske dozvole nije od utjecaja na propisane rokove
67. Dokaz pravnog interesa

Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se
namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo vlasnitva ili pravo graenja
3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo graenja
4. ugovor o ortatvu sklopljen s vlasnikom nekretnine iji je cilj zajedniko graenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor
68. Energetsko svojstvo zgrade

energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom
karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode
i osvjetljenje.
69. Kada je potreban elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom?

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske uinkovitosti prilae se elaborate alternativnih
sustava opskrbe energijom.
70. Koji su alternativni sustavi opskrbe energijom?

Dizalica topline, geotermalni izvori, fotonaponske elije,
71. Iskaznica topline

Iskaznica topline je dokument koji pokazuje kolika je potronja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s dodatnim podatcima o zgradi.
11 / 15

72. Investitor
INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama
koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora
graenja prema posebnom zakonu.
Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta,
i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij
arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu.
Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog
projekta ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke.
73. to sve znate o hrvatskim normama

Donosi ih hrvatski zavod za norme. Imaju oznaku HRN.
74. Rad inozemnih izvoaa u hrvatskoj

Imaju pravo raditi one graevine za koje imaju ovlatenje u svojoj matinoj dravi.
75. Dravni plan prostornog razvoja

76. Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima

Ovim se Zakonom ureuje obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja, obavljanje
djelatnosti graenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, strunog i odgovornog obavljanja
tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva odreenih posebnim propisima kojima se ureuje podruje prostornog ureenja, gradnje
i graevnih proizvoda.
Ovim se Zakonom ureuje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i lanstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inenjera
graevinarstva, Hrvatskoj komori inenjera strojarstva i Hrvatskoj komori inenjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: komora).
Obavljanje strunih poslova geodetske struke u vezi s prostornim ureenjem i gradnjom ureuje se posebnim zakonom.
77. Ugradnja
Ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio
graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine
78. Temeljni sigurnosni zahtjevi

To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same graevine i njenih korisnika. Mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u
sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.
79. Privremena uporabna dozvola i uporabna dozvola za dio graevine

Privremena uporabna dozvola
Za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitivanja u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih
dijelova graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom te da su provedeni svi
kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom
graenja kada je ta obveza propisana ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisima ili odreena
glavnim projektom, moe se izdati privremena uporabna dozvola.
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka prestaje vaiti, a u svrhu nastavka njezina
koritenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u toj graevini potrebno je ishoditi
uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio graevine
Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine:
1. ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu
energijom i dr.)
2. ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. Potreba za uporabnom dozvolom za dio graevine
mora biti predviena glavnim projektom.
80. Odravanje
Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom
njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena.
12 / 15

81. Elaborati uz glavni projekt
Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito struno ralanjuje i obrazlae.
Izradi glavnog projekta i pojedinih projekata koje sadri prethodi izrada elaborata:
1. krajobraznog elaborata
2. geomehanikog elaborata
3. prometnog elaborata
4. elaborata tehnikotehnolokog rjeenja
5. elaborata zatite od poara
6. elaborata zatite na radu
7. elaborata zatite od buke
8. konzervatorskog elaborata
9. drugog potrebnog elaborata.
82. Naini osiguranja naplate izvedenih radova

Mogui naini obrauna: po stvarno izvedenim koliinama, po fazama, paualno, fiksni mjeseni iznosi. Ili se misli na naine naplate koji se
definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom sluaju odgovor bio bankovne garancije. (nisam siguran na to se misli pod pitanjem pa nisam
siguran niti u odgovor)
83. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih?

Za graenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te e ona posluiti tijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema
posebnim propisima kojima se ureuje graenje takvih objekata
84. Pravo slunosti

Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar)
ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati. Kako je nositelj prava slunosti
ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje se kod osnivanja prava slunosti. Ako se slunost osniva na temelju pravnoga posla, odreuje
to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj ija je posluna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti,
odreuje se to tom odlukom, inae to odreuje zakon.
85. Lokacijski uvjeti

Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih
propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom.
86. Graenje izvan graevinskih podruja

(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. graevina obrane
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar odreenih eksploatacijskih polja
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s prateim zgradama
9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim esticama od 20 ha i vie i za potrebe seoskog turizma na
graevnim esticama od 2 ha i vie
10. rekonstrukcija postojeih graevina.
(2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim planovima ne postoje
zapreke.
87. Kad treba biti oformljena graevna estica

Prije prijave gradilita.
88. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom i mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
*Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi
glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju.
Autorska prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i graenjem u skladu s tim projektom stjeu se sukladno posebnom
zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.
89. Stranke u postupku

Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava
na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje graevinska
dozvola.
13 / 15

Iznimno, stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje
Ministarstvo je investitor, te vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
90. Uvid u spis predmeta

91. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji su iznosi ugovorenih radova za koju
kategoriju
Izvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja (u daljnjem
tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Suglasnost za graenje graevina razvrstane u skupine A, B, C, D, E, F i G, odnosno za izvoenje radova razvrstane u skupine H i izdaje
Ministarstvo.
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Izvoa ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja odreene skupine
graevina i za izvoenje radova na tim graevinama ako zapoljava:
za skupinu A graevine javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 300 zaposlenika, od kojih
najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 1. ovoga Zakona,
za skupinu B graevine koje nisu javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 200 zaposlenika, od
kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 2. ovoga Zakona,
za skupinu C graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika, od kojih najmanje 3
zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu D graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika, od kojih najmanje 2
zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu E graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik
ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu F graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik
ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu G graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik
ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona.
92. Tko moe graditi

Pravna osoba upisana u sudski registar, fizika osoba obrtnik, privatna osoba za svoje potrebe prema zakonima o poslijeratnoj obnovi i o
podrujima posebne dravne skrbi.
93. Gospodarenje energijom i ouvanje topline

Gospodarenje energijom i ouvanje topline graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti
projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete
smjetaja graevine.
Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje.
94. Odriva uporaba prirodnih izvora

Odriva uporaba prirodnih izvora graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a
posebno moraju zajamiti sljedee:
ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja,
trajnost graevine,
uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.
95. Uklanjanje graevine i projekt uklanjanja

Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i sadraja u
graevini, uz prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere
gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine, te odvoz i zbrinjavanje
graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine.
Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:
1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije
2. tehniki opis uklanjanja graevine/dijela i nain gospodarenja graevnim materijalom i otpadom
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje utjee na stabilnost tog zemljita i/ili
ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje
graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina.
Tijelu graditeljstva uputiti prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine pisanim putem.
Iznimno, projekt uklanjanja graevine nije potreban za uklanjanje graevina i radova odreenih pravilnikom o jednostavnim graevinamaili
ako graevinu uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine.
*Na uklanjanje graevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH primjenjuje se i zakon kojim se ureuje zatita i ouvanje kulturnih
dobara.
14 / 15

Uklanjanjem graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina niti
ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno Zakonu
i posebnim zakonima kojima se ureuje gospodarenje otpadom.
96. Oznaavanje gradilita i jako velikih gradilita

Gradilite se oznaava ploom. Ploa se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilite. Na gradilitu koje se protee na velikim
prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) ploa se postavlja na poetku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim
mjestima (npr. ulaz u gradilite na dijelu trase).
Gradilite na kojem se gradi na temelju graevinske dozvole mora biti o oznaeno ploom koja obvezno sadri:
naziv i vrstu graevine koja se gradi
broj katastarske estice i katastarske opine na kojoj se graevina gradi te adresa (ako je poznata)
ime, odnosno tvrtku investitora,
ime odnosno tvrtku projektanta,
ime odnosno tvrtku izvoaa,
ime odnosno tvrtku osobe koja provodi struni nadzor graenja,
naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu,
klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno izvrnosti dozvole,
datum prijave poetka graenja,
naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
97. Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu:
(1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara RH, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za
graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnost nije
upravni akt.
(2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, moe se
odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva.
Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za graevinu nije mogue izvesti
odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na
korist, te ukoliko se odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom moe uvjetovati na odgovarajui nain djelomino nadomjetanje cjelovitog
tehnikog rjeenja.
15 / 15
Zatita od poara odgovori na pitanja

1. to mora biti zadovoljeno da bi se ispunio temeljni zahtjev zatite od poara
Prilikom projektiranja i graenja graevine mora se osigurati zatita od poara, kao jedan od temeljnih zahtjeva za graevinu propisanih
posebnim propisom kojim se ureuje podruje prostornog ureenja i gradnje, tako da se u sluaju poara:
1. ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom,
2. sprijei irenje vatre i dima unutar graevine (protupoarni sektori i druge mjere),
3. sprijei irenje vatre na susjedne graevine (protupoarni razmaci i vanjski protupoarni zidovi),
4. omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje (evakuacijski putovi unutar
graevine i vatrogasni izlazi)
5. omogui zatita spaavatelja (protupoarna oprema, instalacije, alarmi i dr.).
2. Odstupanje od temeljnog zahtjeva zatite od poara

Odstupanje od bitnog zahtjeva zatite od poara doputeno je samo u postupku propisanom propisom kojim se ureuje podruje prostornog
ureenja i gradnje uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva, odnosno nadlene policijske uprave.
3. Otpornost na poar i oznake reakcije na poar

Otpornost na poar je sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili
toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo oekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na poar.
4. Reakcija na poar
Reakcija na poar je doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala odreenim ispitnim
uvjetima.
5. Sigurnosna udaljenost
Sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost izmeu graevine za smjetaj eksplozivnih tvari i graevina u tienom smjeru, koja u sluaju
eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te graevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta
izbaenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se moe odrediti raunski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom
Pravilniku. Ukoliko su graevine smjetene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji sigurnosna
udaljenost je razdaljina u graevini ili oko nje, preko koje se u sluaju poara ili eksplozije ne oekuje ugroavanje susjednih graevina.
Posebne uvjete graenja iz podruja zatite od poara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju graevina i postrojenja
utvruje nadlena PU/ MUP.
6. Zona opasnosti
Zona opasnosti je ugroeni prostor u graevini ili oko nje, dijela graevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekuine i/ili plinovi, u kojem
je prisutna ili se moe oekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova i/ili eksplozivne praine.
U zonama opasnosti zabranjeno je:
1. dranje i uporaba alata, ureaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,
2. puenje i koritenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,
3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnolokom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog ureaja mogu iskriti,
6. uporaba elektrinih ureaja koji nemaju protueksplozijsku zatitu,
7. noenje odjee i obue koja se moe nabiti statikim elektricitetom i uporaba ureaja i opreme koji nisu
propisno zatieni od statikog elektriciteta.
7. Elaborat zatite od poara, to sadri, tko ga izrauje, emu slui

Elaborat ZOPa predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ogranienja) o sustavnoj zatiti od poara graevine, a sastoji se od tekstualnog dijela
i grafikih priloga.
Podaci iz elaborata slue za projektiranje mjera zatite od poara pri izradi glavnog projekta graevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva
zatite od poara.
Sustavna zatita od poara graevine podrazumijeva organizacijske, tehnike i druge mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka
poara u graevini, rano otkrivanje poara u graevini, obavjeivanje korisnika graevine o izbijanju poara, sprjeavanje irenja poara i
dima u graevini te uinkovito gaenje poara u graevini, sigurno spaavanje ljudi i ivotinja ugroenih poarom graevine, sprjeavanje i
smanjenje tetnih posljedica poara u graevini.
Elaborati izraeni u skladu s odredbama ovoga propisa prilau se zahtjevima za izdavanje potvrde glavnog projekta ili graevinske dozvole
Prema zahtjevnosti mjera zatite od poara graevine se dijele na:
graevine skupine 1 manje zahtjevne graevine i
graevine skupina 2 zahtjevne graevine.
Podaci za projektiranje mjera zatite od poara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, graevinske dozvole,
odnosno rjeenja za graenje prema propisima kojima se ureuje podruje graenja, dobivaju se iz elaborata zatite od poara koji je posluio
kao podloga za njegovu izradu.
Elaborat zatite od poara izrauje se samo za graevine skupine 2.
1/8

Elaborat zatite od poara izrauje osoba ovlatena za izradu elaborata zatite od poara i ovjerava ga svojim potpisom i igom.
Ovlatenje za izradu elaborata zatite od poara daje MUP rjeenjem osobi koja:
1) ima visoku strunu spremu tehnikog smjera i poloen struni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja
u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavrava svoje znanje u podruju zatite od poara te ima
* najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno strunog nadzora zatite od poara graevina ili
* najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno strunog nadzora graevina glede zatite od poara i zavren
poslijediplomski i/ili specijalistiki studij iz podruja poarnog inenjerstva i/ili zatite od poara u graevinama s min. 60 ECTS, ili
2) ima najmanje visoku strunu spremu tehnikog smjera i poloen dravni struni ispit iji ispitni program sadri podruje zatite od poara
te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zatite od poara graevina.
8. Evakuacijski put
Evakuacijski put (ili izlazni put) iz graevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje toke u graevini do vanjskog prostora
ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke (otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje, protupanina rasvjeta i dr.)
omoguuju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja) napustiti graevinu.
Putovi za izlaenje (evakuacijski putovi)
Put za izlaenje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u sluaju poara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od
vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora, Evakuacijski putevi definirani su dijelovima evakuacijskog puta i
duljinom.
9. Evakuacijski put u ugostiteljskim objektima

irina putova za izlaenje u najuem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m 220 ljudi po katu, 1,8m 360
ljudi po katu)
duina pristupnog prostora max.35m (do 55m uz sustav za gaenje poara tipa sprinkler)
Graevni elementi kojima je omeen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu vii od tri kata, moraju imati otpornost na poar
najmanje 30 minuta.
u ugostiteljskim objektima, koji su vii od tri kata, graevni elementi koji omeuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati
otpornost na poar najmanje jednaku otpornosti na poar nosivih konstrukcija objekta.
ugostiteljski objekt vii od 2 kata put za izlaenje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne
vie od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubita max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog
prostora max.15 m do stubita, stubite irine min.1,1 m)
na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugraena vrata koja mogu imati najvie za 30 minuta manju otpornost na poar
od graevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugraena ali ne manju od 30 minuta.
10. Evakuacijski put u skladitima

Skladita poarnog sektora do 300 m ili poarnim optereenjem do 1000 MJ/m moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetanih skladita
odnosi se na svaku etau skladita)
Skladita poarnog sektora iznad 300 m ili poarnim optereenjem iznad 1000 MJ/m moraju imati najmanje dva izlaza meusobno udaljena
najmanje za pola dijagonale poarnog sektora (kod dvoetanih skladita odnosi se na svaku etau skladita)
Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje toke skladita max. 40m (uz sprinkler max. 60m)
Put za evakuaciju irine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nezakren
Vrata na putu za evakuaciju irine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga
11. Evakuacijski put u visokim objektima

Najdulji put iz jedne prostorije sektor do stubita ne smije biti dulji od 30 m za zgrade visine do 75 m, odnosno dulji od 20 m, za zgrade visine
iznad 75 m.
12. Gdje bi na gradilite smjestio skladite s zapaljivim i eksplozivnim tvarima?

Na sigurnu udaljenost.
13. Vatrogasni pristupi, sve o njima

Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do graevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omoguio dohvat
otvora na vanjskim zidovima radi spaavanja osoba i gaenja poara.
Vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivosti i dr.), omoguavaju da vatrogasna i spasilaka vozila
i oprema dou do ugroene graevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja ljudi i gaenja poara.
U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasnih vozila.
Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti povrine kolnika javnih prometnica, kolnika pristupnih putova do graevine, kolnika prolaza kroz
graevinu, rampi, plonika i trgova predvienih za pjeake te sve ostale povrine na terenu ija nosivost omoguuje prolaz i rad vatrogasnih
vozila.
Oblikovanje vatrogasnih pristupa tako da u pravilu omoguavaju kretanje vatrogasnog vozila vonjom naprijed, oko visokih graevina tako
da je kretanje vatrogasnih vozila mogue iskljuivo vonjom naprijed; slijepi vatrogasni pristupi dui od 100 m moraju na svom kraju imati
okretita koja omoguavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.
Nosivost vatrogasnih pristupa takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.
Vatrogasni prilazi su povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a omoguavaju kretanje vatrogasnih vozila do
povrina za operativni rad.
2/8

Ravni vatrogasni prilaz predvien za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti irine najmanje 3 m. Ravni vatrogasni prilazi mogu
biti izvedeni i kao vozne trake irine najmanje 1,1 m, a razmak izmeu traka mora iznositi 0,8 m.
Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra odreuje se prema tablici u ovisnosti o irini
vatrogasnih prilaza
Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz graevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje
3 x 4 m. Postojei kolni prilazi kroz graevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov slobodni profil iznosi
najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, iji radijus mora iznositi najmanje 15 m.
Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veu visinu od 8 cm. Meusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U
podruju konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice.
Povrine za operativni rad ili manevriranje su vrste povrine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim
povrinama i slue za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spaavanja i gaenja.
Povrine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzdu vanjskih zidova graevine, na razmacima koji omoguavaju spaavanje osoba
i gaenje poara kroz prozore i druge otvore na graevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom.
irina povrine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima graevine, treba biti najmanje:
* 5,5 m za graevine visine do 40 m,
* 7,0 m za graevine visine iznad 40 m.
irina povrine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid graevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena
duina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najvie 1 m.
Broj okomito postavljenih povrina ovisi o duini graevine, a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne
tehnike.
Razmak povrine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnoja graevine tj. od vanjskih zidova graevina moe iznositi najvie:
* 12 m za graevinu visine do 16 m,
* 6 m za graevine vie od 16 m.
Povrina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s doputenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru
povrine.
Od uvjeta za vatrogasne pristupe moe se odstupiti samo iznimno i to u sluajevima graenja i rekonstrukcije:
* graevina unutar zatienih kulturnih dobara,
* graevina izvan graevinskog podruja (planinarski i lovaki domovi i sl.) do kojih nisu izgraene javne prometne povrine.
U tim sluajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zatite od poara (npr. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gaenje poara
tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i slino) i pribavljanja pozitivnog miljenja nadlene vatrogasne postrojbe o mogunosti izvrenja
uinkovitog gaenja i evakuacije raspoloivom tehnikom.
Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za graevinu u sluajevima:
1. graenja ili rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg e
se obavljati evakuacija i gaenje u sluaju poara, nije vea od 4 m; 2. rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene
za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati evakuacija i gaenje u sluaju poara, nije vea od 8 m i koja ima najmanje
dva puta za izlaenje iz svake prostorije, od kojih je jedan izgraen kao siguran put za izlaenje;
3. rekonstrukcije graevina kod kojih visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati
evakuacija i gaenje u sluaju poara, nije vea od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaenje budu izgraeni na nain propisan tokom 2., a prostori
graevine ugroeni poarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gaenje poara tipa sprinkler;
Udaljenost bilo koje toke ovih graevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti vea od 100 m.
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:
* najmanje s jedne strane, i to due, kod niskih graevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te graevina
koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a ija visina ne prelazi 4 kata;
* najmanje s dvije due strane graevine kod graevina i prostora za javne skupove (kino, kazalite, koncertne dvorane, sportske dvorane,
prostori za vjerske obrede i sl.), bolnica, hotela, trgovakih, industrijskih i visokih graevina kao i stambenih graevina kolektivne izgradnje s
jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim graevinama koje imaju vie od 4 kata, te svim drugim graevinama i
prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi vie od 100 ljudi.
14. REI-M 90
Poarni zid mora traena svojstva REI osigurati i u sluaju mehanikih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se
minimalna otpornost na poar oznaava kombinacijom oznaka i vremena: REIM 90. Poarni zid prijei prijenos vatre i dima na druge
graevine i/ili poarne odjeljke u istoj graevini.
15. Sprjeavanje irenja poara u graevini

Graevina se dijeli na poarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (poarno optereenje, zaposjednutost
prostora, visina, sustavi za automatsku dojavu i gaenje poara i drugo).
Podjelom na poarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaeni evakuacijski putovi, atriji, vertikalni kanali za voenje raznih instalacija,
okna dizala, podrumske i tavanske etae i drugi prostori s poveanom opasnosti od nastanka poara i/ili eksplozija.
Poarni i/ili dimni odjeljak mora imati odreenu otpornost na poar i/ili propusnost dima ime se postie uvjet da se poar i dim ne proiri
unutar graevine, odnosno susjedne graevine, unutar odreenog vremena.
Mora biti ispunjen uvjet da otpornost na poar ukupne nosive konstrukcije mora biti jednaka ili vea od otpornosti na poar pojedinane
konstrukcije ili elementa s najveom otpornosti na poar.
3/8

Konstrukcije i elementi koji razdvajaju poarne i/ili dimne odjeljke dijele se na:
1) poarne zidove (unutarnje i vanjske), koji se grade kao neprekinute konstrukcije od temelja do krova,
2) druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na poar i/ili na granici poarnog i/ili dimnog odjeljka.
16. Dokumentacija na gradilitu vezana uz ZoP

Osim dokumentacije propisane posebnim propisom iz podruja gradnje, izvoa na gradilitu mora imati i elaborat zatite od poara koji je
posluio kao podloga za izradu glavnog projekta graevine.
17. Razredi i oznake reakcije graevnih proizvoda na poar

Razredi reakcije na poar za sve proizvode osim podova
7 razreda reakcija na poar (od najpovoljnije do najnepovoljnije): A1, A2, B, C, D, E, F
3 klase obzirom na razvoj dima (smoke) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): s1, s2, s3
3 klase obzirom na gorue kapljice (droplets) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): d0, d1, d2
Razredi reakcije na poar za podove
7 razreda reakcija na poar (od najpovoljnije do najnepovoljnije): A1 fl , A2 fl , B fl , C fl , D fl , E fl , F fl
2 klase obzirom na razvoj dima (smoke) (od najpovoljnije do najnepovoljnije): s1, s2
18. Kako bi organizirao gradilite uzimajui u obzir ZoP

Kako bi se sprijeilo nastajanje i irenje poara na gradilitu i osiguralo njegovo uinkovito gaenje potrebno je planirati i provoditi
odgovarajue organizacijske i tehnike mjere na gradilitu, za vrijeme i izvan radnog vremena, koje ukljuuju:
* praenje i kontrola ulazaka i izlazaka
* zabrana ili ogranienje kretanja vozila i osoba,
*oznaavanje, upozoravanje i informiranje o opasnostima i provoenju mjera zatite od poara,
* osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poetnih poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih
poarom,
* odabir mjesta i uvjete smjetaja osoba na gradilitu
* odabir mjesta i uvjete dranja i skladitenja zapaljivih i eksplozivnih tvari na sigurnoj udaljenosti
* osiguranje dostatne koliine i odgovarajue vrste sredstava za gaenje poetnih poara
* osiguranje pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i odravanja,
* mjere zatite od atmosferskog pranjenja,
* nain postupanja i uzbunjivanja u sluaju poara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zatita i spaavanje 112, vatrogasci 193,
policija 192, hitna pomo 194 i slino).
19. Dodatne karakteristike za vrata na granicama poarnih sektora C i S

Otpornost na poar drugih elemenata (vrata, poarnih zavjesa, poarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela, zatvaraa i slino), mogu
sadravati i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u sluaju djelovanja poara kao to su toplinsko zraenje (W), automatsko zatvaranje
(C), propusnost dima (S), kontinuitet strujnog i/ili signalnog napajanja (P ili PH), otpornost na au (G), sposobnost poarne zatite (K),
otpornost krova (BKROV (t1)) i drugo
20. Poarni sektor

Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehnike i organizacijske
mjere zatite od poara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupoarnim konstrukcijama odgovarajue otpornosti na poar.
21. Kako dokazati da neki AB zid ima odreena poarna svojstva

U glavnom projektu u dijelu program kontrole i osiguranja kvalitete propisano je kojim normama se provjeravaju svojstva proizvoda, pa tako
i za otpornost na poar.
22. Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova

Ovim Zakonom utvruju se uvjeti za izgradnju graevina i postrojenja za dranje, skladitenje i promet zapaljivih tekuina i plinova, uvjeti
dranja, skladitenja i prometa zapaljivim tekuinama i plinovima, uvjeti za obavljanje poslova skladitenja zapaljivih tekuina i plinova, naela
za provedbu mjera zatite od poara i eksplozija pri gradnji i uporabi graevina i postrojenja i dranju, skladitenju i prometu zapaljivim
tekuinama i plinovima te provedba nadzora nad tim mjerama.
Graevine i postrojenja u kojima se obavlja skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti
i mora se paziti u zonama opasnosti
23. Izjava o svojstvima i dokumenti kojima se dokazuju poarna svojstva

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takva poarna svojstva kao to definirano njegovom
tehnikom specifikacijom.
24. Sigurnosni put

Sigurnosni put za izlaenje je dio graevine koji je omeen graevinskim elementima otpornim na poar 60 minuta, a vratima otpornosti 30
minuta.
4/8

25. to smatramo visokim objektima? Na koju visinu se to odnosi?
Zgrade s prostorima za boravak ljudi iji su podovi najvieg kata najmanje 22 m iznad najnie kote terena na koji je mogu pristup.
26. Koji su dokazi da materijal nije goriv?

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava.
27. Poarno optereenje, ukupno i specifino

Poarno optereenje je koliina toplinske energije koja se moe razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem sadraja graevine
(pokretno optereenje) i dijelova konstrukcije i elemenata graevine (stalno optereenje), a razlikuje se ukupno poarno optereenje (MJ) i
specifino poarno optereenje (MJ/m).
Ukupno poarno optereenje je ukupna toplina koja se moe osloboditi iz toplinske moi svega upaljivog materijala u promatranom prostoru
(prostorija, skladite, etaa, graevina, objekt, postrojenje, ureaj, itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u
prostoru.
Specifino poarno optereenje je prosjean iznos ukupnog poarnog optereenja na jedinicu povrine.
Specifino poarno optereenje dijeli se na:
1. nisko do 1 GJ/m2
2. srednje od 12 GJ/m2
3. visoko preko 2 GJ/m2
28. Poarni zid

Poarni zid je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na poar najmanje REIM 90 i izveden je od negorivih graevnih proizvoda koji
presijeca konstrukciju graevine od temelja do krova s posebno izvedenim krovnim zavretkom koji onemoguuje prijenos poara. Poarni
zid mora traena svojstva REI osigurati i u sluaju mehanikih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna
otpornost na poar oznaava kombinacijom oznaka i vremena: REIM 90. Poarni zid prijei prijenos vatre i dima na druge graevine i/ili
poarne odjeljke u istoj graevini.
Poarni zidovi moraju se graditi:
1) kod graevina kod kojih je zavrni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od susjedne graevine (postojee ili predviene planom);
2) kod graevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine vee od 60,00 metara), osim kod graevina kod kojih to nije mogue iz funkcionalnih
razloga (sportske, koncertne dvorane, tvornike hale i slino);
3) kod graevina razliite visine koje se spajaju preko razliitih poarnih odjeljaka;
4) kod graevina razliite namjene.
Unutarnji poarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom ili 0,50 metara kod krovne plohe s gorivim
pokrovom. Umjesto unutarnjeg poarnog zida, moe se ispod krovne plohe izvesti dvostrana konzola iste otpornosti na poar u irini od 0,50
metra sa svake strane.
29. Sprjeavanje irenja poara unutar graevine

Izradom poarnih zidova i poarnih sektora koji na svojim otvorima za instalacije imaju zaklopke i brtve za spreavanje irenja vatre i dima i
koji imaju vrata otporna na poar kao i konstrukcija poarnog sektora.
30. Skladita, podjela prema povrini i nainu skladitenja, sve ostalo

Skladite je graevina ili prostor u sastavu graevina druge namjene u kojima se skladiti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalai.
Skladita se prema povrini dijele na:
* mala skladita povrine poarnog sektora do 1000 m,
* srednja skladita povrine poarnog sektora iznad 1000 do 3000 m,
* velika skladita povrine poarnog sektora iznad 3000 do 6000 m,
* skladita povrine poarnog sektora iznad 6000 m.
Skladita se prema nainu skladitenja robe dijele na:
* klasina skladita (sa skladitenom robom do visine 9 m),
* visokoregalna skladita (sa skladitenom robom iznad visine 9 m),
* silose,
* hladnjae.
Skladite mora biti zaseban poarni sektor i u pravilu obuhvaa najvie jednu etau. Iznimno moe obuhvaati i do najvie dvije etae, ukoliko
ukupna povrina poda obje etae ne prelazi 6000 m.
Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih putova.
Prostor skladita u objektu druge namjene mora biti odvojen poarnim zidom minimalne otpornosti na poar od najmanje 90 minuta.
Pregradni zidovi kod skladita (izmeu poarnih sektora)
Otpornost na poar graevinskih elemenata na granici poarnih sektora te nosivih graevinskih elemenata prostora razliite namjene
skladita treba biti najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim poarnim optereenjem, 60 minuta kod odvajanja prostora sa
srednjim poarnim optereenjem odnosno 90 minuta kod odvajanja prostora s visokim poarnim optereenjem.
5/8

Nosiva konstrukcija slobodnostojeeg objekta skladita mora zadovoljavati najmanje otpornost na poar od 30 minuta
Ako skladite do 6000 m ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na poar nosive konstrukcije
Za elinu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zatiena, mora se dokazati da pri 500C nee doi do deformacije konstrukcije koja
bi izazvala oteenja koja utjeu na otpornost na poar i stabilnost konstrukcije Vrata kao i svi drugi otvori u konstrukcijama na granici
poarnog sektora moraju imati istu otpornost kao i konstrukcija u kojoj se nalaze
Skladita moraju biti zatiena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom (silosi i hladnjae samo vanjskom), te aparatima za gaenje
poara
Skladite s poarnim sektorom povrine > 6000 m (mora biti samostojea graevina) mora biti zatieno unutarnjom i vanjskom
hidrantskom mreom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za dojavu poara, sprinklerom ili drugim odgovarajuim automatskim
sustavom za gaenje poara, a najmanja otpornost na poar svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti 30 minuta
Skladita poarnog sektora do 300 m ili poarnim optereenjem do 1000 MJ/m moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetanih skladita
odnosi se na svaku etau skladita)
Skladita poarnog sektora iznad 300 m ili poarnim optereenjem iznad 1000 MJ/m moraju imati najmanje dva izlaza meusobno udaljena
najmanje za pola dijagonale poarnog sektora (kod dvoetanih skladita odnosi se na svaku etau skladita)
Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje toke skladita max. 40m (uz sprinkler max. 60m)
Put za evakuaciju irine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nezakren
Vrata na putu za evakuaciju irine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga
Pristup za vatrogasnu tehniku:
* za mala skladita s jedne strane
* za srednja i velika skladita s dvije strane
* za visokoregalna, silose i povrine iznad 6000 m s tri strane
Uz svaki ulaz/izlaz iz skladita, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za iskljuenje elektrine energije u skladitu.
Sva rasvjetna tijela moraju biti opremljena zatitnom armaturom, koja e tititi rasvjetno tijelo od mehanikih oteenja.
Skladita moraju biti opremljena protupaninom rasvjetom koja se ukljuuje automatski kod nestanka elektrine energije i osigurava
osvijetljenost u trajanju od najmanje 1 sat.
31. Kod kojih graevina se mora osigurati pristup s tri strane

Kod visokoregalnih skladita, silosa, skladita povrine >6000m2
32. Zatita od poara u ugostiteljskim objektima

Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi glede zatite od poara za ugost. objekte.
Ovaj Pravilnik ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji se nalaze u starogradskim jezgrama i na ugostiteljske objekte koji su proglaeni
spomenicima kulture.
Otpornost na poar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta
Otpornost na poar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta koji nije vii od tri kata mora biti najmanje 30 minuta.
Otpornost na poar nosivih konstrukcija ugostiteljskih objekata koji su vii od tri kata, a nisu visoki objekti, mora biti najmanje 60 minuta.
Za ugostiteljske objekte koji spadaju u visoke objekte otpornost na poar nosivih konstrukcija odreuje se sukladno propisima o visokim
objektima.
Graevinske mjere za sprjeavanje prijenosa poara u ugostiteljskom objektu
1. Ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u poarne sektore.
2. Veliina poarnog sektora u ugostiteljskim objektima viim od tri kata, koji ne spadaju u visoke objekte, moe biti najvie 1500 m2.
3. Veliina poarnog sektora u ugostiteljskim objektima koji spadaju u visoke objekte odreuje se sukladno propisima o zatiti od poara
visokih objekata.
4. Poarni sektor kod ugostiteljskih objekata koji su vii od tri kata moe obuhvaati najvie dva kata, pri emu duina dulje strane poarnog
sektora moe iznositi najvie 60 m.
5. Graevinski elementi i ureaji za zatvaranje otvora na granici poarnog sektora mogu imati otpornost na poar za najvie 30 minuta manju
od otpornosti na poar elemenata na granici poarnog sektora u koji su ugraeni ali ne manju od 30 minuta.
6. Toke 2. i 4. ne odnose se na poarne sektore zatiene stabilnim sustavom za gaenje poara tipa sprinkler.
7. Ugostiteljski objekti koji se dodiruju s drugim graevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim poarnim zidom.
Putovi za izlaenje (evakuacijski putovi)
Put za izlaenje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u sluaju poara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od
vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora,
irina putova za izlaenje u najuem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m 220 ljudi po katu, 1,8m 360
ljudi po katu)
duina pristupnog prostora max.35m (do 55m uz sustav za gaenje poara tipa sprinkler)
Graevni elementi kojima je omeen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu vii od tri kata, moraju imati otpornost na poar
najmanje 30 minuta.
u ugostiteljskim objektima, koji su vii od tri kata, graevni elementi koji omeuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati
otpornost na poar najmanje jednaku otpornosti na poar nosivih konstrukcija objekta.
ugostiteljski objekt vii od 2 kata put za izlaenje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne
vie od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubita max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog
prostora max.15 m do stubita, stubite irine min.1,1 m)
na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugraena vrata koja mogu imati najvie za 30 minuta manju otpornost na poar
od graevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugraena ali ne manju od 30 minuta.
6/8

ugostiteljski objekt vii od 3 kata moraju imati najmanje jedno sigurnosno stubite
irina stubita prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1 m za 1 kat i 220 ljudi 1,8 m za 10 katova i 1035 ljudi)
irina stubita ne smije biti ni na kojem mjestu manja od irine ulaza kojim se ulazi na stubite.
za ugostiteljski objekt vii od 30 m ni u kojem sluaju irina stubita ne smije biti manja od 1,4 m
duina slijepog hodnika u ugostiteljskom objektu max. 10 m (max. 15 m uz sprinkler)
na najviem dijelu stubita koje slui kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvoenje dima i topline, otvora min. 1 m2 koja se
otvaraju automatski i runo
tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban poarni sektor odijeljen od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta
graevinskim elementima koji imaju otpornost na poar od najmanje 60 minuta.
u sluaju da je u prostoru tavana ugraen sustav vatrodojave otpornost elemenata mora biti najmanje 30 minuta.
rasvjeta pomona i panik rasvjeta min. osvjetljenje 1 luks u vremenu od min. 2h od ukljuenja
sustav ventilacije zaklopke za sprjeavanje ulaska dima u prostor putova za izlaenje.
zaklopke moraju biti otporne na poar
* minimalno 30 min u zgradama do 3 kata
* minimalno 60 min u zgradama viim od 3 kata
* minimalno 90 min u visokim objektima
33. Slijepi hodnik u ugostiteljskim objektima

