Pridobivanje drva 1

VJEBA 2. - GREKE DRVA I NORMIZACIJA OBLOG DRVA

I. GREKE DRVA
Pojam greka drveta je relativan pojam. U tehniko-trgovakom smislu pod grekom se
podrazumijevaju nepravilnosti grae, teksture, boje ili boje i konzistencije drveta koje smanjuju
njegova tehnika svojstva ili oteavaju njegovu obradu, smanjuju stupanj upotrebljivosti drveta
kao sirovine, odnosno nepovoljno utjeu na kvalitetu gotovih proizvoda. Sa ovog su gledita
npr. ljebovitost debla ili kvrge greka, dok su sa botanikog (fiziolokog) gledita oni sasvim
normalna pojava. Zakrivljenost debla je greka prilikom izrade trupaca za rezanje, ali je korisna
znaajka kod uporabe drveta za brodarsku grau.
Neki su nedostaci neizbjeni zbog same prirode rasta drvea; drugi nastaju pod nepovoljnim
ivotnim uvjetima drvea ili su posljedica nepravilnog postupka pri uzgajanju i podizanju uma
ili prerade drveta; najzad, neki nastaju kad vanjski organizmi napadnu drvo. Mnoge se greke
mogu izbjei ili smanjiti pravilnom njegom uma i pravilnim postupcima pri preradi drveta.
Greka drva je s gledita pridobivanja drva dakle svaka osobitost u obliku ili grai ivog ili
obloga drva koja moe utjecati na iskoritenje ili tehniku obradu materijala. One se mogu
razliito podijeliti:
prema dimenzijama one mogu biti velike (kvrge, pukotine, kosa ica itd.) i male (srne
mrlje, smolne vreice, hodnici insekata itd.).
prema postanku mogu se dijeliti na prirodne greke (koje su posljedica naina rasta
drvea), zatim greke nastale nepravilnim postupcima pri preradi drveta i greke koje su
posljedica napada organizama (gljiva ili/i insekata).
Kod pridobivanja drva greke oblog drva i piljene grae mogu biti:
nepravilnosti oblika
nepravilnosti anatomske grae drva
nepravilnosti obrade drveta
oteenja od fizikalno mehanikih utjecaja
promjene boje te promjene boje i konzistencije drva
oteenja od insekata
Poznavanje greaka drva neophodno je pri prikrajanju drva kao najvanijem postupku izradbe
drva. Bez poznavanja greaka ne moe se pravilno izvriti procjena kvalitete sastojine,
odreivanje kakvonih razreda drvnih sortimenata i njihova trgovina.
Vanost greaka drva je to neposredno odreuju tehniku i novanu vrijednost drva i drvnih
sortimenata.

Nepravilnosti oblika oblog drva

Eliptinost (ovalnost) je odstupanje poprenog presjeka oblog drva od krunog oblika. Ogleda
se u znaajnoj razlici izmeu veeg i manjeg promjera. Presjek se
smatra pravilnim ako razlika izmeu najveeg i najmanjeg promjera
nije vea od 1/10 (10%) najveeg promjera.
Mjere se najvei i najmanji promjer na udaljenosti 1 metra od debljeg
kraja oblovine sa tonou na 1 cm i nepravilnost izraava odnosom
njihove razlike prema veem promjeru.

Eliptinost = [(dmax dmin)/dmax] x 100

IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

Stabla nesimetrine kronje (npr. zbog neravnomjernog pridolaska svjetla) redovito imaju
eliptine presjeke. Uslijed neravnomjerno rasporeene teine (kod nagnutih stabala) ili utjecaja
vjetra, prilagoavanjem stabla mehanikim i statikim silama popreni presjeci postaju
nepravilni, eliptini, a nekad i kvadratini. Pojava eliptinih presjeka moe biti izazvana i
infekcijom gljive (Peridermium pini, npr. na boru), zatim raspucavanjem od studeni i
sraivanjem dvaju ili vie debala.
ljebovitost je odstupanje poprenog presjeka oblog drva od krunog oblika, koji u perifernim
zonama ima nepravilnost u obliku ljebova orijentiranih prema unutranjosti. ljeb
je
longitudinalno usko udubljenje i izdignue na povrini oblog drva. Ako odnos dubine najveeg
ljeba i promjera na tanjem kraju nije vei od 1/20 (5%), presjek se smatra pravilnim.
ljebovitost je kod nekih je vrsta nasljedna osobina (grab), dok je kod drugih posljedica
fizioloke i anatomske veze izmeu grana i korijena. Mjeri se na tanjem kraju sortimenta dubina
najveeg ljeba, sa tonou na 1 cm, i izraava odnosom izmjerene veliine prema veem
promjeru.
Koninost je odstupanje oblika obloga drva od oblika valjka, odnosno od punodrvnosti. To je je
smanjenje promjera debla uzdu visine debla ili duljine obloga drva. Drvo se smatra jedrim ako
koninost nije vea od 1 % veeg promjera. Koninost se mjeri na nain da se razlika u
promjera na debljem i tanjem kraju obloga drva (najmanje 5 cm od ela) podjeli sa njegovom
duljinom, a izraunava se odnosom pada promjera promjera po tekuem metru prema veem
promjeru. Jedrina se izraava u centimetrima po metru na jednu decimalu.

Koni . =

(d1 d 2 )
L

Koninost oblovine sa ilitem (perac prvi sortiment) mjeri se od mjesta gdje prestaje velika
deformacija odnosno na najmanje 1 metar udaljenosti. Kada koninost nije jednolina, mjeri se
na mjestu gdje je najvea, s tim da duina bude najmanje 1 metar.
Zakrivljenost je odstupanje geometrijske osi obloga drva od prave linije.
Ona moe biti:
Jednostruka - krivina samo u jednoj ravnini
Dvostruka - krivina u dvije ravnine
Viestruka - krivina u vie od dvije ravnine
Izraava se u postocima kao odnos najvee visine luka i duljine debla (trupca). zakrivljenost se
mjeri dijeljenjem visine luka, izraenog u centimetrima zaokrueno na nii centimetar, s
razmakom izmeu dva kraja zakrivljenosti, izraenim u metrima na jednu decimalu.
Zakrivljenost se izraava u centimetrima po metru.

