UDK 28-9:929

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

Denan Hasi
Graanica, Bosna i Hercegovina

Saetak
U radu se izlau osnovni podaci o ivotu ejha Hamida Velija, poznatijem
kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je halvetijskom dervikom
redu iji su osnovni postulati: isposnitvo i osnaivanje duhovne veze s
Dragim Bogom posredstvom povlaenja u povremene osame (halwa). Uz
navedene principe Somundu-baba prakticirao je naelo melameta, koje
je znailo skrivati u javnosti vlastiti tesavvufski identitet. Somundu-baba
vaio je za ozbiljnog velikana tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam
nain njegova ivota, djela koja je napisao i mnogi uenici koje je odgojio
i ostavio iza sebe da slue ljudima na mnogovrsne naine. Meu uenicima Somundu-baba nalazimo i velike islamske uenjake, poput Mulla
Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske imperije. Somundu-baba
nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do kraja ivota ostao pripadnik
helvetijskog tarikata, ali je zato bio duhovni voa i uitelj ejha Bajrama
Velija, koji vai za eponima bajramijskog tarikata. Moemo slobodno
konstatirati da je bajramijski tarikat jedan od mladaraka koji je iznikao
iz sjemena koje je zasijao potovani ejh Hamid Veli, Somundu-baba.
Kljune rijei: ejh Hamid Veli (Somundu-baba), ejh Hadi Bajram Veli,
Mulla Fenari, Ulu damija, Bursa, Darende, tesavvuf, melamet, halvetijski
tarikat, bajramijski tarikat

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 57

57

23.3.2015 23:13:03

Denan Hasi

Uvod

radu se izlau osnovne crtice iz ivota ejha Hamida Velija,

poznatijem kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je
halvetijskom dervikom redu iji su osnovni postulati: isposnitvo
i osnaivanje duhovne veze s Uzvienim Bogom posredstvom povlaenja u povremene osame (halwa). Uz navedene principe Somundu-baba
prakticirao je naelo melameta, koje je znailo skrivanje u javnosti
vlastitog tesavvufskog identiteta.
Prakticiranjem melameta ejh Hamid Veli tokom boravka u Bursi
sebi je odabrao novo ime, Somundu-baba (pekar), poto se bavio
proizvodnjom i prodajom hljeba. Skrivajui svoj vlastiti tesavvufski
identitet, Somundu-baba nije zanemario odgajanje i upuivanje. Radei
kao pekar, Somundu-baba ipak se odluio poduavati ljude temeljnim
principima vjere i bitnosti duhovnog usavravanja. To je tako vjeto radio
da niko i nikada nije posumnjao da se iza pekara krije osoba koja je
pronikla u dubine muslimanske jurisprudencije, arapskih jezikoslovnih,
hadiskih, tefsirskih znanosti, a nadasve, ovladao je visokim duhovnim
spoznajama do kojih se stie prakticiranjem mnogovrsnih duhovnih
vjebi i eksercitija. Tu injenicu potvruju i njegova tri djela koja je
napisao i veliki broj uenika koje je odgojio.
Rad donosi, pored osnovnih biografskih podataka, i temeljne
principe tesavvufskog nauavanja Somundu-babe.
Da bismo pokazali da se zaista radilo o ovjeku koji je bio veliki
uenjak i istaknuti vitez na duhovnome putu, izloili smo i osnovne podatke
o dvojici uenjaka koji su bili uenici Somundu-babe. Naime, rije je
o prvome ejhul-islamu u Osmanskoj carevini, Mulla Fenariju i Hadi
Bajramu Veliju, rodoslovniku bajramijskog dervikog reda.
Somundu-baba roenje i porijeklo

Pravo ime Somundu-babe bilo je Hamid ili Hamiduddin. Sam je

sebi odabrao nadimak (kunya) Ebu Hamid, mada je najvie poznat po
drugom nadimku, Somundu-baba. U literaturi se Somundu-baba
spominje pod sljedeim imenima: ejh Hamid, ejh Hamiduddin,
ejh Hamid Veli, Hamid Kajseri, Hamid Aksaraji, Somundu Koda,
Etmeki Koda.1
1

Ahmed Akgndz, Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar Vakf,

stanbul, 2009, str. 30.
58

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 58

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:03

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

Autori koji su pisali o Somundu-babi, spore se oko datuma njegova

roenja, ali se u literaturi najee kao godina njegova roenja navodi
1331.2 Hazreti3 Somundu-baba roen je u selu Akakaya koje se nalazi
u blizini Kayserija.4 Potjee iz veoma pobone porodice. Njegovu ocu
bilo je ime emsuddin Musa. Naalost, ime i porijeklo njegove majke
istraivaima ivota i djela ejha Hamida ostalo je nepoznato. Oevu
ocu bilo je ime Abdullah, iako ni taj podatak nije posve siguran i taan.
Potovani Somundu-baba vodi porijeklo od asnog poslanika
Muhammeda, alejhisselam, te je preko svoje porodice njegov dvadeset
i etvrti potomak.5
Porijeklo njegove porodice bilo je iz Azije, tanije iz Turkestana.
Kada i koje je godine njegov otac ejh Musa emsuddin doselio u Kayseri
nije poznato, ali period koji je prethodio roenju ejha Hamida Velija
obiljeena su muslimanskim osvajanjima Anadolije, koje su vodile
porijeklo iz centralnoazijskih predjela, Turkestana i Horasana. Meu
vojnicima koji su bili mobilizirani u spomenutim vojnama bilo je i ahija6
koji su bili zadueni za irenje islama u novoosvojenim krajevima. Jedna
od porodica koja je pripadala ahijama koji su imali zadau irenja islama
na prostorima dananjeg centralnog dijela Republike Turske bila je i
porodica ejha Musaa emsuddina, Somundu-babina oca.7
Prva saznanja iz vjerskih nauka stekao je kod svoga oca, zatim
uenjaka koji su naseljavali Kayseri i njegovu okolinu. Sa sufijskim
naukom susree se posredstvom oca, ejha Musaa emsuddina, koji
je i sam pripadao ebhurijskom tarikatu,8 iji je osniva bio Kutbuddin
2

Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler,

u: 10. Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum teblileri 24 Haziran 2011, Nasihat
Yaynlar, Ankara, 2012, str. 144.
3

Hazreti (skr. Hz.) znai potovan, svet, ugledan. Stavlja se ispred imena Allaha, Pejgambera, Pejgamberovih drugova, halifa ili nekih drugih osoba koje to zasluuju. Vidi vie:
Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966, str. 324.
4

Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler,

str. 145.

Ibid., str. 145.