Ugostiteljski objekti u odreenim situacijama mogu imati slijepe hodnike. Ugostiteljski objekt mora biti projektiran na nain da duina slijepog
hodnika ne prelazi 10 m. Iznimno duina slijepog hodnika koji je u ugostiteljskom objektu zatien sustavom za gaenje poara tipa sprinkler
ne smije prelaziti 15 m.
34. Zahtjevne i manje zahtjevne graevine

Ovim Pravilnikom odreuju se graevine koje se prema zahtijevanim mjerama zatite od poara razvrstavaju u graevine skupine 1 manje
zahtjevne graevine i graevine skupine 2 zahtjevne graevine.
U graevine skupine 1 razvrstavaju se sljedee graevine:
1) zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i namijenjena je iskljuivo stanovanju,
2) jednostavne graevine koje su kao takve odreene posebnim propisom,
3) graevine razvrstane u graevine skupine 1 navedene u Prilogu ovog Pravilnika,
4) ostale graevine koje ispunjavaju kumulativno sljedee uvjete:
* ako se u njima ne obavlja skladitenje i promet zapaljivih tekuina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu,
* ako se u njima ne zadrava ili ne boravi vei broj ljudi (manje od 100 u nadzemnim odnosno manje od 50 u podzemnim graevinama),
* ako mjere zatite od poara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gaenje poara,
* ako mjere zatite od poara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu poara,
* ako mjere zatite od poara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvoenje dima i topline.
U graevine skupine 2 razvrstavaju se sljedee graevine:
1) graevine razvrstane u graevine skupine 2 navedene u Prilogu ovog Pravilnika,
2) postojee graevine u kojima se postavlja stabilni sustav za dojavu ili gaenje poara, odnosno plinodetekcija ili slian sustav za
sprjeavanje nastanka ili irenja poara,
3) postojee graevine i postrojenja za koje se utvruju objedinjeni uvjeti zatite okolia prema posebnom propisu,
4) ostale graevine koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedeih uvjeta:
* ako se u njima obavlja skladitenje ili promet zapaljivih tekuina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu,
* ako se u njima zadrava ili boravi vei broj osoba (100 i vie u nadzemnim odnosno 50 i vie u podzemnim graevinama),
* ako sadre prostore za javno okupljanje za 50 i vie osoba,
* ako mjere zatite od poara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gaenje poara,
* ako mjere zatite od poara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu poara,
* ako mjere zatite od poara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvoenje dima i topline,
* ako su u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja ili lokacijske dozvole, dani posebni uvjeti gradnje iz podruja zatite od poara.
Graevine koje ovim Pravilnikom nisu razvrstane u skupine 1 i 2 i nisu navedene na popisu graevina skupine 1 i popisu graevina skupine
2, razvrstavaju se u skupinu 2.
35. Hidrantska mrea

Ovim Pravilnikom propisuju se zahtjevi za hidrantske mree za gaenje poara i sluajevi u kojima se za zatitu od poara obvezatno
primjenjuje hidrantska mrea za gaenje poara.
Hidrantska mrea za gaenje poara je skup cjevovoda, ureaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do tienih prostora i
graevina.
Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara izvedena u objektu, zavrava bubnjem s namotanim
cijevima i mlaznicom.
Vanjska hidrantska mrea za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara izvedena izvan graevine koja se titi, a zavrava
nadzemnim ili podzemnim hidrantom.
Suha hidrantska mrea je hidrantska mrea za gaenje poara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila, od kojeg je stalno
ispunjena vodom pod tlakom;
7/8

Mokra hidrantska mrea je hidrantska mrea za gaenje poara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila na svakom
hidrantu;
*Hidrantska mrea za gaenje poara u pravilu mora biti izgraena kao mokra hidrantska mrea. Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja,
posebnosti tehnolokog procesa ili graevine, po odobrenju tijela nadlenog za zatitu od poara, moe biti izgraena kao suha hidrantska
mrea.
Udaljenost bilo koje vanjske toke graevine ili neke toke tienog prostora i najblieg hidranta ne smije biti vea od 80 m, ni manja od 5m.
U vanjskoj hidrantskoj mrei za gaenje poara statiki tlak ne smije biti vei od 1,2 MPa (12 bar).
Kod vanjske hidrantske mree za gaenje poara ne smije doi do proputanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa (16 bar), niti do pucanja
kod tlaka od 2,4 MPa (24 bar).
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mree za gaenje poara ne smije biti manji od
0,25 MPa (2.5 bar), kod propisanog protoka vode.
Ukoliko hidrantska mrea za gaenje poara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka propisan ovim Pravilnikom, mora se ugraditi
ureaj za povienje tlaka. Ureaj za povienje tlaka mora imati priuvnu crpku i obilazni cjevovod.
36. to je poar?
Poar je samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najee s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobaa toplina,
plamen i svjetlost.
37. to sadri idejni projekt skladita zapaljivih tekuina?

Idejni projekt skladita zapaljivih tekuina koji se odnosi na graevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadri situaciju, popis vrsta
i koliina zapaljivih tekuina i/ili plinova, tehniki opis graevine i/ili postrojenja, tehnolokog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje,
tehniki opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gaenje poara.
38. Gdje se postavljaju zaklopke?

Na mjestima gdje ventilacijske instalacije prolaze granice poarnih sektora.
39. Kako se dokazuju temeljni zahtjevi? Osim projektom (3 naina)

Glavnim projektom, normama, elaboratima, izjavama o svojstvima (nisam siguran u odgovor).
40. Kako sprijeiti da poar ne ue u instalacije i ne proiri se njima?

Potrebno je zabrtviti sve otvore na kanalicama.
41. Od ega se gradi evakuacijski put i zato

Gradi se od proizvoda otpornih na poar zato to je poarni odjeljak.
42. Sprjeavanje irenja poara preko otvora u fasadi

Minimalna propisana vertikalna udaljenost izmeu otvora u fasadi je 1,5 m.
8/8
Zatita na radu odgovori na pitanja

1. Osposobljavanje za rad na siguran nain
Poslodavac je duan radnika prije poetka rada obavijestiti o svim injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i
zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran nain.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni.
Zaposlenicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad
na siguran nain ali ne due od 60 dana.
Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
* prije poetka rada,
* kod promjena u procesu rada,
* kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
* kod uvoenja nove tehnologije,
* kod upuivanja radnika na novi posao.
2. Poslovi s posebnim uvjetima rada

1. Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim opih uvjeta
za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenoga stanja te psihikih
sposobnosti.
ivotna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, strune sposobnosti svjedodbom, certifikatom ili slino, a zdravstveno i psihiko stanje
dokazuje specijalist medicine rada.
2. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani nain nije utvreno da radnik
ispunjava potrebne uvjete.
3. Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi, odnosno specijalistu
medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadri podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove
sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
4. nakon isteka roka za obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodavac je duan uputiti radnika na pregled. Ovaj rok utvren je propisom
ZNR ili kada to ocjeni specijalist medicine rada.
5. poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova
ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka propisanog roka.
6. 19 poslova za koju postoji obaveza pregleda kod specijaliste medicine rada: rukovanje strojevima, samohodnim strojevima, na
postrojenjima za dobivanje/preradu nafte i plina, na kotlovskim postrojenjima/energ.postrojenjima, dizalice na mehaniz. pogon, poslovi
signaliste, poslovi skladitenja/prerade lakozapaljivih i eksploz. tekuina i plinova, ronilaki poslovi, rukovanje ureajima zaopskrbu zrakom
u kesonima pri ronilakim poslovima, montaa/odravanje/ispitivanje elekt.instalacija ureaja i postrojenje iznad 250V i napona 220V s
posebnim zahtjevima, podizanje skela/postavljanje oplata/ograda pri graevinskim poslovima, izrada i rukovanje eksplozivima, punjenje i
paljenje mina, poslovi vatrogasaca, uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem, manipulacija teretom >25kg (m) i >15kg () u toku punog radnog
vremena, poslovi na visini vioj od 3m, izloenost fizikim i kemijskim tetnostima i vibracijama, zraenjima..., eljezniki i zrani promet.
3. Pravilnik o listi strojeva s poveanim opasnostima

Strojevi i ureaji s poveanim opasnostima su oni pri ijem koritenju postoji poveana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unato
primjene osnovnih pravila zatite na radu.
Poslodavac je duan, u skladu s vaeim propisima o nainu ispitivanja strojeva i ureaja, obavljati ispitivanje strojeva i ureaja utvrenih u
ovoj Listi u sljedeim sluajevima:
* prije njihovog stavljanja u uporabu,
* najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
* poslije rekonstrukcije a prije ponovnog poetka koritenja,
* prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s
jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni
4. Plan izvoenja radova

Plan izvoenja radova
Investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu plana izvoenja radova.
Plan izvoenja radova potrebno je izraditi u skladu s ovim Pravilnikom.
Plan izvoenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije odreene posebnim propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana duan je izraditi svoj plan izvoenja radova i odrediti rok dovretka radova.
- Plan izvoenja radova izrauje ili daje na izradu koordinator I.
- Podaci o planu izvoenja radova sastavni su dio prijave gradilita inspekciji rada
Plan izvoenja radova mora sadravati:
1. Opis i shemu (nacrt) izvoenja radova
2. Popis opasnih tvari
3. Popis posebno opasnih poslova
4. Mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava
odnosno zatitne opreme
5. Postupke za usklaivanje meudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilita,
6. Postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada
8. Vremenski plan radova
9. Nain organiziranja suradnje i uzajamno izvjeivanja svih izvoaa radova
1 / 12

10. Nain organiziranja na nain da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na
gradilite
11. Zajednike mjere zatite na radu na gradilitu
13. Pravila ponaanja na gradilitu
14. Popis poslova s procjenom trokova (trokovnikom) ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za provedbu zatite na radu na
radilitu
15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zatite na radu, koje se moraju uvati stalno na gradilitu
16. Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvoenja radova i peat.
5. Mjere ZNR kod zemljanih radova i kod kopanja kanala

Kod iskopa zemlje na gradilitu potrebno je ograditi iskop da se sprijei pad osoba u iskop, te zabraniti prolazak velikih strojeva blizu iskopa
radi mogunosti uruavanja. Kod kanala potrebno je razupiranje na dubinama iskopa veim od 1m.
6. Elaborat zatite na radu

Pri projektiranju graevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajue propise zatite na radu.
To znai da se elaborat ZNR obavezno izrauje za sve graevine u kojima se obavlja nekakav rad. Od tvornica, to ureda i institucija, stambenih
zgrada s poslovnim prostorima, Zbog potrebe za elaboratom ZNR automatski ih se svrstava u minimalno 3. skupinu graevina po
zahtjevnosti postupka u vezi s gradnjom.
Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zatite na radu koji obuhvaa i razrauje nain primjene
propisa zatite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadlenom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja graevinske dozvole.
Elaborat zatite na radu koji se odnosi na sve pojedinane projekte kojima se daje tehniko rjeenje graevine namijenjene za rad sadri
naroito:
* opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na koji se te opasnosti otklanjaju,
* primijenjene propise zatite na radu koji se odnose na lokaciju graevine, odstranjivanje tetnih otpadaka, prometnice, radni prostor,
pomone prostorije i drugo,
* predvidiv broj radnika prema spolu,
* tehnika rjeenja koja omoguuju pristup osobi s invaliditetom graevini sukladno posebnom propisu,
* radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i ivotnom okoliu, naroito vezano za sigurno odravanje graevine,
* popis opasnih radnih tvari tetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerauju ili nastaju te njihove karakteristike,
* popis propisa i naznaku odredaba o zatiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.
Tijelo nadleno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlateni struni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda
glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zatite na radu izdaje potvrdu o usklaenosti glavnog projekta s propisima zatite na
radu.
U povjerenstvu za tehniki pregled izgraene graevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo
nadleno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlateni predstavnik.
7. Vertikalni prilazi
(1) Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, ahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti
vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba veim od 75 prema horizontali.
(2) Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro uvrene odnosno zavarene za stranice ljestava na
vertikalnom razmaku od najvie 30 cm.
(3) Duljina preki izmeu stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
(4) Ljestve, ija je visina vea od 3,0 m moraju poevi od sedme preke (oko dva metra od poda) imati vrstu lenu zatitu.
(5) Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog eljeza, s unutranjim radijusom ne manjim od 70 cm
niti veim od 80 cm, koji moraju biti privreni za stranice ljestava na meusobnom razmaku ne veem od 1,4 m.
(6) Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
(7) Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvieno da se osobe penju izmeu ljestava i zida, razmak izmeu preke ljestava i zgrade mora
iznositi 70 do 80 cm.
(8) Ako su ljestve privrene za zid ili stup moraju od povrine zida ili stupa biti udaljene najmanje 16 cm.
(9) Na ljestvama ija je visina vea od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorita (platforme ili podesti). Ljestve
moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne veim od 3,0 m.
(10) Rukohvati (stranice) ugraenih ljestava za prilaenje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad
prilazne povrine.
(11) Lena zatita mora biti produena najmanje 1,0 m iznad prilazne povrine.
8. Dokumentacija ZNR na gradilitu

Poslodavac je duan uvati:
1. glavni projekt izraen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za graevinu ili dio graevine
u trenutku koritenja,
2. upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima dok te strojeve i ureaje koristi,
3. planove ureenja privremenih radilita dok ta radilita koristi,
4. isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva,
5. dokaze o ispravnosti instalacija.
2 / 12

6. evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, (ispitiva me ispravio da treba imati dokaze da su radnici osposobljeni
za rad na siguran nain)
7. evidencije o zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, (ispitiva me ispravio da treba imati dokaze da radnici
ispunjavaju uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada)
8. evidencije o strojevima i ureajima s poveanim opasnostima koje koristi,
9. evidencije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
10. evidencije o ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli
izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.
9. Obveze investitora
DUNOSTI INVESTITORA U FAZI PROJEKTIRANJA
1) pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta)
2) imenuje KOO1
3) dati izraditi Elaborat ZNR
DUNOSTI INVESTITORA PRIJE POEKTA GRAENJA
4) osigurati izradu Plana izvoenja radova (radovi dui od 5 dana)
2) imenovati KOO2
3) Prijaviti gradilite
4) vidno izloiti Prijavu gradilita na samom gradilitu
DUNOSTI ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA
1) potivati naela ZNR
2) aurirati Prijavu gradilita
10. Koordinator I
Koordinator I osoba imenovana kao koordinator I mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera (arhitekture, graevinarstva,
elektrotehnike i strojarstva) sa steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaures) inenjer, poloeni struni ispit te poloen struni ispit
za koordinatora zatite na radu. Projektant odnosno glavni projektant moe biti ujedno koordinator I ukoliko ispunjava navedene uvjete.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I duan je:
1. koordinirati primjenu naela zatite na radu iz ovoga Pravilnika;
2. izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova, uzimajui pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotino gradilite. Plan izvoenja radova
mora sadravati i posebne mjere ako poslovi na gradilitu spadaju u opasne radove prema ovom Pravilniku;
3. izraditi dokumentaciju, koja sadri specifinosti projekta i koja sadri bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati
nakon gradnje u fazi uporabe.
11. Koordinator II
Koordinator II osoba imenovana kao koordinator II mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera sa steenim strunim
nazivom prvostupnik (baccalaures) inenjer, poloeni struni ispit te struni ispit za koordinatora zatite na radu, ili najmanje zavren
preddiplomski sveuilini struni studij smjera sigurnosti i zatite zdravlja na radu sa steenim akademskim nazivom sveuilini prvostupnik
(baccalaures) inenjer, poloeni struni ispit strunjaka zatite na radu te struni ispit za koordinatora zatite na radu. Inenjer odnosno glavni
inenjer gradilita moe ujedno biti i koordinator II ukoliko ispunjava navedene uvjete.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator II duan je:
1. Koordinirati primjenu naela zatite na radu:
* kod donoenja odluka o tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada;
* kod odreivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovrenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu.
2. Koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe:
* dosljedno primjenjuju naela zatite na radu iz ovoga Pravilnika;
* izvode radove u skladu s planom izvoenja radova.
3. Izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu.
4. Organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih predstavnika, s ciljem spreavanja ozljeda na radu
i zatite zdravlje radnika.
5. Provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti.
6. Organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
12. Prijava gradilita

Investitor je duan prijaviti gradilite u skladu s ovim Pravilnikom u sluaju:
1. predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vie od 20 radnika
2. da je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie.
U sluaju izvoenja posebno opasnih radova odreenih ovim Pravilnikom, gradilite se mora prijaviti bez obzira na trajanje radova i broj
radnika koji izvode te radove.
Investitor je duan najmanje 1 dan (po novom zakonu) prije poetka izvoenja radova na tom gradilitu dostaviti prijavu gradilita tijelu
nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom tijelu. Vie nije potrebno dostaviti plan izvoenja radova nego se podaci
o njemu samo spominju u prijavi. Po novom i izvoa moe prijaviti gradilite.
3 / 12

Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.
Prijavu gradilita duan je investitor aurirati u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obustave rada.
Na prijavi gradilita obvezno se nalazi:
1. Datum prijave
2. Tona adresa gradilita
3. Podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, telefon, matini broj)
4. Vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, odravanje, ruenje,...)
5. Projektant odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, telefon)
6. Koordinator/i I za zatitu na radu u fazi izrade projekta (ime, naslov, adresa, telefon)
7. Koordinator/i II za zatitu na radu u fazi izvoenja radova (ime, naslov, adresa, telefon)
8. Broj, verzija i datum (auriranja) plana izvoenja radova
9. Plan izvoenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon)
10. Planirani datum poetka rada na gradilitu
11. Planirano trajanje rada na gradilitu
12. Predvien najvei broj radnika na gradilitu
13. Planirani broj ugovornih izvoaa i drugih osoba na gradilitu
14. Podaci o ugovornim izvoaima, koji su ve odabrani
15. Radilite prijavljuje: investitor
16. Potpis i peat
13. Tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti

Zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti radnika za rad na siguran nain na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni
ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak ZNR (sa poloenim strunim ispitom iz zatite na radu pri Ministarstvu gospodarstva,
rada i poduzetnitva i steenim osnovnim andragokim znanjima) zaduen za osposobljavanje.
14. Osnovna pravila ZNR

Osnovna pravila ZNR su pravila koja sadre zahtjeve vezane uz sredstva rada; primjerice zatitne naprave, zatita od elek. struje, poara i
eksplozije, stabilnost graevine, radne povrine i prostore, puteve za prolaz, ienje mjesta rada i radnog prostora,, mjere zatite od
atmosferskih i klimatskih utjecaja, mjere zatite od buke i vibracija, potrebne vrijednosti faktora radnog okolia.
Provedba osnovnih pravila osigurava se Zakonom o ZNR i pod zakonskim aktima (Pravilnicima).
OSNOVNA PRAVILA ZNR sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zatitu od mehanikih opasnosti
2) zatitu od udara elektrine struje
3) sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
4) osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine
5) osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje istoe
8) osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i ogranienja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zatitu od buke i vibracija
11) zatitu od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zatitu od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnih djelovanja
13) zatitu od prekomjernih napora
14) zatitu od elektromagnetskog i ostalog zraenja
15) osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu
* imaju prednost u odnosu na posebna pravila
15. Posebna pravila ZNR

Posebna pravila ZNR su pravila ijom se primjenom mora osigurati otklanjanje opasnosti koja se ne mogu dovoljno otklanjanjem opasnosti
primjenom osnovnih pravila, a odnose se na radnike i radne postupke. Njima se propisuju:
Poslovi s posebnim uvjetima rada,
koritenje osobnih zatitnih sredstava i opreme,
primjena posebnih postupaka pri uporabi opasnih radnih tvari,
postavljanje znakova upozorenja od opasnosti i tetnosti, te
nain izvoenja odreenih poslova i radnih postupaka
16. Priznata pravila ZNR

Priznata pravila ZNR su pravila iz stranih propisa koja su znanstveno dokazana ili u praksi provjereni naini (postupci), pomou kojih se
otklanjaju ili smanjuju opasnosti na radu, spreavaju ozljede, profesionalne bolesti, te druge tetne posljedice za osobe na radu. Njihova
primjena dolazi u obzir kada u Republici Hrvatskoj ne postoje propisana pravila zatite na radu. U njihovom usvajanju vano je primijeniti
naelo radnog prava, tj. da se za radnika primjeni najpovoljnije pravo ukoliko postoji definirano pravno u dva ili vise stranih propisa.
17. Koji dokument dokazuje ispravnost nekog stroja na gradilitu

Isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva.
4 / 12

18. Dimenzije radnih prostora
Veliina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda.
Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi:
1) 3 m prostorije u kojima u tijeku procesa rada nema tetnih fizikalnih, kemijskih odnosno biolokih djelovanja, osim prostorija za koje je
drugaije odreeno posebnim propisima;
2) 2,8 m prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima u toku procesa rada nema
tetnih fizikalnih, kemijskih odnosno biolokih djelovanja;
3) 2,50 m prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladita, prostorije u kojima se radnici
zadravaju manje od dva sata dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtniki i drugi poslovi kao to su krojaki, frizerski, postolarski,
fotografski, optiarski, kozmetiarski, urarski, zlatarski i sl., a u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema tetnih fizikalnih, kemijskih
odnosno biolokih djelovanja.
4) prostorije iz toke 3. ovoga stavka koje se nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim propisima, ili zatienim graevinama
koji su spomenici kulture, a kojima visinu nije mogue mijenjati, visina prostorija moe biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m.
(5) Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka i ako svijetla visina unutarnjeg prostora
nije manja od 2,2 metra.
19. Medicina rada

Provjerava osposobljenost radnika za poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljava radnike za pruanje prve pomoi, specijalist medicine
rada je i lan odbora ZNR.
20. Kako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada
Potvrdom od specijaliste medicine rada i dokazom o strunim kvalifikacijama (svjedodbe, potvrda,) koje poslodavac mora drati na
gradilitu
21. Izvlatenje
Izvlatenje kulturnog dobra provodi se:
ako prijeti opasnost od oteenja kulturnog dobra, a vlasnik nema mogunosti ili interesa osigurati provedbu svih odreenih mjera
zatite i ouvanja
ako se na drugi nain ne moe osigurati obavljanje arheolokih istraivanja ili provedba mjera zatite
ako na drugi nain nije mogue osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost
22. Obaveze radnika

Radnik je obvezan:
1) osposobljavati se za rad na siguran nain kada ga na to uputi poslodavac
2) obavljati poslove s dunom panjom i voditi rauna o svojoj (i tuoj) sigurnosti i zatiti zdravlja
3) suraivati s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom ZNR, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za ZNR, osobito
dok se ne osigura da radni okoli i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne ZNR
4) ima pravo odbiti rad i napustiti radno mjesto ako mu izravno prijeti rizik za ivot i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne
mjere, te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti tetne posljedice
- u tom sluaju mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka ZNR ili povjerenika radnika ZNR (a oni dalje moraju bez
odgaanja izvijestiti nadlenog inspektora koji je obavezan u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i osnovanost navoda radnika).
23. Na koji nain se ostvaruje ZNR, zatita na radu kao organizirano djelovanje
ZNR se ostvaruje primjenom pravila ZNR.
Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su:
* pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
* pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
* pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim sposobnostima,
* osposobljavanje i obavjeivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajueg stupnja zatite na radu i zdravstvene zatite,
* suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova i tijela,
* zatita radnika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na radu od dovoenja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera zbog akcija
poduzetih na podruju zatite na radu.
24. to je buka u okoliu i to radnik moe uiniti u sluaju poveane buke?

Buka je fizikalna tetnost
Buka: vanjska, unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka, prekomjerna izloenost buci moe uzrokovati privremeni ili trajni te djelomini
u potpuni gubitak sluha.
Prag ujnosti 0db, utanje lia 10db, apat 20db, govor 50db, prometna ulica i automobil 70db, kamion
90db, udaranje ekia po nakovnju 95db, avionski motor 120db na 200m udaljenosti.
RAZINA BUKE (dB) DOPUTENO DNEVNO IZLAGANJE U SATIMA
85 dB 8 h 90 dB 4 h 95 dB 2 h 100 dB 1 h
105 dB 1/2 h
110 dB 1/4 h
U sluaju poveane buke radnik moe koristiti osobna sredstva za zatitu od buke. uni epii, kacige s akustinom zatitom, une koljke
5 / 12

25. Kako se oznaavaju prepreke? Boje znakova to koja predstavlja, geometrijski oblici
Prepreke se oznaavaju znakovima opasnosti.
Boje i oznake dane su u tablici
26. Na koji nain poslodavac provjerava da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti? Kojim
mjerama poslodavac provodi zabranu zlouporabe sredstava ovisnosti, kad moe udaljiti radnika s
mjesta rada, kad poslodavac ne smije provjeravati da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti,
tko daje ocjenu zdravstvene i psihofizike sposobnosti?
Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim ureajem, postupkom
ili sredstvom .
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pia i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:
1) obavjeivati radnika o tetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
2) suraivati s njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zatitu na radu,
pri provoenju mjera sprjeavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
3) sprjeavati konzumaciju alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unoenja u radne prostorije
i prostore
4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrenim potrebama
5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provoenje postupka uz pristanak
radnika, nain provjere, vrsta testa ili aparata, nain biljeenja i potvrivanja rezultata, postupanje u sluaju odbijanja radnika da pristupi
provjeri) i uinkovito provoditi utvreni postupak.
(3) Smatrat e se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola vie od 0,0 g/kg, odnosno vie od 0,0 miligrama u litri izdahnutog
zraka, odnosno u krvi ima viu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja.
Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno udaljenje s rada
Poslodavac je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim
utjecajem.
Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao potvrdu da se
nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolnikom tretmanu lijeenja od ovisnosti te da uzima
supstitucijsku terapiju.
Ocjenu zdravstvene i psihofizike sposobnosti daje specijalist medicine rada.
27. Odbor ZNR, tko ga ini, kada se sastaje, to u sluaju ozljede

Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika obvezan je osnovati odbor zatite na radu (u daljnjem tekstu: odbor) kao svoje savjetodavno
tijelo za unapreivanje zatite na radu.
Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, strunjak zatite na radu koji obavlja poslove zatite na radu kod poslodavca, specijalist medicine
rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zatitu na radu ili njihov koordinator.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.
Iznimno, u sluaju smrtne, teke ozljede na mjestu rada, utvrenog sluaja profesionalne bolesti ili nalaza nadlenog inspektora kojim je
utvren nedostatak u provedbi zatite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od nastanka ozljede.
(1) Sa svrhom stalnog unapreivanja zatite na radu, odbor planira i nadzire:
1) primjenu pravila zatite na radu kod poslodavca
2) organizaciju obavljanja poslova zatite na radu
3) obavjeivanje i osposobljavanje u vezi sa zatitom na radu
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine uinke na zdravlje i sigurnost radnika.
(2) Poslovi odbora iz stavka 1. ovoga lanka mogu se proiriti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca.
6 / 12

28. Tko daje ovlatenje i koje su obveze osobe ovlatene za provoenje ZNR?
Ovlatenik - poslodavac moe provoenje ZNR prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlatenika
Odgovornost poslodavca - ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajui poslove za poslodavca i smatra se da
potjee od rada, poslodavac za nju odgovara po naelu objektivne odgovornosti.
Poslodavac/njegov ovlatenik moraju biti osposobljeni i moraju se struno usavravati iz podruja ZNR, u skladu s procjenom rizika.
29. Obveze poslodavca obzirom na prvu pomo

Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima i drugim osobama do pruanja hitne medicinske pomoi ili do
prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezan omoguiti postupanje slube hitne pomoi
2) na svakom radilitu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2-20 radnika, min. 1 radnik te jo po 1 za svakih sljedeih 50 radnika, mora
biti osposobljen za pruanje prve pomoi u skladu s pravilima ZNR -> osposobljavanje provodi: crveni kri ili specijalist medicine rada
3) osigurati sredstva i opremu za pruanje prve pomoi, koji uvijek moraju biti dostupni, oznaeni i zatieni od neovlatenog koritenja
4) na zahtjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 u 5 god. (ako prema propisima nije obavezan)
5) specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada
30. Maksimalne doputene razine buke prema zonama

Zona
buke
Namjena prostora
1.
Zona namijenjena odmoru,

oporavku i lijeenju
Zona namijenjena samo
stanovanju i boravku
Zona mjeovite, preteito
stambene namjene
Zona mjeovite, preteito
poslovne
namjene
sa
stanovanjem
Zona gospodarske namjene
(proizvodnja,
industrija,
skladita, servisi)
2.
3.
4.
5.
Najvie doputene
ocjenske razine buke
imisije L RAeq u dB(A)
za dan(L day )
no(L night )
50
40
55
40
55
45
65
50
Na granici graevne
estice
unutar
zone
buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

Na granici ove zone buka ne smije
prelaziti doputene razine zone s
kojom granii
31. Osobna zatitna sredstva

Osobna zatitna sredstava su sredstva koja radnik nosi, dri ili na bilo koji nain upotrebljava pri radu, tako da ga tite od 1 ili vie rizika
vezanog za njegovu sigurnost i zdravlje.
Osobna zatitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije mogue otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u sluajevima
kada poslodavac ne moe u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila ZNR ili odgovarajuom organizacijom rada.
Poslodavac odreuje osobna zatitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje.
Poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zatitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu uzimajui u obzir razinu rizika, uestalost
izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zatitnih sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik
mora upotrebljavati.
NEZAKLJUENI POPIS OSOBNIH ZATITNIH SREDSTAVA
a) zatita glave: kacige, kape, mreice za kosu, kapuljae, marame...
b) zatita vrata: olovni okovratnici
c) zatitu sluha: uni epii, kacige s akustinom zatitom, une koljke...)
d) zatita oiju i lica: naoale, maske, zasloni za lice
e) zatita organa za disanje: respirator, maska s filterima, ronilaka oprema, filtarske naprave s kacigom...
f) zatita ruku: rukavice (od topline, hladnoe, vibracije, zraenja, KEM tvari, uboda,...)
g) zatita nogu: cipele, izme, cipele za brzo skidanje, antistatine, otporne na toplinu...
h) zatita koe: kreme i masti
i) zatita trupa i trbuha: prsluci, kaputi, pregae, topli prsluci...
j) zatita cijelog tijela: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za koenje, sigurnosni pojasevi...
32. Rad na visini

Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive skupine ne smiju raditi na visini.
Mora imati zatitnu opremu: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za koenje, sigurnosni pojasevi.
Rad na visini (Graenje iznad terena)
Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvravaju s povrine podignute vie od tri metra od okolne povrine, ako
se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada radnika s mjesta rada
7 / 12

Graevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti viekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda
meukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz koritenje takvih sredstava
mogue izvoditi te radove bez opasnosti za ivot radnika.
Graevinski i drugi radovi na objektima viim od 450 cm iznad terena odnosno poda meukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz koritenje
odgovarajuih skela ili na drugi siguran nain.
Ako pri radovima postoji mogunost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajue zatitne nadstrenice tako da visina
sa koje se moe pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajuim zatitnim pojasom.
Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zatitna ograda iz opravdanih razloga ne moe postaviti ili ako su
radovi koji se vre na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju biti za vrijeme rada privezani pomou zatitnog pojasa i
konopca duine najvie 150 cm.
Uporaba radne opreme za povremeni rad na visini
Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u sluaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme nije opravdana zbog niske razine
opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodavac ne moe promijeniti. Radne ljestve za vrijeme
uporabe moraju biti stabilne. Prijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na stabilnu, vrstu, dovoljne iroku i nepominu podlogu
tako da preke ljestvi za vrijeme rada budu u vodoravnom poloaju.
Radna skela za povremeni rad na visini mora imati proraun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena prema ope priznatim normama.
Radna oprema s uetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
* sustav uadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena ueta od kojih jedno slui za penjanje, silazak i oslonac
(radno ue), a drugo za zatitu od pada (zatitno ue);
* radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajue zatitne pojaseve pomou kojih su vezani na zatitno ue;
* radno ue mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te samozaustavnim ureajem koji e sprijeiti
pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem. Zatitno ue mora biti opremljeno zahvatnim ureajem za spreavanje padova radnika,
koji slijedi njegovo kretanje;
* alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno uvren za radnikov zatitni pojas ili na koji drugi prikladan nain;
* rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u sluaju nude moe brzo spasiti;
Radna oprema s uetom za povremeni rad na visini moe se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad moe obavljati sigurno
i gdje koritenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.
33. Kako znamo da je radnik osposobljen za rad na siguran nain?

Ima zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti za rad kojeg potpisuju radnik, neposredni ovlatenik osposobljenog radnika i strunjak ZNR.
34. Da li je obavezno imenovanje dva razliita koordinatora ZNR ili moe biti samo jedan?
Nije nuno, koordinator I moe obavljati i poslove koordinatora II
35. Mikroklimatski uvjeti

U svim radnim prostorijama moraju se i u ljetnom i u zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlanosti i
brzine kretanja zraka. Temperatura i relativna vlanost u radnim prostorijama moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom o
tehnikim uvjetima za projektiranje i graenje zgrada. Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu,
a ne smije biti vea od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 10C), 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura
vanjskog zraka od 10C do 27C) odnosno 0,8 m/s u ljetnom razdoblju (temperatura vanjskom zraka preko 27C).
U prostorijama u kojima proces rada utjee nepovoljno na mikroklimatske parametre temperaturu, relativnu vlanost i brzinu strujanja zraka,
postoji obveza ispitivanja tih parametara. Prema lanku 50. ZNRa poslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima
proces rada koji se u njima obavlja utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka; u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije;
u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari; u kojima pri radu nastaju opasna zraenja te u kojima je pri radu potrebno osigurati
odgovarajuu rasvjetu. Ispitivanje radnog okolia poslodavac je duan obaviti u roku koji ne moe biti > 2 godine.
36. Koje su obveze poslodavca koji ima zaposlenih 50 radnika?

Osnovati odbor ZNR, osposobiti 2 radnika za pruanje prve pomoi.
37. to se predaje s dokumentacijom za graevinsku dozvolu za nuklearno postrojenje?