Zakrivljenost =

IS'07AB'09

h/ cm
L/ m

Pridobivanje drva 1

Nepravilnosti anatomske grae drva

Nejednakost irine godova je nepravilnost strukture drveta. Mjeri se na elu oblovine koje ima
ue godove. elo mora biti glatko, ravno i prerezano pod pravim kutem na uzdunu os oblog
drva da bi linije godova bile to vidljivije. Od centra prema periferiji povue se pravac na kojem
se izmjere irina najueg i najireg goda s tonou na 0,5 cm. Nejednakost se izraava
njihovim meusobnim odnosom (razlikom). Od mjerenja se izuzimaju godovi u srcu do 10 %
promjera ela oblog drva. Nepravilni popreni presjeci ujedno znae da je nejednaka irina
godova. Oni poveavaju nehomogenost grae drveta, ime se smanjuje njegova tehnika
vrijednost (zbog razlika u teini, tvrdoi, vrstoi, cepljivosti i promijenljivosti obujma dijelova
drveta irih godova i dijelova drveta uih godova).

Prosjena irina goda mjeri se na vanjskoj 1/3 polumjera u mm. Vrijednost 1/3 polumjera dijeli
se sa brojem godova u tom podruju.

irina goda = (R/3)/n

Valovitost linije goda je nepravilnost strukture drva, vidljiva je na poprenome presjeku drva.
Valovitost se iskazuje kao omjer povrine sa pojavom valovitih godova i ukupne povrine
poprenoga presjeka oblovine.
Reakcijsko drvo najee se formira u nagnutim stablima te ranama etinjaa i listaa. Ono
moe nastati i zbog djelovanja vanjskih faktora koji izazivaju promjene u unutarnjim
naprezanjima stabla (konstantni vjetar u jednom smjeru, pritisak snijega ili naslonjenih stabla).
U formiranju reakcijskog drva sudjeluju i drugi faktori kao (npr. sila tea, svjetlo, hormoni rasta
i sl.).
Kompresijsko drvo (crljen drvo) je lokalna promjena strukture drveta etinjaa u vidu
zadebljanja zone ranog drva u godovima. Kompresijsko drvo veinom je tamnije obojeno
to je izraenije na radijalnom i poprenom presjeku. Mjeri se i izraava kao valovitost.
Kompresijsko drvo je abnormalno tvrdo i slabije od normalnog drva iste volumne teine.
Tenzijsko drvo je lokalna promjena strukture drva listaa u vidu pojaanja stijenki
stanica elatiniranim (neodrvenjelim) vlaknima. Nastaje s gornje strane grana i nagnutih
debala. Ono je obino najbolje razvijeno u najirim dijelovima ekscentrinih
ekscentrinih godova. Greka se ne mjeri samo se konstatira postojanje.
Kovrdavost (deveravost) je nepravilan, isprepleten tok drvnih vlakanaca (rebravost,
upredenost, ikriavost, ikavost ili mazer, cvjetavost). Deveravost predstavlja sasvim
nepravilan tok vlakanaca. Javlja se kod javora, klena, jasena, brijesta, breze, hrasta, oraha,
bora, smreke i nekih drugih vrsta. Uzduni presjeci takvih stabala imaju naroito lijepu i
cijenjenu teksturu. Drvetu nepravilnog toka vlakanaca menjaju se vrstoa na savijenje, modul
elastinosti, stupanj cjepljivosti, tvrdoa, vrstoa na pritisak i otpor na smicanje. Njegova se
estetska vrijednost znaajno uveava.

IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

Javor rebra

Javor ikra

Topola deverava

Mlazevi: velika irina zone ranog (proljetnog) drva na tangecijalnom presjeku grae. Mlazevi se
ne mjere, nego se samo konstatira njihovo postojanje
Ekscentrino srce je srce koje znaajno odstupa od geometrijskog sredita na poprenom
presjeku obloga drva. Ekscentrino srce udaljeno je od sredinje osi debla, a uzrokuje
neravnomjernost gustoe drva odreenog stabla, zbog ega esto dolazi do deformacije. Mjeri
se utvrivanjem najvee udaljenosti izmeu srike i geometrijskog sredita oba ela trupca.
Ekscentrinost se izraava u postocima srednjeg promjera jednog ela trupca.

Ekscentrinost (%)= (l/D) x 100

Dvostruko srce je postojanje dvaju srika na poprenome presjeku oblovine (koji najee ima
ovalan oblik). Kad srastu debla dvaju ili vie stabala iste vrste, koja su se u mladosti nalazila
priljubljena jedno uz drugo (naroito stabla saena u snopove i izdanaka stabla iz istog panja),
na poprenom presjeku se vide dva ili vie srca. Dvostruko se srce javlja i pri dekapitaciji
terminalnog pupa kod stabala ganjaka i kod pripanjaka (jele i smreke). Kod listaa se
dvostruko srce javlja na mjestima gdje se deblo grana i gdje se izdvajaju debele grane od
debla. Na mjestima gdje se dodiruju srasla debla vidljivi su ostaci kore (urasla kora). Kod drveta
sa dvostrukim srcem poveana je nehomogenost grae; zbog toga se ono nepravilno utee,
buja, puca i vitla, stupanj cjepljivosti je manji, a tekstura je nejednolika. Mjeri se razmak izmeu
centara srika s centimetarnom tonou koji se stavlja u odnos s srednjim promjerom oblog
drva.
Unutranja (dvostruka) bijel je prisustvo potpunog ili nepotpunog prstena u sri koji ima boju i
znaajke bijeli. To je postojanje pojasa bijeli u unutranjem dijelu sri pa se na poprenom
presjeku vide dva pojasa bijeli. Nastaje uslijed nenormalnog procesa osravanja. Ovo moe
nastupiti iz raznih uzroka: privremeno nedovoljne ishrane stabla uslijed nepovoljnih klimatskih
prilika (npr. viegodinje sue) i sl. Dvostruka bijel moe biti vie ili manje izrazita; ona redovno
tee granicom godova. To je rijetka pojava osim kod hrasta gdje se ee pojavljuje. Smanjuje
IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

estetsku vrijednost drveta, a postoje razlike i u tehnikim svojstvima sri i bijeli. Izraava se
mjerenjem irine prstena s tonou na centimetar.
Urasla kora greka je drveta koja oznaava postojanje dijela kore obuhvaenog drvetom. Moe
biti:
povrinska, kada izbija samo na jednoj strani grae,
prodirua kada izbija na dvije strane grae.
Greka se ne mjeri ve se samo konstatira njena pojavnost.
Usukanost vlakanaca odnosi se na spiralno ovijanje vlakanaca oko centralne osi debla. Prema
smjeru ice razlikuje se lijeva i desna usukanost ice. Kod nekih vrsta ona je konstantnog
smjera. Stabla divljeg kestena su npr. usukana nadesno, a jablana ulijevo. Jela i smreka su u
mladosti usukane ulijevo, a u starosti preteno udesno. Stupanj usukanosti nije isti na cijeloj
duini stabla; on moe biti najvei u blizini ilita, a i blizu povrine; redovno je vei na povrini
nego dublje u deblu (tj. manji je kod mladih stabala).