Ahije su derviko-viteki redovi koji su, najvjerovatnije, nastali u Iranu poetkom

XII vijeka.
7

Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, Darende tarihi, Osmanl
Aratrmalar Vakf, stanbul, 2002, str. 748.
8

Ebhurijski tarikat izrastao je iz suhraverdijskog tarikata. Neki istraivai smatraju ga

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 59

59

23.3.2015 23:13:03

Denan Hasi

el-Ebhuri (u. 1225). Nakon oeve smrti Somundu-baba posjeuje Bursu,

a zatim se upuuje u am kako bi se obrazovao u vjerskim naukama.9
Svoje obrazovanje zapoeo je u amskom hanikahu kojeg je podigao
sultan Bajazit. U amu je stekao potovanje tamonjih uenjaka, te je
zauzeo zavidan poloaj meu vjerskim znalcima.10 Somundu-baba
nakon zavretka kolovanja u amu donio je odluku da ode u Erdebil
kod ejha Alauddina el-Erdebilija. Kod spomenutog ejha stupio je u
tarikat i postao njegov uenik, murid. Uz ejha je ostao do njegove smrti,
1392. Iste godine Somundu-baba uputio se u Anadoliju. Nakon kratke
posjete Kayseriju, Darendama i Aksarayu, po drugi put posjetio je Bursu
i donio odluku da se u njoj nastani.11
Somundu-babin boravak u Bursi

Po dolasku u Bursu Somundu-babu pratila je bojazan da se

ne sazna njegovo pravo ime i identitet, jer nije elio iz svoje istinske
skromnosti, koja je plod melameta12, da se sazna da je on ejh i vjerski
uenjak. Zbog toga se poeo baviti pekarskim zanatom i uzeo sebi
nadimak Somundu-baba, u znaenju pekar, umjesto svog pravog
zasebnim tarikatom, dok ga veina posmatra kao kol suhraverdijskog tarikata. ejh
Kutbuddin Ebhuri bio je povezan i s halvetijskim tarikatom. (Vidjeti vie u: Ahmed
Akgndz, op. cit., str. 55).
Suhraverdijski tarikat vee se za ejha ihabuddina Suhraverdija. ejh Suhraverdi umro
je 1234. godine. Pokopan je u Eskiehiru. No, ima istraivaa koji tvrde da je pokopan
u Horasanu. (Ove podatke dobili smo 08. 03. 2014. od dr. Hasana Sevila, prilikom
nae posjete turbetu ejha Suhraverdija u Eskiehiru, zajedno sa Zajimom Krukom,
Nerminom uom i Ibrahimom oziem).
9

Muhammed Akku, E-ejhu ve d-daijjetu t-turkijju Usmanu Hulusi ed-Darendevijju,

Et-tabatu el-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009, str. 19.
10

Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler,

str. 145.

11

Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 752.

12

Melamet podrazumijeva skrivanje pripadnitva tesavvufskom nauku. Osoba koja

prakticira melamet skriva od drugih ljudi svoja duhovna stanja i osobine. Melametija
mora biti vezan samo za Allaha, d. . Ne nose nikakvu posebnu odjeu niti organiziraju kakve posebne sveanosti i ceremonije. Njihov je cilj postii permanentni zikr
srcem. Shodno stavu melametija, robovanje Bogu ima dva osnovna principa: potrebitost za Istinom i slijeenje Poslanika, a. s. Melametija je neprestano zauzet borbom
s vlastitim nefsom. (Vidjeti vie u: Abdlbki Glpnarl: Melamet i melametije, u:
Znakovi vremena, jesen-zima 2007, broj 37, str. 31).
60

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 60

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:03

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

imena.13 Njegove prve godine u Bursi bile su ispunjene prakticiranjem

melameta. Prakticirao je i povremeno povlaenje u osamu (halwa) koja
je i sastavni dio halvetijskog tarikata14 kojem je i pripadao. Mirno je ivio,
bavei se proizvodnjom i prodajom hljeba. Hljeb je prodavao uz povike:
Ej vjernici, evo hljeba!15
Njegov hljeb bio je veoma ukusan i u velikim koliinama prodavan.
Somundu-baba bio je omiljen kod ljudi jer je uvijek bio nasmijana i
ozarena lica, i jednako se ophodio prema ljudima razliitih stalea.
Izgradnja Ulu damije u Bursi

Sultan Bajazit 1396. godine izvojevao je pobjedu nad neprijateljem

kod mjesta Nibol. Iz zahvalnosti Bogu na darovanoj pobjedi odluio
je izgraditi damiju u Bursi. Tako je nastala Ulu damija.16
Izgradnja je zapoeta u godini spomenute pobjede, a dovrena je
1399.17 Dok je trajala izgradnja, Somundu-baba obilazio je radnike i dijelio
im svoj ukusni hljeb. Iste godine kada je dovrena izgradnja navedene
damije, navravalo se stotinu godina od zasnivanja Osmanske dinastije.18
To su bila dva povoda za odravanje ceremonijalne sveanosti u Bursi, jer
13

(Muhammed Akku, op. cit., str. 20). Pogreno je prevoditi rije somundu kao Otac
hljeba, kako je to prevedeno u djelu Bajramije melamije, hamzevije. (Vidjeti vie u: Edin
Kukavica, Bajramije melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo, 2009, str. 326, podnona
napomena broj 374). Ta rije doslovno znai pekar.
14

Halvetijski tarikat osnovao je Umar al-Halwati u Siriji (u. 1397). itav tarikat zasniva
se uglavnom na isposnitvu i duhovnoj osami (halwa). (Vidjeti vie u: Reid Hafizovi,
Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999, str. 431).
15

Somunlar, mminler! Somundu-baba elio je da njegov hljeb jedu samo ljudi

koji vjeruju u Uzvienog Boga, shodno hadisu u kojem Poslanik, a. s., poruuje da
nau hranu jedu samo vjernici. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar
Ba, op. cit., str. 753). Prilikom nae posjete Bursi 09. 03. 2014, zajedno s Nerminom
uom i Zajimom Krukom, vidjeli smo da i danas postoji javna kuhinja pod imenom
Somuncu baba, a koja se brine o ishrani siromaha.
16

Zanimljiva je injanica da je jedna od osoba koja je obavljala dunost imama u

Ulu damiji bio Sulejman elebi, a od mujezina spomenute damije bio je Hazreti
Uftade, duhovni vodi i uitelj ejha Mahmuda Hudaija. (Rasul Kesenceli, Veller ve
hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 132).
17

Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753.

