Transkript WOO, ERY 000.0270 /TRANSKRIPT GOVORA RADOVANA KARADZICA U BH PARLAMENTU/ /V000 - 0270; Master copy, VHS; 0:00:00 ~ 0:10:36/ /Trajanje sekvence: 10° 36° Proizvodnja: nije navedeno/ Datum: 15. Oktobar 1991/ 0:00:00 Radovan Karadzi¢: Da me gospodin Kadi, moj uvazeni kolega, nije prozvao, izasao bih da éestitam gospodinu Bjelobrku na ovoj diskusiji u kojoj nam je..., u kojoj nas je jos jednom podsjetio da su suvereni narodi u Bosni i Hercegovini. A suvereni narod znaci narod koji ima vlast nad samim sobom i nitko ne moze da mu naturi viast, Ni ova Skupitina, nitko drugi. Dakle, ovu diskusiju potpuno prihvatam i mislim da je sa strane SDP-a ovo jedno novo svjetlo na ovaj posao Koji radimo veé peti dan ovdje. No, da se vratim na mog uva%enog kolegu, gospodina Kadi¢a... ‘/nerazgovjetni podvik/ Naima Kadi¢a, ne Rasima. Gospodin Kadié je na miru i na tenane, analizirao pismeno moj usmeni govor od petka i moram da kaZem puno citata i moram da kazem da u tom njegovom govoru nista nije tatno sim tih citata, mada su i oni istrgnuti iz konteksta, pa 2vuée netono, / smijeh i aplauz u Skupstini/ Gospodo, da budemo otvoreni i posteni i da narodu Bosne i Hercegovine kazemo 0 Zemu se radi. Vama treba, nekima, do petka , do kraja ove nedjelje, da u Haagu donesete od ove Skupitine napismenu odluku da se ona upucuje istim putem kojim je krenula Slovenija i Hrvatska. To vam treba hitno, i neophodno i O€ajno se borite da to dobijete na neustavan i nelegalan nagin, A nemate nikakvog nacina da to dobijete, niti imate nagina da to poslije toga ostvarite, jer je narod suveren i Srpski i Hrvatski i Muslimanski i nemate nagina da to ostvarite. Gospodo, ovom narodu morate posteno da kazete... Vi ovim Sto pokuavate da uradite, spremni ste da prekrsite Ustav Bosne i Hercegovine, koji je jasno rekao da su..., kako, na Koji nagin se moze neka odluka koja se tide nacionalne ravnopravnosti izglasati, a kako se ne moze izglasati, Gospodin Kadi¢ kaze, u isto} recenici, “Narodi u Bosni i Hercegovini su ravnopravni, ali mi Gemo ovu stvar izglasati”. Protiv volje srpskog naroda, ¢ak i protiv volje gospodina Bjelobrka, koji je Srbin, iz SDP-a, ako se ne varam... /uje neciji. povil/. Jugosloven. Nastupio je jugoslovenski, pa mi se uéinilo da je Srbin Asmijeh i aplauz u Skupitini/ Papir, papir u Evropu ponijeti ne moZete, niti u Evropi mozete, preko nas, postiGi svoj cilj da odvojite Gitavu Bosnu i Hercegovinu od lof4Transkript ERN 000.0270 Jugoslavije, jer ovo Sto vi predlazete zadire u integritet Jugoslavije, a integritet Jugoslavije se moze poremetiti, mada ne moze ni to..., ali moze ako se dogovorite u Saveznoj Skupstini, wu saveznim institucijama. Ovdje se mijeSaju mnogi planovi. Pozivate se na Ustav i na zakone kad vam treba, a kad vam ne treba, onda idete sa politi¢kim proklamacijama, A jedna od najflagrantnijih stvari u tom svemu Sto tadite jeste da vi pokuSavate da postupke Slovenije i Hrvatske sankcionigete kao pravne. Sad nam je jasno zasto se u ovom Parlamentu fuo aplauz kad su Slovenija i Hrvatska proglasile suverenost i nezavisnost. Zato, Sto ste, gospodo, htjeli da se drzite za nogu Sloveniji i Hrvatskoj, pa njih ohrabrujete da izidju iz Jugoslavije, ne bi li i vas izvukli iz Jugoslavije. Vi nemate natina da izidjete iz Jugoslavije drugatie. Asmijeh i aplauz.u Skupstini/ Srbi u Bosni i Hercegovini mogu da sprijete i Hrvate i Muslimane, ako je stani-pani. /bucna reakcija pojedinaca u Skupstini/ Ali mi necemo da vas sprijecavamo, Mi necemo da vas sprijecavamo, jer smo suvereni narod i bez obzira na to gdje smo manjina, gdje smo vecina... Ako sam vam ja dosadio..., ja se zaista rijetko javijam 2a ovu govornicu, ako... Onda me pustite da vam kaZem ono Sto vam treba reéi. Gospodo, nisam ja ovdje nastupio kao Bog rata, kao Sto..., kako me netko pocastio epitetom iz Hrvatske Demokratske Zajednice., nego ‘vam kaZem po stoti put, i u naSim razgovorima sam to rekao. Ne kreira Srpska Demokratska Stranka volju srpskog naroda, ona je tumati. Mi bismo vas krvavo slagali kad bismo rekli da vi ovo mozete da izglasate j da moZete s ovim da uradite neSto u Evropi. Evo, gospodin iz SDA, mi tri mjeseca govorimo o drugim stvarima. Razgovaramo slobodno i otvoreno 0 posebnoj i drugatijoj organizaciji Bosne i Hercegovine, ‘gdje Ge mozda, neka trostepenost omoguciti da Bosna ostane cijela i da u Jugoslaviji budu Srbi koliko oni hoce, Muslimani koliko oni hoe, a Hrvati koliko oni hoée. To je jedno trostepeno rjesenje, gdje bi se suverenitet naroda, kao Sto je gospodin Bilob..., Bjelobrk taéno progitao ostvarivao , ne samo na nivou republike i nivou savezne dréave, nego oblasti ili autonomije, kako smo mi predlagali. Ako neéete to, moemo se dogovoriti da mi vas ne sprijecavamo da izadjete iz Jugoslavije plebiscitom naroda, ali istim plebiscitom i po istom pravu, mi emo sprijeviti vas da vi nas izvedete iz Jugoslavije. Evo, gospodin iz SDA, u nasim razgovorima, Zak i u komisiji reveno je, mi ka¥emo “ovo znagi nezavisnost Bosne i Hercegovine”. Reveno je da znati u izvjesnom smislu ako se Hrvatska oteijepi. Dakle, automatizmom, ponasanjem Hrvatske, mijenja se ustavno-pravni polozaj Bosne i Hercegovine. To ne moze. Ustavno-pravni polozaj Bosne i Hercegovine moze da se promijeni samo postupanjem, odnosno ponaSanjem njenih suverenih naroda, a ne hrvatskog naroda u Hrvatskoj ili slovenaékog naroda u Sloveniji. Ne moze se sankcionisati to stanje, nitko na svijetu to stanje nije priznao, i nije priznao ni stanje u..., u..., u stpskim krajevima u Hrvatskoj. Vidjeli ste sto se tamo desilo, gospodin Abdi¢ je nama briljantno ovdje, otvorio perspektivu 0 20f4Transkript ERN vo00-0270 Gemu se radi. Gospodin Abdi¢ je rekao :"Ovo ée biti pravni okvir za postupanje, dok donesemo novi Ustav”. Pogledajte u stenogramu! Dakle, donosimo Ustavni i pravni akt, na neustavan i nepravni nacin. Mi ne branimo da vi podnesete inicijativu da se promijeni Ustav Bosne i Hercegovine. Ali, to ne ide ovako. To mora da ide na ustavny komisiju, pa na Vjece gradjana, pa da se tamo 0 tome... 0 tome glasa. ‘Ali opet, ne mozete da zadirete u materiju koja je regulisana saveznim Ustavom. Ja pokuSavam na najmirniji nagin da... i to da vam kazem, srpski narod zna Sta vi hoéete. Vi hogete u Haagu da postignete da je ovo treéa ili Getvrta republika koja neée da Zivi u Jugoslaviji, a to ne moiete, jer mi hocemo da Zivimo u Jugoslaviji. To mozete da kazete za sebe. Suvereni narodi u Bosni i Hercegovini mogu da kazu za sebe, ne mogu za drugi narod. Cak smo takav zakljuéak donijeli na ovoj SkupStini. Mi éemo vas onemoguciti pred domagom i svjetskom javnoscu da izvrSite nasilje nad srpskim narodom, ustavno nasilje. A nakon ustavnog nasilja, slijede sva druga nasilja, mi se viSe ne pitamo sa situacijom. To je ovdje takodjer, za ovom govornicom, sto puta reteno. Ne pitamo se sa situacijom ako dospijemo u stanje u koje su dospjele Slovenija i Hrvatska, narotito Hrvatska. S tim, sto bi u Bosni i Hercegovini taj pakao bio hiljadu puta tezi i ne bi bilo natina da se zaustavi, I moram da uputim poruku svim poslanicima. Gospodo, ja vas uvjeravam, prvo, kad biste i donijeli neSto veSeras, a nemate nana da to donesete, jer mi imamo ustavni nagin da vas sprijetimo da glasate, kad biste neSto i donijeli, to bi bila bruka za gospodina Tzetbegovica u Haagu, jer mi imamo nagin da _u Haagu to onemogucimo. I to bi bila bruka za ovaj Parlamenat u Evropi i a ove narode u Jugoslaviji iu Evropi. A posebno bi bila vaSa bruka, Hrvati i Muslimani koji ste odani ovoj ideji, vaSa bruka i vaS dokaz kako vi postujete suverenost i ravnopravnost srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ja vas jo8 jedan put, molim, ne prijetim, nego molim, da ombiljno shvatite tumacenje politi¢ke volje srpskog naroda, koju ovdje zastupa Srpska demokratska stranka i Srpski pokret obnove, a i poneki Srbin iz drugih stranaka. Molim vas da ozbiljno shvatite, ovo nije dobro Sto vi radite. Ovo je put na koji vi hocete da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona auto-strada pakla i stradanja kojom su posle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da neéete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod moZda u nestanak. Jer, muslimanski narod ne moze da se obrani ako bude rat ovdje! Journa reakcija i zviéduci u Skupstini/ Molim vas, neka su velike rijeti. Ve.... velike situacije zahtijevaju velike rijeéi. Kako éete vi sprijeCiti da svak svakoga ne ubija u Bosni i Hercegovini? Kako se moze sprijeviti rat u Hrvatskoj? Pogotovo tamo u rubnim krajevima, gdje su na dodiru Srbi i Hrvati, Gije su se dvije politicke volje sudarile, a nisu realizovane na jedan pravni nagin, na jedan nagin na koji se jedino moze realizovati. Ja cu se od sada gospodo, sve dok ne skinete pitanje osamostaljivanja Bosne i Hercegovine s dnevnog reda, redovno javljati. To je moje pravo. Da uputim poruku i Muslimanskom i Srpskom i Hrvatskom narodu, da vi ovdje hocete da u Evropi isposlujete nesto na Sta nemate pravo. HvalaTrunskript ERN 000-0270 lijepa. 0:10:36 Akraj sekvence/ dof4Prevod Original: engleski 02027942 MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENJE OSOBA ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENJA MEDUNARODNOG PRAVA NA PODRUCIJU BIVSE JUGOSLAVUE OD 1991. IZJAVA SVIEDOKA PODACI O SVJEDOKU: Ime: Jasmin FAZLOVIC Nadimak/pseudonim: » Zilo Roden: 26. septembar 1964, Pol: muski Nacionalnost: Bosanac Vieroispovijest: musliman ‘Zanimanje: ‘Trenutno: vojnik Ammije BiH Prethocino: vatrogasae Tezikfjezici koje govori: bosanski Jezik/jezici koje piSe (ako se razlikuje od navedenih): bosanski ‘Datum(i) razgovora: Razgovor(e) vodili: Prevodilac: 14.4 15. mart 1995. Susan Castro, Ole Hortemo, Brenda Hollis Aida Jahié Jezici koriteni u toku razgovora: bosanski Imena ostalih osoba prisutnih tokom razgovora’ Potpis/paraf: ~ fpotpisano/ farlovja dochoat 102027943 Onginatengtestt IZJAVA SVJEDOKA: JASMIN FAZLOVIC QD sedam godina sain radio kao vatrogasac u Brékom. Zivio sam u Ulici 16, muslimanske broj 81 u Brékom. Nisam bio svjestan bilo kakvog otpora niti sam uéestvovao w tome. ® Posijednieg dana aprila, ada je odletio u vazduh most preko rijeke Save, otiSao sam na posao izmedu 8:00 i 9:00 sati ujutro, SUP je naredio vatrogascima da idu na most. WE® riety - Gepemtim Ulice su bile krvave i morali smo da spiramo krv. Blizu kafane sa cevapima sam vidio neSto Sto je litilo na Ijudsko meso. Nisam mogao da prepoznam sa kog dijela tijela je to parée bilo. Tijela su vee bila sklonjena. Zgrade pored mosta su bile oftecene. Mo} stric, policijski inspektor, rekao je da je ubijeno 70 do 80 Ijudi. (® Dana 1, maja 1992, JNA je dodla u vatrogasni dom i rekli su nam da ne smijemo igi dok nam oni to ne doavéle, To su bile regulame trupe INA. Govorili su sa srpski naglaskom i tekii su nam da su iz Novog Sada, iz Srbie, Rekli su da su specijalna jedinica JNA Koja je poslata u Br&ko da sprijeti izbjjanje rata. Oni nas nisu maltretirali. @ Dana 2. maja 1992, vatrogasni dom je primio telefonski poziv u kome je javljeno da je izbio poZar u Gréici. Tamo sam prepoznao jednog prijatelja, Gorana MARKOVICA. U to vwrijeme, Goran je bio obigni vojnik. Goran mi je rekao da ima mnogo radikala iz Borova, je i Dvore, blizu Bijejine. Goran mi je rekao da se vratim jer bi me inage ubili kada bi znali da sam Musliman, U junu je Goran postao Sef policije. ® Rano vjutra 4, maja, Mirko BLAGOIEVIC, koji je bio iz Dvora, wao je u vatrogasni dom i traZio nam ligne karte. BLAGOJEVIC je doSao zajedno sa kapetanom Draganom i Ivanom STANKOVICEM. Ne znam Draganovo prezime. Mirko nam je predstavio Dragana. Cuo sam kako druga dva Govjeka tog jutra pominju Ivana STANKOVICA u medusobnom razgovoru. STANKOVIC mi je rekao svoje prezime kad je doSao u vatrogasnu stanicu 10 ili 15 dana kasnije. Moda je bio iz Dvora kod Bijeljine. STANKOVIC i Mirko su bili u maskimnim uniformama. STANKOVIC je nosio Sljem INA sa naljepljenim bijelim orlom. Mirko je oko vrata nosio zlatan landié sa krstom. Ne sjedam se Sto je Dragan imao na sebi. @ro Brvkom su bili ispisani grafiti: “Cetnici Vojvode Mirka BLAGOJEVICA”. G@) Dana 4, maja, bilo nas je petorica Muslimana u vatrogasnom domu, ukljuéujuéi i mene. ‘Wieeiemiinnaie’ Srpske su vatrogasce odvojili od ns. Miia ‘Ujutro 4. maja BLAGOJEVIC, STANKOVIC i Dragan su nam psovali majku balijsku. Tukli su nas (muslimanske vatrogasce) gumenim palicama i metalnim Sipkaina. Dragan je izgledao kao da je “tetardiran”. Htio je da nas sve pobije. Neko je rekao Misku da nas odvede u SUP. | Jfealoyjadoctant 202027944 Prevod Original: engleski @ ‘Morali smo da hodamo oko jedan kilometar do SUP-a sa rukama na glavi. Vodio nas je jedan vojnik koga nisam poznavao. Tukli su nas dok smo hodali. Sreli smo srpsku patrolu. Nosili su mjeSano uniformu i civilnu odjecu. To znaéi da su nosili po jedan dio uniforme i po jedan dio civilne odjece. Jedna od osoba u patroli je rekla pratiocu da se udalji jer ce ‘as on ubiti. Pratilac je rekao da smo snajperisti i da nas vodi u SUP na egzekucija. (®ispred SUP-2 sam vidio Viajka KAURINOVICA, bivieg kolegu u srpskoj uniformi. Uniforma se sastojala od bivie SMB uniforme JNA sa oznakama bijelih orlova i jos nekog drugog simbola. Vidio sam oko 50 Ijudi sa glavama oborenim na dole. Vidio sam da su krvavi, Na ulazu u SUP je stajao kordon Zetnika koje nikad prije nisam vidio. Tukli su nas dok smo ulazili-u SUP. U SUP-u su nam naredili da se okrenemo zidu i Sekamo, Dok smo tamo stajali, jedan je Cetnik ispalio rafal iznad na8ih glava, Naredili su nam dase okrenemo. Kada sam se okrenuo, vidio sam Dragana VESELICA koji je bio Sef policije, VESELIC je prije rata bio nastavnik u srednjoj Skoli. Znao sam ga iz videnja. Stajao je ‘kod prijavnice i pregledao neke papire. Naredeno nam je predamo ligne karte. VESELIC Je rekao da éemo biti odvedeni u Luku, da smo zelene beretke i da éemno biti-“ibijeni. Dok smo tamo stajali, Zetnici su nam rekli da niko nije Ziv izatao iz. Luke. Jedan nam je rekao: “Za vas balije povratka nema”. Jedan je Zovjek, tije sam ime zaboravio, bio zaduzen za saobracajou miliciju. Mistim da nas je poznavao od prije rata. Taj Govjek je oti8a0 da razgovara sa VESELICEM. VESELIC je izaSao pred nas i rekao nam da treba da zahvalimo tom Eovjeku. ({) ‘da sam vidio Gorana JELISICA, sa nadimkom Aéoli, koji je uSao v hodnik izvana. ‘Nisam mu tada znao ime. JELISIC je nosio maskime pantalone i majicu. Pantalone i ruke su mu bile krvave. Vikao je na srpsku policiju. Rekao im je: “Jesu li ovi iz Posavine”. U Brékom su Jjudi mislili na Hotel Posavina kada bi rekli Posavina. JELISIC je imao syjetlosmedu kosu, bio je visok oko 179 cm, a teZak oko 70 kilograma. Bilo mu je oko 27 godina, Nosio je obigni pistol}. Nije imao automatsko oruzje. (2) Kasnije toga dana, kada sam se vratio u vatrogasni dom, saznao sam JELISICEVO ime. U vatrogasni dom nas je vratio policajac Branko PUDIC. Kada smo tamo stigli, rekli smo NIKOLICU, Srbinu koji je radio u vatrogasnom domu, sto se dogodilo. Opisali smo mu wvjeka u maskirnim pantalonama i majici. PUDIC je sluSao dok smo mi govorili, Rekao je NIKOLICU: “To je Goran JELISIC, Ti ga vjerovatno znaé.” Kasnije sam saznao da je Goranu JELISICU nadimak bio Adolf. @ Branko PUDIC nas je onda stavio u kola i odvezli smo se pored hotela prema kafe-baru ‘Sampi. Branko je tekao da nas vodi u Luku. Rekli smo mu da je trebalo da idemo u vatrogasni dom, Ubedili smo ga da nas vrati u SUP. Na putu izmedu Hotela Posavina i biblioteke sam vidio leSeve. Bili su oko 50 metara od puta. Bili su odjeveni u civilmu odjecu, Nisam mogao da vidim da li je bilo Zena i djece medu leSevima. Branko se vratio u SUP i pitao gdje treba da nas vodi, a zatim nas je odveo u vatrogasni dom. U ‘vatrogasnom domu sam vidio Getnike. TraZilistiio od naSih srpskih kolega da pozovu Komandanta kasarne. Mislili smo da bi nam redovna JNA pomogla. Potpukovnik Pavle MILENKOVIC, oficir i redovni komandant kasame JNA, nije bio tamo, Major Milorad SEHOVAC je odgovorio na telefonski poziv. Moj kolega je rekao da smo uplageni jer Ectnici namjeravaju ostati u vatrogasnoj stanici. Major mu je rekao da ne treba da se plaimo jer su oni tamo da Stite srpski narod. Rekli smo kolegi da su nas tukli, Major je rekao: “Nije to ni8ta, dobro je da su Zivi.” Jastovjedoctuot 3Prevod 02027945 Original: englestd | Sana 10. maja, Milorad SEHOVAC je doSao sa jednim vojnikom iz sela Bukvik, Mistim da je vojnikovo ime bilo Pero RIKANOVIC. Trazio je grupo Ljudi koji su radili na vodovodu. Istjerao nas je iz zgrade i naredio nam da potrbuke legnemo u dvoriste sa rukama iza glave. Petili Sest Ijudi je dovedeno u dvoriSte iz. obliznjeg vodotomja. Milorad nas je pitao: "Ko je telefonirao u dio Brékog Meraje?” Taj je kraj drzala TO, Teritorijaina odbrana. Franjo UGRINCIC (ili JUGRINCIC) je rekao da je on. SEHOVAC ga je pitao zaSto. Franjo je rekao da mu je Zena Srpkinja i da se brinuo za njenu bezbjednost jer je grad granatiran, SEHOVAC je onda pitao zaito je zvao Gornji Rahi¢, Franjo je rekao da je pozvao svog direktora da bi dobio instrukeije kako da zatvori vodovodnu tijev jer je pogodena i o8tecena, Milorad je naredio Franji da ustane. Milorad je rekao jednom vojniku da odvede Franju iza vodotornja i da ga ubije. Vojnik je odveo Franju iza vodotornja i ja sam Zuo pucanj. Vojnik se vratio. Tresli smo se od straha, Milorad nam je rekao da ustanemo. PriSao mi je, potapSao me po ramenu i rekao da se ne plasim. Rekao je da Ce svi koji nisu na njihovoj (srpskoj) strani, isto proci. Receno nam je da udemo w vatrogasnu stanicu. Naredio je vojnicima da odnesu Franjino tijelo do kasarme JNA. Nisam vidio tijelo. Cuo sam moje srpske kolege PANTELIC, NIKOLIC i SEKIC kako prigaju 0 tome da je Franjo ubijen ® ® H | faloyjadociuotPrevod 02027946 Original: englesk @ Poznavao sam Ranka CESICA od prije rata, Zajedno smo sludili u JNA 1983. godine. Bili smo w istom gradu, ali ne u istoj jedinici. Mislim da je Ranko posluzivao u kuhinji. Eg 53 ga BS 38 at a 38 ze 2a RS Be ay i B oe SE 58 Es a f & 2 g E @ il (Z3\Kada je poteo rat u Hivatskoj, Ranko se prikljutio INA. Kada sam ga vidio, rekao je da je 1 vojsci, da je plata dobra i da ne mora niSta da radi. Rekao je da je bio u Vukovaru. Dva ili tri mjeseca prije nego Sto je rat poéeo u Brékom, jedan mladi srpski vojnik, Peda BOJANIC, formirao je specijalnu jedinicu koja je bila prikijugena JNA. Tu specijalnu jedinicu su saéinjavali “problematitni” kao Sto je Ranko, Mio CATEVIC, Pero ZARIC i ‘Cyrea. Ova grupa je kasnije radila najstrainije stvari Ijudima u Brékom, Pox sam bio pritvoren u vatrogasnoj stanici, od 1. maja do 15. septembra, Ranko je posjetio stanicu pet ili Sest puta. Ne sjecam se tatnih datuma, Mislim da je prva posjeta bila u maju, a ostale u junu i julu, Prvi put je do’ao popodne. Nosio je maskimu uniformu, sa orlom i oznakom sa srpskom zastavom i ervenu beretku. Nosio je pi8tolj. Mislim da je pistolj bio “Duga devetka”. Trazio je Vojislava NIKOLICA s nadimkom Cole. = | U poéetku se Ranko Salio sa Vojislavom. Kad me je Ranko vidio, pitao me je Sto tamo radim. Rekao sam mu da radim. Ranko je priéao o tome kako su on i njegova jedinica, crvene beretke, iSli da otiste odredene dijelove grada. Nije konkretno pomenuo koje dijelove grada, Ranko je rekao da ulazi u muslimanske domove i traZi od gradana da se predaju. Odvodio ih je u kasarnu JNA