Usukanost se izraava na vie naina: odnosom izmeu opsega debla i otklona ice na 1 m
duine debla (kvocijentom usukanosti); kutom koji zatvara smjer ice sa uzdunom osi debla
(kutom sukanja); duinom punog okreta spirale; odnosom otklona ice i duine na kojoj se
mjeri taj otklon; postotkom usukanosti (otklonom ice na 1 m duine debla ili oblog drva).
Usukanost se lako moe primijetiti na stablima izbrazdane kore ili ulebljenim stablima po toku
brazda i ljebova. Kod vrsta sa irokim srnim trakovima na okoranim stablima usukanost se
poznaje po njihovu toku, a kod okoranog drveta svih vrsta po raspuklinama od isuivanja, koje
teku u smjeru ice. O pojavi spiralne ice postoji vie teorija. Ona se objanjava ili utjecajem
vjetra ili svjetla, zatim utjecajem zemljita. Kod nekih je vrsta usukanost redovna pojava; ona
se javlja i kod stabala prenesenih iz svog prirodnog areala; zbog toga se smatra nasljednom
osobinom.
Usukanost ice negativno utjee na neka mehanika i fizika svojstva drveta, ime se smanjuje i
njegova tehnika upotrebljivost. Kod odnosa otklona ice 1:18 vrstoa na savijanje smanjuje se
na 85% normalne vrstoe, a kod odnosa 1:8 na svega 53%; vrstoa na pritisak kod odnosa
1:14 iznosi 87%, a kod 1:6 samo 56%. Utjecaj usukanosti na vrstou savijanja prestaje kod
odnosa 1:20 ili kuta usukanosti od 3, a na vrstou na pritisak kod 1:15, odnosno 3 i 50'.
vrstoa na istezanje se takoer smanjuje u velikoj mjeri. Pored toga, drvo usukane ice vie se
vitla (naroito daske izrezane od stabala koja su u mladosti bila usukana na jednu, a kasnije na
drugu stranu).
Ova se nepravilnost po vaeim standardima mjeri utvrivanjem razmaka izmeu smjera
vlakanaca i linije koja je usporedna s osi dugog drva, izraenoga u centimetrima na metru
duljine. Usuknost vlakanaca izraava se u centimetrima po metru.

Usukanost =

a/ cm
l/ m

Ako se usukanost izraava u postocima otklona vlakanaca od promjera moze se dijeli:

usukanost do 5 % ne smatra se grekom
IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

mala usukanost 5 - 10 %
srednja usukanost 10 - 20 %
velika usukanost preko 20 %
Smolenice ili smolne vreice su plankonveksne upljinice izduene u pravcu toka ice i ispunjene
smolom. este su u deblima etinjaa koje imaju smolne kanale. Mogu se nai i meu smolnim
kanalima patolokog porijekla. Prema Frey-Wysslingu smolne vreice nastaju uslijed izvijanja i
uvijanja stabla na stanitima izloenim vjetru. Forsaith smatra da su one rezultat aktivnosti
kambija, jer su njihovi zidovi obloeni epitelom kao i smolni kanali. Prema drugim autorima,
nastaju uslijed mehanikih povreda. Poto smolne vreice prekidaju tok organske hranjive tvari
(isprekidani drvni trakovi), moe izostati normalno osravanje. Smolne vreice utjeu negativno
na vrstou drveta slino kao i male pukotine. One prouzrokuju i lokalno izvijanje ice drveta.
Ako su brojne, one smanjuju tehniku upotrebljivost i vrijednost drveta.
Mjere se duljina i irina na najirem mjestu sa tonou od 1 mm te se greka iskazuje
izmjerenim veliinama.
Smolenice po veliini mogu biti:
sitne do 2 mm x 20 mm,
male do 5 mm x 50 mm,
srednje do 10 mm x 100 mm,
velike preko 100 mm, bez obzira na irinu.
Kvrge se normalno nalaze u svakom stablu. To su osnovice ivih i dijelovi mrtvih grana
obuhvaeni godovima debla. Dok je grana iva, ona svake godine stvara novi god koji se
direktno nastavlja na god debla. Kada izumre, godovi debla postupno obuhvaaju njen donji dio
(njenu osnovicu). Postoji puno ralambi kvrga, a za podruje pridobivanja drva od vanosti su
ralambe obzirom na: stupanj uraslosti, veliinu, zdravstveno stanje, stupanj sraslosti, oblik i
meusobni poloaj. Kvrga koja potjee od ive grane naziva se iva ili srasla kvrga, jer je u
anatomskom kontinuitetu sa tkivom debla. Ujedno je to i neispadajua kvrga, a nekad se naziva
jo i zdrava ili crvena kvrga (ui godovi, vei sadraj smole kod etinjaa te tanina kod nekih
listaa redovno ini boju kvrge tamnijom od okolnog drveta). Kvrga koji potie od mrtve grane
naziva se mrtva kvrga. Ona nije srasla sa tkivom debla; zbog toga lako ispada pri preradi
drveta; otuda joj i ime ispadajua kvrga ili sljepica. Crnom kvrgom naziva se dio ispadajue
kvrge koji posljednji uraste u deblo. Tamnu boju dobiva od kore koju godovi debla postupno
obuhvaaju.
Podjela kvrga na obzirom na stupanj uraslosti:
o

neurasle kvrge - kvrge vidljive na povrini oblovine,

zarasle kvrge (sljepice) potpuno zarasle kvrge sa vidljivim tragovima na

povrini kore,

urasle kvrge nevidljive na oblome drvu.

