SLOVO, sv. 59 (2009), 123-133, Zagreb 2009.

UDK 003.349.1(497.5 Konavle)10

930.27(497.5 Konavle)

NOVO ITANJE HRVATSKOGA GLAGOLJSKOGA

KONAVOSKOGA NATPISA IZ 11. STOLJEA
Marica UNI, Zagreb

itanje Konavoskoga natpisa objavili su 2001. godine Niko Kapetani i Mateo agar. Ovi
autori prvi dio najjunijega hrvatskoga natpisa itaju na sljedei nain: [is]kl[e]sa goneslavo
gospoin i stavljaju ga u 11. st. Godine 2005. Gordana Tomovi je prvi dio natpisa proitala:
kl[i]sa(r)h ne sl()pac ho()d() bos n i pretpostavlja da je to srpski natpis iz 13. st. M.
agar ponovno objavljuje 2009. god. itanje iz 2001. Autorica ovoga lanka donosi novo itanje
prvoga dijela natpisa koje glasi: kl[e]sa to na slpo to koin odnosno ja klesa to na slijepo,
to ja, koin. Klesati na slijepo i danas znai klesati bez predloka ili nacrta. Koin je kroatizirana
grka rije koja znai obinu, neposveenu osobu, i svjedoi o utjecaju grkoga jezika
u 11. st. u Konavlima. Klesar dakle nije bio ni redovnik ni sveenik, nego laik koji se toliko
ponosi to zna pisati glagoljicu da tu injenicu zapisuje u kamen. Paleografska se analiza sastoji
od komentara na prijanja dva itanja i od slika slova prvotnoga i novoga itanja.
Kljune rijei: hrvatski glagoljski Konavoski natpis, 11. st., novo itanje.

Pripremajui lanak o glagoljskome natpisu iz upe dubrovake (ND)

iz 11. st. koji je 2007. godine pronaen kraj crkve sv. ura izmeu sela
Bujia i Petrae, usporedila sam ga s naim najstarijim glagoljskim spomenicima.1 Meu njima je kao vaan komparativan paleografski izvor bio i
Konavoski glagoljski natpis (KN) koji je 1990. pronaen u Konavlima. Oba
natpisa su iz junoga hrvatskoga podruja na kojemu je svaki nalaz glagoljice velika rijetkost i stoga im treba posvetiti veliku pozornost i pomno ih
obraditi.2
1
2

UNI, M.; M. PERKI 2009. Natpis upe Dubrovake, Slovo 59: 77-122.
KN sam drala u rukama 1998. godine prilikom gostovanja u Dubrovniku kad me gospodin Niko Kapetani odveo svojoj kui u upu dubrovaku i odmotao pomno zamotan mali
bijeli dragi kamen pronaen kod sela Dunave prilikom ruenja crkve Male Gospe, smjetene ispod tvrave Soko. Natpis se sada uva u Arheolokom muzeju u Dubrovniku.

123

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Prvu objavu o pronalasku toga najjunijega glagoljskoga natpisa napisali

su 1999. Branko Fui i Niko Kapetani.3 Autori se nisu uputali u paleografsku analizu, napisali su jedino da, osim glagoljice, KN ima i nekoliko
irilikih slova.4 Meutim naa je paleografska analiza to opovrgla. Autori
datiraju natpis u 11.-12. st. izmeu ostaloga i na temelju trokutaste morfologije slova, pozivajui se na moju teoriju koja pretpostavlja da je trokutasta
glagoljica starija od okrugle.5 Poslije toga su 2001. god. Niko Kapetani i
Mateo agar napisali lanak s paleografskom analizom i dali svoje itanje.6
Usporeujui ND i KN naila sam na razlike izmeu njihova i mojega
itanja KN-a.

Slika 1. Fotograja prvoga dijela Konavoskoga natpisa

Figure 1. Picture of the rst part of the Konavle inscription

3
4

5
6

FUI B; N. KAPETANI 1999: 7-11.

U razgovoru s g. Nikom Kapetaniem u Dubrovniku 2009. saznala sam zato Branko Fui
nije proitao taj natpis: rekao je da to nije njegov tip glagoljice.
Isto: 8-9.
KAPETANI N.; M. AGAR 2001: 42. U tome je lanku g. Niko Kapetani dao svoje
itanje (prvoga dijela) natpisa a agar je dao paleografsku analizu slova.