18

Hamid Hamidettin Ate, Takdim, u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, EsSeyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013, str. 12.
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 61

61

23.3.2015 23:13:03

Denan Hasi

je i rodoelnik Osmanske dinastije gazi Osman pokopan u Bursi.

ast predvoenja dume-namaza prema sultanovoj naredbi pripala
je njegovu zetu Sejjidu Emiru Buhariju,19 koji je u to vrijeme slovio za
jednog od najveih uenjaka u Osmanskoj imperiji, pa i ire. No, Sejjid
Emir Buhari je to odbio rijeima: Kako je mogue da ja predvodim
klanjanje duma-namaza, a u ovom je gradu prisutna osoba koja je
kutbu z-zeman!? Na sultanov upit o kome se radi, on mu je spomenuo
Somundu-babu. Nakon toga, sultan je dozvolio Somundu-babi da
predvodi obavljanje duma-namaza.
Kada je uo ta se dogodilo, da je izbor predvoenja obavljanja
duma-namaza pao na njega, Somundu-baba je uz negodovanje najzad
i pristao. Po obavljenom namazu Somundu-baba odrao je okupljenom
skupu prigodno predavanje. Za temu je odabrao tumaenje prve sure
u Kuranu, Fatihe. Njegovo predavanje bilo je veoma interesantno za
prisutne, meu kojima su bili i istaknuti uenjaci poput ejhul-islama20
Mulla Fenarija. Dranjem predavanja prisutnima pokazao je da je
ovladao tefsirskim, pravnim i jezikim znanostima, ali je otkrio i da
mu je data spoznaja koju sufije i Bogu predani stjeu prakticiranjem
pobonih djela i bliskou Uzvienom Bogu.21 Okupljenima se svidjelo
19

Sejjid Emir Buhari roen je 1368. godine u Buhari. Bio je porijeklom od Ehli-bejta,
tj. od Muhammedova, a. s., potomstva. Oenio se Hundom, kerkom sultana Bajazita.
Pripadao je kubravijskom tarikatu kojeg je osnovao Nedmuddin Kubra. Umro je 1429.
godine u Bursi. Tu je pokopan, a denazu namaz po vlastitoj elji klanjao mu je ejh
Bajram Veli. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753).
20

Budui da je leksem koji se odomaio u naoj leksici, mi ga koristimo kao kovanicu

jer se tako najlake deklinira: ejhul-islam, ejhul-islama, ejhul-islamu, itd.

21

Vidjeti vie u: Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str. 13.

Tokom hutbe rekao je da Fatiha ima sedam tumaenja. Njeno prvo znaenje, koje
je iznio Somundu-baba pred prisutne, bilo je svima shvatljivo. Drugo tumaenje
shvatili su samo ueni. Ostala tumaenja niko nije mogao shvatiti. (Vidjeti vie u:
Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str. 1314.; Elmedin iikovi, Turbe Somundu-babe u Aksarayu, u: Kelamul ifa, vol. 9, br. 36/37, 2013, str. 28). U naprijed citiranome
lanku autora Elmedina iikovia iznosi se stav da je Somundu-baba pokopan u
Aksarayu. Meutim, literatura na turskome jeziku koja problematizira ivot i djelo
Somundu-babe iznosi podatak da je prihvatljivije i argumentiranije miljenje onih
istraivaa koji tvrde da je Somundu-baba pokopan u gradu Darende. U tekstu Turbe
Somundu-babe u Aksarayu, uope se ne iznosi miljenje o njegovom pokopavanju
u Darendama, a koje je i meritornije.
U djelu Bajramije melamije, hamzevije takoer se tvrdi da je Somundu-baba pokopan
u Aksarayu. (Vidjeti vie u: Edin Kukavica, op. cit., str. 324325, /podnona napomena
broj 373/). Jedna od stvari koju smo primijetili u naprijed citiranome djelu jeste, da
62

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 62

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:04

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

predavanje te, pitajui se ko je taj predava, saznali su da je posrijedi

ona svima poznata osoba koja je ulicama Burse prodavala svoj ukusni
hljeb, Somundu-baba.
Osjetivi strah da e mu porasti slava i reputacija u Bursi, Somundu-baba nakon odranog predavanja u Ulu damiji, napustio je grad
sa svojim najbliim uenikom i muridom Hadi Bajramom Velijem.
Naputanjem Burse uputili su se u Aksaray. U Aksarayu je ostao i
Somundu-babin sin Baba Jusuf Hakiki. Odatle se Somundu-baba
uputio zajedno sa sinom Halilom Taybijem i Hadi Bajramom Velijem
u asnu Mekku da obavi petu islamsku dunost, had. Po obavljanju
hada Hadi Bajram Veli uputio se po zapovijedi Somundu-babe u
Ankaru, a Somundu-baba nastanio se u Darendendama,22 u kojem je
nastavio ivjeti sa svojim sinom Halilom Taybijem.23 Postoje i miljenja
da je Somundu-baba umro u Aksarayu i da je tamo pokopan, no
neki istraivai argumentirano su osporili to miljenje i dokazali da je
Somundu-baba pozne godine svoga ivota proveo u Darendama i da
je tamo preselio, 1412. godine.24
Somundu-babina tesavvufska nauavanja

Svoja prva saznanja i dodire sa tesavvufskim naukom, kako smo

i rekli, ostvario je preko svoga oca, ejha emsuddina Musaa, koji je
bio pripadnik ebhurijskog tarikata. Istovremeno je uio i pred drugim
istaknutim uenjacima iz okoline Kayserija. Bio je veoma vrijedan i
marljiv uenik.25
U tom periodu u Anadoliji su ivjeli i djelovali veliki zaljubljenici
u sufijski nauk. Meu njima se posebno isticao Davud Kajseri, koji je
bio uitelj u prvoj medresi koja je podignuta u Osmanskom carstvu, u
je autor u bibliografiju uvrstio rad turskoga istraivaa Murata Sertolua, Bektalk
ne dir? (Istanbul, 1969). No, itajui djelo, stekli smo dojam da se autor vjerovatno
nije direktno koristio djelom Murata Sertolua, ve indirektno preko djela Demala
ehajia, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama (Orijentalni institut, Sarajevo, 1986).
Ovo se moe pretpostaviti i na osnovu smoga naslova djela Murata Sertolua, koje
je u spomenutoj knjizi, s aspekta pravopisa turskoga jezika, pogreno napisano.
22

Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.

23

Musa Tekta, Somuncu baba hazretleri ve tavsiyeler u: Gnlden gnle, Nasihat

yaynlar, stanbul, 2012, str. 164.
24

Ahmed Akgndz, op. cit., str. 8388.