ili u Luku, pod izgovorom da ée biti za8ti¢eni Ranko je rekao neSto kao: “Sao sam na éiSéenje terena, Kupili smo balije po podrumima. Odveli smo ih u Luku ili u kasarnu.” Ranko je rekao da ima mnogo domatica u Luci. Jfaslonjndoefaot aPrevod 02027947 ovina ensens (BD Reso sain: “Ranko, je li istina da je Luka sabimi centar?” Nisam se usudio da Luka nnazovem logorem, Rekao je: “HoéeS li sa mnom? Imaé li nekog tamo da spase8?” Rekao sam mu: “Plaiim se." Ranko je rekao: “Ima puno Zena koje nas tamo slude”. Rekao mi je za Zenu jednog advokata sa prezimenom FATIC. Govorio je 0 njoj kao o glavnoj domaéici. Ranko je rekao: “Sada se sa strazarima jebe svake no¢i a bila je gospoda” Hvalio se kako je "promijenio” 70 ili 80 Zena. “Promjeniti” se u Zargonu kafe za nekog ko bez razlike spava sa mnogo Zena. Prije rata Ranko nikad nije imao djevojku. Djevojke su ga uvijek izbjegavale @ Ranko je rekao da je v logoru naSao jednog éovjeka sa kojim se prije rata posvadao Rekao je: "Odveo samt ga u Pastizan i ubio ga’. “Partizan” je sala u Brékom pored Hotela Galeb. Nije tafno rekao gdje il kako ga je ubio. Ranko je pomenuo ime tog éovjeka, ai ga se ja ne sje¢am. Cavjek je bio mesar u preduzeéu Bimex. Tog mesara sam znao iz videnja po gradu. Dugo smo te no¢i sjédili. Svi drugi su otiSli na spavanje. Ranko je izvadio pi8tolj i stavio mi gau usta, Rekao mi je: “Da li ho¢eS da te ubijem?” Nisam mogao ni8ta da kaZem jer mi je pi8tolj bio u ustima. Mogao sam samo da mrmijam. Onda mi je rekao: “Nita mi ne 2znagi da ubijem nekog. Ubio sam puno Ijudi. Do sada oko 200, a tebe uvijek mogu da ubijem. Ne moram nikome da podnosim ragune. Ti ée8 mi biti broj 300. Doci u specijalno tebe da ubijem.” Nisam mogao da progovorim. Izvadio mi je pistol} iz usta Kada je izvadio pitolj, pitao sam ga: “ZaSto Ranko?” Rekao je: “Zato Sto si Musliman,” ® @ranko je sve do tada bio “normalan'” ali se tada promjenio. RaspoloZenje mu se promijenilo, Nasmjesio se i of su mu se raSirile. Zurio je u mene i imao sam utisak da je jud. Onda se smirio. Te nodi nismo pili. OtiSao je kada se napolju veé smraéilo. (Ze) Mistim da je to bilo tokom druge posjete kada je Ranko dofuo u vatrogasnu stanicu sa Migorn CAJEVICEM i sa grupom muskaraca koje nisam poznavao, NIKOLIC, PANTELIC j ja smo bili u kafani i kartali. Ranko je uSao sa dvije baterije koje je morao da napuni. Ranko je nosio istu vrstu uniforme. Ostali Ijudi su nosili istu uniformu kao i Renko. Ranko mi je rekao, pred Ijudima sa kojima je do8ao: “Tvo} stric je komandant. On se bori sa zelenim beretkama.” Ranko je seo 2a drugi sto. NIKOLIC i PANTELIC su oti8li. Ranko je poteo da govori o mom stricu. Rekao mi je: “Inspektore, znai li da ti je stric Komandant bataljona zelenih beretki?” Rekao sam mu da ne znam , da nemam nita sa tim i da je svako odgovoran za ono Sta radi. Rekao sam: “Zna me, oZenjen sam Srpkinjom. Da imam neato protiv Srba ne bih oZenio Srpkinju.” Obojica smo ustali i on je rekao: “Jebem ti majku. Svi ste vi isti.” Udario me pesnicom. Pao sam na pod i Miso me je Sutnuo. Ostali su me isto Sutirali dok sam lezao na podu. Nakon toga sam ustao i pitao Renka da me pusti da operem usta i nos. Dok sam iSao hodnikom, vidio sam NIKOLICA. Rekao sam mu: “Molim te reci Ranku da me ostavi na miru.” NIKOLIC je rekao: “Zna¥ da se ne usudujem da Ranku bilo Sta kaZem. On se ne bi prezao da ubije Srbina.” Rekao mi je da se sakrijem svaki put kad Ranko dode. Ranko je otiSao. @ Treéeg ili Getvrtog puta, Ranko je sjedio sa NIKOLICEM za stolom u dnevnoj sobi. Ja sam gledao televiziju u dnevnoj sobi. Ranko je rekao NIKOLICU nesto kao: “Mio se specijalizovao za ubijanja. Ponekad fak i mene upla8i. Zovemo ga Mengele.” Rekao je ‘ovo kao da se hvali. Ranko je govorio Mi8i i kao o dr. Mengeleu. NIKOLIC se nasmijao i tekao: “Ko bi pomislio da ¢e Mio da uradi tako nesto.” Ranko i NIKOLIC su nastavili Jfecloxjadoctaot 6Prevod 02027948 Original: engesi da se smiju i promijenili temu, Ranko je rekao da se MiSo oZenio. Ranko je rekao da ima tri stana u Brékom i da imaju Zurke svake nodi (® miso je roden 1968. il 1969, lmao je kratku plava kosu, bijedu kotu i bio je visok oko 175 cm, a teZak oko 70 kilograma. Majka mu je bila Hrvatica, a otac Srbin. Prije rata ga nisam dobro poznavao. Znao sam ga iz videnja. Bio je veterinarski tehnigar. q (39) Takode sam vidio Ranka, Miu i Peru kako idu u zgradu Komunalnog preduzeéa, oko 15 metara od vatrogasne stanice. Kasnije mi je NIKOLIC rekao da su Ranko, Pera i MiSo otisli da posjete direktora preduzeéa. Republika Srpska je naredila svim vojnim grupama @ we ee SB be } as j Zo ee fi Re BE ; i Negdje u junu ili julu, tridZamije u Brékom su unistene. Vidio sam da izlazi dim iz Bijele zamije. Onda sam zatuo eksploziju i vidio da minaret pada. Desetak minuta kasnije sam uo drugu eksploziju iz pravea dZamije na rijeci Savi. Vatrogasni dom je primio poziv da ide u pomod Drvenoj d2amiji koja je bila blizu Doma zdravlja. Dok smo se vorili ka dzamiji, Zuli smo snaénu eksploziju, udaljenu oko kilometar do kilometar i po. Tada smo vidjeli oblak u obliku peturke u vazduhu oko dZamije, U roku od dva do tri minuta smo dofli do d2amije. Vojnici su bili u Skoli, prekoputa dZamije. Dom zdravlja i kuée oko dZamije su bile oteéene, Drveni ostaci dZamije su gorjeli. Stajali smo na ulici, pored kamiona. Jedan oficir, Zije su ruke bile u zavojima izaSao je iz ‘Doma zdravlja. Psovao je i rekao: “Za8to nisu saéekali kao Sto sam im rekao?” Prigao nam je i rekao: “Nemojte gasiti vatra. Ne dajte da se prosiri na Dom 2dravija i druge zgrade.” Nikada nisam saznao ime Eoyjeke koji nam je izdao to naredenje. Nosio je maskirnu uniformu. Nosio je radio u ruci i piStolj u futroli. Imso je tamnu i retku kosu koja je potinjala da sijedi, bio je visok oko 165 cm, debeo, bilo mu je oko 40 godina ili vise. ‘Zbog nagina na koji je postupao sa ostalim EetniCima stekao sam utisak da je glavni G8 porte RISTANIG, srpski gradonatelnik, NedZo ILIG, direktor Doma zdravlja i jos jedan Wvjek Kolima su dosli do déamije. Iza8li su iz. kola i RISTANIC je rekao NedZi i jednom drugom Covjeku: “Ovde je postavijeno suvie eksploziva. Ovo je uradio amater. Nije trebalo da kuce i Dom 2dravija budu oteéeni.” RISTANIC je onda rekao: “Hajde da vidimo kolika je ona druga Steta.” Tog drugog Covjeka su moje srpske kolege prepoznale ‘kao predsjednika nove viade, porijeklom iz Lonéara. Vratili su se u kola i oti8i. faclojadoc/aotBy | ® @ Prevod 02027949 Original: engleski RISTANIC je pitao vojnike da li znaju Sto se dogodilo. Oni su reli da ne znaju ali da su & & y 5 is 5 5 3 é & B. F Gait. U vatrogasnoj stanici je jedan Srbin rekao: “Evo, ode jedna”. Rekao nam je da ée i druge dvije dZamije biti dignute u vazduh, Nije rekao ko je odgovoran za dizanje déamija u vazdub. , a | | Bio sam pritvoren u vatrogasnom domu do 15. septembra 1992. Od tog vremena pa dok nisam razmijenjen krio sam se u kuci jednog prijatelja Srbina, Razmijenjen sam 20. ili 21 oktobra 1992. godine. fecloviadoctoot02027959 rina: net POTVRDA SVJEDOKA Iejava mi je glasno progitana na bosanskom jeziku i sadrdi sve Sto sam rekao, po svom znanju'i sjeéanju. Izjava sam dao dobrovoljno i svjestan sam da se mote upotrijebiti u sudskom postupku pred Medunarodnim sudom za krivitno gonjenje osoba odgovornih za te3ka krSenja medunarodnog prava podinjena na podrudju bivSe Jugoslavije od 1991, kao i da mogu biti pozvan da javno svjedotim pred Sudom. Potpis: Jasmin FAZLOVIC Datum: 15. mart 1995, POTVRDA PREVODIOCA Ss Ja, Aida JAHIC, prevodilac, potvrdujem sljedece: 1) Odgovarajuée sam kvalifikovana i ovla’tena od strane Sekretarijata Medunarodnog suda za kriviéno gonjenje osoba odgovornih za teSka krSenja medunarodnog prava podinjena na podrudju bivSe Jugoslavije od 1991. da prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i sa engleskog na bosanski jezik. 2) Jasmin FAZLOVIC mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. 3) Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela sa engleskog na bosanski jezik u prisustva Jasmina FAZLOVICA koji je, po svemu sudeci, Guo i razumio prevod ove izjave. 4) Jasmin FAZLOVIC je potvrdio da su, po njegovom znanju i sje¢anju, Ginjenice i ostalo navedeno u ovoj izjavi istinite, onako kako sam ih prevela &to je potvrdio svojeruénim potpisom na predvidenom mjestu Datum: 15. mart 1995, Potpi pporpisanol fatlovjadootaot °ass 73880557002 aCsTredaaea/Prigng E 2 C +] ra ene Original: engleski MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENIE OSOBA ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENJA MEDUNARODNOG PRAVA POCINJENA NA TERITORUI BIVSE JUGOSLAVIJE OD 1991. TZJAVA SVJEDOKA. PODACI 0 SVJEDOKU: Prezime: Hasanovié Ime: Rekid Pol: muski Datum rodenja: 3. juni 1958, Nacionalnost: Bosnjak —_ Vjeroispovijest: muslimanska Jezik/jezici koje govori: bosanski i njemacki Jezik/jezici koje pie (ako se razlikuje od navedenih); bosanski i osnove njem: Jezici Koristeni u toku razgovora: bosanski i engleski ‘Trenutno zanimanje: nezaposlen Prethodno: nadglednik u rudniku olova, cinka, srebra Datum(i) razgovora: 7. april 2000. Razgovor(e) vodili: Brigitte St. Germain Prevodilac: Zeljka Brannigan Imena svih osoba prisutnih tokom razgovora: Brigitte St. Germain i Zeljka Brannigan Potpis: /potpisano/ (0355-7385-0355.7403/0SU(0355-7385-0855-7403-BCST(redactedyPrijevod Original: engleski IZJAVA SVJEDOKA Ponovo sam progitao svoju izjavu od 8, februara 1993. godine koju sam dao bosanskim vlastima. Zelio bih naglasiti da sam izjavu zapravo dao 16. juna 1992. godine dok sam bio u bolnici u Zenici. Htio bih objasniti da sam u vrijeme kada sam dao izjavu naveo da su neki ljudi mrtvi, ali sam kasnije otkrio da su ustvari Zivi. Bio sam veoma potresen zbog onog Sto sam u to doba provivi OZenjen sam svojom suprugom Azemom i imamo dvoje djece, sina od Sesnaest i kKéorku od Getmaest godina. Osnowne+srednje-skole-zavtiosem-a Srebrenici Sarajeve-sam-polovio ispit iz-rudarstva-Od1978--de-1979-podine-radio-sam-u nike Veliki Majdan-u-Srbiji-Nakon-togs eae 4 Prije rata bio sam lan SDA /Stranke demokratske akcije/ tako da sam upoznat sa statisti¢kim podacima opstine. Godine 1990. tu je Zivjelo 35.000 stanovnika. Od toga je bilo 64% Bosnjaka, 34% Srba i 2% ostal Prije izbora svi su se dobro slagali. Ljudi su Zivjeli i radili zajedno. Bio sam predsjednik SDA u mojoj mjesnoj zajednici u Suhoj. Zapravo nismo bas mnogo napravili zato Sto sam ja bio veoma zauzet u rudniku i bili smo izolirani od i ikada od njih nismo dobili nikakva uputstva o emu bismo trebali diskutovati na sastancima niti Sta bismo tatno trebali raditi. Voda SDA u Bratuncu bio je Dyevad Gu8i¢, a voda SDS-a /Srpske demokratske stranke/ bio je Miroslav Deronji¢, SDA je pobijedila na izborima, dok je SDS bila druga. Prvi problem koji je iskrsnuo prije izbora bilo je to Sto su Muslimani Zeljeli svoju nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Srbi se s tim uopste nisu slagali i nisu to htjeli dozvoliti. Otvoreno su prijetili ratom. To nikada nije objavljeno preko televizije, ali je Sesto izjavljivano na politi¢kim sastancima i raspravama izmedu SDA i SDS-a. (0855-7385-0395-7400/DSU 210. 12. 1B. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20, 21 (0355-7385.0355-7403-BCST (redacted Prijevod Original: engleski Prije izbora Srbi su imali vecinu kijuénih i uticajnih poloZaja u ops da Ge nakon izbora biti smijenjeni. Srbi se, naravno, s tim nisu loz reagovali i tvrdili da su ugrozZeni. - Regeno im je a su otvoreno Odmah nakon izbora zapotele su konfrontaci grupa. Ljudi su se svadali ii fizi&ki se obracunavali oko politike. Poku: drZati po strani i izbjegavati takva suogavanja. Vojni rok sluzio sam 1979. godine u Trebinju, u Bosni. Bio sam u tehni riobalne pjeSadije. Nisam imao nikakav Gin, U Bratuncu nije bilo nikakvih vojnih objekata. Srpska granica se nalazila na rijeci Drini. Svi vojni objekti JNA su se nalazile direktno preko rijeke, u Srbiji. Primaknute su bosanskoj granici neposredno prije rata. Ti objekti su se prije nalazili mnogo dalje u Sri Uaprilu 1991. godine desila su se prva ubistva. Dva mladiéa su ubijena u srpskom selu Kravica. Zvali su se Ned%ad Hod?i¢ i Dzevad Husi¢, NaSli su ih mrtve u njihovom automobilu, Ubili su ih neki Srbi u civilnoj odjeci. U automobilu je bio jos jedan mladicé, ali je on uspio pobjeci. Nakon ovog incidenta porasla je napetost izmedu Muslimana/ne-Srba i Srba. ‘TraZili smo da se pronade krivac, ali su Srbi uspjeli zataSkati taj incident i nikada niSta u vezi s tim nije udinjeno. To je doprinijelo stvaranju dodatnih sukoba i konfrontacija Koji su se javljali na postu. Krajem 1991. i pogetkom 1992. godine po okolnim brdima i selima poéeli smo vidati brojna vojna vozila. Bio je u toku sukob u Hrvatskoj. Vojnici JNA su u dva navrata dolazili u Bratunac. Prvi put je do’ao samo komandant sa dva ili tri vojnika. PokuSali su iz. opstinske kancelarije u kojoj su Guvani dokumenti uzeti evidenciju za regrutaciju svih vojno podobnih muskaraca u tom kraju. Prilikom tog incidenta nisu se domogli dokumenata. Ubrzo nakon toga ponovo je doSla JNA. Ovog puta doSao je komandant sa barem dvadeset naoruZanih vojnika. Muslimanske porodice su se skupile oko zgrade i napravile zid da bi sprijedile pripadnike JNA da udu u zgradu, Ja sam uéestvovao u tom dogadaju. Vojnici JNA su se pokuSali probiti, pa su ak upotrijebili i vozila da probiju ljudski zid, ali nisu uspjeli. Pucali su u vazduh da nas zaplase, ali im to nije posto za rukom, Nakon tog incidenta svi Muslimani i ne-Srbi su odbili da se odazovu na poziv za mobilizaciju i odbili su da uéestvuju u ratu u Hrvatskoj. Potetkom 1992, godine vidio sam i uo kako mnoga vozila i vojna lica dolaze u Bratunac. Cuo sam da su negdje u to vrijeme Srbi otvoreno dijelili oruzje dragim (0355-738-0355-7408/DSU 322. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. (0355-7385.0855.7408-BCSTredactedyPrijevod Original: engleski Srbima, U Bratuncu su se takode povele pojavljivati paravojne grupe. Paravojska je stigla 17. aprila 1992. godine. Bile su to Arkanove i SeXeljeve trupe. Vozili su vojna vozila JNA i nosili su maskirne uniforme s raznim “Getni¢kim simbolima” i coznakama. Neki su imali dugatke brade i svi su bili naoruzani do zuba, Prije izbora policija je uvijek bila mijeSanog sastava. Natelnik policije je bio moj komija. Zvao se Osman Halilovié. Kasnije je na njegov polozaj doSao izabrani funkcioner SDA, Senad Hod Mislim da je u aprilu 1992. godine doslo do nekih promjena u odjelu policije. SDS je htjela da se policijske snage “podijele” u dvije etnitke grupe. SDS je obeéala Muslimanima i ne-Srbima da 1 tom sluéaju Srbi ukloniti oruzje s okolnih brda, a srpski vojnici u gradu su obe¢ali da Ge “zastiti” Muslimane i ne-Srbe u Bratuncu. Svi Muslimani i ne-Srbi su morali predati oruZe. Dan nakon Sto je doslo do podjele policije, Srbi su obukli vlastite srpske uniforme s oznakama stpske drZave. Srbi su sada nase podrugje zvali “Srpska Krajina”. Podrugje u koje su spadali Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i druge mjesne zajednice nazvali su “Birad”. ‘Muslimani i ne-Srbi su se s time sloZili. Nismo imali nikakvog pravog oruZja. Bilo je tu uglavnom lovackih puSaka i neSto linog oruzja. Predali smo ih Srbima. Srbi su prebacivali svoje Zene i djecu preko Drine u Srbiju. Otvoreno su insinuirali da ée Muslimani napasti Srbe. To nije bilo tatno. Mi nismo imali oruzje i jedino Sto smo Zeljeli bilo je mir i sigumnost. Osnovan je Krizni stab. Predsjednik je bio izvjesni Sabit, Na sastancima sam saznao da je voda SDS-a, Deronijié, 13. aprila otiSao na Pale da se sastane sa Karadiéem da bi se dogovorili kako da organizuju preuzimanje Bratunca. Nakon Sto su stigle paravojne trupe, dosla je masa regularnih vojnika JNA. U Bratunac su stigli tenkovi i mnogo vojnih vozila i opreme. ‘Na poslu je jo8 uvijek bilo mimo. Nisu nas otpustali niti slali ku¢ama. Jedino je bilo svada i konfrontacija, Radnici su se dijelili u odvojene etnitke grupe i / ili su Se drZali po strani pokuSavajuci da izbjegnu prepirke. Voda Teritorijalne odbrane (TO) je bio izvjesni Sabit. Teritorijalna odbrana je u doba sukoba postala Krizni Stab. Nijaz Dubiti¢, koji je bio gradonaéelnik, bio je takode Pripadnik TO-a. I moj brat, koji je bio bivsi oficir JNA, je bio u TO-u. On je 1991. godine dobio poziv da se bori u Sloveniji i zatim u Hrvatskoj, ali je pobjegao i vratio se kuci da Zivi sa mnom. D’evad Gusi¢ je bio funkcioner SDA odgovoran za TO. Jedinica Teritorijalne odbrane nikada nije imala nikakvo oru%e. Moj brat i mi ostali smo pokusavali da ga dobijemo, ali nam to nije polazilo za rukom. Uspjeli smo dobiti nekoliko vojni¢kih pu’aka od nekih porodica, ali nikada nismo imali nikakvog (0355-7385.0255-7403/DSU 432. 33. 34. 35. 36. 31. 38. 39. 41. (0355-7385.0355-7408-BCST redacted Prijevod Original: engleski ozbiljnijeg oruzja. TO je uvijek postojala samo na papiru, Nikada nije sluzila svojoj prvobitnoj svrsi. Nekima je lako da nas optuZuju da nismo niSta poduzeli, ali nismo imali izbora. Nismo imali opremu niti oruzje. Oko 12.-14. aprila moj brat je od srpskih optinskih funkcionera zatrazio dozvolu da napusti nase podruéje, Njemu i njegovoj supruzi je dozvoljeno da odu u Tuzlu. Nekoliko dana kasnije, 17. aprila 1992. godine, stigle su trupe JNA. Tada su se dogodila i prva ubistva. Izvodili su muskarce iz kuca i ubijali ih. Prve tri Zrtve bili su Emir Mesic, njegov brat Atif i otac Esad. Dana 18. aprila ubijen je i jedan mjesni trgovac. Zvao se Mumin Selimovié. Pronasli su ga mrtvog pored rijeke KriZevice. ‘Vee tada je sva lokalna viast bila srpska. Srpska vojska u gradu se sastojala od trupa JNA mobilizovanih iz Novosadskog i Uuzitkog korpusa, Arkanovih i Seseljevih paravojnih trupa i lokalnih rezervista iz Bratunea, Srbi su preostalom ne-srpskom stanovni8tvu dali rok do 29. aprila 1992. godine da dodu u Opstinu i potpisu dokumente kojima se obavezuju na lojalnost novoj stpskoj teritoriji Birag. Srpski opstinski funkcioneri su obe¢ali da se onima koji potpisu nece niSta dogoditi. Potpisao sam taj dokument i vecina ne-stpskog stanovnistva koja je ostala ga je takode potpisala. Srbi su posk njihovu poruku. Imali su i policijska kola iz kojih su to oglaSavali preko megafona, Narednih deset dana, izmedu 18. i 29. aprila 1992. godine, situacija je bila relativno mira. Pozvali su nas da se vratimo na posao i dozvoljeno nam je da se slobodno krecemo po gradu. Mnogi stanovnici ne-srpske nacionalnosti su u nekoliko prethodnih sedmica napustili to podrugje. Mnogi su se toliko plasili da se nisu vratili na posao. Govorilo se da se svi oni koji su napustili to podrugje mogu vratiti i potpisati lojalnost novoj stpskoj teritoriji. Srbi su objavili da ée, ukoliko se ti Ijudi ne vrate, stpska drZava zaplijeniti njihovu litnu imovinu, Srbi su hijeli stvoriti utisak da Zele da se judi vrate i da je sve ponovo u normalnom stanju. Potpisao sam taj dokument 29. aprila 1992. godine, Nakon Sto je proSao taj rok, nastavili su s pretresima i ubijanjem. Ubijen je policijski inspektor SUP-a, izvjesni Fehim. Potele su se dogadati i pljacke. Srpski vojnici su krali novac, nakit, automobile i opremu iz preduzeéa i fabrika. uo sam da su mojim komsijama provalili u ku¢e. Imao sam pogled na rijeku Drinu i vidio sam kako vojnici JNA i vojnici u civilnim kolima pljatkaju kuée i odnose robu preko Drine u Srbiju. Mnoge kuce su ostale prazne i bez. uku¢ana zato Sto su se stanovnici ne-srpske nacionalnosti preselili na bezbjednija mjesta u muslimanskim Eetvrtima i selima. (0385-7385-0855-7403/DSU 542. 