124

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Slika 2. Konavoski glagoljski natpis numeracija redova i slova prema Kapetaniu i agaru7
Figure 2. The Glagolitic Konavle Inscription lines and characters marked by numbers
according to Kapetani and agar

Autori Kapetani i agar ovako itaju prvi dio od slova 1 do 22 na Slici 2:

Slika 3. itanje Konavoskoga glagoljskoga natpisa prema Kapetaniu i agaru

Figure 3. Reading of the Konavle Glagolitic Inscription according to Kapetani and agar
7

Isto: 23, Slika 4.

125

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Njihovo itanje glasi: [is]kl[e]sa goneslavo gospoin.8

Iznijet u svoje primjedbe po redoslijedu slova na natpisu.
Na poloaju br. 1 nije ostatak slova S nego ostatak JATA staroga istokranoga trokuta podijeljenoga po sredini . Nema dovoljno mjesta za pretpostavljeno slovo S koje bi se zbog gornjega irega dijela moralo vidjeti da
postoji. Teza da je klesar izvodio slovo S bez gornjega dijela nije osnovana.
Autori su je ponovili i na poloaju 17 tako da dva puta umjesto JATA pretpostavljaju slovo S.9 Autorima se ini da bi poloaj broj jedan mogao biti
etvrti po redu,10 ali to ne moe biti jer su slova prvoga retka vea od svih
ostalih. S obzirom na veliinu i duinu rekonstruiranoga retka, veliinu slova i njihova razmaka, ispred poloaja br. 1 stalo bi jo moda jedno slovo,
ili moda kri kojim bi tekst zapoeo. Najvie bi stala dva slova, tako da bi
slovo na sadanjem poloaju br. 1 moglo biti drugo ili tree po redu. Nikako
etvrto. Moda je na poetku bila uklesana godina.
Na poloajima 6-7 i 15-16 nije slog GO, nego TO. Pod brojevima 6 i 15
je polovica slova T koje je okrenuto za 90 stupnjeva u smjeru kazaljke na
satu. ini se da nedostaje gornje (ili lijevo) oko ali se dobrim poveanjem
moe primijetiti kao plitko urezano i manje na br. 6. U 11. stoljeu je malo
vjerojatno da e se klesati ligature. Slova se piu svako za sebe. Slovo T je
iroko ako se pie vodoravno. Okomitom izvedbom dobije se na prostoru, a
reducirano je zbog jednostavnosti sadraja teksta koji je dovoljno jasan da
slovo moe ostati nedovreno.
Zaokrenute ili zrcalne izvedbe slova ili njihovih dijelova proizlaze iz
injenice da su sva slova izala iz rozete po kojoj mogu u krugu etati.
Katkad pisar zaboravi na koju stranu treba to okrenuti, ili smatra da okretanjem nee umanjiti razlikovanje slova.11 I zbilja se moe vidjeti razlika
izmeu izvedbe slova O i slova T iako su njihove haste okomite. ini se da
je znao poetnu razliku i poloaj u trokutastoj glagoljici u kojoj se TO pie
ovako: to. Tumaenje ligature dvojice autora nije posve jasno jer govore
o dvama znakovima zasebno ilustrirajui ih svakog s po dvama trokutima, a
zaseban znak ilustriraju s poloajima 6 i 7 zajedno.12
8
9
10
11
12

Takvo itanje objavljeno je ponovno u AGAR 2009: 158.

Isto: 30, broj 17.
Isto: 23.
UNI 1985: 241.
KAPETANI N.; M. AGAR 2001: 25-26.