Podjela kvrga po veliini:

o

kvrice (etinjae do 6 mm promjera, listae do 10 mm promjera)

male kvrge (etinjae od 7 - 20 mm promjera, listae - od 11 - 20 mm

promjera)

srednje kvrge (od 21 mm do 40 mm promjera)

velike kvrge (preko 40 mm promjera)

Podjela kvrga prema zdravstvenom stanju:

o
IS'07AB'09

zdrave kvrge bez tragova trulei i pukotina,

6

Pridobivanje drva 1

natrule kvrge sadre trule do 1/3 povrine presjeka kvrge,

trule kvrge sadre trule preko 1/3 povrine presjeka kvrge,

kvrge sa pukotinama sa 1 ili vie radijalnih pukotina te mogu biti natrule i trule.

Podjela kvrga prema stupnju sraslosti sa drvom:

o

srasle kvrge godovi su srasli sa okolnim drvom na opsega kvrge,

djelomino srasle kvrge - godovi su srasli sa okolnim drvom na duljini od do

opsega kvrge,

nesrasle (Ispadajue) kvrge - godovi su srasli sa okolnim drvom na duljini manjoj

od opsega kvrge.

Podjela kvrga prema obliku:

o

okrugle kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge nije vei od 2,

duguljaste kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge kree se u rasponu od 2

do 4,

polegue - odnos najmanje i najvee osi kvrge vei je od 4.

Podjela kvrga prema meusobnom ploaju:

o

pojedinane kvrge udaljenost izmeu dvije kvrge vea je od 15 cm,

kvrge u prljenu kada se kvrge na povrini obloga drveta rasporeene u

prljenu.

Promjer kvrga mjeri se u milimetrima, na mjestu najmanje dimenzije. Skupine kvrga mjere se
tako da se zbroje najmanjih promjera pojedinanih kvrga.

ivii su ostaci grana koje su se razvile iz spavajuih pupova. Oni se ne mjere ve se samo
konstatira njihovo postojanje.

IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

Oteenja od fizikalno mehanikih utjecaja

Raspukline (pukotine, napukline) od utezanja i drugih inilaca: razdvajanje drvnih vlakna u
uzdunom smjeru:
Na obloj grai mogu biti:
raspukline na periferiji ela grae (pukotine) koje su:
o

male, ako ne prodiru prema srcu vie od 10 % promjera,

velike, ako prodiru vie od 10 % promjera.

Mjere se dubinom prodiranja prema srcu i izraavaju odnosom prema promjeru grae.
sunane raspukline (napukline) na platu oble grae, koje su:
o

male, ako prodiru u dubinu do 2 cm,

srednje, ako prodiru do 3 cm,

velike, ako prodiru u dubinu vie od 3 cm.

Mjere se dubinom prodiranja u cm.

raspukline koje zauzimaju cijelo elo oble grae u radijalnom ili tangecijalnom smjeru i
teku u pravcu drvnih vlakana.
Mjere se duinom prodiranja du drvnih vlakana grae u cm, i izraavaju izmjerenom
veliinom ili odnosom prema duljini oble grae.
Mogu biti:
o

jednostavne, ako je samo jedna raspuklina,

sloene, ako ima vie raspuklina,

zvjezdaste, ako ima vie raspuklina koje se kriaju.

Po veliini mogu biti:

o

male, ako im je duina du vlakana do 10 cm,

srednje, do duine jednog promjera,

velike, ako im je duina vea od jednog promjera.

Paljivost predpostavlja raspucavanje oblog drveta u radijalnom smjeru, pri emu raspukline teku
od srca gdje su najire, a suavaju se prema periferiji.
Prema dubini moe biti.
mala paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine grae,
srednja paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/2 debljine grae,
velika paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji preko 1/2 debljine grae.

IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

Po obliku moe biti:

jednostruka paljivost: u smjeru jednog promjera (v. sliku),
unakrsna paljovost: u smjeru dva razliita promjera,
zvjezdasta paljivost: u smjeru vie od dva promjera (v. sliku).
Mjerenje:
jednostruka paljivost: mjeri se duina pukotine od srca u milimetrima
unakrsna i zvjezdasta paljivost: mjeri se duina pukotine najveeg kraka u milimetrima
Zimotrenost, mrazopuc(ljivost) ili raspukline od studeni su radijalne
pukotine koje uz kratak glasan prasak naglo nastaju najee u
donjim dijelovima debla za vrijeme velikog i naglog ohlaivanja.
Naroito esto nastaju za jakih hladnih vjetrova, pred zoru, na
sjevernim i istonim ekspozicijama i na vlanim stanitima. Pukotine
su u poetku najire na periferiji debla. U unutranjosti debla
raspuklina je obino i dalje otvorena. Pukotine su iroke nekoliko
milimetara do par centimetara; one mogu biti dugake i nekoliko
metara. raspukline nastaju uslijed jakog tangentnog utezanja pri ohlaivanju drveta. Periferija
debla se hladi jae i naglije nego unutranjost; raspukline usljed djelovanja jakog mraza koje
nastaju u vanjskim slojevima debla i proteu se du stabla, a mogu da prodiru do sri.
Mjeri se kao raspukline.

Okruljivost je luna ili kruna raspuklina, odnosno odlupljivanje drveta po granici goda. Nalazi
se u deblu (rijetko i u granama), na odreenoj udaljenosti od srca, obino samo u njegovu
najdonjem dijelu (nekad samo do visine od 1 m ili jo manje). Ponekad se protee uzdu cijelog
debla.
Po veliini moe biti:
djelomina okruljivost, kada pukotina zahvaa dio periferije goda,
potpuna okrulijivost, kada pukotina zahvaa cijelu periferiju goda.
Potpuna okruljivost je redovitono dua i nastaje kod debala pravilnog krunog preseka i
centrikog srca, dok djelomina je ea kod debala ekscentrinog srca.
Po broju godova, u kojima se javlja, moe biti:
jednostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa
samo jedan god,
dvostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa dva
goda,
viestruka okruljivost, kada pukotine zahvaaju vie
od dva goda.

Mjeri se promjer raspukline u milimetrima ili se promjer

raspukline stavlja u odnos sa promjerom i izraava u
postupnom odnosu prema istom.