43, 4s. 46. 47. 48. 49. 50. Si. (0355.7385.0355:7403-BCST redacted Prijevod (Original: engleski Dva vojnika JNA su dosla da mi pretraze kucu zbog oruyja. Rekao sam im da ga nemam. Ostavili su nas na miru i rekli da e opet doci neki drugi put. Nisu nista ukrali. Dana 1. maja 1992. godine napadnuta je Srebrenica. Srbi su stanovnicima Srebrenice dali rok 2a predaju oruzja, a onda su ih napali. Vidio sam kako helikopteri nadlijecu preko mog krova iduéi u praveu Srebrenice. Vidio sam i Zuo rakete, granate i tenkovsku vatru u tom pravcu. Dana 9. maja morao sam odvesti kéerku u dom zdravlja da joj izvade konce sa ela jer se bila povrijedila. Kada sam stigao u ambulantu, medicinska sestra je izgledala zaéudena Sto me vidi Rekla mi je da sam joj sam trebao izvaditi kone. Kazala je da sam ovim svojim dolaskom izloZio opasnosti svoj Zivot i Zivot svoje kéerke, Razlog je bilo to Sto je upravo bio ubijen jedan Srbin po imenu Goran Zeki¢, koji je bio uticajan sudija, pripadnik SDS-a i vojni komandant, i vladala je velika napetost na tom podrugju. Pokupio sam svoju kéerku i brzo otiSao. Dok sam se vracao kuci sa svojom k¢erkom, posvuda sam vidio vojnike i paravojsku. Arkanovi Ijudi su bili stacionirani u hotelu “Jasen”. Te nodi me je bilo jako strah. Nisam mogao spavati. Sljedeéeg jutra, u zoru, probudila me je teSka topovska paljba. Dolazila je s obliznjih brda. Rekao sam Zeni da pazi na djecu jer je doSlo vrijeme da se ja sakrijem. Sakrio sam se u obliZnjem Zbunju s nekoliko svojih komSija. Mogli smo osjetiti kako nam meci prelijecu nad glavama. Pucnjava se poslije smirila. Vidio sam kako vojnici dolaze u nau Getvrt. sli su od kuée do ku¢e i naredivali Zenama i djeci da izadu iz kuéa na ulicu, Prepoznao sam svoju Zenu i porodicu, kao i porodice mojih komsija, Srbi su preko megafona naredili muSkarcima da se predaju jer Ge im u protivnom ubiti Zene i djecu. Izabrali su jednog starijeg Covjeka iz grupe da nas pronade. Starac nas je pronaSao i rekao nam da je situacija o7biljna i da bi bilo najbolje da se predamo. Predali smo se i pridruzili se svojim porodicama koje su stajale u grupi. Odveli su nas lokalni rezervisti JNA srpske nacionalnosti. Jednog od njih sam prepoznao, bio je to moj komsija Jovo Novakovié. On je izjavio da nam se nista neve dogoditi. Rekao je da su oni tu da bi nas odveli na sportski stadion u Bratuncu radi nae viastite sigumnosti, Rekao je da ce nas zastiti od Arkanovih Ijudi koji stvaraju sve probleme. Prepoznao sam jo jednog vojnika. Zvao se Ilija Petkovié. Dok smo i8li prema stadionu, prepoznao sam Novaka “Krketa” Stepanovica. Bio mi je kolega s posla i ja sam mu bio nadredeni. Bio je u kaficu, gdje je pio s ostalim mukarcima. Nosio je crnu uniformu s oznakom “Vukovarci”. Tu uniformu su (0355-7385.0355-7409/DSU 653. 54. 55. 56. 37. 58. 59. 61. 62. (0355-7385-0355.7403-BCST{redacted)yPrijevod Original: engleski nosili muSkarci koji su se borili u Vukovaru, Nestao je s posla i svi smo znali da je otiSao da ratuje u Hrvatskoj. Vidio me u gomili i priSao mi. Rekao je: “Sada sam ja tvoj Sef i ja mogu odluditi hoéeé li idi ili neée8.” Dozvolio mi je da produzim do stadiona, ali mi je rekao da emo se jo§ vidjeti tamo. Kada smo doSli na oko 100 metara od stadiona, ponovo sam vidio Krketa. Bio je u civilnom automobilu koji je pripadao jednom Zovjeku kojeg sam poznavao i koji je radio na benzinskoj pumpi. Zvao se Safet Karié. Krke je izasao iz kola sa joS dvojicom rezervista. DoSli su do mene i Krke je naredio da me odvedu u zgradu SUP- a. Zgrabili su me. Moji su plakali i jaukali. Gurnuli su moga sina na zemlju i odvukli me pjeSice /kao u originalu/. Na putu su se predomislili i odluéili da me umjesto toga odvedu u skolu “Vuk Karadzic’. Skolu je Cuvao veliki broj rezervista INA. Prepoznao sam jednog od njih: bio je to Bube Ristanovie, Uveli su me u zgradu i dok smo prolazili pored klozeta vidio sam deset tijela. Prepoznao sam tijelo Safeta Kari¢a, Zovjeka kojeg sam poznavao s benzinske pumpe i Giji automobil je Krke vozio. Odveli su me u jednu malu svlationicu, Naredili su mi da napravim listu Ijudi kojima je SDA dala puske. Rekao sam mu da niSta ne znam i da nema nikakvog oruzja. Rekli su mi da éu progovoriti kada vidim kako ubijaju dvadeset mojih Ijudi, Vojnici su me izveli iz prostorije i odveli me u glavnu sportsku dvoranu. U sportskoj dvorani je bilo barem pedeset Ijudi. Neki su leZali na podu. Bili su teSko pretuéeni. Nisam mogao zakljuiti da li su Zivi ili metvi. Drugi su stajali uza zid i natjerali su ih da naprave stpski znak s podignuta tri prsta. Ostale su mlatili Zeljeznim cijevima i teskim drvenim stapovima. Bacili su me na zemlju, Poéeli su me udarati nogama po cijelom tijelu. Naredili su mi da drim glavu uspravno da bih gledao kako ubijaju moj vlastiti narod. Prisao mi je jedan komiija. I on me poseo tuéi i prijetiti mi da ée me izbosti noZem. Izvadio je no? i napravio mi duboku posjekotinu na desnoj strani Cela. (Vidi se ofiljak.) Onda mi je zasjekao ruku. (Vidi se o7iljak.) Onda me je kundakom udario po prsima. Ponovo sam pao na zemlju. Cuo sam kada je Novak Krke Stepanovié u sobu, Odgurnuo je Jovanovica i naredio mu da me prestane tuci. Rekao mi je da ne ostajem u tom kraju, nego da idem u Tuzlu. Rekao mi je da ée spasiti mene i moju porodicu zato sto smo bili dobre kolege na postu i da neée dozvoliti Srbima da me ubiju. Rane su mi obilno krvarile. Krke me odvezao iz Skole i doveo me na stadion. (0855-7385-0355-7403/DSU 163. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. Th. R. 2B. (0355-7385-0355-7403-BCST redactedVPrijevod (Original: engleski Kada sam stigao na stadion, tamo sam vidio barem 5.000 - 10.000 Ijudi. Bilo je tu mnogo vojnika. Vidio sam kako su muskarcima i Zenama oduzimali novac i ligne dokumente. Zene su bacale nakit na Satorsko platno prostrto na zemlji. Vidio sam kako vojnici tuku i nozem probadaju jednog Zoyjeka, ali ne znam ko je on bio i da li je previvio. Clanovi moje porodice su vidjeli kada sam uSao na stadion, tako da su mi se mogli pridruviti Negdje u sumrak éuli smo kako iza stadiona stizu autobusi. Na vratima je stajalo Getiri do osam strazara koji su tjerali Zene i djecu u autobuse, Razdvajali su muSkarce od Zena. Rekli su nam da ih odvode u Tuzlu. Nas muskarce su razdvojili dvojicu po dvojicu i rekli nam da idemo u Skolu “Vuk Karadzié”. Novak Krke Stepanovi¢ mi je rekao da kaZem vojnicima da su mene veé drZali u Skoli i da mi dozvole da se ukrcam u autobus. Odbili su moju molbu i odveli me u Skolu s mnogim drugim muskareima. U Skolu je odvedeno nekih 400 do 500 muSkaraca. Reteno nam je da se uguramo u sportsku dvoranu koja je bila velika moZda 20 sa 10 metara. Rekli smo straZarima da ne mo%emo svi stati unutra. Odgovorili su nam da ée svi koji ostanu napolju biti ubjjeni. PokuSali smo se svi ugurati unutra. Neki muskarci su ostali ispred vrata. Cuo sam jauke, a zatim i pucnjavu, tako da znam da su mnogi Ijudi ubijeni ispred vrata jer je prostorija bila premalena da bi svi u nju stali. U sportsku dvoranu su uila tri Srbina. Bili su to: Bane Zoka Topalovic, koji se predstavio kao Sahista iz, Srbije. Imao je 32 godine. Dragan Mari¢, koji je bio iz sela Milici. Bio je tu i tre¢i Covjek iz Makedonije, ali mu ne znam ime. tri dana Zestoko su nas tukli. U tome bi im se pridruZili cijevi i Stapove (ruéke) od grablji i lopata. Bili su pijani i tokom sljede i drugi strazari. Koristili su Geligne Sipke i (Prvi dan) Prvog dana nam je naredeno da odemo na jedan kraj dvorane, Zbili su nas na gomilu skoro do plafona. Tukli su nas i provocirali oko toga da li jo uvijek Zelimo svoju nezavisnost i tjerali nas da pjevamo éetnitke pjesme. Neke su natjerali da naprave stpski znak s podignuta tri prsta. ‘Tada je u prostoriju uSao jedan vojni komandant, Ne znam kako se zvao. Naredio im je da prestanu. Kada se grupa ravnomjerno rasporedila, otkrili smo da se preko sedam ili osam iiudi ugusilo na dnu gomile, Poznavao sam trojicu od tih judi koji su umrli. (0355-7385-0355-7403/DSU 874, 15. 16. 71. 2B. 79. 80. (0355.7385.0355.7403-BCST redacted VPrijevod Original: engleski Bili su to Omer Muhié, koji je radio kao konobar u gradu, Husnija Hadvibulié, koji je bio bravar u rudniku gdje sam ja radio, i Hazim Muratovié. Komandant je naredio da se mrtvi iznesu napolje, u hangar, koji je skola koristila kao mehanitku radionicu u kojoj su uéenici imali prakti¢nu nastavu iz tehnitkog obrazovanja. Komandant je otiSao, a vratila su se tri srpska vojnika, Bane, Dragan i Makedonac. Donijeli su Skolske klupe u dvoranu i postavili ih u krug. 1) Prozvali su sve Ijude koji su radili u Skoli i intelektualce koje su poznavali iz grada. Bilo ih je samo nekoliko. Mnogi se nisu odazvali. Bio je tu jedan policajac, izvjesni Mustafa, kojeg su sasluSali i pretukli, Nisam sve vidio jer su se Ijudi pomicali, a istovremeno su druge tukli. Neki ljudi su ubijeni. 2) Onda su ta tri vojnika prozvala Iude iz Srebrenice i Potoéara. Istupio je Zaim Huseinovi¢, Poveli su ga ispitivati ko je ubio Srbina Gorana Zekica i Arkanove vojnike u Potovarima, Bane Topalovic ga je nastavio ispitivati i optuzZio ga je da je odgovoran za ta ubistva. Onda su Zaima pred nama na smart prebili. Meni je naredeno da odnesem njegovo tijelo napolje u hangar. Nas Zetvorica muskaraca smo odnijeli tijelo na nosilima. Po mojoj procjeni u hangaru je bilo barem 50 do 70 leSeva. Pronasli smo jednog Covjeka koji je jos bio Ziv. Mislili su da je mrtav Jer je bio pogoden u glavu, ali ga je metak samo okrznuo. Bio je u nesvjesti, ali je Jo8 uvijek bio iv. Kasnije smo ga uspjeli spasiti. Zvao se Salko Kandetovic. ‘Vjerujem da je neko vrijeme bio u Bosni, ali mislim da je sada negdje u inostranstvu. 3) Onda su pronaili jednog hodZu. Zvao se Mustafa Mujkanovié, Naredili su mu da ude u krug. Zapovjedili su mu da skine kaput kako bi ga lakSe mogli tuéi. Natjerali su ga pjeva cetniéke pjesme i da pije pivo. Hod7e ne piju pivo. Rekli su mu da se pridruZi nekim Ijudima u Cosku sale koje su natjerali da naprave srpski znak 8 podignuta tri prsta. Odbio je da napravi taj znak i umjesto toga je pokazao dva prsta, Bane Topalovié mu je onda zadao udarac noZem u grio. Tijelo mu je ‘odne¥eno u hangar. Premlacivanja i ubijanja su se nastavila cijelu noé do ponoti. Po mojoj procjeni, vidio sam da je ubijeno barem trideset do Getrdeset Ijudi. Vjerovatno ih je bilo i vike ispred sportske dvorane jer sam tokom dana Zuo puenjavu i jauke i krike Tog dana nam nisu dali nista da jedemo. (Drugi dan) Drugog dana ubijanja i premlacivanja su ponovo zapoéela ujutro, oko deset sati. Ona ista tri vojnika su imala liste imena i nasumice su birala Ijude. Dali su nam neke sendviée, ali ih nije bilo dovoljno za sve nas. Ja sam mo%da pojeo pola U salu je uSao jedan Sovjek koji se predstavio kao otac Gorana Zeki se Drago Zeki¢. Bio je u civilnoj odjeci. Htio je saznati ko je ubio njegovog sina. Posto niko (0355-7385-0355-7403/SU °81. 82. 83, 84. 85. 86. 87. 88. 89, 90. 91 (0855. 7385-0355.7403-BCST(redactedy/Prijevod (Original: engleski nije odgovorio, rekao je da ée pronaci tri stotine Ijudi odgovomnih za njegovu smrt i sve ih ubiti. Ponovo su ula tri srpska vojnika i pustila srpsku muziku. Tako koligine piva. Tako su Zestoko mlatili Ijude da su se mnogo zn osvjeZavali pivom. su pili velike |, pa su se hladili i ‘Tjerali su nas da hulimo i psujemo bosansku drZavu i naSeg predsjednika, Silili su nas da pjevamo Cetnitke pjesme. Ubijanje se nastavilo. Tokom tri dana dovodeni su novi Ijudi. Bili su iz raznih dijelova grada. (Treci dan) Treéeg dana iz gomile su prozvali mog komSiju Ramu Kari¢a. Bane Topalovié mu je pucao u ruku, a onda su ga izveli u hodnik i ubili. Doveli su i mog rodaka Ahmeta Salki¢a, Na sebi je imao zeleni kaput, pa su ga Srbi proglasili ustaSom. Vojnik Dragan Marié ga je odmah ubio udarcem Zeljeznom cijevi u glavu. Pao je na zemlju i nastavili su ga udarati Zeljeznim cijevima dok nije umro. kao wu originalu/ Kasnije su izveli Hajrudina Comica /kao u originalw/ i naredili mu da klekne pred njima, Zapovjedili su mu da spusti glavu i stavi Selo na pod. Bane Topalovic je izvadio pistol} is leda mu pucao u donji dio vrata, Vidio sam kako izvode Dzemu Hodiéa, Bio je sluzbenik u centru za regrutaciju u Osijeku. Bio je rezervni kapetan. Optuzili su ga da je vojni ekspert i da je naoruza0 sve Bosance. Stavili su ga na veh kamiona gdje su bila tijela. /kao u originalu/ Mislili su da je umro od premlacivanja. Culi smo ga kako viée iz kamiona. Ponovo su ga uveli u zgradu i kasnije pretukli i izboli noZem u Skolskom hodniku. Drago Zeki¢ se vratio to popodne, ovog puta u vojnoj uniformi. Izvinio se za sva ubistva, ali je rekao da ée jo Ijudi morati umrijeti da bi se osvetila smrt njegovog sina. Vidio sam da su predsjednik SDS-a, Miroslav Deronji¢ i naéelnik Kriznog Staba, Momir Nikoli¢, Zesto dolazili da obidu Skolu, ali niSta nisu uéini da nas spase. Bane Topalovic je rekao da su ga nae komsije Srbi platile da nas poubija. Sto vise Ijudi ubije, to Ge vige para zaraditi Iz grupe su izveli Mensura Husi¢a i ubili ga u hodniku. Prosli su kro: mogli smo ga Cuti kako ih moli, plaée i preklinje da ga ne ubiju. Culi smo jedan pucanj, ali je ostao Ziv jer smo ga jo¥ Culi kako jauée. Onda smo uli i drugi pucanj, a zatim je nastupila ti¥ina (0855-7385.0355.7400/0SU. 1092. 93. 94, 95. 96. 97. 98. 99. 100. (0355-7385-03955-7403-BCST redacted Prijevod ‘Original: engleski Od novih Ijudi koji su stizali uli smo da Srbi pale ku¢e u Bratuncu i lokalnim selima. Ubijali su starce i bolesnike Koji su ostali u kuéama. Po svemu sude¢i, palili su ih tive. ‘Treceg dana naveter naredeno nam je da se ukrcamo u éetiri kamiona, Rekao bih da je usvakom kamionu bilo po stotinu Ijudi. Odvezli su nas na Pale i tamo nas predali stpskoj policiji. Liéno sam poznavao vozata kamiona. Namjemo je pravio okuke da bismo se preturali s jedne strane kamiona na drugu, tako da su se neki udari povrijedili. Taj Eovjek je takode uéestvovao u mnogim premlacivanjima. Saznao sam da se sada prijavio da iz Bosne seli u Sjedinjene Drzave. Ime mu je Milan Tri8i¢, poznat je kao “Rocko”. Opet su nas odveli u nekakvu sportsku dvoranu, Kada smo stigli, tamo je veé bilo nekih stotinjak Ijudi. Naredeno nam je da izvugemo pertle iz cipela i skinemo kajSeve. U tom objektu nije bilo ubistava. Bilo je samo pojedinatnih premlacivanja, ali su ona bila Zestoka. Udarali su nas Gizmama. Naredili bi nam da sjedimo jedni drugima u krilu i gledamo u istom smjeru /kao u originalu/. Vidio sam kako su jednog Govjeka lisicama privezali za radijator i svakodnevno ga sasluSavali i tukli. Rekli su nam da nas tu drZe zbog razmjenc. Davali su nam jednu éa8u vode dnevno. Dobivali smo jednu krisku hljeba i ponekad komadic salame. Svi smo jako oslabili zbog gladi. Bili smo psihi¢ki iscrpljeni. Stalno smo padali u nesvijest. Ostali smo tamo tri dana. Mislim da su nas izveli 16. ili 17. maja 1992. godine. Ponovo su stigli kamioni, pa su nas zavezali jedne 7a druge i ubacili u njib. Odveli su nas na liniju fronta izmedu IlijaSa (srpska linija) i Visokog (linija TO/BiH- a). Tu nas je dogekao komandant TO-a, zvani Tufo. Rekao nam je da ée nas razmijeniti. Dao nam je nekoliko nozeva da se oslobodimo. Izasli smo iz kamiona i vidjeli naoruZane srpske vojnike s jedne i pripadnike TO-a i vojnike BiH-a s druge strane. Onda su nas autobusom odveli do Visokog. To je proslo bez incidenata. Nasu grupu je dovekalo domace muslimansko stanovnistvo. Nahranili su nas i mogli smo se istusirati, Osjecao sam bo! u desnom bubregu i onda sam otkrio da se od premla¢ivanja pomakao iz svog normalnog poloZaja. Proveo sam tri dana u domu zdravlja, a onda su me zvanitno prebacili u bolnicu u Zenici. /kao u originalu/ Tamo sam ostao dvadeset osam dana. 101._Dobie sam telefonski poziv-od-svoje supruge, Moja porodica je-imala-velike poteskoce, buduci da nist-imalithrane ni neves—Frebae-sam-duze-ostatittbolnics, lt (0855-7385.0355.7403/DSU u(0355-7385-0385.7403.BCSTiredactedy/Prijevod (Original: engleski (0355-7385.0855-7403/DSU 2(0355-7385.0855-7403-BCSTiredactedYPrijevod Original: engleski POTVRDA SVJEDOKA. [java mi je glasno provitana na bosanskom jeziku i sadrZi sve Sto sam rekao po svom znanju i sjecanju. Izjavu sam dao dobrovoljno i svjestan sam da se moze upotrijebiti u sudskom postupku pred Medunarodnim sudom za kriviéno gonjenje osoba odgovornih za teSka krSenja medunarodnog prava pofinjena na teritoriji bivse Jugoslavije od 1991, kao i da mogu biti pozvan da javno svjedogim pred Sudom. Potpis: /potpisano/ Datum: 7. april 2000. POTVRDA PREVODIOCA. Ja, Zeljka Brannigan, prevodilac, potvrdujem sljedece: 1) sam kvalifikovana i oviastena od strane Sekretarijata igno gonjenje osoba odgovornih za teSka krsenja medunarodnog prava potinjena na teritoriji bivse Jugoslavije od 1991. da prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i s engleskog na bosanski jezik. 2) Reid Hasanovié mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. 3) Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela s engleskog na bosanski jezik u prisustvu Resida Hasanovica koji je, po svemu sudeci, Zuo i razumio prijevod ove izjave. 4) Resid Hasanovic je potvrdio da su, po njegovom znanju i sjecanju, Sinjenice i ostalo navedeno u ovoj izjavi istinite, onako kako sam ih prevela, Sto je potvrdio svojeruénim potpisom na predvidenom mjestu. 7. april 2000. /potpisanof (0355-7385-0355-7403/DSU 1B(0355.7385-0355-7408-BCST redacted yPrijevod Original: engleski POTVRDA SVJEDOKA. Izjava mi je glasno proditana na bosanskom jeziku i sadrZi sve Sto sam rekao po svom Zznanju i sjeéanju. Izjavu sam dao dobrovoljno i svjestan sam da se moze upotrijebiti u sudskom postupku pred Medunarodnim sudom za kriviéno gonjenje osoba odgovornih za teka krSenja medunarodnog prava potinjena na teritoriji bivse Jugoslavije od 1991, kao i da mogu biti pozvan da jayno svjedogim pred Sudom. Potpis: /potpisano/ Datum: 7. april 2000, POTVRDA PREVODIOCA Ja, Zeljka Brannigan, prevodilac, potvrdujem sliedece: 1) Odgovarajuée sam kvalifikovana i ovlaStena od strane Sckretarijata Medunarodnog suda za krivitno gonjenje osoba odgovornih za teska krSenja medunarodnog prava potinjena na teritoriji bivse Jugoslavije od 1991. da prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i s engleskog na bosanski jezik. 2) Reid Hasanovie mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. 3) Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela s engleskog na bosanski jezik u prisustvu ReSida Hasanovica koji je, po svemu sudeci, Zuo i razumio prijevod ove izjave. 