126

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Na poloaju 9 je slovo A. Klesar je crte dodao zato to inae spaja slova ako je mogue i ima vika poteza. To zbunjuje itatelja koji ne oekuje
spojnice slova na kamenu, odnosno crte koje se ne bi itale, odnosno ne bi
znaile nita. Autori s pravom pretpostavljaju da bi to moglo biti A, no ipak
se opredjeljuju za E, vjerojatno zbog njihova konanoga itanja.13
Na poloajima 12 i 17 nalazi se JAT, samo nema unutarnjih preki jer
bi kamen popucao zbog premaloga polja unutar istokranoga trokuta. JAT
na poloaju br. 1 vei je i zato ima unutarnju preku. A vei je zato to su u
prvome redu sva slova vea. Autori su na poloaju 12 vidjeli slovo A koje se
sastoji od trokuta i crte koja nije povezana s trokutom. Stoga su i netono zakljuili da je rije o klesarskoj nepaljivosti ili nepoznavanju pisma ili
o krajnjoj klesarskoj nevjetini.14 Ovdje je zanimljiva njihova primjedba:
malo je vjerojatno da vjet klesar ne bi mogao slijediti zadani rukopis pa
stoga i zakljuuju da nije bio vjet. Oni pretpostavljaju da je klesar slijedio
rukopis, odnosno imao predloak, dok ih klesar sam informira da je klesao
na slijepo. Pogotovo ne stoji zakljuak na temelju njihove analize da je rije
o irilinome podrijetlu slova A. Glagoljsko slovo A nije postalo od irilinoga nego kao i ostala glagoljska slova ima svoj izvor u rozeti i predstavlja
kri. Pritom spominju dubletu slova A na Baanskoj ploi na koju podsjea
njihovo slovo A. No, slinosti nema. Napominjem da je ta dubleta dio slogovnoga pisma koje je nastalo iz iste rozete.15
Autori su uoili slovo P, ali su odustali jer im se to nije uklapalo u itanje
budui da je u tom sluaju trokut ostao sam, a trokut je njima nepoznato
slovo kako sami kau: Ako pak ne pristanemo na takvo itanje, lijeva polovica znaka (trokut, primjedba M. .) ostaje neprotumaena, u desnoj bismo
eventualno vidjeli neko p, pa bismo tako imali posve neobinu ligaturu
pvo, ili pak pgo.16 A ta ligatura od triju slova ne postoji jer ne postoji ni V
ni G. To su odvojena dva slova: PO.
Okomicu na poloaju 12 i gornje trokutasto oko na poloaju 13 autori su
umjetno razdvojili a to treba spojiti u slovo P, tako da na poloaju 14 ostaje
samo slovo O. U analizi ovih slova autori opet spominju klesarske slobode,
odnosno nedostatke oekivane vjetine.17
13
14
15
16
17

Isto: 27-28.
Isto: 28-29.
UNI 1985: 219.
KAPETANI N.; M. AGAR 2001: 29.
Isto: 29.

127

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Opis trokuta na poloaju 17: U ovom razaznatljivom trokutu teko moemo prepoznati dovreno glagoljsko slovo18 potvruje ve navedenu injenicu da autori nisu uzeli u obzir da bi trokut mogao biti JAT nego su po
drugi put zakljuili da je trokut donji dio slova S.
Na poloaju 18 nalazi se slovo K jednako kao i na poloaju 2, samo
zrcalno. Ostalo su nevane crte koje su ili otprije bile na kamenu ili ih je
klesar napravio kao i ostale nebitne crte. Iz fotograje se natpisa vidi da je
okomica koja se sputa iz sredine vrlo kratka i neznatna ali na nacrtu je pojaana i produena prema dolje kao da bi trebala neto znaiti (Slike 1 i 2).
Zbog te dodane crte koju su smatrali vanom, nisu vidjeli da je to slovo K i
prema tome zakljuili: Ne preostaje nam kod ovoga slova nita drugo doli
se ponovno pozvati na pogreke i nedovrenosti.19
Kad je shvatio da je slovo K 18 uklesao zrcalno, ponovio ga je ispravno
na poloaju I 20, ali je ipak stavio iznad njega slovo I 20 koje je bilo na redu
za pisanje da ne poremeti cijeli tekst.
Iako je itanje slova JOR na poloaju 22 u redu, ne bih se sloila s objanjenjem da su tu dva okomito postavljena kruia ve izgubila svoje starije
obline i posve se jedan drugomu pribliila20 jer bi se iz toga moglo zakljuiti da su najprije bili kruii, a onda trokuti. Upravo je obrnuto bez obzira
na injenicu to se JOR u Kijevskim listiima sastoji od tri oka.21 Hrvatski
klju je jednako star, ako ne i stariji, od takvoga oblika jer izravno proizlazi
iz rozete samo na drugaiji nain, kao to se vidi na Slici 5b).