IS'07AB'09

Pridobivanje drva 1

Upala kore odnosi se na oteenje dijelova kore izloenih jakom zagrijavanju od sunevih zraka
uslijed ega stanice kore umiru. Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje.
Reljefni krievi Na periferiji stabla smreke i bora se ponekad javljaju reljefni krievi. To su
izboine koje teku uglavnom pod kutom od 45 na uzdunu os debla. Drvo reljefnih krieva je
irokih godova, te donekle poprima karakteristike kompresijskog drveta. Smatra se da je pojava
reljefnih krieva posljedica djelovanja nekog vanjskog mehanikog utjecaja tj. da je posljedica
djelovanja torzionih protusmjernih vjetrova jaeg intenziteta.
Ostala oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja su oteenja od groma, oteenja
nastala su uslijed povrede na ivom drvetu (zasjecanja, navrtanja, zabijanja avala i sl.),
oteenja nastala prije i u toku uporabe nepravilnim radom (privlaenje, tociljanje) i slino.
Mjere se na slijedei nain:
na obloj grai dubina oteenja, sa tonou od 0,1 cm i promjer grae, sa tonou od
1 cm, i iskazuje odnosom dubine i promjera, kao i veliinom i brojem oteenih mjesta,
na piljenoj grai dubina oteenja i debljina grae, sa tonou od 0,1 cm, i iskazuje
odnosom dubine oteenja i debljine grae, kao i veliinom i brojem oteenih mjesta.

Promjene boje te promjene boje i konzistencije drva

Promjena boje je odstupanje od prirodne boje drveta pod djelovanjem oksidacije, svjetlosti i
drugih initelja, pri emu drvo dobija sivu, ukastu, bjeliastu, smeu i tamnu boju (sivljenje,
uenje, smeenje i crnjenje), bez smanjenja tehnikih svojstva i uporabljivosti drva.
Mjerenje na oblom drvu:
na periferiji ela mjeri se dubina zahvaenog dijela i promjer ela i izraava odnosom
dubine i promjera,
u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim
odnosom.

Neprava sr (lano, crveno, smee srce): promjena anatomske grae stvaranjem tila u
stanicama drva bakuljavih vrsta drva; neprava sr ima nepravilan oblik koji se ne poklapa sa
granicama goda; razlikuje se od ostalog drva po boji, heterogenoj strukturi i nepravilnim
oblikom.
Moe biti:
svijetla, zdrava, jednobojna i priblino pravilnoga oblika u odnosu na godove,
tamno omeena (crveno srce),
plamenasta (zvjezdasta), nepravilno zvjezdastoga oblika i tamne boje.
Na obloj grai mjeri se prosjenim promjerom zahvaene povrine i izraava postotnim
odnosom prema promjeru ela oble grae. Za utvrivanje veliine neprave sri za oba ela
grae, uzima se aritmetika sredina izmjerenih vrijednosti na oba ela. Na piljenoj grai mjeri
se zahvaena povrina i povrina punog presjeka sa tonou od 1 cm2. Izraava se odnosom
povrine neprave sri prema povrini punog presjeka, u postotku.
Mrazna sr (sr od studeni, mrzlo jezgro): postojanje neprave sri uslijed djelovanja mraza,
sivosmee boje sa tamnijim rubom. Mjeri se i izraava prema toki.
Prelo drvo je drvo ija fizikalna i mehanika svojstva su se u toku procesa prirodnog starenja
smanjila (npr. manja volumna masa, vrstoa i elastinost).Ne mjeri se, nego se samo
konstatira postojanje.

IS'07AB'09

10

Pridobivanje drva 1

Mrlje i trake su promjene boje uslijed djelovanja gljiva koje ne umanjuju tvrdou drva (prva
faza djelovanja).
Mjerenje na obloj grai (mrlje):
na periferiji ela mjeri se zahvaena dubina i promjer ela i izraava odnosom dubine i
promjera,
u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim
odnosom.
Trake se mjere na nain da se izmjeri duina i irina trake u mm, uzimajui u obzir i njihov broj
po metru duine ili na cijeloj duini grae.
Obojenost bijeli je promjena boje bijeli uslijed djelovanja gljiva koje ne izazivaju trule i ne
umanjuju tvrdou.
Obojenost bijeli razvrstava se:
Po boji:
o

modrina (plavetnilo) - obojenost sa plaviastim nijansama,

zelenilo - obojenost sa zelenkastim nijansama,

mrlje - narandaste, ute, ruiaste, ljubiaste i smee boje.

Po intezitetu (stupnju obojenosti):

o

svijetla obojenost - obojenost drva u blijedim tonovima pri kojoj je vidljiva

tekstura,

tamna obojenost - obojenost drva u jakim tonovima pri emu je njegova tekstura
nevidljiva.

Po dubini:
o

povrinska obojenost - kada dubina obojenosti iznosi najvie 2 mm,

duboka obojenost - kada je dubina obojenosti vea od 2 mm,

unutranja obojenost - kada je promjena boje na izvjesnom razmaku od

povrine.

Po veliini:
o

mala obojenost - sasvim svijetle boje i obuhvaa u veim mrljama ili prugama do
1/6 povrine piljene grae ili ela oble grae,

srednja obojenost - obuhvaa u veim mrljama ili prugama do 1/3 povrine

piljene grae ili ela oble grae,

velika obojenost - obuhvaa do 1/2 povrine i debljine piljene grae ili ela oble
grae,

potpuna obojenost - obuhvaa preko 1/2 povrine i debljine piljene grae ili ela
oble grae.

Mjere se elementi za izraunavanje zahvaene povrine, njena dubina (po mogunosti) i ukupna
povrina strane grae. Dubina se mjeri sa tonou od 1 mm, a zahvaena povrina u cm2.
Veliina se izraava postotnim odnosom zahvaene povrine prema ukupnoj povrini strane, i
dubinom maksimalnog prodiranja.
Smee mrlje mekih listaa su smee mrlje du godova ili smea obojenost tkiva drva.
Piravost (prozuklost): promjena prirodnog tona boje oble i piljene grae u crveno i crvenosmee uz smanjenje permeabilnosti tj. propustljivosti za tekuine (zaguenost). U daljnjem
stupnju razvoja dolazi do pojave crnih linija, crvenih, bijelih i crnih tonova koje izazivaju gljivice
IS'07AB'09

11

Pridobivanje drva 1

(piravost). Krajnji stupanj razvoja zavrava se mramornom trulei. Prema stupnju razvoja
izaziva slabljenje mehanikih svojstava.
Smeenje ili rujavost predstavlja prvi stadij trulei koji se ogleda u promjeni normalnog tona
boje drva i smanjenju vrstoe drva. esta je pojava kod stabala jele. Uzronici smeenja su
razliite saprofitske gljive (Trametes odorata, Lenzites abietina). Gljive za svoj razvoj trae vee
koliine vode te se zbog toga smatra da mokra sr utjee na pojavu smeenja. Smeenje se
moe pojaviti u sredinjem dijelu stabla ili se iriti od periferije.
Razvrstava se na:
malu rujavost