4) Resid Hasanovi¢ je potvrdio da su, po njegovom znanju i sjecanju, Zinjenice i ostalo navedeno u ovoj izjavi istinite, onako kako sam ih prevela, sto je potvrdio svojeruénim potpisom na predvidenom mjestu. Datum: 7. april 2000. Potpis: /potpisano/ (0355-7385-0355-7403/DSU 31 2 3 4 5 6 7 8 9 10 W 12 1B 14 45 16 7 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 Transkrips GLAS NOVINARA: GLAS NOVINARA: ODGOVOR MUSKARCA: GLAS NOVINARA: ODGOVOR MUSKARCA 1: MUSKARAC 2: PITANJE NOVINARA: MUSKARAC 2: = 007941 krajeva i jos mnogih drugih, ali ée biti kasno. Dvije i po tisuce iskljugivo muskaraca iz opéine Bratunac pokraj Drine, previvjelo je pravi pokolj da bi se potom ‘osam dana neodjeveni i bosi probijali vrletima do Visokoga gdje im je u sportskoj dvorani pruzen ij a. u Domu zdravlja lijeéniéka pomoé. Na tom putu mnogi su napravili posljednje korake a umiralo se i pred kamerama. Siroti prigaju o stotinama umorenih na vlastitome pragu i na mjesnom stadionu u Bratuncu gdje su ih uz pomoé domaceg srpskog stanovnistva izveli SeSeljevci i Arkanovei, a oni koji nisu streljani mugeni su i mla¢eni gotovo do smart. Koliko ste vi dana bili na Palama? Patri dana, A odakle ste inate? Ja sam od Prizrena a penzioner sam u Bratuncu. A brata mi pekara koji je radio za njih, nisu mu dali da ide, posljednji dan opkolili zgradu, njega vezali, pa pored njega ja sam doSao da kupim, da uzmem leb - ajde kaze twkli, tukli, tukli, uveder ubili ga i k ; i ostavili su me tamo, brata sutradan cio dan , evo kaze pogledaj, brat ti je ubijen a sutra Ge, veteras ées biti i ti, INerazumljivo/ noZem tu, Zeljezo plus Sto sam dobio batina po ledima... Ovo je nozem istetoviran jedan krst jeli? Jeste ito tup nod... Dodd orpmvu PIY.ACom rAurUne 10 uw 12 13 14 15 16 17 18 19 20 22 23 24 25 26 21 28 29 30 31 32 33 34 Transkripe NOVINAR: NOVINAR: MUSKARAC 3: MUSKARAC 4: MUSKARAC 3: NOVINAR: MUSAKARAC 3: NOVINAR: MUSKARAC 4: MUSKARAC: NOVINAR: MUSKARAC 4: MUSKARAC S: MUSKARAC 6: MUSKARAC 7: MUSKARAC 8: _ T0941 Tup noz Cime su tebe udarali? Usdarali su me gvozdenim Stapom i udarali su me svim ostalim predmetima drvenim. Palijama... Palijama da. Te ste udarce primali u Bratuncu ili na Palama? U Bratuncu: Tu Bratuncu i na Palama isto. U Bratuncu sam ovo... Da, da. Okreni. Evo pogledajte ovo... Lobanje su nam razbijali. Novevima, mozak je izletao na pod a mi smo distili. Nozevima... Vidi ovo su Ijude ubjjali, bukvalno noseni u kontejnere i paljeni. Sipkom Zeljeznom... Sve sam gledao Sta su radili, sve prijatelje nase. 2od3 oTPiDvuTranskript NOVINAR: MUSKARAC 8: MUSKARAC 9: MUSKARAC 8: ZENA: NOVINAR: Voor i941 Uglavnom mijestani Bratunca sve. Oni su govorili koga ¢e... dodu da izvedu, kobajagi napigu da ga izvedu i on je odmah bio ubjjan. Odmah, !Nerazumljivo/ Bratunca... Nijedan, sve ih znam, sve. A komsija me iz kuce izveo. Prvi koméija. [Plat! De si bona /nerazumljivo! puno su te. Ita mislite gospodo tko je ovo uradio? Nitko ih i ni8ta neée unistiti- niti moze. Jaki smo mi gospodo, prejaki za vas, nismo mi Spil karata da nas dijelite na stolu, idite negdje drugo. Imate Brisele, Londone, Parize pa tamo dijelite. Ovdje ne mozete. 3od3 orepvuonteina ried 01105208 P76.1 MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENJE OSOBA ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENJA MEDUNARODNOG PRAVA, POCINJENA NA TERITORIJI BIVSE JUGOSLAVIJE OD 1991. IZJAVA SVJEDOKA PODACI O SVJEDOKU: Prezime: Ali¢ Ime: Midho Ime oca: Jasim Nadimak/pseudonim: nema Pol: muski Datum rodenja: 7. februar 1955. Mjesto rodenja: Blagaj Japra Nacionalnost: Vieroispovijest: Jezik/jezici koje govori: , njematki Jezik/jezici koje pie (ako se razlikuje od navedenih): Jezici koriteni u toku razgovora: bosanski/hrvatski/srpski i engleski Trenutno zanimanje: nezaposlen Prethodno: trgovac Datum(i) razgovora: 12. mart 2000. Razgovor(e) vodili: Hans Oelvebro, Anna Richterova Prevodilac: Irena Martinovi¢ Imena svih osoba prisutnih tokom razgovora: Muharema Ali¢ (kéer) Potpis: /potpisano/ b 093-5033-0093:5040 1Prijevod Original: engleski IZJAVA SVJEDOKA: Roden sam u Blagaj Japri, gdje sam pohadao osnovnu Skolu. Obavezni vojni ok sluzio sam 1973. Radio sam na granici s Austrijom. Kasnije sam polagao za trgovca i otvorio svoju vlastitu radnju u Blagaj Japri. OZenjen sam Alidumom i imamo Eetvero djece. Zivio sam u Blagaj Japri do 9. juna 1992. kad smo izbaéeni iz sela. Oti8li smo u Doboj. Voz se zaustavio u Stanarima i Srbi su razdvojili muSkarce od djece i ena. Zene i djeca su odvedeni u Hrvatsku, Mi, muSkarci, odvedeni smo na fudbalski stadion Mlakve u opitini Bosanski Novi. U Mlakvama sam proveo 45 dana. Onda sam otiSao u Karlovac, gdje sam sa spojio sa porodicom. OtiSli smo u Njematku uz pomoé njemaékog Crvenog krsta. U Njematku smo stigli 9. augusta 1992. @® U opitini Bosanski Novi su Zivjeli uglavnom Srbi i Muslimani, a samo nekih 1 ili 2 % su bili Hrvati. Ne znam da li je bilo viSe Muslimana od Srba, ali znam da su Srbi pobijedili na izborima. Sto se stranaka tiée, pobijedio je SDS. Bilo je i drugih stranaka. Ja sam bio pripadnik SDA, ali, zapravo, nisam se bavio nikakvom politikom. Ce Imao sam komiiju koji je bio policajac u Bosanskom Novom. Rekao mi je da Je policija dobila nove srpske uniforme sa srpskim oznakama. Oznake su bile crveno, bijelo i plavo sa orlom. Zeljeli su da policajci Muslimani i Srbi nose te uniforme. Svi Muslimani su odbili, zbog éega su smjesta otpusteni. To je bilo negdje u martu 1992. Srbi su pokuSali mobilizovati sve Ijude za rat u Hrvatskoj. Vecina Muslimana Je odbila da uéestvuje u tom ratu, a Srbi su nas odmah poéeli zvati ustaSama i mi smo im postali neprijatelji, e& Blagaj Japra je bilo muslimansko selo. U njemu je bilo oko 500 kuéa i, mislim, oko 2.500 stanovnika, € Bilo je jo¥ muslimanskih sela, kao Sto je Suhata, Hozi¢i, Gornji Agiéi, Donji Agici i Budimli¢ Japra (ta dva sela su bila mijeSana - u njemu su Zivjeli Srbi). i Muslimani i G Susjedno selo Svodna je bilo srpsko selo. Sazvali smo sastanak u naSem selu i dogovorili se sa naSim komsijama iz tog sela da nam se niSta nece desiti, Dogovorili smo se medu sobom da niko ne¢e raditi nikakve provokacije niti nekom nauditi. iG SluSao sam radio. Cuo sam srpske nacionalisti¢ke pjesme, a oni su stalno govorili: “Ono So se dogodilo Hrvatima, dogodice se i Muslimanima.” U nas se uvukao strah. aG Na televiziji nisam vidio nikakvu srpsku propagandu. Nisam odlazio na srpske mitinge. Sjecam se da 1992. nismo mogli gledati hrvatske programe jer su odaiiljai bili unisteni. fe Prije rata je u Bosanskom Novom bila kasama. U njoj su uglavnom bile “stacionirane pjeSadijske jedinice. Bilo je takode mnogo skladiSta municije i druge vojne opreme. Alié Midho/0093-50133-0093-s40/ar 2 01105209 01105210Prijevod Original: engleski w Kad je poéeo rat u Hrvatskoj, u kasami vie nije bilo redovnih vojnika, veé uglavnom rezervista. Kad bi se napili, bili su veoma grubi prema Muslimanima. Provocirali su Ijude. Na primjer, govorili su da Ge nam odsje¢i dva prsta kako bi ih ‘mogli pozdravijati na srpski nain - sa tri prsta, 12) Zavrijeme rata u Hrvatskoj, svaki drugi dan smo vidali kamione sa municijom i ij 8 : ij kako prolaze kroz nage selo. Mogli smo samo nagadati da se neSto sprema, Nisam vidio kad su Srbi medu sobom raspodijelili oruZje. G3) ___U subotu, 9. maja 1992., Srbi su preko radija Bosanski Novi objavili da svi Bofnjaci moraju predati svoje oruzje. O tome smo razgovarali, pitajuci se kakvo oruzje Zele, jer mi nismo imali nikakvo. Dali su nam ultimatum do nedjelje, kad je trebao biti posljednji dan da predamo oruzje. Sljedeci dan smo se sastali u 3koli. Sakupili smo neéto oruzja, ali ne previge. Izet Mehmedagié, predsjednik SDA u Blagaj Japri, sakupio je oruzje i odvezao ga u zgradu Opitine u Bosanskom Novom. Pripadnici civilne zaitite su se nasmijali kad su vidjeli to oruzje i rekli mu da to nije dovoljno i da treba da donesu jo8. Izet je vratio oruzje u Blagaj Japru. Mi smo joS uvijek éckali u Skoli. Ispriéao nam je Sta se desilo u Bosanskom Novo. Oni, koji su. donijeli oruzje u Skolu, ponovo su ga uzeli i mi smo se svi onda vratili ku¢ama. Gt Svi smo slutili da ée se neSto dogoditi. Ratno raspolozenje je bilo svuda oko nas jer su gotovo svaki dan tenkovi prolazili kroz Blagaj Japru i Bosanski Novi na putu prema Hrvatskoj. is Oko 21:00 sati u nedjelju, Srbi su napali jedan auto vojne policije. Cuo sam pucnjavu, Nisam liéno vidio taj incident, ali su nam [judi koji su Zivjeli blize tom mjestu rekli da su vidjeli kada se to dogodilo i da su to Srbi sami uéinili. Nazalost, ne znam kako se zovu. Saznao sam da su nae komiije Srbi, koji su se vratili sa hrvatskog bojiSta, napali auto. & Naie selo je granatirano te no¢i oko 23:30 sati. Na selo je palo 13 minobacatkih granata. Nakon toga, moja i neke druge porodice provele su noé w svojim podrumima. Nije bilo mnogo Stete, pogodeno je samo nekoliko kuéa. Medutim, to je bio samo potetak. Granate su dolazile sa brda, ali ne znamo ko ih je ispaljivao. (Gy Sljedeée jutro su Jasmin Ali¢, Damil Ali¢ i neke druge komiije otiSli u selo Radomirovac i pitali za8to je do8lo do granatiranja. Dobili su odgovor da se to dogodilo zato Sto nismo predali oruzje. Moj otac je travio neke Srbe da donesu nesto a popiti, ali mu je Drago Ninié rekao da ne mogu sjediti zajedno jer su ta vremena prosla. OptuZio je mog oca da njegovi sinovi imaju najmodernije oruzje. Moj otac mu je tekao da im moze garantovati da nemamo nikakvo oruzje. Nisam bio prisutan na tom sastanku, ali mi je otac to ispriéao, je} Granatiranje je ponovo zapoéelo oko 11:00 sati. Ispalili su otprilike 300 granata. Ciljali su neka specifigna mjesta, kao Sto je dZamija, kucu pored dZamije i kuée onih za koje su vjerovali da su najekstremniji. Ponovo smo sili u podrume, Tokom tog granatiranja, Hamdija Selmi¢ je doSao svojim traktorom i rekao nam da se povutemo u Maslovare. Sjeo sam sa njim na prvi traktor /kao u originalu/ i mi smo Alig Mi10093-5093-0093-snaqvar 3Prijevod Original: engleski onda svim naSim autima i traktorima krenuli za Maslovare. Bilo nas je oko 1.000. Neki su Ijudi ostali u selu, a neki su pobjegli u Sumu. Ispred sela nas je éekalo pedesetak naoruZanih Srba. Improvizovali su barikadu i kad smo stigli do te barikade, vidjeli smo rovove s obje strane ceste i Ijude u maskimim uniformama. To su uglavnom bili mjeStani. Prepoznao sam Micu Karlicu i Ranka i Milana Gvozdena, Medu Srbima su bili i neki Ijudi sa strane. G Upitali su da li medu nama ima nekih ekstremista, Sjeéam se da su se narotito interesovali 2a Dyevada Veli¢a. On je bio moj komiija, ali nije bio sa nama jer je pobjegao. iG Pitali su da li imamo ikakvo orugje sa dozvolom. Ja liéno sam imao pi8tolj sa dozvolom, ali mi je ostao u kuéi. Od Ijudi u koloni sakupili smo dvadesetak puSaka i {sti broj lovatkih puaka, Predali smo to oruzje Mici Karlici. Srbi su rekli da ée oruzje vratiti sljedeci dan, Nisam znao Sta to znati. Mislio sam da ée to i udiniti. Rekli su nam da odemo do kuce Rajka Hodii¢a. Svi smo se skupili ispred te kuée. Tamo smo pod vedrim nebom proveli no¢. Neki od nas su se uspjeli smjestiti u ambare. Sljedeée jutro stiglo je desetak malih vojnih kamiona. Neke od judi koji su stigli poznavao sam od ranije, a neki su bili iz Srbije. Ne znam kako se zovu. Upitali su nas za jednog Huseina Mehinovica iz Blagaj Rijeke. On je, navodno, imao minobacaé. Nismo ni8ta znali o njemu. Camir Ali¢ je rekao da ée garantovati svojom glavom da taj Husein nema minobacaé. Jedan vojnik mu je rekao da svoju glavu prodaje jeftino. Zatrazili su da se neki od nas sami vrate u selo i sakupe sve Ijude koji su pobjegli u Sumu i one koji su ostali u selu. Oni su morali pratiti Srbe u Maslovare i sakupiti jude ispred jedne druge ku¢e. Grupa ljudi koja se vratila iz Blagaj Japre nam Je rekla da su Srbi izvjesili srpske zastave u nagem selu. Tada su nam rekli da se slobodno moZemo vratiti kuéi. Na putu kuéi vidjeli smo da su kuée u nagem selu u plamenu. Vidio sam da gori déamija u Blagaj Rijeci. Na dzamiju u Blagaj Japri pala je minobacatka granata, ali je minaret jo uvijek stajao. Ta dva sela nalazila su se jedno pored drugog, jedino i je dijetila rijeka. C4 Karlica me je zaustavio i zatrazio da mu predam svoju pusku jer je znao da je imam, To sam i uéinio. Vratio sam se u Maslovare, Karlica mi je rekao da nam oni neée niSta utiniti i da ¢e uvijek sa nama dobro postupati. Kad sam dofao u Maslovare, uspio sam pogledati u jednu Supu i u njemu sam vidio mnogo municije. Onda sam se vratio kudi. es Sljedecih dana granatirana su druga muslimanska sela. To smo uli. Petnaestak dana kasnije, pored Maslovara je u vazduh dignuta jedna vikendica, koja je pripadala jednom Srbinu iz Bosanskog Novog. Sljedeci dan je eksplodirala jedna muslimanska kuéa. Dan kasnije je jedna kuca u Blagaj Japri pogodena iz nekog poluautomatskog oruzja. 4 Kad su zavrili sa svim okolnim selima, odnosno nakon sto su ih granatirali, prisilii su sve stanovnike da dodu u Blagaj Japru, Pitali smo ih Sta se desilo, a oni su Ali¢ Midha/0093-5033.0093-s04qaf 4 01105211roe’ 01105212 Original: engleski nam rekli da su njihove kuée spaljene i da su im Srbi iz srpske TO rekli da idu u Blagaj Japru. Qe Poéeli smo pregovarati sa Srbima u 7gradi Opitine u Bosanskom Novom. Pregovori su trajali 17 dana. Mislili smo da modda Zele samo nage kuée, ali su oni hhtjeli da napustimo opstinu. Nisam uéestvovao u tim pregovorima, ali je jedan moj rodak bio predsjednik nase mjesne zajednice. Svako selo je imalo predstavnike /kao u original. Svaki dan smo od Srba dobivali razliéite informacije. Oko 17:00 sati 8. juna 1992., Ranko Gvozden i Mico Doli¢ su nam rekli da trebamo biti spremni u 07:00 sati sljedeceg jutra da napustimo selo. Ukupno je bilo oko 20.000 Ijudi. Ljudi su Ziyjeli gdje god su stigli. U mojoj kuci je Zivjelo oko 30 judi. 4 Nismo tome vjerovali i nismo se spakovali. Oko 09:00 sati Samid ImSirevié mi je rekao da su kroz Blagaj Japru proili jedan tenk i autobus pun vojnika na putu prema Moslovarama. Kasnije smo uli pucnjavu iz pravca Moslovara. Nismo znali Sta se dogada, jer nismo ivjeli u centralnom dijelu sela, veé u zaseoku Sikare. Osjetili smo miris vatre. Gorila je kuéa mog oca. Srpski vojnici su dosli do kuéi traZeci mog brata, Kemala Ali¢a, i Ismeta Celmagica /kao u originalu: Selmagi¢al, sekretara mijesne zajednice. Opkolili su kucu i vikali: “Napolju”. Moja majka Rezija Ali¢ izaSla je i rekla da je kuéa puna judi. Rekli su nam da napustimo ku¢u. Psovali su nas. Moja djeca su izaila bez cipela. Postrojili su nas i traZili oruzje, a mi smo im rekli da nemamo nikakvo oruzje, jer smo im ga veé predali u Maslovarama, Odveli su nas u Osnovnu 8kolu u Blagaj Japri. Vidio sam da je selo Blagaj Japra napusteno. Rekli su nam da ée pucati na svakog ko pokuSa pobjeci. Jedna granata je takode pogodila Skolu. Odveli su nas u jednu ugionicu. Jedan od njih je ostao sa nama, a ostali su oti8li iza Skole. U utionici je bila moja cijela porodica i neki drugi rodaci. Ukupno nas je bilo izmedu 25 i 30. Vojnici su se vratili i rekli nam da izademo na glavnu ulicu. Kada smo iza8li na glavnu ulicu, vidjeli smo da gore kuce i Stale. Vidio sam jedan le’ na zemlji, ali ga nisam prepoznao. Vidio sam jedan tenk na ulici oko kojeg su stajali stpski vojnici. Svi su bili iz rezervnih jedinica. Prepoznao sam Micu Karlicu, Ranka, Milana i Slavka Gvozdena i jo8 neke druge. I drugi su mi bili poznati, ali nisam imao vremena da gledam unaokolo. Kad smo stigli na glavno raskr8¢e za Sikare, tamo je éekala grupa srpskih vojnika. Tada su razdvojili Zene i djecu od muSkaraca. Milo’ Popovic je bio voda te grupe vojnika, Imao je kokardu. Vikao je da oni nisu jugoslovenska armija nego Getnici. Ponovo su traZili oruzje, a onda su pitali ko je predsjednik mjesne zajednice. Istupio je moj rodak, Ismet Selmagi¢. Pitali su ga za brata koji je Zivio u Zagrebu. Vojnici su pustili mog oca i neke moje rodake, a zadrZali su mene, mog brata Kemala i Ismeta Selmagi¢a. Jedan vojnik je prisao mom bratu i udario ga kundakom puke. Naredili su nam da ispraznimo dzepove. Upitao sam da li mogu da zadréim svoju liénu kartu, ali mi je jedan od njih rekao da mi ne¢e trebati su me pustili. Okrenuo sam im leda i krenuo prema mojoj porodici. Kad sam bio petnaestak metara udaljen od njih, rekli su mom bratu i Ismetu da potrte. Oni su poteli tréati, a onda sam zazuo rafal, Ubili su ih. Moja cijela porodica je to vidjela. Ali¢ Midho/0093-5033.0003-504078¢ 5Prijevod Original: engleski Ubio ih je Slavenko Balaban, zvani Sice. @ U to vrijeme su ispred kuée, gdje smo mi stajali, poteli sakupljati preostale jude iz na’eg zaseoka. Razdvojili su. muskarce od Zena i djece. Naredili su muskarcima da legnu na zemlju. PosluSali smo. Jedan vojnik im /kao u originalu/ je rekao da ée tenk, Koji je bio blizu na cesti, preci preko njih. Samo su ih pokuSavali zastra8iti. Zenama i djeci je dozvoljeno da krenu prema preduzecu “Japra”. Gb Jedan srpski vojnik, Dragan Balaban, prozvao je trojicu Ijudi koji su leZali na zemlji (Samira Imiireviéa, Camila Ali¢a i Fehida Mehmedagi¢a). Odveo ih je sa ceste i ubio. Svi smo to vidjeli. Nakon toga smo vidjeli vojni dip kako dolazi iz smjera Blagaj Japre. Jedan oficir nas je pitao Sta radimo tamo i mi smo mu odgovorili. Opsovao je, a onda nas je poslao prema mostu na Sani. Kad kazem nas, mislim samo na moju porodicu. Tamo su Gekali vojnici koji su od nas traZili da predamo sve nae ligne stvari, kao Sto je novac, zlato, satove, sve Sto imamo, Naredili su nam da udemo u krug preduzeca “Japra”. Tamo smo se sreli sa judima koji su istjerani iz Blagaj Japre i svih okolnih sela. (33, Sulejman Burzi¢ je ubijen u preduzecu “Japra”. To sam ligno vidio. To se desilo kad se priblizio jednom srpskom vojniku, koji je Zivio u Svodnoj. Burzié ga je nesto upitao. Odjednom ga je taj vojnik dva puta udario, a onda je u njega pucao i ubio ga dok je ovaj padao. Djeca su potela da platu i panika se proSirila svuda oko Koliko znam, nijedna Muslimanka nije silovana u na’em selu. ‘Tada su nam Srbi rekli da ée nas odvesti u Zenicu i zamijeniti nas sa Srbima u tom selu /kao u originalw/, koji Ge se onda preseliti u nase selo, &® ‘Oko 18:00 ili 19:00 sati, sve su nas utovarili u stotni vagone koji su stajali ispred preduzeca. Dok sam sjedio u vagonu, a vrata su jo8 uvijek bila otvorena, vidio sam nize na obali rijeke kako jedan vojnik ubija Hasana Merzihiéa. Znam da su kasnije iskopali njegov le8. /)) __ Rekao bih da je bilo oko 20.000 ljudi. Ne znam koliko je bilo vagona. U mom vagonu je bilo stotinjak ljudi. Nismo mogli sjesti jer je bilo pretrpano. Putovali smo cijelu noé, a rano ujutro se voz zaustavio u selu Stanari, koje se nalazi blizu Doboja. Naredili su nam da sidemo. 