Slika 5. a) Trokutasti JOR, b) hrvatski klju, c) obli JOR

Figure 5. a) The triangular JOR, b) the Croatian key, c) the rounded JOR

Imajui u vidu ovakav razvoj slova JOR iz rozete, nije teko protumaiti
istovremeno pojavu hrvatskoga kljua i poluglasa s tri oka. Autori dalje
kau: S grafomorfoloke strane zanimljivo je i razmjerno neobino, to je
18
19
20
21

Isto: 30.
Isto: 30.
Isto: 32.
UNI 2008: 278.

128

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

lijevo oko gotovo posve spojeno s desnom stranom; izmeu njih ne postoji
nikakva spojnica.22 Na Slici 5a) vidi se da je lijevo oko, tako spojeno s desnom stranom, pravilan oblik trokutaste glagoljice koja nema spojnica ni u
jednom slovu. Spojnice dolaze tek u okruglome tipu glagoljice.
Prema tome bi novo itanje prvoga dijela natpisa glasilo ovako:

Slika 4. Novo itanje Konavoskoga glagoljskoga natpisa23

Figure 4. New reading of the Konavle Glagolitic Inscription

kl[e]sa to na slpo to koin.

Ja klesa to na slijepo, to ja koin.
Znaenje je vrlo jednostavno. Na slijepo se klee tako da se uzme kamen i
dlijeto i udara se bez prijanje priprave, crtanja slova ili predloka. I danas se
govori o klesanju na slijepo i klesari e to potvrditi.24 Obino se crtaju slova
22
23

24

KAPETANI N.; M. AGAR 2001: 33.

Nacrtala sam i drugo oko na slovu T 6 jer ima naznaka za to oko na samome kamenu i T
15. Another part of T 6 and T 15 has been added.
Potraila sam klesarstvo na Google-u. Prvo se pokazalo Klesarstvo Saraga. Pitala sam
gospodina Miroslava Saragu ima li u klesarstvu izraz klesanje na slijepo. Bez oklijevanja je odgovorio da ima: uzme dlijeto i udara po kamenu bez crtanja slova i bez nacrta.
To je klesanje na slijepo. Zahvaljujem g. Saragi za tu informaciju.

129

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

u kamenu prije izvedbe ili se gleda u predloak. Ovaj klesar iz 11. st. hvali se
da zna glagoljicu dovoljno dobro da je moe klesati na slijepo iako je samo
koin. Koin je hrvatski oblik grke rijei koja u ovome kontekstu
znai obian ovjek, odnosno ne sveenik ni redovnik nego laik. Patristic
Greek Lexicon rije prevodi na etiri naina odnosno ima etiri znaenja. Drugo po redu znaenje je obian, a tree profan i neist suprotno od
svet i posveen.25 Takvo znaenje, izmeu ostalih, donosi i Grko-hrvatski
rjenik Novoga zavjeta: nesvet, profan.26 Prema tome se moe zakljuiti
da pisar i klesar nije bio sveenik ni redovnik, nego obian ovjek, laik. Dakle
i obini ljudi znali su itati i pisati glagoljicu, no to je oito bilo rjee. Da je
pismenost laika bila obina stvar, ne bi je ovaj klesar isticao. Znai da je to bio
jedan od rijetkih laika koji je znao pisati i itati glagoljicu. Grka rije
usvojena je u hrvatskom jeziku tako da je grki nastavak - dao tvrdi poluglas
i to je uobiajena redovita pojava. Pisar je mogao tu rije napisati i kako se
itala: kin,27 ali je pisao kako se pie u grkome, ali s hrvatskim nastavkom.
Prema tome je oito da je pisar i ujedno klesar prvoga dijela Konavoskoga
natpisa struno napisao grecizam glagoljicom. Dobro je poznavao glagoljicu
te grki i hrvatski jezik iako nije bio sveenik.
itanje prvoga dijela koje nudi Gordana Tomovi28 jo je tee prihvatiti u
svjetlu iznesenih injenica. Autorica smatra da je to srpski glagoljski natpis
vezan uz pravoslavnu crkvu jer spominje slubu eklisarha, a stavlja ga u 13.
st. zbog vokalizacije u rijei sl()pac. Meutim na poloaju gdje Tomovi
vidi vokalizaciju, uope nema slova a. Tomovi dodaje relativno velik
broj slova da bi dobila pretpostavljeni smisao teksta. Umetanje etiriju slova: r, , , pretpostavlja da je klesar izostavljao slova proizvoljno, bez logike: kl[i]sa(r)h ne sl()pac ho()d() bos n. Zapravo bi trebalo dodati
jo jedan znak za poluglas na kraju rijei bos. To znai 5 umetnutih slova u
tekstu koji ima 23 znaka. To je 21% ili petina teksta koji je naknadno umetnut. Ne moe se prihvatiti dodavanje tolikoga postotka novih informacija da
25