- kada je trakasto zahvatila periferiju ela oble grae

srednju rujavost

- kada je trakasto zahvatila periferiju i sredinu ela oble grae

velika rujavost

- kada je potpuno zahvatila jedno elo oble grae

potpuna rujavost

- kada je potpuno zahvatila oba ela oble grae

Rujavost se izraava odnosom dubine zahvaenog dijela promjene boje i promjera ela trupca
ako se nalazi na perifernom dijelu, odnosno promjerom zahvaenog dijela promjene boje i
promjera ela trupca kod centralno smjetene rujavosti. Moe biti:
mala rujavost - kada je trakasto zahvatila periferiju ela oble grae ili jednu ivicu piljene
grae,
srednja rujavost - kada je trakasto zahvatila periferiju i sredinu ela oble grae ili dvije
ivice piljene grae,
velika rujavost - kada je potpuno zahvatila jedno elo oble grae ili povrinu jedne
strane piljene grae,
potpuna rujavost - kada je potpuno zahvatila oba ela oble grae ili dvije strane piljene
grae.
Mjeri se kao promjena boje.
Trule je pojava razaranja drva uslijed djelovanja gljiva koja se ogleda izrazitom promjenom
boje,a zatim smanjenjem teine, vrstoe i tvrdoe drva. Promjena fizikih i mehanikih
svojstava drva su uzrokovana kemijskim razgraivanjem organskih spojeva (lignina,
celuloze,). Drvo s kasnim stadijem trulei se ne moe iskoristiti kao tehniko drvo. Trule se
javlja u stojeem, oborenom i preraenom drvetu. Proces trulei tee razliito kod srnih i
bakuljavih vrsta zbog samih razlika u njihovoj histolokoj grai.
Po boji razlikuju se:
bijela trule - promjena prirodne boje drva u svijetlo-bijelu, bjeliastu ili ukastu boju
trulog drva;
crvena trule - promjena prirodne boje drva u crvenu ili smeu boju trulog drva;
boginjava trule - promjena prirodne boje drva u tamnosmeu boju trulog drva sa
nepravilno razasutim bijelim pjegama. Najee se javlja kao sekundarna pojava kod
hrasta koji je izgubio koru i bijel. Napada samo sr, a iri se naglo u smjeru debla. Kod
smee trulei esta je i tzv.kockasta trule kod koje se drvo raspada u kocke, godovi
se odjeljuju, a trulo drvo se moe pretvoriti u prainu;
proarana trule - kada na drvu nastaju smee mrlje razasute u vidu traka koje poute
ili pobijele;
Prema smjetaju razlikuju se:
periferna trule - kada je zahvatila vanjsku (perifernu) zonu drva, na poprenom
presjeku je u obliku prstena, uglavnom je posljedica vanjskih povreda u koje se nasele
gljive;
IS'07AB'09

12

Pridobivanje drva 1

centralna trule - kada je zahvatila unutranju (centralnu) zonu drva, te se poinje iriti
od anatomskog sredita debla, gdje je zaraza preko korijena ili kroz ostatke prelomljenih
grana;
nepravilna trule - kada je nepravilno zahvatila i vanjsku i unutranju zonu drva, poinje
se iriti od periferije debla, samo to zahvaa pojedine dijelove i u perifernom i u
centralnom dijelu stabla.
Trule smanjuje trajnost drva, umanjuje mu vrstou, tvrdou, elasticitet i ostala tehnika
svojstva, te drvo postaje neupotrebljivo za tehnike svrhe. Openito se moe rei da gljive koje
uzrokuju smeu trule dovode do brzog smanjenja vrstoe drveta, gljive koje uzrokuju bijelu
trule dovode do sporijeg smanjenja vrstoe drveta (uz izuzetke), pojedina tehnika svojstva
padaju razliitom brzinom i odreenim redoslijedom, te premda drvo u poetku trulei izgleda
nepromijenjeno vrstoa mu je smanjena.
Mjeri se kao i promjena boje.
Mokra sr. Kod jele se ponekad u blizini srike nalazi se zona drva s visokim sadrajem vode to
se naziva mokra sr. Mokra sr se pojavljuje i kod zdravih stabala jele, ali njezinu pojavu ne
znamo objasniti. Ne smatra se grekom i nakon suenja oble grae moe nestati. No prijanja
istraivanja dovodila su u vezu pojavu mokre sri sa suenjem jele i poetkom pojave trulei ili
drugih greaka. Pretpostavka je da pojavu poveanog udjela vode u sredinjem dijelu
poprenog prereza na donjem dijelu stabala jele uzrokuje poveana bakterijska aktivnost.

Oteenja od insekata
Buotine (hodnici) i rupe (otvori) - oteenja koja insekti stvaraju u drvu. Razlikujemo oteenja
po dubini, veliini i broju.
Po dubini:
plitke, kada nisu dublje od 5 mm,
duboke, kada su dublje od 5 mm.
Po veliini:
sitne, kada je promjer do 3 mm (muiavo drvo),
krupne, kada je promjer vei od 3 mm (crvotono drvo).
Po broju:
mala muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine, najvie 1 po metru duine
umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene na jednoj i drugoj strani daske ili na
dvije strane gredice,
srednja muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine, najvie 4 po metru duine
umskog sortimenta ili piljene grae rasporeene naizmjenino na jednoj i drugoj strani
daske ili na dvije strane gredice,
velika muiavost odnosno crvotonost: kada su buotine rasporeene u grupama po
itavom platu umskog sortimenta ili piljene grae na obje strane daske ili na sve etiri
strane gredice.
Mjere se dubina i promjer otvora, sa tonou od 1 mm, kao i broj po metru duine. Iskazuje se
u izmjerenim veliinama i brojem po metru duine, s tim to se kod piljene grae greka
iskazuje za svaku oteenu stranu.