7 Doila je vojska i vojna policija. Pogeli su da nas razdvajaju. Ukreali su sve muSkarce u jedan voz, a Zene su ule u drugi. Mi smo oti8li za Banja Luku, Proveli smo cijelu noé u vozu, a ujutro se voz zaustavio u Omarskoj, ali nas oni nisu htjeli primiti, Isto se desilo u Keratermu. Vratili smo se u opitinu Bosanski Novi i stigli na Zeljezniéku stanicu u Blagaj Rijeci. Tamo smo ostali neko vrijeme i od tamo vidjeli ‘kako pljackaju nae kuée u selu, (8 U vagonima smo proveli dva dana. Nismo imali ni vode, ni WC-a, tako da lic Mino10003-5093.0093-S0aQ/at 6 01105213 01105214Prijevod Original: engleski smo sve radili u vagonu. Dana 11. juna 1992. stigli smo u Mlakve, predgrade Bosanskog Novog. Dopustili su nam da napustimo vagone. Bilo nas je oko 750 muSkaraca, Odveli su nas na fudbalski stadion. Tamo su nas postrojili i popisali nam imena. Tada su nam dali komad hljeba i jednu konzervu sardina koju smo morali dijeliti na dva. Onda su nas uveli u garderobe. Spavali smo na poplotanom podu, ‘Nismo imali nikakvih éebadi. Imali smo samo nau odje¢u. @ Hranu smo dobivali jednom dnevno. Ona se sastojala od jednog kilograma hiljeba i vrlo slabe supe koju smo dijelili nas desetorica. Vode je bilo dovoljno. Dok smo ili na rufak, tukli su nas nasumice. Jednom me je jedan vojnik udario kundakom, od Sega sam izgubio vid na desnom oku. Krvario sam, ali mi nisu pruzili Ijekarsku pomoé. Kad sam stigao u Njematku, otiSao sam na lijeénje, ali mi nisu uspjeli spasiti vid. GS/ Nanas 750 ljudi bila su dva WC-a. Ne mote se govoriti o higijeni. Nismo se mogli brijati, niti prati. Nije bilo sapuna, ni vruce vode. Samo voda iz slavine. Provodili smo cijeli dan na suncu i koZa nam je izgorjela. Morali smo jesti trava da ih zabavimo. Morali smo vuéi teske valjke. Kad sam stigao u logor, imao sam 75, a po odlasku 55 kilograma. (4) Niu nas ispitivali za vrijeme naeg boravka u logoru. Niko nam nikad nije rekao zaSto su nas uhapsilii doveliu taj logor. ije nego Sto smo napustili logor, rekli su nam da, ako Zelimo oti¢i, moramo 4b Prij x ili I Ki da, ako Zelis di, potpisati jedan dokument kojim potvrdujemo da dobrovoljno napustamo opstinu Bosanski Novi. Takode smo morali potpisati da predajemo svoju imovinu. (4 Ne znam kako se 2vao upravnik logora. Kad sam bio u Njemagkoj, Srbi sa ‘kojima sam razgovarao su mi rekli da je Nikola Lonéina organizovao logor. On je bio rezervni Vojni oficir iz Bosanskog Novog. Prije rata radio je kao sanitami inspektor. Ne znam imena natih strazara, CY U logoru niko nije ubijen. SY) Kad smo pusteni na slobodu, u logoru je ostalo 18 zatogenika. Znam da su ‘dvojica ovdje u Njematkoj (Hazim Kantarevic i Hajro Isakovi¢ iz sela Suhata), ali ne znam Sta se desilo sa ostalima. Cuo sam da su odvedeni i da ih niko vise nije vidio. (SD Na slobodu smo pusteni 27. jula 1992., a onda smo autobusima i kamionima ‘odvezeni u Karlovac. Pratili su nas vojnici Republike Srpske i UN. U Karlovcu sam se sreo sa mojom porodicom sa kojom sam otigao u Njemacku, ae Ge Predajem vam kopije dva dokumenta: potvrdu da sam bio zatoéen u logoru u Mlakvama i potvrdu srpskih vlasti da ne posjedujem nikakvu imovinu u opitini Bosanski Novi. 53.) Poslacu vam video traku na kojoj Cete vidjeti neke ubice koji jo8 uvijek Zive u ‘Bosanskom Novom. KRAJ IZJAVE Ali¢ Midho/0093-5033-0003-soaqvar 1 01105215S ACKNOWLEDGMENT This Statement has been read over to me in the BCS language and is true to the best of my knowledge and recollection. I have given this Statement voluntarily and am aware that it may be used in legal proceedings before the International Criminal Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991, and that I may be called to give evidence in public before the Tribunal. i ‘ Signed: dys the Dated: 12 March 2000 INTERPRETER CERTIFICATION I, Irena Martinovié, Interpreter, certify that: 1. Lam duly qualified and approved by The Registry of the Intemational Criminal Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Law ‘Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 to interpret from the Croatian language into the English language and from the English language into the Croatian language. 2. Thave been informed by Alié Midho that he speaks and understands the Croatian Ianguage. 3. Ihave orally translated the above statement from the English language to the Croatian Tanguage in the presence of Ali¢ Midho who appeared to have heard and understood my translation of this Statement. 4. Alié Midho has acknowledged that the facts and matters set out in his / her Statement, as translated by me, are true to the best of his. knowledge and recollection and has, accordingly signed his signature where indicated. Dated: 12 March 2000 Signed: {RPSKA RETULLIKA BOSNA T a C ePIN: BOSANSKI BOVI CEGOVINA ZaPIsni3K Sestev’ jen done ___ Opitine BooNovi u predmeta uzin=aj> i prisutnog lice rsdi trejnoz napustrnj- PRISUENI: 1. Ferizovi: Bijez, sluzbeno lice 2. Renke Kolié-Zeejz:pisnié or STRANKA: 1 ALS Iovime Midho ia Boa Novog Sar eens saw O nee mol seiees -y Nepozvan-2 privtuni ovem orgenu te nakon 8s Neredbom Kriznog Stabe Onitine Bos .N sti iseljenj» br. 01/1-023-25-217/92 od 1.7.1992. godine prisatni- ne gapisnik daje slijed 1992. godine u nrostorijone ovi_o kriter: T2Z2c0avau < Izjevijujem de no vodruéju on&tine Bos Novi ne svom imenu wengesbafen- ne posjedujem nepokretnu imovinu opStinu Bos Novi. : EF ta eo imovinskom stenju teritorije ontti Stine i trejno xx. nepuste, gile-i ‘evje= cije zo trojno O je upoznrt-2 jumime z2 mogu:no-Be izdaje ne zahtjev rospodina frodjen2.7.1955. Bosna i Hercegovina 2 Way Wy) Blagaj Japra Zavitajal Kah Tasansh no NaljeSkoviéeva 49/1 “Zagred tel/fart:041/334-750 Alié(Jasima)Midho Op‘ine_Bosanski Novi so stelnin ajestom previvelifte u broj __Blagaj Japra br.158 : da je imenovani bio zetcé: a PSO. : 02082397 ~~ ] Prive’ 01106500 Original: englesti MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENJE OSOBA. . ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENIA MEDUNARODNOG PRAVA POCINJENA NA TERITORUI BIVSE JUGOSLAVUE OD 1991, IZJAVA SVJEDOKA ee PODACI O SVJEDOKU: ——E———EE— eee Prezime: Hidie Ime: Ahmet Ime oca: Dedo Nadimak/pseudonim: Slavuj Pol: x muski_ [1] Zenski Datum rodenja: 22. 12. 1946, Mesto rodenja: Bosanski Petrovac RO ‘Nacionalnost: BoSnjak — Vjeroispovijest: muslimanska Jezik/jezici koje govori: bosanski Jezikijezici koje pi’e (ako se razlikuje od navedenih): Jezici kori8teni u toku razgovora: bosanski i engleski ——————— ee ‘Trenutno zanimanje: Predsjednik Opétinskog odbora u Bosanskom Petroveu Prethodno: Kvalifikovani maSinbravar u preduzecu “Bosnaplast” eee Datum@) razgovora: 3. novembar 1999. Razgovor(e) vodili: Jussi Kemppainen _Prevodilac: Jasmina H. Ibrahimovié ‘Imena svih osoba prisutnih tokom razgovora: rE Potpis: /potpisano/ Oe — idic Ahmev0087-3040-0087-3046 dochjz 1~- 02882398 — Original: engleski IZJAVA SVJEDOKA © Rodio sam se u mjestu zvanom Bosanski Petrovac. Tu sam Zivio cijeli svoj Zivot. Ozenjen samn svojom suprugom Rasemom i imamo jednu kéer. @) obaverni vojni rok sluzio sam u Zagrebu 1965-66. godine. Bio sam obitan vojnik u inkenjerisko} jedinici. @Prije rata sam radio wu preduzecu koje se zove “Bosnaplast” kao kvalifikovani ma8inbravar. To preduzece se nalazilo u Bosanskom Petrovcu. Danas sam predsjednik SDA. @)stanujem na isto} adresi,u isto} ku6i u kojoj sam Zivio prije rata. Trenutna adresa je BahiGi 30. Prije rata ime te ulice je bilo Kozaracka. @®Prrema popisu iz 1991. godine, broj stanovnika u Bosanskom Petroveu iznosio je 15.552. Od toga su Bo&njaci Ginili 22,2%, 0.3% su bili Hrvati, 2,8% Jugosloveni i ostali, a oko 75% su Ginili Srbi. Medutim, vecinu gradskog stanovni8tva Ginili su Boinjaci. OpStina se sastojala od gradskog podruja i 13 mjesnih zajednica. Grad je uglavnom bio naseljen BoSnjacima, dok su u okolnim selima, znati u 13 mjesnih zajednica Zivjeli uglavnom Srbi. Samo u mjesnoj zajednici RaXinovac, prigradskom naselju udaljenom oko 4 kilometara od grada, bilo je izmijeSano stanovniStvo, kao iu mjesnoj zajednici Bjelaj, udaljenoj dvadeset kilometara od grada, koja je takode imala izmijeSano stanovnistvo. @ Prije rata Zivjeli smo zajedno bez ikakvih problema. Zivjeli smo u mimoj i toleratnoj sredini. Mi smo mala sredina i svi smo se medusobno poznavali. je rijed 0 ckonomskoj situaciji, prije rata bilo je oko 5.000 zaposlenih uw industrijskim i vanprivrednim preduzecima. Najvece preduzece u kraju bio je SIP, Sumsko i drvnopreradivatko preduzece. To preduzece nastalo je od sljedecih fabrika: fabrike za proizvodnju vrata iz Bosanskog Petrovca FANA-¢ iz. Kmjeu8e, Paletare iz Bravskog, gradevinskog preduzeca iz Bosanskog Petrovca, “Autotransporta” iz Bosanskog Petrovea i pilana iz Bosanskog Petrovea i Kmijeuse, Te fabrike su ‘upoiljavale preko 3.000 ljudi. Postojalo je i preduzeée “Bosnaplast” - u kome je bilo zaposleno oko 350 Ijudi; trikotaZa “Novitet” je uposljavala oko 600 Zena. Seoska podrugja su bila poljoprivredno razvijena i uop8te, moze se reci da se Bosanski Petrovac smatrao za razvijenim krajem. On izborima 1990. godine, glavne politiéke stranke u Bosanskom Petroveu bile su SDS, SDA, SDP i Reformska stranka. SDS je osnovana kao prva stranka u Bosanskom Petroveu. Du opstinskoj skupitini Bosanskog Petrovea bilo je 50 mjesta. Prema rezultatima izbora iz 1990. godine, SDS je osvojila 33 mjesta, SDA 8, SDP 6, a Reformska stranka 3 mjesta. iie Alme¥/0087-3040-0087-3046,docfiz 2 Fried 1106501 °Original: engles @ Na glavnim polozZajima u opitini bili su: Predsjednik Skupitine opitine bio je Rajko Novakovi¢ (SDS) Potpredsjednik je bio Mustafa Ferizovi¢ (SDA) Predsjednik Izvrnog odbora bio je Bogdan Latinovic (SDS) Natelnik policije je bio Dragan Gaceéa (SDS) Komandir policije je bio Jefto Kecman (SDS) Natelnik TO je bio Obrad Vrdina (SDS). Dada je rjet 0 nadelnika Sekretariatanarodne odbrane, sje¢am se da je jedan Bonjak bio na tom polozaju prije izbora, a onda ga je zamijenio Srbin. Zelio bih napomenuti da je prema izbornim rezultatima i medustranatkom dogovora za komandira policije trebalo da bude postavljen élan SDA, ali se to nije dogodilo. C2 aianovi prvog opstinskog odbora SDS-a bili su: Dragan Ivani¢ (predsjednik), Rade Ivanic (sekretar partije), Bogdan Latinovi¢ (predsjednik Izvt8nog odbora). Opitinski odbor je brojao 19 élanova. Predsjednik SDA je u to vrijeme bio Safet Hidi¢. Potpredsjednik je bio Mustafa Ferizovié. Predsjednik SDP-a je bio Milan Santa¢, a predsjednik Reformske stranke Vid Jeli. GU veri propagandne aktivnosti SDS-a u ovom kraju, podeo bih dogadajem u Risovatkoj jami, u blizini Kmjeuse, gdje je u organizaciji SDS-a i radikainih partija organizovano iskopavanje “tijela Srba” ubijenih u I svjetskom ratu. Samo. bih napomenuo da u masovnim grobnicama nisu bila zakopana samo tijela Sib Iskopavanjem ovih tila oni su htjeli prikazati zrtve srpskog naroda u Il svjetskom ratu, Zrtve stradale od ustaia. Istovremeno, taj skup je bio iskoriScen 2a propaganda SDS-ai drugin srpskih radikala. Cilj toga je bio da’se sipski narod homogenizuje i ujedini. Ijededi dogadaj koji se moze shvatiti kao njihova propaganda bilo je javno osnivanje skupitine SDS-a pred crkvom u Bosanskom Petroven u septembmi 1990. godine. Tamo se okupio veliki broj Ijudi iz Bosanskog Petrovca, vecinom Srbi. Pored toga, dosla je i velika grupa njihovih prvaka kao Sto su Jovan Rakkovie i Jovan Opagié kao predstavnici hrvatske Krajine, Bogdan Kecman, Eovjek koji je roden u Bosanskom Petroveu ali je tamo bio kao predstavnik Kosovskih BoZura. Sjecam se da je tamo bio i Milan Martic. @ Poraka sa tog skupa bila je protiv ne-Stba. Oni su otvoreno ‘govorili protiv Muslimana i Hrvata. Pjevali su svoje nacionalistiéke pjesme. Taj skup je bio kraj svake nade 2a dalji zajedniéki Zivot, CO Fresi dogadaj koji se mote navesti kao njihova propaganda bilo je skupljanje potpisa 2a rehabilitaciju popa Dujiéa, Semitkog vojvode koji je potinio mnoga zvjerstva za vrijeme II svjetskog rata. CXewwni vazan miting bio je skup u 2nak podrike JNA zbog sukoba u Sloveniji i Hrvatskoj. ‘ike Abmev0O8T-3040-0087-3046docdje 3 - 02082399 Friend 1106502 1O Gu02082400 (Original: englesti @rored svib ovih nacionalistigki orijentisanih skupovaimitinga, pomenuo bib jos ‘vjerski i nacionalisti¢ki obojene skupove Koji su se odrZavali skoro u svim mjesnim Zajednicama u naSoj opstini. Svi predizbori skupovi SDS-a su koriSéeniv tu svrhu. Po izdijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine, osnovan je OpStinski savet za narodna odbranu. Predsjednik tog saveta bio je Srbin Rajko Novakovié, a njegov zamjenik Mustafa Ferizovié, BoSnjak, dok je Rifet Gutli¢ bio komandant narodne odbrane (nije bio dlan nijedne stranke). Izbijanjem rata u Bosni taj savet se pretvorio u Krizni stab. ‘Svi Glanovi BoSnjaci su otpusteni pa su taj Krizni Stab Ginili samo Srbi. (Bo je vaéno pomenuti da do 1991. godine na podrutju Bosanskog Petrovea nisu postojali vojni objekti. Nije bilo aktivnih vojnih lica ve¢ samo rezervista bili u okviru TO. Ali, po izbijanju rata u Sloveniji i Hrvatskoj, oni su koncentrisali veliki dio svojih jedinica i opreme/oruja na podrugju Bosanskog Petrovca. Mogu re¢i da je praktiéno Gitav Bosanski Petrovac postao jedna velika kasarna. Oni su smijestili svoje jedinice u Skole i fabrike. Prije sukoba u Bihau evakuisali su vecinu svoje vojske i oruzja u Bosanskom Petroveu. GDrosetom 1992. godine, prie nego sto je INA dosla u naé kraj, izvréena je tmobilizacja rezervnog vojnog kadra, Vecina rezervista su bili Srbi. Onuzje TO je iz skladiSta TO prebateno u neka skladiSta JNA jos 1989. godine naredbom Vrhovne komande JNA. Mislim da su rezervisti naoruzani tim oruZjem, kao i oruzjem koje su dijelili SDS i JNA. G@DRatka Mladiéa i Milana Martiéa sam u Bosanskom Petroveu vidio u vie navrata, Sastajali su se sa civilnim i vojnim viastima tog kraja. Mislim da je osnivanje 2. ‘krajikog korpusa Vojske Republike Srpske, koji je kasnije osnovan u Drvaru, bio jedan od razloga njihovih posjeta. G3)Tokom 1991. godine u Bosanskom Petroveu su postavljeni kontrolni punktovi. Oni su rekli da je razlog kontrola saobraéaja i putnika i “spretavanje ubacivanja neprijateljskih grupa iz Hrvatske”. To je bio njihov izgovor. Na punktovima su deburali policajei rezervisti i Zlanovi paravojnih jedinica i oni su postojali od 1991. godine do naSeg protjerivanja. Podignuti su na putu Bosanski Petrovac - Bihaé, kod Imjesta Vetofe, na puta Bosanski Petrovac - Drvar, kod mjesta Kolunié, na puta Bosanski Petrtovac - Kljué, kod mjesta Bravsko i na putu Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa, kod mjesta Krajeusa. Na tim kontrolnim punktovima su ogranigavali kretanje nesrpskom stanoynistvu. Covjek je morao imati propusnicu da bi mogao progi, Vojno-sposobni muSkarcinisu mogh dobiti te propusnice. fe mote se stvamo govoriti o podjeli policije u Bosanskom Petroveu jer su 99% ppolicijskog kadra éinili Srbi, a samo 1% su bili BoSnjaci. U toku 1992, godine Krizni Stab u Banja Luci izdao je naredenje o formiranju srpskih opStina od opitina koje su bile naseljene preteZno Srbima i otpustanju svih ne-Srba. Nakon toga je formirana srpska opitina Bosanski Petrovac i onaj 1% BoSnjaka je otpusten iz policije, Rijet je 0 jednom policajcu i dvojici radnika policije. G@S)kriani stab iz Banja Luke je izdao naredenje da se na tom podrutju formiraju Koncentracioni logori, a Krizni Stab Bosanskog Petrovea je to i izvrsio. Prvo mjesto za logor je bila Peanova kuéa, ali to nije bilo najbolje rjeenje pa su logor preselili u Hic Ahmet0087-3040-0087-3046 doc 4 01106503 & G'- 92082407 ornn rest bbarake Sumarskih radnika u Drini¢u, u Kozilima, nekih trinaest kilometara udaljenih od grada. To je bio pravi ograden logor sa strazarima. Dono Sto se dogadalo u Bosanskom Petroveu razlikovalo se od zbivanja u drugim opstinama tog kraja. Bosanski Petrovac nije bio okupiran klasignim inom okupacije Jer su u naiem kraju Srbi bili u vecini. Mote se re¢i da je okupacija zapotela Postavijanjem prvih kontrolnih punktova i postepenim uspostavijanjem njihove Civilne i vojne viasti. U to vrijeme su Srbi ve¢ pokrenuli pitanje iseljavanja BoSnjaka. Oni su se izgovarali time da je to radi za8tite BoSnjaka od genocida. PoSeli su Ijude zastraBivati da bi ih natjerali da se isele. Najpre su poteli da oduzimaju lovacko oruzje, zatim da otpustaju Boinjake s posla, podizu kontrolne punktove, odvode i pritvaraju ugledne BoSnjake koji su im se kasnije morali javljati dva puta na dan. Po noéi su poteli ruBiti sve kafane, kafice i radnje koje su bile viasnistvo Boinjaka. Uveli su policijski Eas ali samo za BoSnjake. Srbi iz Bosanskog Petrovca su poéeli odlaziti na razli¢ite frontove. Prije odlaska i nakon povratka proslavijali su pijudi i pucajudi, U kkraju je bilo mnogo paravojnih jedinica iz Srbije, Cme Gore i Hrvatske. @®runa 1992, poteta su i prva ubijanja Bosnjaka u Bosanskom Petroven, Prvo ubistvo se dogodilo u vetemjim satima 2. jula 1992. godine na ulici u Bi8canima, ispred kafiéa “Alpina”. Miéo Basta, zvani Rambo, bio je tamo sa svojom grupom iz Kmjeuse, Naiéli su na Muhameda Terziéa (starog 20-25 godina), maltretirali su ga, a onda ga je neko iz te grupe ubio. To sam kasnije saznao. Ali, 0 tome postoje izjave viasnika kafi¢a i konobarice. Druga Zrtva je bio Sejo Husagi¢. Nai su na njega, premlatili ga i pucali mu u noge. Dva dana kasnije izdahnuo je u bolnici od zadobijenih povreda. To sam kasnije saznao. Mustafi Ferizovicu su opljackali i zapalili kucu. Poslije toga su ubijeni Ibrahim i Meleta Kavaz kada je bomba ubagena u njihova kucu. Oboje su nekoliko dana kasnije izdahnuli od zadobijenih povreda. Svjedok tog dogadaja je njihova kéi Dika (djevojatko prezime Kavaz). Sljedeca Zrtva je bio Hamdija Kulenovié (star preko 80 godina). Po iskazima svjedoka, mutili su ga, traZili mu novac i zlato, ubili ga i izbacili tijelo pred njegovu kuéu. Onda su kuéu zapalili. U to vrijeme su ubijeni i Sefko Bali¢, njegova supruga Fatima, sin Zahid i kéi Admira, Dva civila iz Kulen Vakufa ubjjena su 4. jula ispred kafica “Alpina”. Ubili su ih Zeljko Topalovi¢ i Mile Radulovié. Od 4. jula do 4, septembra 1992. ubijeni su Mehmed IbraSimovi¢ iz Rafinovea, Juso Mesi¢ iz Bosanskog Petrovca i Salih Alagi¢. U to vrijeme je doslo do rusenja dZamija u tom kraju, U noci izmedu 7. i 8. jula, u 00.15h, srugena je dzamija u Srednjim Bi8Canima. U nod izmeéu 8. i 9. jula, u 00.45h sruena je dZamija u Donjim Bi8¢anima, Petnaest minuta kasnije srusena je @2amija u Rasinoveu, @DVit0 veijeme su podeli i sa od /odenjem BoSnjaka na prinudni rad (kopanje kanala, rad ‘na putevima, sjeéa drveca, raSti3éavanje kuéa koje su oni srusili). G@nupa od 50 Bosnjaka, medu kojima sam bio i Ja, odvedena je na front u GrabeZ 24. Jula. Nikada nismo saznali pravi razlog zaito smo bili tamo, ali su navodno hijeli da has upottebe za ra8ci¢avanje mina ili kao Zivi Stit. Kao Sto rekoh, nisam siguran, Dok smo bili tamo maltretirali su nas Glanovi paravojne grupe zvane “Grmeski orlovi". Tom grupom je zapovjedao Goran Jakovljevié. Tamo su nas zadrvali 3-4 sata, 4 onda su nas vratili u Bosanski Petrovac. Hidie Ahme:/0087-30¢0-0087-3046 docijz 3 01106504 SGOriginal: engleski oSnjaci Koji su hijeli otiéi iz Bosanskog Petrovea morali su potpisati papir da ostavljaju svu svoju imovinu Republici Srpskoj. Sloboda kretanja je bila ogranigena. ladao je strah, Ijudi nisu mogli kupovati namimice, Vladala je informativna i medijska blokada. 1U isto vrijeme je doslo do ubistava u selu Bjelaj. Silovana je Zena koja se zove Fatima “Huseti¢ (sada Zivi u Engleskoj). To sam saznao kasnije. Gvaino je razumjeti da je cio Bosanski Petrovac bio jedan veliki koncentracioni logor. Niko nije znao ko ¢e biti sljedeéa Zriva. Kad je rijeé 0 logorima, veé sam spomenuo da {je postojao logor u Kozilima. Tamo su drZali 70 BoSnjaka, muSkaraca, od potetka jula do 20. augusta. MKCK / Medunarodni komitet Crvenog krsta/ je dobio informacije da tamo drZe ljude u zatoteniStvu pa su htjeli da dodu da ih registruju. Srbi su to saznali pa su ih sve pustii, ali njih 19 su odveli u logor Kamenica u Drvaru, U logoru Kozil se sa Ijudima loSe postupalo i bili su maltretirani ali niko nije ubijen. Oni koji su bili zatogeni u Kamenici pusteni su neéto posle nas, u decembru. GDsmrcu srpski vojnika iz Bosanskog Petrovea u gradu je porasla napetost. Na dan 20 Bina ‘septembra, sedamnaest srpskih vojnika su ubijeni i doneseni u mrtvagnicu u Bosanskom Petroveu. To je dovelo do napetosti u gradu i Srbi su traZili osvetu. Kasnije sam saznao da je Milan Dragisi¢, zvani Buronja, ubio svog prvog komiiju Asima Kavaza, a zatim je dolje u gradu, u blizini starog hotela, ubio Safeta Terzi¢a i Edina Zajki¢a, Najveci broj ubistava dogodio se izmedu 20. i 23. septembra, kada je zapaljen i veliki broj boinjaékih kuca. Do 20. septembra je bilo 15 Zrtava, a od 20. do 23. septembra je ubijeno 55 Ijudi. Dvadeset i detvrtog je dogovorena razmjena. Stavijeni smo u autobuse ali je u Zenom Dolu na konvoj otvorena vatra. Petoro Ijudi je ubijeno a veéi broj Ijudi je ranjen. Ja sam bio u onom konvoju koji je stigao na ju srednje Bosne. 