26
27
28

LAMPE G. W. 1968: 761-762. Ta rije ima etiri glavna znaenja: 1. zajedniki 2. obian
3. profan, neist, suprotno od svet, posveen, 4. meusobno ovisan (prijevod na hrvatski:
M. .). Zahvaljujem Jozi Veli za uputu na taj leksikon i za potvrdu da se grka rije na taj
nain mogla usvojiti i rabiti u to vrijeme na tome podruju.
AMERL R. 2000: 104.
Zahvaljujem prof. Johannesu Reinhartu za informaciju kako se itala ta grka rije.
TOMOVI 2005: 26.

130

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

bi se opravdao sadraj koji Tomovi predlae.

Ako je to 13. stoljee, kako navodi Tomovi, teko da bi oba znaka za
poluglas bila prisutna jer se jedan gubi ve u 11. st. Oba poluglasa stoga bi
govorila o veoj starini, a ne obrnuto. Iako smatram da je natpis stariji, ne nalazim na njemu meki poluglas iako bi to ilo u prilog veoj starini. Kad bismo
dopustili da se dogodila rotacija lijeve vodoravne crte nadesno u slabome poluglasu koji autorica vidi na poloaju 7 i 14, on ne odgovara svojim oblikom
tvrdome poluglasu na poloaju 22 koji ima oblik hrvatskoga kljua (koji se,
jo ljepi, pojavljuje i u drugome dijelu natpisa). Oba se poluglasa u jednome
rukopisu uvijek piu jednako samo to jor u lijevom izdanku ima oko u obliku
trokuta ili kruga, a jer samo crtu. Suprotno tome Tomovi na poloaju 7 i 14
vidi znak za meki poluglas graki izveden bitno razliito od tvrdoga.
29
nije opravdano.
itanje znaka na poloaju 18 kao slovo B:
Autorica je nacrtala okomitu crtu u sredini slova okrenutu prema gore da
dobije slovo B, ali te crte na kamenu nema kao to dokazuje Slika 5.

Slika 5. Slovo 18 na KN-u

Figure 5. Character 18 on KN

Da bi to bilo slovo B, nedostaju mu dvije gornje okomice.

Ni trokutasto
Trokut na poloaju 12 autorica ita kao glagoljsko P:
(p) ni okruglo (p) glagoljsko P nemaju neto zajedniko s tim znakom.
Na poloaju 17 isti takav trokut autorica ita kao irilsko D:
. Drugim
rijeima, isti znak trokuta ita na dva razliita naina. Trokuti br. 12 i 17
moraju se itati jednako.
Upitno je i itanje slova A na poloaju izmeu 12 i 13 koje bi prema
Tomovi izgledalo poput latinikoga T, ali nigdje nema potvrda za taj oblik.
U tom razdoblju slovo A uvijek ima u sebi kri.
30
Na poloajima 6 i 15 Tomovi vidi glagoljsko slovo H:
iako
ti oblici nemaju nita zajednikoga s trokutastim (h) ili oblim slovom H
29
30

Isto 27.
Isto.