25

Ibid., str. 55.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 63

63

23.3.2015 23:13:04

Denan Hasi

Izniku, 1331. godine. On je bio promotor djela i tesavvufskog nauavanja

ejha Ibn Arebija.26 Pored Davuda Kajserija, bilo je i drugih sufija koji su
pisali djela i komentare na velika i poznata djela iz tesavvufa. Naroito je
njegovan nauk ejha Ibn Arebija. Dakle, Somundu-baba obrazovao se
u jednoj intelektualnoj klimi koja je njegovala tesavvufska nauavanja,
to je i vidno utjecalo na misaonu orijentaciju ejha Hamida Velija,
Somundu-babe.
Kao to smo i ranije naveli, nakon oeve smrti Somundu-baba
zaputio se u am, gdje je boravio neko vrijeme obrazujui se na polju
islamskih nauka. U amu je boravio kod nakibendijskog ejha adija
Rumija. Iz ama se upuuje, kako smo i spomenuli, kod ejha Alauddina
Erdebilija, kod koga je boravio sve do njegove smrti, 1392. godine.*27
Somundu-baba je i postao nasljednik ejha Alauddina Erdebilija.
U izvorima se navodi i njegov susret s hazreti Hidrom, od kojeg se obilno
okoristio. Zbog spomenutog susreta s hazreti Hidrom u literaturi se
nailazi na podatak da je Somundu-baba bio i uvejsijsa.28 No, najvei
broj istraivaa tvrde da je Somundu-baba bio pripadnik prvenstveno
halvetijskog tarikata, jer je njemu pripadao i njegov ejh Alauddin Ali
Erdebili.*29
26

Davud Kajseri napisao je i jedan komentar Ibn Arebijevog djela Fususu l-hikem.
(Seyyed Hossein Nasr, ivi sufizam, s engleskog preveo: Enes Kari, Naunoistraivaki
insitut Ibn Sina, Sarajevo, 2004, str. 145).
ejh Ibn Arabi na putu u Mekku upoznao se s hadijama iz Konye i Malatye. U periodu
od 1204. do 1230, dok je boravio u anadolskim gradovima: Malatyi, Konyi, Aksarayu i
Sivasu, stekao je blagonaklonost seldukog sultana Gijasuddin Kejkavusa. Narednih
godina ejh Ibn Arabi putovao je u Kuds, Kairo i Mekku. U Konyu se vratio 1209/1210.
Iste godine u tom gradu napisao je svoje djelo Risaletu l-envar. Na irenje uenja
Ibn Arabija utjecala su djela koja je napisao njegov najznaajniji uenik, Sadruddin
Konyavi. (Vidjeti vie u: Ekmeleddin hsanolu, Osmanlije i nauka, s turskog prevela:
Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006, str. 99, 100).
27

Ahmed Akgndz, op. cit., str. 56.

28

Uvejsije su osobe koje nemaju u fizikome smislu duhovnog vodia, ve im je vodi

jedan od evlija, Allahov prisni prijatelj, koji ih duhovnim putem (manan) odgaja. Ime
duguju Uvejsu el-Kareniju, radijallahuanhu, koji nikada nije vidio Poslanika, alejhisselam, ali je bio duhovnim putem povezan s njim. Od grupe uvejsija najpoznatiji su:
ah Muhammed Nakibend, Hasan Harkani, ejh Feriduddin Attar. (Vidjeti vie u:
Demal Salki: Vejsil Karani, Nakibendijska tekija Pehare Bedevijska tekija Piljuii,
Zenica Teanj, 2003, str. 58). Ove uvejsije treba razlikovati od istoimenog tarikata koji
je nastao u Americi tokom prologa vijeka.
29

Erdebil je u XIII vijeku bio unutar Azerbejdana. U tom periodu vaio je za vaan
64

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 64

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:04

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

Prenosi se da je Somundu-baba rekao: Na naem duhovnom putu

(seyr-i suluk) rijei la ilahe illallah, nakon obavljanja svih propisanih i
dobrovoljnih ibadeta, obreda, bilo da se ovjek zadesi na putu ili je
kod kue, i nou i danju, izgovaraju se neprestano, tiho i sa arkim
ljubavnim ushienjem. Ovaj na put jedan je od najispravnijih puteva
koji vode Uzvienom Allahu.30 Mnogo je insistirao na izgovaranju rijei
la ilahe illallah.
Savjetujui svoje uenike, govorio im je da se moraju u potpunosti
posvetiti razmiljanju o Uzvienom Allahu i na taj nain odravati vezu
s Njim. Takoer, Somundu-baba insistirao je u svojim savjetovanjima
uenicima da nikome ne ine nepravdu, bez obzira da li se radilo o
ovjeku, biljci ili pak ivotinji. Potcrtavao je vanost pokajanja i na njegovu bitnost neprestance je upozoravao svoje uenike. Meu savjetima
Somundu-babe pronalazimo i rijei koje apostrofiraju znaaj istoe i
odravanja line higijene i istoe mjesta u kojem se prebiva.
Poznato je 11 savjeta koje je uputio svojim uenicima i sljedbenicima,
te prijateljima i ljudima koji su ga poznavali: (1) Neka se boje Allaha,
gdje god bili, i kad su skriveni i kad su /od svijeta/ vieni. (2) Neka malo
jedu, malo priaju i malo spavaju. (3) Neka se ne mijeaju sa svjetinom.
(4) Neka se dre podalje od svih loih i nevaljalih stvari. (5) Neka uvijek
izbjegavaju pohlepu. (6) Neka se ne nadaju u druge ljude. (7) Neka se
ostave svih pokuenih stvari (8) Neka se ukrase pohvalnim osobinama.
(9) Neka ne sluaju /lou i prezrenu/ poeziju i pjesme. (10) Neka se ne
odvajaju od skupine vjernika, ukoliko imaju stav razliit od njihova.
(11) Neka ne uzimaju nijedan zalogaj koji je sumnjiv, pa makar i umrli
od gladi.31
Iz navedenih savjeta koje je Somundu-baba upuivao svojim
uenicima, prijateljima i onima koji su bili vjerne pristalice i sljedbenici
njegova nauka, uoavamo da je insistirao na moralnom izgraivanju i
duhovnom usavravanju, jer je ovjek kao individua kljuan u izgradnji
trgovaki centar u koji su dospijevali ljudi sa svih strana. Jedan od istaknutih velikana
halvetijskog tarikata, Ibrahim Zahid Gejlani ovlastio je ejha Safijuddina Erdebilija za
svoga naslijednika. On je za svog naslijednika odredio Sadruddina Erdebilija, dok je
potonji za svog naslijednika uzeo Alija Alauddina Erdebilija, koji je bio i Somundu-babin ejh. (Vidi vie u: Ahmed Akgndz, op. cit., str. 5960).
30

Ibid., str. 441.