Odobrenje dravnog zavoda za radioloku i nuklearnu sigurnost.
38. to ureuje zakon o ZNR

Svrha ovoga Zakona je uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprjeavanje ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia.
Ovaj Zakon utvruje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zatite na radu, kao i sustav pravila zatite na radu ijom
se primjenom postie u najveoj moguoj mjeri svrha ovoga Zakona.
39. Kako se postupa s opasnim tvarima

Opasne radne tvari
Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne tvari duan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zatite na radu u skladu s propisima
i uputama proizvoaa i osigurati da su te tvari u svakom trenutku oznaene na propisani nain.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih tvari.
8 / 12

Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je duan pravila zatite na radu primjenjivati sljedeim
redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okolia na
nain da ne oneiuje ivotni okoli,
3. ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograniiti na najmanju moguu mjeru:
koliinu opasne tvari,
broj radnika koji su izloeni djelovanju opasne tvari,
vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se pravilima navedenim u tokama od 1. do 3. ne moe postii zadovoljavajua zatita, poslodavci moraju skrbiti da zaposlenici pri
obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zatitna sredstva.
40. Transportni putevi

Prometni putovi
Prometni putovi, ukljuujui stepenice, nepomine ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smjeteni i takvih dimenzija da osiguravaju
jednostavan i siguran pristup za pjeake ili vozila te ne smiju ugroavati radnike i druge osobe.
Dimenzije putova koji se koriste za pjeaki promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem moguih korisnika te s djelatnou
poslodavca.
Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju
biti ui od 0,8 m.
Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni,
odnosno zvuni signali koji upozoravaju na mogunost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprjeavaju iznenadni
izlazak pjeaka na prometnicu.
Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pjeacima osigurati dostatan sigurnosni prostor.
Ako se na mjestima rada kreu motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama.
Najvea doputena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.
Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnolokih i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreu transportna sredstva i osobe, moraju biti
pokrivene odgovarajuim vrstim ploama ili ograene vrstim i sigurnim ogradama.
Mora se omoguiti dostatan prostor izmeu prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pjeake, hodnika i stepenita.
Udaljenost izmeu bilo kojeg dijela graevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obiljeena vidnim znacima
(rubnikom i sl.).
Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutranjim prometnicama mora biti za 0,5 m vea od visine vozila
predvienih za kretanje tim prometnicima, a irina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m vea od vanjskih bonih rubova
vozila.
Dvosmjerna cesta u krugu graevine mora biti iroka najmanje 5m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m.
Transportni putovi moraju biti jasno utvreni i obiljeeni tako da se osigura zatita radnika i drugih osoba.
irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m vea od irine transportnih sredstava, odnosno
materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose.
Transportni putovi moraju biti vidljivo obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave
od najmanje 5 cm usaenim u nivo poda prostorije.
Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje spreavaju ulaz neovlatenim
osobama i moraju biti oznaena.
41. Sredstva rada

Sredstva rada su:
1. Graevine namijenjene za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje radnika, te
pomonim prostorijama i njihovima instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorija za uzimanje obroka hrane puenje,
i povremeno zagrijavanje radnika).
2. Prijevozna sredstva eljeznikog, cestovnog, pomorskog, rijenog, jezerskog i zranog prometa.
3. Strojevi i ureaji (osim strojeva u ureaja u uem smislu spadaju: postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati).
4. Skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu radnici izvan objekta.
42. Tko je obveznik osposobljavanja za rad na siguran nain i na koji nain se ono provodi?
Radnik, provodi se predavanjem o svim moguim rizicima i opasnostima za ivot i zdravlje radnika.
43. Ograde
(1) Stepenini krak i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom koji moraju biti
postavljeni kontinuirano na cijeloj duini stepenita.
(2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od 1,0 m s kojih se moe pasti, moraju biti
ograene vrstom zatitnom ogradom, ako drugim propisima zatite na radu nije drugaije odreeno.
(3) Zatitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost.
(4) Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
(5) Rukohvat na stepenitu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita
do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane.
(6) Ispuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolino ptereenje preko ukupne povrine
ograde.
(7) Ograda mora izdrati horizontalno optereenje od najmanje 700 N/m.
9 / 12

(8) Ako se ispuna zatitne ograde izvodi od duinskih preki, svijetli okomiti razmak izmeu preke i poda odnosno vrha stepenice i preke
ne smije biti vei od 25 cm.
(9) Ako se ispuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda svijetli razmak izmeu preki ne smiju biti vei od 14 cm.
(10) Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim
reetkama koje zatiuju od pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga lanka, a dozvoljena
je i druga kombinacija navedenih naina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
(11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zatitu visine
najmanje 15 cm mjereno od povrine poda odnosno gazita stepenice.
(12) Ako se neprekinuti vrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenine ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepenita,
a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izboine gazita.
44. Obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom

Potrebno je obavijestiti MUP o vremenu i mjestu odravanja, ulicama kojima e se kretati, gdje bi moglo doi do buke i dobiti dozvolu za
odravanje skupa.
45. Dizalice na mehanizirani pogon.

Spada u strojeve s poveanim opasnostima, radnik koji rukuje obavlja poslove s posebnim uvjetima rada.
46. Stepenita
(1) Stepenita moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova graevine te po svom poloaju i dimenzijama moraju
osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste.
(2) Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz graevine.
(3) Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge nie etae, trebaju na etai gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili
na drugi nain, tako da je jasan smjer izlaenja.
(4) Stepenite s odmoritima se mora nastavljati bez suenja u smjeru izlaznog puta.
(5) Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se stavljati stvari kao to su zrcala, neobiljeene providne pregrade i razne dekoracije koje
bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaenja, odnosno koje smanjuju korisnu irinu stepenita.
(6) Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja
i da ne zasljepljuju osobe.
(7) Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od 1,1 m.
(8) Pod korisnom irinom stepeninog kraka uzima se irina stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida.
(9) Stepenini krak je dio stepenita koji ima najmanje 3 stepenice, a najvie 18 stepenica.
(10) irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina odmorita izmeu stepeninih krakova ne smije biti
manja od 1,1 m.
(11) Povrina gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizava.
(12) Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a irina gazita od 26 do 36 cm.
(13) Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja u irini gazita i u visinama pojedinih
stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm.
(14) Zavojito stepenite se moe postavljati u radnim i pomonim prostorijama samo gdje boravi do dvadeset osoba s time da na najuem
dijelu irina gazita ne smije biti manja od 13 cm.
(15) Vanjska stepenita moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 1,2 m.
(16) Vanjsko stepenite mora biti zatieno od atmosferskih padalina, a izuzetno ako to nije osigurano, mora se redovno istiti i odravati.
(17) Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s vaeim tehnikim propisom.
(18) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati, te biti opremljene svim potrebnim zatitnim napravama.
(19) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju biti opremljene lako uoljivim i lako dostupnim ureajima za iskljuenje u nudi.
(20) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju biti jedini izlaz iz graevine u sluaju evakuacije i spaavanja.
(21) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od jedne etae.
47. to je sve potrebno za rad na skeli?

Skela mora biti atestirana, radnik mora biti zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetima rada
48. Razlika izmeu elaborata zatite na radu i plana izvoenja radova

Elaborat ZNR izrauje se u fazi projektiranja i izrauje se za graevine namijenjene za rad, a plan izvoenja radova u fazi neposredno prije
izvoenja za sve graevine. EZNR se odnosi na cijeli ivotni vijek graevine, a plan samo na vrijeme graenja.
49. Pomone prostorije, koje su, veliine

Pomone prostorije (garderobe, svlaionice, umivaonici, kupaonice, nunici)
(1) U graevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomone prostorije
(2) Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i ne moe biti manja od 2,5 m.
(3) Prostorije iz toke 1. ovoga teksta iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m, ako se ove prostorije nalaze u
graevinama koje nisu graene po sada vaeim propisima, u zatienim objektima koji su spomenici kulture, a iju visinu nije mogue
mijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomone prostorije.
50. Kome se podnosi prijava gradilita?

Inspekciji rada i upravnom tijelu nadlenom za poslove graditeljstva
10 / 12

51. Tko dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvjeena ili aurirana?
Investitor.
52. Prava i obveze radnika

Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
(1) Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dunom panjom te pri tome voditi rauna o svojoj sigurnosti i zatiti zdravlja, kao i
sigurnosti i zatiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
(2) Smatra se da radnik radi dunom panjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vjetinama koje je stekao tijekom osposobljavanja
za rad na siguran nain te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlatenika, tako da:
1) prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zatitnu opremu, koju je nakon koritenja obvezan vratiti na za to odreeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne iskljuuje, ne vri preinake i ne uklanja zatite na sredstvima rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka zatite na radu ili povjerenika radnika za zatitu na radu o svakoj situaciji
koju smatra znaajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem
uoenom nedostatku u organiziranju i provedbi zatite na radu
6) posao obavlja u skladu s pravilima zatite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugroavaju ostale radnike ili sredstva rada
8) surauje s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za
zatitu na radu.
(1) Radnik je obvezan suraivati s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, povjerenikom radnika za zatitu na
radu i specijalistom medicine rada u rjeavanju svih pitanja zatite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoli i uvjeti rada ne
predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zatita na radu u skladu sa zahtjevima tijela nadlenih za nadzor
provedbe zatite na radu.
(2) Radnik nije obvezan snositi trokove u vezi s primjenom pravila zatite na radu i zdravstvenih mjera.
(3) Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka za zatitu na radu ili povjerenika za zatitu na radu o svakoj
injenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zatite na radu.
(4) Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za ivot i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme
korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti tetne posljedice.
(5) Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za ivot i zdravlje
radnika.
53. Treba li elaborat ZNR za ceste?

Ne, jer cesta nije graevina namijenjena za rad.
54. Vrata i prolazi

U sluaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po ivot i zdravlje radnika i drugih osoba, mora im biti omogueno brzo i sigurno naputanje
mjesta rada.
Putovi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i voditi to izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog podruja.
Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nudi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najveem broju osoba koje mogu biti
nazone.
Maksimalna duina evakuacijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti vea od 50 m, a u katnim graevinama ne smije biti vea od 30
m.
Graevine due od 30 m i sa vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj
opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etaama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubite na udaljenosti 25
m od najudaljenijih mjesta rada.
Posebni putovi i izlazi u nudi moraju biti oznaeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju
biti trajno postavljeni na odgovarajuim mjestima.
Putovi i izlazi u nudi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od prepreka tako da se mogu bez smetnji
koristiti u bilo koje vrijeme.
Putovi i izlazi u nudi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nunom rasvjetom odgovarajue jaine za sluaj nestanka rasvjete.
Propusna mo vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne irine hodnika, stubita, odmorita i drugih
prolaza.
Vrata za nudu se moraju otvarati prema van.
Klizna ili okretna vrata nisu doputena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nudi.
Vrata za nudu ne smiju biti zakljuana ili privrena na nain da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno.
Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti oznaena te mora biti omogueno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoi
u smjeru izlaznog puta.
55. Mjesta rada, izdvojeno mjesto rada, radni okoli, radna oprema, radilite
Privremena ili pokretna gradilita (nastavno: gradilita) oznaavaju svako gradilite na kojemu se izvode graevinski odnosno montani
radovi (iskopavanje, zemljani radovi graenje, sastavljanje i rastavljanje montanih dijelova preinaka ili opremanje obnova, popravci,
demontaa, ruenje,...)
Mjesto rada, ukljuujui i radni okoli, je svako mjesto i prostor pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojem se radnici
moraju nalaziti ili do kojega moraju dolaziti tijekom rada.
11 / 12

56. Posebno opasni radovi
1. Radovi u iskopima, dubljim od 3 m, ili na sipkom ili movarnom tlu te radovi na visini veoj od 3 m
2. Radovi s kemijskim ili biolokim tvarima, koji posebno ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika i za koje je propisan poseban zdravstveni
nadzor
3. Radovi u podruju ioniziranog zraenja
4. Radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona
5. Radovi, pri kojima postoji opasnost od utapanja
6. Radovi pri kopanju, ienju ili popravljanju bunara, pod zemljom i u tunelima
7. Radovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom
8. Radovi u kesonu s atmosferom stlaenog zraka
9. Radovi s eksplozivnim i lako zapaljivim tvarima
10. Radovi u prostorima koji su ugroeni eksplozivnom atmosferom
11. Radovi na sastavljanju i rastavljanju tekih dijelova i/ili sklopova
12. Radovi sa strojevima i ureajima s poveanim opasnostima
13. Radovi sa skelama (postavljanje, rastavljanje i koritenje)
14. Radovi uz odvijanje prometa na cestama i eljeznici
15. Radovi na napinjanju kabela u prednapetim betonskim i drugim konstrukcijama
16. Radovi na betoniranju, rezanju i obradi povrina s napravama s visokim tlakom
57. Procjena rizika

Investitor je duan dati izraditi procjenu rizika kojom se definiraju mogui rizici koji proizlaze iz procesa rada i/ili okolia. Prema toj procjeni
rizika definiraju se i osobna zatitna sredstva koja radnici moraju koristiti.
12 / 12
Tehnika regulativa gradnje odgovori na pitanja

1. Graevni proizvod
Graevni proizvod svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na trite radi trajne ugradnje u graevinu ili njezine dijelove, ija svojstva
imaju uinak na svojstva graevine s obzirom na temeljne zahtjeve za graevinu.
2. Isprave o sukladnosti
1. Certifikat o stalnosti svojstava (Potvrda o sukladnostipo starom)
Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlatena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev proizvoaa, ovlatenog zastupnika
ili uvoznika graevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
graevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
2. Izjava o svojstvima (Izjava o sukladnostiprema starom)
Proizvoa izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana. Kada je graevni proizvod obuhvaen usklaenom normom ili je sukladan s Europskom tehnikom
ocjenom koja je za njega izdana, proizvoa izrauje izjavu o svojstvima kad takav proizvod stavlja na trite. Izjava o svojstvima iskazuje
svojstva graevnih proizvoda u odnosu na bitne karakteristike tih proizvoda u skladu s odgovarajuim usklaenim tehnikim specifikacijama.
Proizvoai mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije
stupanja na snagu ovoga Zakona.
3. Postupak ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava

U postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnog proizvoda provode se:
a) radnje odreivanja tipa proizvoda graevnog proizvoda i
b) radnje nadzora proizvodnje graevnih proizvoda.
a) Radnje odreivanja tipa proizvoda graevnog proizvoda:
Poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda provodi proizvoa ili pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (provodi proizvoa ili pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje sukladnosti)
Ispitivanje sluajnih uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku (provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i provjeru
stalnosti svojstava
b) Radnje nadzora graevnog proizvoda:
Stalna tvornika kontrola proizvodnje (provodi proizvoa)
Poetni nadzor tvornice i tvornike kontrole provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
Stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvornike kontrole (provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
4. Sustavi ocjenjivanja sukladnosti

Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava definiraju stupanj ukljuenosti treih strana u ocjenjivanju svojstava proizvoda u skladu s
bitnim tehnikim specifikacijama. Razlikuje se 5 sustava i 3 razliite vrste tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih
proizvoda.
Sustav 1+ Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda (Declaration of the performance of the essential
characteristics of the construction product by the manufacturer) na temelju sljedeeg:
PROIZVOA provodi:
kontrolu tvornike proizvodnje
daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat
o stalnosti svojstava proizvoda temeljem:
odreivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa tablinih vrijednosti ili opisne
dokumentacije
poetnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvornike proizvodnje
stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje
ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na trite.
Sustav 1+ je sustav koji definira najvie odgovornosti za prijavljeno tijelo (notified body), za razliku od sustava 4 koji sve odgovornosti preputa
samo proizvoau.
Sustav 1
Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda na temelju sljedeeg:
PROIZVOA provodi:
daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem :
odreivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne
dokumentacije
stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje.
Za razliku od sustav 1+, u sustavu 1 prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda
na trite.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustave 1+ i 1 je certifikacijsko tijelo za proizvod.
1 / 14

Sustav 2+
PROIZVOA provodi:
odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne
dokumentacije
ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA KONTROLU TVORNIKE PROIZVODNJE izdaje certifikat o stalnosti svojstava
proizvoda temeljem:
stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje.
Za razliku od sustava 1+ i 1, u sustavu 2+ prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa
(ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne dokumentacije, nego je to zadatak proizvoaa.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustav 2+ je certifikacijsko tijelo za kontrolu tvornike proizvodnje.
Sustav 3
PROIZVOA provodi:
PRIJAVLJENI/NOTIFICIRANI LABORATORIJ provodi:
odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvoa), prorauna tipa, tablinih
vrijednosti ili opisne dokumentacije.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustav 3 je ispitni laboratorij.
Sustav 4
PROIZVOA provodi:
odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvoa), prorauna tipa, tablinih
vrijednosti ili opisne dokumentacije,
kontrolu tvornike proizvodnje,
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO TIJELO nema zadataka.
Sustav 4 ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda u potpunosti preputa proizvoau.
2 / 14

5. C i CE oznake
Oznaavanje graevnog proizvoda
uporaba oznake CE (proizvodi za EEA, usklaeno podruje) i uporaba oznake C, (nacionalna oznaka RH, neusklaeno podruje)
Oznakom sukladnosti smije se oznaiti samo graevni proizvod za koji je izdana izjava o sukladnosti.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom usklaenom europskom specifikacijom oznaava
se oznakom sukladnosti: CE.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom domaom tehnikom specifikacijom oznaava se
oznakom sukladnosti: C.
CE oznaavanje postavlja se na one graevne proizvode za koje je proizvoa izradio izjavu o svojstvima. Ako proizvoa nije izradio izjavu o
svojstvima, CE oznaavanje se ne postavlja.
Za svaki graevni proizvod obuhvaen usklaenom normom ili za koji je izdana Europska tehnika ocjena, CE oznaavanje jedina je oznaka
koja potvruje sukladnost graevnoga proizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na temeljnje karakteristike obuhvaene tom usklaenom
normom ili Europskom tehnikom ocjenom.
6. Pravilnik o osiguravanju pristupanosti graevina

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupanost) u graevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe graevina
stambene i stambenoposlovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba).
Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim oteenjima
Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi, trudnoe ili drugih
razloga
Pomagala osoba s invaliditetom su pomagala za orijentaciju, komunikaciju i pokretljivost tih osoba;
Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti moe ometati i/ili sprjeavati u nesmetanom
pristupu, kretanju, boravku i radu;
Pristupanost jest rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektiranju i graenju graevina, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim graevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Pristupana graevina jest ona graevina koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupanosti propisanih ovim Pravilnikom.
Obvezni elementi pristupanosti su elementi za projektiranje i graenje ... graevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Oznake pristupanosti su oznake kojima se oznaavaju primijenjeni obvezni elementi pristupanosti;
Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi moe prilagoditi u pristupani, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu
graevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehniko rjeenje mogunosti jednostavnog prilagoavanja mora biti prikazano u projektu
graevine);
Taktilna obrada jest zavrna reljefna obrada hodne povrine.
Taktilna crta voenja, taktilna obrada hodne povrine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri
promjeni smjera se mijenja struktura reljefa.
Taktilna povrina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na nain da ne oteava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na
dodir stopala ili bijelog tapa, da ne zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava. Moe biti izbrazdana, epasta, dimenzije 40cm
irine.
Elementi pristupanosti su:
A. Elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika
(rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma)
B. Elementi pristupanosti neovisnog ivljenja
(ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, uionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlaenje; tu
kabina; ulaz u vodu na plai i na bazenu; mjesto u gledalitu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; elektrine instalacije (parlafon, prekida za
svjetlo, i zvonce, utinica u kuhinji, ostale utinice, izvodna ploa za elektrinu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; alter; pult;
induktivna petlja ili transmisijski obru; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u graevinama i sl.)
C. Elementi pristupanosti javnog prometa
(stajalite i peron; parkiralino mjesto; javna pjeaka povrina; semafor; pjeaki prijelaz; pjeaki otok i
raskrije)
Rampa se koristi kao element pristupanosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora
imati:
* doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm, doputeni nagib smije biti do ukljuivo 1:12 (8,3%).
* svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
* odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe,
* vrstu, protuklizno obraenu povrinu,
* izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
Dizalo se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike
vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru i mora imati:
* unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 140 cm,
* vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
* vrata dizala koja se otvaraju posmina ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
* pozivnu i upravljaku plou postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
3 / 14

* pozivnu i upravljaku plou s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaa i druge informacije na Braille pismu,
* rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
* vizualnosvjetlosnu i zvunu najavu katova,
Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru, kada se isto ne rjeava pristupanim dizalom ili drugim elementom pristupanosti propisanim ovim Pravilnikom.
Vertikalno podizna platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 110 140 cm,
* bone stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,
* ulazna vrata irine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmino ili zaokretno prema van,
Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem
ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rjeava dizalom ili drugim elementom pristupanosti propisanim ovim Pravilnikom.
Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bone stubine zidove ili stubinu ogradu, koja se vodi duinom cijelog stubita.
Koso podizna sklopiva platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 90 100 cm,
* bonu podnu preklopnu zatitu visine 20 cm i preklopni zatitni rukohvat,
* oznaku pristupanosti prilogu ovoga Pravilnika.
Pristupani moraju biti javni i poslovni objekti.
7. Program kontrole i osiguranja kvalitete

(1) Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadravati pregled i specificirana svojstva svih graevnih i drugih proizvoda te
predgotovljenih elemenata koji se ugrauju u graevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje traena
kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva.
(2) Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajuem projektu pojedine struke sadri:
1. svojstva bitnih znaajki koje moraju imati graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u projektirani dio graevine,
2. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih i drugih proizvoda za one proizvode koji su izraeni na gradilitu
pojedinane graevine u koju e biti ugraeni,
3. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehnike i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela graevine,
4. zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja projektiranog dijela graevine, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno
propisanih tehnikih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela graevine, te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu u cjelini,
5. postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova graevine koji se provode prije uporabe i kod pune zaposjednutosti,
6. detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, predviene
rezultate ispitivanja i predvieno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za projektirani dio graevine postoji potreba pokusnog rada,
7. zahtjeve uestalosti periodinih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu odravanja dijela graevine, pregled i opis potrebnih kontrolnih
postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima e se dokazati sukladnost s projektom predvienim svojstvima,
8. druge uvjete znaajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva,
9. popis propisa i norma iju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete odreuje.
(3) Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukije navedeno, provedba potrebnih ispitivanja i postupaka dokazivanja iz stavka
2. ovoga lanka smatra se kontrolnim ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima iju provedbu odreuje nadzorni inenjer.
8. Koje zahtjeve moraju ispunjavati graevni proizvod

Zahtjeve definirane u tehnikoj specifikaciji. Njegova svojstva moraju imati uinak na ispunjavanje svojstava graevine s obzirom na temeljne
zahtjeve za graevinu.
9. Akreditacija
Ovim se Zakonom ureuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne slube za akreditaciju, odreuje podruje u kojemu se
provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti Akreditacija oznauje potvrivanje od strane nacionalnoga
akreditacijskog tijela da tijelo za ocjenu sukladnosti zadovoljava zahtjeve utvrene usklaenim normama
Potvrda o akreditaciji je dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost za obavljanje odreenih poslova na podruju ocjenjivanja
sukladnosti.
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava svaka je djelatnost kojom se neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeni odreeni zahtjevi
Akreditacijsko tijelo svaka drava lanica mora imenovati jedno nacionalno akreditacijsko tijelo. Nacionalno akreditacijsko tijelo oznauje
jedinstveno tijelo u dravi lanici koje provodi akreditaciju s ovlatenjem koje mu je dala drava. Nacionalno akreditacijsko tijelo djeluje na
neprofitnoj osnovi. Akreditacijsko tijelo obavlja sljedee poslove:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor ili sline radnje,
druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti
Definicija certifikacije Certifikacija je potvrivanje koje provodi trea strana, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili osobe.
Definicija akreditacije Akreditacija je ocjenjivanje koje provodi trea strana, a odnosi se na tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
dajui formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti. Akreditacijska tijela akreditiraju certifikacijska
tijela, a certifikacijska tijela certificiraju krajnje korisnike.
4 / 14

Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela je certifikat.
Certifikacijska tijela mogu biti:
1. certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja
2. certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda
3. certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja
Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajuim ISO normama
10. Tko izdaje akreditaciju, za koga, koje uvjete mora zadovoljavati pravna osoba za dobivanje
akreditacije?
Nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska akreditacijska agencija), izdaje potvrde o akreditaciji za certifikacijska tijela, mora zadovoljiti uvjete
propisane odgovarajuim ISO normama.
11. to je beton?
Graevni proizvod koji se sastoji od cementa, agregata, vode i dodataka betonu.
12. Vrste zidanih konstrukcija

ZIDOVI podjela se moe izvriti prema:
1. Ulozi u konstrukciji nosivi zid, nenosivi zid
2. Nainu zidanja jednostruki, dvostruki sa zranim slojem, dvostruki sa zranim slojem i toplinskom izolacijom, dvostruki bez zranog sloja,
dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s leajnom rekom morta u vidu traka
3. Nainu izvedbe nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeeni zidovi
Podjela zia: zie i predgotovljeno zie, omeeno zie i okviri ispunjeni ziem
13. Projekt betonske konstrukcije

Tehnikim propisom za betonske konstrukcije se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za betonske
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova na izradi, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za betonske
konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju.
Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti graevine i dijela bitnog zahtjeva zatite od poara, koji se odnosi na
ouvanje nosivosti betonske konstrukcije u sluaju poara tijekom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu:
otpornost na poar), postie se betonskom konstrukcijom koja ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Projektom betonske konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da e graevina tijekom graenja i projektiranog uporabnog
vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.
Ako normom ili posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek projektirane betonske graevine je najmanje 50 godina.
Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravati:
a) tehniki opis
b) proraun nosivosti i uporabljivosti
c) program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije
14. Koje sustave imaju beton, cement i armatura

Beton 2+, armatura 1+, cement 1+
15. ime se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden na gradilitu

Uporabljivost graevnog proizvoda proizvedenog ili izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita dokazuje se u skladu s glavnim projektom
ili izvedbenim projektom graevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOGa ili tehnikim propisom
16. Da li je beton u usklaenom podruju? Koji je sustav ocjenjivanja sukladnosti?

Ne, beton nije u usklaenom podruju. Sustav ocjenjivanja sukladnosti je 2+.
17. Kako se oznaava proizvod? Zato od kad smo u EU nije samo CE?
Oznakom sukladnosti CE ili C ovisno da li je u usklaenom ili neusklaenom podruju. Zato to su C proizvodi pokriveni neusklaenim
normama.
18. to je certifikat o stalnosti svojstava? Za koje sustave ocjenjivanja se daje?

Certifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da g.p. zadovoljava zahtjeve stalnosti svojstava propisane teh. specifikacijom
Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlatena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev proizvoaa, ovlatenog zastupnika
ili uvoznika graevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
graevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
Izdaje se za sustave 1+ i 1. Za sustav 2+ se izdaje certifikat za kontrolu tvornike proizvodnje.
5 / 14

19. Prilagodljiv stan
Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi moe prilagoditi u pristupani, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu
graevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehniko rjeenje mogunosti jednostavnog prilagoavanja mora biti prikazano u projektu
graevine).
20. SVE O UREDBI 305/2011

Ovom Uredbom utvruju se:
1. sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p.
2. radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. provode proizvoai i pravne osobe u svojstvu prijavljenih tijela
3. dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p.
4. zahtjevi za prijavljena tijela
5. postupke prijave
6. obveze prijavljenih tijela
7. zahtjevi za imenovanje tijela za tehniko ocjenjivanje
8. i ostala pitanja potrebna za usklaivanje g.p. s Uredbom
Stupa na snagu 01.07.2013., obvezna za sve drave lanice EU.
Utvruje uvjete za stavljanje ili stavljanje na raspolaganje na trite g.p., donoenjem usklaenih pravila iskazivanja svojstava g.p. U odnosu
na njihove bitne znaajke i uporabu
Ukida Direktivu vijea 89/106EEZ
"CE" oznaka na tim proizvodima
Kada je g.p. obuhvaen usklaenom normom (hEN) ili je sukladan EU tehnikom ocjenom koja je za njega izdana, proizvoa izrauje izjavu
o svojstvima za stavljanje proizvoda na trite, te mora na njih postaviti "CE" oznaku.
Svrha uredbe je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini g.p.-a unutar EU ekonomskog podruja, a postie se:
1) sustavom usklaenih tehnikih specifikacija
2) dogovorenim sustavim ocjenjivanja za svaku skupinu graevnih proizvoda
3) prijavljena tijela
4) "CE" oznaavanje proizvoda
Prilozi Uredbe 305/2011
PRILOG 1 - temeljni zahtjevi za graevine
PRILOG 2 - postupak donoenja EU dokumenata za ocjenjivanje (zahtjev za EU tehniku ocjenu)
PRILOG 3 - izjava o svojstvima (pranca kako izgleda, to sadri)
PRILOG 4 - podruja proizvoda i zahtjevi za TAB-ove (oni izdaju EU tehniku ocjenu)
PRILOG 5 - ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava (1+, 1. 2+, 3, 4)
21. Zakon o dravnoj izmjeri i katastru, karte po mjerilima

Ovim se Zakonom ureuje dravna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna
infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne
potrebe, nadlenost nad poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i
djelokrug Dravne geodetske uprave, uvanje i koritenje podataka i nadzor nad poslovima dravne izmjere i
katastra nekretnina.
Vrste karata po mjerilima
Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000,
ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem,
detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000,
preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem
22. Upravni vodopravni akti

Vodopravni uvjeti, vodopravna dozvola. To da su upravni akti znai da postoje stranke u postupku, mogunost uvida i mogunost albe.
23. Razlike novi stari zakon o graevnim proizvodima

Stari zakon ne obuhvaa primjenu uredbe 305/2011, ne obuhvaa podjelu na usklaeno i neusklaeno podruje, uvode se temeljni zahtjevi
za graevinu umjesto bitnih, dodan je 7. bitni zahtjev, uvodi se pojam ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, uvodi se izjava o svojstvima
i certifikat o stalnosti svojstava, ukida se sustav 2 ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
24. Usklaeno i neusklaeno podruje

Zakon o graevnim proizvodima i primjena uredbe 305/2011 definiraju usklaeno i neusklaeno podruje. Graevni proizvodi su s obzirom
na zadovoljavanje zahtjeva podijeljeni na ta dva podruja.
Usklaeno podruje, tj. u dio u kojem se na graevne proizvode primjenjuju pravila ureena Uredbom (EU) br. 305/2011 i u kojem se graevni
proizvodi (u pravilu) oznaavaju CE oznakom, i svojstva g.p. u odnosu na bitne znaajke su usklaena sa EU TEHNIKOM SPECIFIKACIJOM.
Oznaka "CE" za graevne proizvode koji su usklaeni EU tehnikom specifikacijom. To su graevni proizvodi na koje se odnosi Uredba (EU)
br. 305/2011.
6 / 14

USKLAENA EU SPECIFIKACIJA je:
1. usklaena europska norma
2. priznata nacionalna norma
3. europska tehnika ocjena (EAT)
Neusklaeno podruje, tj. u dio u kojem se na graevne proizvode primjenjuju nacionalna pravila i u kojem se graevni proizvodi ne
oznaavaju CE oznakom. Svojstva g.p. u odnosu na bitne znaajke su usklaena sa HR TEHNIKOM SPECIFIKACIJOM (koja nije usklaena sa
EU tehnikom specifikacijom). Oznaka "C" za graevne proizvode koji su usklaeni sa HR tehnikom specifikacijom. To su graevni proizvodi
na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011.
HR TEHNIKA SPECIFIKACIJA je:
1. tehniki propisi
2. hrvatska norma na koju upuuju tehniki propisi
3. hrvatska tehnika ocjena (donesena na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje)
25. Kako se dokazuje sukladnost betona na gradilitu?

Sukladnost betona dokazuje se prema normi koja je odreena programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je dio glavnog projekta.
26. Dostavnica betona

Dostavnica sadri podatke o betonu (klasa, maksimalno zrno agregata, klasa slijeganja, udio klorida, razred izloenosti), koliinu betona,
podatke o betonari i oznaku sukladnosti.
27. Kako se potvruje sukladnost armature a kako elika za armiranje?

Armatura prema odredbama tehnike specifikacije, elik 1+
28. Zakon o cestama

Ovim se Zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, nain koritenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje
javnih cesta, planiranje graenja i odravanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zatitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa
na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.
29. Zakon o vodama

Zakonom se ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog
djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za
potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
30. to ureuje zakon o graevnim proizvodima?

Zakonom se ureuje ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava graevnih proizvoda, radnje koje pri tom provode proizvoai graevnih
proizvoda te odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere svojstava graevnih proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela,
postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela i druga pitanja bitna za stavljanje na trite ili stavljanje na raspolaganje na trite
graevnih proizvoda. Zakon ureuje primjenu uredbe 305/2011 i usklaeno i neusklaeno podruje.
31. Prilozi Uredbe

I.
II.
III.
IV.
V.
Temeljni zahtjevi za graevinu

Postupak donoenja europskog dokumenta za ocjenjivanje
Izjava o svojstvima
Podruja proizvoda i zahtjeva za TAB-ove
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava
32. to sve graevni proizvod mora imati?