IS'07AB'09

13

Pridobivanje drva 1

II. NORMIZACIJA OBLOG DRVA

Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opu i
viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za aktivnosti i njihove rezultate te jami
najbolji stupanj ureenosti u datim uvjetima.
Normizacija se temelji na sljedeim naelima:
pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme
hrvatskih norma, prihvaanje hrvatskih norma, te dragovoljna uporaba hrvatskih norma,
konsenzus o sadraju hrvatskih norma,
javnost rada u svim njegovim fazama i obavjeivanje jav-nosti na prikladan nain,
sprjeavanje prevladavanja pojedinanih interesa nad zajednikim interesom,
meusobna usklaenost hrvatskih norma,
uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike i pravila te rezultata meunarodne i
europske normizacije.
Hrvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno
normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije:
poveanja razine sigurnosti proizvoda i procesa,
uvanja zdravlja i ivota ljudi te zatite okolia,
promicanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga,
osiguranja svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
poboljanja proizvodne uinkovitosti,
ogranienja raznolikosti, osiguranja spojivosti i zamjenjivosti te
otklanjanja tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.

Sastoji se od veeg broja tehnikih odbora meu kojima je i Tehniki odbor 218 (HZN/TO 218,
Drvo, podruje: nemetalni materijali). Ovaj odbor zaduen je za koordinaciju donoenja
slubenih normi vezanih uz drvo i drvne proizvode. Njegovo podruje rada je:
Priprema norma u podruju obloga drva i piljene grae koje obuhvaa:
o

trupce, neprofiliranu piljenu grau i drvo u svim vrstama uporabe

definicije i mjerenje.

Priprema norma u podruju svojstava drva koje obuhvaaju: svojstva prirodne ili
postignute otpornosti drva i gradiva od drva na bioloka djelovanja, svojstva zatitnih
sredstava, postupke postizanja trajnosti, postupke ispitivanja mehanikih svojstava drva,
utvrivanje razreda rizika, metode ispitivanja (zatitna sredstva za drvo, zatieno drvo i
gradiva na osnovi drva) i tumaenje rezultata, specifikaciju zatitnih sredstava za drvo i
zatieno drvo po razredima rizika ukljuujui postupke, metode provjere kakvoe te
nazivlje.

Zakonska regulativa:
Zakon o klasifikaciji neobraenog drva
Pravilnik o mjerenju, razvrstavanju i obiljeavanju neobraenog drva

IS'07AB'09

14

Pridobivanje drva 1

Tablica 1. Popis odnosnih normi pridobivanja drva

HRN EN 844-1:1999

HRN EN 1310:1999

Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 1. dio: Opi nazivi zajedniki za oblo i

piljeno drvo (EN 844-1:1995)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 2. dio: Opi nazivi povezani s oblim drvom
(EN 844-2:1997)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 5. dio: Nazivi povezani s dimenzijama
obloga drva (EN 844-5:1997)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 8. dio: Nazivi povezani sa znaajkama
obloga drva (EN 844-8:1997)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 10. dio: Nazivi povezani s promjenom boje
i napadom gljiva (EN 844-10:1998)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 11. dio: Nazivi povezani s oteenjem drva
od insekata (EN 844-11:1998)
Oblo i piljeno drvo -- Nazivlje -- 12. dio: Dodatni nazivi i kazalo (EN 84412:2000)
Oblo i piljeno drvo -- Metoda mjerenja svojstava (EN 1310:1997)

HRN EN 1311:1999

Oblo i piljeno drvo -- Metoda mjerenja biolokih oteenja (EN 1311:1997)

HRN EN 1315-1:1999

Razredba dimenzija -- 1. dio: Oblo drvo listaa (EN 1315-1:1997)

HRN EN 1315-2:1999

Razredba dimenzija -- 2. dio: Oblo drvo etinjaa (EN 1315-2:1997)

HRN EN 1316-1:1999

Oblo drvo listaa -- Razvrstavanje po kakvoi -- 1.dio: Hrast i bukva (EN

1316-1:1997)
Oblo drvo listaa -- Razvrstavanje po kakvoi -- 2. dio: Topola (EN 13162:1997)
Oblo drvo listaa -- Razvrstavanje po kakvoi -- 3. dio: Jasen i javori (EN
1316-3:1997)
Razvrstavanje po kakvoi oblog drva etinjaa -- 1. dio: Smreke i jele
(ENV 1927-1:1998)
Razvrstavanje po kakvoi oblog drva etinjaa -- 2. dio: Borovi (ENV 19272:1998)
Razvrstavanje po kakvoi oblog drva etinjaa -- 3. dio: Arii i duglazije
(ENV 1927-3:1998)

HRN EN 844-2:1999
HRN EN 844-5:1999
HRN EN 844-8:1999
HRN EN 844-10:1999
HRN EN 844-11:1999
HRN EN 844-12:2001

HRN EN 1316-2:1999
HRN EN 1316-3:1999
HRN ENV 1927-1:2000
HRN ENV 1927-2:2000
HRN ENV 1927-3:2000

IS'07AB'09

15

Pridobivanje drva 1

III. USPOREDBA STARIH (JUS D.A0.101) I NOVIH (EN 1310:1997) NORMI

JUS D.A0.101

EN 1310:1997
Eliptinost

Mjere se najvei i najmanji promjer (tonost u

1cm) i nepravilnost se izraava njihovom
razlikom u odnosu na vei promjer.

Mjeriti minimalno 1m od veeg kraja trupca,

mjere se najmanji i najvei promjer te se
njihova razlika u cm i postotku stavlja u odnos
sa veim promjerom.

Koninost
Mjere se promjeri na debljem i tanjem kraju i
njihova razlika podijeli sa njihovom
meusobnom udaljenou. Izrauna se
odnosom pada promjera po tekuem metru
prema veem promjeru. Na prvom trupcu
mjerenje poinje na mjestu na kojem prestaje
velika deformacija.

Promjeri se mjere minimalno 5cm od svakog

kraja (u sluaju prvog trupca mjeri se 1m od
debljeg kraja), te se njihova razlika (u cm po
metru tekuem) stavlja u odnos sa duinom
njihovog razmaka.

Zakrivljenost
Mjere se najvea visina luka na zakrivljenoj
duini i duina tetive tog luka (tonost 1cm).
Visina luka se podijeli sa duinom sortimenta i
izraava se u postotku.

Mjere se najvea visina luka na zakrivljenoj

duini i dijeli se sa razmakom izmeu dva
kraja zakrivljenosti. Izraava se u cm po m'.