31

Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 756.; Musa Tekta, op. cit.,
str. 170176.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 65

65

23.3.2015 23:13:04

Denan Hasi

moralno stabilnog drutva i zajednice. Iz njegovih savjeta i duhovnih

oporuka zakljuujemo da je kao proelnik tarikata savjetovao ne samo
svoje muride i duhovne uenike nego i svoje prijatelje i poznavaoce, a
to znai da podruje njegova odgojnog djelovanja nije obuhvatalo
samo ui krug njegovih uenika, nego se protezalo i na druge, a to odaje
brinost Somundu-babe za spasenje i duhovno usavravanje svih ljudi.
Na osnovu toga moemo donijeti zakljuak da je Somundu-baba bio i
narodni prosvjetitelj i filantrop. Naprosto, bilo mu je stalo do spasenja
svih ljudi.
Kako smo ranije spomenuli, njegov ivot u Bursi bio je zaodjeven
melametom. ak i kao pekar djelovao je na polju odgajanja ljudi. Koristio
se svakom prilikom da upuuje savjete i duhovne naputke svojim muterijama. Duhovna nadavanja i eksercitije koje je propisivao svojim
uenicima za njihov duhovni napredak obuhvaale su prvenstveno
maksimalno zadovoljenje propisa vjere, ali pored tog openitog zahtjeva,
traio je i pridravanje slijedeih stvari:
1. Insistirao je na obavljanju dobrovoljnih namaza koji su obuhvatali klanjanje irak-namaza32 te duha-namaza33 od est rekata.
Poslije podnevnog namaza inae se klanjaju dva rekata dobrovoljnog namaza, no Somundu-baba zahtijevao je od svojih uenika da obavljaju etiri rekata. Poslije akam-namaza savjetovao
je uz klanjanje redovnih dvaju rekata, dodavanje jo est rekata
evvabin-namaza.34 Nakon klanjanja jacijskog namaza, po preporuci Somundu-babe, potrebno je klanjati etiri rekata dobrovoljnog namaza, a nakon vitr-namaza jo dva rekata na kojima
se ue kuranska poglavlja Ez-Zilzal i El-Kafirun. Svakog petka
obavlja se 12 rekata dobrovoljnog namaza danju, ili etiri rekata
tesbih-namaza35 nou.
32

Irak-namaz jeste namaz koji se klanja po izlasku sunca.

33

Duha ili jutarnji namaz klanja se od izlaska sunca, pa do pred podnevnu molitvu.
Takoer, spada u dobrovoljne namaze.
34

Takoer, i ovaj namaz spada u dobrovoljne. Boravkom u Turskoj uoio sam da mnogi
stariji Turci posjeduju obiaj redovnog obavljanja ovog namaza.

35

Tesbih-namaz takoer je jedan od dobrovoljnih molitvi. Sastoji se od etiri rekata,

na kojima je dunost prouiti 300 puta slijedei zikr: Subhanallah, velhamdulillah, ve
la ilahe illallahu vallahu ekber.
66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 66

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:04

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

2. to se tie posta, Somundu-baba preporuivao je post ponedjeljkom i etvrtkom, te post 13., 14., i 15. dana lunarnih
mjeseci.36 Pored spomenutog, zahtijevao je i post est dana u
hidretskom mjesecu evvalu, te po prvih deset dana mjeseca
zu l-hiddeta i muharrema.
3. Svako jutro, po preporuci Somundu-babe, ui se najmanje stotinu ajeta iz Kurana i poglavlje Ja-Sin. Svaku veer dunost je
prouiti kuranska poglavlja: Es-Sedde, Ja-Sin, Ed-Duhan, ElVakia i El-Mulk.37
Pored navdenog obaveza je bila uiti i evrade koje je sastavio
Somundu-baba.
Somundu-baba, kako smo ve naveli, iskazivao je snanu sklonost
ka izuavanju nauka najveeg duhovnog uitelja Ibn Arebija.38
ejh Hamid Veli Somundu-baba svoje tarikatske i tesavvufske
sklonosti prenosio je i na svoje uenike. Naroito je poentirao vanost
i bitnost samoprijekora i melameta. Shodno nauku halvetijskog tarikata,
Somundu-baba savjetovao je svoje slijedbenike da prakticiraju
isposnitvo i, s vremena na vrijeme, izoliranje od svijeta u osamu. No,
nikada Somundu-baba od svojih uenika nije zahtijevao potpunu
apstinenciju od materijalnih dobara, ve im je savjetovao bavljenje
nekim zanatom i osnivanje porodice. Shodno Somundu-babinom
vienju, istinska apstinencija od materijalnih dobara jeste u tome da
ovjek nije srcem vezan za njih, da posjeduje materijalna dobra, a ne da
ona njega posjeduju, te da dopusti da ga ona odvraaju od konstantnog,
sranog kontempliranja o Uzvienom Bogu i Njegovoj veliini i svemoi.
Somundu-babina djela

Neki istraivai koji su za polje svojih istraivanja odabrali ivot i

djelo Somundu-babe, tvrde da je do njih dospio veoma mali broj djela
koja je on napisao, ali zakljuuju da to ne mora biti znak da Somundu36

Lunarni mjeseci jesu mjeseci hidretske godine koja broji 354 ili 355 dana. Sami
hidretski mjeseci broje 29 ili 30 dana.

37

Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 756.

38

Samir Beglerovi, Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu bosanskohercegovaku omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 2014, str. 180.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 67

67

23.3.2015 23:13:04

Denan Hasi

baba nije pisao, ve su se moda neka djela Somundu-babe vremenom

i zagubila.39 U literaturi se navode sljedea djela za koja se tvrdi da
ih je napisao Somundu-baba: erh-i hadis-i erban, Zikir risalesi i
kao posljednje Silahul-mrdn.40 Njegova djela, kritiki promatrana,
dokazuju da se zaista radilo o jednome velikom uenjaku i duhovnom
uitelju. Kritiko itanje djela Somundu-babe pokazuje i to da je
on ovladao i poznavanjem jezikoslovnih znanosti, pored teolokih i
tesavufskih, kojima se prvenstveno bavio. Osvrnut emo se ukratko na
sadraj spomenutih djela.
a) erh-i hadis-i erban (Komentar etrdeset hadisa)