Mora imati izjavu o svojstvima, oznaku (C ili CE) i tehnike upute.
33. Vodopravni akti

Radi postizanja utvrenih ciljeva upravljanja vodama iz ovoga Zakona izdaju se vodopravni akti.
Vodopravni akti su:
1. vodopravni uvjeti (upravni akt)
Vodopravnim uvjetima odreuju se tehniki i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklaenja s odredbama ovoga
Zakona i propisima donesenim na temelju njega.
2. obvezujue vodopravno miljenje
Za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima odreenim posebnim propisima o izdavanju
objedinjenih uvjeta zatite okolia, izdaje se obvezujue vodopravno miljenje.
Obvezujue vodopravno miljenje izdaju Hrvatske vode.
3. vodopravna potvrda se potvruje:
da je glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji, sukladan
izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujuem vodopravnom miljenju,
7 / 14

da je rudarski projekt u postupku izdavanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina sukladan vodopravnim uvjetima izdanim u
postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploataciju pijeska i ljunka iz neobnovljivih leita
da je dokumentacija za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja i drugih radova izraena sukladno izdanim vodopravnim
uvjetima.
Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.
4. vodopravna dozvola (upravni akt)
Vodopravna dozvola potrebna je za isputanje otpadnih voda i za koritenje voda, pod pretpostavkama propisanim ovim Zakonom
5. posebni uvjeti prikljuenja
Posebnim uvjetima prikljuenja odreuju se tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina da bi njezini interni vodovi bili prikljueni na
komunalne vodne graevine sukladno opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga.
Posebni uvjeti prikljuenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji
izdaje lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, odnosno drugoga akta kojim se doputa graenje.
Posebne uvjete prikljuenja izdaje javni isporuitelj vodne usluge.
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja
Njome se potvruje, na nain odreen propisima o prostornom ureenju i gradnji, da je idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole ili
rjeenja o uvjetima graenja, odnosno glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole ili drugoga akta kojim se doputa graenje, koji se
izdaje prema posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima prikljuenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja izdaje isporuitelj vodne usluge.
34. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije, to propisuje, sadraj projekta zgrade u odnosu na
racionalnu uporabu energije u zgradama, to je iskaznica, uglavnom sve vezano uz energetske
certifikate i energetsku uinkovitost
Iz temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i ouvanje topline. Tehniki propis njime propisuje:
*tehnike zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te
tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
* tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih
zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
* ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
* svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode u odnosu na njihove bitne znaajke, a koji se ugrauju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog
zahtjeva za graevinu: uteda energije i toplinska zatita,
* sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te toplinsku zatitu,
* sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade,
* odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju ovih
odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojeih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
a) toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
b) sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
Propis se ne primjenjuje na:
* zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
* privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
* staklenike u poljoprivredi,
* radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima
vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese,
* atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
* jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.
Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu; njima se definiraju:
* ogranienja godinje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
* najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja zgrade
* sprjeavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta
* ogranienja zrakopropusnosti omotaa zgrade
* najvei doputeni koeficijenti prolaska topline pojedinih graevnih dijelova omotaa zgrade
* smanjenje utjecaja toplinskih mostova
* najvea doputena kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade
* sprjeavanje povrinske kondenzacije vodene pare
Energetska svojstva zgrada
svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela,
mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlatena osoba
U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju
prema posebnom zakonu.
Izraun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvjea izvoaa radova i zavrnog izvjea nadzornog inenjera. U
navedenim izvjeima mora pisati je li zgrada izgraena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu pie da nema odstupanja i da je zgrada
napravljena u skladu s glavnim projektom moe se izraditi na temelju Glavnog projekta.
8 / 14

Izrada energetskog certifikata za postojee zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na
energetskom pregledu zgrade te na analizi rauna za vodu i sve energente.
U emu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade?
Za postojee zgrade tu je prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu
su preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava
zgrade.
Za nove zgrade na treoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noi, sve u svemu, kako
se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona ve zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za koritenje. Na treoj stranici kod
postojeih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obraena u pregledu, na nain da se predloi novi ureaj
i izraun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo priblini trokovnik, mora se objasniti kolika je uteda, koliko godina se investicija vraa
i slino.
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog
certifikata.
Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade, a sadri:
1. ope podatke o zgradi,
2. energetski razred zgrade,
3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
4. podatke o termotehnikim sustavima,
5. klimatske podatke,
6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke,
7. objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.
Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade
koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu graevine.
Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i toplinske
zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i
energetskom certificiranju zgrada
Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu
zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva,
uinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline
(stanovi, uredi) koji se prodaju.
Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline
zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mjeovite namjene:
1. korisne povrine vee od 1000 m2
moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2012.,
2. korisne povrine vee od 500 m2,
moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015.
*Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+
do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi
se iskazuju za referentne klimatske podatke.
Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke u
kWh/(ma).
9 / 14

Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u %.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja zgrade i energetska svojstva zgrade te
odreuje isplativost mogunosti za utede energije
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu sadri:
* tehniki opis,
* proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije,
* proraun godinje toplinske energije za grijanja/ hlaenje,
* program kontrole i osiguranja kvalitete,
* nacrte,
* Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predouje kolika je potrebna godinja koliina energije za zgradu, podatke o osobi
koja je izradila certifikat i podatke o zgradi. IZDAJE SE SAMO ZA NOVE ZGRADE, ZA POSTOJEE SE RADI ENERGETSKI CERTIFIKAT.
35. to su tehniki propisi

Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi
za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.
36. to su norme, da li su obavezne?

za norme (HZN).
Ciljevi normizacije su:
* poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia,
* promicanje kakvoe proizvoda, procesa i usluga,
* osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
* poboljanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti,
* otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.
37. Oznaavanje hrvatskih i preuzetih europskih normi. Da li je preuzete EU norme potrebno

nostrificirati?
Hrvatske HRN, preuzete europske HRN EN. Ne, jer je Hrvatska dio EU, ali ih je potrebno prevesti.
38. Nabrojite neke tehnike propise

Tehniki propis: o graevnim proizvodima, za betonske, zidane, eline, aluminijske, drvene, spregnute konstrukcije od elika i betona, za
dimnjake u graevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
39. Sadraj glavnog projekta definiran tehnikim propisom za konstrukcije

Tehniki opis, Proraun nosivosti i uporabljivosti, Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije
40. to su eurokodovi, emu slue, to odreuju?

Eurokodovi su set usklaenih europskih normi za statiki proraun graevinskih konstrukcija. Cilj eurokodova je imati jedinstven sustav
prorauna nosivih konstrukcija na podruju cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednaenih tehnikih specifikacija graevnih proizvoda.
Svaka zemlja lanica obavezno prihvaa eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno ureuju specifinosti
pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i optereenja vjetrom i snijegom.
Popis eurokodova:
EC0 Osnove projektiranja
EC1 Djelovanja na konstrukciju
EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija
EC3 Projektiranje elinih konstrukcija
EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija
EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija
EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija
EC7 Geotehniko projektiranje
EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija
10 / 14

41. Tehnika specifikacija, usklaena i neusklaena tehnika specifikacija
Tehnika specifikacija je dokument u kojem se propisuju zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili usluga. Ako je potrebno,
tehnika specifikacija mora naznaiti postupke pomou kojih se moe odrediti jesu li ispunjeni dani zahtjevi ili ne. Tehnika specifikacija moe
biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi.
Usklaena tehnika specifikacija je usklaena europska norma, priznata nacionalna norma ili europska tehnika ocjena. Odnosi se na
usklaeno podruje.
Neusklaena tehnika specifikacija je tehniki propis, hrvatska norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatska tehnika ocjena. Odnosi se
na neusklaeno podruje.
42. Koji je sustav ocjenjivanja za materijale za toplinsku izolaciju

Ovisi od proizvoda do proizvoda. Za ekspandirani polistiren je 1, za ostale od 2+ do 3. 1+ i 4 nema
43. to su vode?
Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijede
koje treba uvati. Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog razvitka
44. Razlika izmeu energetskog pregleda i energetskog certificiranja

Energetski pregled postupak potreban za izradu energetskog certifikata za postojee zgrade, a energetsko certificiranje je cjelokupni postupak
izrade energetskog certifikata.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja zgrade i energetska svojstva zgrade te
odreuje isplativost mogunosti za utede energije.
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata.
45. Koji eurokodovi su potrebni za projektiranje vodovoda i kanalizacije?

Projektiranje vodovoda i kanalizacije nije odreeno niti jednim eurokodom ve drugim normama.
46. Posebna geodetska podloga. Tko ju izrauje i emu slui?

Posebna geodetska podloga (PGP) je kartografska podloga (digitalni ortofotoplan s visinskim prikazom slojnice i kote s uklopljenim
katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izraena u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog
tijela za dravnu izmjeru i katastar nekretnina.
(opis slobodnim rijeima) Posebna geodetska podloga se koristi za projektiranje i zakonom je regulirano da projektanti moraju projektirati
po stvarnom stanju na terenu odnosno prema PGPu. Prije se projektiranje izvodilo po katastarskim planovima i kartama koji nisu odraz
stvarnog stanja na terenu te je moglo doi do situacije da se projektirane situacije nisu mogle iskoliti na terenu, jer nisu bile projektirane na
stvarnom stanju na terenu.
47. Uporabljivost graevinskog proizvoda

Graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj specifikaciji, a dokazuje se ispravom o sukladnosti i
oznakom sukladnosti.
Iznimno uporabljivost graevnog proizvoda proizvedenog ili izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita dokazuje se u skladu s glavnim
projektom ili izvedbenim projektom graevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOGa ili tehnikim propisom.
Graevni proizvod mora biti oznaen oznakom o sukladnosti i uz njega mora biti dostavljena izjava o svojstvima i tehnika uputa. U protivnom
ga se ne smije ugraivati.
48. Dijelovi javne ceste i zatitni pojas

Dijelovi javne ceste:
1. cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni
zid, nasip, pothodnik i nathodnik)
2. graevine za odvodnju i proiavanje vode nakupljene na cestovnim graevinama
3. zemljini pojas s obje strane ceste (za odravanje, najmanje 1m)
4. cestovno zemljite
5. graevine na cestovnom zemljitu (npr.za odravanje cesta, usluge, naplatu cestarine i sl.)
6. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
7. prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu
8. prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa
9. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia.
Zatitni pojas
ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju
zatraiti uvjeti HACa d.o.o. (autoceste), HCa d.o.o. (dravne ceste), upanijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba
(upanijske/lokalne ceste)
zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
1. autoceste 40m
2. brze ceste 40m
3. dravne ceste 25m
4. upanijske ceste 15m
5. lokalne ceste 10m
11 / 14

49. Da li je oplata graevni proizvod? A skela?
Ne za oboje, jer se ne ugrauje trajno u graevinu i nema utjecaj na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu.
50. Preuzimanje proizvoda na gradilitu

Prije preuzimanja, osoba na gradilitu mora provjeriti da li proizvod ima oznaku o sukladnosti, tehniku specifikaciju i uputu o koritenju.
51. Tehniki zahtjevi za prozore i vrata

Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine, uz propisanu odnosno projektom odreenu
ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne
zahtjeve.
Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilita.
Prozori i vrata smiju se ugraditi u graevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave
o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i predvidive utjecaje okolia na graevinu u njezinom
projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom graevine, osobito u vezi:
1. otpornosti na optereenje vjetrom,
2. vodonepropusnost, utjecaj kie pri djelovanju vjetra,
3. propusnosti zraka, ugraene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka
provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomo. prostorije i sl.),
4. prolaska topline, ugraene izmeu vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju razliitu unutarnju projektnu
temperaturu,
5. zvune izolacije, izmeu prostora i/ili prostorija s razliitim razinama buke,
6. otpornosti na poar i proputanje dima, ugraene izmeu prostora i/ili prostorija koje pripadaju razliitim poarnim sektorima.
52. Razvrstavanje javnih cesta

Razvrstavanje javnih cesta:
1. autoceste
2. dravne ceste
3. upanijske ceste
4. lokalne ceste
autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehnikotehnoloko jedinstvo cestovne mree.
53. Za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvima?

Izjava o svojstvima mora se izdati za sve graevne proizvode. Ako nema izjavu o svojstvima ne smije ga se ugraivati.
54. Sigurni proizvod

Sigurni proizvod oznaava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, ukljuujui trajanje i po potrebi
stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i odravanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji
se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zatite sigurnosti i zdravlja ljudi
Opasni proizvod oznaava svaki koji nije siguran.
55. Izjava o svojstvima C12/15 d31.5 s2 cl 0.40 x0

C12/15 klasa betona
D31.5 maksimalno zrno agregata
S2 klasa slijeganja
Cl 0.40 udio klorida
X0 razred otpornosti prema razredima izloenosti
Oznaka uz X oznaava:
X0 nearmirani beton ili bez ugraenog metal *svi uvjeti izloenosti osim smrzavanja/odmrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja, te
armirani beton ili beton u koji je ugraen metal; vrlo suh okoli, razred vrstoe C12/15
XC korozija uzrokovana karbonatizacijom (H2O, CO2), postoje C1suh ili stalno vlaan, C2vlaan rjee suh, C3umjereno vlaan i C4
naizmjenino vlaan i suh
XF djelovanje smrzavanja i odmrzavanja (F1umjerena zasienost vodom bez soli za odmrzavanje, F2 umjerena zasienost vodom sa solima
za odmrzavanje, F3visoka zasienost bez soli za odmrzavanje i F4 visoka zasienost sa solima za odmrzavanje)
XD korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H2O, Cl) (D1umjereno vlaan, D2vlaan, rjee suh i D3naizmjenino vlaan i suh)
XS korozija uzrokovana kloridima iz mora (H2O, Cl) (S1blizu mora izloenost solima iz mora razred vrstoe C30/37 , S2stalna uronjenost i
S3podruje plime i oseke i zapljuskivanja)
XA kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode (A1lagano, A2umjereno i A3vrlo kemijski agresivan okoli)
XM habanje
56. Uredba 568/2014

Mijenja prilog V uredbe 305/2011. Prilog V odreuje ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava. Uredba 574/2014 mijenja prilog III koji
odreuje sadraj izjave o svojstvima.
12 / 14

57. Sadraj izjave o svojstvima
1. Jedinstveni identifikacijski kod vrste proizvoda
2. Vrsta, partija ili serijski broj ili neki drugi element koji omoguuje identifikaciju graevnog proizvoda
3. Namjeravana upotreba ili upotrebe graevnog proizvoda u skladu s primjenjivom usklaenom tehnikom specifikacijom, kako ju je
predvidio proizvoa
4. Naziv, registrirani trgovaki naziv ili registrirani ig i kontaktna adresa proizvoaa
5. Naziv i kontaktna adresa ovlatenog predstavnika
6. Sustav ili sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnog proizvoda kako je odreeno u Prilogu V.:
7. Ako postoji izjava o svojstvima koja se odnosi na graevni proizvod obuhvaen usklaenom normom:
8. Ako postoji izjava o svojstvima koja se odnosi na graevni proizvod za koji je izdana Europska tehnika ocjena:
9. Objavljena svojstva
58. Vrste zavrnih radova

1. teracerski
2. fasaderski
3. gipsarski
4. keramiarski
5. liilaki
6. soboslikarski
7. tapetarski
8. kamenorezaki
9. podopolagaki
10. parketarski
11. izolaterski
12. bravarski
13. limarski
14. stolarski
15. roletarski
16. staklorezaki
17. radovi na antikorozijskoj zatiti
18. radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada
59. Zakon o mjeriteljstvu

Ovim se Zakonom ureuje djelokrug dravnih tijela te ovlatenih tijela u mjeriteljstvu, sustav tonih i meusobno spojivih mjerenja, sustav
mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje zakonitih mjerila na trite
i na raspolaganje na tritu te uporabu, ovjeravanje mjerila, stavljanje pretpakovina na trite i na raspolaganje na tritu, mjeriteljski zahtjevi
za pretpakovine i boce kao mjerne spremnike te mjeriteljska inspekcija.
Mjeriteljstvo se dijeli na:
1) Zakonsko mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a odnose se na: mjerenja, mjerne
jedinice, mjerila i mjerne metoda te koje provode mjerodavna tijela.
2) Temeljno mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koje istrauje stalnice prirodnih pojava i iji je zadatak:
a) uspostava dranih etalona mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica
b) uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH usporedbom s meunarodnim etalonima
c) razvoj novih mjernih metoda
Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI),
3. ovlatene pravne osobe,
4. ovlateni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
DZM rjeava u upravnim stvarima iz podruja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz podruja mjeriteljstva,
donosi podzakonske akte za provoenje zakona, ovlauje pravne osobe za provedbu postupaka potvrivanja
sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi
ovjeravanja zakonitih mjerila, provodi slubena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlatenih pravnih osoba,
ovlatenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
HMI (osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti DZM) proglaava dravne etalone, obavlja upravne i strune
poslove u vezi s dravnim etalonima i usklauje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, uva i
odrava dravne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema meunarodnim etalonima, obavlja
poslove istraivanja i razvoja u podruju temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih umjernih
laboratorija itd.
Ovlatene pravne osobe ispituju usklaenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode
evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila
Ovlateni servis pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za
ovjeravanje.
13 / 14

60. Eurokod 1
Eurokod 1 odnosi se na djelovanja na konstrukciju. Ukljuuje karakteristine vrijednosti razliitih moguih optereenja na konstrukciju i
gustoa graevnih materijala koji e se vjerojatno koristiti u konstrukciji.
61. Granina stanja nosivosti i uporabivosti

Granino stanje nosivosti oznaava granino optereenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granino stanje uporabivosti granino
optereenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se konstrukcija ne moe koristiti). to se vanosti
tie, oba su vana, a ei je sluaj da je GSU stroi kriterij pa se projektira u skladu s njime.
Granino stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehanike otpornosti i stabilnost koje konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila
sigurna za upotrebu. granino stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utjecati na mogunost koritenja
zgrade (progibi, pukotine...)
Koeficijenti sigurnosti
GSN 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno optereenje (ako je korisno, kao protiv odiueg vjetra, ne uzima se u obzir)
GSU 1,0 za oba
Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.
62. Zatitni pojas za autoceste

40m u irinu i 7m u visinu
63. Tehniki propis za eline konstrukcije

Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za nosive eline konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za eline konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi
zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente eline
konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini
64. Tehniki propis za zidane konstrukcije, o emu govori? Koji su dijelovi projekta zidanih
konstrukcija?
Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za zidane konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva
i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
Primjenjuje se i na zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno zie, parapeti i sl.).
Ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, propusta, mostova, brana, spremnika za tekuine, zidane
konstrukcije optereene preteito dinamikim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao to su lukovi, svodovi, kupole i sl.
Specificiranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti, oznaavanje graevnih proizvoda i posebnosti pri
projektiranju i graenju graevina koje sadre zidanu konstrukciju nalaze se u prilozima.
Projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravati:
* tehniki opis
* proraun graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
* program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije
65. Tehnika ocjena

Hrvatska tehnika ocjena (Hrvatsko tehniko doputenjepo starom je povoljna tehnika ocjena uporabljivosti graevnog proizvoda za
odreenu namjenu) znai prema novom Zakonu) znai dokumentiranu ocjenu svojstava graevnog proizvoda koja se odnose na njegove
bitne znaajke, u skladu s odgovarajuim hrvatskim dokumentom za ocjenjivanje
Europska tehnika ocjena(Europsko tehniko doputenjepo starom)znai dokumentiranu ocjenu svojstava graevnog proizvoda koja se
odnosi na bitne znaajke u skladu s odgovarajuim Europskim dokumentom za ocjenjivanje
66. Obveze proizvoaa

Obavezan je osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa propisanim zahtjevima
Obvezan je izraditi propisanu tehniku dokumentaciju
Mora osigurati provoenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda
Sastaviti izjavu o svojstvima i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano
Obavezna je uvati tehniku dokumentaciju i izjavu o svojstvima 10 godina nakon stavljanja g.p. na trite
Mora provoditi ispitivanja proizvoda i po potrebi voditi knjigu pritubi o nesukladnim proizvodima i povlaenju proizvoda i o tome
obavjeivati distributera
Mora osigurati na proizvod nosi broj tipa, are ili serije to omoguuje njegovu identifikaciju
Ako je proizvod nesukladan, duan je poduzeti popravne mjere
Ako proizvod predstavlja rizik, duan je obavijestiti Ministarstvo i poduzeti popravne mjere
67. Da li oznake C i CE znae neto efu gradilita?

Da, jer bez njih ne smije ugraivati proizvod.
14 / 14
Ue podruje struke: Zgrade odgovori na pitanja

1. Vrste zia
Zie i predgotovljeno zie, omeeno zie i okviri ispunjeni ziem
Podjela se moe izvriti i prema:
1. Ulozi u konstrukciji nosivi zid, nenosivi zid
2. Nainu zidanja jednostruki, dvostruki sa zranim slojem, dvostruki sa zranim slojem i toplinskom izolacijom, dvostruki bez zranog sloja,
dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s leajnom rekom morta u vidu traka
3. Nainu izvedbe nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeeni zidovi
2. Tehniki propis za dimnjake. Koji su izuzeti?

Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za dimnjake u graevinama,
zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake.
Ovim tehnikim propisom su izuzeti industrijski i slobodno stojei dimnjaci.
3. Tehniki propis za prozore i vrata i uvjeti za prozore i vrata

Ovim se Tehnikim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata
(graevne proizvode) koji se ugrauju u graevine, te nain potvrivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.
1. Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena iskljuivo prolazu pjeaka.
2. Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:
vanjski prozori odnosno vrata, ugraeni u graevinske otvore graevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor graevine od vanjskog
prostora,
ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na optereenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska
topline, zvune izolacije te otpornosti na poar i proputanje dima.
3. Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji sline prozorima ili vratima, koje se ugrauju u graevinske otvore na isti
nain kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz toke 2.
*Ne primjenjuje na: vrata i stijene izraene u potpunosti od stakla, rotirajua vrata, vrata opremljena mehanikim pogonom, ostakljene
krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije slinog pokrova, ovjeene fasade, garana vrata, industrijska vrata i vrata za sklonita.
Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine, uz propisanu odnosno projektom odreenu
ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne
zahtjeve.
Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilita.
Prozori i vrata smiju se ugraditi u graevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave
o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i predvidive utjecaje okolia na graevinu u njezinom
projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom graevine, osobito u vezi:
1. otpornosti na optereenje vjetrom,
2. vodonepropusnost, utjecaj kie pri djelovanju vjetra,
3. propusnosti zraka, ugraene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka
provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomo. prostorije i sl.),
4. prolaska topline, ugraene izmeu vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju razliitu unutarnju projektnu
temperaturu,
5. zvune izolacije, izmeu prostora i/ili prostorija s razliitim razinama buke,
6. otpornosti na poar i proputanje dima, ugraene izmeu prostora i/ili prostorija koje pripadaju razliitim poarnim sektorima.
4. Bitni zahtjevi za zidane konstrukcije

Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za zidane konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva
i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.
5. Koji objekti moraju biti pristupani. a koji ne?

Pristupani moraju biti javni i poslovni.
6. to je tehniki projekt betonske konstrukcije

Dio glavnog projekta u kojem se dokazuje da e graevina tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima
7. to je beton, gustoa betona, teina konstrukcije

Beton graevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode.
Gustoa betona oko 2,4 t/m3
Teina konstrukcije armiranog betona je 25 kn/m3
1/8

8. Vrste cementa
Vrste cementa su:
a) cement ope namjene,
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa,
c) cement ope namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
9. Vrste morta
Vrste morta s obzirom na sastav: cementni, cementnovapneni (produeni), hidraulini vapneni, tankoslojni, unaprijed pripremljeni (ready
to use ili ready mixed), i lakoagregatni mort. Cementni mort spravljen od odreenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je
potrebno.
Cementnovapneni mort mjeavina odreene koliina cementa, vapna i pijeska (produni mort).
Hidraulini vapneni mort mjeavina hidratiziranog vapna I pijeska u propisanim omjerima.
Tankoslojni mort Unaprijed pripremljeni (ready mixed) cementni mort s najveim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u
debljinama 1 do 3 mm.
Unaprijed pripremljeni mort Doprema se na gradilite u suhom stanju u vreama (ready mixed) ili ve pripremljen za ugradnju u vlanom
stanju (readyto use) s usporivaima vezanja.
Lakoagregatni mort spravljen s lakim agregatom gustoe manje od 1000 kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovuac i sl.
10. Kako armirati vertikalni serkla

Kada se koriste predgotovljeni betonski elementi (izvedba bez oplate) Vertikalni serklai se armiraju minimalnom armaturom 4 x 14 mm,
vilice 6 mm / 25 cm, uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeu etau, a inae vertikalne ab serklae armirati s
najmanje Aa2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Preklop ipki mora biti najmanje p 60cm. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaa ne smije
biti vea od 4 m.
11. Oznake armature

Q mrea nosiva u oba smjera
R mrea nosiva u jednom smjeru
B500B Prvo B je oznaka armature (betonski elik iz njemakog), 500 je vlana vrstoa u N/mm2, drugo B je razred duktilnosti. Najduktilniji
je C, pa B, pa A.
12. Energetsko certificiranje, certifikat, iskaznica topline, tehniki propis o racionalnoj uporabi
energije i sve vezano uz energetsku uinkovitost
Iz temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i ouvanje topline. Tehniki propis njime propisuje:
*tehnike zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te
tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
* tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih
zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
* ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
* svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode u odnosu na njihove bitne znaajke, a koji se ugrauju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog
zahtjeva za graevinu: uteda energije i toplinska zatita,
* sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te toplinsku zatitu,
* sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade (napomena: iskaznica se izrauje samo za
nove zgrade),
* odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju novih
odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojeih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
a) toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
b) sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
Propis se ne primjenjuje na:
* zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
* privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
* staklenike u poljoprivredi,
* radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima
vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese,
* atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
* jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.
2/8

Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu; njima se definiraju:
* ogranienja godinje potrebne toplin. energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
* najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja zgrade
* sprjeavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta
* ogranienja zrakopropusnosti omotaa zgrade
* najvei doputeni koeficijenti prolaska topline pojedinih graevnih dijelova omotaa zgrade
* smanjenje utjecaja toplinskih mostova
* najvea doputena kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade
* sprjeavanje povrinske kondenzacije vodene pare
Energetska svojstva zgrada
svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela,
mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlatena osoba
U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju
prema posebnom zakonu.
Izraun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvjea izvoaa radova i zavrnog izvjea nadzornog inenjera. U
navedenim izvjeima mora pisati je li zgrada izgraena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu pie da nema odstupanja i da je zgrada
napravljena u skladu s glavnim projektom moe se izraditi na temelju Glavnog projekta.
Izrada energetskog certifikata za postojee zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na energetskom pregledu zgrade te
na analizi rauna za vodu i sve energente.
U emu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade?
Za postojee zgrade tu je prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu
su preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava
zgrade.
Za nove zgrade na treoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noi, sve u svemu, kako
se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona ve zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za koritenje. Na treoj stranici kod
postojeih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obraena u pregledu, na nain da se predloi novi ureaj
i izraun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo priblini trokovnik, mora se objasniti kolika je uteda, koliko godina se investicija vraa
i slino.
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskogcertifikata.
Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade, a sadri:
1. ope podatke o zgradi,
2. energetski razred zgrade,
3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
4. podatke o termotehnikim sustavima,
5. klimatske podatke,
6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke,
7. objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.
Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade
koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu graevine.
Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i toplinske
zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i
energetskom certificiranju zgrada Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom
svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih
energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju.
Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu
namjenu u zgradama mjeovite namjene:
1. korisne povrine vee od 1000 m2
moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015.
*Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava
energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.
3/8
Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke u
kWh/(ma).
Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u %.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja zgrade i
energetska svojstva zgrade te odreuje isplativost mogunosti za utede energije
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu sadri:
* tehniki opis,
* proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, * proraun
godinje toplinske energije za grijenja/ hlaenje,
* program kontrole i osiguranja kvalitete,
* nacrte,
* Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predouje kolika je potrebna godinja koliina energije za zgradu, podatke o osobi
koja je izradila certifikat i podatke o zgradi. Izrauje se samo za nove zgrade i dio je glavnog projekta.
13. Elementi pristupanosti

Elementi pristupanosti su:
A. Elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika
(rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma)
B. Elementi pristupanosti neovisnog ivljenja
(ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, uionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlaenje; tu
kabina; ulaz u vodu na plai i na bazenu; mjesto u gledalitu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; elektrine instalacije (parlafon, prekida za
svjetlo, i zvonce, utinica u kuhinji, ostale utinice, izvodna ploa za elektrinu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; alter; pult;
induktivna petlja ili transmisijski obru; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u graevinama i sl.)
C. Elementi pristupanosti javnog prometa
(stajalite i peron; parkiralino mjesto; javna pjeaka povrina; semafor; pjeaki prijelaz; pjeaki otok i raskrije)
14. Toplinski most

Toplinski most je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili
geometrije graevnog dijela.
Uoavaju se termokamerama, uklanjaju se pravilnim projektiranjem i izvoenjem detalja, uzrokuju gubitke topline, mogu se pojaviti
kondenzacijom vode u konstrukciji
15. Zie
Zie definicija zie u smislu je skup zidnih elemenata poloenih na projektom odreeni nain povezanih mortom na konanom mjestu u
graevini ili predgotovljeno zie u smislu Priloga H Tehnikog propisa za zidane konstrukcije.
16. Omeeno zie i okviti ispunjeni ziem

*Omeeno zie je ono koje se nakon zidanja omeuje ab vertikalnim i horizontalnim serklaima
vertikalni i horizontalni serklai nemaju uinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziem daju nosivost konstrukciji
omeeno zie preuzima vertikalna optereenja od gornjih katova zgrade
serklai znatno doprinose duktilnom ponaanju zia
oni su najee iste ili manje debljine od debljine zida
ponekad su skriveni u upljine zidnih elemenata
4/8

*Okviri ispunjeni ziem sastoje se od ab ili elinih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziem
zie im poveava krutost i nosivost na horizontalno optereenje
stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziem najee su debljine vee od debljine zidova ispune
sva vertikalna optereenja preuzima okvir, dok zie ispune nosi samo svoju vlastitu teinu
17. Plivajui pod, sve

Udarni zvuk:
Monolitni, polumontani ili montani jednoslojni graevni elementi izmeu dvije etae izmeu prostora iste ili druge namjene ne
zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka topota (koraci, padanje tvrdih predmeta, igra djece i dr.). Dozvoljene vrijednosti
prijenosa buke kroz graevni element regulirane su tehnikim propisima i normama.
Graevni elementi izmeu etaa moraju zadovoljiti minimalno propisan / dozvoljene vrijednosti za izolaciju od zranog zvuka Rw dB (buka /
zrani zvuk) i vrijednosti razine udarnog zvuka Lw dB (zvune propustljivosti). esto se, posebice u obiteljskim zgradama, proputa izvesti
zatita od udarnog zvuka ili se ne izvodi dovoljno paljivo, to znatno utjee na ugodu boravka. Popravci su u veini sluajeva skupi ili praktino
neizvodivi.
Energija se, uslijed udara po gornjoj povrini podnog graevnog elementa, iri vibracijama do njegove donje povrine. Jedan se njen dio vraa
u graevni element, a drugi se dio pretvara u energiju valova zvuka i u zraku prostorija ispod stropa nastaje udarni zvuk. to je vea masa i
debljina graevnog elementa, to je razina zvuka udara nia. Tako bi teoretski za dvostruko veu debljinu graevnog elementa razina zvuka
udara (Lw) bila manja za oko 9 dB, to nije dovoljno, pa se na ovaj nain ne bi praktino mogla postii zadovoljavajua vrijednost
razine udarnog zvuka.
Plivajui pod:
Zato se u praksi najee izvode tzv. plivajui podovi. Umetanjem elastinog materijala s niskom vrijednou dinamike krutosti (SD < 30
MN/m3) gornji se sloj graevnog elementa odvaja od donjeg nosivog sloja, a jednako tako i od svih vertikalnih dijelova kao to su: zidovi,
instalacije, dovratnici, proboji, i dr..
Plivajui se podovi moraju izvesti izmeu prostora iste ili druge namjene (primjerice kada u vieetanim zgradama ispod nisu prostori
stanovanja ili rada), jer udarni se zvuk prenosi bono i prema gore. Isto vrijedi i za podove na tlu te iznad vanjskih prostora. O vrijednosti
dinamike krutosti (SD MN/m3) elastinog sloja, debljini / povrinskoj masi estriha i strunoj izvedbi, ovisi za koliko e se smanjiti vrijednost
razine udarnog zvuka LW (dB).
Procijenjene vrijednosti smanjenja razine udarnog zvuka ( L W dB) plivajueg poda ovisno o debljini i dinamikoj krutosti NOVOLIT
STIROPORA EPS T i debljini / povrinskoj masi betonskog estriha:
Prema tehnikim propisima za veinu se zgrada izmeu etaa dozvoljava vrijednost razine zvuka udara Lw< 68 dB, to se postigne pravilnom
izvedbom plivajueg poda na AB podnom / stropnom graevnom elementu d >= 14 cm. Dovoljne su 2 cm debele ploe elastificiranog
ekspandiranog polistirena s vrijednou dinamine krutosti SD < 30 MN/m3. Za zahtijevane vrijednosti razine zvuka udara Lw< 56 dB potrebno
je ugraditi najmanje 3 cm debele ploe.
Polumontani stropni element fert i sl. (d = 14 + 6 cm) sa nadogradnjom plivajueg poda zadovoljava dozvoljene vrijednosti Lw < 68 dB u
obiteljskim zgradama.
Izvedba plivajueg poda:
Traku elastificiranog polistirena Novolit stiropora EPS T debljine 1 cm , najmanje 2 cm viu od predviene razine estriha, treba okomito
postaviti uz sve zidove, instalacije, proboje (Trake se mogu rezati iz ploa i na gradilitu). Podloga se mora oistiti i poravnati, najbolje suhim
pijeskom, kako ne bi dolo do oteenja ploa i nastanka zvunog mosta. Ploe NOVOLIT STIROPORA EPS T debljine 22/20 mm slobodno se
poloe na podlogu poda (Mogu se isporuiti i ploe 12/10 mm debljine. Polau se u dva sloja).
Ploe moraju biti priljubljene na povrini poda, da bi estrih imao po cijeloj povrini potrebnu debljinu. Posebno treba obratiti pozornost na
spojevima sa vertikalnim dijelovima. PE folija, debljine 0.2 mm sa preklopima 20 cm punoplono se polae na NOVOLIT STIROPOR EPS T i
podigne uz vertikalne trake najmanje 2 cm iznad predviene razine estriha. Svrha postavljanja PE folije, prvenstveno je sprijeiti istjecanje
cementnog mlijeka i nastanka zvunog mosta izmeu estriha i nosivog graevnog elementa poda.
Instalacije na podnoj povrini:
Izmeu instalacija na podu (cijevi, el. vodovi, klima i dr.) poloe se ploe Novolit Stiropora EPS 100 neto vee debljine. U manje se zaostale
upljine naspe fini suhi pijesak. Na tako pripremljenu podlogu polau se elastificirane ploe.
Ako se strop nalazi iznad vanjskog zraka ili negrijanih prostora, a s donje strane stropa nije postavljena
toplinska izolacija, kao primjerice kombi ploe, na elastificirani se stiropor jo poloi i dodatna toplinska izolacija
NOVOLIT STIROPOR EPS potrebne debljine i tlane vrstoe. Kada su kombi ploe naknadno mehaniki privrene na strop i obukane mogu
osim toplinske izolacije poboljati i zvunu izolaciju stropnog elementa do 6 dB.
Estrih / kouljica:
Debljinu betonske podloge estriha treba proraunati (najmanje 4 cm). Estrih se preporuuje izvesti od mikrobetona, po potrebi armiran
lakom elinom mreom. Nakon postavljanja estriha odree se suvini dio trake NOVOLIT STIROPOR EPS T i PE folije. Kutne letvice na
zavrnom sloju ne smiju biti u dodiru ili sa vertikalnim dijelovima ili s podom. Pregradni se zidovi ne postavljaju na estrih, ve na nosivi podni
element, kada je mogue i kod izvedbe adaptacija.
18. Elementi pristupanosti za savladavanje visinskih razlika, rampa

Rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma.
Rampa se koristi kao element pristupanosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora
imati:
* doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm, doputeni nagib smije biti do ukljuivo 1:12 (8,3%).
* svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
5/8

* odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe
* vrstu, protuklizno obraenu povrinu,
* izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima,
19. Temeljni zahtjevi za zidane konstrukcije, na to se odnose prilozi tehnikog propisa

Temeljni zahtjevi mehanike otpornosti i stabilnosti i sigurnosti u sluaju poara dokazuju se u projektu zidanih konstrukcija.
Popis priloga:
Prilog A zie
Prilog B zidni elementi
Prilog C mort
Prilog D veziva (graevno vapno, cement i zidarski cement)
Prilog E dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
Prilog F agregat, voda, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
Prilog G pomoni dijelovi (spone, trake, vjealjke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
Prilog H predgotovljeno zie:
a) openi zidni element,
b) vapnenosilikatni zidni element,
c) betonski zidni element,
d) zidni element od porastoga betona,
e) zidni element od umjetnoga kamena,
f) zidni element od prirodnog kamena,
razreda proizvodnje I i II.
Prilog I projektiranje zidanih konstrukcija
Prilog J izvoenje i odravanje zidanih konstrukcija
20. Izraun vlastite teine ploe

Volumen x zapreminska teina od 25 kN/m3.
21. Koeficijenti sigurnosti za optereenja

GSN 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno optereenje (ako je korisno, kao primjerice protiv odiueg vjetra, koeficijent se uzima 1,0)
GSU 1,0 za oba
Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.
22. Razredi izloenosti betona

x0 nema rizika djelovanja
xc korozija uzrokovana karbonatizacijom
xf smrzavanje/odmrzavanje
xm habanje
xa kemijska djelovanja
xs korozija kloridima iz mora
xd korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora
23. Taktilna povrina

Taktilna obrada jest zavrna reljefna obrada hodne povrine.
Taktilna crta voenja, taktilna obrada hodne povrine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri
promjeni smjera se mijenja struktura reljefa.
Taktilna povrina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na nain da ne oteava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir
stopala ili bijelog tapa, da ne zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava. Moe biti izbrazdana, epasta, dimenzije 40cm irine.
24. Zavrni radovi

Pod zavrnim radovima u graevinarstvu, prema ovom pravilniku, razumijevaju se svi graevinskoobrtniki i ostali radovi na zavrnoj obradi,
opremi i ureenju svih objekata visokogradnje: stambenih objekata, objekata drutvenog standarda, privrednih objekata, objekata
niskogradnje i hidrogradnje, bez obzira na vrstu ugraenog materijala, primijenjenu tehnologiju gradnje i projektirani konstrukcijski sistem,
te graevinskoobrtniki radovi na sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama na izgraenim objektima.
teracerski, fasaderski, gipsarski, keramiarski, liilaki, soboslikarski, tapetarski, kamenorezaki, podopolagaki, parketarski, izolaterski,
bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezaki radovi na antikorozijskoj zatiti, radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada
6/8

25. Temeljni zahtjevi za graevine
1. mehanike otpornosti i stabilnosti,
2. sigurnost u sluaju poara,
3. higijena, zdravlje i okoli,
4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.
5. zatita od buke,
6. gospodarenje energijom i ouvanje topline,
7. odriva uporaba prirodnih izvora
26. to je norma
za norme (HZN).
27. Sadraj glavnog projekta

Graevinski, arhitektonski, strojarski, elektrotehniki (i geodetski).
28. Vrste optereenja po eurokodu 1

Vlastito, korisno, vjetar, snijeg, toplina (potres je u EC8).
29. GSN i GSU, razlika, koji je vaniji

Granino stanje nosivosti oznaava granino optereenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granino stanje uporabivosti granino
optereenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se konstrukcija ne moe koristiti). to se vanosti
tie, oba su vana, a ei je sluaj da je GSU stroi kriterij pa se projektira u skladu s njime.
Granino stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehanike otpornosti i stabilnost koje konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila
sigurna za upotrebu. granino stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali mogu utjecati na mogunost koritenja
zgrade (progibi, pukotine...)
30. Kako se armira balkon, ploa oslonjena na dva zida

Balkon u gornjoj zoni, ploa u donjoj u polju, gornjoj iznad leaja. Ako je nosiva u jednom smjeru R mreom, ako je nosiva u dva smjera onda
Q mreom.
31.Eurokod 8
EC8 odnosi se na projektiranje konstrukcija otpornih na potres. Za njega postoji nacionalni dodatak kartu potresnih zona, koja definira
potresne zone prema ubrzanju tla.
32. Tehniki propis za eline konstrukcije

Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za nosive eline konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za eline konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi
zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente eline
konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.
Tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem eline konstrukcije, a ouvanje tehnikih svojstava odravanjem; obe stavke u
skladu s odredbama ovog propisa.
Bitni zahtjevi mehanike otpornosti i stabilnosti, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju se proraunima nosivosti i
uporabljivosti eline konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu u glavnom projektu.
Graevni proizvodi od elika na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
* proizvodi od elika (oblikovani elini profili, limovi, trake, ipke, ice, elini lijev)
* mehaniki spojni elementi
* dodatni materijal za zavarivanje
* vlani elementi visoke vrstoe
* konstrukcijski leajevi
* drugi graevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa
33. Razlika zid i zie

Zie se izrauje od zidnih elemenata, a zid moe biti od bilo ega: beton, drvo, lim, staklo, gipskarton,
7/8

34. Vremenska granica za nove i stare zgrade za energetsko certificiranje
2007. ili 2011. godina. Odgovori kolega kojima je postavljeno ovo pitanje variraju izmeu ova dva odgovora, a u literaturi nije nigdje tono
potkrijepljeno koji je odgovor i zato.
35. Eurokod 7 i geotehniki elaborat

Geotehniki elaborat je temelj za izraun temelja konstrukcije, koje se projektiraju prema eurokodu 7.
36. Podruja tehnikih propisa

Nosive konstrukcije, zgradarstvo, strojarske instalacije, elektrine instalacije
37. Popis eurokodova

Eurokodovi su set usklaenih europskih normi za statiki proraun graevinskih konstrukcija. Cilj eurokodova je imati jedinstven sustav
prorauna nosivih konstrukcija na podruju cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednaenih tehnikih specifikacija graevnih proizvoda.
Svaka zemlja lanica obavezno prihvaa eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno ureuju specifinosti
pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i optereenja vjetrom i snijegom.
Popis eurokodova:
EC0 Osnove projektiranja
EC1 Djelovanja na konstrukciju
EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija
EC3 Projektiranje elinih konstrukcija
EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija
EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija
EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija
EC7 Geotehniko projektiranje
EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija
38. 4. temeljni zahtjev za graevinu

Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe uvjetuje da graevine budu projektirane i izgraene tako da ne predstavljaju neprihvatljive rizike
od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od
eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba
smanjene pokretljivosti.
39. Specifina teina opeke, zia

12 do 20 kg po komadu, 8 do 11 kN/m3.
40. C 25/30, M20

Razred vrstoe betona. Tlana vrstoa na valjku/kocki u N/mm2, Tlana vrstoa morta u N/mm2.
8/8
Popispitanjasrokovaod01.01.2013.do01.03.2015.
Autor:MatejMihi,mag.ing.aedif.
SADRAJ:
1.
Osnovetehnikeregulative
2.
Zatitaodpoara
3.
Zatitanaradu
4.
Tehnikaregulativagradnje
5.1. UPSZgrade
5.2. UPSBetonskeizidanekonstrukcije
5.3. UPSelinekonstrukcije
5.4. UPSHidrotehnikegraevine
5.5. UPSPrometnegraevine
5.6. UPSProstornoureenje
Napomene:
PitanjasusgrupeStruniispitzagraevinareinajveezahvaleiduonimkolegamakojisustavilisvojapitanja
nagrupu.Jasamihsamosintetiziraonajednommjestu.
Takoer,pitanja(iponekiodgovori)susamonekritikikopiranaiztuihpitanjapaakoviditenekopitanje
kojebitrebaloiipoddrugopodruje,akojenekiodgovorkriviilivienijevaei,tojenaodgovornost
originalnogautora.Istovrijediizapravopis.
Vremenskirasponpitanjasurokoviod01.01.2013.do01.03.2015.
Oznaka"Struka"znaizakojuodstrukajebilopitanje.Azaarhitekte,aGzagraevinare.
Iskreno,nijemisedalodetaljnijerazlagatidalijenetkobioizvoailiprojektantikojemujebilopodruje
struke,alinemanipotrebe.Izmogiskustvaiiskustvasvihostalihzakojeznam,ispitivaipitajuuglavnom
vezanouzonotoradite.Toznaidaakosteprojektantbetonskihkonstrukcija,tekodaevasnetkopitati
zakonovodamailienergetskicertifikat,iakosusvimazajednikipropisipodtehnikomregulativomgradnje.
Iznekograzloga,zaUPSeliknisampronaaonitijednopitanje.
Popissvihpitanjasgrupeod01.01.2013.do01.03.2015.
R.Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
Pitanje:
Struka
zgrada,graevina
G
temeljnizahtjevimeh.otpornostistabilnost
G
razvrstavanjegraevina(5skupina)
G
graevinskadozvolazahtjevkadaimamolokacijskuikadanemamo
G
sudioniciugradnjisveorevidentu
G
kontrola projekta bitno rei da po novom pravilniku samo se kontrolira meh.otpo. i
G
stabilnost.
gradnja,graenje
G
sudioniciugradnji,opirnijenadzorniinenjertrebaznatisvedunosti...imaispredsebe
G
popisiekadaihsvenabroji
graevinskadozvola(onapostaromzakonu,kojuizdajeministarstvo)
G
kojedozvolepostoje?odgovorio:(lokacijska,graevinska,uporabna)
G
kakoeprepoznatigradilite,kakogaoznaavamo?istotokodrekonstrukcije?rekao:
G
(ograda,gra.ploa,znakoviupozorenja)
sudioniciugradnji?
G
nadzorniinenjer,kakomorapostupitinadzor,akougraeniproizvodnezadovoljava
G
kvalitetom?
kadamoemopoetigraditi,kakvagra.dozvolamorabiti?
G
tomoranapravitiizvoakadzavrisagraenjem?(pisanaizjava)
G
izvoaradova?kadmoepristupitigraenju?(nakonpravomonegra.dozvole),toako
prijepristupi(kaznaidenatetuinvestitora)daliizvoatrebaprisustvovatitehnikom
pregleduikojajenjegovaulogatamo,svetomoraodraditinatehnikompregledu?
glavniinenjergradilita,inenjergradilita,voditeljradovaoemuovisikojiodnjihje
imenovannagradilitu(rekaosam:ozahtjevnosti,sloenosti,veliinigradilitaigra.
radova.)
aktinatemeljukojihsegradi(nabrojati)
rjeenjeouvjetimagraenje
bitnizahtjevi
obvezeizvoaa
prijavagradilita
uporabnadozvola
ugovorograenju
temeljnizahtjevi
energetskicertifikat
sudioniciugradnji
nadzor
tipskiprojektirazlikatipskogiglavnogprojekta
izjavaosovjstvima
temeljnizahtjeviiobjasnitimehanikuotpornostistabilnost
faznograenje
tipskiprojekt
skupinegraevina(5skupina+jednostavnegra.)
privremenegraevine(iakosuprivremenetrebajudozvole)
pkok,toideunjega,gdjenaitoontrebasadravati(utehnikompropisu)
Izradio:
MatejMihi,mag.ing.aedif.
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
2/55
R.Br. Pitanje:
Struka
revidentponovomzakonurevidirasesamomeh.otpornostistab.,pitalameizanovi
pravilnikizkontroleprojekta,kojijeobljavljenalistupanasnagu20.3.2014.,jasamsamo
38
G
rekaodasamuozanjega,alisigurnoeubuduepitatinovostiiznjega.onivolepitatite
najnovijestvari.
uporabnadozovlazakojegraevineitoseprilae(zaonezakojejeizdanagraevinska
G
39 dozvola+jednostavneukojimaseobavljadjelatnost,kodjednostavnihseumjesto
gre.dozv.prilaeglavniprojekt)
40 tehnikipregled?
G
toraditijelonakonizdaneuporabnedozvoleponovomzakonuposlubenojdunostialje
41
G
jeukatastar,anepreputatoinvestitoruovacakamespasila
42 zatoseizdajelokacijska
A
43 idejniprojekt,toseodreuje
A
44 tojenorma
A
45 komunalniivodnidoprinos
A
46 gradnja,graevina(definicija)
G
47 natoseneodnosizakonoprostornomureenjuigradnji
G
48 bitnizahtjevizagraevinu(mehanikaotpornostistabilnostdetaljnije)
G
49 tehnikipropis(toje,tkogadonosi,gdjeseobjavljuje)
G
50 lokacijskadozvola(toje,sadrajlokacijskedozvole)
G
51 aktikojimaseodobravagraenje(postaromiponovomzakonu)
G
52 iskolenje,rekonstrukcija
A
53 temeljnizahtjevizagraevinunabrojati,sigurnostipristupanost(detaljnije)
A
54 sudionicigradnjenabrojati
A
55 revident
A
56 zadaearh.struke
A
tojegraevina?tojezgrada?smatralisepojedinanagraevinaunutarsustava
57
A
infrastrukturnegraevinezgradom?
58 tkomoebitprojektant?kojesunjegoveodgovornosti?
A
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
kojesveposlovemoeobavljatiprojektantpremazakonuoarhitektonskimiinenjerskim
poslovimaidjelatnostimauprostornomureenjuigradnji?(preskoitikontroluglavnog
projektasobziromnazatituodbukeiuteduenergijeitoplinskuzatitu>premanovom
pravilnikuokontroliprojekatatosevienekontrolira.jasamtoipakurednonabrojala,onda
mepitalataimanovouspomenutompravilnikupasamtektadskuilanatamenavodi)
tojepokusnirad?kadsemorapredvidjeti?
lokacijskainformacija
informacijskisustavprostornogureenja
5skupinagraevina
ukojuskupinubispadalaobiteljskakuausklopukojejefrizerskisalon?u3.jerbitrebalo
ishoditiposebneuvjeteodmupazbogsalona,inaezakuusamouvjeteprikljuenjapabi
bilau4.skupini.
sadrajidejnogprojektapremanovompravilniku
prostorniplanovipodjela,tkoihdonosi.
skupinegraevina(ukojuskupinubispadalaobiteljskakua,kogamoemopitatikojinam
posebniuvjetitrebaju)
kadseidenalokacijskudozvolu
kojisutozahvatiuprostorukojisenesmatrajugraenjem
lokacijskadozvola(podpitanje:razlikaetapnogifaznoggradjenja)
geodetskiprojekt
Izradio:
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
3/55
R.Br.
72
73
74
75
76
77
78
Pitanje:
nadzorniinzenjer
planoviprostornogplaniranja,samonabrojati
gradjevineprije68
razineplanovainabrojati
zakojezahvateseizdajel.d.?
kojisutozahvatikojisenesmatrajugraenjem?(pontoninamoru,ribolovnapodrujana
moru)
temeljnizahtjevi,nabrojati
jednostavnegraevine,openito(zakojezahvateiradovepotrebang.p.,azakojene;
odgovornostiprojektantakodjednostavnihgramorabitiuskladusp.p.ilok.uvjetima)
80 zakojejezahvatepotrebnau.d.?(akog.d.,djelatnostiliucrtavanjeukatastar)
idejniprojekt,kadajepotrebnodefiniranjegraevneesticeakadaobuhvatauprostoru?
81
(l.17pravilnika)
82 kojisutemeljnizahtjevi?kakosedokazuju?(uglavnomprojekt)
83 vrsteprojekata?
84 tojeglavniprojekt?
85 tojebitnozaelaborate?
86 tipskiprojekt
87 zatosvesemoekoristititipskiprojekt?
88 rekonstrukcija
89 lokacijskadozvola(sveotome,pajonekapotpitanja)
90 sudioniciugradnji(nabrojati,panadzordetaljno)
91 tehnikipropisi(dalisuuvijekpotrebni)
92 upravniakt
93 sloenagraevina(definicija,ishoenjedozvolakodetapnoggraenja)
94 rekonstrukcijagraevine
95 glavniprojekt
96 temeljnizahtjevizagraevinu
97 razvrstavanjegraevina(5skupina)
98 nabrojatitemeljnezahtjevezagraevinu
odgovorneosobeodstraneizvoaaradova(glavniinenjergradilita,inenjergradilita,
99 voditeljradovakojeuvjetemorajuispunjavatiovonisamznaosve,odgovorsekrijeu
zakonuoarh.iin.poslovimaidjelatnostimaupuig)
100 graevinskidnevniktoje,tkogavodi,toseupisuje
79
101 uporabnadozvolasve(zakojegraevine,tkopodnosizahtjevidokumentacijauzzahtjev...)
Struka
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
pisanaizjavaizvoaaradova(sadrajpremanovompravilnikuosadrajupisaneizvoaa
radova)
tehnikipropisi(negdjesamnagrupinaaodajenetkoodvojiotehnikepropisepo
kategorijama:nosivekonstrukcije,zgradarstvo,strojarstvoielektrotehnikaovonetreba
103
spominjatinipodraznoskorosamkrozprozorizletio:),trebasamoreiopenitotoje
tehnikipropisitkogadonosi,tenabrojatitehnikepropise)
104 sudioniciugradnji
105 dokumenacijanagradilitu
G
G
106 obvezeprilikomtehnikogpregleda.kojajedokmentacijapotrebnazateh.pregled.
107 kategorijegraevinairokovizanjihovodovrenje.
108 gradnja,graenje
G
G
102
Izradio:
4/55
R.Br.
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
Pitanje:
tojezgrada
temeljnizahtjevizahraevinu
sudioniciugradnji
revident
zahtjevzaizdavanjegra.dozvole(svenabrojatkadneidelokacijskaikadide)
dokazpravnoginteresa
sudioniciugradnji
obavezenadzornoginenjera
sveoglavnomprojektuiobavezaglavnogprojektanta
zahtjevzagraevinskudozvolu
faznograenjeinaprimjeruobjasniti
tipskiprojekt
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
121
tojeenergetskosvojstvozgrade?podpitanja:kadajepotrebanelaboratalternativnih
sustavaopskrbeenergijom?kojisualternativnisustaviopskrbeenergijom?
122 energetskicertifikat?podpitanja:kadagajepotrebnoizraditi?tojeiskaznicatopline?
nabrojatitemeljnezahtjevezagraevinu?podpitanje:vieomehanikojotpornostii
stabilnosti?
124 sudioniciugradnji?podpitanja:nadzorniinenjertkoje,kojesunjegovedunosti?
123
tojetipskiprojekt?podpitanja:kojajeglavnarazlikaizmeutipskogiglavnogprojekta?
primjerkadaseraditipskiprojekt?
126 faznograenje?
127 graevinskidnevnik?
125
zakojegraevineseneizdajegra.dozvola?(oneodreenepremapravilnkuo
128 jednostavnim.,izaonekojesegradezazatituusluajurata,vremenskihnepogoda..)
podpitanje:ukojemrokujepotrebnozaovedrugeishoditiaktogradnji.
129 skupinegraevina?
130 ukojemrokusekojaskupinamoradovriti?
sudioniciugradnji?recitenetooinvestitoru,skimpotpisujeugovore?tkojeprojektant?tko
131 jeodgovoranzameusobnuusklaenostprojekata?(neprojektant,negoglavniprojektant)
toradirevident?
G
G
G
G
G
G
A
recitenetooupravnimaktima,kojisuugradnji?zakojezahvateseizdajelokacijska
dozvola?zatosulokacijskaigraevinskadozvolaupravniakti?(tumezbunila,dodatnose
132
rugalakakotoneznamapoloilasamdravnipred6mjesecivjerojatnojeekalaodgovor:
jerseomoguujupravnilijekovialba,upravnispor)
133
134
135
136
137
138
A
A
A
A
A
A
toznateohrvatskimnormama?
dokumentacijanagradilitu
ispuinformacijskisustavprostornogureenje
temeljnizahtjevizagraevinu
nadzorniinenjer
vrsteprostornihplanova
lokacijskadozvolazatoseizdaje(itosuzahvatikojisenasmatrajugraenjem:pontonski
139
mostovi)
140 tojelokacijskainformacija
141 temeljnizahtjevinabrojati
Izradio:
A
A
G
5/55
R.Br.
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
Pitanje:
Struka
sudioniciugradnji
G
sveorevidentuikontroliprojekta
G
G
G
temeljnizahtjevi
G
tipskiprojekt
G
obvezenadzornoginenjera(trebasvenabrojati)izakogradi
G
graevinskadozvola
G
G
glavniprojekt
G
temeljnizahtjevi
G
glavniprojekt
G
definicije;graevina,rekonstrukcija
G
podjelagraevina
G
zahtjev za izdavanje graevinske dozvole? pustila me da priam o svemu to znam bez
G
podpitanja
graevinski dnevnik? tu mi je postavila podpitanje da li graevinski dnevnik moe posluiti
nadzoru kao dokaz uporabljivosti za gr.proizvode koji su proizvedeni na gradilitu za potrebe
G
toggradilita
projektant?
G
glavniprojekt?sveonjemu
G
to se promijenilo otkad smo uli u eu s obzirom na rad inozemnih firmi u hrvatskoj? ja sam
rekla da inozmene firme mogu raditi u hrvatskoj, ali da nisam u detalje prouavala taj zakon
pa nisam sigurna to trebaju tono napraviti da im se to omogui na to mi je ispitivaica
G
odgovorila da njima nije u interesu da mi znamo zakone na pamet ve ele viditi na koji nain
razmiljamo
energetsko certificiranje priala sam to znam i razliku izmeu certificiranja novih i
G
postojeihzgrada,tkodajeovlatenje,tosadravaen.certifikatitd.
lokacijskadozvolazakojegraevineseizdaje?
A
A
planovipodjelaikojisu?+strukturatkoprovodiplanoveigdje?
temeljnizahtjevizagraevine
A
pravilnikojednostavnimidrugimgraevinamairadovima
A
pravilnikoobveznomsadrajuidejnogprojekta
A
glavniprojekt?
G
prostorniplanovi?
G
pravilnikojednostavnimgraevinama!
G
zakojejednostavnegraevinejepotrebnoishoditiuporabnudozvolu?graevine
namijenjeneobavljanjudjelatnostiiligraevinekojesepremaposebnimpropisima
G
evidentirajuukatastru.
kadajepotrebangeodetskiprojekt,akadaparcelacijskielaborat?tj.razlika.
G
dravniplanprostornograzvojatoodreuje,zakojezahvatesedonosi
A
lokacijskadozvolatojeizakojezahvateseizdaje
A
etapneifaznegraevineobjasnitinaprimjeru
A
175 pravilnikojednostavnimgraevinamairadovimastrukturazakonaioemuseradi
graevine1968.kakavjepostupaksazgradamado1968.ipodjelanezakonitoizgraenih
zgrada
177 vrstegraevina,tosuposebniuvjeti,razlikaizmeu3.i4.skupine
178 lokacijskadozvola,zahvatikojisenesmatrajugraenjem
176
Izradio:
A
A
A
A
6/55
R.Br. Pitanje:
zakonoarhitektonskimiinenjerskimposlovimaidjelatnostimauprostornomureenjui
179
gradnji
180 jednostavnegraevineiradovi
181 aktinatemeljukojihsegradi(nabrojiti)
182 bitnizahtjevi(nabrojiti)
183 rekonstrukcija
184 izvoa
185 gra.dnevnik
186 ugovorograenju
187 lokacijska,upravniakt,stranke(upravniodjel/ministarstvo),zakojezahvate
188 dokumentacijanagradilitu(11toaka)
189 uporabnadozvola,kojajedokumentacijapotrebnanagradilitu
191 kojesuvrsteprostornihplanova
192 5skupinagraevina
193 temeljnizahtijevizagraevinu
194 glavniprojekt
196 nadzorniinenjer
197 tipskiprojekt
198 cetifikat
199 sveouporabnojdozvoli,privremenaud?
200 rekonstrukcija?
201 energetskosvojstvozgrade
202 ugradnja
203 temeljnisigurnosnizahtjevizagraevinusu:
204 prijavapoetkagraenja
205 dokumentacijanagradilitu
206 otpornostnapoar
207 poarnooptereenje
208 (temeljni/bitnizahtjevzagraevinuvezanozapoar
209 sigurnosnaudaljenost
210 zonaopasnosti
211 otpornostnapoarnosivihkonstrukcijaugostiteljskogobjekta
212 razredireakcijenapoargraevnogproizvoda
213 kojeuvjetemoraispunjavatiizvoakakobiobavljaodjelatnostgraenja
214 nabrojatisudionikeugradnji
215 nabrojatidokumentacijunagradilitu
216
ostalejepitala:definicijaprojektanta,obvezeprojektanta,obvezenadzornoginenjera,
temeljnizahtjevizagraevinu,vrsteprojekata,odegasesastojiglavniprojekt
glavniprojekt
izvodac
nadzor
gradevinskidnevnik
razvrstavanjegraevineugrupeistatrebazakojugrupugraevine,nabrojiposebneuvijete,
222
studijautjecajanaokoli
217
218
219
220
221
Izradio:
Struka
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
G
7/55
R.Br. Pitanje:
tojepotrebnozagraevinskudozvolu,kojepotvrdejavnopravnihtijela,kojasuto
223
javnopravnatijela.saibezlokacijskedozvole
224 pojmovi,gradnjaigraenje
225 investitor
226 bitnizahtjevizagraevinu,za4i5skupinugraevina
227 definicijagradnjeigraenja
228 zakojegraevineseizdajelokacijskadozvola
229 tojepotrebnokodprijavegradilita
230 energetskicertifikat
231 osnovetehnickeregulative
232 norma
234 zahtjevzagradevinskudozvolu
235 glavniprojekt
236 graevinskidnevnik
237 ugovorograenju
238 izvoa
239 temeljnizahtjevi
240 mehanickaotpornostistabilnost
241 dokumentacijanagradilistu
242 odravanje
243 temeljnizahtjevi(detaljnijeomeh.otpornostiistabilnosti)
244 teh.propisi
245 lokacijskadozvolasve
246 kontrolaprojektapremanovomzakonu
247 glavniprojektsve,kojielaborati(nabrojatihpar)
248 glavniprojekt(sadraj,elaborati,ostaliprojekti,isvetoznam)
249 nadzor
geodetskiprojekt(pitanjejebilotakodasamjamoraodogovoriti"geodetskiprojekt"pa
250
maloonjemu)
251 nadzorniinenjer
252 sveoenergetskomcertifikatu
254 graevinskidnevnik
255 ugovoroizvoenjuradova
256 nainiosiguranjanaplateizvedenihradova
257 tojeenergetskosvojstvozgrade
258 tojeiskolenje
259 temeljnizahtjevi+sigurnostipristupanosttijekomuporabe
260 sudioniciugradnji+sveonadzoru
261 tomoraosiguratiinvestitorprijeizvoenja.
262 rekonstrukcija
263 5skupinagraevinaponovomzakonu
265 sudioniciugradnjiizvoadetaljnije
Struka
G
G
G
G
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
266 prostorniplanovi,razine,pobrojatiih,tepodpitanjavezanouztotokojiodreuje.
267 lokacijskadozvola,zatoseizdaje?
268 kojisutozahvatikojisenesmatrajugraenjem?
A
A
Izradio:
8/55
R.Br. Pitanje:
Struka
rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih? (rei da je za graenje takvih objekata

269 potrebno prvo ishoditi lokacijsku, te e ona posluiti tijelima koja izdaju posebnu dozvolu
premaposebnimpropisimakojimaseureujegraenjetakvihobjekata)
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
jednostavnegraevine
aktzauporabuzgradekojajegraena1968.objasniti,tereitkojuizdaje?
podjelagraevina(5skupina)
totrebaimatiizvoanagradilitu
sudioniciugradnji
graenje?gradnja?
temeljnizahtjevi
temeljnizahtijevizagraevinu
glavniprojekt
sudioniciugradnji
projektantglavniprojektant
glavniprojekt
podjelagraevina
temeljnizahtjevi(meh.otpornostistabilnostonjoj)
tehnikipropis
lokacijskadozvolaizakojegraevineseizdaje
uklanjanjegraevina(poprviputnetrebadozvolanegosamoprijavitiinaravnoprojektkako
piseuzakonu)
programkontroleiosiguranjekvalitete
kontrolaprojektapremanovomzakonu
temeljnjizahtjevi(nabrojati)
tipskiprojekt
dokumentacijazagraevinskudozvolu
tojepravoslunosti
sudioniciugradnji
nadzorniinenjer
glavniprojekt
oenergetskomcertificiranju
graevnidnevnik
lokacijska, upravni akt, stranke (upravni odjel / ministarstvo), uvid u spis, kome se dostavlja
(samokojisuseodazvali,ostalimanaoglasnuplou)
lokacijskiuvjeti(definicijainabrojatikojisu),
graenjeizvangraevinskihpodruja(lanak44zopu153/13),
kadtrebabitioformljenag..(tekprijeprijavegradilita)
kontrola glavnog projekta (po zog samo mois, po posebnim propisima i zop u posebnim
sluajevima,alitimdijelomodgovoranijebilazadovoljnajer"nijenjenopodruje"?)
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
305 dokumentacijanagradilitu(11toaka)
306 kadseradiizvedbeniprojekt(za1.skupinuilipoeljiinvestitora)akadidejni(zalokacijsku)
307 uporabna
309 izvedbeniprojekt
A
G
G
Izradio:
9/55
R.Br.
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
324
325
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
339
Pitanje:
skupinegraevina
gradnja,graenje,
investitor,izvoa
ugovorograenju
dokumentacijanagradilitu.
rekonstrukcijagraevine(definicija,promjenalokacijskihuvjeta)
temeljnizahtjevizagraevinu(nabrojati)
glavniprojektant(sveonjemu)
lokacijskadozvola(zakojegraevineseizdaje)
skupinegraevina(nabrojati)
temeljnizahtjevizagraevinu.
izvoa.
nadzor.
zahtjevzagraevinskudozvolu.
prijavagradilita.
graevinskidnevnik.
sudioniciugradnji
nadzorniinenjer
temeljnizahtjevizagraevinuikadsesmijeodstupiti+tkodajenatosuglasnost
legalizacijapomonogobjekta
geodetskiprojekt
podjelakodishoenjagraevinskedozvole
dokumentacijazaishoenjegraevinskedozvole
rekonstrukcija(taje?)
lokacijskadozvola(svezahtjev,sadraj,zakojegraevinetreba)
bitnizahtjevizagraevinu(+mehanikaotp.istabtopodrazumijeva)
aktinatemeljukojihsegradiitkoihizdaje
sudioniciugradnji
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
340 tehnickipropisi(dalisuobaveznida,anorma?samoakonanjuupuujuteh.propisi)
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
353
354
355
uporabnadozvola(zahtjevizakojegraevine,tezakojegraevinejedovoljnosamoizvjee
nadzora)
lokacijskadozvolaponovomzakojegradjevineseizdaje
tehnickipropis
upravniakt
strankeupostupku(naprimjeruobjasniti)
uviduspispredmetakadaseprovodi,daliseuvazavajusvamisljenja,prijedlozipotrebno
jerecidaseonarazmatrajuidasesamonekaprihvacaju
kojerazlikesteprepoznaliuodnosunovistarizakon
tkosusudioniciugradnji?kojinovitetjekodrevidenta?
tkojeizvodjac?stosvemoraimatinagradilistu?
faznograenje
dokazpravnoginteresa
tehnikipropis
nadzorniinenjer
Izradio:
G
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
10/55
R.Br.
356
357
358
359
360
361
362
363
364
365
366
367
368
369
370
371
372
373
374
375
376
377
378
379
380
Pitanje:
graevinskidnevnik
suglasnostzaobavljanjedjelatnostigraditeljstvaikolikisuiznosiugovorenihradovazakoje
moraimatiistu
tkomoegraditi
temeljnizahtjevi
glavniprojekt
izvoa
zahtjevzaizdavanjegraevinskedozvole
ugovorograenju
graevinskidnevnik
temeljnizahtjevizagraevinu(nabrojati)
gospodarenjeenergijomiouvanjetopline
tojeenrgetskicertifikatizakojesegraevinedonosi?
tojeenergetskosvojstvo?
sudioniciugradnji(nabrojati)
nadzorniinenjer
revident
tojegraevinskidnevnik,tkogavodiitoseunjegaupisuje?
graenje,gradnja
sudioniciugraenju+sveoprojektantu
temeljnizahtjevizagraevinu,sveonovom7zahtjevu
uklanjanjegraevineiprojektuklanjanja
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
graevinska dozvola, tko izdaje, koliko traje i da li se moe produiti, za to izdaje