Nepravilnost strukture drveta

Nejednakost irine godova mjeri se na elu
rezane grae koje ima ue godove. Povue se
ravna linija okomito na godove, najvee
mogue duine. na toj se liniji izmjeri irina
najireg i najueg goda sa tonou od
0,5mm. Nejednakost se izraava izraunatom
razlikom mjerenih irina. Kod oble grae je isti
postupak mjerenja, samo se godovi u srcu do
10% promjera ne uzimaju u obzir.

Prosjena irina goda mjeri se vanjskih 75%

reprezentativnog promjera. Povue se linija
(okomito na godove) du koje se prebroje
godovi te se duina linije (u mm) podjeli sa
brojem godova.

Reakcijsko drvo

Ne mjeri se ve se samo konstatira greka.

Ovisno o metodi mjerenja - mjeriti duljinu i/ili

irinu pravokutnika koji zatvara greku, te
izraziti u cm ili % sa ukupnom
irinom/duljinom povrine na kojoj se javlja.
Ne mjeriti samo konstatirati greku.

Kovrdavost
Na poprenom presjeku rezane grae, izmjeri
se povrina punog presjeka i dio povrine sa
grekom, te se izrazi postotnim udjelom s
obzirom na povrinu punog presjeka.

Ovisno o metodi mjerenja mjeri se duljina

i/ili irina pravokutnika koji zatvara greku te
se izraava u cm ili postotku s obzirom na
ukupnu mjerenu povrinu. Ne mjeri se ve se
konstatira.

Ekscentrinost srca
Mjeri se udaljenost srca od sredita presjeka
oble grae (tonost 1cm) i izraava odnosom
ekscentrinosti prema srednjem promjeru.
IS'07AB'09

Mjeri se udaljenost srca od sredita presjeka

oble grae, izrazi u cm ili postotku s obzirom
na srednji promjer.
16

Pridobivanje drva 1

JUS D.A0.101

EN 1310:1997
Dvostruko srce

Mjeri se razmak izmeu centara (tonost 1cm)

i izraava odnosom tog razmaka i srednjeg
promjera trupca.

Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Dvostruka bijel
Mjeri se irina pojasa sa tonou od 1cm i
izraava izmjerenom irinom.

Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Urasla kora
Ovisno o metodi mjerenja (na rezanoj grai)
mjeri se duljina i/ili irina pravokutnika koji
zatvara greku te se izrazi u cm ili postotku s
obzirom na ukupnu irinu i/ili duljinu povrine.
Zabiljei se broj greaka koje su due od 1m i
koje se proteu preko ukupne duljine grae.
Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Usukanost ice

Mjeri se veliina otklona ice na duini od 1m,

sa tonou od 1cm, a izraava se odnosom
veliine otklona prema promjeru u postotcima.

Mjeri se veliina otklona ice na duini od 1m

(odabere se dio trupca sa najveom
usukanosti). Izrazi se u cm po metru tekuem
ili kao postotak. U sluaju prvog trupca
mjerenje se vri minimalno 1m od debljeg
kraja.

Smolenice
Mjeri se irina i duina smolenice na najveem
dijelu (tonost 1mm) i iskazuje izmjerenim
veliinama.

Ovisno o nainu mjerenja - mjeri se najdulja

os smolenice (u mm), ako ih je vie zabiljei se
i broj po m' ili po ukupnoj duljini trupca. Ne
mjeri se ve se samo konstatira.

Kvrge

okrugle i duguljaste mjere se najmanji

promjer presjeka kvrge (tonost 1 mm) i
izraava izmjerenom veliinom.

polegue mjeri se duina presjeka na

rubu grae (tonost 1mm) i izraava
izmjerenom veliinom.

skupne kvrge mjeri se svaka kvrga

zasebno i izraava brojem svih kvrga u
skupini i zbrojem njihovih veliina.

kvrge u vijencu mjeri se najvea kvrga u

vijencu

sljepice utvruje se dubina sljepice pod

platem, pa se od polumjera oblovine, na
mjestu na kojem se sljepica javlja, odbije
umnoak tog polumjera i odnosa izmeu
visine i irine usta sljepice.

IS'07AB'09

mjeri se manji promjer kvrge (u mm) ne

uzimajui u obzir okolni kalus.

sljepice ovisno o metodi mjerenja, mjeri

se visina luka sljepice (u mm), ne mjeri se
ve se samo konstatira.

17

Pridobivanje drva 1

JUS D.A0.101

EN 1310:1997
Paljivost

Kod jednostruke paljivosti se mjere duina

pukotine i promjer ela trupca na kojem se
paljivost nalazi. Kod zvjezdaste i unakrsne p.
se mjere duine pukotina (u cm) i promjer ela
trupca, a izraava se odnosom najdue
pukotine prema srednjem promjeru trupca uz
naznaku broja krakova paljivosti.

Ovisno o nainu mjerenja kod jednostruke

paljivosti mjeri se duina pukotine (u mm) od
sredita prema van. Kod unakrsne i zvjezdaste
paljivosti mjeri se duina najdue pukotine (u
mm) od sredita prema van. Ne mjeri se ve
se samo konstatira.

Okruljivost
Mjere se promjer ili tetiva luka (u cm)
okruljivosti (ovisno o veliini) i izraavaju se
odnosom prema srednjem promjeru
poprenog presjeka na kojem se okruljivost
nalazi ili samoj irini presjeka.

Ovisno o nainu mjerenja mjeri se promjer

okruljivosti u mm ili u postotku s obzirom na
promjer trupca. Ne mjeri se ve se samo
konstatira.

Literatura:
1. Anon 1966: umarsko-tehniki prirunik. Ur: Luketa, S., Nakladni zavod Znanje,
Zagreb. 1-568 p.
2. Anon 1980: Greke drveta. umarska enciklopedija, knjiga II, ur: Potoi, Z.,
Jugoslavenski leksikografski zavod. 28-42.
3. Anon 1991: Standard za drvo, Hrvatske norme. Hrvatske ume, Zagreb. 1-96.
4. Jankovi, B., 1958: Krojenje oblovine: podela oblovine po principu maksimalnog
kvantitativnog iskorienja. Institut za nauna istraivanja u umarstvu NRS Beograd. 1294.
5. Ugrenovi, A., 1957: Eksploatacija uma. Udbenici Sveuilita u Zagrebu. 1- 481 p.
6. **Hrvatski zavod za norme (http://www.hzn.hr)
7. **Narodne novine online (http://www.nn.hr)

IS'07AB'09

18