Imajui u vidu hadis, izreku Muhammeda, a. s., da onaj koji zapamti

etrdeset hadisa i drugima ih prenese zasluit e njegov zagovor na
Sudnjem danu, Somundu-baba zgotovio je jednu knjiicu, bolje rei
poslanicu, u kojoj je ukratko prokomentirao etrdeset hadisa.
Od etrdeset hadisa koji se nalaze u spomenutoj poslanici, esnaest
su zabiljeili i Buhari i Muslim. Od ostalih hadisa koje je Somundu-baba zabiljeio, pet je preuzeo iz Buharijeve zbirke, a jedanaest iz
Muslimove, a preostalih osam nalaze se u Sunenima.41
b) Zikir risalesi (Poslanica o spominjanju Allaha)

U spomenutoj poslanici objanjava se znaaj upuivanja i vrijednost

spominjanja Uzvienog Allaha. Poslanica je podijeljena na est poglavlja
u kojima se tretiraju razliite teme o spominjanju Uzvienog Boga.42
c) Silhul mrdn (Oruje onih koji su kroili na duhovni put)

Ovo djelo predstavlja zbirku dova i zikrova koje su po Somundu-babinom miljenju bivale najdjelotvornije za duhovnu izgradnju i
savladavanje iskuenja onih koji su tek zakoraili na duhovni, derviki
put, a koji je podrazumijevao neprestanu borbu protiv iskuenja koja
39

Ahmed Akgndz, op. cit., str. 74.

40

Ibid., str. 7583.

41

Ibid., str. 75; ejh Hamid-i Veli, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya Yldrm,
Nasihat Yaynlar, stanbul, 2012.

42

Ahmed Akgndz, op. cit., str. 79.

68

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 68

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:05

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

naviru u ljudska srca. Somundu-baba na prvo mjesto stavio je dove

koje se spominju u asnoj Boijoj Knjizi, Kuranu. Poslije tih dova
naveo je dove koje je uio i preporuivao Boiji poslanik Muhammed,
alejhisselam. Biljee se i rijei Somundu-babe da su to najvrednije
dove koje ovjek moe uiti.43
Somundu-babini uenici

Somundu-baba imao je mnogo uenika, no najpoznatiji su bili

ejhul-islam Mulla Fenari i ejh Bajram Veli, koji je postao i zvanini
nasljednik Somundu-babe. Meu ostale uenike spadaju: ejh
udauddin Karamani, Larendeli ejh Muzaferuddin, Karaemsuddin,
Muslihuddin Karamani i mnogi drugi.44
U nastavku emo opisati, u kratkim crtama, Mulla Fenarija i ejha
Bajrama Velija, kao najizraslije uenike ejha Hamida Velija, Somundu-babe.
ejhul-islam Mulla emsuddin Fenari

Puno ime Mulle Fenarija jeste emsuddin Muhammed bin Hamza

el-Fenari. Roen je 1350. godine u selu Fener u blizini Burse. Na bolji
svijet preselio je 1430. Pokopan je u Bursi, pored damije koju je lino
izgradio. ivio je u periodu vladavine osmanskih sultana: Orhana Gazija,
Murata I, Bajazita I, elebi Mehmeda i Mehmeda II.
kolovao se u Egiptu, ali je prva saznanja dobio od oca Hamze, koji
je bio halifa45 ejha Sadruddina Konyavija. Obrazovao se pred mnogim
uenjacima, meu kojima su bili, na prvome mjestu, Somundu-baba,
Alauddin el-Esved, El-Babarti i drugi.
Nakon to je kod oca stekao poetno obrazovanje, otiao je u Iznik
kod Alauddina el-Esveda, pred kojim je prouavao djela: El-Mugni Ibn
Kudame iz hanbelijskog fikha i El-Vikaja, djelo iz muslimanske jurisprudencije koje je napisao Burhanu-eria Mahmud b. Sadru-eria.
U medresi u kojoj je omiljeno bilo izuavanje Ibn Arabija, kolovao
se i Mulla Fenari. Nakon Davuda el-Kajserija bio je najvei promotor
43

Ibid., str. 83.

44

Ibid., str. 74.

45

Nasljednik ejha u sufizmu.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 69

69

23.3.2015 23:13:05

Denan Hasi

Ibn Arebijeva djela.46 Nakon to je zavrio obrazovanje kod Alauddina

el-Esveda, otiao je kod Mevlane Demaluddina Aksarayija,47 kod kojeg
je stekao idazet. Nakon toga otiao je u Kairo kod El-Babartija.48
Posebnu panju u toku kolovanja posveivao je tefsiru, hadisu, fikhu,
ilmul-kelamu, tesavvufu, filozofiji, logici i arapskom jeziku. Po povratku u Bursu radio je istovremeno kao uitelj u medresi i kao erijatski
sudija u Bursi, istovremeno preklapajui dvije dunosti deset godina.
Tesavvufska saznanja, pak, dobijao je od oca koji je i sam bio
promotor djela i nauka Ibn Arabija. No, temeljna tesavvufska saznanja
dobio je od duhovnog uitelja i vodia, Somundu-babe koji je odgojio
i ejha Bajrama Velija. Povremeno se bavio prizvodnjom svile kako bi
se prehranio. Posebno je vodio brigu da se hrani od onoga to stekne
vlastitim radom.
Nakon smrti Somundu-babe, na njegovo mjesto doao je ejh
Bajram Veli, kome je Mulla Fenari nastavio dolaziti na predavanja i
slijediti svoj duhovni put.49
Za vladavine sultana Murata II postao je prvi ejhul-islam i na
tom poloaju bio est godina. Bio je istinski potovalac knjige. Smru
je iza sebe ostavio biblioteku sa preko 10.000 knjiga.50 Prema Ayd1nu
Y1ld1r1mu i Edipu Y1lmazu, napisao je 18 djela. Meu najvanija djela
46

Mustafa Akar, op. cit., str. 4.

47

Demaluddin Aksaraji bio je unuk poznatog teologa, komentatora Kurana i uenjaka Fahruddina Razija.

48

Navodi se i kazivanje prema kojem je Mulla Fenari odbio prihvatiti predanje u

kojem stoji da ne truhnu tijela uenjaka koji su postupali shodno svom znanju. Da
bi se u to uvjerio, otkopao je mezar svog uitelja El-Esveda i vidio da je njegovo tijelo
itavo. Tad je uo tih glas koji ga pita je li uvjeren u istinitost predanja, nakon ega je
oslijepio. Pogoen tom nevoljom, dugo je upuivao dovu svome Gospodaru da mu
vrati vid. Jedne veeri u snu je vidio Poslanika, a. s., kako mu zapovijeda da protumai
suru Ta-ha, a on mu se poalio da nije u stanju to uraditi jer je slijep. Muhammed,
a. s., izvadio je jedan ruiasti rubac i stavio ga na njegove oi. Nakon toga, Mulla
Fenariju vratio se vid. Kada se probudio, rubac mu je i dalje bio na oima. Kasnije
je ostavio oporuku da ga, kad umre, pokopaju s tim rupcem preko oiju. Ubrzo je, iz
zahvalnosti Uzvienom Allahu, obavio je had (prema: Ayd1n Y1ld1r1m, Edip Y1lmaz,
lk Osmanl1 eyhlislmi Molla Fenri, dostupno na: http://ktp.isam.org.tr/pdfdrg/
D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.pdf, str. 5 (posjeeno,
29. XII 2013).
49

Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.