131

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

(h). Na poloaju 20 vidi slovo S. Ali pravo slovo S na poloaju 10 ima iri
gornji dio pa se ne moe pretpostaviti ve u sljedeem retku na poloaju 20
razliito S, a pogotovo ne sa irim ili jednakim donjim dijelom jer to je oblik
slova I. Stoga to mora biti I.
Tolikim dodavanjem i takvim pridruivanjem fonema grafemima kako to
ini Tomovi itanje postaje prilino proizvoljno jer se moe proitati to se
hoe. Kad se sve ove injenice uzmu u obzir, ne moe se natpis ni itati ni
datirati kako predlae Tomovi.
Na temelju poznavanja hrvatskoga glagoljskoga natpisa upe dubrovake koji ima dva dijela, dva pisara i dva sadraja, vrlo je vjerojatno da je i
ovdje rije o prvome i drugome klesaru i dijelu natpisa i da prvi klesar zavrava reenicu a drugi je ne nastavlja kao to predlae Tomovi.
Stoga postoji vea vjerojatnost da je itanje predloeno u ovome lanku
blie istini jer ima samo jedno rekonstruirano slovo E (koje rekonstruiraju
i prijanji autori, samo to Kapetani i agar pretpostavljaju da je to E, a
Tomovi da je to I). Osim toga, novo itanje nema niti jednoga dodanoga
slova, a ima koherentan, jasan i jednostavan sadraj.
LITERATURA
AMERL, R. Grko-hrvatski rjenik Novoga zavjeta. Zagreb: Hrvatsko ekumensko
biblijsko drutvo.
UNI 1985. Metodologija analitike paleograje i osnovni oblik glagoljskog
pisma. Zagreb: doktorska disertacija.
UNI, M. 2008. Jagiev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske
paleograje. Slovo 58: 267-283.
UNI, M.; M. PERKI 2009. Hrvatski glagoljski natpis upe dubrovake iz 11.
st. Slovo 59: 77-122.
FUI, B.; N. KAPETANI 1999. A Glagolitic Inscription in Konavle. Preliminary
Report Anali HAZU u Dubrovniku (Dubrovnik Annals) 3: 7-11.
KAPETANI, N.; M. AGAR 2001. Najjuniji hrvatski glagoljski natpis. Anali
HAZU u Dubrovniku: 9-48.
LAMPE G. W. (ur.). 1968. Patristic Greek Lexicon: Oxford Clarendon Press.
TOMOVI, G. 2005. O glagoljskom natpisu iz Konavala. Historijski asopis, knj.
LII. 23-32.
AGAR, M. 2009. Hrvatska pisma u srednjem vijeku. Povijest hrvatskoga jezika.
Knjiga I. Srednji vijek. Croatica: 107-219.

132

M. UNI, Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga ...

SLOVO 59 (2009)

Summary
A NEW READING OF THE CROATIAN GLAGOLITIC
KONAVLE INSCRIPTION FROM THE 11TH CENTURY

The reading of the Konavle Inscription was published in 2001 by Niko

Kapetani and Mateo agar. These authors read the rst part of the most
south Croatian inscription as follows: [is]kl[e]sa goneslavo gospoin. In
2005 Gordana Tomovi read the rst part as follows: kl[i]sa(r)h ne sl()
pac ho()d() bos n and presupposes that it is a Serbian inscription from
the 13th century. M. agar published the same reading again in 2009. The
author of this article discovered another reading: kl[e]sa to na slpo to
koin that is: I chiseled that blindly, I (did) that, a layman. To chisel stone
blindly means even today to cut stone without previously made scheme or
plan. Koin is the Croatian form of Greek , with the meaning ordinary, not consecrated. It conrms the Greek presence and inuence in the
most southern Croatian region in the 11th century. Obviously the Glagolitic
scribe, a stone-cutter, was neither a monk nor priest, but a layman who knew
the Glagolitic script and was so proud of it that he put down that fact in
stone. The paleographic analysis consists of objections to the previous two
readings and is illustrated by the picture of the original inscription, the character schemes of previous readings and the new one.
Key words: Croatian Glagolitic Konavle inscription, 11th century, new reading
Translated by Marica uni
Prikazani rezultati proizali su iz znanstvenoga projekta Glagoljska paleograja, provoenoga uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta Republike Hrvatske.
Izvorni znanstveni lanak
Marica uni
Staroslavenski institut
Demetrova 11
HR-10000 Zagreb

Primljen: 22. IV. 2009.

Prihvaen: 9. VII. 2009.

133