2 Bjelaja su ostali i dovedeni su na podruéje Biha¢a sredinom januara 1993. To je uradeno uz pomoé MKCK-~ rio sam neka istrazivanja o dogadajima u Bosanskom Petrovcu u okvira svojih zaduZenja. Moj posao se sastojao u tome da stvari sloZim po hronoloskom redu, pronadem svjedoke, itd. /parafirano! Higic AkmeV0087-3040-0087-3046 docijz 6 = 2082402=-— raee 01106505 >oa —02082403——_— a POTVRDA SVJEDOKA [java mi je glasno protitana na bosanskom jeziku i sadr2i sve Sto sam rekao, po svom znanju i sjeéanju. Izjavu sam dao dobrovoljno i svjestan sam da se mo%e upotrijebiti u sudskom postupku pred Medunarodaim sudom 2a kriviéno gonjenje osoba odgovomih za tefka krSenja medunarodnog prava podinjena na teritoriji bivse Jogoslavije od 1991, kao i da mogu biti pozvan da javno svjedotim pred Sudom. Potpis: /potpisano/ Datum: 3, noverbra 1999. Se POTVRDA PREVODIOCA. Ja, Jasmina H, Ibrahimovic, prevodilac, potvrdujem sljedece: 1) Odgovarajuce sam kvalifikovana i ovlaitena od strane Sekretarijata Medunarodnog suda za kriviéno gonjenje osoba odgovornih za teSka krienja medunarodnog prava potinjena na teritoriji biv’e Jugoslavije od 1991. da prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i sa engleskog na bosanski jezik. 2) Ahmet Hidié mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. 3) Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela sa engleskog na bosanski jezik u prisustvu Ahmeta Hidi¢a, koji je, po svemu sude¢i, uo i razumio prijevod ove izjave. 4) Ahmet Hidié mi je potvrdio da su, po njegovom znanju i sje¢anju, Ginjenice i ostalo navedeno u ovoj izjavi , onako kako sam ih prevela 8to je potvrdio svojeruénim potpisom na predvidenom mjestu. Datum: 3, novembar 1999, Potpis: /potpisano/ ‘Hic Ahme/0087-3040-0087-3046.docjz : Plog O1 106506 to(Original: engleskt MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENJE OSOBA. ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENJA MEDUNARODNOG PRAVA POCINJENA NA TERITORUI BIVSE JUGOSLAVIE OD 1991. IZJAVA SVJEDOKA PODACI 0 SVJEDOKU: Prezime: Hidie Ime: Ahmet Ime oca: Dedo ‘Nadimak/pseudonim: Slavuj Pol: muski Datum rodenja: 22. 12. 1946. Mesto rodenja: Bosanski Petrovac Nacionalnost: BoSnjak — Vjeroispovijest: muslimanska Je2ik/jezici koje govori: bosanski Jezik/jezici koje pike (ako se raztikuje od navedenih): Jezici koristeni u toku razgovora: engleski i bosanski Trenutno zanimanje: Predsjedaik Izvrinog odbora SDA /Stranke demokratske akeijes Prethodno: KYV-masinobravar u preduze¢u “Bosnaplast” Datum(i) razgovora: 16. 7. 2000. Razgovor(e) vodili: Paul Grady Prevodilac: Alma Bigaktié Imena svih osoba prisutnih tokom razgovora: svjedok, Grady, Biéakéic, Ann Sutherland Potpis: /potpisano/ Hidic Akmeu0101-2006-0101-2015.doclrs 1 é © 4982405 7 IZJAVA SVJEDOKA © dana 3.11. 1999, MKSI-u /Medunarodnom krivignom sudu 2a iva Jugoslavijw/ sam dao potpisanu dobrovoljnu izjavu o mojim saznanjima o dogadajima u bivSo} Jugoslaviji iz 1991. godine i nadalje. © Oovdje se nalazim dobrovoljno i htio bih da napomenem da sam voljan svjedotiti u slugaju da me MSKJ pozove za svjedoka, i da nemam ni8ta protiv da se moja izjava u tom momentu obznani odbrani. jave koju sam dao 3. 11. 1999., na str. br. 2, u drugom pasusu, govorio ‘sam 0 propagandi zapotetoj na podrugju Opitine, @vierovatn0 1 maju ili u junu 1990., a moZda 1989. /9/, u podrugju Risovacke jame izvrSena je jedna ekshumacija. Tu je ekshumaciju organizovala Pravoslavna crkva. U to je vrijeme postalo vrlo populamo otvarati diskusije o sepskim Zrtvama iz Drugog svjetskog rata. Otprilike u isto vrijeme, u Beogradu, beogradske su vlasti odluéile da osnuju Institut za stpske Zrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. Podruéje B.P.-a bilo je jedno od onih u kojem je tokom Drugog svjetskog rata izginulo mnogo Srba. Taj institut poseo je sakupljati podatke o Ijudima koji su prezivjeli genocid koji se tokom Drugog svjetskog rata desio u tom podrugju. To je bilo prvi put, nakon 50 godina, da su osnovali takav institut. lako su mnogi od iih zloSina genocida ranije bili istrazivani i objavijeni, oni su ih ponovno poteli istrazZivati. Cilj je bio da se dogadaji iz Drugog svjetskog rata i zloini podinjeni nad Srbima obnove u svijesti Srba koji su sada Zivjeli u tom podrugju. Konkretno, u opstini B.P. za taj je institut bio zaduZen jedan Zovjek. Njegovo ime je Rajko Novakovic, Srbin, predsjednik Opitine i SDS-a. Postojao je takode i jedan pravoslavni sveStenik, zvao se Hrizostem /? Hrizostom/, koji je takode radio na tim pitanjima zajedno sa Novakovicem. @)vakon ekshumacija 1990, godine, u podrutju Kmjevuie /2/ odrZan je miting. Na mitingu su bili prisutni najvi8i funkcioneri SDS-a /Srpske demokratske stranke/ ukljuéujuci Biljanu PlavSi¢, Clana Predsjednistva Bosne i Hercegovine, poglavara Pravoslavne erkve, pattijarha Pavla, te druge Clanove stranke SDS i vojne rukovodioce. Ne znam konkretno ko je jo mogao biti tamo, ali znam da Mustimani i Hrvati nisu bili prisumni, niti su bili dobrodosti. U exshumaciji u Risovatkoj jami pomagala je vojska, ali ne znam ko. © ckshumaciji u Risovacko} jami izvjestavali su radio, televizija i novine u BP.-v. Osim toga, mnogi su Jjudi govorili o tim dogadajima, a ja sam u to vrijeme radio u kaficu i s mnogo Ijudi o tome razgovarao. Radio-stanica se zvala lokalni radio Bosanski Petrovac, a direktor je bio Radenko Kovatevié, Srbin. Radio-televizijski /2/ reporter u to je vrijeme bio Milan Latinovié, Srbin, a TV-reporter Milo§ Petrovic. To ekshumaciju pratila je televizija iz Banje Luke, sa Pala i iz Beograda. Zapazio sam da se nakon te ekshumacije nastavilo sa jo8 nekoliko ekshumacija i mitinga Sirom Bosne. Pogeli su da po cijeloj Bosni odr2avaju mitinge u vezi sa tim dodatnim masovnim srobnicama srpskih Zrtava iz Drugog svjetskog rata. Na mitinge su obiéno pozivali Hidic Aone¥0101-2006-0101-2015 dots 2 Frio 01108650 * @ & zg= ; ~__ 02082406~ — visoke politiGare, a nikad nije bilo ni govora o muslimanskim ili hrvatskim Zrtvama ubijenima tokom rata Drexpazio sam promjene muzitkog programa na radiju u B.P.-u u predizboro vrijeme, ukljucujuci 1991. i 1992. godinu. Poéeli su puitati takozvanu srpsku “narodnu” muzik. To je zapravo bila srpska nacionalistitka muzika, Znam da je na radio-stanici 1uto vrijeme bila zaposlena samo jedna Boinjakinja, a i njoj su negdje potetkom 1992. godine dali otkaz. Jasna Bali¢-JaSarevic bila je glavna spikerka radio-stanice i uo sam da je imala sukob sa Milanom Latinovicem. Bali¢-JaSarevicka mi je, nakon 8to. je dobila otkaz, rekla da joj je Milan Latinovi¢ rekao da prodita saopStenje u kojem su u biti bile Giste laZi, Saopitenje se odnosilo na neke dogadaje u vezi sa Bo&njacima i dogadajima u B.P.~u, ali ti dogadaji nisu bili istiniti. Mislim da je neka medunarodna organizacija sa Balié JaSarevickom razgovarala 0 njezinom otkazu, ali ne znam Koja. (Propaganda v mecijima bita mi je vio ofigledna. U jedaiom moments 1991. godine, ostali smo odsjeteni od televizije Sarajevo. Sjecam se da vise nisam primao TV- stanice iz Sarajeva i Zagreba. Mogli smo hvatati samo stanice u Banjoj Luci iu Beogradu. TV-predajnik se nalazio na planini OStrelj i jednog dana su ga fizidki uni8tili, Cuo sam da ga je srusio Rade Gvero, Srbin, élan SDS-a. Mediji su nam o tome prenijeli da ga je sruilo nevrijeme. Ogekivali smo da ée ga popraviti, ai to nije ‘uéinjeno ni do danas. Sta se tige novina, 1990. jo8 smo primali novine iz Sarajeva, Zagreba, Banje Luke, Beograda. U jednom momentu 1991. godine prve su prestale stizati zagrebatke novine. Kasnije, 1991., prestali smo dobivati i novine iz Sarajeva. Onda je poteo potelo stizati sve vise politike Stampe iz Beograda. Jedan beogradski list se zvao “Vreme”. Neke od novina su imale specijalni dodatak za Krajinu. Jedne od tih novina zvale su se beogradska “Borba”. Sve novine dostavijali su iz Beograda preko Banje Luke. Postojale su jo8 jedne novine koje su se zvale *Politika-ckspres” iz Beograda, u Kojima se pisalo o srpskim masovnim grobnicama iz Drugog svjetskog rata, Te novine objavijivale su mnogo Glanaka o srpskim Zrtvama u Drugom svjetskom ratu Sirom Bosne. Os se tte naoruZavanja Srba u Bosanskom Petrovcu, informacije o tome sam dao na str. 3 moje izjave. U nekoliko prilika 1991. i kasnije 2apazio sam da u gradu Bosanskom Petrovcu ima neito vise oruZja. To sam zapazio tako Sto se uz mnoge proslave pucalo u zrak iz automatskog oruZja. Takode, 1992. je u B.P.-u porasla koligina automatskog oruZja koje se moglo kupiti na cmo zbog toga, pa sam po tome ‘znao da se u Bosanskom Petrovcu sada sigumo nalazi mnogo vojnog orudja kojeg rije nije bilo. GGodine 1991., nakon sto je poseo rat u Hrvatskoj, podeo sam da primjesujem da neke Stbe iz Bosanskog Petrova Salju na vojnu vjezbu na Plitvice i u Knin, u Hrvatsku. Neki od tih srpskih rezervista bili su Sonja Kovatevi¢, Zeljko Duki¢, Latinovié kome ne znam ime, Zdenko Radulovié. Konkretno, ta grupa rezervista bili su dobrovolici, sebe su nazivali “KnindZama” i nakon vjedbe su se javili kao dobrovoljci za borbu Kninu, Rezerviste koji su se javili kao dobrovoljci organizovala je lokalna vojna struktura JNA. Glavni za teritorijalnu odbranu u to je vrijeme bio Obrad Vezina, au ‘arodnoj odbrani su bili Budo Smiljanic i Janko Kecman. “Hidic Ahmed 101-2006-0101-2013.docirs 3 Priewd 0110865102082407 Fins 01108652 ~~ 12)o kxiznom tabu u Banjoj Luci govori se na str. 3, u etvrtom pasusu. Htio bih da dam. sljedeée dodatne informacije. Mislim da je puni naziv kriznog Staba u Banjoj Luci - glasio “Krizni Stab Autonomne oblasti Krajina” i sjediste mu je bilo u Banjoj Luci. Jayna informacija, za koju smo znali svi u Bosanskom Petrovcu, bila je da su Srbi prvo osnovali SAO, tj. “Srpsku autonomnu oblast” u Firvatskoj Krajini, a kasnije i /SAO! Bosanska Krajina, Obje su osnovane sa najvidih nivoa politickih struktura w Banjoj Luci. Onda su, na opitinskom nivou, poéeli osnivati manje, srpske autonomne oblasti po gradovima. Te odluke potvrdila je skupStina srpske opStine poSetkom 1992, godine. Naprosto su izglasali prikljuéenje toj SAO i /onda/ to i uéinili, Tu su odluku usvojili Glanovi vecinskog SDS-a jer su oni bili na vlasti. SDA je sjednicu skupitine i napustio je. Takode, za vrijeme glasanja su bili prisutni i SDP /Stranka demokratskih promjena/ i stranke reforme /kao u originalw, ali ne znamo ‘kako su oni glasali o odluci o prikljuéenju SAO-u. Na istoj sjednici, podetkom 1992., usvojena je odluka da se naziv Bosanskog Petrovca promijeni samo u Petrovac. (@B\Keiani stab w Banjoj Luci izdao je naredenja o stvaranju sxpskih opStina i mislim da je za to bio odgovoran Brdanin, ne znam mu ime. Brdanin je u to vrijeme bio predsjednik regionalnog Kriznog staba u Banjoj Luci. (]wsakon rata sam vidio neke dokumente tog Kriznog Siba w kojima se govorilo 0 otpustanju ne-Srba sa posla. Spomenuti dokument je zapisnik sa sastanka kriznog Staba u Bosanskom Petroveu, a na kraju zapisnike daje se saZetak diskusija i navode se usvojene odluke. Te sam dokumente vidio nakon oktobra 1995. godine. Dokumenti potigu iz 1992. i vidio sam ih u opétini Bosanski Petrovac. Ovjereni su sluzbenim pefatom. Sjecam se da se u nekim od tih dokumenata, koje sam lino protitao, govorilo 0 otpustanju ne-Srba i otvaranju zatogenikih logora. (Dsatwva0 sam tri takva dokumenta kriznog staba Bosunskog Petrovea. MKSJ-u predajem originale tih dokumenata. Ga prvom od njih stoji datum 14. 6. 1992., oznaka “KS-55/92" i parafirao sam ga svojim inicijalima AH-"A”. Taj dokument govori o politiékoj i bezbjednosnoj situaciji uu podrugju Bosanskog Petrovca, odnosno sadrZi diskusiju o njoj Kriznog Staba Bosanskog Petrovca, a na njemu stoji potpis predsjednika Kriznog staba, Rajka Novakovica, ispisan plavim mastilom. U gornjem desnom uglu str. 1 rukom sam napravio biljeku koja glasi “18-92, staviti stavljeno ?/ u knjigu evidencije /2/”. Ta naznaku stavio sam zato da lakSe nadem biljeike koje sam vodio u svojem privatnom rokovniku, Koji takode predajem MKSI-u. GPa drugom dokument stoji datum 16, 6. 1992., a njega sam oznatio svojim inicijalima AH-“B”. Taj dokument sadrii diskusiju o bezbjednosnim pitanjima sa 35. sjednice Kriznog taba Bosanskog Petrovea i na njemu se nalaze potpisi cijelog ‘riznog &taba ispisani plavim mastilom. Na lijevoj strani, gore, na prvoj stranici, rakom sam napravio biljedku koja glasi: “79-92 staviti /stavijeno 2/u knjigu zadutenja”. sess (8)Na trecem dokumentu stoji datum 2.7. 1992. # KS-73/92 i parafirao sam ga svojim "Si inicijalima AH-"C". Ovaj dokument sadr2i diskusiju o bezbjednosnim pitanjima sa 42. sjednice Kriznog Staba Bosanskog Petrovea i na njemu se nalazi potpis Rajka Novakoviéa, ispisan plavim mastilom. U gornjem desnom uglu, na prvoj stranici, ; neem Inde san 306010208 A02082408 rina or 108653 rukom sam napravio biljeSku koja glasi: “20-92 zapisnik, staviti /stavljeno 2/ u knjigu evidencije 27”. e Dra poariatenia plavim mastilom u tim originalnim dokumentima su moja. 9 Godine 1992,, liéno sam znao da se u sastavu Kriznog staba opstine Bosanski Petrovac nalaze sljedece osobe: )Predsjednik kriznog Staba bio je Rajko Novakovi¢ koji je, prije kriznog taba bio predsjednik Skupitine opstine. Bogdan Latinovi¢ bio je élan Kriznog Staba, a prije toga je bio predsjednik Izvrinog codbora Opitinske skupitine. Dragan Gaceta, lan Kriznog Staba, prije i poslije je bio Sef policije. Zarko Sikmen, élan Kriznog Staba i sekretar Opitinske skupitine, Jovo Radojko, Slan Kriznog taba, a prije toga sekretar Izvrnog odbora. Dragan Ivanié, lan Kriznog Staba i prije toga predsjednik Izvrénog odbora stranke SDS. Dragan Milanovié, tlan Kriznog Staba, a prije toga lan Skupstine opstine iz SDS-a. Obrad Vreina, élan Kriznog staba, a prije toga na¢elnik teritorijalne odbrane. G2) Kod sam 1995, tao te dokeumente, pravio sam biljedke u svom litnom rokovnika koji sam sazuvao sve ove godine, i dobrovolino predajem kopiju originala tih biljeZaka. Zito mi je jasno da su odtuke dolazile iz regionalnog Kriznog staba u Banjoj Luci, na razradu u lokalni bosansko-petrovatki Krizni Stab. Ne znam gdje se svi ti dokumenti sada nalaze, ali neki od njih jo8 su uvijek u arhivi OpStinske skup3tine, Neke je odnijela policija, a neke su naprosto uzele privatne osobe. Dorpritixe Uisto vrijeme, poslije oktobra 1995., vidio sam i neke dokumente Savjeta za opétenarodnu odbranu. Ti dokumenti ticali su se mobilizacije teritorijalne odbrane i problema sa ijudima koji se ne odazivaju porivu za mobilizaciju. Osim toga, /tu su bili i/ dokument 0 snabdjevanju gorivom i o smjeStaju vojnih jedinica koje su se povukle iz Slovenije i Hrvatske. Ti dokumenti pokrivali su 1991. godinu. Ne znam adje se ti dokumenti sada nalaze. (@W.10 se tiée moje prethodne izjave, na str. 3, u Sestom pasusu, gdje govorim 0 krivitnim djelima zapofetim protiv ne-Srba u Bosanskom Petrovcu, htio bih da pojasnim sljedece. (BD Siecam se da je potkraj 1991. godine postavljen kontrolni punkt na mjestu zvanom Bravsko, na glavnoj cesti za Kljué. Na tom kontrolnom punktu nalazila se srpska rezervna policija u plavim uniformama. Bili su naoruZani automatskim oruzjem, Na tom kontrolnom punktu nalazili su se i komandir i njegov zamjenik. Na punktu je bilo desetak Srba. Cilj je bio da se kontroligu vozila koja ulaze u podrudje Bosanskog Petrovca, kao i Iudi koji ulaze u podruéje ili /iz njega/ nastoje izaci, Vojno sposobni sutkarci iz Bosanskog Petrovca morali su da imaju dozvole za izlazak iz grada. ae Dozvole je izdavala narocina odbrana. Kasnije, pred proljece 1992., postajalo je sve = teXe izadi iz grada. Na kraju su svi ne-Srbi morali da imaju dozvole za izlazak iz Bosanskog Petrovca potpisane u narocinoj odbrani. & Hidic Ahmev/0101-2006-0101-2015.doc/rs 5 302082409 Pmm 01 108654 ° (24) Razoruzavanje ne-Srba potelo je u maju ili u junu 1992., po naredenju bosansko- petrovackog Kriznog staba. Gradanima je postavljen rok za predaju sveg oruja. - Naredenje se odnosilo na sve oruzje, sportsko, lovacko, ukljucujuci i one koji st imali dozvole za posjedovanje oruzja. To naredenje Kriznog Staba objavljeno je na lokalnoj radio-stanici Bosanski Petrovac, Razoruéavanje je sprovodila lokalna policija koja je imala spisak Ijudi u gradu koji posjeduju oruzje. Policija je stupala u Kontakt s tim Jjudima i oduzimala oruzje od tih viasnika u njihovim kucama. (@Nakon 17. maja pa do kraja juna 1992. krenulo se s rwenjem kuéa i manjih radnii. Znam da je 27. ili 28. maj, ili oko th dana, spaljena kuéa Mustafe Ferizovica. Kuéa se nalazila u centru grada. U prizemlju njihove kuée nalazila se radnja koja je napadnuta bombama. Unutra su bile ubaéene jedna ili dvije bombe, ito je izazvalo potar. Nekoliko dana prije ruenja njegove kuce, Mustafa Ferizovic, koji je bio predsjednik Skupitine opitine i stranke SDA, sa porodicom je pobjegao u Bihaé. Gu tom periodu, gotovo svake no¢i mogli smo da &ujemo eksplozije, a nakon toga ’bismo po danu vidjei posljedice tih eksplozija. Znam da su srusene jo8 sljedede radnje, koje su sve bile vlasniStvo ne-Srba: “Ponti”, kafié Samira Rami¢a, “Pizzeria” Hameda Kartala,brijaéka radaja Hamelije Sehiéa, Kafi¢ “Paloma” Fude Kartal, kafié “"Madona” Muhameda Omeragica, bakalnica Safeta Hici¢a. @yrokom tog vremena, u Bosanskom Petrovcu je bilo i ubistava, ai ja to lino nisam vidio. Zbog tih stvari, npr. pucanja, bombi i ubistava, bili smo vrlo zastrageni i malo smo izlazili iz kuéa, Meni poznate podatke o ubistvima u Bosanskom Petrovcu naveo sam u svojoj prethodng} izjavi na str. 4. @ 8510 se tige rusenja d2amije u Bosanskom Petroven, ja nisam bio oSevidae bombardovanja /kao u originalu/, samo sam ga uo. U noci 7. jula 1992., poslije ponoGi, bio sam kod kuée i Zuo sam i osjetio vrlo jaku eksploziju napolju. Uslijed eksplozije zatresli su se prozori i tlo kao od zemljotresa. Moja ku¢a nalazila se oko 300 metara od dZamije u Srednjim BiSCanima. Tada sam Cuo zvuk vojnih vozila INA, a osjetio sam i miris paljevine od eksploziva. Te noci nismo mogli da izademo napolje jer je kretanje no¢u bilo ograniteno policijskim satom, tako da nisam i8a0 dalje dalje provjeravam. CGD Sutradan, 8. jula 1992. izaSao sam iz kuce i otiSao do dzamije. Vidio sam da se minaret sruSio i da je krov damije unisten, O3tecen je bio i jedan zid d2amije. Vidio sam da su oSteéene i kuée odmah uz dZamiju. Razgovarao sam sa nekoliko komSija oko dzamije i od njih saznao da su prethodne veteri vidjeli vojna vozila INA sliéna vojnim pitzgauerima (d2ipovima). Vojska je osvijetlila déamiju i Zuo sam da je vojska postavila i detonirala eksploziv oko minareta, dime je uzrokovano rusenje. GBdana 8. ili 9. jula 1992. eksplozivom su srufene jo’ dvije d2amije u podrugju Donjih BiS¢ana i Rakinovca, obje kasno uveter. U svojoj kuci Guo sam obje eksplozije. Te dvije eksplozije dogodile su se u razmaku od 15 minuta. Eksploziju iz Donjih BiSCana sam i osjetio. Druga @Zamija, u RaSinovcu, bila je udaljena oko Cetiri kilometra i nju nisam osjetio. Narednog dana, ponovno sam otisao da pogledam /ito se dogodilol, jer pyasre noéu nismo mogli da izlazimo. Vidio sam da je d2amija u Donjim BiScanima srusena zajedno sa minaretom. Minaret je pao na jednu drugu kuéu te nju sruSio. Drugu sruenu dzamiju u Raginovcima nisam vidio. ite Abmev0101-2006 0101-2015 doie cpa Sto se tige informacije o prisilnom radu na str. 4, treci pasus, poznato mi je sljedeée. U julu 1992., kad su 7apoteli sa mobilizacijom, Krizni stab Bosanskog Petrovca je - nametnuo radnu obavezu ne-Srbima u gradu. To su iaveli tako 8to su direktora poljoprivredne zadruge u komuni /?