50

Ali Akp1nar, op. cit. str. 14., 15.

70

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 70

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:05

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

spada njegov komentar prve sure u Kuranu, Fatihe pod nazivom Ajnu
l-ajn51. To djelo napisao je zahvaljujui predavanju koje je uo od
Somundu-babe kada je tumaio Fatihu u Ulu damiji u Bursi.
Imao je mnogo uenika, meu kojima su bila i neka zvuna imena
iz podruja islamskih znanosti, kao to su emsuddin Muhammed
el-Buhari, Ibn Hader el-Askalani,52 Jakub el-Esfer i drugi. Zanimljiv
je podatak da je svojeruno napisao idazet Ibn Haderu el-Askalaniju
i uruio mu ga dok je boravio u Egiptu. Meutim, jo je zanimljivija
injenica da mnogi uenjaci s naih prostora, za koje tesavvuf nije
izvorna islamska nauka, prikrivaju raspravu Inba el-gumr bi-anba el-umr
i izostavljaju ga iz popisa Ibn Haderovih djela. U navedenom djelu
uva se podatak o uruenju idazeta i veze izmeu Mulle Fenarija, koji
je propagirao uenja Ibn Arebija i velikog poznavaoca Poslanikovih,
alejhisselam, hadisa i Sunneta, Ibn Hadera.
ejh Bajram Veli53

ejh Bajram Veli roen je u selu Solfasol,54 u blizini dananje Ankare.

Njegovo pravo ime bilo je Numan, ali je poznatiji pod imenom Bajram
Veli.55 Svoje teoloko obrazovanje zapoeo je u ankarskoj Kara medresi, u
kojoj je potom i radio kao profesor. Svoju profesorsku karijeru nastavio
je u Bursi, u elebi Sultan medresi. Prijateljovanje sa Somundubabom otpoelo je u Kayseriju i trajalo je do Somundu-babine smrti
u Darendeu.
51

Izvor svih izvora.

52

Poznati hadiski uenjak koji je napisao djela: Bulugul-meram, Tehzibut-tehzib, El-Isabe fi temjizis-sahabe i nadasve poznati komentar El-Sahiha Imama Buharije pod
naslovom Fethul-Bari.
53

Pri izradi ovog rada, podatke o ejhu Bajramu Veliju namjeravali smo preuzeti, izmeu ostalog, i iz nepotpisanoga lanaka Bajramije, objavljenog u Kelamul ifa (broj
4, januar 2005.), ali smo odustali jer smo uoili da je tekst preuzet iz djela Demala
ehajia, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama (str. 187. i dalje), iako u spomenutom
lanku nije naznaen izvor odakle su informacije preuzete.
54

U literaturi se nailazi i na drugo ime istoga sela: Zl-Fadl. (Rasul Kesenceli, Veller
ve hkmdarlar, str. 146).

55

Ime Bajram dao mu je, kako literatura kazuje, sam Somundu-baba. Naime, on je
Somundu-babu posjetio za vrijeme Kurban-bajrama. Kada ga je Somundu-baba
upitao za ime, on je odgovorio da se zove Numan, a onda mu je Somundu-baba
kazao da je njegovo novo ime Bajram. (Ibid., str. 147.)
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 71

71

23.3.2015 23:13:05

Denan Hasi

ejh Bajram Veli postat e osnivaem novoga tarikata, koji je i dobio

ime po njemu, bajramijski tarikat.
Posmatrano iz ugla nasljeivanja i zikra, smatra se da je bajramijski
tarikat nastao mijeanjem i proimanjem nakibendijskog i halvetijskog
tarikata. Posredstvom njihova prakticiranja bezglasnoga zikra (al-zikr
al-hf), istraivai na polju tesavvufa nalaze vezu ovog reda s nakibendijskim, a u pogledu duhovne geneaologije (al-silsila) i insistiranja
na prakticiranju melameta dovode ga u vezu sa halvetijskim tarikatom.56
Nakon smrti ejha Bajrama Velija red se nastavio u dvama razliitim
formama posredstvom dvojice njegovih uenika: Akemsuddina57 i
Bursali Omer-dedea. Akemsuddin je usvojio prakticiranje glasnoga
zikra (al-zikr al-dahr), a Omer-dede bezglasni (al-zikr al-hf).58
Sljedbenici i pristalice Akemsuddina zbog posebne organizacije
prozvani su kao posebni red po imenom bajramije-emsije. Omer-dedeovi
uenici napustili su ivot u tekijama, posebnu odoru, virdove i zikr.
Akcent su stavili na melamet, te su prozvani kao bajramije-melamije ili
bajramije-etarije.
Docnije e nastati i trei ogranak koji e dobiti ime dilvetijski red
po svome osnivau Muhammedu Dilveti Pir Uftadeu. Kasnije e ovaj
red po Mahmudu Hudaiju biti prozvan kao i red hudaija.59
***
Naa domovina Bosna i Hercegovina osvojena je od sultana
Fatiha 1463. godine, te se nala pod vlau jedne od u povijesti najveih
islamskih imperija. Nakon osvajanja, stanovnitvo u Bosni postepeno
56

Demal ehaji, op. cit., str. 187.

57

Akemsuddin, (Akeyh Bijeli ejh) posjednik znanja (ilma) i spoznaje (irfana), sufija
i evlija, roen je 1390. u emu (emda). Njegovo pravo ime bilo je Mehmed ili Mehmed emsuddin. Porijeklo njegova oca vee se za Ebu Bekra, radijallahuanhu, preko
velikog sufije ihabuddin Suhraverdija, koji je ivio za vrijeme vladavine Abbasija.
Ime njegova oca bilo je erefuddin Hamza, mada je poznatiji po nadimku Kurtboan
(Davitelj vukova). Dok je bio jo u sedmoj godini ivota, sa svojom porodicom preselio
se u Anadoliju, u nahiju Kavak u Amasiji. U Ankari je dao bejat ejhu Hadi Bajramu
Veliju. Osniva je kola emsi unutar bajramijskog tarikata. Njegov mezar nalazi se u
mjestu Gynk. (Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, str. 159).
58

Demal ehaji, op. cit., str. 187.