381 ministarstvo, da li ministarstvo moe prenjeti svoje ovlasti (u kojim sluajevima (za
pojedinanegraevine),dalijepotrebnopodnjetikakavzahtjev)
382 kakoseoznaavagradilite(tablaito...)ikakoseoznaavausluajujakovelikihgradilita
383
384
385
386
387
388
389
390
391
392
393
394
395
396
397
398
399
definicije:rekonstrukcija,graevina
temeljnizahtjevi
ene.certifikat
glavniprojekt
projektant
faznograenje
nadzorniinenjer
glavniprojekt+sadraj
revidentikontrolaprojekta
graevinskadozvola
sudioniciugradnji,nabrojati
projektant
vrsteprojekata
vrstegraevina(1.4+jednostavneg.)
sudioniciugradnji
Izradio:
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
11/55
R.Br.
400
401
402
403
404
405
406
407
408
409
410
411
412
413
414
415
416
417
418
419
420
421
422
423
424
425
426
Pitanje:
revidentizakojegraevinetrebakontrola
tipskiprojekt
nadzorniinenjer
glavniizvoa
graevinskidnevnik
sudiniciugradnji
faznograenje
glavniprojekt
glavniprojekt
revidentirevizija
prijavagradilita
tipskiprojekt
ugovorograenju
programkontroleiosiguranjakvalitete
tojeglavniprojekt,njegovidijelovi
tojerekonstrukcija
tosutemeljnizahtjevi
ugovorogradnji
dunostiglavnoginenjeragradilita
pisanaizjavaizvoaa
prostorniplanovipodjela,tkoihdonosi.
skupinegraevina(ukojuskupinubispadalaobiteljskakua)
jednostavnegraevineiradovi(osnovno)
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
427 Razvrstavanjegraevina?(5skupina)Ukojiskupinuspadaobiteljskakua(3.ili4.)
428 Temeljnizahtjevizagraevinu.
429 Razineprostornihplanova?ZakojesepodrujedonosiUPUdravnogznaaja?
Zakojesegraevine/zahvateizdajelokacijskadozvola?Navesti1primjerzahvatakojisene
430
smatragraenjem.
Pravilnikojednostavnimidrugimgraevinamairadovima.Kadaseprovodistruninadzor
431
kodtakvihgraevina/radova?
Zahvatiuprostoruzakojeseodreujegraevnaesticai/iliobuhvatuprostoru(prema
432
Pravilnikuoobveznomsadrajuidejnogprojekta).
433 prostorniplanovipodjela,tkoihdonosi.
434 skupinegraevina(ukojuskupinubispadalaobiteljskakua)
435 pravilnikoobveznomsadrajuidejnogprojekta
436 jednostavnegraevineiradovi(osnovno)
A
A
Izradio:
A
A
A
A
A
A
A
12/55
Zatitaodpoara
R.Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
Pitanje:
tosvemorabitizadovoljenodabiseispuniotemeljnizahtjevzatiteodpoara
odstupanjeodtemeljnogzahtjevazatiteodpoara
otpornostnapoarioznake.reakcijenapoarioznake.
sigurnosnaudaljenost,zoneopasnosti
bitnizahtjevikojisu,kadaseodstupa
elaboratzatiteodpoaratosadri,tkogaizrauje,emuslui
evakuacijskiputsamonabrojatodegasesastoji
gdjebinagradilitesmjestioskladitesazapalj.iekspl.tvarima?
poarnipristupi?
reim90?
spreavanjeirenjapoaraugraevini?
temeljnizahtjevpoar
dokumentacijanagradilituvezanazazop
oznakezazatituodpoara(reimobjasniti+oznakezareakcijea,b,c,d,...)
kakobiorganiziraogradiliteuzimajuiuobzirzop
sprijeavanjeirenjevatreunutargraevine
oznakareim90
rei90m.dodatneoznake(odnosnokarakteristike)zavratacis.
poarnisektori.
kakodokazatidanekiabzidimaodreenapoarnasvojstvanorma
sigurnosnaudaljenost
skladitenjezapaljivihtekuinaiplinova(openito)
izjavaosvojstvimaidokumentikojimasedokazujupoarnasvojstva
evakuacijskiput,odegasesastoji?
sigurnosniputznaajke?
pristupniprostorkolikodug,imesemoeproduljit(sprinkelrom)?
tosmatramovisokimobjektima(preko22m),nakojuvisinusetoodnosi?(odrazine
okolnogterenazagaenje,donajvierazinepodagdjejepredvienboravakljudi)
oznakeotpornostinapoarmaterijala,kojesu?oznakegorivostimaterijala,kojesu?
dokazdamaterijalnijegoriv?(izjavaosvojstvimaicertifikat)
poarnooptereenje
vatrogasnipristupi,dimenzijeukratkoiskolikostranazakojegraevine
zonaopasnosti,tojeikadaseodreuje(osimplinovaizapaljivihtekuinaekaojeda
kaemieksplozivnapraina...silosi,drvenapraina,ugljenaisl.)
poarnizid(otpornostpoarnogzida,kakosedokazujeotpornostnapoar)
oznakereakcijanapoar(toznaeoznakesidprimjena)
kakosespreavairenjepoaraunutargraevine(kojimelementima)
kakoskladitimozapaljiveieksplozivnetvarinagradilitu(sigurnaudaljenost,zone
opasnosti)
skladitapodjelapremapovriniinainuskladitenja
temeljnizahtjevizagraevinuvezanouzpoar
poarnooptereenje,otpornost,reakcijanapoar(oznakezareakciju)
kojajeoznakazavrataizmeudvapoarnaidimnasektora(takoneto)ei60sc(pogledaj
touonompravilnikuootpornostinapoarnemaganapopisu)alitonezamjeraakone
znakaonepieuzakonu,veunekojnormi
skladita(podjela,otpornost,izlazi,vatrogasnipristupi)
zonaopasnosti(zapaljivetekuine)
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
13/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
43 tojereakcijanapoar?
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
tojepoarnooptereenje?tojespecifinopoarnooptereenje,kakosedijeli?
tomoraispunitigraevinausluajupoara?
tojevatrogasnipristup,kojamujeminimalnanosivost,kojesudimenzijepovrineza
operativnirad,zakojegraevinesenemoraosigurativatrogasnipristup,kadasemoe
odstupitioduvjetazavatrogasnepristupeitoseutomsluajumoranapraviti?(primjeniti
dodatnemjereipribavitisuglasnostnadlenevatrogasnepostrojbe).kodkojihgraevinase
moraosiguratipristupstristrane?
sveozatitiodpoarauugostiteljskimobjektima.
temeljnizahtjevizopa
poarnooptereenje
zoneopasnostizakojegraevineseodreuju,tojetosigurnosnaudaljenost
temeljnizahtjevizagraevinuvezanozapoar
kakosesprijeavairenjepoaraunutargraevine
kojajeoznakazavrataizmeudvapoarnasektora
reakcijanapoariotpornostnapoardefinicija
razredireakcijenapoar(klasifikacijamaterijalapremadoprinosupoaru,samonabrojatite
razrede)
ugostiteljskiobjekti(otpornostnosivekonstrukcije,poarniodjeljci,irinastubita,
evakuacijskiputevi,slijepihodnici)
opterecenjeivrste
sveoskladistima(nosivi,pregradnizidovi,udaljenosti.)
otpornostioznake
reakcijanapozarioznake
vatrogasniprilazi(kadasemozeodstupiti)
temeljnizahtjev2
tojetoreakcijanapoar?
razredireakcijenapoar?
ugostiteljskiobjekti?tz1,tz4?moeslijepihodnikkodugostiteljskihobjekata?(moeu
odreenimsituacijama)
otpopornostnapoar?kojajosvojstvazna?
reakcijanapoar?
dalisteprouavalinorme?kojereakcijezna?
ukupnopoarnooptereenje?
specifinooptereenje?
temeljnizahtjevzapoar?
ugostiteljskiobjektiopenito?kolikijepristupniput?
elaboratzopa(tkogaizrauje,kada,zakojegraevine,podjelagraevina,nabrojati
zahtjevne)
Struka
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
74
kojimseslovimaoznaavaotpornostodpoara(reim),kojimreakcija,kojimvatrogasna
oprema(ima7razredareakcijenapoar,af,pogledajtesidetaljnije...)
75
76
77
78
79
80
bitnizahtjevizagraevinu(nabrojati,pakadmoeodstupanje)
kakosegradepoarnizidovi
natoseodnosikontrolaglavnogprojekta(svevezanouzzop)
tosvemorabitizadovoljenodabiseispuniotemeljnizahtjevzatiteodpoara
odstupanjeodtemeljnogzahtjevazatiteodpoara
elaboratzop
G
G
G
G
G
G
Izradio:
14/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
Struka
81
hidrantskamreatlaknaizlazuizhidranta,ureajzapovienjetlaka(gdjesesmjeta)
82
83
84
tojepoar.
temeljnizahtijevi
otpornostnapoar,reim90
G
G
85
hidrantskamrea,mintlakovi,gdjeseugraujesustavzapodizanje/osiguranjemintlaka
87
88
89
kakoseskladitiopasnimaterijalnagradilitu,sigurneudaljenosti,oznaavanje,
osposobljenaosobazarukovanjetimsredstvima
temeljnizahtjevizagraevinuvezanouzpoar
odstupanjeodtemeljnogzahtjeva
vatrogasnipristupi
G
G
G
90
elaboratzatiteodpoara(tosadri,zakojegraevine,tkogaizrauje,zatoslui)
91
92
temeljnizahtjevizazatituodpoara
idejniprojektzaskladitazapaljivihtekuinaiplinova(toseunjemudefinira)
G
G
93
kakoemoznatidaligraevniproizvodizvedennagradilituimazahtjevanasvojstazapoar
86
94
95
96
tojeotpornostnapoar?podpitanje:oemuovisipropisanaotpornostnapoarneke
konstrukcijeunekojgraevini?
tojereakcijanapoar?podpitanje:kolikoimaikojisurazredi?
temeljnizahtjevzagraevinusigurnostusluajupoara?napomena:negovoritidaje
nastanakiirenjepoaraidimaunutargraevineogranienojersenastanaknemoe
sprijeiti,vesamodajeirenjepoaraidimaunutargraevineogranieno!
G
G
G
nakojesenainesprjeavairenjepoaraunutargraevine?podpitanje:kakosesprjeava
vertikalnoprenoenjepoarapoproeljuzgrade?
98 kojisudijelovievakuacijskogputa?
99 temeljnizahtjevizagraevinu?
100 kadsemoeodstupitiodnjih?
101 vatrogasnipristupi?
G
G
G
G
102 elaboratzatiteodpoara:zakojuskupinuzgradaseradi,kaditkogaradi,tetosadri?
103 temeljnizahtjevzagraevinupopitanjupoara
104 uvjetizatiteodpoarauprostornomplaniranju
A
A
vatrogasnipristupisvetoznate:kadanemorajubitiosigurani?(napomenuojedajeu
pravilnikugrekazal.1ajernijenavedenodaseodnosiiskljuivonastambenunamjenu,jer
105 akojevrtiizgraeniskljuivoprizemnosvejednotrebavatrogasnipristups2duestrane)
kadmorajubitiosigurani?kojesudimenzijeprilazaioperativnihpovrina?(nisamnavodila
oneradijuse,aonnijepitaopomagaokadbizapelasnekombrojkom)
106 skladitapodjelapopovriniipooptereenju
107 poarnisektoriuskladitima,kolikapovrina,kojesuvatrootpornosti,tojerei
108
109
110
111
112
A
A
A
G
G
97
reakcijanapoar
temeljnizahtjevi
dimnepregrade
evakuacijskiputsvepristupniprostor
oznakereakcijanapoar
Izradio:
15/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
113 oznakeotpornostinapoar
114 idejniprojektzaskladitenjezapaljivihieksplozivnihtvari
115 odstupanjeodvatrogasnihprilaza
116 reakcijanapoar
117 reim90
118 kakoeseprovjeritizidkojijezidannagradilitudajeotporannapoar
119 elaboratzopa
120 podjelazgrada
121
evakuacijski putevi? pitao me je ime su definirani to ja nisam ba najbolje razumila, ali

timpodpitanjemjehtiodakaemdasuuvjetovanidijelovimaevakuacijskogputaiduljinom
122 razredireakcijenapoar?
kako dokazati vatrootpornost gr.proizvoda koji je proizveden na gradilitu za potrebe tog
gradilita? ja sam tu svata nabrajala, da se to mora definirati u projektu i programu
123 kontrole u kojem se navode norme koje koristimo, pa onda sam spomenila ispave o
sukladnosti za proizvode izraene u tvornici itd., ali je traio samo da kaem da je to
definiranounormibezostalogkompliciranja.
124 otpornostnapoaritoznaereim?
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
to sadri idejni projekt skladita zapaljivih tekuina/plinova? nabrojila sam situaciju,

tehnike opise graevine, postrojenja, sustava za upravljanje i nadziranje i ostalo to je u
125
zakonu, ali je htio da mu kaem to je najbitnije sa gldita projektanta. odgovor je da
projektantnasituacijitrebadefiniratisigurnuudaljenost.
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
G
G
A
A
A
A
A
G
G
G
G
tojesigurnaudaljenost?
tosuvisokiobjekti?
tridefinicije
ugostiteljskiobjekti
maloovisokimobjektima
vatrogasnipristupi
poarnisektori
otpornostnapoar?
temeljnizahtjevizazopiodstupanjaodnjih?
kakosesprjeavairenjepoaraunutarsektora?
evakuacijskiput?
137 pomouegasedokazujevatrootpornostzidaizvedenognagradilitu?pomounormi!
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
vatrogasnipristup?
temeljnizahtjevizopa
prostornizahtjevizopa
vatrogasnipristupisveonjimaitokadihjenemogueizvesti
prostorniuvjetizatiteodpoara
vatrogasnipristupi
sprijeavanjeprijenosavatreidimaunutarobjekta(poarnisektori,poarnizidovi,zaklopke,
brtve..)
sigurnosnaudaljenost,zonaopasnosti
vatrogasnipristup
temeljnizahtjevizop(5tz)
otpornostnapoar,reakcijanapoar+oznakematerijala,poarnooptereenje
Izradio:
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
16/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
150 ugostiteljskiobjekti(tz1,tz2,tz4+stubita,prilazi...)
151 visokiobjekti
skladita(tehnikiopistamoraimatiopiskojevrstezapaljivihmaterijalaeseskladittii
152
sigurnuudaljenostusluajuopasnosti)
153 otpornostnapoariobjasnioznakureim90
154 klasifikacijamaterijalapremadoprinosunapoar
vatrogasnipristupi(dijelovi,uvjeti,dimenzije),ukojimsluajevimazgradanetrebaimati
155
vatrogasnipristup?
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
hidrantskamrea,kolikoiznosiminimalnitlaknaizlazuizhidranta,toakohidrantskamrea
nemaminimalnitlak,gdjeseugraujeureajzapovienjetlaka
nakojisenainhidrantskamreaodjeljujeodostalihdijelovazgradeakosepostavljaunutar
zgrade?
ostalejepitao:otpornostnapoar,zoneopasnosti,protupoarnizidovi,oznakeuotpornosti
napoar
vatrogasniprilazi
skladstenjezapaljivihtvari
pozarnisektori
otpornostnapoarikakoseoznaava
duljinaevakuacijskogputauugostiteljskimobjektima
odegasesastojievakuacijskiputisveotome,dozvoljeninagibi
veliinapoarnogsektorauugostiteljskimobjektima
poarnooptereenje
temeljnizahtjevi
odstupanje
elaboratzatite
otpornostnapoar
isprave
idejniprojekt
temeljnizahtjevpozar
oznakareim
karakteristicnopozarnoopterecenje
idejniprojektskladistazapaljivihtekucina(kakojevecnekonapisaoovdjenagrupi,prvo
176 napomenutidajenajnajbitnijedefiniratisigurnuudaljenost...menenakontoganijepitaoda
nabrojimostalestvariipitaokakojatoznamijesamlibionapripremnomseminaru)
Struka
A
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
177
178
179
180
181
182
tojepoar
reim90
vatrogasniprilazi
poarnisektori
evakuacijskiputevi
gdjeikakonagradilituuskladititieksplozivnimaterijal
G
G
G
G
G
G
183
kakodokazatisukladnostproizvodaproizvedenihnagradilituakakoproizvedenihu
tvornici.>tkojeodgovoranzasukladnostproizvodaproizvedenihnagradilitu
184
185
186
187
tosadriidejniprojektskladitazapaljivihtekuina
zonaopasnosti
tkoizraujeelaboratzopaizakojegraevine
temeljnizahtjevzopikadasemoeodstupiti
G
G
G
G
Izradio:
17/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
Struka
188 kakoznamodajeproizvodvatrootporanimaizjavuosvojstvima
G
189 otpornostnapoar
G
190 oznakerei
G
191 skladitenjezapaljivihtvarinagradilitu
G
gdjesepostavljajuzaklopke(kojesuinaeuventilacijskimkanalima)namjestimaprijelaza
192
G
poarnihodjeljaka
193 temeljnizahtjevizop.
A
194 kakosedokazujutemeljnizahtjeviosimprojektom?(3sunaina,pogledatizakon)
195
skladita (otpornost na poar, podjela skladita, to ako su u sastavu zgrade druge namjene,
premaemuseondaodreujeotpornostpregradnihkonstrukcija)
A
A
196 definicije:otpornostnapoar,reakcijanapoar,niskopoarnooptereenje?
oznake reakcija na poar, klase (7 reakcija na poar, klase obzirom na razvoj dima, i na
197
goruekapljice)
198 protupoarnizidovi
199 pregradnizigovi(kakvimorajubiti)
G
G
200 kakoseradepoarniodjeljci(odegamaterijalotporannapoar,niskereakcije)
201 zaklopke(gdjesepostavljaju)
202 hodnicidimenzije(odkakvogmaterijala..)
203 hidrantskamreaisveonjoj
skladita(tehnikiopistamoraimatiopiskojevrstezapaljivihmaterijalaeseskladittii
204
sigurnuudaljenostusluajuopasnosti)
205 poarnooptereenje
206 elaborattkoizrauje,zakojegraevine
207 otpornostnapoar,reakcijanapoar
208 totrebaosiguratikodskladitasopasnimplinovimaitvarima
209 elaboratzoptkogaizrauje,tojeizatojepotreban(temeljzaglavniprojekt)
210 sigurnaudaljenost
211 evakuacijskiputevi(definicija,dijelovi)
212 kojesuviskokegraevine
213 idejniprojektzapaljivihtek.iplin.
214 temeljnizahtjevizapoar
215 odstupanjeodtemeljnihzahtjeva
216 hidrantskamrea,tlakovi
217 elaboratzatiteodpoarakadseizrauje,zakojegraevine
218 poarnizid,poarnisektor
219 temeljnizahtjevzagraevinuodstupanja(kadasesmijeitotrebanapraviti)
220 zatitainstalacijaiventilacija.
221 oznaker,ei,m,oznakegorivostimaterijalaa,b,c,...
222 oznakezaotpornostnapoar(reim)
223 oznakezareakcijunakpoar(a,b,c,....s,....d,...)
kadsemoeodstupitiodtemeljnihzahtjevazatiteodpoaraitoseutomsluajumora
224
poduzeti
225 tomoraimatigraevniproizvodprijestavljanjanatrite
226 elaboratzopa(toje,emuslui,zakojegraevine)
227 idejniprojektskladitaeksplozivnihtvari
228 poarnisektori+oznakereim.
G
G
G
Izradio:
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
18/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
Struka
229 ppzidovi,vrata,brtvljenjainstalacija,zaklopke.
G
230 kakoznamodajenekigra.proizvodotporannapoar.
G
231 dokazdajenekinpr.monolitnizidotporannapoarpozivamosenanormu.
G
skladitenjezapaljivih/eksplozivnihtvarinagradilitu(najbitnijasigurnaudaljenosti,ispriati
232
G
ozoniopasnosti,oznaavanju).
A
233 otpornostnapoar,reakcijanapoarisveostaleglavnedefinicije
234 skladitasve
A
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
skladitazapaljivihtekuinaiplinovatosenesmijeutimprostorimaipitanjeuztvarikoje
senesmijutamodratiuzsamozapaljive,oksidirajuejepraina;zoneuskladitu(0,1i2)
visokiobjekti
kakoznamogorivasvojstvazanekiproizvod
skladitenjezapaljivihtekuinaiplanova
kadsemoeodstupitiodtemeljnihzahtjeva
evakuacijskiputdjelovi
rei60(staznai)
zapaljivetvariisigurnaudaljenost
otpornostnapozar
reakcijanapozar
skolikostranatrebaosiguratipristup,kodkojihgradjevinatrebas3(skladista)
oskladistimakakoserjesavakadajeunutarzgradedrugenamjeneotpornost,dalise
otpornostmozesmanjiti
vatrogasnipristupiopcenito,operativnepovrsinedimenzije
reakcijanapoar(toje?oznake?)
otpornostnapoar(toje?oznakekojepoznajem..)
poarnooptereenje(toznai?veliine)
vatrogasnipristupisvetoznamonjima
ugostiteljskiobjektievakuacijskiputevi(kolikoihje?veliine?iznimke..otpornostzidova),
poarnisektori
idejniprojektskladitazapaljivihtekuina
sigurnaudaljenst
zoneopasnosti
vatrogasnipristup
elaboratzatiteodpoara
A
A
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
graevineskupine2(zahtjevnegraevine),pitanjezatojebilokojesutograevine,dadam
nekiprimjer?tusambrljavio,alizakljuakjebiodasutograevinesasloenimsustavomi
258
opremomzadojavuigaenjepoarajerjednadvoranarecimomoebitijednsotavno
opremljenaalimoebitiisloenoopremljena.
259 temeljnizahtjevizagraevinupopitanjusigurnostiusluajupoara
260 kakoprovjeritidalijeproizvodvatrootporan
G
G
261 oemuovisikolikijeminvremenskiperiodotpornostinapoar(opoarnomoptereenju)
262 kakosprijeitiirenjepoaraunutargraevine,kakoizmeudvapoarnasektora
kakosprijeitidapoarneueuinstalacijeiproirisenjima(zabrtvitisveotvorena
263
kanalicama)
264 toznaeoznakereim90
visokiobjektipitaokotiod22mkojajetotonovisina?(visinagotovogpodazadnjeetae
265
nakojojboravekorisnici)
Izradio:
G
G
G
19/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
266 otpornostnapoar,oznake
Struka
G
evakuacijskiputsveonjemu,dijelovi,duinedodatnopitanje:zatojeduinapristupnog
putamax35m?(jerjetodioukojemsuosobeugroeneidueodtoganesmijubitiizloene
267
opasnosti)drugododatnopitanje:odegasegradisigurniput?(odproizvodaotpornihna
poar.zato?zatojerjetopoarniodjeljak)
268 temeljnizahtjevizagraevinuusluajupoara
269 kadajemogueodstupitiodtemeljnihzahtjeva?
G
G
270 tojesigurnosnaudaljenostioemuovisi?(okoliiniivrstizapaljivih/eksplozivnihtvari)
271 kojesuoznakezapoarnuotpornostakojezareakcijunapoar?
272 tojeelaboratzatiteodpoara,tosadriizakojesegraevinedonosi?
G
G
273
kojesuispravekojimasedokazujeuporabivostproizvodaitkoihizdaje?(pitanjejemoda
bilovezanozanetopoarnoalisenesijeamvie,alitojebilapoanta...)
274 elaboratzop(tkogamozeraditi,zakojegraevine)
275 ulogarevidentakodzop
276 minimalantlakkodhidranataikakogapojaatiakojepreslab
skladita naveo je neki primjer (samostojee skladite sa puno poarnih sektora), pa koja je
277
otpornostnapoar(ovisnoopoarnomoptereenju)
G
G
G
278 ugostiteljskiobjektiotpornostnapoarnosivekonstrukcije,evakuacijskiputevi,stubita
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
zonaopasnosti,tojeikadaseodreuje(osimplinovaizapaljivihtekuinaekaojeda
kaemieksplozivnapraina...silosi,drvenapraina,ugljenaisl.)
ciljevizop
odstupanjeodmjerazopa
otpornostodpoara
razredireakcijenapoar
sprjeavanjeirenjaodpoaraprekootvoranafasadi(propisanameusobnaudaljenost
izmeuotvora>min.1,50muvertikalnomsmjeru)
sprjeavanjeirenjapoaraunutargraevine
sprjeavanjeirenjapoarakrozvent.iklim.kanale
dokazotpornostinapoargra.proizvoda(certifikatosvojstvima)
evkuacijskiputdefinicija,djelovi,duina,daliseduinamoemijenjati
sigurnazonaizonopasnosti(razlike)
skladitenjeeksplozivnihtvari
temeljnizahtjevizagraevinuuvezipoara
irenjepoaraugraevinama(unutargra.iizvangra.),otpornostnapoar
vatrogasnipristupi
ukojimsesluajevimamoeodstupitiodminimalnihzahtjevazagraevinuusluajupoara(
spomenicikulture)
tonamgarantiradasumaterijaliotporninapoar,tkoihizdaje(izjavaosvojstvimdaje
proizvoa,certifikattijelozacertificiranje)
temeljnizahtjevi
skladitanagradilitukojemjerepoduzetiitosenesmijeuskladitima
otpornostnapoar
evakuacijskiput
temeljnizahtjevizapoar
otpornostnapoarioznake
Izradio:
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
20/55
Zatitaodpoara
R.Br. Pitanje:
302 kakoprovjeritiotpornostnapoarelementanapravljenognagradilitu
303 idejniprojekt
304 oemuovisisigurnosnaudaljenost
306 zakojegraevineseizraujeelaboratzatiteodpoara,ukojojfazi,tkogaizrauje?
Struka
G
G
G
G
G
kodkojihgraevinasemoeodstupitiodtemeljnihzahtjeva,tkoizdajepotvrduzate
sluajeve?
308 idejniprojektskladitazapaljivihtekuinaiplinova
309 razrediotpornosti
310 razredireakcijenapoar
G
G
G
311 dokazivanjeotpornostinapoarelementakojijenapravljenpremagraevinskomprojektu
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
sprijeavanjeirenjapoarauzgradama
poarnezoneei30,ei60,ei90
oznaker,e,i,m
irenjepoaraventkanalima(poarnezaklopke)
elaboratzatiteodpoara,kadaseizrauje
visokezgrade,odakledokudsemjerivisinazgrade
kojajeoznakazavrataizmeudvapoarnaidimnasektora
3definicije(otpornost,reakcija,p.optereenje)
skladita
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
324
Otpornostnapoar,reakcijanapoar,razredireakcijenapoar,temeljnizahtjeviza
graevinuzop,poarnooptereenje,specifinopoarnooptereenje...osnovnedefinicije
325
Skladita.Podjela?Minimalnaotpornostnapoargr.elemenata(kakokadjeslobodnostojei
objekta,usklopuobjektadrugenamjene,nagranicipoarnihodjeljaka)?
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
kojajeoznakazavrataizmeudvapoarnaidimnasektora
3definicije(otpornost,reakcija,p.optereenje)
skladita
otpornostnapoar
poarnooptereenje
(temeljni/bitnizahtjevzagraevinuvezanozapoar
sigurnosnaudaljenost
zonaopasnosti
otpornostnapoarnosivihkonstrukcijaugostiteljskogobjekta
razredireakcijenapoargraevnogproizvoda
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
307
Izradio:
21/55
Zatitanaradu
R.Br. Pitanje:
1 osposobljavanjezaradnasigurannain
2 poslovisaposebnimuvjetimaradaspecijalistmedicinerada
Struka
G
G
pravilnikolististrojevasapoveanomopasnostipitaomenaprimjerupumpezabeton.
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
30
planizvoenjaradova
mjereznrkodkopanjakanala
elaboratzatitenaradutkogaizrauje,tosadri,zakojegraevineseizrauje
vertikalniprilazisveonjima
tomoraimatioddokumentacijeznrnagradilitu?
obvezeinvestitora?
kordinatorzatitenaradu?
poslovisposebnimuvjetimarada?
zatitanaradukodzemljanihradova
obvezeinvestitora
prijavagradilita,tko,kada,kome
poslovisposebnimuvjetimarada
tkopotpisujezapisnikoocjenipraktineosposobljenosti
osnovnapravilaznr
posebnapravilaznr(nakogaseprimjenjujuzarazlikuodosnovnihpravila)
vertikalniprilazi
obvezeinvestitora
dokumentacijaznrnagradilitu
tkopotpisujezapisnikoocjenipraktineosposobljenosti?
kojidokumentdokazujeispravnostnekogstrojanagradilitu?
obavezeinvestitoraufaziprojektiranja?
planizvoenjaradova,tosadri,tkogaradi(koordinatori),akomeonukonanicislui?
(koordinatoruiinagradilitu).
vertikalniprilazisveonjima?
koordinator1
dimenzijeradnihprostora
medicinarada(tusamnabrajaosvetomijepalonapamet,ekalajedadoemdoposlova
sposebnimuvjetimaitrailadakaemnekoliko)
obveznadokumentacijanagradilitu(ispraveievidencije)
31
kakosedokazujedaradnikispunjavauvjetezaobavljanjeposlovasposebnimuvjetimarada
32
33
34
35
36
37
38
39
G
G
G
A
A
A
A
A
41
dunostiinvestitoraufaziprojektiranjaiufaziizvoenjaradova
elaboratzatitenaradu(toje,tosadri)
planizvoenjaradova(toje,tosadri)prekinuomeupolaodgovora
medicinarada(tosveradi)
izvlatenje(zakonokulturnimdobrima)
obavezeradnika
nakojinainseostvarujeznrprimjenompravilaznr,panavestipodjelupravila
poslovisposebnimuvjetimarada
tojebukauokoliuitoradnikmoeuinitiusluajupoveanebukekoristitiosobna
sredstvazazatitusluha
zatitanaradukaoorganiziranodjelovanje
42
kakoseoznaavajuprepreke(bojeznakova,tokojapredstavlja,geometrijskioblici)
25
26
27
28
29
40
Izradio:
G
G
A
A
A
G
A
A
22/55
Zatitanaradu
R.Br. Pitanje:
Struka
43
nakojinainposlodavacprovjeravadalijeradnikpodutjecajemsredstavaovisnosti(kojim
mjeramaposlodavacprovodizabranuzlouporabesredstavaovisnosti,kadmoeudaljiti
radnikasamjestarada,kadposlodavacnesmijeprovjeravatidalijeradnikpodutjecajem
sredstavaovisnosti,kolkajedozvoljenarazinaalkoholaukrvi,tkodajeocjenuzdravstvenei
psihofizikesposobnosti...uglavnomsveotome,alukratko)
44
45
odbor(tkogacini,kadasesastaje,stouslucajuozljede.)
planizgradnje(kadaseradi,tkogaradi,odcegasesastoji,gdjetopise.)
A
A
46
priznatapravila(mozesenapomenutidasemiorijentiramonabritanskapravila.)
47
tkodajeovlatenjeikojesuobvezeosobeovlatenezaprovoenjeznr?
kojesuobvezeposlodavcasobziromnaprvupomo?(1osposobljenzapruanjesvakih20
radnika,1svakihdodatnihpedeset;medicinarada)
maksimalnedoputenerazinebukepremazonama?(ima5zona)
koordinator1?
dimenzijeradnihprostorija?
osobnazatitnasredstva?kojapostoje?kojasuzasluh?
obavezeinvestitoraufaziprojektiranja
planizvoenjaradova
elaboratznr
koordinatori
dimenzijeprostorija
vertikalniprilazi
obvezeinvestitoraufaziprojektiranja
planizvoenjaradova
mjereznrkodkopanjakanala
uvjetizaradnavisini(tkonesmijeraditinavisinitrudnice,dojilje,invalidneislabo
pokretneosobe,maloljetnici)
poslovisposebnimuvjetimarada(ovojebilousklopuprvogpitanja)
obvezeposlodavcavezanodapruanjeprvepomoi(do20radnika1osposobljeni,preko20
treba1na50,moraimomoguitisredstvazapruanjeprvepomoi,osposobljavanjevri
specijalistmedicineradailicrvenikri)
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
kakoeteznatidajeradnikosposobljenzaradnasigurannain(uvjerenjenikakvonevrijedi,
vrijedijedinozapisnikostrunojosposobljenostizarad,tkogapostpisuje)
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
planizvoenjaradova
prvapomo.sve.
radnavisini.tko.oprema.totrebaosigurati.
osposobljenizaradnasigurannain.kakodokazujemo.
knjiganadzoratkoseupisuje,tomoramouinitikadseupieinspektorznr,
mjereznrkodiskopa(ograivanje,razupiranje,nedopustitipromettekihvozilaublizini
iskopa...)
obavezeinvestitorufaziprojektiranjaifazigraenja
dalijeobaveznoimenovanjedvarazliitakoordinatorailimoeiisamojedan(uglavnom
koordinator1moeobavljatiiposlovekoordinatora2)
G
G
G
G
G
74
elaboratzatitenaradu(tosadri,zakojegraevine,tkogaizrauje,zatoslui)
75
76
planizvoenjaradova
G
G
71
72
73
Izradio:
G
G
G
23/55
Zatitanaradu
R.Br.
77
78
79
Pitanje:
prijavagradilita
obvezeinvestitoraufaziprojektiranjaiufaziizvoenja?
kojisumikroklimatskiuvjeti?
dimenzijeradnihprostorija,veliinaivisina?podpitanje:ukojimsluajevimavisinaradne
80
prostorijemoebitimanjaod2,5metara?
81 radneprostorije
82 mikroklimatskiuvjeti
83 kojesuobvezeposlodavcakojiimazaposlenih50radnika?
84 slubamedicinerada,ugovor,zadae,obveze?
tosepredajesdokumentacijomzagraevinskudozvoluzanuklearnopostrojenje?
85
(odobrenjedravnogzavodazaradiolokuinuklearnusigurnost)
86 toureujezakonnaradu
87 kakosepostupasopasnimtvarima
88 oznaavanjeopasnosti
89 planizvoenjaradova
90 dimenzijeradnihprostorija
91 obvezeinvestitorapremanovomzakonu
93 elaboratznr
94 vertikalniprilazi
95 planizvodenja
96 osnovnaiposebnapravila
97 tkojeodgovoranzaplanizvoenja(investitor)
98 elaboratzatitenaradutosadri,tkogaradi
99 vertikalniprilazisveonjima
100 transportniputevisveonjima
101 obvezeproizvoaapremaobavjeivanju?
Struka
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
102 koordinatoriiiikojeosobemogubitikoordinatoriiiiiikojesunjihoveobveze?
103 pravilazatitenaradu?potpitanje:sredstvarada?
tkojeobveznikosposobljavnjazaradnasigurannaininakojisenainonoprovodi?
104
otpriliketakoformulirano.odgovornaprvidiopitanjajeradnik.
105 ograde?
106 toureujezakonoznr?
107 postupanjesopasnimradnimtvarima?
108 bukauokoliu?
G
A
A
A
109 visinaograde(rukohvata)zamijenjenosazatitomodbuke(openito,definicijaidr.)
110
111
112
113
114
115
A
A
A
A
A
A
procedurapriradusopasnimtvarima
opapravilazatitenaradu
mjereznrzaradnikakojidoenagradilite
mjereznrzazemljaneradove
prvapomo
obavezeposlodavca
obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom (koncerata,sportskih dogaanja....)
116 (nisam ba znao, trebalo je re da mora obavjestiti javnopravno tijelo + dobiti dozvolu od
njih,ioznaitiuliceiputevegdjeedoidobuke....)
dizalicenamehaniziranipogon(obavezeradnika,tusamrekaokojesuobavezesposlovima
117
spoveanimopasnostimaiuvjeteradnikazatakveposlove)
Izradio:
A
A
24/55
Zatitanaradu
R.Br.
118
119
120
121
122
123
124
Pitanje:
stepenite
vertikalniprilazi
kadaseradielaboratzatitenaradu,tkogamoranapravitiitkogaradi
osnovnapravilaznr
zapisnikoocjenipraktineosposobljenosti
pruanjeprvepomoiimedicinskapomo
osposobljavanjeprovodicrvenikriilispecijalistmedicinerada!!
125
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
pravilnikolististrojevaiureajaspoveanimopasnostima(nenabrojavatinegoopenito)
126 kojemjerenagradilitutrebapoduzetiprilikomiskopagraevnejameod3m?
127 kojeuvjetetrebaispunjavatiradnikkakobiobavljaoposlovesposebnimuvjetimarada?
nakojinainsedokazujedajeradnikosposobljenzaradnasigurannain?tkopotpisuje
zapisnikoocjenipraktineosposobljenosti?
kakojeorganiziranopruanjeprvepomoinagradilitu?nakolikoljuditrebabiti
129
osposobljen1radnikzapruanjeprvepomoi?
128
ostalejepitao:elaboratzatitenaradu,vertikalniprilazi,trebalisevezatinaskeli,prijava
gradilita,dokumentacijanagradilitupremazakonuoradu,obvezeinvestitora,
130
koordinatoriiiiiinjihoveobveze,kolikoosobamorabitiosposobljenozapruanjeprve
pomoiakojenagradilitu70radnika(2),akolikoakoje1radnik(0)
G
G
iskopi
obvezeinvestitoraprijepocetkagradenja
koordinator2
zapisnikostrucnojosposobljenosti(tkogapotpisuje)
tkojeodgovoranzaprovoenjezatitenaradu?ikadanije?(uizvanrednimokolnostimnpr
135
vremenskimneprilikama)
A
A
A
A
136
131
132
133
134
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
tojepotrebnoprijeodravanjajavnihskupova?(obvijestitimupovremenu,mjestuisl.)
tojepotrebnozaradnaskeli?(poslovisposebnimuvjetimarada)
parametrimikroklime
investitoruzr
elaboratzr
prijavagradilita
elaboratznr(ovdjenapomenutidaseizradjujezavrijemeizradeglavnogprojektaida
ujedinjujeiskustvasvihprojektanatablabla...ovarecenicauzrokujeinstantniorgazamkod
ispitivaca)
stubista
dunostiiodgovornostiinvestitorakodprojektiranja
eznr
pg
planizvoenjaradova
dunostiinvestitora
prijavagradilita
koordinatoriiii
vertikalniprilazi
obavezeinvestitoraufaziprojektiranja
vertikalniprilazi
planizvoenjaradova
Izradio:
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
25/55
Zatitanaradu
R.Br. Pitanje:
dokumentacijanagradilitu(spomenutiisvakodnevnuevidencijuradnikateplanizvoenja
155
radova)
156 prvapomonagradilitu
157
dunostiinvestitoraprilikomgraenja(prijavagradilita,imenovanjekoordinatora,dati
izraditiplanizvoenjaradova,tevidnoizloitiprijavunagradilitu)
Struka
G
G
G
158 priznatapravilazatitenaradu.
odbor zatite na radu (kada se osniva, koliko esto se sastaje, tko ga ini, koje su mu dunosti
159
?)
160 planizvoenjaradova(toje/tosadri,kadagajepotrebnoizraditi,tkogaizrauje)
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
174
175
176
177
178
179
180
181
182
plangradilita(tkogaradi?,kada?,tosadri?)
sigurnaudaljenost(kada?,ukojimsluajevima?oznakeopasnosti?)
procjenarizika
prvapomo
stepenite
vertikalniprilazi
kadaseradielaboratzatitenaradu,tkogamoranapravitiitkogaradi
duznostiinvestitoraiprojektanta
elaboratzatitenaradu(sveonjemuikadjepotreban)
kordinatori,ii
planizvoenja
tkoprijavljujegradilitesobziromnaznr
planizvoenjaradova
tkojeodgovoranzaplanizvoenjaradova(koo1),tkojeotgovorandaseonnalazina
gradilitu(investitor)
tkomoebitikoordinator(zahtjevi)
unutarnjestepenite
vertikalniprilazi
prijavagradilita
dimenzijeprostorija
koordinator2
prijavagradilita(odgovoriosampozogipravilnikuoznrnagradilitima)
osobna zatitna sredstva za tijelo (odgovorio definiciju + naelno koja su tj. prsluk, pregaa,
odijelonisamznao"slubene"nazivealiispitivaicanijenitraila)
183
184
185
186
187
188
189
190
posloviposebniuvijetima
radnasigurannain
planizvoenjaradova
koordinatori
elaboratznr(toje,tosadri,zakojegraevine)
vertikalniprilazi(sveonjima)
unutarnjastubita(sveonjima)
iskopiinainiosiguranjaistih,kadaseradekaskadniiskopi.
osposobljavanjezaradnasigurannain(obaveznoproitenovizakonoznrkojijevaeiod
19.6.isvepromjeneuodnosunadosadanji,jasammuspomenuodaradnikkojinije
191 osposobljenzaradnasigurannainponovomzakonumoeraditi60danauzradnikakojije
osposobljen,adosadjebilo30danaispitivazadovoljnozakljuiispitivanje,ajajo
zadovoljniji..).
Izradio:
G
G
G
G
G
G
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
26/55
Zatitanaradu
R.Br.
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
Pitanje:
pravaiobvezeradnika
koordinator2
elaboratzatitenaraduopenitoonjemu
planizvoenjaradovaopenito
razlikaizmeutadvadokumenta,kadkojitrebamoimati
prijavagradilitasvestasadrziikadaikomeprijavljuje
prvapomo(statrebaimatiigdjeseosposobljavauprostorimamedicinerada)
poslovisposebnimuvjetima(kojeuvjetetrebaimati,kojisuitkoihnesmijeobavljati
maloljetnici,trudniceidojilje!!!!!!!netrebaihsvenabrojitnegoreidasuupravilniku
nabrojeni)
posebnapravilazastitenaradu,nakogaseodnose
parametriradnogokolisa,izmjenezrakauprostorijama
natemeljucegaposlodavacodredjujeosobnazastitnasredstva
Struka
A
A
G
G
G
G
G
G
A
A
A
203 posebnapravilaradasveonjima(nakogaseodnose,kojasu,zastoseprovode..)
204
205
206
207
A
A
G
G
pomoneprostorijesveonjima(nabrojati,nekevelicine..)
sigurnosniznakovisveonjima(boja,oblik,kadaseupotrebljavaju..)
provedbazatitenaradu
vertikalniprilazi
osposobljavanjezaradnasigurannain(kakoispitivakaetomoramoznatizasvojedobro,
208 znaosamopestvari,aonjetraiocijelipostupak).tosedobropripremitejerjerekaodasu
ikandidatiprijemeneslaboznalianekiinitaotome.
209 elaboratzatitenaraduitasadri
210 obvezeinvestitora(bitnoreidamoraauriratiprijavuradilita)
dokumentkojimsedokazujeosposobljenostradnikazaradnasigurannain(zapisniko
211
praktinojosposobljenosti,tkogapotpisuje)
212 prijavaradilita,tosadri,kadajeistupotrebnoaurirati)
214 obvezeinvestitorauveziznr
unutarnjastepenitadodatnopitanje:irinagazitazavojitihstepenita(13cmunajuem
215
dijelu)
216 radniokoli
217 elaboratznrzakojegraevine?
218 obvezeinvestitorapopitanjuznr
219 tkodobivakaznuakokopijaprijavenijeizloenanagradilitu?(investitor)
220 sadrajprijavegradilita
221 komeseprijavapodnosi?(inspekcijiradaiupravnomtijeluzagraditeljstvo)
222 tkomoebitikoordinatorzatitenaradu
223 dimenzijeradneprostorije
prijavagradilita(kome,tko,kad,tetosenavodiuprijavi,onih16stavkiiakomeprekinio
226
kod13irekaodobro,vidimdaznateoemseradi.)
227 postupcikodozljedenaradu
228 koordinator2
prava i obveze radnika (ono to navodno nitko ne kae je da radnik mora postupati sukladno
229
svimpravilima,postupcimaiprotokolufirme!)
230 prijavagradilitaitablanagradilitu
Izradio:
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
27/55
Zatitanaradu
R.Br. Pitanje:
Struka
231 elaboratznr
G
232 obvezeinvestitoravezanozaznr
G
dokumentacijanagradilitutosetieznr(nespominjiteknjigunadzora,ponovomzakonuo
233
G
znrnetrebavie)
234 dunostikoordinatoraii
G
235 dokazoosposobljenostizaradnasigurannain
G
G
236 elaboratzatitenaradu:tkogizrauje,zakojegraevine,sadraj
237 stubita
G
238 koordinatorzatitenaradu
G
239 investitorufaziprojektiranja
G
240 parametrimikroklime
G
241 elaboratzatitenaradu
G
242 najmanjeveliineradnihprostorija
G
G
244 trebalielaboratznrzaceste
G
245 koordinatori
G
G
247 obavezeinvestitoraufaziprojektiranje
G
G
249 obvezeinvestitoraufaziprojektiranjaifazigraenja
G
250 elaboratzatitenaradu(sadraj,zakojegraevine)
G
251 prijavagradilita
G
252 radneprostorijepovrineivisine
G
253 mikroklimatskiuvjeti
G
254 hodnici
G
255 stubita
G
256 dokumentacijanagradilitu
G
257 kakoseprovodiosposobljenostzaradnasigurannain
G
258 sredstvorada,radniokoli,mjestorada,izdvojenomjestorada,radnaoprema,radilite
259
260
261
262
263
264
265
A
A
A
A
A
G
G
minimalniuvjetizavrata
obvezeposlodavcakoduvoenjatehnologijenamjestorada
toureujeZakonoZNR?
Kakoposlodavacprojeravajeliradnikpodutjecajemsredstavaovisnosti?
Kakoseoznaavajuprepreke?
planizvoenjaradova
koordinatori
Izradio:
28/55
R.Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
Pitanje:
Struka
graevinskiproizvodbitnorecidautjeenatem.zaht.zagra.
G
certifikat,izjavatko,to,zato
G
sustaviocjenjivanja
G
ceic
G
pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina ta propisuje, elementi pristupanosti za
G
svladavanjevisinskihrazlika
kojezahtjevemoraispunjavatigraevniproizvod
G
akreditacijatkojeizdaje,zakoga,kojeuvjetemorazadovoljitipravnaosobazadobivanje
G
akreditacije
sustaviocjenjivanja
G
tojebeton
G
programkontroleiosiguranjakvalitetesvakojakapitanja,stalnosevrtiokograevnih
G
proizvoda
vrstezidanihkonstrukcija
G
ispraveostalnostisvojstava?
G
G
ceusklaenopodruje,tkooznaavaproizvod...?
programkontroleiosiguranjekvalitete?
G
mehanikaotpornostistabilnost?(pitalapitanjeizosn.teh.reg.)
G
projektbetonskekonstrukcije?
G
elementipristupanosti?
G
sustaviocjenjivanja(nabrojatisveiobjasnitisustav2+,tkoitaprovjerava)
G
kojesustavocjenjivanjaimabeton,cement,armatura
G
oznaavanjegra.proizvoda(kadidekojaoznaka)
G
izjavaosvojstvimaicertifikatostalnostisvojstava
G
akreditacija(zakogatreba,kojeuvjetemorasimatiopenito)
G
imesedokazujusvojstvaproizvodakojijeproizvedennagradilitu
G
temeljnizahtjevmehanikaotoprnostistabilnost
G
akreditacija
G
sustav2+,kojicertifikatiseiddaju
G
programkontroleiosiguranjakvalitetezabetonskukonstrukciju
G
dalijebetonuusklaenompodrujuikojijesustav?(ne,2+)
G
G
izjavaosvojstvima
G
ocjenjivanjeiprovjerastalnostisvojstvaitablica(kojatijelatoprovjeravajukodgraevnog
G
proizvoda)
taktilnapovrina
G
obaveznielementipristupanosti
G
dijelovijavneceste
G
tojegra.proizvod?(definicija)
G
kakoseoznaavaproizvod(oznakomosukladnosticeic),zatoodkadsmoueunijesamo
G
ce,(zatojersuproizvodicpokrivenineusklaenimnormama)
programkontroleiosiguranjakvalitetetouunjemusvenapisati?
G
tojetocertifikat,zakojesustaveocjenjivanjaseizdaje(1+i1,aza2+cert.kontroletvor.
G
proizv)
tojetoprilagodljivstan?(onajkojiseuzmanjeintervencijeprilagodiinvalidima,na10
G
stanova1morabitprilagodljiv)
Izradio:
29/55
R.Br. Pitanje:
Struka
40
zakonograevnimproizvodima,uredba305/2011,dostanairokoiopenito...oovomesmo
prialistvarnodugoitusetrebasnalaziti,nijebilokonkretnihpitanja...trebalojeznati
sadrajnoreitoodreujeuredbaatozakonogp(usklaeno/neusklaeno,temeljni
zahtjevi),tosedogodilosastupanjemueu,malokonkretnijetosetrebaigdjeodrediti
glavnimprojektomprematpotoplinskojzatitivezanonaovoprije.ukratko:uredba
>zakon(i)>tehnikipropis>projekt
41
42
43
44
zakonodravnojizmjeriikatastru(openitotoureujeikartepomjerilima)
upravnivodopravniakti(samonavesti)
zakonograevnimproizvodima(razlikenovistari)
usklaenoneusklaenopodruje(tojeusklaeno,atonije)
A
A
G
G
45
sustavocjenjivanjaiprovjerestalnostinatemeljuegaseizdajeizjavaosvojstvima
46
47
kakosedokazujesukladnostbetonanagradilitu
dostavnicabetona(tosenanjojnalazi,jelbetonuusklaenompodrujuiliu
neusklaenom,sustavocjenjivanjaiprovjerestalnostisvojstavabetona)
kakosepotvrujesukladnostarmature,akakoelikazaarmiranje
tehnikipropiszabetonskekonstrukcije(todefinira,tosadriprojektbetonske
konstrukcije,svedetaljno)
zakonocestama(todefinira)
zakonovodama(todefinira)
G
G
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
toureujezakonograevnimproizvodima(usklaenoineusklaenopodrujeitd.)
tojenovodonijelauredba(kojijeprvipriloguredbe)
tosvemoraimatiproizvod(izjavu,oznakuiteh.upute)
zakonovodama(toureujeivodopravniakti)
teh.propisorac.uporabien.(oemugovoriidijeloviprojekta)
geodetskiprojekt
sveozakonuograevnimproizvodima,kojueuuredbuunosi,imesebavitauredba,kadje
stupilanasnagu,kojijeprviprilogizuredbe?
tojeusklaenoatoneusklaenopodruje?
tehnikipropisoracionalnojuporabienergijeitoplinskojzatiteuzgradama,topropisuje?
sadrajprojektazgradeuodnosunaracionalnuuporabuenergijeutoplinskuzatituu
zgradama?tojeiskaznica?
zakonovodama?kojisuupravnivodopravniakti?tojeupravniakt?
tosutehnikipropisi
tosunormedalisuobavezne
kakoseoznaujegra.proizvodc,ce
vodopravniakti
svojstvagraevnihproizvoda
oznakacice
norme,oznacavanjehrvatskihipreuzetiheuropskih
kojetehnikepropisepoznajemsamonabrojati
teh.propisi,defitkoihdonosi
izjavaosvojstvima,tkodajeizjavuproizvodjac
uskladjenoineuskladenopodrucje,objasniti
norme,oznacavanje,jesuliobavezne
Izradio:
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
30/55
R.Br.
76
77
78
79
81
82
83
84
85
86
87
Pitanje:
Struka
temeljnizahtjevi,nabrojati
A
tehnikipropisi,definicija
A
sadrajglavnogprojektadefinirant.p.zakonstrukcije
A
tosueurokodovi?emuslue?taodreuju?
A
kakoseoznaavaeuropskanormaprihvaenauhrvatskoj?(hrnen)jepotrebnanostrifikacija
A
zaprimjenutakvenorme?(ne,hrjedioeu)
tajetograevniproizvod?oznakeceic?
A
toureujezakonogp?
A
kojeoznakeimamo?
A
usklaenaineusklaenatehnikaspecifikacije,tosu?
A
tojenovodonijelauredba?
A
kojisustaviocjenjivanjapostoje?
A
kojisusustavizaocjenjivanjearmatureicementa?
A
88
kojijesustavocjenjivanjazamaterijalezatoplisnkuizolaciju?kojevrsteproizvodaimamo?
89
90
91
92
93
toureujezakonovodama?tosuvode?kojisuupravnivodopravniakti?
toznaiupravniakt?
toureujeteh.pr.oracion.up.en.itopl.zat.?
razlikaizmeuenergetskogpregledaienergetskogcertificiranja?
toureujezakonodravnojizmjeriikatastru?kojesudravnekarte?
A
A
A
A
A
94
tkosuosobesmanjenepokretljivosti?elementipristupanosti?toznaineovisnogivljenja?
kojijenagibrampe?stepenice?
tpbk(sveotomeipunopotpitanja...uglavnomzelividjetidasetopodrucjedobro
razumije,danijenapametnauceno,mozdajeosobamakojeradenagradilistumrvicujasnije
96
kadpitasveootpremnicibetonaistonadzorsveprovjerava,negoonimakojiradevecinom
uuredu...baremsemenitakocini)
normizacija(usklaenoineusklaenopodruje,nakojeseproizvodestavljace,nakojec
97
oznaka,harmoniziranenorme,stosepromijeniloulaskomueu...)
98 eurocodovi(kojizasto,kojitrebajuzaprojektiranjevika)
99 sustavocjenjivanjabetona(2+,tkoto,zato)
100 pgp(tkogaizrauje,emuslui)
80
95
G
G
G
G
tojegraevniproizvod(znaidefinicijaibitnojereidajegraevniproizvodsamoonaj
proizvodkojiutjeenatemeljnezahtjevezagraevinu,znaiavaozabijenuzidzaobjesit
101 slikujepostaodiograevinezabijenjemuzid,alinijegraevniproizvodjerneutjeena
temeljnasvojstva.avaouspojuudrvenojkonstrukcijijestgraevniproizvodjerutjeena
temeljnasvojstvagraevineovomijedoslovceispitivaovakoobjasnio)
akreditacija(navestitoakreditacijskotijelokontroliraprilikomkontroleosposobljenostiza
102 radcertifikacijskogtijeladaimaadekvatnupotrebnuopremu,prostoriuvjetezaispitivanje,
osposobljenoosoblje..)
sustaviocjenjivanjastalnostisvojstavatusamrekaosamokolikoihima,inaveodaje
najstroi1+,dadefinirajusudjelovanjetreestraneuprocesudokazivanjasvojstavaidaje
najzastupljenijatreastranausustavu1+ausustavu4dajesveostavljenonaproizvoau,
103
naprimjerusamobjasniodanprarmaturaimasustav1+jerjenjenaulogaubetonskoj
konstrukcijiuokvirutemeljnihzahtjevaprioritetnijanegosamogbetonapajebeton2+;nije
bilopotrebnoobjanjavatikojesveradnjetkoprovodiukojemsustavu
104 tocertificiracertifikacijskotijelo(proizvodilitvornikuproizvodnju)
Izradio:
31/55
R.Br. Pitanje:
Struka
105 kojeispravesukladnostidajetijeloakojeproizvoa
G
106 uporabljivostgraevnogproizvoda(kadjesukladantehnikojspecifikaciji)
G
pristupanost(kojegraevinemorajubitipristupane,toznaiprilagodljivstan,elementi
107
G
pristupanosti)
108 tojegraevinskiproizvod,kojadokumentacijaideuznjega
G
109 sadrajizjaveosukladnosti
G
110 sustavocijenjivanjaiprovjeresustavasvojstava
G
111 usklaenatehnikaspecifikacija
G
112 mehanikaotpornostistabilnost
G
113 uredba305/2011
G
tpbk to propisuje, prilozi, sadraj projekta bk (posebno ta sadri teh.opis, proraun i
114
G
pkok),eurokodovizaprojektiranje
zakon o graevnim proizvodima ta ureuje, usklaeno i neusklaeno podruje => uredba
115
G
eu305/2011taureuje,svrha,tajedonijelanovo
pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina ta propisuje, elementi pristupanosti za
116
G
svladavanjevisinskihrazlika,rampa(nagibi)
117 zakonocestamataureuje,dijelovijavneceste,zatitnipojas
G
zakonograevnimproizvodimakojesunovostiuodnosunastaritodefinirausklaenoi
118
G
neusklaenopodruje
119 tehnikipropiszabetonskekonstrukcijetodefinira,prilozi
G
zakonovodamatodefinirakolikovodopravnihakata:6kojisuupravni:vodopravna
G
120
dozvolaivodopravniuvjeti
pravilnikopristupanostiosobamasmanjenepokretljivostiobaveznielementi
pristupanosti,nabrojatirampadetaljno,kojevisinepremouju(max120cm),nagibrampe
G
121
(max5%)el.pristupanostizasvladavanjevisinskihrazlika(rampa,podizneplatformei
dizalo)
122 kojepodrujepokrivauredbaimalootome
G
123 oemugovorizakonograevnimproizvodima
G
124 tojegraevniproizvod
G
125 tojetehnikaspecifikacija
G
sustaviocjenjivanja(gdjesudefinirani,zakojesustaveideizjavazakojecertifikatiikoji,to
126 raditreastranausustavima3i4tuseradiomjernimlaboratorijimainjihovoj
G
dokumentaciji)
127 razlikaakreditacijaicertifikacija
G
128
kojemsustavuocjenjivanjapripradabeton?podpitanja:usustavu2+kojeseispraveizdaju?
tkoizdajeteisprave?kojeradnjeprovodiproizvoa,akojetreastrana?
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
kojajerazlikaizmeuusklaenogineusklaenogpodruja?
kakosesvemoepotvrditisukladnostgraevnogproizvoda?
tosveobuhvaaprogramkontroleiosiguranjakvalitetebetonskekonstrukcije?
tojeakreditacija?podpitanje:kojesuzadaeakreditacijskogtijela?
graevinskiproizvoddef?
dalijeoplatagraevinskiproizvod?
tkoizdajeizjavuostalnostisvojstava,naosnovuega?
toproizvoauznjutrebanapravitidabiproizvodstavionatrite?
temeljnizahtjevizagraevinu,objasnitimehanihuotpornostistabilnost
programkontroleosiguranjakvalitete
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
139 sustaviocjenjivanjasvekojatijela,kojeradnje,opirnije2+,kojeispraveseizdaju
Izradio:
32/55
R.Br.
140
141
142
143
144
145
146
147
Pitanje:
akreditacija
proizvodimaloonjemu
sustavioipss(tumemaloispitivaoobavezetijela,takojetijeloizdajeisl)
zatosubitnasvojstvabitna(ugltrebareidaseprikazujusamosvojstvaodutjecajana
konstrukciju,nesvasvojstva)
elementipristupanosti,kojisuizakojegraevine
osiguranjeikontrola
certifikacijskatijela(uvjetizaobavljanje;prostor,strunoosobljeitd)
preuzimanjeproizvodanagradilitu(oznaka,uputstva,suk.sagp)
148
prekidbetona(naznaitiuuvjetimaizvoenja;tomejepitaojersamkonstrukter)
149 kojezgrademorajubitiprilagoenezainavlideislabopokretljive
to definira uredba 305/2011 i zakon o graevnim proizvodima? openiti razgovor u kojem
150 se treba dobro snalaziti; kada sam rekla da se sada 'karakteristike' gr.proizvoda zovu 'bitne
karakteristike'mijeprigovoriladanisukarakteristikenego'bitneznaajke'
151 tehnikipropiszabetonskekonstrukcije
koji ecove imamo i koji se odnose na sve tipove gradnje, npr. na elik i beton itd.? ec0,
152
ec1,ec7iec8
153
to je specifino za svaku dravu u ec? rekla sam vjetrovne karte, karte snijega i potresa, ali
jerekladajetook,alidasetonezovetakonatojanisamznalareitoannazivizec
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
nabrojatisustaveocjenjivanjaiprovjerestalnostisvojstava?
tehnikipropis
graevniproizvod
oznaivanjecice
graevniproizvoddefinicija,kakavmorabiti,uporabljivost?
usklaenoineusklaenopodruje?
certifikatostalnostisvojstavaiizjavaosvojstvimatkoizdaje?
certifikacija?
zahtjevizaprozoreivrata?
vodopravniakti?
razvrstavanjejavnihcesta?
ocijenjivanjesukladnosti
izjavaicertifikatosvojstvima
zakojiproizvodseneizdajeizjavaosvojstvima
akreditacijauvjetizadobivanjeakreditacije
elementipristupanostiustanovima
graevinskiproizvodi
sustavocjenjivanja
akreditacija
cetificiranje
tkodajeizjavuosvojstvima
oznakecice
komejevanijaoznakaceproizvoauiliizvoau(proizvoauradiveemogunosti
176
stavljanjanatrite)
177 norma
178 graevniproizvod
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
33/55
R.Br. Pitanje:
179 graevniproizvodjeuporabljivakosunjegovatehnikasvojstvasukladnatehnikoj
specifikaciji,adokazujese:ispravomosukladnostiioznakomsukladnosti.
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
iznimnouporabljivostgraevnogproizvodaproizvedenogiliizraenognagradilituza
potrebetoggradilitadokazujeseuskladusglavnimprojektomiliizvedbenimprojektom
graevine,zogipropisimadonesenimnatemeljuzogailitehnikimpropisom.
sigurniproizvod
sustaviocjenjivanjasukladnostizabeton,cement,agregat,elikzaarmiranje...?
definicijacertifikacije
definicijaakreditacije
sustaviocjenjivanjaiprovjerestalnostisvojstava
objasnitiprimjerizjaveosukladnostizabeton:c12/15d31.5s2cl0.40x0
energetskocertificiranjezgrade
javnoizlaganjeenergetskogcertifikataobaveznojeza
graevniproizvod,definicija
kojidokumentiprateisporukugraevnogproizvodanagradilite?
oznaavanjegraevnihproizvoda,neusklaenopodruje
sadrajizjaveosvojstvima
sustaviocjenjivanjaiprovjerestalnostisvojstavagraevnihproizvoda,nabrojati,gdjese
mogupronai
nabrojatielementepristupanosti
sadrajprogramakontroleiosiguranjakvalitete
gradevinskiproizvod
akreditacija
ocjenjivanjesukladnostibeton
vodopravniakti
taktilnapovrsina
vrstezavrsnihradova
zakonomjeriteljstvu
zastitnipojasikolikijekoddrzavneceste
akreditacijaicertifikacija
graevniproizvod
eurokod1
graninastanjanosivostiiuporabljivosti
vrstemorta
tehnikipropisizavrata
vodopravniakti
zavrniradovi
zatitnipojasautoceste
graevniproizvod
siguranproizvod
ispravaosukladnosti
akreditacija
mjeriteljstvo
tehnikipropiscelicnejkonstrukcije
taktilnapovrsina
zakonovodama
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
34/55
R.Br.
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
Pitanje:
Struka
zakonocestama
G
tehnikaregulativa
G
1+1234
G
izjaveosvojstvima
G
kakavmorabitigradjproizvod
G
tpbktasu,kojijeprvi,akojizadnjiprilog,tauzadnjemprilogusvepie
G
usklaenoineusklaenopodrujetumeapsolutnosvepitala,danavodinprimjere,kojije
G
ciljzakona
sustaveocjenjivanjaniodesenijedalaomeststotinamapitanja
G
programkontroleiosiguranjekvalitete
G
uredba305/2011kojijeprvipriloguuredbi
G
zakonocestamata,zatitnipojaszaautocestu(40mi7muvisinu!)
G
tojegraevinskiproizvod
G
kadajeuporabljiv
G
certifikatiizjava...
G
tomoraimatibetonkoddopremanjanagradilite
G
sustaviocjenjivanja+beton
G
toseizdajezaocjenu2+
G
tkokontroliragraevinskeproizvodeigdje
G
vodopravniaktikojisuupravniitojeupravniakt
G
izjavaosvojstvimagraevnogproizvoda(tojojprethodi,radnjekojeradiproizvoa,akoje
G
odobrenoprijavljenotijelo..)
akreditacija(oprema,strunoosobljeisustavupravljanjamoraseimatidabisedobila
G
potvrdaoakreditaciji)
temeljnizahtjevizagraevinunabrojati.
A
244 tosunorme?kakooznaavamohrvatskenormekojimasuprihvaeneeuropskenorme?
245 tosueurocodovi?
246 kojetehnikepropiseznate?
teh. propis za zidane konstrukcije, o emu govori? koji su dijelovi projekta zidanih
247
konstrukcija?
248 oznaavanjecilice,objasniti
249 tehnikipropisi
250 otpremnica
251 oznakabetona(gdjesepieotpr.tosvepienaotpr.)
252 sustavocjenivanja(2+)
253 tomoraimatisvakigra.proizvod(izjava,cert.osvojstvimakvalitete,oznaka)
254 uredba305/2011
255 usklaenoineusklaenopodruje
256 tpbksveotomeiprilozima
257 tkodajeizjavuosvojstvima
259 305/2011
260 tehnikipropisizagraevinskeproizvode(ocijevima)
261 tojegraevniproizvod
262 tojeuporabljivost
263 kakodokazujemodajegraevniproizvoduporabljiv
264 sveosustavuocjenivanja
265 programkontroleiosiguranjekvalitete
A
A
Izradio:
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
35/55
R.Br.
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
Pitanje:
Struka
tehnikaocjena
G
akreditacija,certifikacija
G
tojemjeriteljstvo,imesebavi,tkoobavljaposlovemjeriteljstva
G
taktilnapovrina
G
vodopravniakti
G
zatitnepojasezasveceste
G
akreditacija
G
sustaviocjenjivanja(nabrojati)
G
pkok
G
detaljno2+
G
mehanikaotpornostistabilnost
G
g.proizvodiimaloonjima(tosadriizjavaosvojstvima,kojetreetijelosudjelujeusustavu
G
ocjenjivanja)
elementipristupanosti
G
norme
G
programkontrole
G
oznakecice
G
sustaviocjenjivanja
G
tehnikaspecifikacije
G
sustaviocjenjivanja(kolikoihje,tko,to,primjerproizvoda)
A
tehnikespecifikacije(usklaene,hrvatskepadaljnjapodjela)
A
certifikacija,akreditacija
A
mjeriteljstvo(samotojeitkourh),
A
tpbk(toureuje,projektbk,eczaprojektiranjebk,sustavzaocjenjivanjeiprovjeru
G
stalnostisvojstavabetona)
uredba305/2011(tojenovodonijela,projektiranjeurazliitimzemljamaeurazliita
G
optereenjaodvjetra,snijega,potres)
7.temeljnizahtjevzagraevinu
G
G
toproizvodmoraimatiprijestavljanjanatrite
pristupanostgraevinaosobamasmanjenepokretljivosti
G
graevniproizvod+izjava+certifikat.
G
sustaviocjenjivanja.
G
akreditacijskitijelo(toocjenjujekodcertif.tijela).
G
programkontroleiosiguranjakvalitete.
G
zakonodravnojizmjeriikatastrunekretnina
A
zatitnikoridorzaautocestu(40sastrane,7uvisinu)
A
zakonograevnimproizvodimausklaenoineusklaenopodruje(najbitnijejereidaza
usklaenovrijedeusklaenehrvatskeieuropskenorme,azaneusklaenovrijede
A
neusklaenehrvatskeieuropskenorme)
ozakonuograevinskimproizvodima
G
usklaenoineusklaenopodruje
G
tehnikaregulativabetonskekonstrukcijeitoplinskazatitaiutedaenergije(tosadri
G
glavniprojekt)
zakonograevinskimproizvodima(ovoobaveznoprouitstajeusklaenoastaneusklaeno
G
podrujetojeosnovasvega)
beton(kojisustavje...2+uneusklaenompodrujujeiimaoznakucnaotpremnici
G
betona)
elementipristupanosti(kojisu?nagibrampeikolikostanovatrebaprilagoditiuzgradama1
G
stanna10)
Izradio:
36/55
R.Br. Pitanje:
Struka
zakonojavnimcestama...(onajesamareklaocemugovoriajanabrojalakojisuelementi
306
G
ceste)
dijeloviglprojektabetonskihkonstrukcija,detaljnoiusporedbasglprojektomsobziromna
307
A
usteduenergije(tehpropisoracionalnojuporabienergije...)
308 pgp,tkogaizadjuje,atkoovjerava
A
stojedonionovizakonogradevnimproizvodima(sustaviocjenjivanja,uskladnjeno
309
A
neuskladjenopodrucje,7.temeljnizahtjev)
graevniproizvodionovomzakonu,toznaiharmoniziranotoneharmonizirano,tose
310
A
ureuje,sustavisukladnosti,promjene..
zakonodravnojizmjeriikatastrunekretninatoureuje,kojekartepoznajem,zatose
311
A
izrauju..
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323
324
325
326
327
zakonocestamatoureuje,zatojevaan,kojisuosnovnitermini,tojetoprometna
graevina?kojeveliinepoznam?odkogatraimouvjetezaprikljuenjeigradnju..
tehnikipropisi
akreditacijskotijelo
akreditacija(todobronauite)
certifikacija(todobronauite)
mjeriteljstvo(todoboronauite)
ocjenjivanjeiprovjerastalnostisvojstava
graevinskiproizvod
taktilnapovrina
gsnigsu
tpbktodefinira
totrebadobitiizvoaprijeisporukebetonanagradilite,osimotpremnice(izjavuo
svojstvimaodbetonareitehnikeuputezaisti)
kodoznake"c"naotpremnicibetona,topieuzistusdesnestrane(brojcertifikata,kojise
moeprovjeritinanetu)
todefinirazakonograevinskimproizvodima,posebnodvaraslanjenja(usklaenoi
neusklaenopodruje)
tojeusklaenoatoneusklaenopodruje(zausklaeno"ce"vrijedeusklaeneeuropskei
hrvatskenorme,aneusklaeno"c"vrijedeneusklaeneeuropskeihrvatskenorme,tou
paladinukrivopie,ovojeispravnoibitno)
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
328 zakonovodamatodefinira,kojiodvodopravnihakatasuupravniakti,tetojeupravniakt
pravilnikopristupanostiosobamasmanjenepokretljivosti,elementipristupanosti,rampa
detaljno(kojevisinskerazlikesepremoujurampom,kojisunagibi(iupostotku))
329
330
331
332
333
334
oznakeceicprouitipravilnikoobliku,sadrajuiizgleduoznaka!dodatnopitanje:tosve
pienaoznakama?(bitnojebiloreidasenadnuoznakenalaziobavijestosvojstvima
gra.proizvoda.)
obvezeproizvoaa?
izjavaosvojstvima
elementipristupanosti,detaljnijeoprilagodljivomstanubitnojereidajetostankojije
lakoprilagodljiv(bezveihulaganja)dabipostaopristupaan.
335 tojenovopopitanjuzakonaograevinskimproizvodimaodulaskahrvatskeueu?
Izradio:
G
G
G
G
G
G
37/55
R.Br.
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
Pitanje:
tojeusklaenopodruje?
oznaavanjece/c?
todefiniratpbk?
tosadriprojektbetonskekonstrukcije?(detaljnojosvakidio)
todefinirazakonocestama?
dijelovijavneceste
zatitnipojasautoceste
todefinirapravilnikoosiguranjupristupanostigraevinaosobamasinvaliditetomi
smanjenepokretljivosti?
osnovnielementipristupanosti
elementipristupanostizasavladavanjevisinskihrazlika
detaljnoorampi
tehnikipropiszabeton
todostavljaproizvoabetonanagradilite
tojenovouzakonuogra.proizvodimaodulaskaueu
kojisusistemiispitivanjastalnostisvojstava,detaljnije2+
obaveznoprouitiuredbu305/2011(usklaenoineusklaeno)tosuskorosvakogpitali
ispitivai.
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
zakon o graevnim proizvodima, uredba 305/2011, dosta nairoko i openito... o ovome smo
priali stvarno dugo i tu se treba snalaziti, nije bilo konkretnih pitanja... trebalo je znati
353
sadrajno rei to odreuje uredba, a to zakon o gp (usklaeno/neusklaeno, temeljni
zahtjevi),tosedogodilosastupanjemueu,programkontroleiosiguranjakvalitete
354
355
356
357
358
359
360
361
362
363
364
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
365
366
367
368
369
370
371
372
373
374
375
376
377
zakonodravnojizmjeriikatastru(openitotoureujeikartepomjerilima)
toproizvoamoraprijestavljanjaproizvodanatrite?
sadrajprogramakontroleiosiguranjakvalitete?
kojisusustaviocjenjivanjastalnostisvojstvaitoodreuju?
sustavsukladnostibetona
osustvu2+
graevniproizvod
izjavaosvojstvima
tehnikipropisizabet.konstrukcije(openito)
sustavpotvrivanjazabeton
tosvakiproizvodmorasadravatidabidoaonatrite(izjavuosvojstvima,certifikat,tko
ihizdaje)
sustaviocjenjivanja
sustav2+tokontroliraproizvoa
pkok
topratiisporukumaterijalanagradilite(kojadokumentacija)
akreditacija
uredba305/2011
graevniproizvod
tehnikaspecifikacija
kojesuispraveosukaldnostiitkokojudonosi
zadodatak
Izradio:
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
38/55
R.Br.
378
379
380
381
382
383
384
385
386
387
388
389
390
391
392
393
394
395
396
397
398
399
400
401
402
403
404
Pitanje:
sustavocjenjivanja2+,kojesuobavezeproizvoaa,akojetreestrane
sustaviocjenjivanja
uredba568/2014
akreditacija
izjavaosukladnosti
imesebavipravilnikzabetkonst
rampezainvalideuzgradamakolikinagib,ukojimzgradama
usklaenoineusklaenopodruje,oznakecice
tehnikaocjenazabetontoznai(2+)
tehnikaocjenazaarmaturutoznai(1+)
tomoraoddokumentacijezabetonnagradilitu
projektproizvodnjeiupravljanjakvalitetombetona
prvopitanje;kojegradivoeliteodgovarati?(zidanekonstrukcije)
cefrtifikat
mjeriteljstvo
Graevniproizvod
Elementipristupanosti
Energetskipregledicertificiranje
Zakonovodama
vodopravniakti
usklaeno.neusklaenopodruje
oznakece,c.
sustaviocjenjivanjasukladnosti(5sustava,3tjela)
kojezgrademorajubitipristupanjeinvalidima(kojeprostorije?)
dalioznakeceicznaetoefugradilita?ne,bitnodaimajucertifikt....
akreditacija,certifikacija
elementipristupanosti,kojisukodsamostalnogivljenja(samonabrojiti),akojisuza
405
svladavanjevisinskerazlikeirecinetoorampi
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
39/55
UepodrujestukeZGRADE
R.Br. Pitanje:
1 vrstezia
Struka
G
tehnikipropiszadimnjake(kojidimnjacisuizuzetipropisomindustrijskiislobodnostojei)
3
4
5
6
7
8
9
10
11
uvjetizavrataiprozore
bitnizahtjevizazidanekonstrukcije
kojiobjektimorajubitipristupaniakojine
tpbkitojebeton,gustoabetona,teinakonstrukcije
vrstecementa
vrstemortova
kakoarmirativertikalniserkla
vrstezia
oznakearmature
G
G
G
G
G
G
G
G
G
12
energetskocertificiranje,pojmoviosobito(inzistiralajedostanastunomizraavanju)
13
elementipristupanosti,nabrojatiimalodetaljnijeoelementimaneovisnogivljenja,stan,
dozvoljeninagibirampe...(tusamsekrenuostrunijeizraavatiiodgovaratistrogopo
pravilnikupajefaliloljudskostiuodgovorima...)
14
toplinskimost(prvodefinicijapaondazdravoseljakitojeprolobezprigovora)
15
16
17
18
energetskoceriticiranje(noveipostojee)
zietoje,vrste,omeenozie
toplinskimost
sveoenergetskimpregledimaicertificiranju.(podpitalamenetokakoseodreujekojesu
graevinepostojeeakojeneilikojesustareakojenove,ausmisluenergetskogpregledai
certificiranja.zblesilamepaseninesjeampitanja,anisamznalaniodgovor,rekladaje
odreenagranicanekidatumu2008.godini.poslijesamponetutrailaalinisamnailana
tuinformaciju?!)
kojisuelementipristupanosti?sveoelementimapristupanostizasvladavanjevisinske
razlike.nabrojinekeelementepistupanostineovisnogivljenja.
A
A
A
A
19
20
21
22
23
24
25
26
27
tojetoplinskimost?kadikakoserjeava(napomenutidaseprvouidejnommorasvestina
najmanjumoguumjeru,aondadetaljimauizvedbenom,natemeljufizikezgrade)?
energetskicertifikattosveiznjegamoemosaznatiograevini,kakoznamodalije
izraenzapostojeuilinovugraevinu,kojajegranicapostojee/novo(jasamrekladatum
izpravilnika1.10.2007.,alimijeondaobjasniladaupraksizapravonijetakonego
2011.godina,alineznamtonokojidatum
plivajuipod
toplinskimost
energetskicertifikat(stoarh.saznajeiznjeganabrojatiodegasesastojiec)
plivajuipod(kakoseizvodi)
elementipristupanosti(pitalamedakaemtaznamorampiidozvoljenavisinastepenice
1315cm)
A
A
A
A
A
A
A
A
28
energetskicertifikat(def.,stoarh.saznajeiznjega,stokodnovih/starihzgrada.)
29
toplinskimostiproblematika(kakosepronalaze,stouzrokuju,kakoseizbjegavaju.)
Izradio:
40/55
R.Br. Pitanje:
30
stosenadovezalonarazgovoropasivnojkuciiproblematiciprozracivanjatenaminimalne
uvijetezaprojektiranjeigradnjustanova(dimnjak)stobiarhitektitrebaliznati
Struka
A
35
36
energetskicertifikatopenito?razlikaue.c.zanovuistaruzgradu?(novazgradaje,prema
novompravilniku,od2007!!!zaboravite2010ilibilokojidrugidatum)
elementipristupanosti?netoorampi..
toplinskimost?(nakrajusmoirazgovaralioproblemimazrakopropusnostikodpasivnih
zgrada)
tehnikipropiszazidanekonstrukcije(temeljnizahtjevizazidanekonstrukcije,natosesve
odnoseprilozitehnikogpropisazazidanekonstrukcije,vrstezia,vrstemorta,vrste
cementa...)
izraunvlastiteteineploe
koeficijentisigurnostizaoptereenja
G
G
37
kakosearmiranjuvertikalniserklai(1etaa410,2etae414,vilice6/25cm)
31
32
33
34
38
39
razrediizloenostibetona(x0,xc,xf,xd,xs,xm,xaukratkosamoreiookoliu,npr.
xf=smrzavanje/odmrzavanje)
energetskicertifikat(toje,tkogaizrauje,utodajeuvid,kojebitnepodatkesadrituje
bilobitnoreidadajeuputezakoritenjezanovezgradeiprijedlogpoboljanjaenergetskih
svojstavazapostojeezgrade)
A
A
A
G
G
G
40
b500bobjasnitisveoznake(bitnojebiloreidajebsrednjirazredduktilnosti)
41
42
43
44
45
teinaarmiranogbetona25kn/m3
oemugovoriec1,oemuec8
taktilnapovrina
tojezie
plivajuipod
G
G
G
A
A
46
energetskicertifikattoje,kakoizgleda,togovori(gospodjajepitalatobimekao
projektantanajviezanimalokodrekonstrukcijeodgovorjepodaciotermotehnikom
sustavu,daznamoimejezgradaopremljena,kojeenergentekorisit)
47
energetskocertificiranjekakoizgleda?kojajerazlikazanoveipostojeezgrade?
48
toplinskimost
plivajuipodkakobiudvijerijeiobjasnilatoje?reklasamudarnizvukiodvajanje.pa
smomaloprialiotome.
energetskicertifikatzastareinovegraevine?kojesutonovegraevine?bilajezadovoljna
odgovorom2007(stupanjenasnaguzakonaopuig)iakosamspomenuladasuidrugidatum
tj.godinemogui(2010.,2011.).zanovegraevinebitnoreidaseradinatemeljuzavrnog
izvjeanadzornoginenjera.
toplinskimostovi?
elementipristupanostiiosobesmanjenepokretljivosti?
kolegejepitalaeurokodove,aposebnoeurokod7.
energetskicertifikatiiskaznicatoplinskeenergije
taktilnapovrina
tehnikipropiszaprozoreivratauvjeti
vrstecementa,mortaizia
zavrniradovi(nabrojiti)
temeljnizahtjevizagraevine
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
Izradio:
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
41/55
R.Br. Pitanje:
Struka
60 beton(vrste,sustaviocj.,)
A
61 tajenorma
A
energetski certifikat, ta je, od ega se sastoji (kako vidimo dali je postojea ili nova zgrada
62
A
poen.pregledili)
63
elementipristuanostizaosobesmanjenepok.iinvalide(mjererampe...imjerekala...)
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
sadrajglavnogprojekta
iskaznicatopline
cetificiranje
kakoseraunavlastitateinaploe
eurocod1vrsteoptereenja
gsnigsuobjasnirazlikuikojejevanije
kakosearmirajuvertikalniserklai
tehikipropisizaprozoreivrata
zavrniradoviugraevinarstvu
kakosearmiravserkla?balkon?ploaoslonjenana2zida?
oemugovorieurocod1iosnoveeurokoda8?
vrstezia?
vrstecementa?
vrstemorta?
armatura,kakvasekoristinajviedanas?tosuoznakeb500b,jedinicamjeren/mm2,drugi
bjeduktilnost!!
sveotehnikipropiszaelinekonstrukcije
taktilnapovrinaujavnimobjektima?dimenzije?
svojstva(prozoraivrata)zapredvidiveuvjeteuobiajeneuporabegraevine
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
zidje: skup zidnih elemenata polozenih na projektom odredjeni nacin povezanih mortom na
konacnom mjestu u gradjevini ili predgotovljeno zidje (a.1. teh propisa); to znaci da je zidni
element dio koji cini zidje, a ne zid. zid: uspravan dio zgrade na kojemu lezi kroviste ili koji
pregradjuje unutrasnji prostor (rjecnik hrvatskoga jezika), na to se moze dodati, uz kroviste,
isto medjukatna konstrukcija. to znaci da je zid pregradni element bilo kojeg sastava (knauf,
staklo,metal....),idajezidjevrstazida
za zid je bolje reci: "uspravan dio gradjevine koji pregradjuje prostor i moze biti od bilo kojeg
materijala" i tako izostaviti na kojega lezi, odnosno nosivi zid, posto ako je nosivi zid gradjen
od zidnih elemenata se podrazumijeva da je on zidje, a ako je nosiva konstrukcija drvena ili
celicna, onda se koriste eventualno jednoslojni oblozni zidovi npr.od knaufa za pregraditi ili
oblozitikonstrukciju
tojetoenergetskipregledikadasevri?
koja je granica nove zgrade po teh. propisu o rac. uporabi energije i topl. zat.? zato 2007?
kriteriji za energetska svojstva npr 2005.e su bili nii (manje izolacije, koeficijenti bili
drugaiji)
razlika en certificiranja novih i starih zgrada? koji su dijelovi certifikata u jednom, a koji u
drugomsluaju?
eurocod7,sveogeotehnikomelaboratu
toplinskimost
plivajuipod(kljunarijeudefinicijijeodvajanje)
tehnikipropisi(4podruja,kojisu)
teh.propisizakonstrukcije(toureuju3dijela)
vrsteoptereenja(eurokod1stalno,promjenjivo,izvanredno)
Izradio:
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
A
A
42/55
R.Br.
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
Pitanje:
koeficijentigsn
armiranjeserklaa,ploe,konzole
definicijaitipovizia,smicanjeredovacigli
ceste,razvrstavanje,zatitnipojas
nabrojiecove?kojijekoji?
ec0osnoveprojektiranja
ec1djelovanjanakonstrukciju
ec2projektiranjebetonskihkonstrukcija
ec3projektiranjeelinihkonstrukcija
ec4projektiranjespregnutihkonstrukcija
ec5projektiranjedrvenihkonstrukcija
ec6projektiranjezidanihkonstrukcija
ec7geotehnikaprojektiranja
ec8projektiranjekonstrukcijaotpornihnapotres
ec9projektiranjealuminijskihkonstrukcija
Struka
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
108 energetskicertifikat(kojeinformacijeizcertifikatasubitnezaprojektantatj.toonmoeiz
njegavidjetikadgapogledasustavigrijanja,hlaenja,ventilacije,energenti,voda...)
109 plivajuipod
110 toplinskimost
energetskicertifikat(stojeopcenito,stosadrzi,stonamgovori,razlikanoveipostojece
111 zgrade,kojeinformacijeizcertifikatasubitnezaprojektantasustavigrijanja,hladjenja,
ventilacije,energenti,voda...)
112 plivajucipod
113 zidje(stoje,primjere,razlikauodnosunazid,kakosestrucnozovenadozidomedjenozidje)
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
energetskicertifikat(dagaopiemkakoizgleda,kojesvepodatkeima,kakosepodaci
dobivaju,zatoseuopeizraujekomejenamijenjen..novinasnovimzakonomdase
dostavljaprijeuporabneidasetijekomprojektiranjaizraujeelaboratalternativnihizvora
energije)
toplinskimostovidapojasnimnjihovnastanak(kondenzacija,vlaga),posljediceikakoih
sprijeiti
plivajuipodkadaseizatoizvodi,kojihjeslojeva
energetsko certificiranje, koje su to postojee, a koje nove zgrade (po ispitivaici granica je
2011.primjenadirektive),
elementi pristupanosti, nabrojati i malo detaljnije o elementima neovisnog ivljenja, na
koga se to odnosi (u najveem dijelu na invalide, manje na slijepe ili ograniene
pokretljivosti)
zie definicija (zato na konanom mjestu u graevini), omeeno zie (iznad 1m), u kojem
sepropisunalazisveoziu
toznai4.tokatemeljnogzahtjevazagraevinu,objasnitinaprimjeru
vlastitateinazida
specifinateinopeke,betona
c25/30
b500b
tpzkgraevniproizvodi
eurokod1gsngsu
taktilnepovrine
Izradio:
A
A
A
A
A
A
A
A
A
G
G
G
G
G
G
G
G
G
43/55
R.Br.
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
Pitanje:
vrstemorta
oznakam20kodmorta
oznakab500bkodarmature
plivajuipod
elementipristupanosti(dozvoljenavisinastepenice1315cm!ane1319!)
toplinskimost(vanojereidaselociraiodreujepovrstit.mostavecufizicizgradeu
glavnom,uizv.samorazrada)
zie
Toplinskimostovi(kakoserjeavajuuglavnomprojektu,kakouizvedbenom?)
Plivajuipod
Geotehnikielaborat/Eurokod7(vaanjezatemeljenje,naglasitito)
Izradio:
Struka
G
G
G
G
A
A
A
A
A
A
A
44/55
UepodrujestukeBETON
R.Br. Pitanje:
1 ec2,kojajemetonaprorauna,gsnigsu
Struka
G
napravianalizuoptereenajzagredugdjesenalaziarmaturaugredi,agdjeuosloncima
3
4
5
c25/30,b500b
razrediizloenosti
armiranjevertikalnihserklaaovisnooetaama
ec 8, ubrzanje tlaza ovo ubrzanje bitno je rei da je hr.prije bila podjeljena na zone, a da se
sadoitavaubrzanje.
ispitivanjeab.konstrukcijapokusnimoptereenjem.
ec2,kojajemetodaprorauna,analizaoptereenja,kojaimamodjelovanja
klasebetona,tojed32,cl,pregledibetonskekonstrukcije,kadsekojagleda
kakosearmiraploa,kakobalkon,kakoserklazaprizemnicu
pitadostapitanja,alijeok,skripta
tehnikipropiszazidanekonstrukcije(kojisuprilozi)
eurokod1,8
vrstebetonapoteini
armiranjeprostegrede
potresnekarte
oznakabetonac30/37,oznakaelikab500b
seizmikaopisproraunapoec8(novepotresnekarte>spektarubrzanja>ubrzanje*masa=sile
nakonstrukciju>reznesile>dimenzioniranje)
dimenzioniranjeobjasnikododabirabetonac30/37iarmatureb500bznaesveoznake(za
armaturub500bovajzanjibzanipoveanuduktilnost)
kojemetodeproraunasekoristeuennormamaiobjasniihmalo(gsnigsu)
zatojeen1991(zadjelovanja)
opiianalizuoptereejna(stalna,promjenjivaiizvanrednadjelovanja)
G
G
G
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
koeficijentisigurnostizadjelovanja(1,35stalna,1,5promjenjiva,1,0seizmikaizvanredno)
ec
metodagraninihstanja
vrstedjelovanja
toznaioznakam20
vrstemorta
vrstecementa
kakopristupitiproraunupotresazagraevinuuzadru(kadjepotrebnoraditiproraunna
potreskadne,gdjeunaitepodatke)
seizmolokakartahrvatske(topokazujuizolinije)
zakojeubrzanjetlanijepotrebanproraunnapotres,kojezoneimamouhrvatskojsakojim
ubrzanjimaitojesazonom10
uporabnivijekgraevine(kolikogodinazakojuvrstukonstrukcije,nekolikoprimjera
inenjerskihgraevina)
gdjesedefinirajusvojstvazabetonizraennagradilitu
tojeec1?podpitanje:kakosemodelirapoec1?objasnitikojajerazlikaizmeutedvije
metode?
vrstedjelovanja?podpitanja:kolikoiznosiparcijalnikoeficijentsigurnostizastalno
djelovanje?kakosedobivaoptereenjesnijegom?kolikoopenitoseuzimadjelovanje
snijegaunaimkrajevima?kakosedobivaoptereenjevjetrom?kakoseprovodi
dimenzioniranjeobiteljskekue?
Izradio:
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
45/55
UepodrujestukeBETON
R.Br. Pitanje:
oemugovoritehnikipropiszazidanekonstrukcije?podpitanja:vrstezia?kakosearmira
37
vertikalniserklakoddvoetanegraevine?
38 objsnitioznakub500b?
39
nabrojatirazredeizloenostibetona?podpitanje:zatosubitnirazdrediizloenostibetona?
Struka
G
G
G
55
56
57
58
59
60
61
kontrolabetonaprijeugradnjeiodravanjebetonaprematehnikompropisuzabetonske
konstrukcije?podpitanje:kolikoseestovripregledmostova,akolikostambenihzgrada?
kojajezadaanadzornoginenjera?
kadajepotrebnoprovestiprobnooptereenjebetonskekonstrukcije?
tojeproboj?podpitanja:kakoserjeavaproblemproboja?kakvepukotinenam
signalizirajudapostojiproblemproboja?
tehnikipropiszazidaneopenito
vrstezia
omeenozie
m20toznai
vrstemortovapremasastavu
vrstecementapetvrstacemidocemv
kojevrstecementasesmijukoristitizasvenamjene
proboj
ec8
analizaoptereenjazamost(jersamprojektantmostova)
gsuigsn
dostapitanjajebiloondaobetonskimmostovima(potres,kakoodakle,potresna
kombinacijaalisamoopenito)
c25/30
b5005
todefiniraec2
vrsteoptereenja
razrediizlozenosti
vrstecementa
tosuecitoznamonjima?
G
G
G
G
G
G
G
62
pokojimstanjimaraunamopoecu?pograninimstanjimanosivostiiuporabljivosti
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
kadasetrebaprovestiprobnooptereenje?
koeficijentisigurnostizadjelovanja?
c25/30,toznai25,ato30?
ec8
metodagraninihstanja
analizaoptereenja
odravanjebetonskekonstrukcije
pokusnooptereenjebetonskihkonstrukcija
razrediizloenosti
podjelazia
vrstemortova
armatura
ecnabrojatiiosnovno
granicnastanja
pregedikonstrukcije
osnovnooopterecenjimaikoeficijentima
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
Izradio:
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
46/55
UepodrujestukeBETON
R.Br.
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
Pitanje:
Struka
natoseodnosiec2
G
vrsteoptereenja?
G
metodeprorauna?
G
c25/30objasniti?elikb500b,taznaib,kojijopostoje
G
c25/30d8s2cl0,4xc2objasnitiznaenjesvega
G
razredotpornostipremarazredimaizloenostinabrojati
G
kakoizraunatiteinuploe?
G
vrstezidova,zia,tajeomeenozie?
G
kojimortovipostoje?
G
vrstecementa
G
sustavocjenjivanjazabeton
G
zakonograevinskimproizvodima(vrlobitnopoznavanjeuskl.ineuskl.podrujaikakoje
G
touzakonudefinirano)
t.z.
G
probojploe
G
razrediizloenosti+xdprimjerkloridakojinisuizmora
G
djelovanjastalno
G
teinagrede
G
objasnitibetonc25/30
G
ec1,toje,nabrojitidjelovanja,najpoznatijeizvanrednodjelovanjepotres
G
seizmika(nekeosnove,potresnasilateinazgradeputaoitanjeizgrafa..,povratniperiod
G
grafaje475godina)
oznaavanjebetonauotpremniciklasa,maxzrnoagregata,slijeganje,sadrajklorida,
G
razredizloenosti
nabrojirazredeizloenosti
G
zatosukoeficijenti1.35i1.5(stalnoipokretnooptereenje)
G
natoseodnosiec2
G
vrsteoptereenja?
G
metodeprorauna?
G
tojegsuigsn?
G
c25/30objasniti?elikb500b,taznaib,kojijopostoje
G
c25/30d8s2cl0,4xc2objasnitiznaenjesvega
G
razredotpornostipremarazredimaizloenostinabrojati
G
kakoizraunatiteinuploe?
G
vrstezidova,zia,tajeomeenozie?
G
kakosearmirabalkon?
G
kakosearmirajuvertikalniserklai?
G
zakojebetonskekonstrukcijesemoraprovestiprobnooptereenje?
G
kojimortovipostoje?
G
vrstecementa,vrstabetona
G
ec1
G
2vrsteoptereenja
G
proboj,tojeikakoserjeava
G
b500bzatojevezanadrugib?
G
probojploeistupa
G
armiranjekonzoleiploe
G
klasifikiacijabetona
G
pregledibetonskihkonstrukcija(kolikozakojegraevine)
G
graninastanja(gsuigsn)
G
Izradio:
47/55
UepodrujestukeBETON
R.Br.
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
Pitanje:
optereenjenaplouiligreduanaliza
koeficijentisigurnosti
oznakenaotpremnicibetona.
ec8
probojploe(radijalnepukotine).
vrstemortova.
tehnikipropiszabetonskekonstrukcije
sadrajprojektabetonskekonstrukcije
probojploe,kakvogsuoblikapukotine,kakoserijeavaprobojuprojektiranju
vrstemorta
razredbaizloenostibetona
oznakac12/15ikojesumjerenejedinicezatlanuvrstou
graevinskidnevnik
ec1iec8
gsnigsu
gsnigsu
razrediizloenostiprekinuomeprijenegosamsvenabrojala
vrstecementa
seizmikapostupakpoelasampriatioubrzanjutlainatomesmosezadrali,nijena
krajupitaocijelipostupak.dodatnapitanja:odaklesedobijepodatakoubrzanjutla(iz
nacionalnihdodatakausklopuec8).daliseraunanapotresakojeubrzanje0,05?(ne).
kolikojemaksimalnoikojajetozona?(0,3i9.zona).
ec2
ec6
koeficijentizastalnoipromjenjivooptereenje
probniradnabrojatizakojekonstrukcije
todefiniratpzk?
vrstezia
odravanjebetonskekonstrukcijevrstepregledaivremenskiperiodi
razrediizloenostibetona
tojeomeenozie?
probojploeikakogaprepoznati?(krunepukotine)
ec2
metodeprorauna
vrstecementa
dimenzioniranjebetonskekonstrukcije
potres
vlastitateina
probnooptereenje
kojieckoristimozaprojektiranjebetonskihkonstrukcija,akojizapotres
ec2
metodegraninihstanja,gsnigsupojasniti
vrstedjelovanja,primjerzasvakuvrstu
razredtlanevrstoe
objasnic25/30ib500b
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
167 objasnitiproraunotpornostinapotres,kojekartekoristimo,tojenanjimanaznaeno
168 dalijezaag=0,05potrebanproraunnapotres
169 analizaoptereenjaobiteljskekue
G
G
Izradio:
48/55
UepodrujestukeBETON
R.Br. Pitanje:
seizmikiproraunvrsteproraunanacionalnidodatak,podrujejakomaleimale
170
seizminosti,metodabonesile
171 razrediizloenostinabrojati
172 oparcijalnimkoeficijentimaopenito
Izradio:
Struka
G
G
G
49/55
UepodrujestukeELIK
R.Br. Pitanje:
Izradio:
Struka
50/55
UepodrujestukeHIDROTEHNIKA
R.Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Pitanje:
tojetoaglomeracija(definicija)
zatienapodruja(samonabrojati)
planskidokumentiupravljanjavodama(nabrojati)
strategijaupravljanjavodama(tkojudonosi,nakolikodugo,odkadavrijeditrenutna
strategija)
opekoritenjevoda,slobodnokoritenje(ukratkoobjasniti)
vodopravnadozvola(ukratkoobjasnitizatoseizdaje)
tkomoebitijavniisporuiteljvodnihusluga,kojeuvjetemoraispunjavatizaobavljanje
djelatnosti
zonesanitarnezatiteizvoritasazahvaanjemvodeizvodonosnikasmeuzrnskom
poroznosti,tkodonosiodlukuoodreivanjuzonasanitarnezatite
zakonovodama
vodopravniakti(nabrojati,kojisuupravniakti,vodopravnadozvoladetaljno)
tkojeisporuiteljjavnihslubi(komunalnadrutva,uijojsunadlenostijls)
zonesanitarnezatitekra(sveopukot.ipukot.kavernoznojporoznosti,tokadsupovrine
velikezona1ai1b,tkojenadleankadsuvelikepovrineslivovaupanija)
13
hidrotehnikegraevinesustavaodvodnje(preljevi,cs,ureajizaproi.,kolikoima
stupnjevaproi.)
14
dravniplanobraneodpoplava(opisatitajplanitosutoizvanredneiiznenadnemjere)
15
vodopravnedozvole
graevine javne odvodnje nabrojati, kad se koriste lagune, podmorski ispust (dozani
bazen)
16
17
uredbaostandardukakvoevodatapropisuje,elementizautvrivanjestanjavoda
18
19
20
21
22
23
24
upravljanjerizicimaodpoplava
posebniuvijetiprikljuenja(opis,tkoihizdaje)
tomorazadovoljitpravnaosobadamoeoavljatiposloveobraneodpoplava
kadsekoristebrane,kadnasipi,materijali.
obranaodleda
vodnodobroijavnovodnodobro,definicije,kojajerazlikameunjima?
vodopravnadozvola,definicija,zatoseizdaje,tkojeizdaje,nakojerazdoblje
tojepotrebnoosiguratiu1.zonisanitarnezatiteizvoritasazahvaanjemvodeiz
vodonosnikasmeuzrnskomporoznosti?
dravniplanobraneodpoplava,nositeljiobraneodpoplava,razlikaizmeuredovnihi
preventivnihmjeraobraneodpoplava
razlikaizmeunavodnjavanjaiodvodnje,graevinezamelioracije
nasipi,definicija,nakojinainseodravaju
vodnapodruja,nabrojatiitkoodreujegranice
podjelavoda
naeloupravljanjavodama
zonezatite
zonezatiteizvoritaukru
tajeaglomeracija
tajemelioracija
planskidokumentiupravljanjavodama
tkoobavljadjelatnostivodoopskrbeiodvodnje
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
51/55
UepodrujestukeHIDROTEHNIKA
R.Br. Pitanje:
38
zonesanitarnezatitezazahvaanjeizakumulacijeijezera(ubitisamonabrojati)
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
vodopravniuvjeti
uvjetiprikljuenja
dravniplanzatiteodpoplava
uvjetikojemorajuispunjavatijavniisporuiteljivodneusluge
uvjetiprikljuenja(kojisuitkoihizdaje,nakojiperiodseizdaju2godine)
podrujaposebnezatite
nasutebrane
obranaodtetnihdjelovanjavoda
nasipi
vodopravniuvjeti
obveznovodopravnomiljenje
zahvativodenaotvorenimvodotocima
Izradio:
Struka
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
52/55
UepodrujestukePROMET
R.Br. Pitanje:
1 ovlastiupravljaajavnihcesta
Struka
G
zatoupravljaneizvodiradoveredovnogiizvanrednogodravanjazakonocestama,l.33
3
4
tojerigol,rubnjak
razlikaizmeuautocesteibrzeceste(zaustavnitrak)
G
G
zatosenaautocestimogurazvijativisokebrzineosimtehnikihelemenatacestekoji
omoguavajurazvijanjevisokihbrzinanajbitnijejetodasukrianjaizvedenavanrazine
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
tojeredovno,atoizvanrednoodravanje
eljeznikocestovniprijelazi
izvanredniprijevoz
dijelovijavneceste
odravanjeraskrijauistojrazini
kolikijezatitnipojaszareklame(100m)
bankina,berma
oemuovisinagibpokosa(vrstimaterijalaodkojegseradi,kutunutarnjegtrenjamaterijala
odreujemaxnagib)
pravilnikoautobusnimstajalitima
istraniradovi
zakonocestamaopenito
tosujavneceste
tosunerazvrstaneceste
njihovarazlika
istraniradovi
geotehnikielaborat
zatitapokosa
tosadritehnikiopisglavnogprojektazajavnucestu
razlikaautocesteibrzeceste
berma
rubnitrak
mjerezatitejavnihcesta
financiranjejavnihcesta
kakviplanovipostojeusmisluzakonaocestama
krianjecesteipruge
krianjedvijucestanadlenostnadupravljanjemiodravanjem(kadsekriajudravnai
lokalnacestakoupravlja)
todefinirazakonoeljeznici
tojeinfrastrukturnikapacitet
eljeznikeprugekaojavnodobro
kakoseplanira,itko,izgradnjunovihpruga,rekonstrukcijupostojeih,itd...(vlada,prostorni
planovikojisu...)
toureujezakonocestama
tosujavneceste
podjelajavnihcesta
tosutonerazvrstaneceste
dijelovijavneceste
zatitnipojas
zatitnipojaszareklameiodstupanjeodnjega
odravanjeceste
Izradio:
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
G
53/55
UepodrujestukePROMET
R.Br. Pitanje:
44
graenjeceste(usmisluishoenjadozvolasamonabrojatilok,gra.iuporabnudozvolu)
Izradio:
Struka
G
54/55
UepodrujestukePROSTORNOUREENJE
R.Br. Pitanje:
1 kakosurazvrstanegraevineuzakonuogradnji?
Struka
A
zakojezahvateseizdajelokacijskadozvola?kojisutozahvatikojisenesmatraju
graenjem?(nakontosamjojrekladajetomaloproblematinopodrujejernisamnala
konkretanodgovorosimonogunacrtuuredbeobjasnilajedasutosvizahvatiuprostoru
kojisedoslovnonemogusmatratigraenjemkaonpr.ribolovnapodrujazakojese
postavljajubove,mreeasvejednomorajunanpr.procjenuutjecajanaokoli,drugi
primjer:poletnosletnastazazazmajarenje?)
prostorniplangradazagrebaimaobiljejadvaplana,koja?(izmeuppippuo/g)zato?(jer
odreujegranicegraevinskogpodruja)tkodonosiprostorneplanoveugraduzagrebu?
4
5
6
kadseizraujeupu?
kojiplanovimorajuproistratekuprocjenuutjecajanaokoli?
kadseizraujedpuzagroblja?
A
A
A
kolikajedozvoljenapovrinabazenaupravilnikuojednostavnimgraevinamairadovima?
8
9
podjelagraevinapremazakonuogradnjisamonabrojati
kadaseradidpukodproirenjapostojeeggroblja
podjelanezakonitoizgraenihzgradaitosuikojasedokumentacijapredajekod
jednostavnihgraevina
tojestratekaprocjenautjecajanaokoliizakojeplanoveseradi
kadseradiupu
postupakdonoenjaplanova
tkodonosiodlukuoizradiplanaikadsedonosi
izvjeeostanjuuprostoruzakojeradzobljeseradi,kojesumuznaajke
zakonocestama
zakononaseljima
A
A
10
11
12
13
14
15
16
17
A
A
A
A
A
A
A
A
18
pravilnikoopinamakojemogudonijetiprostorniplanureenjaopinesmanjenogsadrajai
sadraju,mjerilimakartografskihprikazaiobveznimprilozimatogaplana
19
20
uredbaoprocjeniutjecajuzahvatanaokoli
A
A
21
pravilnikosadrajuiobveznimprostornimpokazateljimaizvjeaostanjuuprostoru
Izradio:
55/55