/ Bosanski Petrovac pismeno pozvali na sastanak opitinskog Kriznog Staba radi toga da informise o podrugjima u kojima je potrebno da se obave poljoprivredni radovi. Narodna odbrana onda je slala naloge za radnu obavezu mnogim muskarcima, BoSnjacima, u Bosanskom Petroveu. I ja sam primio Jedan od tih dopisa u kojem mi je regeno da odredenog dana moram da se javim wi preduzece “Bosnaplast” i da donesem sjekiru. U dopisu je bilo regeno da ée protiv ‘nih Koji se ne odazovu biti preduzete mjete, Na osnovu tog dopisa, 24. 7. 1992. otiéao sam u preduzece “Bosnaplast”. Kad sam stigao, tamo je éekalo oko 50 ne-Srba iz. Bosanskog Petrovca. Kad sam stigao, tamo je bila vojna policija i ona je bila zaduzena za tu grupu muSkaraca. Prepoznao sam sljedece vojne policajce: Latinovi¢a, ne znam mu ime, sina Slavka; Sa’u Popovica, Dmitra Jevi¢a i Latinovica zvanog, Zvetak, Gije ime ne znam. Nije nam padalo na pamet da se ne pojavimo, sigumo bi uslijedile postjedice. @& Vojna policija onda je prozvala naa imena Citajuci sa spiska i naredila nam da se ‘ukrcamo u autobus. Svih nas pedeset uilo jeu autobus i odvezli su nas na liniju fronte u GrabezZu, 40-45 km udaljenom od Bosanskog Petrova. Cim sam stigao, guo sam artiljerjske granate, ali ne znam jesu li to pucali Srbi ili se pucalo po nama, u naSoj blizini nije bilo nikakvih eksplozija. Kad smo stigli mogao sam da Vidim rovove stpske vojske, tenkove i ukopano orudje /2/. Naredili su nam da ostanemo w autobusu, Ho smo i uéinili. Jedan od vojnih oficira iz autobusa je oti8a0 i nije ga bilo oko sat vremena. Dok smo éekali u autobusu, nekoliko pripadnika srpske vojne jedinice ““Grmeéki orlovi” uslo je u autobus. Rekli su: “Evo nam dolaze Turci, hajde da im prekontroliemo paso’e”. Onda su izvadili nodeve i poteli da nam prijete. Sjedio sam uuprednjem dijelu autobusa. Jedan stpski vojnik mi je prifao sa noZem u ruci. Vrh ‘noZa mi je pritisnuo na nogu i samo me pitao: “Sta je, balija, je’ te strah?”. U autobusu nas je bilo tako mnogo da je za vojnike ostalo malo mjesta. Vojnik iza vojnika koji mi je prijetio noZem izvukao je ovoga iz autobusa kako bi on mogao uéi, i poteo prozivati imena Ijudi Zitajuci sa spiska. U autobusu se nije nalazio nitko od Ijudi sa tog spiska pa su nas pitali odakle smo, Rekli smo da smo iz Bosanskog Petrovea. Onda su nam trazilicigarete, zlato, satove, i Ijudima u autobusu oduzeli neke od tih stvari. Nakon tri ii etiri sata, vratili smo se u Bosanski Petrovac, ali su nas oni neko vrijeme pratili, Cuo sam kako neki od vojnika kazu da ne bi smjeli da nas tek tako puste da odemo i da bi nas trebalo natjerati da se vratimo pjeSice jer ako se u Bosanskom Petrovcu pojavitno prije 19:00 sati, to bi izgledalo éudno, kao da se \jude nije prisililo da rade. Nikad me vie nisu zvali na radnu obavezu zahvaljujuéi Einjenici da sam u to vrijeme imao problema sa srcem. Mislim da me je to jedan komiija Srbin, moj prijatelj Miéo Atlovi¢, modda spasio od daljnje radne obaveze tako Sto je nesto rekao nekome u viasti. (@ Zam da su se ostale prisiine radne cbaveze nastavilecijelo ljeto, sve do 20. 9. 1992. Znam da su neki moji prijatelji bili pozvani na tu prisilnu radnu obavezu. Njihova mena su: Refik KahvedZic, Sead Rekic, Mirsad Ferizovié, Safet Terzi¢, Eldin Zajkié, "yum Mislim da su posljednja dvojica ubijeni 20. septembra 1992. Cuo sam da su sjekli am devo za ogrjev u avliji hotela “Grme’" kad je naifao Srbin Milan Dragi8ié. zvani “‘Buronja”, iu obojicu pucao jer je dobio vijest da mu je brat poginuo na bojiStu, Ubio ih je puskom M-84. é il Abst 20601012018 > 3 02082410 "0110865502082411 =" 01108656 ° BD Nikad nisam bio u zatosenizkom logoru, ali je ejeli grad Bosanski Petrovac izgledao ao Veliki logor. Nismo smjeli otic i stalno smo se bojaliizlazti iz kuéa. Oko nas je . bilo tako mnogo ubijanja i ruenja naiih kuéa i radnji. Kontrolni punktovi potpuno su. zatvorili ulaze i izlaze grada, a od zalaska do izlaska sunca na snazi je bio policijski sul, Postojale su nocne patrol i nismo mogli doci do hrane, struja je bila odsjedena, a ponekad bi prekinuli i vodoved. (ZB) Tokom augusta i septembra 1992. jedna neformaina grupa koja se zvala “Gradanski forum” pregovarala je sa Srbima. Cilj pregovora sa Srbima bio je da se pokusa naci put da nas na miroljubivi nagin puste u druga podrugja Bosne. BD temedu 20.; 24. septembra 1992., bezbjednosna situacija u regi je eskalirala /?/. Zaredale su prijetnje i paljenje kuéa zbog velikih gubitaka na srpskoj strani. Onda su Srbi organizovali autobuse i kamione za odlazak BoSnjaka, pod uslovom da platimo karte i sve svoje nekretnine ostavimo srpskim vlastima. U tom momenta, mislio sam da nema drugog izbora nego da se Sto brie ode iz Bosanskog Petrovea, Znam da je Rajko Novakovié bio taj Koji je odobrio taj prisilni transport /2/ jer je u to vrijeme on bio predsjednik Kriznog Staba. Cijeli Krizni Stab bio je odgovoran 2a nai prisilni odlazak iz Bosanskog Petrovca. Reéeno nam je da platimo sve neplacene raéune opitini, da opitini prepitemo svoje kuce i stanove u drustvenom viasnitvu, Moral smo $e javiti u policiju i ponijeti sa sobom ligne karte. Uz to, morali smo da donesemo dokaz, od opStine da smo platili porez i raSune. Onda bi nam oni izdali potvrdu 0 odjavi boravista. Zapravo, prestali smo biti gradani Bosanskog Petrovea. (0 23. 9. 1992. policija u Bosanskom Petrovcu potela je da megafonom objavijuje ‘Oko 23. 9. 1992. poticija u Bosanskom Pt ela je da megafe bjavlj da se svi Muslimani moraju okupiti kod “Inine” benzinske pumpe i motela “Petrovac”. Refeno nam je da su organizovani autobusi da nas odvezu u centralnu Bosnu. @#Ddana 24. 9, 1992., dosa0 sam na to mjesto koje je naredila poticija i vidio oko 3.000 ‘Muslimana, Prepoznao sam da su to Muslimani iz Bosanskog Petrovca. Tamo je bilo oko deset do petnaest autobusa isto toliko velikih kamiona Koji su tebali da nas codvezu u centralnu Bosnu, Na tom mjestu bilo je mnogo srpskih vojnika i policajaca, ‘a neKoliko starjeSina je izdavalo naredenja. Tamo su se nalazili i drugi /ljudi/, civil iz opitine, koji su ulazili u autobuse i traZili /da pokupe/ kljuéeve stanova i kuéa. Onda smo morali da potpigemo neku potvrdu da smo predali Kljugeve. Prepoznao sam sekretara Izvrinog odbora Skupitine opStine, Jovu Radojka, koji je bio lan Kriznog. Staba u toj skupitini. (42)svi autobusi i kamioni s udima iz Bosanskog Petrovea otiSi su u grupama, Ja sam bio u jednom od posljednjih kamiona koji su krenuli, Kad sam stigao do mjesta Zeni ol /kao w originalu, primijetio sam da jedan od kamiona iz naSeg Konvoja stoji uz cestu, u kvaru. Kasnije sam saznao da je na taj kamion bila otvorena vatra i da je poginulo pet Muslimana. To nisam lino vidio. (43)Nemam nikakvih privatnih informacija o silovanju Fatime Huseti¢ koje se navodi na str. 4 moje izjave, éetvrti pasus, Nemam vige nista da izjavim, é © : i Hidic Akmed0101-2006-0101-2015 does7 62082412—nea POTVRDA SVJEDOKA Izjava mi je glasno progitana na bosanskom jeziku i sadrZi sve Sto sam rekao po svom Zznanju i sjeCanju. Izjavu sam dao dobrovoljno i syjestan sam da se moze upotrjebiti u sudskom postupku pred Medunarodnim sudom za krivitno gonjenje osoba Odgovornih za teSka krSenja medunarodnog prava potinjena na teritoriji bivie Jugoslavije od 1991, kao i da mogu biti pozvan da javno syjedogim pred Sudom. Potpis: /potpisano/ Datum: 17. 7. 2000. eee POTVRDA PREVODIOCA Ja, Alma Bitakéi¢, prevodilac, potvrdujem sljedece: 1) Odgovarajuce sam kvalifikovana i oviaStena od strane Sekretarijata Medunarodnog suda za kriviéno gonjenje osoba odgovoih za teska krenja medunarodnog prava podinjena na teritoriji bivie Jugoslavije od 1991, da Prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i s engleskog na bosanski ‘jezik. 2) Ahmet Hidié mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. 3) Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela s engleskog na bosanski jezik u prisustvu Abmeta Hidi¢a koji je, po svemu sudeci, Zuo i razumio prijevod ove izjave. 4) Abmet Hidié je potvrdio da su, po njegovom znanju i sje¢anju, Ginjenice i ostalo navedeno u ovoj izjavi istinite, onako kako sam ih prevela, So je potvrdio svojeruénim potpisom na predvidenom mijestu, Datum: 17.7. 2000. Potpis: —_/porpi Hidic Ahmev0101-2006-0101-2015.docirs 01108657 @ ©(0293-1413-0293-1416-BCSTIPrijevod Original: engleski MEDUNARODNI SUD ZA KRIVICNO GONJENJE OSOBA ODGOVORNIH ZA TESKA KRSENJA MEDUNARODNOG PRAVA POCINJENA NA TERITORUI BIVSE JUGOSLAVIE OD 1991. IZJAVA SVJEDOKA PODACI 0 SVJEDOKU: Prezime: HIDIC Im Ahmet Ime ea: Dedo Nadimak: Slavuj Pol: muski Datum rodenja: 1946. Mjesto rodenja: Bosanski Petrovae Nacionalnost: Boinjak Vieroispovijest: islamska Jezik/jezici koje govori: bosanski dJezik/jezi ‘oje pise (ako se razlikuje od govornog): orister toku razgovora: engleski-bosanski ‘Trenutno zanimanje: predsjednik IzvrSnog odbora SDA Prethodno: kvalifikovani mavinbravar u preduzecu "Bosnaplast” Datum razgovora: 21, maj 2003. Razgovor vodila: Kellie Ward Prevodilae: Janja Ruzi¢ Imena svih osoba prisutnih tokom razgovora: kao gore Potpis: /potpisano/ Hidlc Atmettsk !(0293-1413-0293-1416-BCSTIPrijevod Original: engleski IZJAVA SVJEDOKA U vezi s izjavama koje sam 3. novembra 1999. i 16, jula 2000. dao MKSJ-u, izjavljujem sliedece: Istraviteljki Kellie Ward sam 20 maja 2003. dao vie dokumenata, Zatrazio sam da se ti dokumenti fotokopiraju, a njihovi originali vrate meni, Gospoda Ward me je obavijestila da je to utinjeno i pokazala mi je fotokopije dokumenata na Kojima su identifikacioni brojevi sa osam (8) cifara 0293-0125-0293-0181, ukljucivo. Ukratko, radi se o sljede¢im dokumentima: zapisniku Kriznog Staba opitine Bosanski Petrovac, odlukama, naredbama i zakljuécima. Nadalje, jedan od tih dokumenata je izvjeStaj 0 dogadajima u Bosanskom Petroveu od polovine juna 1992. do egzodusa Muslimana, koji je izdao Zaviéajni klub Bosanski Petrovac u Zagrebu. Od vainosti je Zinjenica da se svi ti dokumenti navode u fotokopiranim biljeSkama koje sam 16. jula 2000, dao istravitelju Gradyju. Pokazane su mi stranice pod brojem 0101-2026-0101-2059 i ja sam ih identifikovao kao fotokopiju biljeSki koje sam dao istrayitelju Gradyju. ‘TeSko je reci kada sam prvi put poco dobijati te dokumente ali, po mom najboljem sjecanju, prvi dokument sam dobio 1995. ili 1996, godine. Po prijemu nekih dokumenata, u gornjem desnom uglu sam stavio napomenu, a podatke o tome sam unio i u ligne zabiljeske. Nakon oslobodenja grada 14, septembra 1995., pronasao sam neke dokumente u arhivu Bosanskog Petrovea, koji se nalazi u 7gradi opstine Bosanski Petrovac. Athiv je bio u rasulu i bio je otvoren za javnost. Neke dokumente sam uzeo na ‘uvanje jer sam strahovao da Ge se zagubiti ili biti unisteni posto im je svako imao pristup, a ja sam smatrao da su oni bitni i da ih treba sakupiti i Cuvati na sigurnom, Prilikom povlaéenja iz Bosanskog Petrovca, Srbi su odnijeli zemljiSne knjige matiéne knjige rodenih, uml snganih, ime je oteZano funkeionisan| opitinskih organa uprave u Bosanskom Petrovcu i smanjena efikasnost organa uprave u rjeSavanju imovinskih pitanja, pitanja u vezi sa zemljisnim knjigama i izdavanja legitimacija kako BoSnjacima tako i Srbima. Nakon 14, septembra 1995, sam od raznih Ijudi dobio i neke druge dokumente, Ne sjeéam se za svaki pojedini dokument od koga sam ga dobio, Smatram da su meni davali pomenute dokumente zbog Ginjenice da sam predsjednik Izvr8nog odbora SDA u Bosanskom Petroveu, i zato Sto su |judi znali da sam zainteresiran za prikupljanje tih dokumenata. Hidlc Atmettsk 2(0293-1413-0293-1416-BCSTIPrijevod Original: engleski Po prijemu tih dokumenata, pohranio sam ih u svojoj kancelariji u zgradi opitine u Bosanskom Petroveu. Najprije sam svaki dokument procitao, a ako sam smatrao da je bitan, to sam unio u zabiljeske koje sam vodio. Dana 16. jula 2000., u zgradi Policijske uprave Bosanski Petrovae prisustvovao sam sastanku sa istraziteljem Gradyjem, na koji sam ponio svoje rukom pisane zabiljeSke i neke dokumente, a konkretno zapisnike sa sjednica Kriznog Staba Bosanski Petrovac i Ratnog predsjedniStva od 16, juna 1992. i 2. jula 199: zabiljeSke i zapisnike sam dao istraZitelju Gradyju. Pokazane su mi fotokopije nika pod identifikacionim brojevima 0101-2017-0101-2022. Na taj sastanak nisam ponio nikakve dodatne dokumente, pri emu mislim na dokumente pod identifikacionim brojevima 0293-0125-0293-0181, jer sam smatrao da je dovoljno to Sto sam ih pomenuo u rukom pisanim zabiljeSkama. Danas sam donio te dokumente jer smatram da ¢e biti Korisni i da ¢e pomo¢i Sudu. Razumio sam da moja izjava moze biti dostavljena drugim organima gonjenja i/ili pravosudnim organima. POTVRDA SVJEDOKA rjavu dao po slobodnoj volji i svjesta sudskom postupku pred Medunarodnim sudom za krivigno gonjenje osoba odgovornih za teSka krSenja medunarodnog prava potinjena na teritoriji. bivse Jugoslavije od 1991., kao i da mogu biti pozvan da javno svjedoéim pred Sudom, Potpis: /potpisano/ Datum: 20.05.2003. Hidlc Atmettsk 3(0293-1413-0293-1416-BCSTIPrijevod Original: engleski POTVRDA PREVODIOC Ja, Janja RUZIC prevodilac, potvrdujem sljedeée: 1) 4) Odgovarajuée sam kvalifikovana i ovlastena od strane Sekretarijata Medunarodnog suda za kriviéno gonjenje osoba odgovornih za teSka krSenja medunarodnog prava potinjena na podrugju biv’e Jugoslavije od 1991. da prevodim sa bosanskog jezika na engleski jezik, kao i s engleskog na bosanski jezik. Ahmet HIDIC mi je dao do znanja da govori i razumije bosanski jezik. Gore navedenu izjavu sam usmeno prevela s engleskog na bosanski jezik u prisustvu Ahmeta HIDICA koji je, po svemu sudeci, Guo i razumio prijevod Ahmet HIDIC je potvrdio da su, po njegovom znanju i sjeéanju, Ginj i ostalo navedeno u ovoj izjavi istinite, onako kako sam ih prevela, Sto je potvrdio svojerugnim potpisom na predvidenom mjestu. Datum: 2! Potpis: /potpisano/ Hidlc Atmettsk 4United Nations Nations Unie laxemstional (Caimi Tribunal Tor the Farmer Yugoslavia Tribunal Penal Intemational pour Pex-Yougoslavie Office of the Prosecutor Bureau du Procureur 02082396 30 juli 2001. Dodatak vit Ime: Ahmet HIDIC Dana 30 jula 2001 dano mi je da progitam bosanski prijevod izjave koju sam dao i potpisao 3 novembra 1999 i 16 jula 2000 Zelim napraviti nekoliko manjih ispravaka u toj injavi. 1. Uizjavi datoj 3. Novembra 1999. na stranici 4 (broj stranice 01106503) u 7 pasusu sekaZe da je u toku 1992 godine Krizni Stab u Banja Luci izdao naredenje o formiranju srpskih opStina...Nakon ispravke revenica treba da glasi: U toku 1992 godine na zahtjev poslanika SDS skupStine, Bosanski Petrovac se proglaSava srpskom optinom Petrovac. 2. Na stranici 5 (broj stranice 01106504) u pasusu 2 gdje se govori o ubistvu Ibrahima njegove supruge Melee Kavaz Zclio bih samo da dodam da je, nakon ubacivanja bombe, Meleca Kavaz je umrla odmah po prebacivanju u Dom zdravlja Bosanski Petrovac, a Ibrahim je zbog tezih povreda prebaten u bolnicu u Banja Luka, gdje je I preminuo. U istom pasusu se spominje ubistvo Sefke Baliéa I njegove supruge Fatime, sina Zahid I kccrke Admire. Zclim dodati da se to ubistvo dogodilo 08. avgusta 1992. godine, 3. Na istoj stranici u pretposljednjem redu se kaze da je grupom zapo' Jakovljevi¢. Nakon ispravke re¢enica treba da glasi: Mlado Marjanovié i Goran Jakovljevie su bili jedini Srbi koje sam ja prepoznao 4. Na stranici 6 (broj stranice 01106505) u pasusu 2 u kojem se spominje da je silovana Fatima Huseti¢, Zelio bih da dodam da su tom prilikom, zajedno sa njom, silovane I dvije djevojéice u dobi izmedu 14 i 16 godina, a za to vrijeme Fatimin mu Smail Husetié je odveden u Sumu, vezan I tuéen od strane grupe uniformisanih vojnika koja Je izvr8ila silovanje. Zbog zadobijenih povreda Smailu je pruzena Ijekarska pomoé u Domu zdravlja Bosanski Petrovac. 5. U izjavi datoj 16.07. 2000. Na stranici 2 (broj stranice 01108650) pasus 4 u reéenici 1 Kojj se kaze da je pravoslavni sveStenik Hrizostem radio na tim pitanjima zajedno sa Novakoviéem, Zelim napraviti ispravku i reci da je pravoslavni sveStenik Hrizostem bio prisutan tokom ekshumacije i pokopa tijela. 6. Na strani 6 (broj strane 01108654) pasus 2, kaze se da je Mustafa Ferizovié bio predsjednik Skupstine opstine i stranke SDA. Nakon ispravke treba da stoji da je Mustafa Ferizovié bio dopredsjednik SkupStine opStine i stranke SDA. (prevoditelj) /Y Bs "JNA 4 mobilizavija". Uz predstavnike op ne, ©) Skog i drugih garnizona, na raspolaganju rrisutnima, kojih je bilo oko sedandesetak, MEXTHXEXEXEXKXEEEE U vezi svega “to in in “resi po ovoj temi, odgovere su dgveli pu ovpici waken sujkovi‘, fdlectn vukeli4, Milan na xa , Qeundria, pakewEtk Selax, te cotpukovnik (il)n Médi” .1n, komandant aerodroma i garnizona u sihasu. Sekre. 