59

Ibid.
72

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 72

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:05

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

poinje primati islam i dolaziti u dodire sa sufizmom. Sufizam u Bosni i

Hercegovini iren je posredstvom misionara koje je poslao sultan Fatih,
koji je i sam bio uenik ejha Akemsuddina. Duhovna genealogija
(silsila) ejha Akemsuddina dosee do potovanog Somundu-babe
posredstvom njegova uitelja i murida ejha Hadi Bajrama Velija.
Navedeni podatak ima zasigurno i znaaj za nau domovinu i izuavanje
islamske, napose sufijske tradicije ovih prostora.
Zakljuak

Literatura o Somundu-babi pokazuje da se zaista radilo o linosti

koja je bila ukraena dubokim poznavanjem mnogih znanstvenih,
islamskih disciplina. Pored toga, Somundu-baba vaio je za velikana
tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam nain njegova ivota, djela koja
je napisao i uenici koje je odgojio i ostavio iza sebe da slue ljudima na
mnogovrsne naine. Naime, mnogi od Somundu-babinih uenika bili
su obini ljudi, tj. nisu spadali meu istaknute muslimanske uenjake
ili pak vladajuu elitu. Bili su preteno zanatlije i poljoprivrednici, ali
su zato duhovno izgraene osobe koje su itavim svojim biem bili
na usluzi (hizmet) svim Allahovim stvorenjima. No, meu uenicima
Somundu-babe nalazimo i velike muslimanske znalce, poput Mulle
Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske imperije. Pored toga,
Mulla Fenarijev ivot bio je proet skromnou i potpunoj posveenosti
nauci. Biljei se u literaturi da se Mulla Fenari bavi preradom svile
kako bi se prehranjivao. Sve ove injenice svjedoe i o veliini samoga
Somundu-babe kao njegova uitelja.
Somundu-baba nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do
kraja ivota ostao pripadnik halvetijskog tarikata, ali je zato bio duhovni
voa i uitelj ejha Bajrama Velija, koji vai za osnivaa bajramijskog
tarikata. Moemo slobodno konstatirati da je bajramijski tarikat jedan
od mladaraka koji je iznikao iz sjemena koje je zasijao potovani ejh
Hamid Veli, Somundu-baba.
Nakon smrti ejha Bajrama Velija, tarikat se razgranao na dvije
strane, posredstvom njegovih uenika Akemsuddina i Bursali Omer-dedea. Kroz povijest e izniknuti i trei mladarak iz ovoga tarikatskog
stabla pod imenom dilvetije.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 73

73

23.3.2015 23:13:05

Denan Hasi

Lines from the life of Shaykh Hamid-i Veli

Summary
The paper presents basic information on the life of shaykh Hamid-i Veli,
better known as Somuncu Baba. Shaykh Hamid-i Veli belonged to the
Halveti Sufi Order, whose basic postulates are: asceticism and strengthening spiritual relations with dear God by means or retiring to occasional
seclusion (halwa). With these principles Somuncu Baba practiced the
principle of melamet, meaning hiding ones own tasawwuf identity in public.
Somincu Baba was considered to be a serious great of tesawwuf, which
is proven by his very lifestyle, by papers he wrote and many students he
taught and left behind to serve others in various ways. Amongst his students we find great Islamic scholars such as Mulla Fenari, who was the
first Shaykh-al-Islam of the Ottoman Empire. Somincu Baba was not a
founder of a tariqa. Whole his life he was a member of the Halveti tariqa,
but he was a spiritual leader and teacher of Shaykh Bayram-i Veli, who is
considered an eponym of the Bayrami tariqa. We can safely assume that
the Bayrami tariqa one scion grown from the seed planted by respected
Shaykh Hamid-i Veli, Somuncu Baba.
Key words: Shaykh Hamid-i Veli (Somuncu Baba), Shaykh Hajji Hamid-i
Veli, Mulla Fenari, Ulu Mosque, Bursa, Darende, tasawwuf, melamet, The
Halveti tariqa, The Bayrami tariqa

Izvori

Akgndz, Ahmed: Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul,
2009.

Akgndz, Ahmed; Said ztrk; Yaar Ba: Darende tarihi, Osmanl Aratrmalar Vakf,
stanbul, 2002.

Akku, Muhammed: E-ejhu ve d-dijjetu t-turkijju Usmnu Huls ed-Drendev, Ettabatu l-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009.

Akp1nar, Ali: Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013.

Akar, Mustafa: Osmal1 deletinde alim-mutasavvif prototipi olarak; ilk eyhlislam Molla Fenar ve tasavvuf anlay11, dostupno na: http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/37/782/10064.
pdf, (posjeeno 30. XII 2013).

Ate, Hamid Hamidettin: Takdim, u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, EsSeyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013.

Bajramije u: Kelamul ifa, januar 2005., broj 4.

74

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 74

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

23.3.2015 23:13:05

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

Beglerovi, Samir: Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu bosanskohercegovaku omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 2014.

iikovi, Elmedin: Turbe Somundu babe u Aksarayu, u: Kelamul ifa, vol. 9, br. 36/37,
2013.
ehaji, Demal: Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Orijentalni institut, Sarajevo,
1986.
Glpnarl, Abdlbki: Melamet i melametije, u: Znakovi vremena, jesen-zima 2007,
broj 37.
Hafizovi, Reid: Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999.

hsanolu, Ekmeleddin: Osmanlije i nauka, s turskog prevela: Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006.
Kesenceli, Rasul: Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013.

Kesenceli, Rasul: eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, u: 10.
Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum teblileri 24 Haziran 2011, Nasihat Yaynlar,
Ankara, 2012.
Kukavica, Edin: Bajramije melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo, 2009.

Nasr, Seyyed Hossein: ivi sufizam, s engleskog preveo: Enes Kari, Naunoistraivaki
institut Ibn Sina, Sarajevo, 2004.
Salki, Demal: Vejsil Karani, Nakibendijska tekija Pehare Bedevijska tekija Piljuii,
Zenica Teanj, 2003.
kalji, Abdullah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966.

Tekta, Musa: Somuncu baba hazretleri ve tavsiyeleri u: Gnlden gnle, Nasihat

yaynlar, stanbul, 2012.

Y1ld1r1m, Ayd1n; Edip Y1lmaz, lk Osmanl1 eyhlislmi Molla Fenri, dostupno na: http://
ktp.isam.org.tr/pdfdrg/D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.
pdf, (posjeeno 29. XII 2013).

Veli, ejh Hamid-i, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya Yldrm, Nasihat Yaynlar,
stanbul, 2012.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 75

75

23.3.2015 23:13:05