Stručni Ispit Za Građevinare I Arhitekte - Odgovori Na Pitanja S Rokova

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Stručni Ispit Za Građevinare I Arhitekte - Odgovori Na Pitanja S Rokova

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Odgovori na pitanja s grupe Struni ispit za graevinare od

elim vam puno sree na ispitu!

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

3. Mehanika otpornost i stabilnost

ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela,

velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,

4. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

10. Koje dozvole sve postoje

11. Kako prepoznati gradilite, kako ga oznaavamo? Isto kod rekonstrukcije?

14. to izvoa mora napraviti nakon to zavri graenje?

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

16. Treba li izvoa prisustvovati tehnikom pregledu? to radi?

18. Akti na temelju kojih se gradi

19. Rjeenje o uvjetima graenja

20. Prijava gradilita

21. Uporabna dozvola, za koje graevine se izdaje, to se prilae zahtjevu

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

23. Energetski certifikat

24. Tipski projekt

25. Razlika tipskog i glavnog projekta

26. Izjava o svojstvima

27. Etapno i fazno graenje

28. Skupine graevina

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

30. Privremene graevine

31. Tehniki pregled

32. to radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole

33. Lokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilae zahtjevu

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

34. Idejni projekt

36. Komunalni doprinos

37. Tehniki propis

40. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe

41. Zadae arhitektonske struke

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

43. Pokusni rad, kad se mora predvidjeti

44. Lokacijska informacija

45. Informacijski sustav prostornog ureenja

47. Sadraj idejnog projekta

48. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

50. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem

51. Geodetski projekt

52. Prostorni planovi

53. Graevine prije 1968.

54. Jednostavne graevine i radovi

Izradio: Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Osnove tehnike regulative odgovori na pitanja

55. Kada je potrebno definiranje graevne estice a kada obuhvata u prostoru

56. Vrste projekata

57. Glavni projekt

58. to je bitno za elaborate?

59. Za to se sve moe koristiti tipski projekt?

60. Upravni akt

61. Sloena graevina