1 sekretarijata za opitu upravu .ovica Sepa ‘2 istakao da su na podréju wate opitine sprovedene veé Setiri vii zacije koje su provesaie _ ‘Lady se Zaizono.. of vé}onoj obavezi i Zakonom o opétenarod- noj Cebers orotiv svin onth .fT 02930135 UE 4495 : Pit pes kp 4] bg BRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA 2th, AUTONOMYA REGIJA KRAJINA SKUPSTINA OPSTINE BOSANSKI PETROVAC / L *KRIZNI STaBe Brojz K3=10/92, id Dana: 21,05+1992.godine. Y ZAPISNIK sa 164 sjednice Kriznog Staba opStine BossPetrovac odrZane 49:05 21998se0dine s poletkon u 8,30 Sasovas PRISUINI: Rajko Novakovié, predsjednik, Bogdan latinovié, Zdravko KneZevié, Jovo Radojko, Dragan Milanovié, govica Sepa, Obrad VrZina, Nenad DragiSié’i Dragan Ivanié, Elanovi,Boro Kecnan, Du8ko Brankovié, Drago GaSeSa, Potpu- kovnik Stoiljkovié Stojadin, Kapetan’ Enver Halavaé’1 Kapetai Rade Stojanovié. Zapisnik vodio Jovo Radojkos Dnevni red: 1g Raspodjela i zbrinjavanje stoke dopremljene iz zona neposrednih Peeeih ‘ajedotaves Bogdan Latinovié je ukratko upoznao prisutne s pred= metom te nayeo da je ranijim dogovorom bilo predvidjeno kako €e opStina pruZiti samo servisne usluge prilikom zbrinjavanja stoke Odnosno pomoéi ée u utvrdjivanju podotmosti potecdjalnih koope— ranata, izradi spiskova potecijalnih kooperanata i zalljutivanju odgovarajuéih ugovora o kooperacijid Tokom rasprave, koja je uslijedila, pobpukovAik Sto- Aljkovié iz Baze stao je na stanovi8te da bi zbrinjavanje trebali Ba Sebe preuzeti optinski organi uprave dok su predstammici op= Stine zauzeli stav da se stoka nalazi na raspolaganju u Bani, te da ni pravno nemogu istupati kao sukontrahent prilikom zalel jutivanja ugovora o kooperaciji, U raspravi su zastupana dva stava i to: Prvi stav da stoku treba razdi liti kooperantima (Sepa, Ivanié 1 Dragisié) s time da Sepa 4 Ivanié smatraju kako je vlas~ niStvo nedefinisano, te ako se nemoZe stoka podijelit! kooperan- tima treba je smjestiti na farmu i zadu%iti sadainju ZP poljo- privfeda za brigu o kravams U slutaju da se ide nakooperaciju nijedan kooperant nebi mogao preuzeti manje od pet grine Drugo stanovidte su zauzeli Milanovié, Radojko,Halavaé i Kecman koji smatraju da se istotnofri zijsko goveSe, obeirom da se radi o rasplodnim junicama, moe uspjeSno uzgajati 1 unapre- djivati matitno krdo Samo uzgojem na farmi; Rajko Novakovié smatra kako je nu%no podrZati ono sta~ novikte koje Zagovara struka u pogledu prava, a ovce i koze pred= laze da se dijele kooperantimas Takodjer predla%e da se razmbint noguénost formiranja preduzeéa koje bl zaklju€ilo 1 odgovarajuce ugovore o isporuci mlijeka sa Banjalutkom mjeRaromsCc oO 02930136 Nakon okonane rasprave predstavnici Kriznog taba, pozadinske baze i komande Petrovatke brigade pristupili su glasanju o istaknutim prijdlozima, te usvojili slijedece ZAKLIUCKE 14_U pogledu bro, stanja krava nala%e se povrat u prijainje stanjes Za ‘uavrlenge zaduzuju se komanda Baze 1 Stanica javne bezbjednosti BossPetrovacy 2s U cilju strugine obrade imguénosti formiranja farme za krave odnosno raspodjele krava kooperantima na osnova ugovora obrazuje se Komisija u sastavu: Kapetan Rade Stevanovié, predajednik, Boro Keoman, zamjenik predsjednika, Nada Ralavad, élan, ju Komisija dolazi kao promjenjivi &lan, Komisiji se takodjer stavija u zadatak da odmah odnosno Sim se steknu moguéndsti pristupi zakljuéivanju koope= racijskih ugovora za dayanje na uzgoj koza i ovaca dovezenih iz zona neposrednih ratnih dejstavay Komisija navedene zadatke mora obaviti u roku od lo dana odnosno zakljutno s 29305s1992sgodines te podnijeti izvje~ Staj Kriznom Stabus 3a U woltko Kontst ja utvrdt da ne postoje potrehat yslovi za ckonomskt isplatiy lopravdan natin uzgoja priplednin unica na podru&ju opitine Petrovac krave ée biti otpremljene ha vognu ekonomi ju Manjatas 4s Dok se ne okonéaju navedeni poslovi za stoku je odgovoran doktor Boro Kecman, veterinaré 5s Kriz Stab uva%ava struéni stav grupe veterinara 4 poljoprivrednih strufnjaka prisutmih na ovom sastanku, koji glasi: "za individualni (pajedinatni) uzgoj Isto&nofrizijske Pasmine goveda ne postoje uslovi, niti je to moguée"; Radi se © pasmini koja je namjenjena iskijuSivo za uzgoj na farmi, a u konkretnom slutaju radi se o steonim junicama pred telenje ne naviknutim na vezivanje i naéin ishrane kakav se praktikuje od strane ve¢ine individualnih posjednika; Takodjer radi se o rasplodnim junicama od kojih je svaka plaéena po cijeni izmedju lo 1.15 hiljada Njematkih maraka u devizama, nabavljenih iz Ho- landije iskijutivo radi poveéanja matitnog krda, te stoga sva Zenska telad moraju ostati za dalji uzgoj, a oplodnja se vr8i vjeStatki kvalitetnim sjemenom 1 Svaki drugi natin je neprih- vatljiv, odnosno neisplativ. Inate, treba naglasiti da ove krave zahtjevaju kvalitetmu ishranu, a kod prve laktacije (prvotelke) gadu'prosjetno Lamjedju Zo 1 4o litara mlijeka, a kasnije iznedju 0 ras PREDSJ) KRIZNOG STABA: 2 / Rajko Novakoyié /Fler Soee — £éT Hen KRIZNI_STap-OPSTINE PBTROVAG/ i 4 ae pads <1. Komandant 5T0 - Vriina a W ee 2. Predsjednik so-e - Novako tae i Meas 3. Predsjednik 10 o pevinoetdle : 4. Nagelnik SJB ~ Gaéeda oso 5, Udravstvo = Vidovié/dr Milan, ; 6. Snabdijeyanje = Mrda Stevo/n7, 7. privreda - Sepa Jovica ~ 8. Crveni krst - Korda Drago/ 9. Poslanik ~ Wilenovié Dragan, lo. Preduzeée SIP"OStrelj" - trni 8 Fado p _ ” ll. Predsjednik SDs ~ Ivanié By, Of “12, Informisanje - Cup “ae ie ; 13. Mjesne zajednice - Knekevié, Zdravivo " 22.5. 1992. Ros. Perrovac ; : \Vo — YEE hip ate v ' 92930149 SRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERGBGOVINA AUTONOMA REGIA, KRAJINA SKUPSTINA OPSTINE BOSANSKI PETROVAC “KRIZNI STAB- Broj: K5-14/92. _ Dana: 240531992. godines ZAPISNIK sa 18, sjednice Kriznog Staba opStine Petrovac, odrZane dana 2340561992igodine s potetkom u 15,00 Sasova u prostorijama SO-e Petrovacs PRIS! ': Rajko Novakovié pfeds: Milanovié, BeLatinovié, AsCup, OsVr#ina, Ditvanie, sy epe" Sekorda, ar Me Vidovié - Elanovi, te potpukovnik Sovilj i Jovo Radojfo. Zapisnik vodio Jovo Radojkos Predsjednik otvara sjednicu te predla%e slijedeéi DNEVNI RED 1é Bezbjedonosno stanje na podrutju opitine Petrovacy' 2, RjeSavanje problema Suvanja krava dovedenih s podrut, neposrednih esti djstavas ons Dnevni red je usvojen Jednoglasnos Ad 14 Po ovoj tatki izvjeStaje o stanju, te procjeni stanja u svojim oblastima podnijelu su:.Obrad Vr2ina, Drago GaéeBa 1 potpukomnik Sovilji Nakon toga Krizni Stab donosi: ODLUKU 1s Snage Jatine jédnog bataljona Petrovatke brigade staviti u_stanje pune borbene gotovosti 1 upotrebljavati kao mobilno-inter- ventnu jedinious: Bataljon mora biti na okupu i stacioniran na vojno najpofoljnijem polo%ajus Predla%e se da to bude reon Gorjevace Rok za izvrBenjez u toku danas Zadueuje se: komanda Petrovatke bri- gades 24 Dovr8iti vojno organizov anje pri %emu treba angaZovati i vojne obveznike sa statusom izbjeglices Pri tome se moraju os- loboditi duénosti vojni obveznici koji su neophodni i kljuni stru- Snjaci u proizvodnjis Voune obveznike koji su izbjegli s podrutja Bihata a nisu angaZovani u vojnim jedinicama vratiti u kasarnu Raciéy Zaduduje se komanda Petrovatke brigade 1 OPSto Petrovac. 34 Organizvat ée se stalno deZurstvo radnika zadu%enih za mobilizaciju. Rok: od veSeras; ZaduZuje se Jovica Sepa.C - 2 e 02930141 4, Dana 24, maja 1992, godine zapotet ée se razoru%avanje paravojnih farmacija i gradjana koji neovlaSteno posjeduju oruZje, na podrutju opStine Petrovac; Zaduzuju se Stanica Javne bezbjednosti, a za potrebnu pomoé OpST0 Petrovac i Petrovatka brigadas Ad 2. U vezi dogadjaja kojd su usljedili nekon pojave otudjivanja krava dovezenih s podrutja neposrednih ratnih dej- stava i smjeStanih na farmi u Medenom Polju, otvorena je odmah rasprava obzirom da su svi prisutni do detaija uptznati sa ovim predmetom: Pri tome gospodin poslanik Milanovié daxkk smatra da bi najbezbolnije bilo ostaviti stanje kakvo jeste odnosno nevraéati otudjene krave jer ée to imati negativnih posljedica i javit ée se otpor kod gradjana koji su ih otudjili, Rajko Novakovié, Bogdan Latinovié i Milan Vidovié za- stupaju stav da se odmah i’u potpunosti mora sprijediti pijatka anarhija 1 svako bezakonje ili se povuéi sa sada&njin funkeija odaesnd ustupitt 1judima koji su u stanju uspostaviti gradjansk reds Nakon kraée rasprave o konsekvencama predloZenih rje~ Senja Krizni Sta jednoglasno donosi slijedeéu ODLUKU 1, Sve krave otudjene sa farme u Medenoa Polju moraju se yratiti na farmi. Gradjanima se ostavlja rok za dobrovoljno vraéanje do 274 maja 1992, godine u 12,00 Easova. Nakon isteka ovog roka Krave ée biti vraéene prisilnim sredstvima, a prema njihovim dr- Zaocima Breduzet ée se odgovarajuée sankeijes 25 Gradjani koji su do¥1i u posjed krava na bilo koji natin materijalno su odgovorni za njih cjelokupnom svojom imovinome: Naponinje se dq se radi o kravama Istotnofrizijeke pasmine, kupljent u Holandiji i da se vrijednost jedne juice kreée u rasponu od 10-15 hiljada Njema&kih maraka, Tojiko su, naime, plaéene u Kolandi ji; Za krave koje nebudu vraéene, a ne utvrdi se ko ih je odveo odnosno uniStio, odgovorii su Boro Kecman veterinar, Boro Brdar 4 Slobodan Lukaé koji su bili zaduzeni za njihovo Suvanje. Navedena lica od- govaraju cjelokupmom svojom imovinom 1 to solidarno, a naplata ée Se vrBiti Komfiskacijom Cjelokupne imovine navdenih’lica koju po- sjedugu oni 111 Elanovi njihove porodice na dan 234maja 1992sgodine. Bilo kakav prenos imovine nakon ovog datuma nemoZe biti pravovaljans Konatni spisak otudjenih krava duzan je dostaviti Boro Keomap naelniku 393 Petrovac Dragi GaéeSi do 25.05.1992.godine u 300 Sasovas Joodia sme tinaccomamecoeghoteapouncfxenpordimimaneRaiput 3+ U Medenom Polju 6e se osnovati farm goveda, koja ée se isnistvu u koje éesme 02930149 ‘te Za vrlioca dutnosti direktora farme imenuje se Duro Panjkovié, 2B osnovu radne obaveze, sa svim ovlastenjima Girektora preduzeéay Zadutuje se vrSilac dufnosti direktors de odmah nakon saznanja u vezi imenovanja preduzme mjere organi- zovanog prihvata junica koje ce gradjani vra¢ati na farm, te mjere za organizovanje preduzeéas U Cilju podrobnijeg inform - ranja i instruiranja vsds direktora obratit ée se IzvrSnom odboru S0-e Petrovacs 2inb8_fizitko obexbedjenje Juntca odnosmo farae zadue Zuje se OpS10 Petrovac koji Je dudan onreconeny posebnu jedinicu za ove namjene, a preuzima obezbedjenje sukcesivmo nakon povrata otudjenih gra} Predsjednik oglaSava dnevni red iscrpljenim te za- kl jutuje sjednicu u 17,20 Sasovad PREDSJEDNIK KRIZNOG STABA: X06 / Rajko Novakoyié /ep tine a bait lam SRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERCBGOVINA 02930149 AUTONOMYA REQIJA K2ASINA ° SKUPSTINA OPSTINE PSTROVAC -KRIZNI StTAaABe Broj: K5-22/92, Danat 1.6,1992,godine, ZAPISNIK sa 21, sjednice Kriznog Staba odréane dana 28.05.8992. godine sa poéetkom rada u 13,00 dasova. PRISUII: Novakovié Rajko, Latinovié Sogdan, 3 Qrago, Vr#ina Obrad, Mrdja Stevo, Cup Anda, Sepa. Jovica, GaéeSa Dragan i Vidovié “ilany Predsjednik kriznog Staba otvara sjednicu 1 predlaze slijedeéi Dnevni red + Trenutna bezbjedanosna situacija na terenu opStine 4 okoline. 2, Snabdijevanje. 3. Humanitarne pomodéi. a> Razno. Dnevni red je jednoglasno usvojen te se prelazi na rad po utvrdjenom dnevnog vedus Tatka 1. Predsjednik Xriznog Staba upoznao je prisutne da zbog nastale izuzetno sloZene situacije, zbog dogadjana u Kijutu predstavnici iz Xomande nisu mogli prisustvovati ovom sastanku te se zbog toga razgovor sa njima 1 odgadja. Pored toga tanto Je svoja vidjenja u momentalnoj situaciji na podrutju opStine Petro= vac. U diskusiji su uSestvovali: Obrad Vrfina koji je pri- sutne upoznao o stanju i problemima iz svoje nadleZnosti i rekao je da nema saznanja o teZim ekscesima 1 problemima, Gaée¥a Dragan natelnik Stanice javne bezbjednosti upow znao je prisutne o akciji i toku razoruzanja na podrutju opStine. Rekao je da ée felnici SDA apelovati na svoje snanovniltvo da pre- daju oru%je vrSe na jedno mjesto a da ée ga oni dostaviti u Sta- nicu javne bezbjednosti. Vidovié dr Milan ponovio Je kako on kaZe i deseti put da zgrada Medicinskog centra u Petroveu nije dovoljno obezbedjena 4 da ljudi koji su tamo rasporedjeni nisu u moguénosti onemoguéiti neku diverzantsku grupu. Rajko Novakovié istite da bi trebalo i osoblje koje radi u Medicinskom centru da deZura i da stalno bude budno a na= = ae sete- 2 - 02930150 rotito sestre koje deZuraju na odjelima i imaju kljuteve od istin kao i od prostorija u kojima se nalazi lijekovi. Nakon diskusija Krizni Stab donijo je slijedeée ZAKLIUCKE 1. Stab 10 izvr8iti obezbedjenje vitalnih objekata. 2, Pojatati vlastite mjere samozaitite u preduze¢ima 4 ustanovama. 3. Vidjeti moguénost sa brigadom o obezbedjenju Nedi- cinskog centra sa\vojskom narofito u noénim fasovima. 4, Interventni vod milicije staviti u stanje pri- pravnosti. 5. Kontaktirati sa pukovnikom Zoriéem da se poduzm veée mjere predostroZnosti na mjestima Cukovi, Kulen Vakuf, Krnja Jela, Krndija, SUvaja i Vranovina. 6. Naredjuje se Stanici javne bezbednosti da razoru%a Topafovié Zeljka iz Petrovea, Zec Miéu iz Bjelaja i Basta Milana zeanog Kiéu 42 KrnjeuSe. Tatka 2. Po ovoj taéci dnevnog reda Krizni Stab o snabdjevenosti na podrudju opStine upoznao je Mrdja STevo lan Kriznog Staba 4 lan Komisije za snabdijevanje. On je istakao da je snabdijevanje zadovoljavajuée i da je mo%da i najbolje od svih opStina na pod= vuéju Krajine a narofito u pogledu osnovnih artikala bra8no,so, Seger, kata. Nakon kraée diskusije Krizni Stab je donio slijedeéi ZAKLIUCAK Prinvata se informacija o snabdijevanju i podrZava se sekcija 2a snabdijevanje s tim da koriste sve izvore da bi iz~ vr8ili snabdijevanje a izvori iz kojih se momentalno moze vr3iti snabdijevanje su Knin, GRa@ac, Banja Luka odnosno LaktaSi kao 1. Klub Petrovéana u Beogradu. Tatka 3, Po ovoj ta&ci dnevnog reda prisutne je upoznao sa stanjem bumenitame pomoéi Korda Drago predstavnik Crvenog krsta. On je istakao da dosta prikupljene 4 upuéene pomodi nije dospjelo do Petrovea iz razloga saobraéajne blokade pa se veéi dio nalazi u Bijeljini Sto bi po njegovom miSljenju trebalo vratiti u Beograd da se isto prebaci avionom do Banja Luke, Nakon kraéih diskusija Krizni Stab je donio slijedeéi ZAKLIUCAK Odréati sjednicu Predsjednistva Crvenog krsta iStaba za izbjeglice na kojem ée se ocjeniti kriteriji za tretman ize bjeglice na osnovu kojeg ée se vr8iti distribucija pomo¢i,- 3 - 02930151 Potom upoznati ovaj Krizni Stab o utinjenom. ‘Tatka 4, Latinovié Bogdan upoznao je prisutne sa zahtJevom DSIP"OStrelj" o formiranju vatrogasne jedinice. ‘ : Nakon kraée diskusije Krizni Stab je donio sli- Jedeét ZAKLIUCAK NaSelno se usvaja formiranje mjeSovite vatrogasne Jedinice DSIP"OStrelj" s tim da u roku od 5 dana izyrSi smotru 1 pokaznu vjeybu ove jedinice, Za isto se zaduzuje Sepa Jovica. Latinovié Bogdan Je takodjer prisutne upoznao zahtjevom Osnovne Ekole "Zdravko Celar® o oslobadjanju od vojne obaveze di= rektora Popovié Cedu, Nakon kraée diskusije Krizni Stab je donio PRIJSDLOG Predla%e se vojnoj komandi Petrovac da od vojne obavdze oslobodi direktora Osnovne Skole "Zdravko Celar" Popovié Cedu zbog neodloZivih poslova u 8koli koji se moraju zavrSiti u odredjenom periodus Zahtjev SrednjoSkolskog centra sa_kojim se traZi re= gulisanje grijanja odnosno prekopéavanje ketla sa teGnog na kru= to gorivop i pozajmnica od -- ~ tri hiljade dinara. Nakon kraée diskusije, Krizni Stab je donio: ZAKITUCAK Ispitati moguénost preorijentisanja kotla na Evrsto, z + gorivo i upoznati ovaj Krizni Stab, nakon Sega bi se alu- ilo o trazenoj pozajmicis Zem,zadruga Bos.Petrovac podnijela je zahtjev za oslobadjanje od vojne vjeZbe dvanaest 1 judi. Krizni Stab opStine Ros,Petrovac, smatra da nije po= treban ovaj broj 4 da svoj rad podvedu pod rad u ratnim uslovima £ angaZuju 1 Zensku radnu snagu koja je tamo zaposlena. U vezi preduzimanja mjera za pokretanje proizvodnje u DSIP "OStrelj" Krizni Stab je zakljutio: = da se hitno zaka%e zajednitka sjednica Kriznog Staba opétine Petrovac i upravnog odbora DSIP "O¥trelj# na ojod ba bilo dogovoreno o pogetinr procesa proizvodnje u DSIP "OStrelju® {£ oslobadjanju vojne vjeZbe 1judi potrebnih za proces proizvodnje.be 02930152 - 2a slu&aj bolesti, generalni direktor, du%an je imeno= vati lice koje ée predstavijati DSIP "OStrelj" sa Svim ovlaStenjima koje ima generalni direktor. Krizni Stab na ovoj sjednici odredio je slijedeée: = argani civilne 1 vojne vlasti te vlasti uprave u pre= duzeGima i ustanovama moraju preduzeti mjere pod hitno u cilju ute vrdjivanja za dataka svakog gradjanina u ratnim uslovima te voditd preciznu evidenciju o tome. : Spiskove gradjana po osnovu vojne, radne 111 druge ota= veze koji su~angazovani kod svin subjekata dostaviti Kriznom Stabu opStine Petrovac u roku od sedam dana od dana prijema ove Odluke. Zakazati sastanak Kriznog Staba sa rukovodiocima SIP-a za dan 29,05.199%. godine u 13,00 sati. ZavrSeno u 19,00 Basovas ZAPT, PREDSJEDNIK KRIZNOG STABASRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA AUTQNOMNA REGIJA KRAJINA SKUPSTINA OPSTINE PETROVAC SeeaRe tic Net Ot TAP Dees) Broj: KS=17/92, BOS.PETROVAC: 28.05.1992. godine ZAPISNIK $2 200, sdgdnice Kriznog Staba opStine Petrovac, odrZane dana 2720541992.godine s poetkom u 14,00 Easova u prostorijama S0-e Petrovac, PRISUINI: Milanovié Dragan, Novakovié Rajko, Latinovié Bogdan, VRZINA Obrad, GaSeéa Drago, Cup Andja, Ivanié Dragan, Sepa govica, KneZevié Zdravko kao i Slanovi komisije za raspodjelu 1 Suvanje krava dovedenih sa podru’ja Kupresa. Predsjednik otvara sjednicu, te predlaze slijedeéi: DNEVNI RED 1. BEZbjedonosne prilike na podrutju Petrovea, 2, ANaliza provodjenja odluka Kriznog Staba. 32 Zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja IzvrSnog odtora SO Petrovac. 4, Razno. Dnevni red je usvojen jednoglasno. Tatka 15 Milanovié Dragan upoznao je Krizni tab o rezultatima razgovora sa a ° tanl_piti_lojalni_gradjani, dace dati podeSinn wre nélegalno naoruzavanje okrivl ju; Fer: — mm: ‘ostalim gradjanima rje3avaju probleme izbje re ju, Sol mena judi koji su de bunt za zelene bere tes —— U diskusiji 1 stanju u®estovali su Latinovié @ogdan, Vréina Obrad, Cup Andja, GaéeSa Dragos Po iscrpljenoj diskusiji, zakljuteo je da Cup Andja napige tekst izjave koju treba da potpisu predstavnici foruma gradjana 1 da_se kao takyaobjavi putem radija, Takodjer je zaklju8eno da se stanoyniStvo Sto Je mguée viSe 1 bolje obavjeStava 0 odlukana frie 2nog Staba, svakodnevno. Zakazati Krizni Stab sa predstavnicima Komandnog kadra za dan 28,05.1992.godine u 13,00 Easova.ae 02330147 - Tatka 2. Radojko Jovo, sekretar I0~a opStine Petrovac, upoznao je Krizni Stab o provodjenju odluka koje je Krizni Stab donio na pre- thodnoj sjednici, Jedan od tih zakljuaka je raspodjela stoke dovedene sa podruéja Kupresa. Keoman Boro, veterinar, upoznao je Krizni Stab sa stanjem 4 problemima u raspodjeli stada stoke na podruéju opStine Petrovace Sto se tie stada krava one su sve otudjene, odnosno nalaze se kod individualnth poljoprivrednih proizvodjata. Stado ovaca 1 koza nalazi se u sastavu stada koje posjedu Je Zadruga 1 raspodjela ée se izvr8iti po Odluci Kriznog taba. Duro Panjkovié, magistar ekonomije na duznosti v.d, direk- tora farme, inio je svoja vidjenja u vezi organizovanja farme. Po mi3ljenju Panjkoviéa farm nije moguée orgenizovati Jer nema ni- kakvih uslovae Hrana i nabavka iste nije rjeSena kao ni’ sam smjes- taj koji bi trebao biti sa posebnim uslovima za ovakvu vrstu stadas Prema vidjenju gospod ina Patjkoviéa stado je u sadagnjim uslovina moguée rjeSiti samo kao koperaciju sa individualnim proiz- vodjaéima uz posebne ugovore ili stado ponud iti Mijekari Banja Luka koja bi bila u obavezi da vrati ovo ili drugo stado kao u&eSée vlas- niku Komandi - OpStini. Nakon svih diskusija u kojim su u’estvovali Milanovié D., Sepa J., GaéeSa D., Kecman Boro veterinar, Halavaé Nada veterinar; Novakovié Rajko, potpukovnik Sovilj 1 ostali, Kriani Stab je donio slijededi ZAKLIUCAK Zbog trenutne situacije na podrutju opStine kao i mmx si- tuagije wu neposrednoj okolini Petrovea Krizni Stab nije u moguénostL rjeSavati problem stada krava nego zaduduje Keoman Boru veterinara ga saGini spisak individalnih proizvodjata kod kojin se momentalno nalazi sta do i da o istom vodi strogo raguna 4 brige, Ta&ka 35 Hadojko Jovo sekretar IO protitao je zahtjev predsjednika 10 igekretara TO da Krizni Stab razmotri iispita povjerenje rada IzvrSnog odbora SkupStine opitine Petrovace U diskusiji po ovo} tated predsjednik Kriznog Staba Rajko Novakovié iznio je takodjer’ svoj zahtjev i pridruzuje se zahtjevua saradnika s prijedlogom da Krizni Stab ispita 1 razmotri povjerenje yada predsjednika StupStine opStine odnosno predsjednika Kriznog WU oTasKusi jt po ovom zahtjevy udestvovali su: Milenovié , Dragan, Cup ANdja," Vreina Obrad, kneZevié Zdravko, Ivanié Dragan, i Bogdan Latinovié. Nakon svih iserpnih diskusije Krizni Stab je donio slijedeéi ZAKLIUEAK ‘0 ostavei predsjednika kao i saradnika ofnosno Slanova zeyrBoog odbora neée niti moZe doéi jer imaju puno povjerenje Skup- Stine kao i naroda koji in je izabrad. Xriznd Stab je donio i sledeée zakljutke: