Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
VJETINE
strategije uenja: primjenjena psihologije uenja, menadment, logiistika i organizacija uenja, vjetine
i tehnike timskog rada, komunikacione vjetine, upravljanje vremenom (time management), teorija
pismenosti i kreativno pisanje, razvoj kritikog miljenja i kritike analize.
-zajednike osnove-
B A NJ A L U K A
grupa autora
AKADEMSKE VJETINE
Sadraj
Uvod
13
15
16
CAL baza podataka strategija za uenje - Center for Advancement of Learning Muskingum College-a 17
Primjena CAL baze u izuavanju Akademskih vjetina na Panevropskom univerzitetu
1. Panja i sluanje
19
21
23
23
24
24
24
25
25
1.2.1. Osnovne zdravstvene potrebe, Slika o sebi i Nadgledanje ponaanja i ishoda u uenju
26
26
26
26
27
28
28
29
29
30
30
30
31
32
33
33
34
1.2.4.1. Koncentracija
34
36
37
2. Pamenje - memorija
2.1. Uvodne informacije o pamenju
39
41
41
42
42
43
1. Panja
i sluanje
1. Panja
i sluanje
44
44
48
48
48
49
52
54
54
55
55
58
59
66
66
67
68
69
70
2.3.5.6. Rijei-oznake
70
72
72
73
74
75
80
81
82
82
84
84
85
85
86
86
3. Motivacija
87
89
90
91
91
92
92
93
93
94
95
95
96
96
96
97
98
98
99
100
100
101
103
105
109
109
109
110
110
4.3.5. Upozorenje
113
114
118
118
118
119
4.6.2. SNS
121
121
122
123
123
124
125
4.6.9. Odslikavanje
126
127
127
5. Voenje biljeki
1. Panja
i sluanje
129
131
1. Panja
i sluanje
132
133
134
5.2.3. Priprema
134
136
136
137
137
139
141
142
145
145
146
5.2.7. Uestvovanje
147
148
5.2.9. Registratori
150
151
152
153
153
154
154
154
155
156
156
158
161
6. Upravljanje vremenom
163
168
168
170
170
171
172
172
173
176
176
177
177
178
178
179
179
180
180
182
182
183
184
184
184
6.4.2. Odugovlaenje
186
188
7. Organizacija
1. Panja
i sluanje
189
193
195
197
198
198
199
199
200
7.2.5. Registratori
200
201
205
7.2.8. Grafikoni
210
217
225
7.2.11. Matrice
227
229
230
234
236
238
239
242
1. Panja
i sluanje
245
247
248
248
248
249
250
250
250
253
255
257
259
261
262
262
263
264
10.Razumjevanje proitanog
267
269
269
269
270
270
270
270
272
272
272
273
274
275
276
280
281
283
283
286
287
288
288
289
291
291
293
293
294
295
295
295
296
298
299
299
300
300
301
303
303
303
305
305
309
310
311
314
316
10.4.4.7. PP strategija
317
317
318
10.4.4.10. AP strategija
319
320
321
322
322
323
10.4.4.16. ZN strategija
324
325
10.4.4.18. Prikupljanje
326
329
1. Panja
i sluanje
331
331
333
334
1. Panja
i sluanje
335
11.3.3. Priprema
337
338
340
341
345
345
345
346
346
347
349
351
351
353
354
355
356
12.2.12. Bubanje
356
358
358
359
360
360
10
343
363
365
366
366
367
367
369
373
374
375
376
376
377
378
379
379
380
381
383
385
385
386
386
387
388
14.2.1.4. Istraivanje
389
390
391
391
393
394
396
397
397
398
402
405
15.1.1 Modaliteti
407
407
408
409
1. Panja
i sluanje
410
410
410
411
15.2.4. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju levu stranu mozga (analitiki procesi).
411
15.2.5. Strategija za one koji ue a koji koriste svoju dominantniju desnu stranu mozga.
412
412
413
414
414
415
416
417
417
11
1. Panja
i sluanje
420
423
424
430
435
435
435
435
436
436
436
437
437
16.2.2. Pisma
438
438
439
16.2.3. Intervjui
440
440
440
441
12
433
443
457
457
459
460
461
462
463
463
464
465
465
466
466
468
469
469
470
473
479
1. Panja
i sluanje
Uvod
13
1. Panja
i sluanje
14
To su vjetine koje obuhvataju iroki spektar znanja i sposobnosti pojedinca kao to su komunikacija,
pismenost, psiholoke vjetine, sposobnosti i znanja vezanih posredno ili direktno za proces uenja,
sposobnosti i vjetine itanja i razumijevanja proitanog, logika, metodika, matematika, nauna
saznanja..., i koje su tom pojedincu neophodne da bi uspjeno zavrio studije, ostvario karijeru, te
bio osposobljen za doivotno (odn. cjeloivotno) uenje.
Da bi se realizovali navedeni ciljevi studenti bi tokom svog dodiplomskog i postdiplomskog studija
trebali da savladaju klaster znanja i praktinih vjetina koji bi obuhvatao:
Akademske vjetine;
Kreativno pisanje i teoriju pismenosti;
Retoriku i komunikacione vjetine;
Timski rad i socijalne vjetine.
Vei dio znanja, a posebno vjetina, obuhvaenih ovim modulom pretpostavljeni su u okvirima
optih kompetencija svih svrenih studenata u Evropskoj uniji, koji su minuciozno razraeni tzv.
Dablinskim deskriptorima studijskih ciklusa i predstavljaju kvalifikacione okvire evropskog prostora
visokog obrazovanja 1.
Akademske vjetine predstavljaju interdisciplinarni predmet koji obuhvata znanja i tehnike vjetine
iz vie uih i irih naunih i strunih oblasti koje ukljuuju, ali se ne iscrpljuju, sa poglavljima iz
primjenjene i opte psihologije uenja, panje, sluanja, motivacije i pamenja, menadmenta,
logistike i organizacije uenja, vjetine i tehnike timskog rada, osnovne komunikacione vjetine,
teorijska i praktina znanja vezana za upravljanje vremenom (time management) te razvoj kritikog
prua rezime motivacionih strategija. Glavna odlika je faktorska analiza psiholokih motivacija ili
pokretaa.
Voenje biljeaka
Radovi u ovom odjeljku ispituju strategije voenje biljeaka i strategije aktivnog uea na asu
odn. interaktivne nastave. Navedeni su pristupi i za predavae i za studente.
Organizacija
elaborira strategije organizovanja fizikih parametara vezanih za kompleks uenja (prostor, vrijeme,
tehnikalije, logistika) i organizovanja informacija u raznovrsnim akademskim zadacima, kao to
su uenje, kreativan rad, razumijevanje proitanog i voenje biljeaka. Najvei dio sadraja ovog
poglavlja ilustrovan je crteima i grafikim organizerima.
Timski rad, grupno i kooperativno uenje
1
Ovdje su navedene informacije o pravilima, strategijama i ciljnim zadacima radnih grupa i grupa za
The Framework for Qualifications of the European Higher Education Area (Berlin Bergen Communique-2005
15
Uvod
1. Panja
i sluanje
Uvod
Ispitivanje/presliavanje
1. Panja
i sluanje
Ispitni kompleks
razmatra opte strategije upravljanja vremenom bazirane na pozitivnoj selekciji aktivnosti i zadataka
odreivanjem prioriteta, ukljuujui i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza.
Pritom, osnovni kriterij selekcije postaje radna, ivotna i socijalna relevantnost tih aktivnosti odn.
zadataka. Razmatraju se tehnike poveanja line produktivnosti i onemoguavanja ometanja, kao
i predupreivanje mehanizama odugovlaenja, te specifine strategije upravljanja vremenom
vezane za kompleks uenja i stvaralakog rada.
Kreativno pisanje
U ovom poglavlju razmatraju se koraci, vjetine i strategije koji ine proces pisanja (eseja,
seminarskih radova, monografija i naunih radova), osnovi teorije pismenosti, organizacija i
aktivnosti pisanja. Neki tekstovi su napisani za predavae dok su drugi za studente.
16
Ekonomija i drutvo zasnovani na znanju imaju u svojoj sutini kombinaciju etiri nezavisna
elementa: 1) proizvodnju znanja preteno kroz nauna istraivanja; 2) transmisiju znanja kroz
obrazovanje i osposobljavanje; 3) diseminaciju znanja kroz informacione i komunikacione
tehnologije; 4) korienje znanja u tehnolokim inovacijama.
Uvod
1. Panja
i sluanje
Stoga procesi uenja i savladavanja strunih vjetina za XXI vijek obuhvataju etiri velike kategorije:
Digitalnu pismenost
Kreativno miljenje
Efektivnu komunikaciju i
Visoku produktivnost
Digitalna pismenost znai da studenti treba da postignu izuzetne rezultate u oblasti nauke,
tehnologije i kulture koristei i razumijevajui informacije.
Kreativno miljenje pripada kategoriji intelektualnih sposobnosti za primjenu informacionih i drugih
savremenih tehnologija u sloenim situacijama, kako bi student mogao da razumije posljedice onoga
to radi. Ove sposobnosti su ivotne vjetine formulisane u kontekstu digitalnih tehnologija.
uspjeh u bilo kojoj oblasti poslovanja, proizvodnje, istraivanja i drugim kreativnim djelatnostima,
potrebne su vjetine: timskog rada, uenja drugih za sticanje novih vjetina, pruanja usluga
klijentu, liderstva, pregovaranja i rada sa razliitim grupama ljudi. Medjutim, teoretiari ostavljaju i
otvorenu dilemu - koliko god informacione tehnologije mogu da igraju vodeu ulogu u efektivnoj
komunikaciji, one mogu da otvore i razliite etike dileme.
Visoka produktivnost se ne stie neposredno kao vjetina odn. sposobnost u toku obrazovanja,
ali set vjetina u ovom klasteru poinju da se izgrauju ve tokom procesa obrazovanja i sticanja
znanja.
CAL baza podataka strategija za uenje - Center for Advancement of Learning Muskingum
College-a
Centar za unapreenje uenja (CAL-Center for Advancement of Learning) na Muskingum koledu razvio
je bazu podataka posveenu doivotnom uenju. Strunjaci Centra pomau studentima da razviju strategije
neophodne za uspjeh u radu na fakultetskim kursevima i tokom studiranja.
CAL baza podataka strategija za uenje namjenjena je studentima, predavaima, tutorima i savjetnicima.
17
Uvod
1. Panja
i sluanje
Mada su namjenjene visokom obrazovanju, neke strategije se mogu primjeniti i u srednjem obrazovanju
dok druge mogu biti modifikovane kako bi zadovoljile te potrebe. Pored toga, neke strategije mogu uspjeno
koristiti i zaposleni.
Kad su studenti u pitanju, pristupani format baze podataka olakava korisnicima da ocjene svoje stilove uenja, da
prepoznaju odgovarajue strategije uenja kako bi maksimalno iskoristili svoje prednosti i nadoknadili nedostatke,
i kako bi postali odgovorniji za sopstveno uenje. to se tie predavaa, savjetnika i tutora, baza prua informacije
relevantne za akademsko savjetovanje studenata i pospjeivanje njihovog uspjeha na akademskom polju.
Predavai mogu koristiti informacije iz baze za planiranje efikasnih aktivnosti u uionici.
Knjiga obuhvata i dva znaajna praktina dodatka:
ANEKS (1) - Procjena stilova uenja i odgovarajue strategije
Strategije procenjivanja stilova uenja omoguavaju predavaima i studentima da evaluiraju vlastite slabosti
i prednosti u procesu uenja te da definiu prilagoeni stil uenja pojedinca kojim e se ostvariti maksimalna
efektivnost i efikasnost rezultata uenja, odn. da se profilie individualizovani kanal za obradu podataka i
upotrebu strategija uenja i kreativnog rada.
ANEKS (2) - Opte strategije za ivot posle koleda
Znati svoje nedostatke je vano ali jo je vanije znati svoje prednosti, interesovanja i vrline. Ovaj dodatak
se bavi planiranjem karijere, pripremanjem odgovarajuih rezimea i intervjua i prilagoavanjem poslovnom
okruenju.
Knjiga obuhvata izuzetno obimnu bibliografiju resursa u oblastima koje su obuhvaene akademskim
vjetinama.
Bibliografija resursa prua detaljan spisak referenci rasporeenih prema alfabetskom redoslijedu i prema
funkcionalnom principu na:
o Bibliografiju autora
o Bibliografiju naunih oblasti odn. tema
Izvjestan broj trenutnih i bivih lanova osoblja Centra za unapreenje uenja doprinjeo je ovoj bazi podataka
prikupljajui reference, pregledajui lanke i primjenjujui strategije na specifine kurseve.
18
Darlene Applegate
Katie Barnes-Kerrigan
John Bower
Katrina Buchanan
Connie Carroll
Carol German
Eva Granitsas
Mary Beth Harms
Kyle Harrington
Marcia Hartman
Kathy Hicky
Debbie Hurst
Joan Ihlenfeld
Carole Kerper
Cindy Krause
Guy Laurent
Sue McCauley
Kristy McCormick-Powell
Karen McGuire
Al Mueser
Paul Naour
Jen Navicky
Julie Richesson
Judy Scheltz
Carol Smith
Paul Wesner
Ginny Zellers
Uvod
Objavljivanjem prevoda ove baze na jezicima naroda BiH u obliku tampane knjige namjenjene za interno
koritenje studentima na Panevropskom univerzitetu APEIRON i u hipertekstualnom obliku prilagoenom
WEB-u odajemo priznanje i zahvalnost svim autorima, akademskom osoblju i ekspertima koji su uestvovali
u stvaranju CAL - Learning Strategies Database.
1. Panja
i sluanje
Projekat
19
Uvod
1. Panja
i sluanje
Prof. dr Refik eibovi koji je kao osniva BO-Beogradske otvorene kole i AAOM-Akademske obrazovne
mree u Srbiji doprinjeo uvoenju alternativnih oblika nastave i komunikacije u nastavnom procesu, te
uvoenju pojedinih sadraja akademskih vjetina u edukativnu praksu postsekundarnog obrazovanja.
Posebno je u tom kontekstu znaajan njegov rad u reformi visokog obrazovanja, te uvoenju klasterskog i
modularnog koncepta izgradnje kurikuluma, odn. tretiranje vjetina kao ravnopravnog izvora kompetencija u
oblasti visokog obrazovanja. Praktini podsticaji, primjeri i sugestije koje nam dao prof. eibovi pomogli su
da profiliemo sadraj predmeta Akademske vjetine, te da ustrajemo u ovom poduhvatu.
Darko Uremovi, kao odgovorno lice izdavaa i predsjednik Upravnog odbora Panevropskog univerziteta,
uloio je velike napore u prireivanju ovog izdanja, elektronskoj obradi sadraja, koordinaciji velikog broja
subjekata koji su ukljueni u ovaj poduhvat, a lino je obradio poglavlje Upravljanje vremenom, kao doprinos
rjeavanju problema sa kojima se suoava u vlastitoj projektantskoj i menaderskoj praksi.
Prevodilac prof. Tijana Maksimovi je uloila ogroman napor prevodei ovo obimno izdanje sa velikim
brojem strunih termina, ali i prevodei odn. redizajnirajui veliki broj slika i grafikona koje se nalaze u ovoj
publikaciji.
Studenti i radnici Panevropskog univerziteta koji su uloili velike napore u lektorisanju, grafikom dizajnu i
prelomu ove vanserijske publikacije.
Na ovo izdanje se primjenjuju copyright autorska prava iz: The GNU Free Documentation License:
A copy of the license is included.
The license uses grants free access to our content in the same sense as free software is licensed
freely. That is to say, content of Akademske vjetine can be copied, modified, and redistributed
so long as the new version grants the same freedoms to others and acknowledges the authors of
the articles used (a direct link back to the article satisfies our author credit requirement). Articles
included in this publication therefore will remain free under the GFDL and can be used by anybody
subject to certain restrictions, most of which serve to ensure that freedom.To fulfill the above goals,
the text contained in this publication is copyrighted (automatically under the Berne Convention)
by Ameritech and Muskingum College contributors and licensed to the public under the GNU Free
Documentation License (GFDL). The full text of this license is at Wikipedia:Text of the GNU Free
Documentation License.
20
1. Panja i
sluanje
1. Panja
i sluanje
Kvalitet i kvantitet panje je vitalan za proces uenja. Proces poklanjanja panje utie na sposobnost
studenta da prebaci nove informacije iz ulnog pamenja u kratkorono. Moramo ouvati visok nivo panje
tokom ponavljanja kako bi se informacije preselile u kratkorono pamenje.
Najvaniji inilac sistema pamenja za poboljanje samog rada pamenja jeste proces panje.
Vjerovatnoa da e informacija u radnom pamenju biti upijena ili izazvati da se pojave odreeni tragovi
iz dugoronog pamenja zavisi od toga koliko snano posvetimo panju informaciji u radnom pamenju
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).
Slaba panja ograniava jasnost informacije koja moe biti upijena u dugorono pamenje ili koja
moe podstai pojavljivanje eljenog sjeanja iz dugoronog pamenja. Kada se vie panje pokloni radnom
pamenju, informacija je jasnija i olakava upijanje ili pojavljivanje. Vie jasnijih detalja e biti zabiljeeno u
dugoronom pamenju, a vjerovatnoa da emo ih se kasnije prisjetiti e porasti. Stoga, uei da poveamo
nivo panje, moemo poboljati kvalitet rada pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).
Kada obraamo panju na sadraj radnog pamenja, nivo intenziteta nije jedini inilac koji varira.
Naa panja se takoe mijenja i u odnosu na razliite detalje ideja, slika i percipiranih elemenata koji se uvaju
u radnom pamenju. Drugim rijeima, vie panje poklanjamo nekim detaljima nego nekim drugim. Naravno,
oni detalji kojima poklonimo najvie panje e vjerovatnije biti zabiljeeni nego oni na koje ne obraamo
panju. . . . voljno rasporeujemo panju na sadraj radnog pamenja. Oni detalji u radnom pamenju na koje
obratimo vie panje vjerovatnije e biti zabiljeeni u dugoronom pamenju i kasnije e se iz njega pojaviti
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 10).
Nivo i rasporeenost panje kombinuju se u ukupnoj koliini panje posveene svakom detalju
odreene misli u radnom pamenju. . . . Razlika izmeu nivoa i rasporeenosti panje je vanja za pamenje
zato to mnoge manipulacije koje moemo obaviti radi poveanja nivoa nemaju uticaja na rasporeenost
panje. Obrnuto, mnoge od manipulacija koje mijenjaju rasporeenost panje (prenosei panju na odreene
detalje u radnom pamenju) esto nemaju nikakvog dejstva na ukupni nivo intenziteta (Herrmann, Raybeck
i Gutman, 1993, str. 10-11).
ponavljanje
INPUT
SENZORSKO
PAMENJE
panja
KRATKORONO
PAMENJE
kodiranje
OUTPUT
pronalaenje
DUGORONO
PAMENJE
23
Postoje etiri komponente poklanjanja panje, od kojih svaka utie na nau sposobnost da odrimo
panju (Coleman, 1993, str. 1-29).
1. Panja
i sluanje
Motivacija za uenje, na koju utie zainteresovanost za materijal kao i prethodni uspjesi i neuspjesi.
Sposobnost da se razlikuju vanije od manje vanih informacija. Vjetina u ovoj oblasti moe se
pospjeiti traenjem kljunih rijei u govoru ili pisanom materijalu (npr. sljedea tri inioca, da
zakljuimo, pored toga i najvanije razmatranje), oslukivanjem promjena u govornikovom
glasu, upotrebom informacija na tabli ili projektoru, traenje gestovnih nagovetaja (tj. pogled,
blizina, stav) ili uoavanjem ponavljanja odreenih ideja u govoru.
Poremeaj nedostatka panje (ADD Attention Deficit Disorder) je skup odlika ponaanja uoenih
u razliitom stepenu i kod djece i kod odraslih: panja kratkog trajanja, tekoa pri koncentrisanju, lako
odvlaenje panje i tekoa u kontrolisanju nagona (Coleman, 1993, str. 1-29). Propratni oblici obuhvataju
tekoe u praenju uputstava ili povinovanju pravilima, tekoe u jezikoj obradi, slabe organizacione vjetine,
slabe drutvene vjetine, nizak nivo samopotovanja i slabe perceptualne motorne vjetine. Karakteristike
ovog poremeaja su najuoljivije u nestrukturisanim, bunim ili visoko-stimulativnim situacijama (Coleman,
1993, str. 4).
Primarni ADD je nasljedan. Sekundarni ADD moe nastati usljed raznovrsnih uzroka, ukljuujui
poremeaje raspoloenja, primarne neuroloke poremeaje, neke hromozomske poremeaje, prenatalne
povrede, postnatalne povrede ili bolesti, prevremeno roenje ili izloenost prevelikim nivoima radijacije. Neki
strunjaci smatraju ADD poremeajem uenja. Meutim, studenti bez poremeaja uenja ili ADD mogu imati
tekoe u posveivanju panje.
Stanja i situacije koje nisu ADD mogu uticati na sposobnost studenta da posveti panju (Coleman,
1993, str. 1-29). To su:
24
poremeaji uenja
napadi bolesti
nedostatak motivacije usljed kunog okruenja u kojem se uenje ne cijeni ili zbog prethodnih
neuspjeha u akademskim aktivnostima
slaba ishrana
Primarna svrha strategija vezanih za panju jeste da prue alternativu koja ne obuhvata uzimanje
lijekova za poboljanje koncentracije i panje.
1. Panja
i sluanje
Strategije za poboljanje panje i sluanja mogu se primjeniti na vie akademskih situacija, kao to su:
tokom predavanja
Strategije za panju su korisne na vie naina. U akademskom smislu, unaprjeene vjetine
posveivanja panje mogu pozitivno da utiu na uspjenost studenta u pisanju biljeaka, uestvovanju
na asu, itanju, praenju uputstava, obavljanju zadataka, grupnom uenju, pripremi za ispit i polaganju
ispita. Studenti sa selektivnom panjom ili ADD imaju otean proces uenja. Stoga, strategije osmiljene da
pomognu u poklanjanju panje su vitalne za njihov akademski uspjeh.
U drutvenom smislu, unaprjeene vjetine poklanjanja panje mogu pozitivno da utiu na sliku koju
student ima o sebi i njegovo samopotovanje jer poinje da uoava svoje prednosti i slabije strane. To, opet,
moe uticati na studentovu spremnost da uestvuje u grupnim aktivnostima, uspjenost u grupnim aktivnostima,
osjeaj organizovanosti i kontrole i sposobnost da se prikladno ponaa u nestrukturisanim situacijama.
25
1. Panja
i sluanje
San
Ishrana
Fiziko stanje
Vjebanje
Mentalno zdravlje
26
Sljedee savjete mogu koristiti predavai, savetnici, tutori i roditelji kako bi pomogli studentu da
pobojava sliku o sebi. Stavke 7 do 14 definisao je Koleman (Coleman,1993, str. 90-96).
Pruite studentu jasna i jednostavna uputstva o zadatku; koristite to je mogue vie ula.
1. Panja
i sluanje
Student e ili postati siguran u svoju sposobnost ocjenjivanja samog sebe, ili e postati svjestan
svojih netanih pretpostavki.
Uputite studenta u voenje pisanih biljeaka o tome kako su zadaci obavljeni, ocjenama zadataka,
profesorskim komentarima, proseku ocjena, Itd.
27
1. Panja
i sluanje
Unutranji ometai su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu. Obuhvataju nezainteresovanost,
nedostatak motivacije i nisko samopotovanje. Strategije opisane u poglavlju Motivacija su relevantne i za
uklanjanje unutranjih ometaa.
Nezainteresovanost
Aktivno koristite novo znanje postavljajui pitanja, predviajui sljedee korake, razgovarajui i piui.
Motivacija
Odredite specifine ambicije ili ciljeve koji se mogu ostvariti kroz uspjeh u koli ili na nekom asu.
Komentari mogu obuhvatiti Nikad neu poloiti ovaj ispit ili Nije mi mjesto na fakultetu.
28
Ovo je proces davanja prikladnih prijedloga samom sebi radi pozitivnog uticaja na sopstvena osjeanja.
Izjave mogu obuhvatiti Vrlo sam pripremljen za ovaj ispit ili Mogu da zavrim istraivaki rad
na vrijeme.
1. Panja
i sluanje
Faktori okruenja
Prostor u kom uimo treba da bude lien ometaa kao to su buka ili kretanje ljudi. Podesite svjetlo
tako da ne bljeti ili ne sija direktno u oi. Ne treba da bude ni pretamno ni presvjetlo. Izbjegavajte
da sjedite u sjenci. Prostorija bi trebalo da ima prijatnu temperaturu. Ako ne moete da kontroliete
temperaturu prostorije, prikladno se obucite. Oblaenje u slojevima je bezbjedna alternativa.
Izbjegavajte da sjedite na krevetu, kauu ili previe tapaciranoj stolici jer e vam u njima biti previe
udobno.
U uionici, student bi trebalo da odabere mjesto udaljeno od prozora, vrata, prijatelja, zidnih karata
i asovnika. esto je korisno sjesti u prednji dio uionice i izbjegavati sjedita na krajevima redova.
Naite centar energije prostorije na osnovu predavaevih postupaka. Sjedite tamo gdje drugi aktivni
studenti sjede. Opet, treba se obui tako da moete lako da se prilagodite temperaturi prostorije.
Ove teme su obraene i u poglavlju Opte strategije uenja budui da pripadaju akademskim
Lini problemi
Vano je prepoznati line probleme koje student doivljava. Izvjestan stepen saosjeanja je
koristan, kao i pomaganje studentu da odredi u emu lei problem. Meutim, podjednako je vano izbjei
ohrabrivanje ili pokuaje mjeanja u problem ukoliko nemate posebnu obuku. Uputite studenta profesionalnom
savjetniku umjesto toga. Poglavlje Anksioznost pred ispit sadri neke informacije u vezi sa oslobaanjem
od napetosti.
Pokuajte da ujete centralne teme prije nego izolovane injenice. Poveite injenice i teme ili
razliite teme meusobno ak i kada predava ne uradi to eksplicitno.
29
Budite aktivni tokom predavanja/vjebi. Stalno hvatajte biljeke. Ostavite marginu sa strane da
biste zapisali kljune rijei i pojmove. Postavljate pitanja (koristite spisak pitanja koji ste unaprijed
pripremili) i odgovarajte na pitanja. Predvidite ta e biti obraeno sljedee. Tokom pauza u
predavanju moete zapisati pitanja u svojim biljekama, podvui vane termine i pojmove, ili
povezati materijal sa predavanja sa proitanim zadatim tekstovima.
Isplanirajte da sumirate sadraj predavanja u narednih 8 sati; radite sa prijateljem ako je potrebno.
Ako nita drugo ne uspije, duboko udiite kako biste poveali dotok kiseonika. Ili, skinite jednu cipelu.
To uspostavlja temperaturnu razliku u vaem tijelu to vam moe pomoi da ostanete budni.
1. Panja
i sluanje
Sljedei savjeti vam mogu pomoi da ostanete usredsreeni tokom itanja zadatih tekstova.
Podjeli pa vladaj
30
Radite na jednom po jednom dijelu, prelazei na drugi dio kada dosada pone da se pojavljuje.
1. Panja
i sluanje
Ne mislite na ono to biste radije radili ili jednostavno odredite vrijeme za koje ete ih obaviti i
uklonite ih s puta.
Ako vam druge obaveze zamagljuju koncentraciju, napravite spisak onoga to treba kasnije da
obavite; tako ete ih privremeno ukloniti iz misli.
Koncentriite se
Umanjite stres
Evaluirajte
Ako je potrebno, zatraite pomo nekog drugog (predavaa, savjetnika, tutora, roditelja, prijatelja
od povjerenja) za evaluiranje napretka.
Stignite ranije na predavanje/vjebe kako biste mogli da odaberete mjesto u dijelu uionice u kom
ima najmanje ometanja (vidi odjeljak Uklanjanje spoljanjih ometaa).
Dok ekate da predavanje/vjebe pone, pregledajte biljeke od prethodnog dana kako biste uli
u predmet.
Ponesite odgovarajue materijale na predavanje/vjebu: sveske, knjige, olovke, hemijske, digitron, itd.
31
1. Panja
i sluanje
Proitajte zadate tekstove prije nego to treba da budu obraeni na predavanju/vjebi (ak i za
matematiku). Morate ih jednom proitati, tako da je najbolje obaviti to prije predavanja/vjebi. Ako
nemate vremena da paljivo proitate tekstove, barem ih pregledajte kako biste uoili glavne ideje.
Organizujte radove koje ste radili za taj kurs u fascikle ili registratore.
Naite posebno mjesto za uenje, ili mjesto koje se moe vremenom povezati sa uenjem.
Organizujte svoj radni prostor (sto, knjige, sveske, pribor) i neka vam sve to vam je potrebno
bude pri ruci. Savjeti su dati u odjeljku Prostorna organizacija u poglavlju Organizacija.
Razdjelite velike projekte na zadatke lake za rukovanje, zatim odredite rokove za zavravanje tih
manjih zadataka. Vidi poglavlje Upravljanje vremenom .
Broj asova predavanja/vjebi kao i njihov sadraj trebalo da paljivo budu razmotreni pri odabiru
kurseva.
Student koji ima problema sa panjom trebalo bi da odlui da se ne upie na asove koji su dui od
50 minuta ako je to mogue, naroito kurseve sa predavanjima u kojima su studenti malo aktivni.
Student koji ima tekoa sa panjom trebalo bi da odabere da se ne upie na spojene kurseve koji
idu jedan za drugim bez pauze izmeu.
Lino vrijeme
32
Trebalo bi urediti dnevne, nedjeljne, mjesene i semestralne rasporede kako bi pomogli u upravljanju
vremenom.
Trebalo bi odrediti vrijeme u rasporedu za adekvatno vrijeme za uenje kao i slobodno vrijeme.
Vrlo je vano da studenti periodino evaluiraju kako su isplanirali da provedu vrijeme i kako su ga
zapravo proveli. To pomae u razvijanju svijesti o praksi upravljanja vremenom.
Razliiti predmeti i aktivnosti bi uvijek trebalo da budu pomijeani tokom kratkih perioda uenja
kako bi se izbjegla dosada.
Susreti sa tutorom
Zahvaljujui sljedeim strategijama susreti sa tutorom (i druge intenzivne sesije uenja) mogu
postati produktivniji za studente koji imaju nedostatak panje.
Razmotrite promjenu rasporeda sastanaka kako biste pronali optimalno vrijeme koje odgovara
studentovoj zainteresovanosti ili nivou aktivnosti.
Podjelite zadatke na realne vremenske okvire konsultujui dnevne, nedjeljne, mjesene ili
semestralne planove.
1. Panja
i sluanje
Grupno uenje
Zahvaljujui sljedeim strategijama grupni sastanci mogu postati produktivniji za studente koji imaju
problema u uenju.
Grupa bi trebalo da se sastaje tokom kratkih vemenskih intervala ili bi trebalo da podjeli sastanak
na manje zadatke, provodei 15-20 minuta na svakom zadatku.
Grupa bi trebalo da se sastaje u prostoru bez ometanja (vidi Uklanjanje spoljanjih ometaa).
Ako studenti sa nedostatkom panje imaju loe drutvene vjetine ili kontrolu impulsa, trebalo bi da
budu postepeno uvedeni u situacije grupnog uenja; pored toga, nadgledanje medijatora bi moglo
biti korisno dok se student ne privikne na situaciju.
Strategija upravljanja vremenom, kao to su razdvajanje obnavljanja i vremenski planeri, pomau
studentima da odre panju na zadatku koji rade.
33
1. Panja
i sluanje
Uputite studente da ojaaju samo dobre koncentracione strategije. Drugim rijeima, ne ojaavajte
ponaanja u uenju koja predstavljaju slabe koncentracione strategije. Studenti bi trebalo i da budu svjesni
prepreka koncentraciji i izvora ometanja u svom prostoru za uenje i da ih analiziraju. Pogledajte odjeljke
Uklanjanje spoljanjih ometaa i Uklanjanje unutranjih ometaa za detaljnije savjete.
Loe koncentracione navike
Navedene su loe koncentracione navike kojih bi studenti trebalo da postanu svjesni i da pokuaju
da ih promjene kako bi poboljali koncentraciju:
Ulijetanje u zadatak bez razumijevanja uputstava, razmatranja svrhe zadatka ili povezivanja
zadatka sa kursom u cjelini.
Radimo neto drugo ili razmiljamo o pokretanju neeg drugog dok sjedimo da uimo.
Izbjegavajte da sanjarite o onome to elite da uradite time to ete da odredite vrijeme u rasporedu
kada ete ih zaista i uraditi.
Izbegavajte zabrinutost o onome to morate da uradite tako to ete napraviti spisak i kasnije to obaviti.
Memori i Joder (Memory i Yoder 1988) uradili su estodijelni vodi za poboljavanje koncentracije.
Svaki dio odgovara ciljevima strategije, i poseban plan djelovanja za pristupanje svakom od datih ciljeva.
Obezbjedite razumijevanje.
o Sasluajte ili proitajte uputstva i smjernice paljivo.
o Saznajte oekivanja koja treba ispuniti.
o Potraite objanjenje od predavaa ako je potrebno.
o Ne otpoinjite zadatak dok ne razumijete u potpunosti sva uputstva i oekivanja.
34
o Izbjegavajte sanjarenje o onome to biste radije radili tako to ete da odvojite vrijeme u
svom rasporedu da to i obavite.
o Obezbjedite raznovrsnost u uenju tako to ete raditi na jednom predmetu ili zadatku
kratko vrijeme ili tako to ete varirati aktivnosti u svakoj sesiji uenja.
1. Panja
i sluanje
Naite cilj.
o Poveite zadatak sa specifinim kratkoronim ili dugoronim ciljevima.
o Razmotrite cilj ka kome ete ii, kao to je rok zavretka, nivo kvaliteta, nivo napretka ili
ocjena.
Nagradite produktivnost.
o Nagradite sebe kada sprovodite dobre koncentracione navike.
35
1. Panja
i sluanje
Nakon to su zavrene sve grupne prezentacije i sve strategije procjenjene, otvoren je prostor za
studente da podjele dodatne strategije koje su koristili za poboljanje koncentracije.
Kompletna grupa potom razmatra u kojim situacijama bi odreene strategije bile najuspjenije ili
najmanje uspjene.
Svaki student to unosi u svoj dnevnik povezujui strategije sa buduim zadacima na kursu.
Sluanje Studenti moraju da aktivno sluaju kako bi nauili traeni materijal i bili sposobni da ga
prenesu drugima u svojim originalnim grupama.
Govorenje Studenti e biti odgovorni za prenoenje znanja steenog u jednoj grupi i njegovo
ponavljanje novim sluaocima u svojim originalnim grupama.
Razmiljanje Kako bi se uspjeno zavrila aktivnost u originalnoj grupi, mora postojati razmiljanje
na nekoliko nivoa o onome to je naueno u ekspertskoj grupi.
Kreativno miljenje Grupe moraju osmisliti nove naine za pristupanje, poduavanje i predstavljanje
materijala.
Uputstva za strategiju slagalice su data u sljedeem pasusu. Informacije o ovoj strategiji su preuzete
iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14.
septembar, 1994).
36
Definiite grupni projekat na kom e svi studenti tog kursa (godine) raditi.
Nasumino podjelite sve studente na grupe od po 4-5 studenata, u zavisnosti od ukupnog broja
studenata na kursu(godini), i dodjelite broj (1 do 4-5) studentima u svakoj od njih.
Ekspertima bi trebalo pruiti priliku da steknu znanje kroz itanje, istraivanje i diskusiju.
Grupa predstavlja rezultate cjelokupnom auditorijumu, ili mogu da uestvuju u nekoj aktivnosti
ocjenjivanja.
1. Panja
i sluanje
Herman, Rajbek i Gutman (Herrmann, Raybeck i Gutman 1993) opisuju nekoliko tehnika za
vjebanje panje.
Jedan od metoda vjebanja panje obuhvata vjebanje oslukivanja slabih zvukova ili traenje
priguenih svjetala pogledom. Ovaj metod je usmjeren na sposobnost odravanja panje.
Druga tehnika ukljuuje vjebanje obavljanja dvije stvari u isto vrijeme kako bi se poveala
sposobnost podjele panje.
Trea metoda obuhvata prepoznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se
ojaala sposobnost uoavanja detalja.
Alternativa metodama vjebanja panje jeste jednostavna praksa; odaberite situaciju u kojoj elite da
poboljate panju i zatim se iznova i iznova postavljajte u tu situaciju i vjebajte posveivanje panje.
37
1. Panja
i sluanje
38
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje memorija
39
1. Panja
i sluanje
40
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Sistem pamenja je smjeten u mozgu i produenoj modini, na vrhu kiemene modine. ...
Dobro je poznato da razliiti dijelovi mozga obavljaju razliite memorijske funkcije, a ispostavlja se da je
dio produene modine ukljuen u pohranjivanje informacija u dugorono pamenje. Sljepooni renjevi ...
su takoe ukljueni u biljeenje pamenja. Pored toga, razliiti tipovi pamenja su smjeteni u posebnim
dijelovima mozga. ... Budui da je memorijski sistem sainjen od modanog tkiva, na rad vaeg pamenja
naravno direktno utie stanje vaeg mozga. Loe zdravlje, zamor, neuhranjenost i konzumiranje droga mogu
dovesti do loeg rada pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 6-7).
Kada nas pamenje izda, to se dogaa na jedan od tri naina. Moe se desiti da ne uspije da
pohrani neto prvobitno u pamenje; moe se desiti da ne uspije da tokom vremena sauva ono to je
prvobitno pohranjeno; ili se moe desiti da ne uspije da se prisjeti neeg, uprkos uspjenom pohranjivanju
i retenciji (zadravanju) (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 7). To se esto oznaava kao pseudozaboravljanje zato to informaciju nikada zapravo nismo zaista znali. Jo jedan oblik pseudo-zaboravljanja
se naziva mentalna zamagljenost; ono potie od nepotpunog uenja usljed kog jasan neuroloki trag nikada
nije u potpunosti zabiljeen u mozgu.
Aspekt memorijskog sistema najvaniji za poboljanje rada pamenja jeste proces posveivanja
panje. Vjerovatnoa da e informacija u radnoj memoriji biti upijena ili dovesti do tog da se odreeni tragovi
jave iz dugorone memorije zavisi od toga koliko panje posvetimo informaciji u radnoj memoriji (Herrmann,
Raybeck i Gutman, 1993, str. 9). Dobro pamenje zahtjeva sposobnost da se posveti visok nivo panje svim
memorijskim zadacima i da se kontrolie raspodjela panje (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 9).
Za vie informacija o panji i pamenju videti u dijelu o Panji i sluanju.
41
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
CENTRALNI
PROCESOR
DUGORONO
PAMENJE
upijanje
ULA
RADNO
PAMENJE
izbijanje
Beleenje
Priseanje
Prema miljenju Hermana, Rajbeka i Gutmana (Herrmann, Raybeck i Gutman,1993, str.8), ljudski
sistem pamenja je sainjen od etiri funkcionalne komponente: ula, radne memorije, dugorone memorije
i centralnog procesora. Informacija se prima preko ula i prenosi od njih do radne memorije. Centralni
procesor kontrolie koliko se panje posveuje sadraju radne memorije (Herrmann, Raybeck i Gutman,
1993, str. 8). Informacije se mogu kretati izmeu centralnog procesora i radnog pamenja.
I ono to je novo percipirano i dugorona sjeanja koja su upamena mogu biti pohranjena u radnoj
memoriji. Ukoliko se njima ne pozabavimo, informacije u radnoj memoriji nestaju za priblino jedan minut.
Procesom upijanja informacije se kreu od radnog do dugoronog pamenja. Proces izbijanja obuhvata
prisjeanje informacija u dugoronom pamenju i njihovo pomjeranje u radnu memoriju.
Biljeenje je proces putem kog se informacije pohranjuju u dugoronom pamenju. Prisjeanje
se deava kada se pohranjene informacije uspjeno stimuliu novim informacijama koje su sa njima u vezi;
sjeanje tada izbija u radnu memoriju. Strategije dugoronog pamenja oslanjaju se na tri sutinske vjetine:
prepriavanje (iskazivanje informacija sopstvenim rijeima), organizovanje i smanjivanje koliine materijala
koji treba zapamtiti.
42
ponavljanje
INPUT
SENZORSKO
PAMENJE
panja
KRATKORONO
PAMENJE
kodiranje
1. Panja
i sluanje
OUTPUT
pronalaenje
2. Pamenje
- memorija
DUGORONO
PAMENJE
Sposobnost da se posveti panja je od kljune vanosti za pamenje zato to je to proces putem
kog se informacije kreu od senzornog do kratkoronog pamenja.
Vie informacija
Ponavljanje obuhvata nekakav rad ili djelanje koje ukljuuje novu informaciju. Osoba mora
odrati nivo panje tokom ponavljanja kako bi informacija bila pohranjena u kratkorono pamenje. Duina
vremenskog perioda tokom kog se informacija zadrava u kratkoronom pamenju proporcionalna je koliini
koja moe da bude pohranjena i kvalitetu memorije.
Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojeim znanjem kako bi ona postala
smislenija. Informacije se na taj nain prenose iz kratkoronog u dugorono pamenje.
Nedostatak raspoloivosti
o Neki procesi unitavaju djelimino ili potpuno pamenje i, stoga, originalne informacije
nisu vie raspoloive u pamenju. ... Vjeruje se da je nekoliko procesa ukljueno u gubitak
informacija iz pamenja. Najpoznatiji takav proces je osipanje u kom se trag fizioloki
rasipa. Zna se da modane elije odumiru usljed posljedica konzumiranja alkohola
i visokih temperatura koje prate bolest. Moe se oekivati da gubitak tih elija omete
pamenje (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993, str. 107). Tragovi pamenja mogu biti i
selektivno izmenjeni, prebrisani skorijim iskustvima ili nesvjesno iskrivljeni.
43
Nedostatak dostupnosti
o
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
44
Te dvije procedure za evaluaciju pamenja su memorijski upitnici i dnevnici pamenja
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).
Memorijski upitnik
Memorijski upitnici su usmjereni na etiri tipa memorijskih zadataka: znanje, dogaaji, namjere i akcije.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
2
Ponekad
zaboravim
3
4
5
6
Zaboravim tu i Zaboravim
Zaboravim
Zaboravim
tamo
polovinu puta prilino esto vrlo esto
Poljoprivreda
Antropologija
Umjetnost
Biologija
Hemija
Kuvanje
Gluma
Ekonomija
Engleski
Bonton
Strani jezik
Geologija
Geografija
Istorija
Higijena
Pravo
Knjievnost
Matematika
Muzika
Filozofija
Fizika
Politika
Religija
Pisanje
Drutvene nauke
Sociologija
Pozorite
Proitane knjige
Aktuelne vijesti
Starije vijesti
Zanimanje
Hobiji
Kune popravke
Vicevi
Speling
esto korieni telefonski brojevi
Svakodnevni podaci
Informacije nauene na poslu
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Yes
Yes
Yes
Yes
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
No
No
No
No
7
Uvijek
zaboravim
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
45
Sportovi
Kako se orijentisati u mjestima u kojima ste ivjeli
Prie
Poznata imena
Zakazane obaveze
Imena ljudi koje dugo poznajete
1. Panja
i sluanje
Yes
Yes
Yes
Yes
Yes
Yes
No
No
No
No
No
No
_____
_____
_____
_____
_____
_____
Dnevnik pamenja
o Dnevnici pamenja se takoe bave znanjem, dogaajima, namjerama i akcijama.
o Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamenja u specifinim
zadacima. Na primjer, oni biljee kada ste zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju
na ispitu.
2. Pamenje
- memorija
46
Znanje
_________________________________________________
_________________________________________________
Dogaaji Nedavni datumi _________________________________________________
_________________________________________________
Dogaaji Imena koja znate
_________________________________________________
_________________________________________________
Dogaaji Nedavni dogaaji
_________________________________________________
_________________________________________________
Namjera Zaboravili ste ta da uradite
_________________________________________________
_________________________________________________
Namjera - Odnijeti
_________________________________________________
_________________________________________________
Drugo
_________________________________________________
_________________________________________________
47
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
2. Pamenje
- memorija
Postavljanje ciljeva za unapreenje pamenja bi trebalo obaviti tek nakon to je rad memorije
evaluiran (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 29-30). Alatke vezane za rad pamenja, poput onih
opisanih u odjeljku Evaluacija pamenja, pruaju studentima informacije za razvijanje plana za pristup optim
i specifinim memorijskim zadacima.
Prvo, studenti moraju razmotriti koji su opti memorijski zadaci znanje, dogaaji, namjere i/
ili akcije najavaniji za njihove memorijske ciljeve. Zadaci su odgovarajue rangirani od najvanijih do
najmanje vanih. Dnevnik pamenja je koristan u ovoj fazi postavljanja ciljeva.
Potom, studenti bi trebalo da razmotre ciljeve vezane za specifine zadatke, koji odgovaraju
zadacima u memorijskom upitniku. Studenti odreuju koji specifini zadaci su najvanijih za njihove
memorijske ciljeve.
Konano, studenti biraju skup memorijskih strategija osmiljenih da pomognu ciljevima vezanim
za rad pamenja. Informacije o raznovrsnim memorijskim strategijama se mogu nai u odjeljku Specifine
memorijske strategije.
Budui da memorijske vjetine proimaju veinu akademskih zadataka, uspjenost u toj oblasti
moe imati dubinski, pozitivan uticaj na akademski uspjeh. Jedna od najoiglednjih oblasti u kojima to vai
jeste polaganje ispita. Meutim, obavljanje drugih, manje oiglednih zadataka moe biti poboljano pomou
memorijskih strategija: voenje biljeaka, razumijevanje proitanog i rjeavanje problema.
Memorijske strategije mogu poboljati na uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne i
organizacione komunikacije. Kako nas drugi vide je esto pod uticajem naeg izvoenja memorijskih zadataka
kao to je pamenje imena ili zakazanih obaveza.
Ovdje predstavljene memorijske strategije ureene su u okviru etiri kategorije: manipulacije
pamenjem, strategije asociranja, strategije grupisanja i druge strategije. Kombinacije memorijskih
strategija se mogu koristiti radi poveanja vjerovatnoe prisjeanja.
Strategije manipulacija pamenjem
Cilj manipulacija pamenjem je poboljanje memorijske sposobnosti. Memorijske manipulacije
pokuavaju da indirektno ali do optimalnih mogunosti uveaju panju tako to pristupaju osnovnim
komponentama memorijskih zadataka (vidi Uvodne informacije o pamenju za priu o Memorijskim zadacima).
Postoje etiri tipa manipulacija pamenjem, od kojih je svaka usmjerena na razliitu komponentu
memorijskih zadataka: manipulacije stanjem pamenja, manipulacije drutvenim kontekstom, manipulacije
spoljnim pomagalima i mentalne manipulacije.
48
Svaki tip manipulacije ima nekoliko optih i specifinih manipulacija, od kojih su ove druge efikasnije
u pospjeivanju rada pamenja. Izbor optih i specifinih manipulacija zavisi od tipa memorijskih zadataka,
linih sklonosti i interesovanja i istomiljenosti memorijskog zadatka.
Vano je primjetiti da su jednom studentu obino potrebne raznovrsne manipulacije ili strategije za
pristup razliitim memorijskim zadacima. Drugim rijeima, nijedna manipulacija nee biti dovoljna za sve situacije
uenja. Studenti bi trebalo da savladaju raznovrsne strategije, da razviju repertoar memorijskih strategija.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Za vie informacija o fizikoj kondiciji
Panji i sluanju.
Fizika vjeba
Vjebanje je vano za stimulisanje ula, oslobaanje stresa, poboljanje sna, varenja i ouvanje
snage, to sve pozitivno utie na memorijsku sposobnost. Neki dokazi ukazuju da je vjebanje posebno
efikasno za kratkorono pamenje. U smislu vremena i energije, dnevna 20-minutna etnja moe biti dovoljna
za poboljanje rada memorije.
Energetski ciklusi
Veina ljudi doivljava vrhunce i padove u nivou energije tokom dana i nedelje. Uobiajeni dnevni
vrhunac je izmeu 11:00 ujutru i 4:00 popodne. to se tie nedeljnih vrhunaca, petak i subota obino
predstavljaju vrhunac u radu pamenja.
Da biste odredili svoju emu energetskih ciklusa, obratite panju na nivoe budnosti tokom dana
i nedjelje. Jutarnji ljudi mogu imati vrhunce ranije tokom dana, dok veernji ljudi esto imaju vrhunce
kasnije tokom dana. Va raspored jela i vjebanja takoe moe imati uticaja na energetske cikluse.
Prekidi u rasporedu mogu u velikoj mjeri da utiu na rad pamenja. Nakon to su procjenili energetske
cikluse, studenti treba da isplaniraju da obave svoje najvanije memorijske zadatke tokom perioda vrhunaca.
San i uenje tokom sna
Adekvatan i redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamenja. Dobre navike u
spavanju obuhvataju odlazak u krevet u isto vrijeme svake noi, obezbjeujui minimalan broj sati svake
noi, izbjegavajui upotrebu sredstava za spavanje, izbjegavajui da jedete ili pijete prije odlaska u krevet i
izbjegavajui stresne situacije prije odlaska u krevet.
49
Uenje tokom sna je mit. Ne postoje dokazi koji bi potvrdili tezu da sluanje traka tokom spavanja
pomae uenju. Nakon to smo potpuno zaspali, nikakvo uenje se ne odvija. Meutim, postoje dokazi da
odlazak u krevet odmah nakon uenja, umjesto bavljenja drugim aktivnostima, zaista pomae pamenju.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Senzorske potekoe
Lo vid ili sluh utii na pamenje tako to ometaju ulno biljeenje informacija. Studenti koji sumnjaju
da imaju takvih tekoa treba odmah da potrae pomo ljekara i trebalo bi da izbjegavaju da se izgovaraju na
ulne tekoe za loe memorijske sposobnosti.
Ishrana
Redovna i uravnoteena ishrana pomae u radu pamenja. Dobre navike u ishrani ukljuuju
izbjegavanje velikih koliina hrane prije memorijskih zadataka, uzimanje uravnoteenih obroka, konzumiranje
obroka redovno, i izbjegavanje pretjeranih koliina brze hrane.
Neki nutricionisti tvrde da vitamini pospjeuju rad memorije, mada ima malo klinikih studija koje
podravaju tu tvrdnju. Vitamini obuhvataju holin, B-kompleks, jod, mangan, folnu kiselinu i L-tirozin. Ako se
ovi vitamini ne uzimaju kroz hranu, mogu se dobiti kroz vitaminske dodatke.
Hrana koja se navodi kao korisna za pamenje obuhvata govedinu, svinjetinu, bubrege, digericu,
ribu, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povre, morske alge i crni luk. Smatra se da hrana sa visokim sadrajem
eera, kao to je limunada, pomae u prisjeanju. Opet, postoji malo dokaza koji bi potvrdili ove tvrdnje.
Bolest
Preduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je moda najbolji nain da se predupredi
nedostataki pamenja usljed bolesti. Prevetivni koraci obuhvataju dobre navike u vjebanju, ishrani i spavanju.
Meutim, veina ljudi se s vremena na vrijeme razboli. Tokom kratkoronih bolesti, pokuajte da uredite svoj
raspored uenja tako da obavljate memorijske zadatke onda kada se osjeate najbolje. Moda se zadaci
mogu odloiti dok vam se stanje ne pobolja. Za dugorone bolesti, postarajte se da lijekovi nemaju propratne
efekte koji ometaju rad pamenja.
Bolesti pamenja
Bolesti pamenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Korakov sindrom, log i niski krvni pritisak.
Izuzev ovog posljednjeg, ove bolesti rijetko pogaaju mlae studente. Trebalo bi se obratiti ljekaru ako postoji
sumnja da bilo koja od ovih bolesti utie na rad pamenja.
tetne supstance
Alkohol i druge droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol je naroito problematian zato
to je relativno lako do njega doi, pogorava modanu hemiju, prua izgovor za zaboravljanje uinjenog, i
moe trajno da oteti sistem pamenja. Za marihuanu se takoe pokazalo da oteuje pamenje. Stimulativna
i halucinogena sredstva takoe mogu da utiu na rad pamenja.
Blaga stimulativna sredstva
Dejstvo stimulativnih sredstava, kao to su kofein i nikotin, na rad pamenja razlikuju se u zavisnosti
od pojedinevog zdravlja, odmorenosti i zadataka. Izneneujue je da je malo studija sprovedeno u cilju
ispitivanja odnosa izmeu pamenja i stimulativnih sredstava koja se ne dobijaju na recept.
Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva, budui da ona izazivaju nervozu
i nemogunost koncentrisanja. Nedovoljno odmorni studenti koji rade pod vremenskim pritiskom mogu imati
koristi od blagih stimulativnih sredstava koja se odgovorno konzumiraju, ali eljeni efekti mogu biti kratkog
daha. Uzimanje takvih sredstava nikad ne bi trebalo da pree u naviku; umjesto toga, promjenite nain
ivota. Za nikotin se pokazalo da loe utie na pamenje. Snana stimulativna sredstva poput amfetamina
izazivaju snanu zavisnost i trebalo bi ih izbjegavati po svaku cijenu.
Mentalna stanja
Studentovo stanje uma moe uticati na strukturu mozga, umanjujui efikasnost sposobnosti
dugoronog pamenja da upija informacije ili da se one iz njega pojavljuju. Pored toga, mentalna stanja
dubinski utiu na studentovu sposobnost koncentrisanja.
50
Pogledati dio o panji i sluanju.
Smanjena koncentracija
Oslabljena koncentracija moe nastati kao posljedica ekstremnog naina ivota, bilo da je on
zbrkan i haotian ili strukturiran i predvidljiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, kao to su buka,
udobnost i temperatura. Kako bi pomogao u ojaavanju koncentracije do maksimuma, stoga, pojedinac bi
trebalo da pokua da dostigne sredinu kada su u pitanju stil ivota i uslovi u kojima se ui.
1. Panja
i sluanje
Pogledati dio o panji i sluanju..
2. Pamenje
- memorija
Stres
Jo jednom, premalo ili previe stresa mogu biti pogubni po pamenje. Previe stresa ini osobu
podlonom za bolesti, a premalo ini osobu previe oputenom. Cilj je, stoga, kontrolisati stres.
Pogledati anksioznost testova.
Raspoloenja
Ekstremno pozitivno raspoloenje moe ometati pamenje zato to je usljed njega teko usredsrediti
se na memorijski zadatak pred nama. U zavisnosti od svog intenziteta, negativno raspoloenje ometa pamenje
na vie naina, umanjujui panju, mijenjajui modanu hemiju ili ispunjavajui osobu preteranom energijom.
Oputanje
Oputanje poboljava pamenje time to umanjuje stres i dekoncentrisanost. Razliiti ljudi se
oputaju na razliite naine, kao to su vjebanje, razgovor i sluanje muzike. Oblik oputanja koji se najee
povezuje sa poboljanjem rada pamenja jeste joga. Tvrdi se da skupovi poloaja tijela usredsreenih na
kimu ili sputanje glave ispod tijela osnauju pamenje jer razvija tehnike oputanja miia. Drugi sistemi
relaksacije su transcedentalna meditacija, zamiljanje pozitivnih situacija, ulno liavanje, kontrola alfa-talasa,
neurolingvistiko programiranje i Biofidbek. Tehnike oputanja bi trebalo paljivo odabrati uz konsultaciju sa
iskusnim ljudima budui da je poznato da neke tehnike mogu izazvati negativne efekte.
Pogledati anksioznost testova
Vjebanje panje
Tehnike vjebanja panje razlikuju se od drugih zato to navodno dovode do trajnih poveanja
kapaciteta memorije. Istraivanja sa normalnim odraslim osobama, meutim, ukazuju na to da su ove tehnike
efikasnije za specifine zadatke prije nego za panju uopte. Meu pacijentima sa oteenjem mozga,
rezultati su u veoj mjeri ohrabrujui ali, opet, vjerovatno je da se utie na samopouzdanje i vjetine vezane
za specifine zadatke prije nego na optu sposobnost posveivanja panje.
Jedan od metoda vjebanja panje obuhvata vjebanje oslukivanja slabih zvukova ili traenje
priguenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost odravanja panje. Druga tehnika ukljuuje
vjebanje obavljanja dvije stvari istovremeno kako bi se poveala sposobnost raspodjele panje. Trei metod
obuhvata razaznavanje detalja na vizuelnim slikama ili zvukova u muzici kako bi se pospjeila sposobnost
otkrivanja detalja. Postoji i tehnika koja obuhvata vjebanje koncentrisanja u ometajuim sredinama kako bi
se poveala sposobnost odoljevanja faktorima koji odvraaju panju. Alternativa metodama vjebanja panje
jeste jednostavna vjeba; odaberite situaciju u kojoj elite da poboljate panju i zatim se dovodite u tu
situaciju iznova i vjebajte posvjeivanje panje.
Stavovi
Stavovi o sadraju ili tipu memorijskog zadatka mogu i da ometaju i da pospjee pamenje zato
to stvavovi utiu na motivaciju i panju. Budui da su stavovi esto duboko ukorjenjeni u pojedincu, moe
biti teko promjeniti ih. Ali stavovi nisu statini, a uvijek postoje naini da se izmjene. Postoje tri komponente
stavova koje se mogu mijenjati: uvjerenje, jaina i predznak (pozitivan ili negativan).
51
Pogledati dio o panji i sluanju
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
i dio o motivaciji
Stavovi o sadraju memorijskog zadatka koji vode do greaka u pamenju jesu nedostatak
interesovanja, umjereno negativne informacije i informacije koje lino uznemiruju studenta. Poveavanje
interesovanja za temu dato je u poglavlju o panji i sluanju i motivaciji. Umjereno negativne informacjie
e vjerovatno biti zaboravljene ili potisnute, pa pokuajte da posmatrate te informacije u pozitivnijem svjetlu
ili natjerajte sebe da aktivno razmiljate o takvim informacijama. Informacije koje se lino doivljavaju kao
negativne mogu biti potisnute ili podstaknute samo povezanim sjeanjima. Najbolje je da se takvim situacijama
pozabave profesionalci. Informacije koje se lino doivljavaju kao negativne mogu biti i iskrivljene; pojedinac
mora biti otvoren za ukljuivanje drugih.
Na stavove o tipovima memorijskih zadataka utie pojedinev nivo svijesti o sopstvenim memorijskim
vjetinama. Naalost, veina ljudi ima netano vienje svojih vjetina u razliitim memorjiskim zadacima. Prvo,
pojedinac mora ocjeniti svoje memorijske vjetine (vidi evalaucija pamenja u Uvodnim informacijama o pamenju).
Drugo, pojedinac mora uvidjeti da negativni stavovi prema zadatku imaju negativne posljedice po pamenje ali
da pozitivni stavovi prema zadatku obino pospjeuju upamivanje. Trebalo bi uloiti trud da se negativni stavovi
zamjene onim pozitivnim. Opet, pogledajte poglavlja Panja i sluanje i Motivacija za vie informacija.
52
odreeni memorijski zadatak bio vaa obaveza a ne tua. Memorijska nesaradnja se deava kada drugi
odbijaju da pomognu u memorijskom zadatku. Memorijska prevara je kada se tvrdi da je vae pamenje
pogrijeilo iako obje strane znaju da nije tako.
Ponekad moemo doi u iskuenje da iskoristimo prijatelje i poznanike kao ispomo za pamenje
da odgovore na pitanja umjesto nas, da nas podsjete na neto ili da na neko vrijeme pohrane informacije
u pamenju. To ponaanje bi trebalo izbjegavati zato to ispomo moda nee moi da obavi memorijski
zadatak nita bolje od vas, moe pruiti netanu informaciju namjerno ili sluajno ili moe oekivati neto
zauzvrat kasnije.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Drutveno ometanje panje je drugi razlog za neuspjeh drutvene memorije zato to obino ima
negativan uticaj na rad pamenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 65-77). Do ometanja moe doi usljed
drutvenog pritiska da se zadatak obavi na odreen nain ili usljed uticaja grupa sa kojima smo povezani.
Drutveni pritisci mogu poticati iz kritikih ocjena drugih o naim memorijskim sposobnostima. Ili,
drutveni pritisci mogu nastati kada pojedinac ima miljenje o nekom memorijskom zadatku koje se razlikuje
od stava ostatka grupe. Obje situacije dovode do manjka samopouzdanja u uspjenost svog pamenja.
Suprotstavljanje takvom pritisku je teko, ali pojedinac bi trebalo da pokua da odbrani svoje vienje a da ne
postane previe defanzivan. Izbjegavajte da preispitujete sjeanja samo da biste izbjegli drutvene pritiske.
Pokuajte da pronaete dokaze kojima biste potkrepili svoja razliita sjeanja.
Zbliavanje sa odreenim grupama moe uiniti pristrasnim tanost i sadraj naih sjeanja.
Istraivanja pokazuju da emo najvjerovatnie zapamtiti informacije koje su u skladu sa naim politikim,
vjerskim i drutvenim uvjerenjima. Kako biste izbjegli pristrasno pamenje, prikupite informacije iz raznovrsnih
izvora i obratite posebnu panju na stavove suprotne svojim.
Vie informacija o drutvenom ometanju panje
Nemojte svjesno isticati nedostatke tueg pamenja ukoliko niste pozvani da to uradite.
53
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
54
Pisanje biljeaka tokom asa ili na sastanku usredsreuje nau panju na nove informacije,
pospjeujui biljeenje vanog materijala u pamenje. Vodii za uenje takoe pomau u biljeenju informacija
za ispite. Biljeke i vodii za uenje pomau u manipulisanju i organizovanju pravih informacija, ali moraju biti
zamjenjeni mentalnim manipulacijama za uspjean rad pamenja. Biljeke mogu posluiti i kao memorijski
okidai za vizuelne studente.
Za vie informacija videti
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Memorijska umjetnost
Unaprijed pripremljeni paketi slika, crtea, mapa i skica koji pomau u pamenju su dostupni.
Iako je to neuobiajena strategija, memorijska umjetnost moe pospjeiti efikasnost odreenih mentalnih
manipulacija.
Sujeverna pomagala za pamenje
Sujevjerna pomagala za pamenje obuhvataju predmete, poput dijelova odjee, za koje se
vjeruje da donose sreu u memorijskim zadacima. Takvo uvjerenje je obino zasnovano na prethodnim
memorijskim uspjesima. Mada ne utiu neposredno na pamenje, sujeverna pomagala za pamenje pruaju
samopouzdanje potrebno za dobro funkcionisanje pamenja.
Izvori znanja
Budui da je mali broj ljudi koji mogu da zapamte svaki detalj o nekoj temi, esto je korisno konsultovati
izvore znanja kako bi se dokumentovale informacije koje e vjerovatno biti zaboravljene. Izvore znanja moe
razviti pojedinac (tj. biljeke) ili ih moe kupiti u obliku knjiga ili prirunika, rjenika, enciklopedija.
55
Sljedee strategije mogu pospjeiti upamivanje niza memorijskih zadataka koje student ili zaposleni sree
svakodnevno (Herrman, Raybeck i Gutman, 1993).
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Zapamtiti obaveze
Veina obaveza zahtjeva da upamtimo detalje i obavimo zadatke do odreenog datuma. Moramo
stalno biti u toku sa svojim dnevnim i buduim obavezama kako bismo uspjeno isplanirali zavravanje
zadataka na vrijeme.
Koristan nain da se pozabavimo optereenjima po pamenje koja nameu obaveze jeste da
koristimo sistem biljeenja koji e umjesto nas urediti te detalje. Za mnogo ljudi, glavni sistem biljeenja je
agenda ili neki obik biljeaka, kao to je spisak stvari koje treba uraditi (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993,
str. 128-129). Kalendari su takoe efikasna spoljaanja pomagala za pamenje obaveza i njihovih rokova.
Zabiljeite kada vam misao o predstojeoj obavezi padne na pamet u neobinom trenutku. Zatim koristite tu
biljeku kao podsjetnik ili je prepiite u agendu, kalendar ili spisak za obavljanje poslova. Drite blokie za
podsjetnice kod kue, na fakultetu, na poslu - njihova pristupanost je kljuna za uspjeh. Neka vam voenje
biljeaka o obavezama postane svakodnevna navika.
Strategija nonog pisanja
Misli o predstojeim obavezama i odgovornostima esto se javljaju kasno nou dok se pripremamo
za spavanje. Zapravo, takve misli nas mogu sprijeiti da zaspimo jer se brinemo da li emo zaboraviti ili
ne i da li emo uspjeti da obavimo zadatak. Neka vam blok, olovka i lampa budu pored kreveta kako biste
pribiljeili obaveze i namjere. Mogu se nabaviti i olovke iji vrhovi svetle. Spoljanja pomagala e pospjeiti
pamenje i, kao dodatni bonus, umanjiti stres tako da moete mirnije da spavate.
Upravljanje vremenom
Za obaveze i odgovornosti koje se javljaju u utvrenom ritmu, pomagala za upravljanje vremenom
pomau u uspostavljanju i odravanju linog rasporeda. Rutina nam omoguuje ponavljanje potrebno za
pamenje stvari.
Pogledati dio o upravljanju promjenama
Elektronski notes
Prenosivi elektronski notesi obuhvataju laptop raunare i manje, depne. I jedni i drugi su opremljeni
da pohranjuju podatke, obavljaju raunske operacije i pruaju podsjetnike za zakazane obaveze. Vei modeli
imaju i telefonske terminale.
Zapamtiti zakazane sastanke
Mada nije uobiajeno, zaboravljanje sastanka se deava. A kada se desi, moe mati dubok
negativan uticaj na to kako nas drugi posmatraju. Zbog toga, raznovrsna spoljna pomagala su razvijena kako
bi se izbjeglo zaboravljanje sastanaka.
Dokumentovanje
o Poput obaveza, sastanci se mogu biljeiti u agendama, u biljenicama ili na kalendarima.
o Postoje raznovrsni oblici, ukljuujui dnevne, nedjeljne, mjesene i godinje planere.
Viestruke zabiljeke
o Kako biste se obezbjedili da ne zabroavite sastanke, vodite viestruke biljeke o buduim
sastancima.
o Koristite agende, spiskove za obavljanje, dnevnike ili kalendare.
o Vodite viestruke biljeke na razliitim lokacijama.
o Voenje viestrukih biljeaka prua dodatno uvjebavanje detalja koje treba zapamtiti i
prua nekoliko fizikih stimulusa za pokretanje sjeanja.
56
Memorijski satovi
Ovi ureaji mogu da memoriu ifrovane poruke, ukljuujui alarm u tano vrijeme i prikazujui
poruke. Neki memorijski satovi su opremljeni hardverom za povezivanje sa mikroraunarima.
1. Panja
i sluanje
Za vie informacija
Strani jezici
Rjenici ili elektronski programi za prevoenje mogu pomoi u pamenju stranih rijei i izraza. Ili,
rijei i izrazi iz stranih jezika mogu se koristi kao okidai za pamenje.
Sjetiti se svojih stvari
Oznaite line stvari jasno i oigledno. Koristite etikete za prtljag, obojene kaieve za kamere i
57
2. Pamenje
- memorija
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Promjena neposrednog fizikog okruenja slui kao brz i lak podstrek za pamenje. Neobian
poloaj nekog predmeta poveava vjerovatnou da emo se sjetiti [neke obaveze] zato to prizor predmeta
na pogrenom mjestu predstavlja oigledan simbol koji treba da nas podsjeti (Herrmann, Raybeck i
Gutman, 1993, str. 131).
Ova strategija je naroito korisna kada nemamo vremena da dokumentujemo obavezu ili kada
dokumentacija nije od koristi. Moe se koristiti i kao rezervna strategija za satove sa alarmom, agende ili
druga spoljna pomagala. Uspjenost simbolikog podsjeanja moe se uveati kada izmjena okruenja ima
neko znaenje ili je na neki nain povezana sa informacijom koju treba zapamtiti.
58
1. Panja
i sluanje
Kuni poslovi
2. Pamenje
- memorija
Razvijte redovnu rutinu ili raspored za obavljanje dnevnih ili nedjeljnih kunih poslova (vidite
poglavlje Upravljanje vremenom za ideje). Postavite podsjetnike na prekidae za svjetlo kako biste se
sjetili da ih iskljuite kada nisu u upotrebi, ili kupite tajming ureaje za automatsko ukljuivanje i iskljuivanje
svjetla i kunih ureaja. Postavite oping-listu (za namirnice, kozmetiku, poklone, itd.) na uoljivo mjesto kako
biste zapamtili ta treba da kupite. Nabavite naveliko punjenja za heftalicu kako ne biste morali esto da se
podsjeate da ih kupite.
Lina istorija
Odredite svesku u kojoj ete biljeiti datume i detalje bolesti, lijekova, injekcija, ljekarskih kontrola,
sistematskih pregleda i zakazanih posjeta doktoru. Koristite kalendar da zabiljeite datume posebnih dogaaja
kao to su roendani, vjenanja i porodina okupljanja, i steknite naviku da redovno provjeravate taj kalendar.
Zabiljeite vane dogaaje u dnevniku, pomou fotografija, video-zapisa, kolaa ili suvenira.
59
Manipulacije atributima
1. Panja
i sluanje
Manipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije
koju treba zapamtiti. Manipulacije atributima su osmiljene da pospjee upamivanje vie atributa nego to
biste inae uoili. to vie atributa ukljuite u memorijski trag, tim bolje. Svaki dodatni atribut prua jo jedan
nain da se pronae trag (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93). to je vie svojstava sauvano
u pamenju, to je jai memorijski trag i bolje ete razumjeti materijal. Manipulacije atributima su korisne
za uenje informacija koje su isprva teke ili nezanimljive, ili koje se moraju upamtiti posebno detljano
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 93).
2. Pamenje
- memorija
60
Pristupite novim informacijama iz nekoliko perspektiva kako biste poboljali razumjevanje. Na
primjer, da biste zapamtili informacije za govor, nauite ih iz vie izvora.
Vizuelna analiza
1. Panja
i sluanje
Usredsredite se na vizuelne odlike informacija koje treba nauiti, povezujui slova informacije sa
vizuelnom slikom informacije ili neke povezane informacije. Na primjer, kako biste zapamtili da je bazalt
vulkanska stijena, zamislite v kao obrnut vulkan, ans kao niz vukanskih ostrva poput Havaja, itd.
2. Pamenje
- memorija
Asocijativne manipulacije
Asocijativne manipulacije povezuju razliite memorijske tragove, ime pomau u njihovom biljeenju
i prisjeanju. Korisne su za pamenje povezanih informacija ili informacija koje su teke za razumijevanje
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993).
Asocijativne manipulacije su podjeljene u dvije kategorije. Jednostavne asocijativne manipulacije su
najbolje za ograniene informacije i koriste samo dva meusobno povezana traga. Jednostavne asocijativne
manipulacije ukljuuju verbalno asociranje, prole i sadanje dogaaje, smislene veze, fonetske veze i
vizuelne veze. Organizacione manipulacije ojaavaju elemente u jednom tragu i asocijacije izmeu njih.
Koriste se kada informacije koje morate nauiti obrazuju specifinu strukturu (Herrmann, Raybeck i Gutman,
1993, str. 96). etiri organizacione manipulacije su grupisanje, prikazivanje kroz dijagram, nizanje i prostorno
ureivanje. Za dodatne asocijativne tehnike, vidi odjeljak Asocijativne strategije.
Verbalne asocijacije
Verbalne asocijacije mogu direktno ili indirektno da poveu elemente nekog spiska na osnovu
samih rijei. Na primjer, da biste zapamtili mlijeko, sir, hljeb i puter sa spiska za kupovinu, sjetite se da su
mlijeko i sir povezani zato to su mlijeni proizvodi, sir i hljeb su povezani kao topli sendvii sa sirom, a hljeb
i puter su povezani.
Proli i sadanji dogaaji
Poveite sadanje (nove) i prole (stare) dogaaje. Na primjer, poveite predavanje o marketingu
sa iskustvima koja ste stekli tokom letnje prakse prole godine.
Smislene veze
Potraite slinosti, razlike ili druge smislene veze izmeu dva elementa koje treba zapamtiti. Na
primjer, kako biste zapamtili da je jedna zemlja u ratu, zabiljeite druge zemlje koje uestvuju u sukobu.
Fonetske veze
Potraite glasovne slinosti izmeu dva elementa koje treba zapamtiti. Na primjer, panske rijei za
crveno i oko zvue slino: rojo i ojo.
Vizuelne veze
Potraite slinosti u slovima koje ine dvije rijei koje treba zapamtiti. Na primjer, uoite slinosti
izmeu dvije zemlje koje treba upamtiti, kao to su Gana u Africi i Gvajana u Junoj Americi.
Grupisanje
Organizujte elemente u skupove zasnovane na slinim znaenjima ili glasovima. Na primjer, kako
biste zapamtili da su Spenser, Morgan i Tyler bili kulturni evolucionisti ali Dunnell i Holland su darvinovci u
antropologiji, zapamtite da prva grupa ima glas r a druga grupa ima glas n. Vidite Strategije grupisanja
za vie metoda.
Prikazivanje pomou dijagrama
Koristite grafikone, uzajamno presjeene krugove i druge dijagrame da skicirate odnos elemenata
koje treba upamtiti. Na primjer, da biste zapamtili da su kvarc, mika i feldspat silikatni minerali, dok su hematit
i limonit oksidni minerali, grupiite ih u dvije kategorije i nacrtajte krugove oko svake grupe.
61
Nizanje
1. Panja
i sluanje
U glavi uredite elemente prema logikom redu ili prema redu u kom ste se sa njima susretali. Na
primjer, uredite dijelove govora po redu u kom ih treba prei: tvrdnja koja treba da privue panju, teza,
pregled, razrada, rezime i zavrna izjava.
Prostorno ureivanje
Uoite prostorno ureenje elemenata koje treba zapamtiti. Na primjer, da bista upamtili nazive
grupa prljenova, krenite od vrata nanie.
2. Pamenje
- memorija
62
Poveite pojam sa rijeju koja ima utvrenu vezu sa njim. Na primjer, kako biste zapamtili da Bill
baca dobru spinovanu loptu, poveite bejzbol sa rundom sa spinovanom loptom.
Slikovne elaboracije
1. Panja
i sluanje
Kolorne manipulacije obuhvataju slikovno prikazivanje pojma koji treba zapamtiti u jednoj boji na
podlozi razliite boje. Na primjer, da biste zapamtili neuron, naslikajte ga u neutralnoj boji na crvenoj
pozadini.
Boje sa maniplacijama osjeanjima obuhvataju prikazivanje pojma u boji koja simbolie vaa
osjeanja ili emocije o njemu. Na primjer, da biste zapamtili pojam koji vam se ne dopada, naslikajte
ga crvenom bojom.
Grafike manipulacije obuhvataju mentalno zamiljanje slova rijei koju treba zapamtiti. Na primjer,
da biste zapamtili ime neke osobe, vizuelno zamislite slova u mislima.
Manipulacije vizuelne integracije obuhvataju razvijanje pojma u vizuelnu sliku. Na primjer, da biste
zapamtili ime Deng Xiao-ping, zamislite metak koji udara u zvono (ding), metak koji razbija
balon (pau) i metak koji udara u zid (ping).
2. Pamenje
- memorija
Brojane elaboracije
Koristite uobiajene numerike iskaze (telefonski brojevi, valute, godine, potanski kodovi, itd.) da
zapamtite brojeve. Na primjer, da biste zapamtili procenat azota i kiseonika u atmosferi, 78% i 22%, zapiite
ih kao novani iznos $78,22.
Iskazivanje principa
Potraite i opiite emu ili pravilnost u novom materijalu. Na primjer, nakon to ste odgledali
pozorini komad, utvrdite da li je u pitanju komedija ili tragedija i opiite aspekte komada koji su vas doveli do
tog zakljuka.
Ismijavanje
Nainite pojam koji treba upamtiti to smjenijim ili duhovitijim to je mogue. Pokuajte da pretvorite
pojam u smijeno ime ili igru rijei. Na primjer, Pera-dera ili Ivan-bonvivan.
Obrazovanje reenica
Upotrijebite nove informacije kao dio istinite ili netane reenice. Tana reenica je korisna za
povezivanje bliskih pojmova. Neispravna reenica bi trebalo da bude upadljivo neistinita kako biste izbjegli
mjeanje sa injenicama. Na primjer, da biste zapamtili novog poznanika, razvijte reenicu kao to je Upravo
sam upoznao Johna Gatesa, elektriara iz Klivlenda.
Smiljanje pria
Izmislite priu koja sadri nove informacije. Opet, ona moe biti istinita ili lana. Na primjer, Alan
Turing je razvio prvi digitalni raunar, Colossus, kako bi razbio nacistike ifre tokom Drugog svjetskog rata.
Skraenice
Pomou nekoliko slova iz dotine rijei, napravite krau rije. Na primjer, zapamtite foto umjesto
due fotosinteze.
Izbjeljivanje
Zamislite novi pojam u crno-bijelom. Na primjer, da biste zapamtili antikih sedam svjetskih uda,
zamislite ih bez boje.
ifrovanje prema prvom slovu
Rasporedite prva slova svakog pojma na spisku u akronim. Dobro poznati primjer je HOMES
63
(kue) za pamenje pet Velikih jezera (Huron, Ontario, Michigan, Erie, Superior). Ova strategija je detaljnije
prikazana u odjeljku Mnemonika pomagala.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Skraivanje reenica
Oformite nove rijei od prvih slova svakog pojma na spisku. Stavite nove rijei u reenicu. Dobro
poznat primjer je Every Good Boy Does Fine za pamenje linija violinskog kljua u muzici. Ova strategija
je detaljnije prikazana u odjeljku Mnemonika pomagala.
Iznoenje rezimea
Odaberite kljune rijei iz prie ili odlomka teksta koje odslikavaju sveukupnu temu ili sutinu materijala.
Na primjer, tekst o dva tipa elija moe se sumirati pomou dvije kljune rijei eukariote i prokariote.
Pronalaenje sinonima
Zamijenite pojam koji treba zapamtiti najprikladnijim, i najlakim za pamenje, sinonimom. Na primjer,
da biste zapamtili da je neka zemlja demokratska, u ponavljanjima je oznaavajte i kao slobodnu dravu.
Pronalaenje antonima
Zamijenite pojam koji treba zapamtiti odgovarajuim antonimom. Na primjer, da biste zapamtili da
je neka zemlja totalitarna, u ponavljanjima je oznaavajte kao totalitarnu i neslobodnu dravu.
Pronalaenje pripadnika klase
Poveite pojam sa rijeima koje su u istoj klasi ili kategoriji sa pojmom. Na primjer, da biste zapamtili
da je neka zemlja demokratska, ponavljajte njen naziv sa drugim poznatim demokratskim dravama poput
Kanade i Sjedinjenih drava.
Uopteno generisanje
Ova strategija koristi kombinacije etiri ostale transformacije kako bi odrazila sve mogue odnose i
zvuke informacije koju treba nauiti.
Veze
Utvrdite veze izmeu parova pojmova na ureenoj i neureenoj listi. Vidite Povezivanje (Sistem
povezivanja) u Asocijativnim strategijama za potpuniji opis.
Rijei-oznake
Oznake mogu biti alfabetske, verbalne ili slikovne. Oznake predstavljaju brojeve na spisku (npr.
1 = sunce, 2 = cipela, itd.). Koriste se da pokrenu asocijacije na pojmove koji su zaista na listi. Vidite Rijeioznake u Asocijativnim strategijama za potpuniji opis.
Loci (kua pamenja)
Kako biste zapamtili spisak pojmova, zamislite vama poznatu graevinu i smjestite po jedan pojam
sa spiska u svaku od prostorija. Vaa kua pamenja moe biti dom, crkva, kancelarija, grad ili pejza, dok
god je dotini locus (lat. mesto) lako zapamtiti i vizuelno sebi predstaviti. Dok su mentalne slike memorijskih
loci esto dovoljni okidai pamenja, student moe i skicirati loci i za njih vezane pojmove. Na primjer, da
biste zapamtili hindu bogove, moete da osmislite sljedeu kuu pamenja.
Brahma
Durga
64
Vinu
iva
Kali
Lakmi
Konverzija broj-slovo
Brojevi i slova se zamjenjuju prema unaprijed odreenoj emi:
1 = t, d, , d
2 = n, nj
3=m
4=r
5 = l, lj
6=g
7 = c, k, ,
8 = f, v, h
9 = p, b
0 = z, s, ,
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Vokali se ne koriste. Da biste zapamtili neki broj, koristite ifrovana slova da obrazujete navodeu rije.
Dodajte vokale da obrazujete navodeu rije, ako je potrebno. Na primjer, da biste zapamtili broj poput
godine kada se Kolumbo iskrcao u Novom svijetu, 1492, koristite slova t, r, b i n da obrazujete navodeu rije
turban. Da biste zapamtili rije, koristite ifrovane brojeve da obrazujete navodei broj. Na primjer, da biste
zapamtili naziv kompjuterskog mogula Billa Gatesa, obrazujte ifrovani broj 955-610.
Periodino obnavljanje
Kako bi izbjegao zaboravljanje informacija koje su nezanimljive ili nepoznate, student mora
da periodino obnavlja. Retencija poinje iznova svaki put kada se neko pamenje u potpunosti iznova
biljei. Obnavljajte esto dok niste u stanju da se prisjetite informacije na nivou potrebne tanosti; shodno
tome, moete rjee da obnavljate ukoliko nastavite da se adekvatno prisjeate informacije. Pametno je da
obnavljanje obuhvati neke od vaih prvobitnih manipulacija biljeenjem, kao to su jaina, atributi, asociranje i
strukture pronalaenja. Predupreuje gubitak usljed propadanja, izmjene, mjeanja, potiskivanja i neuenja
(Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 110).
Izbjegavanje slinih informacija
Kako biste izbjegli zaboravljanje novih informacija koje se mogu pomijeati sa starim memorijskim
tragovima, izbjegavajte da uite informacije koje su sline po sadraju. Na primjer, ako moete izbjei, ne
pokuavajte da uite istovremeno, ili jedan za drugim, dva strana jezika ili detalje dva izuzetno povezana
projekta na poslu. Sprjeava gubitak usljed mjeanja, potiskivanja i neuenja (Herrmann, Raybeck i
Gutman, 1993, str. 110-111).
65
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Kako biste izbjegli zaboravljanje nove informacije koja se moe pomijeati sa starim memorijskim
tragovima, ako e do retencije doi tokom kratkog vremenskog perioda (npr. jedan do dva dana), spavajte to je
vie mogue tokom perioda retencije. Spavanje vam omoguava da izbjegnete susret sa novim informacijama
koje bi se mogle mjieati sa onim to ste nauili ili koje bi vas mogle navesti da potisnete ono to ste nauili
kako biste razmotrili novouoene informacije. Odlae propadanje memorijskog traga i sprjeava zaboravljanje
usljed mijeanja, potiskivanja i neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111).
Predvianje situacija u kojima se treba prisjetiti
Kako biste izbjegli zaboravljanje informacija usljed stresa i pritiska ili zbog straha od zaboravljanja
pod vremenskim ogranienjem, predvidite situacije u kojima e biti potrebno da se prisjetite tih informacija.
Pokuajte da zamislite situacije u kojima se od vas moe traiti da se sjetite. To e vam pomoi da se
pripremite da prepoznate, pri obavljanju dotinog zadatka, navodeih tragova koji su bili prisutni tokom uenja,
i stoga stimuliete sjeanje da se pojavi kada je potrebno. Sprjieava zaboravljanje usljed neuoavanja
nagovjetaja za pronalaenje memorijskih tragova (Herrmann, Raybeck i Gutman, 1993, str. 111).
Uinite blago neprijatna sjeanja upadljivim
Kako biste izbjegli zaboravljanje neprijatnih informacija, pokuajte da taj materijal uinite upadljivijim.
Neprijatna sjeanja ukljuuju pisanje zahvalnica ljudima koje ne volite ili informacije o uznemirujuim aktuelnim
dogaajima. Ako imate neprijatan memorijski zadatak koji ne elite da zaboravite ... preduzmite korake koji
e dovesti do toga da ne potisnete misli o tom sjeanju. Ti koraci mogu obuhvatiti razmiljanje o razlozima
zato elite da zapamtite neprijatnu informaciju ili posljedicama koje e usljediti ako ne uspjete da se sjetite.
... Sprjeava potiskivanje, naknadnu izmjenu, namjerno zaboravljanje (Herrmann, Raybeck i Gutman,
1993, str. 111).
Pogledaj dio o vizuelnoj elaboraciji
66
u ovom poglavlju
1. Panja
i sluanje
o Neka slika bude velika, sa pretjerano naglaenim svojstvima i poveana do neobinih ili
neprirodnih razmjera.
o Neka slika bude to je mogue bizarnija ili neobinija.
2. Pamenje
- memorija
Dva primjera ilustruju kako bismo mogli da primjenimo memorijsku strategiju vizelnog asociranja.
Da biste zapamtili da se Bostonska ajanka odigrala 1773, zamislite prekomorski brod sa kostimiranim
ljudima koji bacaju kutije aja preko palube. Iznad broda zamislite brojeve 1773 kako svjetle na
neonskom znaku na nebu. Osjetite miris morske vode i posluajte zvuk uzburkanih talasa.
Sjetite se neke dobro poznate rijei s upeatljivom slikom koja zvui slino novoj rijei. Koristite
smjernice date u Vizuelnom asociranju za razvijanje efikasne slike.
Kako biste zapamtili da su krabe ljuskari, zamislite krabu kako jede, nosi ljusku jajeta ili hoda po
velikoj ljusci jajeta.
Kako biste zapamtili dijelove cvatne biljke, mogu se koristiti tri rijei i slike za zamjenu.
o Za peteljku, zamislite cvijet na neijem potiljku.
o Za pranik, zamislite ovjeka iz sanitarnog preduzea kako zaprauje neku prostoriju
protiv tetoina. itavi zvuci povezani sa prskanjem i miris hemikalija ine sliku ivljom.
Zapraivanje se moe blie povezati s cvjetovima ako zamislite sliku cvijeta koji vene u
zapraenoj prostoriji.
o Za tuak, zamislite dva namrgoena cvijeta u tui.
67
1. Panja
i sluanje
Povezivanje, poznato i kao sistem veza (REFERENCA), memorijska je strategija u kojoj se stvaraju
mentalne slike ili asocijacije za po dva elementa. Prvi element pomae nam da se sjetimo drugog, drugi
element nam pomae da se sjetimo treeg, i tako dalje dok se ne napravi lanac asocijacija za onoliko
elemenata koliko je potrebno zapamtiti. Ova strategija se moe koristiti za raznovrsne predmete, a naroito
je korisna za pamenje spiskova podataka.
2. Pamenje
- memorija
Uredite spisak elemenata prema odreenom redosljedu, ukoliko tako treba da se zapamte.
Pogledajte prvi par elemenata. Stvorite ivu mentalnu sliku koja povezuje ta dva elementa. Pogledajte
informacije o strategiji vizuelnog asociranja za prijedloge o stvaranju efikasnih mentalnih slika.
Pogledajte sljedei par elemenata, koji su pod brojem dva i tri na spisku. Razvijte ivu mentalnu
sliku koja ih povezuje.
Ponavljajte ovaj proces sve dok svi elementi spiska ne budu povezanii.
Sljedea ilustracija strategije povezivanja se koristi za pamenje dijelova uha koji prenose zvune
talase do mozga (bubna opna, eki, nakovaj, uzengija, ovalni prozor, kohlea/pu i sluni nerv). Pomou
mentalnih slika, ovi elementi se povezuju na sljedei nain:
68
1. Panja
i sluanje
Rije cochlea (lat. pu) nije lako vizualizovati, tako da bi student mogao ili da zamisli slovo c
pomou ovalnog prozora, ili bi mogao da zamisli pua kako puzi kroz ovalan prozor budui da
cochlea podsjea na pua.
Zamislite pua kako jae munju koja predstavlja nekoliko slova n povezanih zajedno. N
oznaava nerv i elektrohemijski nervni impuls.
2. Pamenje
- memorija
Strategija poreenja obuhvata pronalaenja slinosti, bilo figurativne ili bukvalne, izmeu dvije
stvari koje se moraju povezati i zapamtiti. Ova strategija je naroito efikasna za pamenje specifinih detalja
ili vanih funkcija ili pojmova. Moe se primjeniti na gotovo sve predmete.
Ako je mogue pronai neki zajedniki odnos izmeu dvije stvari, lake ih je zapamtiti. Strategija
poreenja se esto nesvjesno koristi kao memorijsko sredstvo. Razmotrite naine na koje bi se ova strategija
mogla koristiti svjesnije.
Ovdje su data opta uputstva za upotrebu strategije poreenja. Budite kreativni i smislite druge
naine da se porede elementi koje treba upamtiti.
69
1. Panja
i sluanje
Strategija pojmovnih kartica se bavi vjetinom prepoznavanja pojmova ili termina. Kod ove strategije
memorisanja, jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice a drugi, sa njim povezan podatak se ispisuje
na pozadini. Jedna strana kartice se potom koristi kao pomo za pamenje informacija sa druge strane.
Pojmovne karte se jo nazivaju i fle karte ili indeksne karte.
Pojmovne karte su svestrana strategija koja se moe koristiti za bilo koji predmet uenja. Dobra je
strategija za pamenje uparenih informacija kao to su rijei i definicije, dogaaji i datumi, ljudi i ostvarenja,
i rijei maternjeg jezika sa prevodima na strani jezik. Moe se ak i kombinovati s drugim memorijskim
strategijama kao to su vizuelna elaboracija, vizuelno asociranje.
2. Pamenje
- memorija
Slian metod je strategija nizanih spiskova pojmova, gde se svi termini niu na zasebnim karticama
a ne na jednom paretu papira. U poreenju s metodom nizanog spiska pojmova, pojmovne karte su lake
za manipulaciju ali zauzimaju vie prostora.
Zapiite termin ili pojam na jednoj strani karitce veliine 7 x 12 cm. Studenti mogu i da upotrijebe
neki simbol na prednjoj strani kartice kako bi pomogli asociranje i podstakli pamenje.
Zapiite definiciju ili opis termina ili pojma na drugoj strani kartice.
o injenini podaci koji se postavljaju na pozadinu indeksnih kartica bi trebalo da budu
saeti i konkretni.
o Duge definicije i objanjenja oteavaju povezivanje novih podataka sa starim
informacijama.
Prednja strana:
Teorija
Zadnja strana:
Bilo kakav apstraktan prikaz ili objanjenje pojave.
(pr.) Teorija relativnosti (pr.) Teorija evolucije
Prednja strana:
8. amandman
Zadnja strana:
Kaucije, globe, kazne
(1791)
2.3.5.6. Rijei-oznake
Strategija rijei-oznaka bavi se vjetinom memorisanja spiskova. Koristi se pri memorisanju
spiskova podataka koji moraju odrati odreen numeriki redosljed (npr. stavks #1 na spisku mora biti prva,
potom stavka #2, itd.).
Strategija rijei-oznaka koristi kljune rijei i vizuelno asociranje kako bi se upamtile stavke nekog
spiska. Rijei-oznake su rijei koje se koriste za pamenje broja neke stavke na spisku. To su rijei koje se
lako pamte i vizuelno prikazuju. Rijei-oznake se povezuju sa kljunim rijeima za svaku od stavki na spisku.
70
1. Panja
i sluanje
Smislite rije-oznaku koju ete povezati sa svakim brojem na spisku. Postoji nekoliko naina da se
osmisle rijei-oznake.
o Jedan nain je da se koriste poznate rijei koje se rimuju sa brojevima i koje stvaraju ive
slike u mislima:
-
1 = medan
2 = sva
3 = pri
4 = zefiri
5 = let
6 = vijest
7 = gledam
8 = ko sam
9 = krevet
10 = treset
2. Pamenje
- memorija
1 = arobni tapi
2 = labud
5 = petokraka zvijezda
6 = slonovska surla
7 = zastava na stubu
8 = pjeani sat
10 = palica i lopta
11 = pageti
Poveite neku sliku s kljunom rijei ili idejom (vidi strategiju Vizuelno asociranje u ovom
poglavlju za ideje).
Proces prisjeanja e biti podstaknut ponavljanjem rimovanih rijei-oznaka, slike i stavke koju treba
upamtiti.
71
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Ritam pjesme moe biti ispomo u zapamivanju odreene informacije. Strategija rimovanja
pomae studentima da zapamte spiskove, pravila, proste injenice, pojmove i druge oblike informacija za
gotovo svaki predmet.
Rima je jo jedan oblik asociranja. Informacije se mogu povezati sa ritmom pjesme koju student ve
zna, ili se inforamcije mogu ponavljati u ritmu koji je osmislio student. Veina studenata je upoznata s ovom
strategijom, jer je veina uila abecedu pomou pjesmica i rime kao pomoi za pamenje. Ova strategija je
naroito korisna kada se kombinuje za vizuelnim asociranjem.
Da biste upamtili informacije pomou rimovanih stihova, pjesama i poezije, slijedite ove korake.
Pokuajte da poveete novu informaciju sa nekom pjesmom ili melodijom koju od ranije znate.
Poznate melodije kao to je Old MacDonald ili Bingo su esto efikasne.
Ako ne moete da osmislite pjesmu, ponavljajte informacije u ritmu kako biste pomogli pamenje.
Vizuelno zamiljanje
o Kad god ujete ili vidite novo ime, zamislite u sebi neto to vas podsjea na dotino ime.
o Na primjer, ako sretnete nekog ko se zove Ljiljana Zeevi, zamislite zeca kako preskae
preko cveta ljiljana.
Grupni niz
o Obrazujte krug od lanova grupe.
o Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajui svoje ime uz jednu opisnu rije koja
poinje prvim slovom njegovog imena (npr. Plavokosi Pera ili Visoka Vesna).
o Nakon to se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne rijei ljudi koji su se
predstavili prije nje.
o Ova strategija je dobra za probijanje leda na poetnim sastancima neke grupe. Opisna
rije omoguava da se doda humor zadatku, a aktivnost omoguuje da pamenje imena
postane aktivniji proces.
72
Igra klupka
o Obrazujte krug od lanova grupe.
o Fasilitator grupe poinje igru bacajui klupko drugom lanu grupe i izgovarajui svoje ime.
1. Panja
i sluanje
o Nastavite sve dok svi lanovi grupe ne kau svoje ime nekoliko puta.
o Ponovo odigrajte igru, ali neka lanovi grupe izgovaraju ime osobe kojoj bacaju klupko.
2. Pamenje
- memorija
Uputstva koja daje Ellis (1994) za upotrebu strategije udesnog auto sjeanja jesu sljedea.
Napiite spisak pomonih rijei za udesna auta sjeanja. Smislite nove dijelove za vrlo duge spiskove.
o 1 = reetka (postoji samo jedna reetka)
o 2 = farovi (postoje dva fara)
o 3 = ukras na haubi (ima tri dijela)
o 4 = vrata (ovo je auto sa etvoro vrata)
o 5 = tokovi (ima pet tokova)
o 6 = prozori (ima est prozora)
o 7 = antena (hvata sedam stanica)
o 8 = motor (u pitanju je veliki V-8)
o 9 = volan (ima devet preki)
o 10 = tabla s instrumentima (ima deset komandi)
o 11 = pretinac (ima 11 pruga)
o 12 = voza (moe da upamti 12 stavki)
Odaberite kljunu rije ili ideju za svaku stavku na spisku ako su u pitanju stavke od vie rijei.
Poveite svaku stavku sa spiska sa odgovarajuim dijelom auta. Ako redoslijed spiska nije bitan
i stavke se mogu ispremjetati, uinite to kako biste efikasnije uklopili stavke sa spiska i dijelove
auta koji su pomone rijei.
Proces prisjeanja e biti podstaknut ponavljanjem dijelova automobila koji su pomone rijei i
odgovarajuih stavki sa spiska i obnavljanjem pisanih ili slikovnih asocijacija.
Ellis (1994) daje sljedei primjer koji ilustruje kako se strategije udesnog auta sjeanja koriste za
pamenje informacija. Za predavanja iz psihologije, studenti moraju da memoriu spisak dvanaest tehnika
pamenja. Budui da su mnoge stavke sa tog spiska duge, kljune rijei se odabiraju kako bi se upotrijebile
u strategiji udesnog auta sjeanja. Kljune rijei su ispisane kurzivom.
73
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Ubacite slovo.
o Ubacite novo slovo ako postojea slova sama po sebi ne obrazuju rije.
o Malim slovima ispiite ono to ubacite kako bi bilo jasno da dotino slovo nita ne znai.
Preuredite slova.
o Ako redosljed stavki sa spiska nije bitan, preuredite slova kako biste obrazovali najlaku
i najpamtljiviju pomonu rije.
Probajte sa kombinovanjem.
o Iskombinujte prethodne metode kako biste pronali najpamtljiviju reenicu ili rije.
74
1. Panja
i sluanje
Nekoliko strategija grupisanja je ovom prilikom opisano: pisanje koncepta, ifrovanje pomou
boja, kategorije, grupisanje, rasporeivanje po abecednom redu i kljune take.
Koncepti
Kategorije
Grupisanje
Abecedni raspored
Kljune take
2. Pamenje
- memorija
Koncepti
Strategija koncepta obuhvata organizovanje informacija prema kljunim takama i propratnim
detaljima. Korisno je sredstvo kada se veliki skupovi podataka moraju urediti radi lakeg memorisanja. Pisanje
koncepta je naroito korisno ako materijal ne prati neku logiku emu. Zapamtite da je razumijevanje kljuan
korak u procesu upamivanja, i iz tog razloga je vano da materijal koji treba zapamtiti bude ureen logiki.
Za potpune detalje o strategiji pisanja koncepta, pogledajte Pisanje koncepta u poglavlju o
voenju biljeaka.
ifrovanje pomou boja
Strategjia ifrovanja pomou boja obuhvata grupisanje informacija pomou vizuelnih stimulusa koje
pruaju boje. Boja, a ne broj ili slova kao kod koncepata, koristi se za oznaavanje organizavanja podataka.
Korisna je strategija kada student moe da unosi oznake na sam materijal.
ifrovanje pomou boja je slino konceptima osim to se glavne ideje oznaavaju odreenom
bojom, potkrepljujui detalji drugom bojom, druge podteme treom, itd. Ili, ideje vezane za jednu temu mogu
se prikazati jednom bojom, ideje vezane za drugu temu nekom drugom bojom, itd.
Pored upotrebe kao memorijskog pomagala, ifrovanje pomou boja se moe koristiti na razne
druge naine.
Za vie detalja o ifrovanju pomou boja, vidi Voenje biljeaka, Organizacija i Upravljanje
vremenom.
Jedan od naina za upotrebu ifrovanja pomou boja radi pomaganja pamenja putem ureivanja
je prikazan i opisan. Ovaj primjer pomae u razlikovanju kljunih taaka od propratnih detalja i injenica.
Sakupite materijal koji treba organizovati: biljeke s predavanja, rezimei poglavlja, itd.
Izaberite kljune take materijala. Ako imate tekoa pri ovome, pokuajte s prouavanjem glavnih
podnaslova u svakom od poglavlja u udbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala
na glavne take. Obiljeite sve glavne take jednom bojom.
Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve propratne detalje drugom bojom.
Izaberite najvanije injenice za svaki od potkrepljujuih detalja. Obiljeite sve injenice treom bojom.
Preuredite ili prepiite materijal prema uspostavljenoj emi boja koristei olovke s mastilom u boji.
75
Svaka glavna taka bi trebalo da bude praena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj
svojim injenicama.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Sakupite materijal koji treba organizovati: biljeke s predavanja, rezimei poglavlja, itd.
Izaberite kljune take materijala. Ako imate tekoa pri ovome, pokuajte s prouavanjem glavnih
podnaslova u svakom od poglavlja u udbeniku. Oni vam mogu dati ideje za razbijanje materijala
na glavne take. Obiljeite svaku glavnu taku razliitom bojom.
Izaberite propratne detalje za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve propratne detalje na jednu
glavnu taku odgovarajuom bojom.
Izaberite najvanije injenice za svaku od glavnih taaka. Obiljeite sve injenice odgovarajuom
bojom.
Preuredite ili prepiite materijal prema uspostavljenoj emi boja koristei olovke s mastilom u boji.
Svaka glavna taka bi trebalo da bude praena svojim propratnim detaljima, a svaki propratni detalj
svojim injenicama i svi treba da budu u istoj boji.
76
Kategorije
U okviru strategije kategorija, rijei ili termini se uproavaju i kategorizuju prema bilo kojoj od
generikih odlika koje se mogu prepoznati. Ova strategija se najee koristi kod memorisanja spiskova
podataka. Cilj je upotrijebiti bilo koji zajedniki inilac koji se moe uoiti kako bi se napravili krai spiskovi,
laki za pamenje od duih spiskova, teih za pamenje. Strategija kategorizacije se moe kombinovati s
drugim strategijama grupisanja poput ifrovanja pomou boja i abecednog rasporeda.
1. Panja
i sluanje
Prouite spisak i potraite bilo kakve slinosti izmeu stavki. Slinosti mogu postojati u tipu termina
(osobe, predmeti, mjesta, datumi) ili u samim terminima (poinju suglasnikom ili samoglasnikom,
vlastite ili zajednike imenice, broj slogova).
2. Pamenje
- memorija
Postoji deset termina koje treba znati za ispit iz istorije na temu Graanskog rata:
o Monitor
o rob
o Grant
o plantaa
o gradovi
o Lincoln
o Jackson
o pamuk
o fabrike
o Lee
Grupisanje
Strategija grupisanja se koristi da se ne zaborave sredinje stavke sa spiska podataka. Kada se
spisak memorie, prve dvije i posljednje dvije stavke na spisku je obino najlake zapamtiti. Stavke izmeu
prvog i posljednjeg para je lake zaboraviti. Na primjer, na spisku od deset stavki, etiri e biti lako upamene
a est e biti lako zaboravljeno.
77
PRVOBITNI SPISAK
1
1. Panja
i sluanje
lako se
pamti
2. Pamenje
- memorija
lako se
zaboravlja
10
lako se
pamti
OBNOVLJENI SPISAK
List 1
List 2
10
lako se
pamti
lako se
zaboravlja
lako se
pamti
Grupisanje obuhvata razbijanje dugog spiska stavki na dva (ili vie) manja spiska. To smanjuje broj
sredinjih stavki koje e najvjerovatnije biti zaboravljene. Grupisanje je slino strategiji kategorija, ali se u
njemu stavke nasumino grupiu. Ova strategija se moe kombinovati s drugim strategijama grupisanja, kao
to je ifrovanje pomou boja ili abecedni redosljed, po potrebi.
Uputstva za strategiju grupisanja su jednostavna i konkretna.
Memoriite svaki novi podspisak pojedinano. Koristite memorijske strategije da zapamtite svaki
od spiskova ako je potrebno.
Abecedni redoslijed
Jedna od najjednostavnijih strategija za grupisanje podataka jeste abecedni raspored. Koristi se
prvenstveno za memorisanje nasumino organizovanih spiskova podataka, a oslanja se na preureivanje
stavki u spisku prema abecednom redu. Ova strategija se moe koristiti i sa strategijama grupisanja i
kategorija nakon to su stavke preureene.
Uputstva za abecedni redosljed su sljedea.
Ako su stavke na spisku due od jedne rijei, odaberite kljunu rije za svaku stavku na spisku.
Ako prosto rasporeivanje prema abecedi nije dovoljno da se zapamti spisak, pokuajte da ga
iskombinujete s drugim strategijama pamenja kao to su vizuelno prikazivanje ili mnemonika
sredstva.
Jedna primjena ove strategije je memorisanje devet glavnih sistema ljudskog tijela: cirkulatorni,
miino-skeletni, endokrini, reproduktivni, digestivni, limpfni, respiratorni, nervni i sistem za izluivanje.
Ureivanje ovih stavki po abecednom redu podjelie spisak na dvije konsekutivne kombinacije slova, c-d-e
i l-m-n, plus slova r i s. Ove grupe pomau u razbijanju abecednog spiska i smanjuju broj stavki koje
bi mogle biti zaboravljene.
78
cirkulatorni
digestivni
endokrini
limfni
miino-skeletni
nervni
reproduktivni
respiratorni
sistem za izluivanje
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Sljedei primjer rasporeuje po abecedi kljune rijei u spisku stavki sainjenih od vie rijei. Za
predavanje iz psihologije, studenti moraju da memoriu spisak dvanaest memorijskih tehnika (Ellis, 1994).
aktivno
asocijacije
interferencija
kombinovati
neto drugo
odnosi
opte
ponavljati
preuiti
rasporediti
smisleno
stavovi
79
Kljune take
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Grupisanje kljunih taaka se koristi za pojednostavljivanje sloenih informacija, ime one
postaju lake za pamenje. Ova strategija uzima duge ili sloene ideje utkane u tekst knjige i saima ih ili
pojednostavljuje i grupie ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima.
Grupisanje kljunih taaka je najbolje koristiti sa velikim informacionim jedinicama. Ono smanjuje
koliinu podataka koji se moraju zapamtiti, ime ovaj proces postaje efikasniji. Naroito je korisno za pamenje
udbenikih informacija kada se kljune rijei ili ideje mogu pronai u naslovima odjeljaka, dijelovima ispisanim
kurzivom ili masnim slovima.
Uputstva za strategiju kljunih taaka jesu sljedea.
Prouite definicije ili objanjenja za svaku stavku. Odaberite kljunu poentu, ili informaciju koja je
sutinska za razumijevanje stavke, u svakoj od definicija.
Uredite kljune poente grupiui ih prema glavnim idejama i propratnim detaljima. Pogledajte
odeljke o konceptima i ifrovanju pomou boja u ovom poglavlju za vie informacija o ovom tipu
grupisanja.
Ovaj primjer strategije grupisanja prema kljunim takama zasnovan je na odlomku iz knjige za biologiju:
elije se dijele na dvije velike grupe, prvenstveno na osnovu svoje strukture. Eukariotske elije
imaju pravo jezgro, membranom ograen dio u kom se nalazi DNK unutar hromozoma, koji su
sloene strukture nalik trakama. Ostatak elije je takoe membranama podjeljen na odjeljke
koji obavljaju razliite funkcije. Neki od njih su organele, mala tijela s membranom ija struktura
odgovara njihovoj funkciji. Drugi tip elija se zove prokariotska elija zato to nema pravo jezgro.
DNK je jedan hromozom smjeten unutar izdvojene oblasti zvane nukleoid. Unutranja membrana
ne dijeli eliju na odjeljke, i ima tek nekoliko organela (Mader, Biology, 1993, str. 64).
TIPOVI ELIJA
o Eukariotske elije elije s pravim jezgrom
jezgro membranom odraen odjeljak u kom su smjeteni hromozomi
hromozomi sloene strukture nalik trakama koje sadre DNK
odjeljci ograeni membranom koji imaju odreene funkcije
organele mala tijela s membranom koja imaju odreene strukture i funkcije
o Prokariotske elije elije s nukleoidom umjesto pravog jezgra
nukleoid izdvojena oblast s jednim hromozomom
nema odjeljaka ograenih membranom
malo organela
80
Vizuelna elaboracija
Strategije ponavljanja
PPDP strategija
OUPN strategija
Memorijska svijest
Organizovanje informacija
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Strategija vizuelne elaboracije je oblik mnemonikih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik i
bavi se vjetinama izgradnje vokabulara. Predstavlja adaptaciju nekoliko strategija zasnovanih na istraivanju
koje su sproveli Margo Mastropieri, Joel Levin i Frank Bellezza. Ova strategija koristi mentalne slike kao
nagovjetaje za reenike definicije. Korisno je upoznati studente s ovom strategijom i provesti ih kroz nekoliko
njenih primjena kako bi se izvjetili. Potom studenti mogu samostalno da upotrebljavaju strategiju.
Vizuelna elaboracija je slina vizuelnom asociranju, koje je takoe opisano u ovom poglavlju.
Uputstva za strategiju vizuelne elaboracije su:
Vjebajte prizivanje definicija iz pamenja na osnovu slika za svaku rije. Pomislite na sliku kada
izgovarate rije. Pomislite kako slika predstavlja rije. Ponovite definiciju rijei.
Vjebajte dok ne budete u stanju da se prisjetite definicije kad samo ujete ili vidite rije, bez
gledanja u sliku.
Termin: zenit
o Definicija: taka tano iznad posmatraa
o Elaboracija: nacrtajte galvu neke osobe sa televizorom marke Zenith tano znad nje
81
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Strategija nizanih spiskova pojmova bavi se vjetinom prisjeanja termina. Nizani spiskovi
pojmovi su raznovrsna strategija koje se moe koristiti za bilo koji studijski predmet. Slina je strategiji
pojmovnih kartica, osim to se svi termini navode na jednom papiru a ne na odvojenim karticama. U
poreenju s metodom pojmovnih kartica, nizani spiskovi pojmova se saetiji oblici informacija ali se njima
tee moe manipulisati.
Da biste napravili nizane spiskove pojmova, pratite ova uputstva. Postoje dva formata nizanih
spiskova pojmova, napred-nazad i dvije kolone.
Na suprotnoj strani papira, direktno u liniji s odgovarajuim terminom navedenim na prednjoj strani,
zapiite se svojim rijeima glavnu informaciju ili sliku potrebnu da se prisjetite navedenog termina.
Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira. Na primjer, papiri se mogu urediti prema
glavnoj temi ili prema poglavlju. Oznaite bojama svaki list papira prema predmetu kurseva radi
lakeg prisjeanja.
Jo jedan nain za navoenje termina i memorijskih pomagala na razliitim stranama papira jeste
da zapiete i jedne i druge na istoj strani papira u dvije kolone, gdje je termin u lijevoj koloni a
memorijska pomagala u desnoj.
Primjer nizanog spiska pojmova u dvije kolone su termini za kurs biologije. Termini su ispisani u lijevoj
koloni a pomone rijei su u desnoj.
teorija
hipoteza
zakon
pojmovi
BIOLOGIJA
apstraktna, predstavljanje
provjerljiva, pretpostavka zasnovana na znanju
univerzalan, zakon-posljedica
grupisanja, zajednike odlike
82
Snimanje itanja ili govorenja na traku i potom njeno presluavanje tokom obnavljanja
Stavljanje ponavljanja u realistian kontekst (npr. uenje u ispitnoj prostoriji, smanjivanje ometanja)
Za vie informacija o recitovanju i obnavljanju, vidi odjeljak Recitovanje i pravljenje razmaka izmeu
obnavljanja u ovom poglavlju.
1. Panja
i sluanje
Kako tvrde Herman, Rajbek i Gutman (1993, str. 91-92), ponavljanje je naroito korisno za dvije
vrste situacija: kada elite da zadrite informaciju u svijesti, ali vam nije bitno da ostvarite dugorono sjeanje;
ili kada niste motivisani da koristite zahtjevnije ili razraenije manipulacije da biste ostvarili dugorono
pamenje. Oni predlau nekoliko strategija ponavljanja za poboljavanje uspjenosti pamenja:
Odigrajte informacije koje treba upamtiti. Na primjer, kada uite sami pretvarajte se da ste neka
istorijska linost, ili kada uite sa grupom pretvarajte se da ste atomi koji se ire iz oblasti visoke
koncentracije ka oblasti niske koncentracije.
Ritmiko ponavljanje predstavlja ponavljanje neke stavke ritmiki, po slogovima ili po taktovima.
Razmaknuto ponavljanje obuhvata ponavljanje informacija naglas ili u sebi sa sve veim
vremenskim intervalia izmeu svakog ponavljanja. Na primjer, recite opadanje vrijednosti
imovine, saekajte 1 sekundu, ponovite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 2 sekunde,
ponovite opadanje vrijednosti imovine, saekajte 4 sekunde, ponovite opadanje vrijednosti
imovine, saekajte 8 sekundi, itd.
Kumulativno ponavljanje obuhvata ponavljanje stavki sa spiska u sve veim grupama, poinjujui
od prve stavke svaki put. Na primjer, recite elija, potom recite elija, tkivo, potom recite
elija, tkivo, organ, potom recite elija, tkivo, organ, sistem.
83
2. Pamenje
- memorija
1. Panja
i sluanje
esto recitovanje i obnavljanje su mona sredstva za borbu protiv zaboravljanja. injenica da se
veina zaboravljanja desi u roku od 24 asa od prvobitnog uenja je snaan razlog da obnavljate i, na taj
nain, sprijeite takvo isparavanje znanja (Spitzer, 1993). Zapravo, samo jedan minut obnavljanja nakon
uenja moe da udvostrui retenciju informacija (Pauk, 1962).
Psiholozi izvjetavaju da je samo-recitovanje ili itanje naglas, najjae oruje za odbranu protiv
zaboravljanja. Postoji nekoliko razloga zato je to tako (Baron, Byrne i Kantowitz, 1977):
2. Pamenje
- memorija
Studenti su usmjereniji ka cilju i vie panje obraaju na razumijevanje sadraja kada se presliaju
odmah nakon itanja.
Recitovanje ima vie funkcija. Pored toga to se trudi da naui materijal, student ga takoe i uje
dok recituje naglas. to je vie ula ukljueno u uenje, to su vee anse da e ono dovesti do
pamenja. Slino tome, pisanje tokom recitovanja je razumna aktivnost.
Provjeravanje onog to recitujete u odnosu na materijal koji treba nauiti otkriva eventualne rupe
ili netanosti u znanju u ranoj fazi uenja kada se one lako mogu ispraviti. Tano poetno uenje
je od kljune vanosti.
Dok na um aktivno obrauje novi materijal, prvobitni neuronski trag (biljeka o nekom iskustvu
koja se nalazi u mozgu) postaje sve dublje utisnut u mozak. Razmiljanje o uenju i aktivno
ukljuivanje u njega dovodi do prelaska ideja iz kratkoronog u dugorono pamenje.
Budui da je samo-recitovanje tako uspjeno, studenti e imati bogatiju osnovu znanja za koju se
jo vie novih informacija moe vezati. Pamenje je, stoga, samoojaavajui proces.
Recitovanje i obnavljanje bi trebalo da se obavlja samo nakon to je student odluio kako su ideje
povezane i nakon to je zabiljeio te odnose. Drugim rijeima, student mora razumjeti materijal i odnose
unutar materijala prije nego to ga pohrani u pamenje.
Kako bi recitovanje i obnavljanje bili efikasnije, odredite u rasporedu periode uenja koji kratko traju.
To pomae da izbjegnete dosadu i gubitak panje. Ta kratka obnavljanja bi trebalo da se rasporede tokom cijelog
dana kako bi se potpuno pojaalo pamenje. Ukratko, kratka i esta obnavljanja su kljuna za pamenje!
Odaberite neku radnju ili mentalnu sliku koja e vam pomoi da se sjetite zadatka ili informacije.
Neka mentalna slika bude to je mogue ivlja kako biste obezbjedili pamenje.
84
Sjetite se da vratite odreenu knjigu u biblioteku narednog dana tako to ete prevrnuti rukav jakne
naopako.
Student koji uvijek zaboravljaju da napiu ime na pismenom radu mogli bi da kau sebi: Kada
dobijem ispitni papir, moja olovka nee pisati sve dok ne upiem svoje ime na svakoj stranici testa.
Potom stvaraju mentalnu sliku toga.
Student bi mogao sebi da kae: Kada obujem patike ujutru, sjetiu se da se prijavim za teretanu.
1. Panja
i sluanje
2. Pamenje
- memorija
Navedite studente kako da razrade sredstvo. Kasnije, pruite nagovetaje na testovima i zadacima.
Primjer OUPN strategije obuhvata pomaganje studentima da zapamte devet sistema ljudskog tela.
To ete uraditi tako to ete urediti sisteme prema abecednom redosljedu i potom potraiti eme
u ureenom spisku. Abecedni spisak je: cirkulatorni, digestivni, endokrini, limfni, miino-skeletni,
nervni, reproduktivni, respiratorni i sistem za izluivanje. Grupite ove stavke u tri grupe: jedna
grupa poinje sa c-d-e, druga grupa poinje sa l-m-n, a preostale stavke poinju sa r, odnosno s.
Moete da upotrijebite ovo sredstvo na testu tako to ete napisati nagovjetaje c-d-e, l-m-n i
r/s na papir im ga dobijete. Potom popunite ostatak rijei. Moete da zapamtite da ima devet
sistema po tome to ste u devetom razredu.
85
1. Panja
i sluanje
Lo rad pamenja ponekad se moe povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacije
ili nedovoljno njima posveenom panjom. Aktivnosti vezane za memorijsku svijest pokuavaju da poveaju
svijest o procesima kodiranja, pohranjivanja i prizivanja u pamenju.
2. Pamenje
- memorija
Studenta bi trebalo upoznati s osnovnim procesom pamenja i uzrocima greaka u pamenju (vidi
Uvodne informacije o pamenju u ovom poglavlju).
Student bi trebalo da ocjeni uspjenost rada svog pamenja na razliitim zadacima kako bi procjenio
koje su mu jae a koje slabije strane.
Sljedee vjebe su osmiljene da unaprijede pojedinevu svijest o kratkoronom i dugoronom
pamenju.
Vano je primjetiti da dihotomija lijeva polovina:desna polovina nije uvijek tako crno-bijela kako se
ini. Neki studenti su kombinacija ove dvije kategorije, dok neki drugi studenti koriste jednu ili drugu polovinu
za razliite situacije.
Za vie podataka o organizacionim strategijama, pogledajte opise drugih strategija u ovom
poglavlju kao i u poglavlju Organizacione strategije.
86
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
87
1. Panja
i sluanje
88
Motivacija je unutranje stanje potrebe ili elje koje pokree pojedinca da uini neto to e
zadovoljiti tu potrebu ili elju.
1. Panja
i sluanje
Zadovoljena
potreba
Nezadovoljena
potreba
AKCIJA
3. Motivacija
Poto motivacije potiu iz potrebe ili elja koje su unutar pojedinca, drugi ne mogu da motiviu pojedinca
ve moraju da manipuliu varijablama iz okoline koje bi mogle dovesti do poveanja ili opadanja motivacije.
Motivatori se nalaze na kontinuumu od intrinsikih (unutranjih) do ekstrinsikih (spoljanjih) i
opisuju odnos cilja prema aktivnosti koja je neophodna da bi se on ostvario. Intrinsiki motivatori su povezani
sa ciljem i aktivnosti, dok ekstrinsiki imaju malo veze sa ciljem ili zadatkom.
Oba tipa motivatora mogu biti djelotvorni. Intrinsiki motivatori imaju tu prednost to su konstantni;
drugim rijeima, kada pojedinac identifikuje aktivnost potrebnu za ostvarenje cilja, ona ostaje konstantna.
Ekstrinsiki motivatori, sa druge strane, obuhvataju prethodnu procjenu okoline svaki put kako bi se odredila
aktivnost potrebna za ostvarenje eljenog zavretka. Ali ako pojedinac ne moe da identifikuje neophodnu
aktivnost okida, ekstrinsiki motivatori su logian prvi korak.
Svrha motivacionih strategija
Osnovna svrha motivacionih strategija jeste da se razvije ili pokrene unutranja elja za otpoinjanjem
ili zavravanjem neke aktivnosti.
Prednosti motivacionih strategija
Jedna od prednosti motivacionih strategija jeste njihova primjenljivost. Mogu biti primjenjene na
raznovrsne kontekste ukljuujui fakultet, posao i lina pitanja. Pored toga, mogu se koristiti za bilo koji
predmet ili zadatak.
Fleksibilnost je jo jedna njihova prednost. Motivacione strategije mogu biti modifikovane kako bi
zadovoljile potrebe jednog posebnog pojedinca, predmeta ili zadatka. Mogu se koristiti u kombinaciji tako da
formiraju djelotvoran motivacioni program.
Specifine motivacione strategije
Neke motivacione strategije su zamiljene tako da ih koriste studenti, druge su relevantne za
predavae, a neke mogu primijeniti i studenti i predavai. Studenti mogu imati koristi od sljedeih strategija:
osjeaja kontrole, zdravstvenih pitanja, razgovora sa samim sobom, sistema podrke, linog grafikona ciljeva i
strategija za motivaciju i pohaanje asova. Predavai mogu da u svoj rad i aktivnosti na predavanjima/vjebama
ukljue ove strategije: uenike potrebe, relevantnost, kako uenje uiniti aktivnim, kako da nastava postane
katalizator uenja, nivo teine zadataka i znanje rezultata evaluacije. Strategije zabrinutost i ton glasa, stvaranje
zainteresovanosti, promjena stavova i elje za uenjem prikladne su i za studente i za predavae.
Vano je zapamtiti da nijedna strategija nije monija od drugih i da su strategije meusobno
povezane. Djelotvornost strategija mijenja se u zavisnosti od pojedinca i situacije. Iako nastojimo da se
usredsredimo na one okolnosti na koje najvie reagujemo, kada je jedna okolnost van kontrole, treba da
pokuamo da manipuliemo drugom okolnosti.
89
1. Panja
i sluanje
Ova Hoksmajerova strategija (Hoxmeier, 1987) zasnovana je na Maslovljevom (Maslow, 1943) modelu
ljudskih potreba. Maslov je utvrdio pet potreba i rasporedio ih u piramidu, u kojoj nii nivoi predstavljaju
najjae potrebe. Na najniem nivou nalaze se fizioloke potrebe, ili osnovne potrebe za hranom, vodom,
snom i zaklonom. Sljedei nivo potreba odnosi se na sigurnost. Potreba za pripadanjem je trei nivo. Ljubav i
samopotovanje zauzimaju etvrti nivo potreba. Potreba za samoostvarenjem je najvii nivo. Ove potrebe su
hijerarhiijski postavljene, to znai da snanije potrebe na dnu moraju biti zadovoljene prije nego to slabije
potrebe blie vrhu mogu da budu ispunjene. Potrebe se mogu javljati i nestajati u razliito vreme.
3. Motivacija
Samoostvarivanje
Ljubav i potovanje
Pripadanje
Sigurnost
Osnovne potrebe (hrana, voda, san)
Oito, osnovne fizioloke potrebe ne bi trebalo koristiti kao motivatore, ali potrebe za sigurnou,
odobravanjem i samopotovanjem, kao i samoostvarivanjem mogu. Cilj je da uenje postane osjetljivo na ove
uenike potrebe. Sljedei pasusi objanjavaju kako se to moe ostvariti.
Potreba za sigurnou
Potreba za sigurnou obuhvata sposobnost da se zadovolje osnovne fizioloke potrebe,
bezbjednost, finansijska sigurnost, poslovna sigurnost i tehnoloka kompetentnost. Na dva naina se uenje
moe uiniti osjetljivim na studentsku potrebu za sigurnou.
Upotreba straha
Strah je kontraproduktivan. Treba izbjegavati upotrebu straha u pokuaju da se studenti motiviu jer
strah uruava njihovu potrebu za sigurnou i esto je suvie dvosmislen da bi bio od pomoi. Umjesto
toga, trebalo bi otkriti naine koji dovode do studentovog osjeanja nesigurnosti pa zatim pokuati da
se podstakne njegov osjeaj sigurnosti konkretnim djelima koja e prevladati taj osjeaj nesigurnosti.
Primjer, zamislite studenta koji je nesiguran u svoj rad zbog svojih sposobnosti pamenja. Umjesto
da mu kaete Paete ovaj predmet ako ne poboljate pamenje, upoznajte ga sa raznovrsnim
memorijskim strategijama koje su usmjerene na poseban memorijski zadatak o kome je rije.
Naglasite ono pozitivno
Studentima je potrebno da se osjeaju sigurno u svoje sposobnosti i rad. Osmislite zaduenja koja
e im to razviti odnosno izgraivati. Studenti su motivisaniji da urade neto ako imaju osjeaj da e
ga uspjeno obaviti.
Potreba za odobravanjem i samopotovanjem
Potreba za odobravanjem i samopotovanjem obuhvata elju da se bude cijenjen kao lan grupe
i kao ljudsko bie. Traimo potvrdu i divljenje za nae vjetine i sposobnosti. Na tri naina se moe uenje
uiniti osjetljivim na studentske potrebe za odobrenjem i samopotovanjem.
Za vie informacija treba pogledati Panju i sluanje
90
Pohvala
Predavai mogu da motiviu studente upuujui im pohvalu ak i za mala dostignua. Meutim,
trebalo bi izbjegavati neiskrenu pohvalu i moralizatorske komentare. Koristite specifine komentare
poput Odlino si upotrijebio primjere da ilustruje glavne take u svom radu prije nego Rad ti je
dobar. Studenti obino mogu da prepoznaju neiskrene ili suvie tipske pohvale.
Struktura
Predavai mogu studentima pruiti strukturu potrebnu za uspjeh. Prvo, pruite jednostavna i jasna
uputstva za obavljanje zadatka. Drugo, raspodijelite velika zaduenja na manje, pristupanije zadatke.
Zatim razvijte strukturiran plan rada za obavljanje svakog mini-zadatka. Izbegavajte upotrebu trikova
ili toseva. Kako studenti postaju struniji, mogu da naue da sami postave strukturu.
Podsjeanje studenata na uspjehe i ciljeve
Podsjeanje na prethodne uspjehe ili budue ciljeve moe biti snaan motivator. Predavai i studenti
podjednako mogu da vode zabiljeke o akademskim i drutvenim uspjesima u obliku dnevnika;
zabiljeite datum i prirodu svakog uspjeha. Koristite dnevnik ili poster da zabiljeite kratkorone i
dugorone ciljeve, i esto se podsjetite spiska za inspiraciju. Pokuajte da poveete trenutni zadatak
sa jednim ili vie od tih ciljeva, i naglasite kako e obavljanje zadatka voditi ka ostvarivanju cilja.
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
Tri strategije pomou kojih nastava moe postati katalizator uenja jesu profesor kao umjetnik,
profesor kao tehniar i profesor kao uzor (Hoxmeier, 1987).
Profesor kao umjetnik
U okviru strategije profesor kao umjetnik, predava postaje verbalni dizajner znanja kako bi
motivisao studente. U ovom pristupu, predava koristi raznovrsne glumake tehnike, oblike izraavanja i
matu kako bi ukljuio studente u proces uenja. Glumake tehnike obuhvataju pokrete tijela, promjenu
glasa, neverbalne oblike komunikacije i igranje uloga. Humor, originalnost, zadovoljstvo, prijatnost i briga su
oblici izraavanja koji se mogu upotrijebiti kao katalizatori znanja. Matovitost obuhvata ukljuivanje u igru
91
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
Jedna od najzapostavljenijih oblasti uea u motivaciji jeste precizno poznavanje rezultata
evaluacije. Uobiajeno studentsko pitanje je Kako mi ide? Studentima je potrebno da razumiju jasno i
precizno kako su evaluacije utvrene i zato su dobili odreenu ocjenu. Predavai bi trebalo da objasne ta
je dobro uraeno u zadatku a ta je potrebno za napredak.
to je specifiniji oblik evaluacije, to vie motivie studente. Prosto navoenje ocjene je jedan od
najgorih metoda evaluacije. Taj pristup ne nudi pozitivno ohrabrenje i nikakve smjernice za budunost. Pisani
ili usmeni komentari su daleko bolji i trebalo bi uvek da prate ocjene.
92
Studenti esto nisu zainteresovani za neki predmet ili predavanje zato to ne mogu da prepoznaju
kako je dotini materijal relevantan za njihov ivot ili planiranu karijeru. Ova nezainteresovanost se
moe pretvoriti u nedostatak motivacije za pohaanje asova, hvatanje zabiljeki, obavljanje zadataka ili
uestvovanje.
Predavai mogu poboljati studentsku motivaciju tako to e uenje uiniti smislenijim (Hoxmeier,
1987). Studenti, uz vostvo fasilitatora, takoe mogu da rade na poveanju sopstvenih nivoa motivacije tako
to e prepoznati relevantnost predmetnog sadraja. Tri naina da se to postigne su: naglasiti vrijednost
novih informacija, utvrditi informacione veze sa prethodnim znanjem i paljivo osmisliti zadatke.
Vrijednost informacija
Jedan nain da uenje bude smislenije jeste naglasiti vrijednost nove informacije. Nov materijal
moe biti vaan drutveno, ekonomski, kulturno, moralno ili etiki. Sljedee strategije mogu koristiti kako
predavai tako i studenti. Predavai mogu istai kako su nove informacije od koristi njima lino ili drutvenoj
grupi, dok studenti mogu da potrae vrijednost novih informacija u nekim aspektima svojih ivota.
Pitanja zato? Koji? Gdje? Kome? Kada?
Razmotrite vrijednost informacije odgovarajui na ovih pet pitanja. Zato je ova informacija od
koristi meni ili nekom drugom? Koji njeni aspekti su korisni? Gdje (u kojim situacijama) je od koristi?
Kome je korisna? Kada je ovaj materijal od koristi?
Vremenski okvir
Podsjetite druge ili sebe o vrijednostima informacije na dugi rok nasuprot vrijednosti na kratak rok.
Da li postoji razlika? Zato?
Ubacite u kontekst
Predava moe da opie aktivne situacije u kojima je informacija upotrebljena i moe da ohrabri
studente da isto uine. Neka to bude grupni projekat ili neka studenti vode pojedinane dnevnike
tokom semestra ili godine.
Informacione veze
Predavai ili fasilitatori mogu pomoi studentima da poveu nove informacije sa prethodnim
znanjem i/ili iskustvima. To motivie studente zato to pomae u utvrivanju vrijednosti informacije i lake
je zabiljeiti i prisjetiti se informacije povezane sa postojeim znanjem. Prethodno znanje moe poticati iz
drugih kurseva, preporuenih tekstova, radnog iskustva, drutvenih iskustava, medija, porodice itd. Sljedee
strategije pomau u uspostavljanju informacionih veza.
Dnevnici
Ohrabrite studente da vode dnevnike u kojima e biljeiti izvjestan broj novih informacija i povezivati
ih sa prethodnim znanjem. Trebalo bi da oznae izvore prethodnog znanja ako je to mogue.
Dnevnici se mogu voditi dnevno ili nedeljno.
Grupni projekti
Obrazujte male grupe studenata koje e utvrditi veze izmeu novog i postojeeg znanja i navesti
izvore prethodnog znanja. Svaka grupa moe da predstavi svoje rezultate ostatku odjeljenja.
Posteri za povezivanje
Neka studenti pojedinano ili u grupama osmisle postere za povezivanje sa novim informacijama
i prethodnim informacijama sa kojima se mogu povezati.
Osmiljavanje zadataka
Ova strategija je zamiljena da je koriste predavai. Njen cilj je da im pomogne da isplaniraju
djelotvorne zadatke koji naglaavaju relevantnost rada prije nego ostvarenje vanog posla. Navedene
smjernice pomau predavau u osmiljavanju zadataka koji uenje ine smislenijim.
93
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
94
95
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
3. Motivacija
Razgovor sa samim sobom se odnosi na proces dovoenja naih stavova na nivo svijesti. To je
ono to govorimo sebi i to odraava nae samopotovanje. Razgovor sa samim sobom moe biti negativan,
pozitivan ili neutralan. Nauiti kako voditi ohrabrujui razgovor sa samim sobom je efikasna motivaciona
strategija. Pojedinac mora biti svoj najbolji prijatelj, a da bi se to postiglo moraju se prepoznati sopstvena
preimustva i moramo sami sebe podseati na njih.
Predava ili fasilitator moe izloiti studente procesu pozitivnog razgovora sa samim sobom. Kada
postanu vjetiji u ovoj strategiji, mogu nastaviti da sami vjebaju. Neki prijedlozi za primjenu pozitivnog razgovora
sa samim sobom su navedeni ali mogu biti modifikovani kako bi odgovarali potrebama pojedinca.
96
97
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
informacijama. Drugi studenti esto mogu da ponude nove naine posmatranja informacija koji bi vam mogli
biti zanimljiviji od onih ponuenih na predavanju. Drugi studenti mogu da podjele lina iskustva vezana za
nova znanja koja su vam interesantna.
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
Tabela linih ciljeva je strategija za postavljanje realistinih ciljeva i paljivo procjenjivanje naina
na koji bi se ti ciljevi mogli postii. Ona ukljuuje motivaciju za ispunjenje odreenih ciljeva.
U prvoj koloni treba nabrojati line ciljeve u uenju. Njih treba napisati to je mogue odreenije.
U drugoj koloni treba nabrojati motivacije za ostvarenje svakog od ciljeva. Koji su razlozi, nae elje
da ostvarimo svaki od njih?
Trea kolona razmatra ostvarljivost svakog cilja. Koje sposobnosti, vjetine, nivo zainteresovanosti
i posveeno vrijeme je potrebno za postizanje svakog od ciljeva?
Mjerljivost svakog cilja se biljei u etvrtoj koloni. Kojim specifinim jedinicama (npr. datum
zavretka) se cillj moe izmjeriti?
Istraivake
vjetine
VREDNOST
Volim temu
KORACI
1. Nai reference
2. Napraviti
Volim da radim biljeke
istraivanja
3. Organizovati
10-12 strana
Rad iznosi 50% Organizacija
biljeke
konane ocjene
4. Prva verzija
Potrebna
5. Korektura
korektura
6. Druga verzija
7. Napraviti
kopije
Proitati poglavlja Pogreno
Upravljanje
Pog. 5 u etvrtak Bolja priprema 1. Pregledati
5-9 za istoriju
odgovoreno na vremenom
za ispit
2. Pitati
Pog. 6 u petak
3. Proitati
15/10 pitanja iz
Samopouzdanje 4. Prepriati
knjige na prolom Tiha soba
Pog. 7 u
za ispit
5. Ponoviti
testu
SQ3R metod ?? ponedeljak
Pog. 8 u srijedu
Pog. 9 u etvrtak
Za dodatne informacije pogledati definisanje linih ciljeva u okviru dijela o Praenju u okviru Glavnih
strategija uenja.
98
99
1. Panja
i sluanje
3. Motivacija
Ponekad je teko motivisati se da pohaamo as kada smo umorni, nezainteresovani za kurs
ili kada imamo rano as a nismo jutarnji tip osobe. Sljedee strategije mogu pomoi da se motiviemo da
odemo na as.
3. Motivacija
Odredite ambicije ili ciljeve koji se mogu ostvariti kroz uspjeh na asu.
100
Odredite dugorone i kratkorone ambicije i ciljeve koji se mogu ispuniti kroz uspjeh na studijama.
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja
tima - grupno
i kooperativno
uenje
101
1. Panja
i sluanje
102
Prioriteti: lanovi tima znaju sve korake koje treba poduzeti da bi se postigli ciljevi tima, redosljed
1. Panja
i sluanje
Uloge: lanovi tima znaju svoje specifine uloge u izvravanju timskih zadataka to pretpostavlja
odgovoran i fleksibilni odnos prema vlastitoj ulozi jer ukljuuje i dozvolu vjetijim lanovima tima da
obave odreeni specifian zadatak.
4. Izgradnja tima
Odluke: Raspodjela odgovornosti i ovlatenja, kao i proces donoenja odluka jasno su definisani
i prepoznatljivi.
Pravila: Grupna pravila zajednikog rada su podeena i doivljavaju se od lanova tima kao
Efektivnost: lanovi doivljavaju grupni rad i sastanke tima kao produktivnu i efikasnu djelatnost,
Uspjeh: lanovi tima jasno znaju kada je tim uspjean i podjednako sa ponosom dijele taj kvalitet.
Obuka: U okviru tima obezbjeene su mogunosti za unapreivanje linih vjetina i sposobnosti za
Prema navodima autora John Katzenbacha i Douglasa Smitha u publikaciji The Wisdom of Teams da bi se
postigao dobar tim moraju da budu zastupljene sljedee karakteristike:
Zajednikih vrijednosti koje dijele svi lanovi tima;
Komplementarne vjetine lanova tima koji se meusobno dopunjavaju;
Dobro definisan radni pristup;
Dobro osmiljeni ciljevi tima;
Jasno postavljeni radni zadaci;
Zajedniko i meusobno povjerenje, odgovornost i obaveze;
Sastav tima nije prevelik;
Interesantni su rezultati dobijeni anketom na internet forumu Ten3 BUSINESS e-COACH o uticaju pojedinih
faktora na uspjeh tima. U tom kontekstu sljedee vrijednosti su dobile odgovarajue procente glasova:
Zajednikih vrijednosti koje dijele svi lanovi tima ....................................................... 37 %
Zajedniko i meusobno povjerenje, odgovornost i obaveze ...................................... 32 %
Inspirirajua vizija u timu . ........................................................................................... 21 %
Komplementarne vjetine lanova tima koji se meusobno dopunjavaju . .................... 6 %
Nagrade za uspjeh . ....................................................................................................... 4 %
Principi funkcionisanja tima:
Kohezija
Utvrdjena pravila i principi
Stalna i iskrena komunikacija
Jasno definisani ciljevi
Meusobni uticaji
103
Izgradnja tima (team building) je strategija i proces koji pomau timu da se razvije u neformalnu organizaciju
sposobnu da ispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgraen. Team Building je takoe i proces
osposobljavanja svih lanova tima da ostvare postavljene ciljeve.
1. Panja
i sluanje
Izgradnja tima je proces jaanja i osposobljavanja grupe ljudi da postignu zajednike ciljeve. To je proces
koji je potreban da bi se kreirao, vodio i obezbijedio razvoj ove grupe ljudi u kohezivnu jedinicu. To je takoe
proces koji inspirie ljude da brzo prerastu u veoma efikasnu radnu grupu koja ostvaruje uspjene rezultate
za svoju organizaciju.
Proces izgradnje tima moe imati razliite forme i oblike a u zavisnosti od karaktera i prirode tima.
4. Izgradnja tima
104
ponaanja pojedinca
linosti pojedinca
zahtjeva posla - kvalifikacije
1. Panja
i sluanje
Postoji razlika izmeu uloga u timu i funkcionalnih uloga lanova tima. Funkcionalne uloge se odnosi na
zahtjeve posla pojedinca, dok lina uloga u timu podrazumjeva (prema Mereditu Belbinu):
Uloga
Karakteristike
odlino procjenjuje
talente
trai prave naine da
prevazie slabosti
odlian je u dvosmjernoj
komunikaciji
inspirie i iri
entuzijazam
razumije tekoe u
Team-leader
interakciji lanova
Koordinator tima
(Co-ordinator)
ima strog osjeaj za
prioritete
Trai nove lanove tima i
razvija timski duh. Koordinira ima sposobnost da
tim i sve uklapa u kohezivni
prevazilazi gapove
plan
dobro brine o
meusobnim odnosima
sposoban je da rjeava
tekoe
sposoban da ostvari
uspenu interakciju sa
drugima
dobro radi sa
talentovanim ljudima
najefikasniji u saradnji
sa podstrekaem
dobar je i u saradnji
plant-om kao efom
sarauje sa timskim
radnikom i realizatorom
Prednosti
dobre osobine
Zreo
Pouzdan
Dobar rukovodilac
Pojanjava ciljeve,
ohrabruje donoenje
odluka
Dobro delegira
poslove
Prihvatljive slabosti
Moe da djeluje
4. Izgradnja tima
manipulativno
Nekad nekritiki daje
drugima svoj lini
posao
105
entuzijasta, okrenut ka
prihvata ideje drugih
Voli izazove
Dinamian
Voli da radi pod
Ima energiju i
novim idejama
1. Panja
i sluanje
Podstreka
Osoba za ideje
(Shaper)
Podrava inovativnost,
vitalnost i energiju tima
4. Izgradnja tima
mogunosti za uspjenu
inovaciju, prije nego kao
propadanje
Moe da izaziva
pritiskom
hrabrost da premosti
prepreke
predstavlja poseban
problem u radnom
okruenju u interakciji sa
drugima
promociju i promociju
organizacije
drugima u timu da bi
se prevazili problemi
koje moe da izazove
podstreka
uspjean ef
podstrekau je uspjean
ef monitor/evaluator
idealan ef mu je
koordinator
Radilica/pogon
(Plant)
stimulativan je za kolege
drui se sa
koordinatorom,
istraivaem resursa i
timskim radnikom
106
lako se uklapa u
sistem
stimulativan je za
kolege
potrebno je da ga
neko usmjerava i
podrava ili predvodi
ne slae se dobro sa
ostalim radilicama
Striktna, precizna ak
i pedantna osoba u
ispunjavanju standarda
Dobro procjenjuje
rezultate ljudi
Ne ustee se da prihvati
Nadzornik/evaluator
Obezbjeuje visoke
standarde i brine o njima
probleme i da se izbori
sa njima
Trezven
Strog
Otrouman
Vidi sve mogunosti
Tano i precizno
Nedostaje
mu energija i
sposobnost da
pokrene druge
Previe kritian
1. Panja
i sluanje
procjenjuje
pritajen je i treba ga
otkriti
potrebna mu je podrka
drugih da bi iskazao
potencijale
4. Izgradnja tima
najbolji ef mu je
koordinator
dobro sarauje sa
koordinatorom i
realizatorom
Kooperativan
Blag
Prijemiva
Diplomata
Slua
Gradi
Uoava nesuglasice
Neodluan
Disciplinovan
Pouzdan
Metodian
Konzervativan
Efikasan
Pretvara zamisli u
U izvjesnoj mjeri
precjenjuje svoju
najvie mu odgovara
drutven
tolerantan
dobro sarauje sa
sarauje sa realizatorom
tei kooperantskoj
i interakciju
najbolji ef mu je je
podstreka
sa drugim timskim
radnicima
dobro radi sa
pomjeranja ili
nepotovanja rokova
spreman da realizuje u
i smiruje situacije
radilicama na razvoju
ideja
ne dozvoljava
Realizator
(Implementer)
u prelomnim
situacijama i
podloan uticajima
praktina djela
nefleksibilan i sporo
odgovara na nove
mogunosti
Moe da bude
maloduan
zahtjevima (podstrekae
i radilice)
sarauje i drui se
sa koordi-natorom,
monitorom, istraivaima
resursa
drutven i tolerantan
podstreka kao ef
i timskim radnikom
timskim radnicima
ulogu
loe planira
pojedinane
poslove/akciju
saradnji
nijedna strana ne
maltretira drugu
107
je inicijator i vrednuje
rezultate
1. Panja
i sluanje
om, podstrekaem i
istraivaem resursa
Izdrljiv
Savjestan
Brian
Trai greke i
Sklon da nepotrebno
brine
Ne voli da delegira
svoj posao
propuste
Obavlja posao na
vrijeme
Moe da bude
Usmjeren ka jednom
Doprinosi samo na
cjepidlaka
najvie ga cijene
realizatori
veoma je ponosan na
svoj rad i svoje radne
aktivnosti
4. Izgradnja tima
Specijalista
(Specialist)
potreban mu je ef
cilju
Samostalan
Posveen
Prua rijetko znanje
i vjetine
uskom polju
Suvie se bavi
tehnikim detaljima i
gubi veliku sliku
najbolji ef mu je
realizator
u malom timu menader moe da ima ulogu planera, onog koji obezbjeuje i koji titi realizaciju
procesa
Najvanija funkcija tima jeste da ostvari zadatke koji su mu dati, postavljeni ili definisani. Timski igra treba da
bude prijateljski orijentisan u timu, otvoren i spreman da radi u grupi i slijedi instrukcije i tima i onog ko vodi tim.
Lider tima je kljuna uloga u timu. Tim je dobar onoliko koliko je dobar njegov lider. Nain na koji lider vodi
tim odreuje ton ostalih uloga u timu i deavanja u timu. Lider se mora uvijek fokusirati na pobjedu odn.
uspjenu realizaciju postavljenih ciljeva.
108
uenika radi zajedno kako bi obavili odreeni zadatak. Takvo zajedniko uenje moe da vodi predava ili ga
samostalno moe pokrenuti grupa uenika. Ovo drugo se esto oznaava kao studijska grupa.
Male grupe su najbolje za zajedniko uenje. Optimalna veliina grupe je tri uenika, ali uspjene
grupe mogu imati od dva do pet lanova. Vee grupe bolje rade kao forum za razmjenu podataka meu
manjim podgrupama. Svaka grupa funkcionie kao tim i lanovi tima su odgovorni za sopstveno uenje kao
i za uenje svojih kolega u timu. ... Svako ima zadatak i aktivno uestvuje. ... studenti moraju osjeati da su
potrebni jedni drugima kako bi zavrili zadatak grupe (Mickel, 1993, str. 659).
1. Panja
i sluanje
Da bi bile uspjene, grupe moraju slijediti opte radne procedure i pravila ponaanja. Pored toga,
lanovi grupe bi trebalo da budu svjesni svojih uloga u zajednikim sastancima. Mogu se napraviti radne
tabele u kojima e se formalno iznijeti ove napomene.
4. Izgradnja tima
Vrlo esto, studijske grupe su neuspjene zato to lanovi ne razmatraju naine na koji e
ostvariti ciljeve grupe. Na osnovu sljedeih radnih procedura studenti mogu da preduprijede katastrofe i
da kooperativno uenje uine efikasnijim i efektivnijim. Pravila koja su ovde navedena a koja su definisali
Gomon i Guenzel (1987), mogu izmijeniti ili dopuniti lanovi studijske grupe kako bi ih prilagodili sopstvenim
posebnim potrebama.
lanovi grupe bi trebalo da dogovore pravila ponaanja za studijske sastanke. Pravila koja su ovde
data (Gomon i Guenzela,1987), mogu izmijeniti ili dopuniti lanovi grupe kako bi ih prilagodili sopstvenim
posebnim potrebama.
lanovi grupe e se sloiti da usvoje Opte radne procedure (vidi prethodno poglavlje) koje je
odredila grupa.
109
lanovi efektivnih studijskih grupa imaju specifine uloge. Svaki lan grupe obavlja nekoliko uloga
na datom sastanku; zapravo, za manje grupe bie neophodno da svaki lan ima vie od jedne dunosti.
Gomon i Guenzel (Gomon i Guenzela,1987) definiu sljedeih sedam uloga lanova grupe. Grupna aktivnost
koja definie razlike izmeu uloga lanova grupe razmotrena je kasnije u ovom poglavlju.
4. Izgradnja tima
uvar vremena
o Ova osoba je fasilitator agende.
o uvar vremena vodi rauna o koliini vremena koja se potroi pri svakoj aktivnosti
na sastanku i stara se da unaprijed dogovoreni vremenski rokovi u agendi budu
ispotovani.
Osoba za resurse
o Ova osoba nije nuno stalni lan grupe.
o Osoba za resurse je prisutna kada je potrebno da prui dodatne resurse lanovima
grupe.
o Osoba za resurse moe biti lan nastavnog osoblja, tutor ili neka druga osoba sa
odgovarajuim znanjem.
Radne tabele koriste studentima i pomau im da ostvare efektivne i efikasne studijske grupe. One
pruaju studijskoj grupi zajedniki smjer i svrhu, i stoga bi ih trebalo popuniti nakon svakog grupnog sastanka.
Radne tabele kombinuju: radne procedure, pravila ponaanja i uloge. Posebne aktivnosti i vremenski rokovi
obiljeavaju se na radnoj tabeli.
Prazan model radne tabele (Gomon i Guenzela, 1987) koji je ovde prikazan i daje agendu budueg
sastanka i koliinu vremena koja e se utroiti na razliite aktivnosti na sljedeem sastanku. Data su i dva
primjera ispunjenih tabela za studijske grupe za pripremu ispita i obavljanje domaeg zadatka.
110
Bilo koja od ovih radnih tabela moe se prepraviti prema specifinim potrebama studijske grupe.
Dobra je ideja iskopirati radne tabele i podijeliti ih svim lanovima studijske grupe.
RADNA TABELA GRUPNE AGENDE
1. Panja
i sluanje
Uputstva
o Dogovorite se oko dodjeljivanja uloga.
o Utvrdite specijalne uloge.
o Slijedite procedure.
o Radite pod kontrolom uvara vremena.
IME
.
.
.
.
.
4. Izgradnja tima
ULOGA
.
.
.
.
.
Pravila
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Procedure
PROCEDURE
Komentari:
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
111
1. Panja
i sluanje
Uputstva
o Dogovorite se oko dodijeljivanja uloga.
o Utvrdite specijalne uloge.
o Slijedite procedure.
o Radite pod kontrolom uvara vremena.
4. Izgradnja tima
IME
ULOGE
Majkl
Heder
Don
Pravila
o Uesnici su saglasni da e dati doprinos i slijediti procedure.
Procedure
PROCEDURE
112
Uputstva
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
IME
ULOGE
Dejv
Kesi
Damal
Pravila
o Uesnici su saglasni da e dati doprinos i slijediti procedure.
Procedure
PROCEDURE
Dogovoriti specifine ishode (3 minuta)
Dogovoriti specifine aktivnosti i vremenske odrednice za * Grupa zajedno radi na tekim problemima koristei
svaku od njih (3 minuta)
metod modela rjeavanja probema i osobu za resurse
(17 min. svaki)
Komentari:
Ukupno = 46 minuta
4.3.5. Upozorenje
Kooperativno uenje moe biti uspjenije ako se uzmu u obzir sljedea upozorenja. Neki od ovih
prijedloga se odnose na studijske grupe koje su sami studenti organizovali, dok se drugi vie odnose na
predavae koji sprovode kooperativne aktivnosti.
113
Za studente
o Paljivo odaberite lanove svoje studijske grupe.
o Postarajte se da studijska grupa uzajamno odlui o nainu provjere da li svi lanovi
doprinose jednako i poteno grupi.
o Na prvom sastanku, odluite o kaznama za neadekvatan doprinos.
o Drite se programa na sastancima studijske grupe. Sastanci nisu prikladni za askanje,
traarenje i druge neproduktivne aktivnosti.
o Zapamtite da studijske grupe nisu zamjena za samostalno uenje sveg potrebnog
materijala. Drugim rijeima, svrha nije samo podijeliti teret rada ve osigurati da razumijete
sav materijal.
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
Za predavae
o Uputstva i oekivanja u vezi sa zadacima treba da budu jasna.
o Grupne aktivnosti treba da budu povezane sa ciljevima kursa.
o Izmjerite uspjenost koliinom nauenog radije nego obavljenim zadatkom.
o Preuzmite odgovornost za formiranje grupa.
o Pomozite izgradnji grupne kohezije tako to ete zamoliti studente da podijele line
informacije i iskustva.
o Koristite vrijeme od predavanja/vjebe za grupne aktivnosti; lake ih je nadgledati nego
grupne aktivnosti van predavanja/vjebe.
o Pruite studentima dodatne informacije ili resurse potrebne za obavljanje grupne aktivnosti.
Studijske grupe se esto klasifikuju prema primarnom cilju grupe. Po tom osnovu moe se izdvojiti
osam tipova grupa: dugorona priprema za ispit, obavljanje domaeg zadatka, sinteza i primjena, obavljanje
specijalnog projekta, rjeavanje problema, voenje biljeaka, strategije uenja i itanje sadraja. Svaki od ovih
tipova je opisan, a naznaeni su minimalni potrebni resursi i specifinije aktivnosti koje se uobiajeno vezuju
za svaku grupu (neke od informacija - Gomon i Guenzel, 1987). Neki tipovi grupa su detaljnije razmotreni u
odjeljku o Studijskim grupama.
114
1. Panja
i sluanje
o Potrebni resursi
Dobijeni setovi zadatih problema
Udbenici ili laboratorijski prirunici
Digitron, milimetarski papir, olovke u boji ili drugi neophodni pribor
o Aktivnosti
4. Izgradnja tima
115
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
116
o Potrebni resursi
Uputstva za obavljanje zadatka
Osnovno znanje o strategijama uenja vezanim za zadatak
1. Panja
i sluanje
o Aktivnosti
Uvoenje i objanjavanje strategija uenja
Povezivanje strategija uenja sa zadatkom
4. Izgradnja tima
117
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
Sutinska svrha grupnog uenja je rad sa drugim studentima na obavljanju nekog zadatka. Tanije, grupno
uenje moe imati jedan od nekoliko ciljeva, od kojih je najea priprema ispita. Studijske grupe se mogu
formirati i za obavljanje domaih zadataka, za sintezu i primjenu materijala iz predmeta, za obavljanje
specijalnih projekata, za rjeavanje problema, za voenje zabiljeki, za razmjenu strategija uenja ili za
itanje sadraja.
Ovi tipovi grupa su opisani u okviru odjeljka Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom
uenju. Specifiniji detalji o nekim tipovima grupa dati su u odjeljku Specifine strategije grupnog i
kooperativnog uenja nie.
Kooperativno uenje pomae u razvoju vjetina i ponaanja, kao to su saradnja i timski rad, moe
biti korisno za profesionalne karijere.
Kada je prikladno obavljen, grupni rad moe da razvije odgovornost za uenje kod pojedinca.
Grupe mogu biti produktivnije i efikasnije od individualnog uenja kod nekih zadataka i za neke
studente (npr. ekstrovertne).
Kooperativno uenje poveava akademsko dostignue zahvaljujui novom znanju steenom kroz
grupne aktivnosti.
Grupni rad esto slui za oslobaanje stresa prije ispita ili vanog zadatka.
Grupni rad pomae da se u velikim zadacima izvri adekvatna podjela na manje dijelove.
118
itanje sadraja
SNS
etiri ugla
Viestruko glasanje
Slagalica II
Dijagram slinosti
Odslikavanje
Povezivanje imena
Studijske grupe
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
Primjer kooperativnog uenja iji je cilj itanje materijala iz nove sadrinske oblasti iznio je Mikel
(Mickel, 1993). Ova strategija je namjenjena predavaima, mada je mogu korsititi i studenti uz vostvo
tutora s tim da se modifikuje prema studentskim potrebama. Za ovu aktivnost, a u zavisnosti od duine
zadatih tekstova, moe biti potrebno nekoliko dana. Strategiju je bolje uvoditi odjeljak po odjeljak kako bi se
maksimalno razumila oekivanja.
119
1. Panja
i sluanje
o Spojite ponovo sve grupe u jednu veliku grupu kako bi se pregledali rezultati svake
podgrupe.
o Ovo omoguava studentima da usvoje svoje novo znanje.
o Studenti #1 predstavljaju rijei koje su njihove grupe znale ili rijei koje nisu znale.
4. Izgradnja tima
Tvoje ime:
Datum prezentacije:
Zaokrui svoju ocjenu sebe i svakog od lanova tvoje grupe.
Ocijeni lanove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenja
Ocjene od 1 do 5 moraju biti objanjene na pozadini ovog obrasca.
5
Vrlo dobar
4
Dobar
3
Zadovoljavajui
2
Nezadovoljavajui
IME
OCJENA
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
1
Lo
5
5
5
5
4
4
4
4
3
3
3
3
2
2
2
2
1
1
1
1
o Svi lanovi grupe dobijaju istu ocjenu na osnovu svoje sposobnosti da uspjeno rade
zajedno.
120
1. Panja
i sluanje
4.6.2. SNS
SNS strategiju koriste grupe kao osnaujui proces za savladavanje Strahova, Nesigurnosti i
Sumnji. Ona ima dva glavna cilja: da pomogne lanovima grupe da postanu svjesni negativnih osjeanja ili
osjeanja nesigurnosti i pomogne im da usmjere svoju energiju na rjeavanje ili otklanjanje tih osjeanja.
4. Izgradnja tima
Jedna od prednosti SNS-a je ta to pomae studentima da odgovorno prepoznaju, vokalizuju i
razrijee sumnje vezane za zadatke i/ili evaluaciju rada. Pored toga, ova strategija je efikasno sredstvo
osnaivanja sposobnosti rjeavanja problema kod odraslih.
Uputstva za SNS preuzete su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical
College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994)
1. Utvrdite problem.
o Grupa razmatra i dogovora se o optem problemu ili pitanju kojim treba da se pozabave.
o Primjeri potencijalnih problema ili pitanja koji izazivaju zabrinutost obuhvataju lo uspjeh
lanova grupe na ispitu, nedovoljno jasne instrukcije za obavljanje zadatka, nedovoljno
razumijevanje jednog ili vie glavnih pojmova na asu, ili nedostatak discipline na asu.
2. Brejnstorming.
o lanovi grupe iznose svoje zabrinutosti u vezi sa problemom.
o Jedan lan grupe sastavlja mapu razliitih briga.
o Sve brige se moraju iskazati i zabiljeiti na mapi prije bilo kakve rasprave.
3. Grupna rasprava.
Strategija etiri ugla se koristi da bi se obezbijedilo uee svih studenata u grupnim aktivnostima.
Ona pomae u razvoju vjetina sluanja, verbalne komunikacije, kritikog miljenja i donoenja odluka.
Jedna od prednosti ove strategije je ta to se moe koristiti za ojaanje sadraja kursa, za
razjanjavanje studentskih vrijednosti i razvijanje razumijevanja razlika u vrijednostima i miljenjima. Ne samo
da podstie studente da uestvuju u aktivnostima donoenjem odluka, ve ih ona ohrabruje da kognitivno
opravdaju svoje odluke.
Uputstvo za strategiju etiri ugla prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj strategiji su iz
Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14.
septembar, 1994).
121
1. Priprema.
o Napravite etiri velika znaka sa sljedeim natpisima VEOMA SE SLAEM, SLAEM
SE, NE SLAEM SE, VEOMA SE NE SLAEM.
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
3. Svrstajte se.
o Zamolite studente da odu u ugao koji najbolje opisuje njihov stav o iskazu.
o Recite studentima da u bilo kom trenutku mogu da promijene ugao.
4. Obrazloenje.
o Kada su svi studenti odabrali svoj ugao, nasumino prozivajte jednog po jednog
studenta da daju proste (jednoreenine) iskaze kojima e podrati svoje miljenje
izloeno u svrstavajuem iskazu.
122
1. Panja
i sluanje
3. Svaki lan bira tri do pet elemenata koji su mu prvi na listi. Zatim svaki lan oznaava svoje izbore
brojem, gdje je 1 najvaniji.
4. Svode se ocjene prioritetnosti za svaki element.
o Elementi su ureeni prema svedenoj ocjeni.
o Element sa najmanjim ukupnim zbirom imae najvei prioritet na listi, a element sa
najveim ukupnim zbirom imae najnii prioritet.
4. Izgradnja tima
Strategija nominalne grupe se koristi kao pomo u postavljanju ciljeva i prioriteta kada grupe
imaju problema da donesu odluku. Primjer primjene ove strategije je odluivanje o specifinim ishodima i
aktivnostima pri popunjavanju radne tabele za grupni sastanak (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljku
Uvodne informacije o grupnom i kooperativnom uenju).
Jedna od prednosti metoda nominalne grupe je ta to prua relativno brzo i demokratsko sredstvo
za pravljanje spiskova prioritetnih ideja i ciljeva.
Strategija nominalne grupe je slina tehnici viestrukog glasanja. Meutim, tehnika nominalne
grupe se koristi kada postoji samo nekoliko alternativa koje treba rasporediti po prioritetima.
Uputstvo za strategiju tehnika nominalne grupe prikazano je u ovom odjeljku. Informacije o ovoj
strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio,
Newsletter, 14. septembar, 1994).
1. Identifikujte problem ili aktivnost.
2. Pomou brejnstorming tehnike napravite spisak ciljeva ili prioriteta vezanih za taj problem ili
aktivnost. Zabiljeite ih na papiru ili tabli.
3. Svaki lan grupe odreuje prioritetnost elemenata na spisku brojem, gdje je 1 najvaniji.
Ocjene prioritetnosti za svaki element se svode. Element sa najniim ukupnim zbirom e imati
najvei prioritet, a element sa najveim ukupnim zbirom imae najnii prioritet.
4.6.6. Slagalica II
Strategija slagalice se koristi za razvijanje vjetina i strunosti potrebnih za uspjeno uestvovanje
u grupnim aktivnostima. Fokusira se na vjetine sluanja, govora, saradnje, razmiljanja i rjeavanja
problema.
Sluanje Studenti moraju aktivno da sluaju kako bi nauili potrebni materijal i mogli da ga
prenesu drugima u svojim originalnim grupama.
Govor Studenti e imati obavezu da prenesu znanje steeno u jednoj grupi i ponove ga novim
sluaocima u svojim originalnim grupama.
123
1. Panja
i sluanje
Kreativno miljenje Grupe moraju osmisliti nove naine za pristup, predavanje i predstavljanje
materijala.
Slijedi uputstvo za strategiju tehnika slagalica II. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin
Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).
1. Definiite grupni projekat na kome e kompletna studentska grupa raditi.
2. Principom sluajnosti podijelite tu grupu na grupe od 4-5 uenika i dodijelite broj (1 do 4-5)
studentima u svakoj grupi.
4. Izgradnja tima
Dijagrami uzroka i posljedice razvrstavaju i povezuju uzroke neke posljedice kao to je problem,
dogaaj ili pitanje. Nazivaju se i dijagrami riblja kost. Grupe koriste dijagrame kao kreativan proces za
stvaranje i organizovanje vanijih i manje vanih uzroka neke posljedice.
Jedna od prednosti dijagrama uzroka i posljedice je jaanje lanova grupe. Svi uesnici uestvuju u
aktivnosti. Ovo je korisna pomo kada je cilj grupne aktivnosti u kojoj treba doi do dubinskih uzronika neke
posljedice. Dijagrami uzroka i posljedice pomau studentima da razdvoje uzroke i simptome nekog problema,
dogaaja ili pitanja.
Slijedi uputstvo za strategiju dijagram uzroka i posljedice. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin
Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).
1. Podijelite kompletnu studentsku grupu na manje grupe.
2. Dodijelite jednu posljedicu (pitanje, problem ili dogaaj) svakoj grupi. Ako grupe rade bez
predavaa ili fasilitatora, svaka grupa bi trebalo da sama izabere posljedicu.
3. Metodom brejnstorming tehnike ili pomou drugog resursa osmislite uzroke tog dogaaja.
Zabiljeite uzroke na tabli ili papiru.
4. Napravite dijagram uzroka i posljedice.
124
1. Panja
i sluanje
uzrok
uzrok
uzrok
uzrok
ZR
uzrok
uzrok
POSLEDICA
uzrok
uzrok
4. Izgradnja tima
uzrok
ZR
ZR
ZR
uzrok
uzrok
uzrok
O
AT
E
UENIK
nastavnik ignorie
EN
TI
AB
sa samim sobom
2. godina
EU
AZ
ne voli predmet
ED
OMETA
sa drugovima
sjedi pozadi
mnogo studenata
velika prostorija
AT
I
nezreo
O
T
PE
Slijedi hipotetiki primjer popunjenog dijagrama uzroka i posljedice (D. Applegate, CAL).
Strategiju dijagrama slinosti koriste grupe kao kreativan proces za stvaranje i organizovanje ideja.
Koristi se kada je potrebno napredno i novo razmiljanje usljed zbrkanosti ili sloenosti injenica ili misli.
Jedna od prednosti dijagrama slinosti jeste zajedniko razumijevanje ideja i njihovih odnosa koje
stiu svi lanovi grupe. Pored toga, informacije koje se stvaraju u ovoj strategiji mogu se kasnije koristiti za
druge aktivnosti kao to su sloeno rjeavanje problema, stvaranje kreativnih ideja i razvoj novih programa.
Svi lanovi grupe, ak i oni koji moda izbjegavaju verbalne razmjene u grupnom okruenju, mogu lako da
uestvuju u procesu razvijanja dijagrama slinosti.
125
Slijjedi uputstvo za strategiju dijagram slinosti. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin
Tehnikog Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).
1. Grupa bira problem ili pitanje koje e razmatrati. Kada je tema odabrana, nema vie razgovora u
naredna tri koraka.
2. Na karticama veliine 7 x 12 ili velikim Post-It nalepnicama, svaki lan grupe ispisuje odgovore na
problem ili pitanje tokom unaprijed dogovorenog vremenskog perioda. Svaki odgovor bi trebalo da
bude napisan na odvojenoj kartici ili naljepnici.
3. Kartice ili naljepnice se zatim izlau na zidu ili stolu.
4. Svaki lan grupe na smjenu ispituje kartice i fiziki ih sortira na gomile ili povezane odgovore.
o Ovaj proces se nastavlja dok se sve kartice ne grupiu i svi lanovi grupe nisu
zadovoljni grupisanjem.
o Kako bi se izbjeglo pretjerano regrupisanje, kartica koja je pomjerena vie od 10 puta
trebalo bi da se ostavi po strani odvojeno od ostalih.
5. Diskusija se sad moe nastaviti.
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
6. Grupa bira naslove u kojima e sumirati svaku gomilu kartica. Gomile se mogu i grupisati i staviti
pod druge obuhvatne naslove.
7. Grupa zapisuje konane naslove i informacije na karticama na dijagram ili u kratkom pregledu.
4.6.9. Odslikavanje
Strategija odslikavanja upoznaje studente sa ulogama i odnosima moi meu liderima i sljedbenicima
u grupi. Ona naglaava potrebu za uzajamnim potovanjem i saradnjom meu lanovima grupe sa razliitim
ulogama.
Jedna od prednosti odslikavanja je u tome to se studentima iz prve ruke prikazuju prednosti i mane
uloge voe i uloge sljedbenika. Ona ih takoe izlae ponaanjima koja podstiu ili ometaju komunikaciju
izmeu lidera i sljedbenika. Kinestetiki studenti mogu imati koristi od strategija odslikavanja zato to obuhvata
djelovanje/akciju.
Slijedi uputstvo za strategiju odslikavanje. Informacije o ovoj strategiji su iz Biltena Muskin Tehnikog
Koleda (Muskingum Area Technical College, Zanesville, Ohio, Newsletter, 14. septembar, 1994).
1. Principom sluajnosti podijelite itavu studentsku grupu na parove i neka stanu jedni nasuprot drugih.
2. Neka jedan partner iz svake grupe bude lider a drugi partner sljedbenik.
3. Opiite i demonstrirajte proces odslikavanja grupi.
o Lider svake grupe e se fiziki kretati kao da je ispred ogledala.
o Sljedbenik iz svake grupe e imitirati pokrete lidera.
126
Zapamtiti imena je lake kada se ona poveu sa drugim rijeima ili, jo bolje, djelima. Jedna od
svrha toga je poveati pojedinevu panju ili svijest kada uje ili vidi nova imena. Ako je memorijski zadatak
svrsishodniji, rad memorije tei da se pobolja. Poboljana memorija za imena je vana za socijalizaciju i
smanjenje stresa pri upoznavanju novih ljudi.
Grupa ukrug
o Svaka osoba se predstavlja na smjenu izgovarajui svoje ime uz jednu opisnu rije koja
poinje prvim slovom njenog imena (npr. Pametni Pera ili Lijepa Lana).
o Nakon to se predstavila, svaka osoba ponavlja sva imena i opisne rijei ljudi koji su se
predstavili prije nje.
o Ova strategija je dobra za razbijanje treme na prvim sastancima grupe. Opisne rijei
pomau time to zadatak ine duhovitijim, a zahvaljujui ovoj aktivnosti pamenje imena
postaje aktivniji proces.
Igra klupka
1. Panja
i sluanje
4. Izgradnja tima
Studijske grupe esto formiraju i vode sami studenti. Opta svrha studijskih grupa je da se
zadatak podijeli na manje dijelove koji se dodjeljuju lanovima. Podijeli pa vladaj!
Jedna od popularnih funkcija studijskih grupa je pripema ispita, ali raznovrsni zadaci se mogu
obaviti na ovaj nain. Oni obuhvataju zavravanje domaih azdataka, voenje zabiljeki, itanje, rjeavanje
problema, sintezu i razmjenu strategija uenja.
Odredite kolege sa godine ili smjera koji e biti dobri lanovi studijske grupe. Dobri lanovi
studijske grupe bi trebalo da budu pouzdani i dostojni povjerenja, i trebalo bi da budu sposobni da
obave zadatke na vrijeme.
Dogovorite sastanak sa studijskom grupom na mjestu gdje vam nita nee odvraati panju.
Ispunite radnu tabelu grupne agende (vidi Radne tabele studijske grupe u odjeljku Uvodne
informacije o grupnom i kooperativnom uenju).
o Preite ukratko zadatak sa lanovima studijske grupe: koji materijal treba obraditi, koji
su zahtjevi, kada je rok za zavretak zadatka.
o Podijelite posao podjednako meu lanovima studijske grupe. Materijal se moe
podijeliti prema poglavljima, glavnim temama, problemima ili skupovima problema, ili
ispitnim pitanjima.
o Odluite kako e lanovi studijske grupe razmjenjivati informacije: kopije, tabla,
projektor, usmeno, mejlom itd.
Razmotrite kako e lanovi studijske grupe odgovarati za zavravanje i razmjenu svojih zadataka.
Odredite datum, vrijeme i mjesto gdje e se studijska grupa ponovo sastati kako bi razmjenila
informacije.
127
Sastanite se sa studijskom grupom ponovo kako biste sakupili informacije i provjerili rezultate.
1. Panja
i sluanje
Slijede primjeri studijskih grupa koje se mogu obrazovati radi obavljanja odreenih zadataka.
4. Izgradnja tima
o Svaki lan takoe smilja tri pitanja za esej u vezi sa svojim materijalom.
o Studijska grupa se sastaje da razmijeni informacije.
128
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
129
1. Panja
i sluanje
130
Jedna od najvanijih vjetina koje treba nauiti i savladati tokom studija jeste voenje biljeki. Vjetine
voenja biljeki su takoe korisne i na poslu za biljeenje sastanaka ili seminara.
Voenje biljeki obuhvata pravljenje trajnog pisanog zapisa o glavnim takama i propratnim
detaljima koje moemo konsultovati kasnije. Mada se voenje biljeki uglavnom koristi za biljeenje usmenih
prezentacija, strategije voenja biljeki se mogu koristiti i za biljeenje podataka iz pisanih izvora.
1. Panja
i sluanje
Vjetina voenja biljeki je vjerovatno najtea za auditivne i kinestetike studente zato to je nain na
koji primaju i obrauju informacije (vidi Prednost/Jaina modaliteta u poglavlju Praenje). Meutim, svi studenti,
bez obzira na stil uenja, mogu imati koristi od strategija uenja koje su razmotrene u ovom poglavlju.
Mnoge od ovdje prikazanih strategija voenja biljeki zahtjevaju izvjesnu koliinu poduavanja. Kako
bi bile najefikasnije, trebalo bi da ih pojedinano uvede i ilustruje konkretnim primijerima predava ili fasilitator.
Svrhe strategija voenja biljeki
5. Voenje biljeki
Biljeke nisu samo skupovi informacija. Informacije moraju biti zabiljeene ispravno i biti ureene
kako bi bile od koristi kasnije. Strategije voenja biljeaka su, stoga, osmiljene da poboljaju nau sposobnost
da vodimo tanije, potpunije i organizovanije biljeke.
Strategije voenja biljeki nisu samo za studente. Neke od ovdje opisanih strategija mogu koristiti
predavai u svrhu poboljanja strukture predavanja i unapreenja studentskog razumijevanja materijala. Ove
strategije se mogu primijeniti i na radnom mjestu.
Prednosti strategija voenja biljeki
Poboljanje naih vjetina voenja biljeki upotrebom opisanih strategija predstavlja prednost iz brojnih
razloga. Vjetine voenja biljeki pomau nam da bolje obratimo panju na usmenu prezentaciju ili pisan
dokument zato to zbog njih ostajemo aktivni. Tokom studija, dobre vjetine voenja biljeki pomau u
razumijevanju materijala, uspjenom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takoe poboljavaju
razumijevanje proitanog.
Strategije voenja biljeki su iroko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom
uvedu i njima se ovlada, strategije esto postaju druga priroda za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nije
potreban ponavljan rad, za razliku od nekih memorijskih strategija.
131
Ovaj odjeljak o strategijama voenja biljeki pokriva ta treba zabiljeiti pri hvatanju biljeki,
kako zabiljeiti informacije, i ta raditi sa biljekama. Strategije se bave hvatanjem biljeki na usmenim
przentacijama kao to su predavanja, iz pisanih izvora, kao to su udbenici i iz referentnih izvora kao to su
istraivaki radovi. Pregled odjeljka o strategijama je primjenljiv i za studente i za predavae, a naroito je
koristan kao izvor savjeta za rjeavanje problema u primjeni.
1. Panja
i sluanje
Strategije su organizovane u priblinom vremenskom slijedu. Nakon odjeljka sa pregledom,
opisane su strategije koje se koriste prije procesa hvatanja biljeki. Za njima slijede strategije koriene
tokom hvatanja biljeki i, konano, strategije koriene nakon hvatanja biljeki.
Sledee strategije za voenje biljeki su pokrivene:
5. Voenje biljeki
Panja i sluanje
Priprema
Znaci i nagovjetaji
Oblici organizovanja
o Kornelov metod
Uee
Registratori
Snimanje traka
Pregledanje biljeki
o Strategija SKRAIVANJE
o Strategija RAZGOVOR
o Strategija RAZMILJANJE
132
Razni savjeti
1. Panja
i sluanje
* Diktafon
* Grafiki organizatori1
* Diktafon i slualice
* Mikroraunar i program za obradu
* Grafiki organizatori
5. Voenje biljeki
* Grafiki organizatori
* Spiskovi prema redosljedu
Ne moe da odabere glavne ideje koje * Naglaavanje i obiljeavanje
markerima
treba ukljuiti u pisane zadatke
* Kombinovanje reenica
* Kolege-tutori
* Grafiki organizatori kao to su
grafikoni redosljeda
* Ureivake usluge
* Usluge kucanja i ureivanja
* Kolege-tutori
* Modelovanju na asu
133
Sporo pie
1. Panja
i sluanje
* Diktafon i slualice
* Dnevnik za samopraenje
* Posebne potrebe ili pojedinano
savjetovanje
* Audiovizuelna oprema
* Kolege-tutori
* Posebne potrebe ili pojedinano
savjetovanje
Ne zna da pie gramatiki
* Kolege-tutori
* Kombinovanje reenica
Ne zna da koristi rijenik
5. Voenje biljeki
5.2.3. Priprema
Priprema za zadatak hvatanja biljeki jeste strategija efikasne upotrebe vremena za bolje voenje
biljeki. Dok se ona najlake primjenjuje na hvatanje biljeki na predavanju, priprema se moe koristiti i
za druge zadatke. Postoji nekoliko aspekata pripreme pred zadatak: itanje zadatih tekstova, pregledanje
prethodnih biljeki, obavljanje domaih zadataka ili laboratorijskih problema, i obezbjeivanje potrebnog
pribora; oni su detaljnije opisani u sledeim pasusima.
Priprema prije svakog zadatka voenja biljeki ima mnoge prednosti. Zahvaljujui njoj materijal
postaje poznat, tako da ga neemo uti ili vidjeti po prvi put. Poznavanje, pak, pomae razumijevanju i
pomae nam da bolje obratimo panju. Priprema pomae nam da odredimo najvanije take koje treba
zabiljeiti i da razlikujemo glavne ideje od prorpatnih detalja. Pomae nam u pamenju novog materijala.
134
Oito, zahvaljujui svojim prednostima priprema je vrlo efektivna i efikasna, naroito kad se uzme
u obzir relativno minimalni vremenski zahtjevi potrebni za primjenu ove strategije. Priprema bi trebalo da
postane dio dnevne rutine svakog uenika.
Zadati tekstovi
Proitajte ih. Isprobajte neke od strategija u odjeljku Razumijevanje proitanog kako biste osigurali
razumijevanje materijala.
Napravite kratak spisak glavnih naslova i kljunih termina u zadatim tekstovima. Oni mogu posluiti
kao smjernica pri pisanju biljeki na sljedceem asu. Spisak kljunih termina moe pomoi kod
tekoa pri spelingu ili nepoznatih rijei.
Iskopirajte bitne informacije iz tekstova. Ako postoji vie ilustracija i tabela, iskopirajte ih za as.
Tako neete morati da gubite vrijeme precrtavajui ilustracije u svoje biljeke. Moe biti korisno da
iskopirate sadraj kako biste ga koristili kao spisak kljunih termina za tekoe u spelingu ili za
nepoznate rijei.
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Odredite pitanja iz biljeki koja mogu biti postavljena tokom slijedeeg asa.
Odredite pitanja iz domaeg ili laboratorijskih zadataka koja mogu biti postavljena tokom idueg asa.
Pribor
Prikupite odgovarajui pribor prije predavanja ili zadatka pisanja biljeki. Pribor obuhvata jedno ili
vie od sljedeeg:
o hemijske ili obine olovke
o markere
o olovke u boji
Drite pribor u rancu kako biste mogli lako da ga pronaete i odnesete na as.
135
1. Panja
i sluanje
Slijedei prijedlozi mogu pomoi studentima da utvrde kljune rijei i kljune take koje bi trebalo
zapisati u biljekama. Za dodatne ideje, pogledajte odjeljak Znakovi i nagovetaji.
Kljune rijei
Kljune rijei oznaavaju da je sama informacija ili informacije koja slijedi vana i da bi je trebalo
zapisati. Kljune rijei mogu biti vezane za sadraj, smijernice ili rijei-nagovjetaji.
5. Voenje biljeki
Kljune rijei vezane za sadraj, vezane su direktno za temu sadraja koji treba prijei. Na primer,
kljune rijei za sadraj na predavanju iz istorije mogu biti imena predsjednika SAD od 1920. do 1948.
Kljune rijei za sadraj na predavanju psihologije mogu biti dijelovi neurona. Kljune rijei za sadraj esto
su prikazane masnim slovima ili kurzivom u udbenicima, i mogu biti pobrojane u sumiranim pregledima na
kraju odjeljaka u veini udbenika. Prepiite ili iskopirajte ove spiskove termina i ponesite ih na as da vam
pomognu u prepoznavanju i spelingu.
Kljune rijei-smijernice su rijei ili izjave koje su vezane za specifine stvari za koje se oekuje da
ih student uradi. To su esto glagoli koji oznaavaju radnju. Na primjer, rijei treba i konsultujte su kljune
rijei-smijernice u slijedeim izjavama: Rad treba predati do etvrtka i Konsultujte stranicu 45 u knjizi.
Rijei-nagovjetaji ukazuju da slijede vane informacije. Primjeri rijei-nagovjetaja su prije svega,
zatim, pored toga, najvanije, prednosti, mane, razlika, slinosti, razlozi i tipovi.
Kljune take
Postoji nekoliko naina da se utvrde glavne ideje ili kljune take u predavanju. Zadati tekstovi i
dodatni materijal koje daje predava nude dvije alternative.
Udbenik je odlian izvor ideja. Kljune take u predavanju esto odgovaraju glavnim naslovima u
poglavlju. Ponesite spisak tih naslova na as i ekajte da ih ujete tokom predavanja. Prva strana poglavlja
esto sadri opti pregled materijala. Iskopirajte ga i koristite kao smijernicu za hvatanje biljeki. Pitanja za
obnavljanje na kraju svakog poglavlja obuhvataju glavne ideje u poglavlju. Mogu se javiti kao kljune take u
predavanju.
Neki predavai ispisuju pregled svakog predvanja na tabli ili projektoru. Kljune take predavanja
e se pojaviti kao glavni naslovi u pregledu. Potrudite se da uoite/ujete taj materijal tokom predavanja.
Umnoeni materijal koji daje predava moe takoe pruiti ideje za utvrivanje kljunih taaka.
Oslukivanje i traenje znakova i nagovjetaja pomau nam da prepoznamo vane informacije
koje bi trebalo ukljuiti u biljeke. Ova strategija pomae u praenju i poveava tanost i potpunost biljeki sa
predavanja ili sastanka.
Slijedei prijedlozi mogu pomoi studentu da razlikuje vaan od nevanog materijala. Za dodatne
ideje, pogledajte odjeljak Kljune rijei i kljune take.
136
Obratite panju na sluanje promjena u glasu predavaa. Kada se vana informacija iznosi,
predavaev glas esto postaje vii i/ili bri a nain govora se moe uveati.
Gestovni znaci su vani pokazatelji vanosti informacije. Pisanje na tabli ili projektoru su oigledni
nagovjetaji. Dodatni gestovi koji oznaavaju da e vaan materijal uslijediti jesu pribliavanje
studentima, istupanje naprijed na podijumu, izlazak ispred stola, kontakt oima sa studentima,
naginjanje naprijed ili ustajanje iz sjedeeg poloaja.
1. Panja
i sluanje
Veina ovdje opisanih strategija namijenjena je studentskoj upotrebi, ali OBLIK jeste za predavae.
Kornelov metod
REAP strategija
FOON strategija
Alternativni formati
5. Voenje biljeki
Podjelite papir.
Podjelite papir vertikalno linijom od vrha do dna na otprilike 5 cm od lijeve strane papira.
137
Dokumentovanje
o Napiite siljedee informacije na vrhu svake strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.
1. Panja
i sluanje
Zapiite biljeke
o Tokom predavanja, zabiljeite glavne ideje i pojmove na desnoj strani papira. To je kolona
za biljeke.
o Parafrazirajte informacije o spstvenim rijeima prije nego to ih zapiete.
o Preskoite jedan red izmeu ideja i nekoliko redova izmeu tema.
o Izbjegavajte da zapisujete cijele reenice; koristite umjesto toga simbole i skraenice.
o Format ili stil biljeki moe se razlikovati, ali izbegavajte da koristite formalni prikaz.
Prijedlozi za organizovanje biljeki su:
5. Voenje biljeki
Pregledajte i razjasnite
o to je prije mogue nakon asa, pregledajte biljeke u desnoj koloni i razjasnite sve
dvosmislene informacije.
o Uporedite informacije sa knjigom i/ili biljekama drugih studenata.
o Zatim izvucite glavne ideje, pojmove, termine, mjesta, datume i linosti iz desne kolone i
zapiite ih u lijevoj koloni za podsjeanje.
o Napiite sumirani prikaz (rezime).
Uenje
o Koristite oba dijela biljeki za pripremu testova i ispita.
o Strategije obnavljanja koje odgovaraju Kornelovom fomartu su Smanjenje biljeki,
Prianje biljeki i Razmiljanje o biljekama.
138
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Kljune rijei
Opisi
Poput Kornelovog metoda, metod dve kolone omoguava lako pregledanje biljeki u potrazi za odreenim
informacijama. Biljeke zapisane pomou ovog metoda mogu se koristi kao vodii za uenje za pripremu
ispita ili testa.
Uputstva za upotrebu formata dve kolone su slijedea:
Podjelite papir
o Koristite pojedinaan papir za sveske i piite samo na jednoj strani.
o Podjelite papir vertikalno na dve kolone pomou linije od vrha do dna.
Dokumentovanje
o Napiite slijedee informacije na vrhu strane: ime studenta, kurs, datum i broj strane.
139
1. Panja
i sluanje
Pregledajte i razjasnite
o to je prije mogue nakon asa, pregledajte biljeke u desnoj koloni i razjasnite sve
dvosmislene informacije.
o Uporedite informacije sa knjigom i/ili biljekama drugih studenata.
5. Voenje biljeki
Uenje
o Koristite obe kolone biljeki za pripremu za testove i ispite.
Modifikovanje
o Ubacite dodatne kolone ako je potrebno, u zavisnosti od materijala.
o Na primjer, mogli biste da ubacite dodatnu kolonu za biljeenje relevantnih informacija iz
udbenika kasnije.
140
1. Panja
i sluanje
Podijelite papir
o Koristite spiralnu svesku ili registrator sa pojedinanim papirom.
o Podijelite lijevu stranicu na dve kolone pomou vertikalne linije od vrha do dna. Oznaite
lijevu kolonu Pokretai a desnu kolonu REAP.
5. Voenje biljeki
o Ostavite desnu stranicu onako kako jeste. Dodajte ime studenta, kurs, datum i broj strane
na vrhu desne stranice.
Zapiite biljeke
Zapiite pokretae
o Kolona pokretaa se koristi za biljeenje rijei, izraza ili vizuelnih slika koje e pokrenuti
odgovarajui glavnu ideju u odjeljku za biljeke.
o Pogledajte poglavlje Pamenje za strategije koje e pomoi pokretanju pamenja.
o Ispunite ovaj odjeljak odmah ili nedugo nakon asa.
141
1. Panja
i sluanje
7/9/2008
str. 1
as geologije
zvuk pitaljke
lokomotive
5. Voenje biljeki
spiralnom
spiralnom sa prekom
Napravite ablon
o Dio zadatka pravljenja opteg pregleda moe se obaviti prije asa.
o Proitajte zadate tekstove koje treba prei na asu, i razvijte kostur opteg pregleda ili
ablon zasnovan na tekstu.
o Upotrebite glavne naslove u poglavlju da obrazujete glavne odjeljke pregleda.
o Detalji se popunjavaju tokom predavanja.
Ureenje informacija
o Svaki vei odjeljak pregleda treba da pokrije jednu veu temu.
o Uredite informacije u okviru odjeljka od najoptijih do najposebnijih, uvlaei red u kom
ispisujete informaciju svaki put kada se nivo optosti promijeni.
o Svi nivoi mogu ali ne moraju biti iskorieni.
Simboli
o Najei simboli korieni u optim pregledima su rimski brojevi, velika i mala slova, i brojevi.
o Drugi simboli poput krugova i kvadrata mogu biti dodati ili zamjenjeni ovima prema linom
izboru.
142
Zapiite biljeke
o Kratke reenice, simboli, stenografske skraivanja i skraenice se mogu koristiti za
pisanje biljeki u optem pregledu.
1. Panja
i sluanje
o Crtei ili slike mogu biti ukljueni desno od biljeki ili izmeu redova.
Slijedi primjer opteg pregleda.
5. Voenje biljeki
(1) posebnija
(2) posebnija
(a) najposebnija (specifina)
2. Najmanje opta
o B. Optija
1. Najmanje opta
143
o B. Mane zemljoradnje
1. Neuhranjenost
a. zemljoradnicima esto nedostaje proteina
1. Panja
i sluanje
1. Sjeme je krupnije
2. Opna sjemena je deblja
o B. ivotinje
5. Voenje biljeki
1. Veliina se mjenja
2. Meke ili deblje krzno
3. Razliit oblik rogova
Prednosti zemljoradnje
o Efikasnija upotreba zemlje
Mane zemljoradnje
o Neuhranjenost
Biljke
o Sjeme je krupnije
ivotinje
o Veliina se menja
144
1. Panja
i sluanje
Fokus predavanja
o O emu e biti predavanje?
o Koje su kljune take kojima e se pozabaviti?
o Na koja pitanja se studenti nadaju da e dobiti odgovor?
Organizacija predavanja
5. Voenje biljeki
Odnos
o Odnos sa prolou: ta su studenti nauili u prolosti a olakae im uenje?
o Odnos sa budunou: Ako studenti savladaju ovaj materijal, kakve e koristi od toga imati?
TEMA
Prednja strana
Glavna ideja
Propratni detalji
Zadnja strana
POLJOPRIVREDNA
REVOLUCIJA
145
Prednja strana
Zemljoradnja ima mnoge prednosti nad lovom i sakupljanjem
plodova:
1. stabilan izvor hrane
1. Panja
i sluanje
2. manje neuhranjenosti
3. efikasna upotreba zemlje
Zadnja strana
Generika pojmovna kartica i popunjen primjer prikazani su nie.
POJAM
Prednja strana
Opis
5. Voenje biljeki
Zadnja strana
LOGOS
Prednja strana
Ubjedljivi argumenti koji se pozivaju na oseaj za logiku i racionalnost
slualaca (Aristotel).
Zadnja strana
Primer 1
Primjer 1
146
crvene
bijela
JA
ruiasta
BO
E
UG
PR
crne
1. Panja
i sluanje
Primjer 2
MINERALI
ispod 3
3 do 5
SJ
NA
TI
RS
V
staklast
AJ
taman
5. Voenje biljeki
preko 5
5.2.7. Uestvovanje
Svrha uestvovanja je da uenje postane aktivniji proces. to se tie voenja biljeki, uestvovanje
na predavanju/vjebama je korisno jer pomae studentu da bolje razumije materijal. To, opet, poboljava
tanost biljeki. Uestvovanje u asu takoe pomae studentu da pobolja panju tokom predavanja, to
unaprijeuje potpunost biljeki .
Saveti za uestvovanje su:
Postavljajte relevantna pitanja koja ste osmislili tokom pripreme prije asa (vidite odjeljak Priprema).
Ne traite od predavaa da ponovi ili objasni informaciju vie od jednom ili dvaput. Ako je ne zapiete,
zamolite predavaa opet nakon asa ili tokom njegovih konsultacija. Ili, saznajte informaciju od
drugog studenta ili iz udbenika.
147
1. Panja
i sluanje
Ove strategije su korisne u pisanju biljeki jer omoguuju nam da piemo bre, nakon to smo
usvojili simbole i stenografske sisteme. To pomae studentu da odri korak sa predavanjem i zabiljei vie
informacija. Pored toga, ovakav materijal zauzima manje prostora u svesci.
Strategija prikupljanja podataka ima dodatnih prednosti. Materijal se prelazi nekoliko puta, to
pospjeuje pamenje. Kroz prikupljanje itanje postaje aktivniji proces. Kartice sa prikupljenim informacijama
su korisne za pripremu ispita. Ova strategija pospjeuje studentovo samopouzdanje (Hulme, 1993).
5. Voenje biljeki
o // paralela
o tot = totalitarizam
o ind = individualizam
Kako biste napravili razliku izmeu razliitih oblika iste rijei, upotrijebite prvi slog rijei, apostrof, i
zavretak rei. Primjeri:
o arhija = arheologija
o arhlog = arheolog
o arhki = arheoloki
Upotrijebite samo poetak rijei koji je dovoljan da se napravi prepoznatljiva skraenica. Primjeri:
o info informacija
o dok dokument
o dost dostignue
Izostavite vokale iz sredine rijei, ostavljajui samo onoliko konsonanata koji su dovoljni za
prepoznatljiv kostur rei. Primjeri:
o prblm = problem
o pzdna = pozadina
o krtnje = kretanje
148
1. Panja
i sluanje
o /e = proporcije
5. Voenje biljeki
o kao
o za
Ako je termin, izraz ili ime prvobitno u cjelini ispisano tokom predavanja, inicijali ih mogu zamijeniti
kad god se ponovo upotrijebe. Primjeri:
o Drugi svjetski rat DSR
o vs = protiv
Osmislite sopstveni skup skraenica i simbola. Moete razviti odvojene skupove simbola i
skraenica za razliite kurseve ili teme.
to rezultira u --->
i / takoe +
jednako je / isto je =
najvanije *
manje od <
vee od >
naroito = nar.
Proitajte tekst.
149
1. Panja
i sluanje
Promena u carinskoj politici SAD prema Kubi bila je inilac koji je doprineo pobuni iz 1895.
Kubanskom eeru je bilo dozvoljeno da ue u SAD bez napalte carine svaki put kada bi
Mekinlijev carinski dekret iz 1890. stupio na snagu. Kao posledica toga kubanska industrija
eera je doivela izuzetan napredak i to se odrazilo na ostrvsku privredu. Ali 1894. godine
nova carinska politika je obnovila znatnu carinu na kubanski eer to je dovelo do pada cena
eera. U najboljem sluaju kubanski radnici su bili tretirani tek neto bolje od robova. Kako se
stanje industrije eera pogoravalo, uslovi za kubanske radnike postali su uasni. To je posejalo
nezadovoljstvo koje je vremenom buknulo u pobunu protiv panske vlasti. Simpatizeri u SAD su
brzo odgovorili na poziv za pomo koji je doao od mobilisanih Kubanaca.
5. Voenje biljeki
Poto panska vlada nije mogla da zaustavi kubansku pobunu svojim utvrenim policijskim
metodama, pribegla je otrijem pristupu. Suprotstavila se gerilskoj borbi pobunjenika okupljanjem
civila iz uzburkanih podruja i njihovim smetanjem u utvrene gradove. Protiv ove politike
rekoncentrisanja pobunila se vlada SAD. Epidemije bolesti pogodile su ove koncentracione
logore i ivo su prikazivane u amerikoj tampi. Novine su podgrevale situaciju prenaglaavanjem
priama o panskim zlodelima. Ovo konstantno bombardovanje emocionalnim priama u vestima
uznemirilo je ameriki narod i izazvalo njihov zahtev da SAD povede rat radi oslobaanja Kube od
nepravedne panske vladavine.
Posljednji korak obuhvata obnavljanje informacija vraajui stenografske zapise u cijele reenice.
o Kubanski eer je u SAD osloboen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890.
Zarada izuzetno porasla.
o Carina na eer povraena 1894, to je dovelo do kubanske pobune protiv panije.
o Policijski metodi su bili neefikasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi panci su se
suprotstavili politikom rekoncentracije.
o irenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglaeni su u tampi u
SAD, to je izazvalo pokret u SAD za osloboenje Kube od panske vlasti.
5.2.9. Registratori
Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, biljeke se mogu lako
ubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri mogu se
organizovati i dodati pomou sprave za buenje papira. Time se svi predmetni materijali smjetaju na jedno
mjesto radi lakeg uenja. Tree, graninici se mogu ubaciti radi razdvajanja biljeki prema vanijim temama
ili radi odvajanja biljeki od silabusa, umnoenog materijala, testova, domaih zadataka ili drugih predmetnih
150
papira. etvrto, registratore je lako prenijeti iz uionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori omoguavaju
da se lake pronae materijal nego u sveskama sa spiralom. Konano, veina registratora imaju unutranje
depove za smjetanja dodatnog papira.
Sljedei spisak sumira savjete za uspjeno korienje registratora.
Kupite registrator za svaki predmet svakog semestra. Kupite odreene boje za razliite predmete
ako elite. Na primjer, koristite crvene registratore za glavne predmete, plave registratore za naune
predmete, zelene za istoriju, itd. Upotreba razliitih boja olakava pronalaenje pravih registratore
kada su potrebni za as ili uenje.
Obiljeite ui dio i/ili prednju koricu svake sveske imenom predmeta i vaim imenom. Zapiite i svoju
adresu i/ili telefonski broj unutar nje u sluaju da bude izgubljena. Koristite naljepnice umjesto da
piete markerom direktno na registrator; naljepnice se mogu ukloniti i zamjeniti lake ako registrator
budete koristili u neku drugu svrhu.
Kupite granine stranice koje ete staviti u registratore. Upotrijebite ih da razdvojite razliite teme u
biljekama ili da odvojite biljeke od drugih predmetnih papira kao to su ispiti, umnoeni materijali
i domai zadaci.
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Kupite ili pozajmite spravu za buenje papira kao biste mogli da dodate predmetne papire u registrator.
Stavite silabuse, ispite, domae zadatke i umnoeni materijal u odvojene odjeljke registratora, ili ih dodajte
prema temi iza svakog od odjeljaka biljeki.
ifrovanje pomou boja se koristi kako bi se napravila razlika izmeu razliitih tipova informacija i
organizovale se biljeke. Ova strategija se moe koristiti dok se zapisuju biljeke tokom predavanja, ali ee
se koristi nakon asa.
Ova strategija ima nekoliko prednosti. Prua priliku za obnavljanje sadraja biljeki, to pomae u
razumijevanju i biljeenju u memoriju. ifrovanje pomou boja prua sredstvo za pravljenje razlike izmeu
vanog materijala pri uenju za ispit. Takoe omoguava da se bolje organizuju biljeke.
Uputstva za upotrebu ifrovanja pomou boja radi prepoznavanja razliitih tipova informacija i
organizovanja informacija data su u sljedeim pasusima.
Prepoznavanje informacija
Tokom prezentacije, ifrovanje pomou boja se moe korristiti kako bi se napravila razlika izmeu
razliiith tipova informacija ili izmeu vanijih i manje vanih informacija.
Kako bi se napravila razlika izmeu razliitih tipova informacija, razliita boja mastila se koristi za
svaku veu temu. Na primjer, na kursu o obrazovanju u ranom djetinjstvu, biljeke o predavanju
matematike i prirodnih nauka ispisuju se plavim mastilom ali biljeke o igrama u dvoritu piu se
crvenim mastilom.
Kako bi se napravila razlika u vanosti informacija, kljune rijei, imena, datumi ili ideje koji slue
kao pokretai pamenja biljee se bojom drugaijom od propratnih ili opisnih informacija. Na primjer,
na kursu fizike, nazivi vanih zakona kao to je Gausov zakon, Kulonov zakon i Lencov zakon piu
se crvenim mastilom dok se definicije i jednaine ispisuju crnim mastilom.
Postoje mane ifrovanja pomou boja tokom prezentacije. Potrebna je koncentracija da bi se
sjetili da zamjenimo boje u odgovarajuem trenutku. Priprema prije asa je esto potrebna da bi se utvrdile
glavne teme koje bi trebalo zapisati u razliitim bojama. Strategija razliita boja = razliita tema je teka za
upotrebu na asovima na kojima se predava vraa i preskae sa teme na temu.
151
ifrovanje pomou boja za prepoznavanje vanih informacija se ee radi nakon prezentacije.
Prvo, pregledajte biljeke kako bi ste stekli opti utisak o sadraju predavanja. Zatim upotrijebite marker da
obiljeite vane termine, linosti, datume i ideje.
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Koristite jednu boju da oznaite sve vane informacije vezane za jednu temu. Zatim upotrijebite
drugu boju da oznaite sve vane informacije vezane za drugu informaciju.
Ili, moete upotrijebiti razliite boje markera za svaki tip informacija, na primjer utu za termine,
rozu za linosti itd.
Jo jedna mogunost je upotrebiti jednu boju da se oznae termini ili ideje a drugu boju da se
oznae kljune rijei u definicijama ili opisima. Na primjer, sljedei termin i definicija sa asa hemije
mogu biti oznaeni pomou dve razliite boje, ovdje predstavljene masnim i kurzivnim slovima:
izotop = atomi istog elementa sa razliitim brojem neutrona u jezgru.
Bez obzira na to kako se boje koriste, vano je biti selektivan u oznaavanju informacija. Ne elite da
zavrite sa stranicama potpuno ispunjenim bojom. Odaberite samo najvanije termine i ideje. Ne oznaavajte
itavo objanjenje ili definiciju, ve odaberite kljune rei.
Organizovanje informacija
Jedan od naina na koji se ifrovanje pomou boja moe koristiti za organizovanje informacija
razmotren je u odjeljku Isjeene trake u okviru Voenja biljeki za istraivake radove.
ifrovanje pomou boja se moe koristiti i za organizovanje biljeki nakon asa. Da biste to uinili,
prvo pregledajte biljeke kako biste stekli opti utisak o sadraju predavanja. Zatim uporedite biljeke sa
udbenikom i/ili silabusom kako biste odredili glavne teme pokrivene u biljekama. Dodijelite po jednu boju
svakoj od glavnih tema, i obiljeite sve informacije koje pripadaju jednoj temi njoj dodjeljenom bojom. Biljeke
se zatim mogu preurediti prema glavnim temama.
Ova strategija je naroito korisna za kurseve na kojima se predavai vraaju i preskau sa teme na
temu. Takoe omoguava i da se materijal iz udbenika ukljui u biljeke, ime e te biljeke postati potpunije
i tanije za upotrebu u pripremi ispita.
152
Sjedite u prednji dio prostorije kako biste dobili najbolji mogui kvalitet zvuka. Osim ako nije
apsolutno neophodno, izbjegavajte da ostavite diktafon bez nadzora dok snima.
Kada mjenjate trake ili ih okreete, budite to je mogue tii. Pokuajte da ne ometate druge ljude
ili prekidate predavanje ili sastanak.
Zabiljeite naziv kursa ili sastanka i datum na traci. Ako imate vie od jedne trake po predavanju ili
sastanku, napiite 1 od 2 i 2 od 2 na trakama.
Posluajte traku to je prije mogue nakon predavanja ili sastanka, dok su informacije jo svjee.
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Uvijek pregledajte biljeke to je prije mogue nakon asa ili neposredno pred sljedei as iz tog
predmeta.
Uporedite sadraj biljeki sa zadatim tekstovima kako biste razjasnili dvosmislene informacije,
dodali propratne informacije ili crtee i poboljali razumijevanje.
Tri strategije pregledanja su razmotreni u sljedeim pasusima: Skraivanje biljeki, Diskusija o
biljekama i Razmiljanje o bljekama. Druge strategije koje pomau u pregledanju biljeki su razmotrene na
drugim mjestima u ovom poglavlju: strategija prikupljanja podataka, ifrovanje pomou boja i snimanje na traku.
Za svaki pasus, rezimirajte u jednoj ili dve rijei o emu govori itavi pasus. Podvucite ili markerom
naglasite te teme.
Istraite sve teme i odredite koji su najvei mogui segmenti misli? zabiljeite te glavne koncepte
u koloni za test.
153
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Pogledajte svaku kljunu rije ili izraz u koloni za test (podsjeanje) i prisjetite se svih relevantnih
informacija iz biljeki koje su vezane za tu temu.
Razmotrite kako se dotine informacije mogu iskoristi ili su ve iskoriene na drugim kursevima.
Zabiljeite line utiske u razliitoj boji u biljekama ili u posebnom odjeljku sveske.
Prepisivanje obuhvata ponovno ispisivanje ili prilagoavanje biljeki kako bi bile urednije, dok
preureivanje obuhvata izmjenu redoslijeda informacija. Prepisivanje i preureivanje biljeki omoguava
studentima da aktivno obnove nove informacije i zabiljee materijal u efikasnijim formatima.
Jedna od prednosti ovih strategija jeste ta to pruaju mogunost da se obnove biljeke, to opet
pomae u biljeenju informacija u pamenju. Ne samo da je obnavljanje korisno, ve procesi prepisivanja i
preureivanja ine uenje aktivnijim nego prosto pregledanje biljeki; prije emo zapamtiti informacije kada je vie
ula ukljueno. Ove strategije nam omoguavaju da kombinujemo materijal sa predavanja i iz udbenika, ime
se biljeke upotpunjuju. Slino tome, prepisivanje i preureivanje nam omoguava da proverimo tanost biljeki.
Preureivanje nas primorava da aktivno razmiljamo o materijalu i da pravimo veze izmeu razliitih informacija.
Prepisivanje biljeki
Prepisivanje biljeki se najee radi runo. ifrovanje pomou boja se moe dodati pri prepisivanju
biljeki, koristei razliite boje mastila za razliite teme ili koristei razliite boje mastila za razliite tipove
informacija (npr. termine, linosti, datume, itd.). Pogledajte odjeljak Prepoznavanje informacija u dijelu o
ifrovanju pomou boja za vie detalja.
Raunari ili programi za obradu teksta takoe se mogu koristiti za prepisivanje biljeki. Neki specijalni
programi, kao to je iscrtavanje ablona, raspoloivi su za ovaj zadatak. Ako se biljeke prepisuju pomou
softvera za obradu teksta, postarajte se da imate dve kopije na odvojenim diskovima pored odtampane
verzije. Jedna od prednosti prilagoavanja biljeki jeste ta to tako zauzimaju manje prostora (manje listova
papira). Pored toga, prepisivanje biljeki na raunaru omoguava nam da uredno i lako dodamo ili obriemo
informacije kasnije u budunosti.
154
Preureivanje biljeki
Preureivanje biljeki moe obuhavtiti promjenu formata biljeki i prepisivanje informacija u tom
formatu. Nekoliko opcija je mogue, ukljuujui Kornelov metod, metod dve kolone, formate opteg pregleda,
FOON strategiju, REAP strategiju i tematske i pojmovne kartice. Ovi oblici organizovanja su detaljno pokriveni
na drugim mjestima u ovom poglavlju.
Organizovanje biljeki moe takoe obuhvatiti odvajanje i prepisivanje razliitih tipova informacija
na razliita mesta. Na primjer, moemo staviti sve termine i definicije na jedan list papira, sve datume na
drgui, sve linosti i njihove doprinose na trei, itd.
1. Panja
i sluanje
Ako predava skae sa jedne teme na drugu, moe biti potrebno ifrovati informacije pomou boja
prije njihovog preureivanja. Kao to je razmotreno u odjeljku o ifrovanju pomou boja, moemo markerom
oznaiti informacije vezane za razliitime teme u razliitim bojama, ili moemo da naglasimo razliite oblike
informacija (npr. termine, imena, datume, itd.) razliitim bojama.
5. Voenje biljeki
Saznajte ta da zabiljeite.
o Odredite glavne teme zasnovane na naslovima odjeljaka. Pokuajte da odaberete jednu
glavnu ideju po pasusu uz nekoliko propratnih detalja. Potraite rijei odtampane masnim
ili kurzivnim slovima. Predavaevo predavanje bi trebalo da prui dodatne nagovjetaje u
pogledu toga ta treba naglasiti u tekstu.
155
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
Principi rada:
156
slovima kako biste ih naglasili. Zapiite propratne detalje ispod glavnog naslova, uvlaei
red na poetku svakog i/ili odvajajui ih crticama. Ako je mogue, piite samo na jednoj
strani kartice; ako propratni detalji moraju da se nastave na zadnjoj strani, stavite strelicu
na prednjoj strani kako biste se podsjetili da su podaci zapisani i na pozadini kartice.
1. Panja
i sluanje
Preuredite kartice.
o Nakon to ste napisali kartice za sve bibliografske izvore, preuredite kartice prema
eljenom redosljedu za istraivaki rad. Za vie detalja o ovom procesu, pogledajte
odeljak Skiciranje u poglavlju o Pisanju i korekturi.
Ovde je dat primer strategije kartica. Zasnovan je na odlomku iz knjige Arnhajma Moderni principi
atllestkog treninga (Arnheim, Modern Principles od Athletic Training,1989, str. 174).
Sportisti koji su izloeni produenom stresu zbog preteranog treniranja mogu postati istroeni.
Termin istroen odnosi se na gubitakj snage, inicijative i uspene performanse. Ova situacija se
moe pripisati veoma raznovrsnim uticajima.
Opti uzrok istroenosti kod sportista je stres, koji se obino javlja tokom dugog vremenskog
perioda bez odgovarajueg odmora. Nekada se naziva sportska iscrpljenost, slino psiholokoj
iscrpljenosti, koja se deava na bilo kom polju sa velikim odgovornostima.
Postoji bezbroj razloga zato sportisti postanu istroeni. Naime, sportista moda trenira previe
i predugo bez odgovarajueg odmora. ... sportista moda ne jede dovoljno ugljenih hidrata da
uskladiti glikogen za odgovarajue napajanje.
Iako su loe navike u ishrani vaan uzrok istroenosti, esto se ona javlja usljed emocionalni
problema koji nastaju iz dnevnih briga, strahova i, najvanije, anksioznosti. Anksioznost je jedan
do najeih uzroka mentalnog i emocionalnog stresa. Odraava se kroz neodreen poduhvat,
oseaj zebnje i uznemirenost. Uobiajeno, anksiozan sportista ne moe da opie problem.
Lupanje srca, kratak dah, znojavi dlanovi, knedla ugrlu i glavobolja mogu da prate anksioznost.
Sportisti su mnogo skloniji znacima istroenosti ako su nagrade za njihov trud minimalne. Loa
sezona esto izaziva kod mnogih sportista znakove istroenosti.
gubitak snage
gubitak inicijative
neuspjene performanse
157
5. Voenje biljeki
Arnheim
UZROCI ISTROENOSTI
1. Panja
i sluanje
pretjeran trening
neodgovaraju odmor
emocionalni problemi
o brige
o strahovi anksioznost *
5. Voenje biljeki
min nagrade
Podijelite papir.
o Podijelite papir vertikalnom linijom od vrha do dna na oko 2,5 5 cm od desne strane
papira. Ova uska desna kolona e se koristiti kasnije za ifrovanje biljeki.
Zapiite biljeke.
o Izvadite biljeke iz reference, parafrazirajui glavne ideje i propratne detalje. Preskoite
barem jedan red izmeu redova biljeki, i preskoite nekoliko redova izmeu glavnih
ideja kako biste kasnije mogli da sjeete. Uvijek stavite broj stranice sa koje su podaci
uzeti na kraj reda biljeki. Ostavite desnu marginu praznu dok zapisujete biljeke.
158
1. Panja
i sluanje
Razvrstajte trake.
o Razvrstajte na trake isjeene biljeke iz razliitih izvora u gomile koje sadre povezane
ideje. Svaka gomila treba da predsatvlja glavne teme pokrivene u radu. Dodijelite slovo
(npr. A, B, C itd.) svakoj gomili, i zapiite to slovo u uskoj desnoj margini na svakoj traci
u gomili.
5. Voenje biljeki
Organizujte rad.
o biljeke su sada spremne da budu organizovane u prvu verziju rada. Za vie detalja o
ovom koraku, pogledajte Pisanje prvih verzija u poglavlju Pisanje i korektura.
Sljedei primer strategije isjeenih traka zasnovan je na odlomku iz Arnhajmove knjige prikazane u
prethodnom odjeljku. PANJA: referentna linija u boji koju bi trebalo iscrtati na desnoj strani papira nije
oznaena u primjeru.
Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174.
Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174)
Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174)
Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)
Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174)
Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174)
Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174.
159
Razdvojite trake na gomile povezanih informacija i ifrujte svaku traku u svakoj gomili.
o Bibliografska gomila
Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174.
1. Panja
i sluanje
o
o Definicijska gomila
Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174)
o
o Uzronika gomila
5. Voenje biljeki
o
Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)
o
Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174)
o
Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174)
Arnheim, D.D. (1989) Modern Principles of Athletic Training, Sent Luis, Times Mirror, str. 174.
o
o Definicijska gomila
Istroenost = gubitak snage ili inicijative, neuspjene performanse (174)
A1
o
o Uzronika gomila
Istroenost izazvana emocionalnim problemima (174)
B1
o
Anksioznost je jedan od najeih uzronika mentalnog i emocionalnog stresa. (174)
B2
o
Istroenost izazvana pretjeranim treniranjem bez odgovarajueg odmora (174)
B3
o
Istroenost izazvana nepravilnom ishranom, nedovoljno uglj. hidrata (174)
160
B4
1. Panja
i sluanje
Obratiti panju na sljedee tipove informacija tokom predavanja; ovo je vaan materijal koji bi
trebalo zapisati u biljekama.
o Informacije koje nisu sadrane u zadatim tekstovima
o Objanjenja manje poznatog materijala u okviru tekstova koji studenti moda nee
razumijeti
o Demonstracije ili primjeri koji pruaju vee razumijevanje teme
o Opte informacije koje materijal kursa stavljaju u odreeni kontekst
Nastojte da shvatite iru sliku predavanja. Ne gubite vrijeme zapisujui detalje i prepisujui tabele
ili ilustracije koje se mogu nai u knjizi i kasnije prepisati. Umjesto toga, zapiite kratke biljeke o
predmetu o kom se raspravlja.
Kada ste u nedoumici oko vanosti neke informacije, zapiite je. Provjerite njen znaaj kasnije
pomou zadatih tekstova ili sa predavaem.
Piite na sopstvenom papiru iz sveske. Na rezimeima ili umnoenom materijalu koje daje predava
nema dovoljno mjesta za pisanje biljeki.
Ne budite krti sa papirom. Preskaite redove ili ostavljajte prazan prostor da dodate informacije,
razjasnite ih ili napiete pitanja.
Budite oprezni kada pozajmljujete svoje biljeki drugom studentu. Dajte mu umjesto toga fotokopiju
i uvijek uzmite njegovo ime i telefonski broj. Izgubljene biljeke su nezamjenljive.
Napravite sopstveni set biljeki. Mada naravno moete da dopunite svoje biljeki tuim, ne oslanjajte
se iskljuivo na biljeke koje je zapisao neko drugi. One mogu biti ne tako potpune ili tane kao
vae, moda neete razumijeti tue skraenice ili simbole, i druga osoba moda nee zabiljeiti
ono to ve zna a vi ne znate.
Uvek datirajte svoje biljeke. Zapiite dan, mjesec i godinu na vrhu svake strane. Datiranje biljeki
pomae da se pronau odreene informacije i organizuju biljeke.
Uvijek numeriite svoje biljeke. Kao i zapisivanje datuma, numerisanje pomae da pronaemo
informacije i organizujemo biljeke. Ono je naroito korisno ako se biljeke pobrkaju i u njima se
pogubi red.
Zapiite broj strane na vrhu svake strane. Moda ete htjeti da ponete od strane 1 svaki dan, ili ete
moda odabrati da vam strane teku za svaku lekciju (izmeu ispita) ili za cijeli semestar ili tromjeseje.
Ako prepisujete ili preureujete biljeke, postarajte se da ponovo numeriete i datirate strane.
Provjerite tanost i potpunost biljeki upotrebom kombinacije sljedeih izvora propratnih informacija:
udbenik i drugi zadati tekstovi, kolege iz razreda, predava i tutori.
161
5. Voenje biljeki
1. Panja
i sluanje
5. Voenje biljeki
162
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
163
1. Panja
i sluanje
164
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
Stoga nam objektivni pesimizam (koji je time i pozitivan kada ga prepoznamo i priznamo) kae da nikad
neemo uspjeti da preduhitrimo obaveze, ve emo kaskati za njima, nikad neemo moi da uradimo sve
planirane zadatke, da proitamo sve planirane knjige odn. asopise, ili da odgledamo sve filmove. Uvijek
emo biti u vremenskom deficitu, imati previe posla a premalo vremena. Nikad stvarno neemo nadoknaditi
sve zaostatke i uvijek emo kasniti u izvravanju pojedinih obaveza.
Koja su mogua rjeenja ovog civilizacijskog problema?
165
1. Panja
i sluanje
Nema nikakve tajne u vezi s upravljanjem vremenom. Svi imamo 24 asa svakog dana i 168 asova svake
nedjelje da jedemo, spavamo, radimo, odmaramo se, vjebamo, idemo na asove i uimo. Cilj je da izvuemo
najvie to moemo iz tih asova; potrebno je odgovarajue planiranje, ali i koritenje potpuno novih strategija,
te uvid u sutinu problema. Upravljanje vremenom zaista zahteva samodisciplinu i kontrolu dok se promjene
u ponaanju ne usvoje i upravljanje vremenom postane svakodnevna navika. Strategije, planovi i rasporedi
za upravljanje vremenom su beskorisni ako ih se ne drimo.
Uspjeno upravljanje vremenom zahtjeva oseaj ravnotee. Bilo koja krajnost na kontinuumu vjetina
upravljanja vremenom moe biti problematina. S jedne strane, savrene vjetine upravljanja vremenom ne
ine nas savrenim studentom, rukovodiocem ili radnikom. Mogue je pretjerivati po pitanju vremena, tako
da pojedinac bude toliko obuzet minutaom detalja a da se cjelina i smisleni zadaci ne mogu ostvariti. S
druge strane, loe vjetine upravljanja vremenom ne ine nas apriori hendikepiranim. Neke izuzetne linosti
su poslovino za jedan dan u zakanjenju i za jednu marku kratki. Zato se onda muiti upravljanjem
vremenom? Glavni razlog za savladavanja metoda, tehika i vjetina upravljanja vremenom jeste da damo
strukturu svom ivotu i, zauzvrat, budemo uspjeniji, bolji i bogatiji. Upravljanje vremenom je prosto neto
to inimo radi sebe, da bismo preuzeli kontrolu nad svojim ivotom.
6. Upravljanje
vremenom
Za razliku od srednje kole, fakultet zahtjeva da studenti provode mnogo vie vremena uei van uionice,
kao i za ostale aktivnosti praktinog karaktera van klasine uionice. Osnovno pravilo na fakultetu jeste da
student za jedan sat na asu (tzv. kontaktni as) provode dva sata u uenju, te jedan sat ostalih aktivnosti.
Na primjer, ako imate neki predmet tri sata nedjeljno, isplanirajte da morate da provedete najmanje est sati
uei taj predmet svake nedjelje, kao i da ete u prosjeku nedjeljno imati tri sata ostalih aktivnosti u vezi sa
predmetom (laboratorijske vjebe, grupni rad, praktian rad, razliite pedagoke radionice, seminarski radovi,
pisanje eseja itd). Ako student ima ukupno 60 kontaktnih sati jednog predmeta planiranih u Nastavnom planu
u jednom semestru, tada treba da provede barem 120 sati uei taj predmet tokom semestra i imat e u
prosjeku bar 30 sati ostalih obaveza. Zaista, kolovanje je kao posao u firmi!
Na kraju, vano je zapamtiti da prosto odvajanje vremena za uenje nee garantovati da e studenti biti akademski
uspjeni. Podjednako je vano da se efikasno iskoristi vrijeme za uenje upotrebom efektivnih strategija uenja
poput onih opisanih u drugim poglavljima ove knjige. Na primjer, odvajanje tri sata za itanje jednog poglavlja
je gubljenje vremena ako ne razumijete ili ne zapamtite ono to ste proitali. Slino tome, ako provedete deset
sati prosto iitavajui biljeke kako biste pripremili ispit, vjerovatno neete dobiti desetku (ili devetku). Ukratko,
uspjeh u obrazovanju zavisi kako od efikasnog upravljanja vremenom za uenje i obradu pedagokih jedinica
predvienih nastavnim planovima i programima tako i od efikasne upotrebe tog vremena.
Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna nauna oblast primjenjene
psihologije, teorije upravljanja i organizacije, teorije odluivanja i projektnog menadmenta koja sa
aspekata navedenih naunih oblasti prouava problem upravljanja vremenom kao kljunog resursa
izvrenja projekata i zadataka odn. obavljanja ivotnih i radnih aktivnosti, te praktinih strategija
odn. metoda rjeavanja vremenskog deficita i vremenskih konflikata. Metaforiki reeno, upravljanje
vremenom je u stvari upravljanje ivotom i preuzimanje kontrole odn. odgovornosti u ivotu.
Poveavanje line produktivnosti je pozitivan faktor upravljanja vremenom, ali predstavlja faktor ublaavanja,
a ne i rjeavanja problema. Klju rjeenja je u primjeni novih strategija upravljanja vremenom, preuzimanjem
kontrole nad svojim vremenom i ivotom te u promjeni naina razmiljanja odn. pristupa problemu.
Novi pristup problemu pretpostavlja sposobnost i volju da se izvri pozitivna selekcija aktivnosti i zadataka na
bazi odreivanja prioriteta, ukljuujui i racionalno odbacivanje neproduktivnih zadataka i obaveza. Pritom,
osnovni kriterij selekcije postaje radna, ivotna i socijalna relevantnost odreenih aktivnosti odn. zadataka. To
znai da biramo odn. fokusiramo se na one aktivnosti koje zaista unose pozitivne promene, odn. koje unose
najvee promjene u naim ivotima.
Uspjeni ljudi nisu u mjeri svoga uspjeha sposobniji ili pametniji od onih neuspjenih, ve rade prave stvari
u pravo vrijeme, primjenjujui inteligentno (i esto intuitivno) pobjednike strategije upravljanja vremenom i
obrazce personalne organizacije. Oni posjeduju psihiku sposobnost koncentracije i snano izraenu volju
za rjeavanjem pojedinanih, ali po njih bitnih ivotnih i radnih problema. Oni su u stanju da svojim analitikim
sposobnostima (koje se mogu trenirati) ili svojom egzistencijalnom intuicijom (koja je uroena), determiniu
kljune probleme koji utiu na njihov ivot odn. najvanije radne zadatke i suoavaju se sa tim problemima i
zadacima bez odlaganja i beskompromisno koristei sve svoje intelektualne i fizike potencijale, rjeavajui
probleme i obavljajui zadatke kako valja i u cjelosti.
166
1. Panja
i sluanje
Jedna od prednosti strategija upravljanja vremenom jeste, da kada ih jednom nauimo i usvojimo, nije
potrebno puno vremena za njihovu primjenu! Na primjer, semestarski planeri za studente mogu se napraviti
u nekih sat vremena, a nedjeljne tabele zadataka i obaveza u samo 30 minuta. Potrebno je oko 20 minuta
nedjeljno da se auriraju rasporedi, da se dodaju i obnove stavke. Pored toga, ove strategije su vrlo lake za
upotrebu i trae malo upuivanja od strane fasilitatora 2.
S napretkom vjetina upravljanja vremenom, kod ljudi se javlja tendencija da doivljavaju manje stresnih
situacija koje nastaju zbog odugovlaenja i/ili pretjeranog angaovanja (pokuavajui da se obavi previe
aktivnosti) u poslovnim zadacima. Ukratko, strategije upravljanja vremenom daju ljudima osjeaj kontrole nad
njihovim ivotima.
Strategije upravljanja vremenom slue i kao korisno memorijsko pomagalo, podsjeajui nas na obaveze
koje moramo obaviti u odreeno doba dana ili nedjelje ili mjeseca. Pomau nam i da organizujemo odreene
aspekte svog ivota.
U daljem tekstu su analizirane sljedee opte strategije upravljanja vremenom 3, a u zasebnom poglavlju i
odreene specifine tehnike upravljanja vremenom kao i tehnike prevazilaenja odugovlaenja:
(1.)
(2.)
(3.)
(4.)
(5.)
(6.)
(7.)
(8.)
(9.)
(10.)
(11.)
(12.)
(13.)
(14.)
(15.)
(16.)
(17.)
(18.)
(19.)
(20.)
2
Fasilitator (eng. facilitator) je osoba koja struno pomae grupi ljudi da spoznaju i razumiju njihove standardne
svakodenvne ciljeve i koja im asistira u planiranju naina postizanja tih ciljeva, a da se pri tom ne svrstava ni na jednoj strani suprotstavljenih miljenja lanova grupe. Fasilitator nastoji da pomogne grupi u postizanju saglasnosti (konsenzusa) za neslaganja
bilo da su te razlike u miljenjima postojale prije sastanka odn. rasprave ili su nastali tokom samog procesa usaglaavanja, ime
se stvara kljuna osnova za buduu akciju odn. realizaciju analiziranih ciljeva. Uloga fasilitatora se moe uporediti sa ulogom
babice koja pomae u procesu kreacije dogovora ali nije i subjekt odn. stvaralac konanog rezultata.
3
Kategorizacija i opis optih strategija upravljanja vremenom su preuzeti od jednog od najpoznatijih autora u
oblasti upravljanja vremenom Brajana Trejsija iz njegove knjige Tracy, B. (2001). Eat that Frog! 21 Great Ways to Stop
Procrastinating and Get More Done in Less Time. Solana Beach, CA: Brian Tracy International. http://www.briantracy.com/
167
6. Upravljanje
vremenom
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
168
Zapisivanjem se ciljevi kristaliu sa opipljivom materijalnom formom i ulae se nulta energija u njihovu
realizaciju. Pisani ciljevi/zadaci su jasniji a proces pisanja doprinosi boljoj definiciji i odreenosti cilja.
U
t
c
1. Panja
i sluanje
3 Ciljevi odn. zadaci se moraju vremenski odrediti u smislu definisanja rokova za ostvarenje. Definisanjem
rokova prihvata se konkretna odgovornost za izvravanje cilja odn. zadatka u cjelosti i time predupreuje
taktika odugovlaenja. Rokovi se mogu naknadno redefinisati poslije koraka 4 i 5, ali samo kao
posljedica objektivnih razloga proizalih iz dubljeg uvida u strukturu i algoritam realizacije samog cilja
odn. izvrenja zadatka.
4 Utvrivanje spiska pojedinanih koraka i aktivnosti odn. pod-zadataka koje je potrebno izvriti
da bi se ostvario definisani cilj. Spisak se mora neprestano aurirati u smislu izvravanja pojedinih
pretpostavljenih aktivnosti i zadataka i u smislu dodavanja novih. Novi i dodatni zadaci i aktivnosti su
prirodna pojava dubljeg uvida u prirodu, sadraj i kompleksnost cilja odn. zadatka koja nastaje tokom
izvravanja pojedinih elemenata iz kojih je sastavljen sam cilj.
Pojedinane aktivnosti odn. zadaci koji pretpostavljaju izvravanje postavljenog cilja proizilaze iz
injenice da su veina ciljeva kompleksne voljne tvorevine (odn. svojevrsni projekti) koji pretpostavljaju
izvrenje niza pojedinanih aktivnosti odn. sloenih i manje sloenih zadataka.
6. Upravljanje
vremenom
5 Izradite plan realizacije postavljenog cilja odn. zadatka. Plan predstavlja analitiku razradu projektnih
zadataka i aktivnosti koje ine postavljeni cilj odn. zadatak sa stanovita vremenskog i uzrono
posljedinog struktuiranja tih aktivnosti tj. organizovanja aktivnosti odn. zadataka prema prioritetima
i redosljedu, te definisanja resursa potrebnih za izvrenje Resursi projektnih zadataka mogu biti
vremenski, materijalni, finansijski, humani, psiholoko-motivacioni i dr.
Plan je potrebno po mogunosti vizuelizirati u grafikom obliku uz pomo dijagrama toka odn.
gantograma.
6 Planirani koraci u izvrenju plana realizacije moraju se zapoeti odmah (naredni dan ili to je prije
mogue).
169
S
p
N
z
c
r
Pravilo 10/90 kae da 10 % vremena provedenog u prethodnom planiranju tedi 90 % vremena u izvrenju.
Sposobnost planiranja unapred, prije stupanja u akciju predstavlja mjeru ukupne kompetencije pojedinca.
Prema procjenama sistem-analitiara vrijeme provedeno u planiranju ima efekat utede 10 puta vie radnog
vremena u odnosu na samo vrijeme utroeno za proces planiranja, pri emu planiranje aktivnosti poveava
produktivnost za bar 25 %.
Svakodnevno planiranje predstavlja proces stalnog planiranja svih relevantnih, uoblienih i struktuiranih
aktivnosti i zadataka (tzv. netrivijalnih aktivnosti) bez obzira da li su autohtoni ili su dio analitike razrade irih
ciljeva ili zadataka.
Liste planiranih aktivnosti i zadataka izrauju se prema vremenskom (hronoloke liste) i funkcionalnom
(projektne liste) principu.
6. Upravljanje
vremenom
Glavna lista predstavlja nesreeni repozitorij svih aktivnosti i zadataka u oviru koje se trenutno evidentiraju
sve ideje, novi zadaci i obaveze koji iskrsnu.
Mjesena lista se izrauje krajem mjeseca za naredni mjesec. Moe da sadri stavke prenesene iz glavne liste.
Nedeljne liste su skup aktivnosti planiranih za narednu nedjelju. Ova lista se kontinuirano izgrauje tokom
cijele nedjelje.
Dnevne liste predstavljaju stavke i aktivnosti preneene iz mjesenih i nedjeljenih lista namjenjene za
izvravanje narednog dana.
Planiranje dnevnih aktivnosti treba izvriti uvee tekueg dana za naredni dan. U dnevni plan narednog
dana treba ukljuiti sve aktivnosti koje nisu uraene prethodnog dana. Veernje liste planova omoguavaju
podsvjesnom umu da tokom noi procesira dio planova, to esto ima za posljedicu raanje izvrsnih ideja
kojima se ujutro moe aurirati dnevni plan i/ili ostali srednjoroni odn. dugoroni planovi.
Sve realizovane stavke moraju se aurno evidentirati kao zavrene ukljuujui i grafiko predstavljanje
realizacije stavke (precrtana stavka, izmjenjena boja, oznaka posebnom ikonom i sl.) to doprinosi vizuelizaciji
napredovanja, stvara osjeaj uspjenosti i podstie motivaciju i unutranju energiju, te jaa samopouzdanje
i samopotovanje. Vidljiv i stabilan napredak u realizaciji planiranih aktivnosti podstie na dalju realizaciju i
pomae u prevazilaenju odugovlaenja.
Ralizacija srednjoronih i dugoronih planova, aktivnosti i zadataka unosi osjeaj kontrole nad ivotom i
podstie kreativnost, te razvija pozitivni odnos prema obavezama i samom sebi.
VJEBA:
Paretovo pravilo9 glasi 20 % aktivnosti odn. zadataka e biti odgovorno za 80 % postignutih rezultata. Ove
aktivnosti i zadaci predstavljaju tzv. vitalnu manjinu skupa zadataka/aktivnosti.
Primjer: 20 % klijenata e biti kupci 80 % proizvoda, 20 % proizvoda ili usluga e ostvariti 80 % ukupnog
9
170
Vilfred Pareto, italijanski ekonomista, koji je definisao ovo pravilo u ekonomiji jo 1895 godine
1. Panja
i sluanje
Najtei dio svakog zadatka je njegovo zapoinjanje (Trejsi, 2001, str. 32). Zadatak koji je zapoet ima
prirodnu inerciju (koja lei u pokrenutoj motivaciji) da se dalje obavlja odn. da se zavri. Vani zadaci iz
vitalne grupe podstiu ego pojedinca koji je svjestan njihove vanosti, ime i cijela osoba koja izvrava
takav zadatak dobija na vanosti u vlastitoj percepciji. Nakon zavretka vanog zadatka dobijamo osjeaj
ogromnog ponosa i zadovoljstva. Ulaganje velike energije u realizaciju nevanih zadataka esto donosi
razoarenje i gubitak opte motivacije.
Kljuna determinanta uspjeha je sposobnost da se razlikuju vani od nevanih zadataka odn. ciljeva, tj.
sposobnost da se u svakom momentu identifikuje vitalna manjina kljunih zadataka. Pojedinac mora da se
disciplinuje tako da uvjek pone od najvanijih zadataka u okvirima skupa zadataka koji predstoje.
6. Upravljanje
vremenom
Potencijalne posljedice neke aktivnosti predstavljaju kljune determinante znaaja i vanosti te aktivnosti u
arsenalu kratkoronih i dugoronih planova. Sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira se u
relaciji sa dugoronom perspektivom i vizijom razvoja i poeljnog odn. oekivanog stanja u buduem vremenu.
Aktivnosti, odluke i ponaanja koja vie doprinose ostvarivanju te prieljkivane dugorone perspektive u
viziji vremenskog horizonta pojedinca, preduzea ili neke organizacije su vrednije i vanije.
Postojanje jasnih zamisli o bitnim dugoronim vrijednostima i postojanje vizije perspektive razvoja doprinosi
profilisanju odluka o kratkoronim prioritetima. Vane odluke i aktivnosti imaju potencijalno dugoronije
posljedice a nevane su kratkorone ili uopte ne proizvode bitne posljedice. Odgovor na pitanje koje
su potencijalne posljedice obavljanja ili neobavljanja nekog zadatka predstavlja jedan od kriterija
definisanja prioriteta tog zadatka (prema Brajanu Trejsiju, Pojedi tu abu 2001, str. 36).
PRAVILO: Budue namjere odreuju sadanje postupke.
Dakle, sagledavanje odn. postojanje vlastite vizije razvoja i perspektiva poeljnog i oekivanog stanja
i sposobnou analize posljedica neke odluke odn. izvravanja neke aktivnosti i zadatka u kontkestu
ostvarivanja te perspektive odn. tog oekivanog stanja, predstavlja kljuni kriterij odreivanja prioriteta u
kratkoronim planovima odn. identifikacije tzv. vitalne manjine kljunih zadataka.
Sagledavanje perspektive i vizije razvoja je predmetom inovativnog menadmenta i tehnolokih odn.
ekonomskih predvianja, a analiza posljedica odluka i izvravanja zadataka je predmetom risk-menadmenta
i teorije odluivanja, dok je uporeivanje rezultata ovih dvaju analitikih linija predmetom projektnog
menadmenta.
Stoga, uspjeni odlau trenutno zadovoljenje i rtvuju se na kratke staze, kako bi uivali u dugoronim
plodovima svojih napora, dok se neuspjeni neposredno zadovoljavaju i ispunjavaju kratkorone ciljeve,
rtvujui na duge staze vlastitu prespektivu i budunost 10.
Neuspjeni rade ono to im ublaava tenziju, dok pobjednici rade ono
ime se ostvaruje cilj Denis Vejtli.
Zadaci ije izvravanje ima potencijalno vane pozitivne posljedice, kao i zadaci ije neizvravanje ima velike
negativne posljedice imaju vrhunski prioritet.
10
171
Metod ABCDE je tehnika odreivanja prioriteta pridruivanjem odreenog stepena prioriteta svakoj stavci
planiranih obaveza odn. zadataka, koji se kree na skali od 5 stepeni definisanih sa slovima A, B, C, D i E.
1. Panja
i sluanje
Prioritet A imaju obavezne stavke koje su veoma vane i koje se moraju neizostavno izvriti odn. obaviti.
jer se radi se o stavkama koje imaju najvee posljedice na ivot pojedinca odn. na posao. Ukoliko postoji
vie obaveza klasifikovanih sa prioritetom A tada opadajui prioritet definiemo sa indeksom 1, 2, 3, ..., tako
da je konano oznaavanje prioriteta A-1, A-2, A-3, ... A-n. Prema ovoj notaciji apsolutno najvanija stavka
markirana je sa prioritetom A-1.
Prioritet B imaju zadaci koji bi trebalo da se obave i ije su posljedice umjerene. Ne bi trebalo preuzeti
izvravanje B zadatka ukoliko postoji neobavljen A zadatak.
Prioritet C imaju zadaci za koje bi bilo dobro da se obave, ali nee biti nikakvih posljedica ukoliko se ne
obave.
Prioritet D imaju zadaci odn. obaveze koje mogu da se bez posljedica proslijede drugoj osobi odn.
drugom izvriocu. Drugima treba prosljeivati to vei broj nevanih zadataka, obzirom da i u sluaju
osrednjeg ili loeg izvravanja tog zadatka nee biti bitnih posljedica po cjelinu organizacije ili sistema.
6. Upravljanje
vremenom
Prioritet E imaju zadaci koji se mogu bez posljedica odbaciti, a da se to ne odrazi na posao ili ivot
pojedinca. Ovaj prioritet mogu da dobiju i nekada vani zadaci koji vie nisu relevantni i koji se obavljaju iz
navike ili zbog tradicije.
Zadaci klasifikovani sa A prioritetom, a naroito zadatak A-1, moraju se izvriti mobilizacijom svih potencijala
i koritenjem svih voljnih potencijala linosti.
Oblast kljunih rezultata u radnom procesu nekog pojedinca je skup radnih postignua koja se moraju nuno
ostvariti da bi se postigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se odreeni zadatak obavio sa
najveim rezultatima.
Primjer: Oblasti kljunih rezltata u menadmentu su planiranje, organizacija, rukovoenje osobljem, davanje
zaduenja, nadgledanje, procena rezultata i izvetavanje.
Poslovi se uglavnom mogu razloiti na mali broj poslova u oblasti kljunih rezultata i mnogo vei broj u
oblasti sporednih rezultata. Oblast kljunih rezultata predstavlja Paretovu vitalnu manjinu od 20 % bitnih
zadataka.
Ostvarivanje kljunih rezultata predstavlja najvaniji element izvravanja radne obaveze. To je element koji
odreuje uspjenost ili neuspjenost na poslu i ije loe obavljanje ugroava radni status radnika.
Identifikovanje oblasti kljunih rezultata:
Zadaci odn. aktivnosti za koje je jedino odgovoran izvrioc nekog posla;
Zadaci odn. aktivnosti koji e ostati neobavljeni ukoliko ih izvrioc posla ne obavi;
Zadaci odn. aktivnosti koje su pod punom kontrolom izvrioca posla;
Zadaci koji predstavljaju izlazni parametar rada izvrioca a koji su istovremeno ulazni parametri za
PRAVILO: Oblast kljunih rezultata u kojoj se postiu najslabiji uinci odn. efeketi odreuje visinu
procjene i koritenja ostalih vjetina i sposobnosti na poslu.
Stoga je unapreivanje efekata i korekcija negativnih posljedica elemenata iz oblasti kljunih rezultata u
kojima postiemo slabije odn. loe rezultate bitan faktor unapreenja line efikasnosti i produktivnosti.
172
VJEBA:
(1.)
SWOT analiza, je alat stratekog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/
pogodnosti i prijetnji ukljuenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima.
S - Strengths snaga (atributi organizacije koji podstiu odn. pomau u ostvarivanju ciljeva);
W - Weaknesses slabosti (atributi koji odmau odn. onemoguavaju postizanje ciljeva);
O - Opportunities prilika/pogodnosti (vanjski povoljni uslovi koji pomau postizanje ciljeva);
T - Threats prijetnji (vanjski uslovi koji odmau postizanje ciljeva);
SWOT analiza podrazumjeva prethodno utvrivanje ciljeva ili poeljnog krajnjeg stanja poslovnog poduhvata
odn. projekta, kao i identificiranje unutranjih i vanjskih faktora koji su znaajni za postizanje planiranih
zadataka odn. faktora koji podstiu odn. onemoguavaju postizanje ciljeva poslovnog poduhvata odn.
projekta:
Unutranji faktori mogu da se sagledaju kao Snage i Slabosti zavisno od prirode njihovog
uticaja na ciljeve organizacije, pri emu snaga jedne osobe odn. organizacije moe da predstavlja
slabost druge;
Vanjski faktori su Mogunosti i Pretnje koji su elementi vanjskog okruenja.
SWOT matrica
Unutranji
(atributi organizacije)
Spoljanji
(atributi okruenja)
Podsticajni
(u postizanju ciljeva)
Oteavajui
(u postizanju ciljeva)
SNAGE
SLABOSTI
MOGUNOSTI
PRIJETNJE
173
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
1. Panja
i sluanje
Energija;
Imaginacija;
Ekspertna znanja u
predmetnim podrujima;
Slabosti
Slabosti u postizanju rezultata kroz
posredno koritenje line energije;
Potekoe u oralnom izraavanju
vlastitih stavova;
Potekoe u pisanom izraavanju
apstraktnih ideja;
Mogunosti
Prijetnje
Nove menaderske
potrebe zahtijevaju
rezvoj nove
menaderske
infrastrukture;
Decentralizacija organizacije
koja ima za posljedicu
ukidanje odjeljenja u kojima
je lice zaposleno;
Izvrsne preporuke u
specijalistikim podrujima; Posjedovanje ideja koje su meutim
nekoherentne;
Ograniena menaderska iskustva i
ekspertna znanja;.
Eliminisanje potreba za
srednjim menaderskim
slojem;
Formiranje ravne strukture
organizacije;
Personalna SWOT analiza moe da se koristiti kao alat za identifikovanje vlastitih snaga, sposobnosti i
talenata s jedne strane i slabosti odn. mana sa druge strane.
6. Upravljanje
vremenom
Prije izvoenja SWOT analize potrebno je definisati ciljeve odn. poeljno stanje koje elimo postii u svakoj
od oblasti kljunih rezultata a SWOT analiza treba da odgovori na dole navedena pitanja u kontekstu svakog
od tih elemenata.
SWOT analizu moemo izvesti i generalno u odnosu na ciljeve odn. poeljno stanje koje elimo da lino
postignemo u domenu vlastitih sposobnosti, znanja, vjetina, karijere, profesije ili ivota.
Rezultati personalne SWOT analize tada prestavljaju ulaz za kreativno generisanje moguih strategija u
procesu vlastitog razvoja i unapreenja line produktivnosti. Personalne strategije se utvruju viestrukim
postavljanjem i odgovaranjem na sljedea pitanja postavljena za svaki od identifikovanih atributa personalne
SWOT analize:
Rezultati personalne SWOT analize treba prvenstveno da utvrde posebne talente i sposobnosti koje svaki
pojedinac posjeduje i naine efektivnog anaovanja tih talenata u potizanju ivotnih i radnih ciljeva.
Identifikujte i inventariite specijalne oblasti u kojima posjedujete jedinstvene talente i sposobnosti metodom
SWOT analize odgovarajui na sljedea pitanja:
te naroito dobro radim i u emu sam zaista dobar?
ta mi lako polazi za rukom (ta radim sa lakoom), dok isti posao ili aktivnost drugima teko ide?
ta je do sada bilo najzaslunije za moj uspjeh u radu, u ivotu i za moju karijeru?
Koje su najvanije teke stvari i odluke koje sam u prolosti donjeo i uradio?
U emu najvie uivam radei svoj posao i ta najvie volim da radim?
U kojim poslovima odn. aktivnostima dobijam najvie komplimenata i pohvala od drugih?
ta od mojih radnih aktivnosti i poslova najvie i najpozitivnije utie na rad i uinak drugih?
Prirodan psiholoki mehanizam uslovljava da ovjek osjea najvee zadovoljstvo radei poslove i bavei se
aktivnostima koje dobro obavlja i u kojima ostvaruje najbolje rezultate.
Identifikacija linih talenata i sposobnosti je bitna zbog sljedeih razloga:
U pronalaenju profesionalne oblasti i izgradnji karijere;
Ljudi se trebaju baviti oblastima u kojima imaju talente i sposobnosti jer e u tim oblastima ostvarivati
najbolje rezultate sa najefektivnijim koritenjem resursa i osjeae najvee zadovoljstvo u svom radu;
Omoguava pravilniju i kvalitetniju selekciju metoda u bilo kojem drugom poslu, jer se metodi
prioritetno selekcioniu unutar polja sposobnosti i talenata;
174
Predstavlja pomoni kriterij u profilisanju oblasti kljunih rezultata, jer sposobnosti i talenti predodreuju
rezultate i efektivnost posla, te bitno utiu na uspjeh. Stoga unutar oblasti kljunih rezultata prioritet
imaju poslovi i zadaci koji koresponiraju sa talentima i sposobnostima.
S druge strane, metodom SWOT analize treba da se identifikuju vlastita kljuna ogranienja koja
predstavljaju limitirajue faktore u postizanju ciljeva odgovorom na pitanja:
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
S druge strane otklanjanje linih ogranienja odn. ublaavanje personalnih limitirajuih faktora doprinosi
bilo kojem poslu jer unapreuje opte kapacitete pojedinca u izvravanju bilo kojeg zadatka.
Pomoni kriterij u profilisanju oblasti kljunih rezultata, jer poslovi i zadaci koji imaju najvie limitirajuih
faktora predodreuju primjenjene metode i prioritete zbog strategija ublaavanja tih kritinih taaka;
Faktori koji multivarijantno odreuju konano vrijeme izvravanja nekog zadatka nemaju isti znaaj.
Pojedini od tih faktora su bitniji od drugih i razliito utiu na vrijeme izvrenja zadatka. Faktor koji
kljuno odreuje brzinu izvravanja zadatka (bilo da ga ubrzava ili usporava) predstavlja ujedno i
limitirajui faktor tog zadatka. Poznavanje tog faktora odreuje i prioritet fokusiranja mentalne energije
odn. predstavlja bitan element menadmenta vremena i ostalih resursa.
VJEBA:
Identifikujte SWOT analizom specijalne oblasti svojih talenata i sposobnosti
odgovarajui na pitanja postavljena u prethodnom tekstu
Ukoliko bi bili osloboeni ekonomskog pritiska (hipotetiki veliki dobitak na lutriji) i
bili u mogunosti da potupno slobodno birate, ime bi se bavili do kraja ivota?
Kakvu specijalnu pripremu bi zahtijevao ovaj slobodno izabrani posao odn.
ivotna aktivnost?
Identifikacija slobodno izabranog posla i specifinih priprema tog posla treba da najozbiljnije
uestvuje u profilisanju vae budue i tekue karijere i profesionalnih aktivnosti!!!
Izvrite SWOT analizu poslovanja vaeg preduzea ili SWOT analizu CASEstudy preduzea.
Posebno utvrdite limitirajue faktore i definiite kljuni limitirajui faktor
poslovanja, a zatim odredite strategiju otklanjanja ili ublaavanja kljunog
limitirajueg faktora poslovanja
Identifikujte najvaniji ivotni cilj (ili cilj u karijeri) i metodom analize posljedica
(Odgovor na pitanje: Koje bi postignue u ivotu i karijeri imalo najvei pozitivan
uticaj?).
Identifikujete kljuni limitirajui faktor ostvarivanja tog ivotnog (karijernog) cilja
metodom SWOT analize i definiite strategiju otklanjanja ili ublaavanja tog faktora.
175
Strategija Kreativnog odugovlaenja je odgovor na tzv. stihijno odugovlaenje ili uroeno odugovlaenje
koje predstavlja najtei destruktivni element efikasnog upravljanja vremenom.
1. Panja
i sluanje
Strategija Kreativnog odugovlaenja tretira i razvrstava poslove i zadatke u etiri kategorije kao:
neizostavne, odloene i odgoene, delegirane i eliminisane, primjenjujui multifunkcionalni metod
odreivanja prioriteta koji ukljuuje analizu posljedica, identifikaciju oblasti kljunih rezultata, instrumente
nametnute efikasnosti, te identifikaciju, SWOT analizom, vitalne manjine zadataka i limitirajuih faktora.
Svi poslovi koji nisu neizostavni prema analizi prioriteta, kreativno se odugovlae, a dio poslova se delegira
drugima odn. eliminie.
Radni proces je u stvari proces stalnog procjenjivanja i donoenja odluka o prioritetima i o kreativnom
odugovlaenju pojedinih poslova. Iz injenice da se ne moe postii sve to je planirano i sve to je nametnuto
razliitim okolnostima na poslu i u ivotu, proizilazi da odreeni poslovi, aktivnosti i zadaci moraju da se
odgode odn. odloe, a odreeni poslovi se moraju delegirati drugima, ili da se odbiju odn. eliminiu.
6. Upravljanje
vremenom
Kreativno odugovlaenje je promiljeno i svjesno odluivanje da se odreeni poslovi i zadaci ne urade odmah,
ve da se odloe, a moda delegiraju drugima odn. eliminiu (odbiju) u cjelosti. Kreativno se odugovlae
poslovi i zadaci koji nemaju veliku vrijednost i ne znae naroit doprinos organizaciji, karijeri odn. ivotu,
te zadaci koji se rade rijetko i koji se mogu preskoiti bez stvarnih gubitaka, da bi se oslobodilo vrijeme za
neizostavno izvrenje velikih, tekih, vrijednih i vanih zadataka koji mogu da imaju znaajne dugorone
posljedice po posao, organizaciju, karijeru i ivot. Poslovi iz kategorije neizostavnih moraju se zavriti
zakonom nametnute efikasnosti.
Uslov za preuzimanje novih obaveza i zadataka je zavretak nekog od postojeih zadataka ili
redefinisanje prioriteta, tako da se neki od postojeih zadataka ponu kreativno odugovlaiti.
Recite NE svemu to nije vrijedno troenja vremena i ivota!
Kreirajte NOT-TO-DO listu!
VJEBA:
Primjenite strategiju Kreativnog odugovlaenja na vae svakodnevne
netrivijalne ivotne aktivnosti, definisanjem tih aktivnosti (npr. gledanje
TV, itanje tampe, itanje knjiga, rekreacija, hobiji, izlasci i druenje sa
porodicom, izlasci sa prijateljima, umjetnike aktivnosti i dr.) i utvrivanjem
skale vrijednosti tih aktivnosti prema aksiolokim i utilitarnim kriterijima. Zatim
pokuajte da izvrite repozicioniranje vrednijih aktivnosti po vremenskoj osi, a
na manje vrijedne aktivnosti primjenite tehnike Kreativnog odugovlaenja.
Dopunite ABCDE listu zadacima koje moete da eliminiete
Zakon nametnute efikasnosti glasi: Pojedinac nema dovoljno vremena da uradi sve potrebne aktivnosti odn.
zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvanije.11
(Ako ne moemo da pojedemo sve abe u bari, moramo da pojedemo najveu i najruniju.12)
Studije su pokazale da prosjean direktor ima 300 do 400 sati zaostalog itanja i projekta, bilo kod kue bilo
na poslu (prema navodima B. Trejsi, 2003, str. 48). Stres zbog rokova (pritisak rokova) prouzrokuje greke,
dovodi do defekata i poveanih trokova zbog proizvedenih teta i probijanja rokova. Primjenom zakona
nametnute efikasnosti negativni efekti probijanja rokova i neizvrenih poslova se minimiziraju, obzirom da
u zoni stresa ostaju manje vani poslovi i aktivnosti.
11
12
176
Primjenom pravila 80/20 i metodom analize posljedica definiu se oblasti kljunih rezultata i zadaci
odn. aktivnosti koji ine vitalnu manjinu na osnovu kojih se razrauju liste prioriteta formatirane
po metodu ABCDE.
Identifikacija poslova i zadataka koje jedino vi moete da uradite i koji se bezuslovno ne mogu
1. Panja
i sluanje
delegirati drugima.
Identifikacija i kvantifikacija pozitivnih efekata po projekat, organizaciju odn. zadatak koje proizvodi
potpuno i kvalitetno izvravanje najvanijih aktivnosti odn. zadataka i negativnih efekata koje
proizvodi neizvravanje.
Analiza svrsishodnosti sadanjih aktivnosti procjenom odluke o otpoinjanju tih aktivnosti u trenutku
njihovog nastanka u svjetlu sadanjih saznanja.
Da li postoji aktivnost za koju se sa aspekta sadanjeg znanja danas ne bi ponovo odluio da se
njome bavim.
Svakodnevna analiza efektivnosti koritenja trenutnog radnog vremena u funkciji ostvarivanja
nametnute efikasnosti.
6. Upravljanje
vremenom
Metod od teeg ka lakem podrazumjeva da se prvo rade tei poslovi i zadaci, pa onda oni laki.
Uobiajeni metod od lakeg ka teem je neprimjeren u oblasti upravljanja vremenom zbog konstantnog
deficita vremena (tako da tei zadaci ne bi uopte dobili ansu da se obave) i zbog injenice da je kljuni
kriterij odabira redosljeda posla odn. zadatka njihov prioritet. Praksa pokazuje da su prioritet i teina zadatka
najee direktno proporcionalni, tj. vii prioritet najee znai i veu sloenost odn. teinu zadatka.
Iscrpljivanje sa gomilom lakih i rutinskih zadataka drastino smanjuje prostor za zaista bitne i kompleksnije
zadatke i pothranjuje kompenzacioni mehanizam odugovlaenja odn. smanjuje motivaciju, radnu i psiholoku
energiju.
Metodska uputstva za realizaciju ove strategije (prema Trejsiju 2003, str. 81):
Izradite listu poslova i zadataka za naredni period metodom analitike razrade
Lista se ureuje odn. sortira koristei metod ABCDE i pravilom 80/20.
Jednoznano definiite zadatak A-1 (najozbiljnije potencijalne posljedice ukoliko se ne obavi ili se odgodi)
Izvrite pripreme posla i radnog okruenja za efikasno obavljanje tog zadatka (u skladu sa
preporukama iz take 6.3.16. Radno okruenje i pripreme)
Metodom nametnute efikasnosti pristupiti rjeavanju ovog zadatka
Velike i obimne zadatke i poslove treba analitiki ralaniti na faze odn. pod-zadatke ili manje cjeline (parie),
uvaavajui sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn. cjeline ponaosob metodom
korak po korak. ak i ukoliko posao nije ralanjen na jasno struktuirane faze odn. manje cjeline, potrebno
je otpoeti sa realizacijom prve pretpostavljene cjeline jer e se time poveati motivacija i dublje sagledati
priroda posla u cjelini i njegova struktura.
Ostvarivanje strategije korak po korak je istovremeno i jedna od strategija prevazilaenja odugovlaenja.
Otpoinjanje i zavravanje prve faze ili prve cjeline obimnog posla ili zadatka pokree itav niz psiholokih
mehanizama koji omoguavaju kompletno zavravanje posla odn. zadatka. Podsvjesnim porivom za
dovravanjem ili prinudom da se zatvori krug aktiviraju se psiholoki mehanizmi osjeaja sree, zadovoljstva,
snage, dovrenosti, samopotovanja, te efekat endorfina, to motivie da se obavi naredni dio posla i tako
dalje do zavretka posla.
13
177
1. Panja
i sluanje
Druga tehnika ekspliciranja strategije korak po korak je metod rada zvan vajcarski sir. Zadatak se
nane tako da se voljno radi jedno izvjesno vrijeme poslije kojeg se privremeno odlae i prelazi se na drugi
zadatak odn. posao. Nakon izvjesnog vremena se vraamo na prvobitni zadatak i tako u krug, obavlja se vie
zadataka paralelno u istom vremenskom ciklusu (kao kad se u koturu vajcarskog sira prosvrdla rupa).
I ovom tehnikom se pokreu slini psiholoki mehanizmi kao i kod dijeljenja zadatka na parie. Sutina
je da se na bilo koji nain otpone sa izvravanjem velikih i obimnih zadataka koji svojom masivnou,
kompleksnou i duinom izvravanja djeluju destimulirajue i zastraujue, te podstiu kompenzacione
mehanizme odugovlaenja.
Put od hiljadu yina14 poinje prvim korakom
Konfuije
VJEBA:
Odaberite bilo koji veliki cilj, zadatak ili projekat s kojim se odugovlai i
preduzmite samo jedan korak u pravcu dovrenja;
6. Upravljanje
vremenom
Da bi se uspjeno zavrili veliki, kompleksni i (zbog toga) dugi zadaci, potrebno je izvravati ih prema
planiranom rasporedu metodom korak po korak, tako da se ciklino i u kontinuitetu obezbjede i oblikuju
blokovi vrijednog i produktivnog vremena posveeni jednom zadatku.
Ovaj metod podrazumjeva kvalitetno planiranje dnevnih i sedminih rasporeda sa kreiranim slobodnim
blokovima vremena koji nee biti ometani rutinskim poslovima i u okviru kojih su obezbjeeni i ostali potrebni
resursi, te alociranje dijelova duih i kompleksnijih zadataka i drugih zaokruenih poslova tim segmentima
vremena, prema definisanim prioritetima.
Segmenti odn. blokovi kvalitetnog i neugroenog vremena iz kojeg su eliminisani svi ometai moraju se sistematski
planirati. kao svojevrsne vremenske pregrade radnog dana za smjetanje odreenih konkretnih aktivnosti.
Ovi blokovi vremena namjenjeni za koncentrisani rad najlake se planiraju u okviru linih organizera ili planera
odn. u okviru PDA (Personal Digital Assistant) ureaja sa odgovarajuim softverom.
Mogue rjeenje je alociranje pojedinih vremenskih blokova namjenjenih kompleksnim zadacima, za rad kod
kue (prije ili poslije radnog vremena), pri emu se oficijelno radno vrijeme moe skratiti. Drugo alternativno
rjeenje je da se vrijeme tzv. praznog hoda (vrijeme provedeno na putovanju, u prevozu itd.) sistematski
koristi u vidu blokova neugroenog vremena, to zahtjeva paljivu pripremu.
Visokoproduktivni ljudi odvajaju vrijeme za razmiljanje, planiranje i odreivanje prioriteta. Zatim se brzo i
snano bacaju u pravcu svojh ciljeva. Rade postojano glatko i kontinuirano i obavljaju ogromnu gomilu posla,
...dok prosjene osobe trae vrijeme u bavljanu aktivnostima male vrijednosti (Tracy, 2003, str. 90).
Osjeaj za hitnost je aktivistiki koncept i unutranji poriv da se odmah otpone sa rjeavanjem problema i
da se poslovi zavre to prije. Osjeaj za hitnost ubrzava unutranji ivotni tempo, a zbog principa impulsa
kretanja ulae se manja energija u odravanje tog tempa, nego u pokretanje inertne mase. to se bre
kreemo kroz ivot, akumuliramo vie energije, stiemo vie iskustva, vie saznajemo i uimo i postajemo
kompetentniji u struci.
14
178
Kada se rjeavaju vani zadaci velike vrijednosti sa ubrzanim tempom aktivnosti ulazi se u posebno
psiholoko stanje mentalne bujice koju karakterie vii nivo jasnoe misli, odvanost, lakoa i preciznost
izvoenja, poveana mo spoznaje i intuicija ... Osjeaj za hitnost umnogome lii na utrkivanje sa samim
sobom (Tracy, 2003, str. 90, 91).
1. Panja
i sluanje
Koncentracija ond. duboka usredsreenost na zadatak koji se trenutno obavlja je klju line produktivnosti.
Koncentracija podrazumjeva rad bez ometanja i rad na jednom pojedinanom zadatku u kontinuitetu dok se
ne zavri.
Tendencija viestrukog zaustavljanja u radu i ponovnog poinjanja moe da viestruko pridui vrijeme potrebno
za obavljanje zadatka, jer svako novo otpoinjanje proizvodi vraanje na mentalni sklop one faze zadatka
u kojoj smo se nalazili prije prekida i podrazumjeva rekonstrukciju bogatstva misli kroz koju smo prolazili
rjeavajui problem. Nakon prekida se mora prevazii i prirodna inercija svakog posla koji se zapoinje i
izgubiti dio vremena i energije na ulazak u produktivni radni ritam.
Samodisciplina, vladanje sobom i samokontrola osnovni su gradivni blokovi karaktera i visokog uinka... a
istrajavanje na prioritetnom zadatku jest istinski test vaeg karaktera, snage volje i rjeenosti (Tracy, 2003, str. 94).
6. Upravljanje
vremenom
Podsticajno radno okruenje predstavlja bitan element motivacije u izvravanju poslova i zadataka, a
zajedno sa odgovarajuom pripremom i prethodnim pribavljanjem i prikupljanjem cjelokupnog analitikog
i emirijskog materijala neophodnog za izvravanje tekueg zadatka, predstavlja jedan od bitnih elemenata
line produktivnosti.
Uredite radni prostor tako da bude ergonomski udoban i vizuelno odn. estetski privlaan. Ergonomski
zahtjevi za pojedine poslove predstavljaju predmet specijalnih prouavanja i razraenih pravila koja
treba pronai, saznati i primjeniti.
Urednije i istije radno okruenje koje je uz to i personalizovano odgovarajuim linim elementima
daje osjeaj samopouzdanja, djeluje motivirajue, razvija pozitivne psiholoke mehanizme i poveava
produktivnost.
Na primjer: Ergonomski zahtjevi za standardne administrativne i intelektualne poslove pretpostavljaju
odgovarajuu stolicu i stol, osvjetljenje, dostupnost sredstava rada (tastatura, monitor, ulazno-izlazni
ureaji, telekomunikacioni ureaji, organizeri kartica, nosioci optikih medija itd.), odgovarajui poloaj
svih dijelova tijela u operacijama rada na raunaru i kucanja na tastaturi, itanji i pisanju itd. Svi ovi
elementi su utvreni detaljnim istraivanjima i precizno kvantificirani o emu postoje obimni izvori,
uputstva i preporuke.
Vizuelno i estetski privlaan prostor zadovoljava opte kriterije dizajna interijera i odgovarajueg stila,
ali i linog ukusa. To znai da radni prostor mora biti personaliziran odgovarajuim linim detaljima u
mjeri u kojoj to ne naruava funkcionalnost prostora i korporativna pravila vizuelnog identiteta.
Raistite radni prostor ostavljajui samo elemente tekueg odn. najvanijeg zadatka/posla.
Elemente ostalih poslova ili zadataka uredno odloite u odgovarajue pretince odn. omote sortirane
prema vanosti i prioritetima.
Prikupite, pripremite i postavite na lice mjesta (na dohvat) svu analitiku grau i ostale materijale
potrebne za izvravanje tekueg zadatka (radne materijale, podatke, izvjetaje, studije, strune i ostale
knjige, izvore na elektronskim i optikim medijima, pristupne lozinke za elektronske baze znanja, E-mail
adrese i druge izvore).
VJEBA:
(1.)
(2.)
179
1. Panja
i sluanje
Bitno naelo line produktivnosti je sistematsko i stalno produbljivanje znanja i unapreivanje vjetina u
oblastima kljunih rezultata.
Ovo naelo je posebno aktuelno zbog injenice da znanja i vjetine koje pojedinac posjeduje zastarjevaju
velikom brzinom. Cjeloivotno uenje postaje imperativ uspjenog bavljenja bilo kojom profesijom i minimalan
uslov uspjeha u bilo kojoj oblasti. Jedno od naela psihologije uenja i stvaralatva je da se sve vjetine mogu
nauiti, pa ak, u zadovoljavajuoj mjeri i vjetine u oblasti umjetninog stvaralatva. S druge strane, dublje
znanje omoguava dalje produbljivanje znanja (zbog metodske vrijednosti svakog znanja), a svakodnevno
uenje poveava psiholoke sposobnosti i intelektualne kapacitete za dalje uenje i razumjevanje.
Nedovoljne kompetencije za obavljanje odreenih zadataka odn. poslova koje proizilaze iz nedovoljnih znanja i
neodgovarajueg stepena vladanja potrebnim vjetinama predstavljaju osnovni razlog odlaganja i odugovlaenja
zbog osjeanja nesposobnosti i nestrunosti, te pomanjkanja samopouzdanja. Stalno uveavanje znanja,
vjetina i sposobnosti daje osjeaj entuzijazma i u velikoj mjeri poveava psiholoku energiju.
Planirajte i odvojite odreeno vrijeme SVAKOG DANA na itanje literature u oblastima kljunih rezultata,
6. Upravljanje
vremenom
Pohaajte u najveoj moguoj mjeri sve neformalne oblike unapreivanja znanja i vjetina (kurseve i
seminare odn. profesionalne skupove) vezane za posao. Preduzmite aktivnu ulogu na ovim skupovima
primjenjujui sve tehnike i akademske vjetine vezane za sticanje i unapreivanje znanja.
Izvrite detaljnu i cjelovitu procjenu vlastitih potreba i raspoloivih resursa vezanih za ukljuivanje
u formalno obrazovanje u sistemu cjeloivotnog uenja (naredni stepen ili ciklus profesionalnog ili
akademskog obrazovanja, formalno obrazovanje u drugoj kompatibilnoj ili interdisciplinarnoj akademskoj
odn. profesionalnoj oblasti). Koristite one oblike formalnog obrazovanja koji su najprimjereniji vaim
bitnim ivotnim i radnim obavezama (vanredni studij, studij u sistemu uenja na daljinu, koritenje
obrazovnih ICT sistema itd). Saznajte vie o tim obrazovnim tehnologijama.
Prisustvujete bitnim poslovnim sastancima zbog sticanja neposrednih informacija i stratekih znanja o
vaem poslu i radnom okruenju.
Motiviite sebe i svoje radno okruenje na zdrave kompetitivne (takmiarske) obrazce ponaanja.
Donesite odluku da budete najbolji u kljunim oblastima vae profesije.
Pribavite i ostale multimedijalne izvore informacija i znanja (audio i video diskove) koje moete
konzumirati prilikom obavljanja rutinskih poslova paralelno sa tim poslovima i koji ne zahtijevaju posebnu
koncentraciju odn. angaovanje specifinih psiholokih sposobnosti (kao npr. vonja automobila,
obavljanje rutinskih kunih poslova, obavljanje repetitivnih poslova nie sloenosti itd.);
Biofiziki faktori odmora, pravilne ishrane, te zdravstveno-kondicionog stanja osobe utiu na linu produktivnost
i predstavljaju indirektno faktor upravljanja vremenom.
a) Odmor
Postoji individualni bioritam svakog pojedinca koji namee periode tokom dana kad je osoba najproduktivnija.
Identifikujete period vaeg fizikog i intelektualnog dnevnog maksimuma i disciplinujete sebe da taj period
koristite za obavljanje najvanijih i najteih zadataka odn. poslova.
Period fizikog i intelektualnog dnevnog maksimuma je razliit za razliite ljude, ali najvei broj je najsposobniji
ujutro poslije nonog sna i odmora (jutarnji tip), jedan broj najvie energije ima poslijepodne a najmanji broj je
najkreativniji i najproduktivniji uvee odn. nou (noni tip).
Produktivnost odmorne osobe je do pet puta vea od produktivnosti osobe koja je umorna. Psiholokim
180
istraivanjem je utvreno da produktivnost poinje da opada poslije osam do devet sati rada. Umorne osobe
rade loije i prave vie greaka i kad dosegnu plafon obustavljaju radni proces. Najgora solucija za poveanje
line produktivnosti je nasilno produenje radnog vremena kada se zbog previe rada a premalo odmora
posao obavlja u stanju mentalne zamagljenosti sa smanjenom produktivnou, smanjenim kvalitetom i
velikim brojem greaka.
Pored dnevnog odmora i fizikog oporavka, bitan element ublaavanja i onemoguavanja negativnih
efekata umora je i sedmini odmor. Sedminim odmorom se dograuje fiziki oporavak osobe, ali to je
vanije, ovim odmorom se omoguava psiholoki oporavak osobe. Koliko god u okviru radnog procesa
postojali razliiti radni zadaci i radne aktivnosti ovaj proces je zbog profesionalnog i specijalistikog karaktera
uvijek jednoobrazan. Intenzivno obavljanje radnog procesa izaziva svojevrsno zasienje tokom sedmice.
Profesionalni karakter radnog procesa uvijek izaziva psiholoki pritisak. Ma koliko na posao bio kreativan i
ma koliko nam donosio istinsko zadovoljsto zbog rezultata koje postiemo i mogunosti da se samopotvrdimo,
u naem radnom procesu ne moemo da se opustimo i istinski relaksiramo, zbog odgovornosti za profesionalne
rezultate naeg posla i zbog injenice da tim procesom privreujemo za ivot.
Stoga je nuan bar jedan slobodan dan sedminog odmora u kojem ne smijemo da obavljamo ni jednu
aktivnost naeg radnog procesa. Taj dan treba da bude posveen relaksaciji i sportskim aktivnostima, zabavi,
hobijima, porodici i svojim blinjim, te svim drugim aktivnostima koji nam omoguavaju i donose psiholoki
oporavak (tzv. punjenje baterija).
6. Upravljanje
vremenom
Po istom principu i zbog istih razloga treba da se planira i realizuje godinji odmor, kao svojevrsno dugotrajnije
godinje punjenje baterija. Godinji odmor je standardizovan u trajanju od najmanje dvije sedmice.
b/ Pravilna ishrana
Pravilna ishrana je proces obuhvaen velikom naunom i praktinom oblasu savremene dijetetike i
nutricionizma. Od izuzetnog je znaaja ne samo za linu produktivnost i rezultate rada, ve i za zdravlje osobe
u cjelini. Svaki akademski graanin, ali i ostale kategorije stanovnitva bi trebali da se detaljnije upoznaju
sa osnovnim saznanjima i praktinim preporuka iz ovih naunih oblasti. U okviru akademskih vjetina ne
moemo da se detaljnije bavimo ovim predmetom, ali moemo da iznesemo najkrae preporuke.
Pravilna ishrana podrazumjeva kao prvo pravilnu raspodjelu dnevnog konzumiranja jela (u vie obroka), te
odgovarajuu dnevnu i ukupnu kvantitativnu i kvalitativnu strukturu uneenih namirnica. Doruak treba da
sadri najvie bjelanevina, malo masnoe i malo ugljenih hidrata. Ruak treba da sadri najvie povra (po
mogunosti svjeeg u vidu salata) i bijelog mesa odn. ribe. Mljeni proizvodi i jaja trebaju da se konzumiraju
umjereno. U najveoj mjeri moraju se izbjegavati rafinisani bijeli eer, proizvodi od bijelog brana, deserti,
gazirani napitci i vjetaki zaslaeni voni sokovi, slatke i slane grickalice i peciva.
ema pravilne ishrane treba uglavnom da slijedi reim sportske ishrane.
c/ Tjelesno vjebanje
Tjelesno vjebanje obuhvata veliki broj razliitih kategorija uglavnom fizikih aktivnosti kojima se jaaju
bioloki, fiziki i psihiki potencijali ovjeka.
Kategorije fizikih aktivnosti koji spadaju u oblast fizike kulture su: sport (sa velikim brojem razliitih sportskih
grana), fitnes, aerobik, wellness, ples, planinarenje i kampiranje, sportski turizam, sportska rekreacija i dr.
Sve fizike aktivnosti iz domena fizike kulture omoguavaju jaanje biolokih i psiholokih potencijala
ovjeka ime pozitivno djeluju na unapreenje njegove radne produktivnosti.
VJEBA:
Metodom SWOT analize odredite poeljne i nepoeljne fizike aktivnosti
odgovarajui na sljedea pitanja:
1. Panja
i sluanje
181
Psihika i emocionalna stanja utiu na motivaciju koja je bitan element line produktivnosti i faktor upravljanja
vremenom.
1. Panja
i sluanje
o Optimisti iz svake prepreke i tekoe izvlae pouke. Tekoe ne dolaze da bi nas muile,
ve da bi nas pouile!
o Optimisti tragaju za rjeenjem svakog problema i nastoje da preduzmu akciju u vezi
rjeavanja problema, umjesto da krivicu prebacuju na druge;
6. Upravljanje
vremenom
o Optimisti prihvataju odgovornost za sebe i deavanja oko sebe i ne kritikuju druge traei
izgovore.
Pozitivne reakcije na postupke i reakcije ljudi u okruenju i situacije koje se deavaju i pozitivan
pristup i odnos prema ivotu je izuzetno znaajan. Onome koji misli pozitivno i ima pozitivan odnos
prema stvarnosti i koji ima vjeru u sebe i ljude koji ga okruuju, zaista se i deavaju pozitivne stvari.
Misli i energija moraju biti usmjereni ka budunosti i na akciju ostvarivanja poeljne budunosti.
Najee postajemo ono to mislimo, stoga treba kontrolisati svoje misli ka pozitivnim ishodima, a sa
optimizmom i vjerom se suoavati sa problemima i rjeavati ih.
Stalno unapreenje samopotovanja stavom i djelom;
Prevazilaenje defetizma, sumnji i strahova. Ponavljajte neprestano samom sebi: Ja to mogu!
Okrenutost prema budunosti kroz planiranje i projekcije poeljnih stanja i vizuelizaciju ciljeva i ideala
nasuprot okrenutosti prema prolosti to je odlika pesimista.
VJEBA:
Metodom SWOT analize i drugim analitikim sredstvima analizirajte probleme i
reagujte pozitivno odgovorom na sljedea pitanja:
Vlastiti standardi vezani za lini rad, ispunjenje obaveza, izvravanje zadataka i ponaanje trebaju da budu
vii od standarda koji odreuju pretpostavljeni ili druge osobe, ili koji su uobiajeni u vaem okruenju.
Natjerajte sebe da uvijek ostvarite vie od planiranog i vie od oekivanog. Nauite se da vremenski
kvantificirate sve poslove i zadatke i da im odreujete realne rokove. Drite se vlastitih rokova i pokuajte da
ih sistematski prestiete. Nametanje samopritiska omoguava vie obavljenih zadataka, bolje rezultate i
bre zavravanje poslova i zadataka. Navika brzog obavljanja zadataka doprinosi stvaranju osobe sa visokim
uinkom i velikim ostvarenjima.
182
Uspjeni nameu sebi neprestano visok nivo uinka, dok neuspjenim norme nameu drugi i kontroliu ih
drugi. Voe su osobe koji su u stanju da rade samostalno i posjeduju osobine inicijativnosti i samokontrole.
Svaki put kad se obavi teak i izvanprosjean zadatak i kad se odustane od odustajanja raste samopotovanje
(ugled koji ovjek ima u vlastitim oima), to je bitan psiholoki motivacioni faktor.
1. Panja
i sluanje
VJEBA:
183
6. Upravljanje
vremenom
6. Upravljanje
vremenom
184
zabiljei. Obnavljajte gradivo tako esto dok ne budete u stanju da se prisjetite injenica na zahtjevanom nivou
tanosti; shodno tome, moete da obnavljate rijee ukoliko je i dalje vae sjeanje na adekvatnom nivou.
Mudro je da u obnavljanju pamenja ukljuite tehnike koje ste izvorno primjenjivali prilikom memorisanja
istih sadraja (kao npr. motivacija, koritenje atributa, tehnike asocijacije, strukturno pamenje itd)
Spreite gubitak informacija i gradiva zbog postupnog opadanja pamenja, iskrivljavanja memorijskih slika,
meusobnog mijeanja slinih sadraja, psiholokih pritisaka ili neuenja (Herrmann, Raybeck i Gutman,
1993, p. 110).
1. Panja
i sluanje
Prouite sledei primjer. Student humanistikih nauka odvaja tri sata za uenje jednog jutra. Poto
je uenje tokom est poluasovnih sesija mnogo efikasnije nego uenje tri sata za redom, student planira dole
prikazani raspored uenja. Uoite da su razliite aktivnosti kombinovane u okviru plana uenja.
6. Upravljanje
vremenom
Sljedei savjeti mogu pomoi studentima da efikasno rasporede obnavljanje gradiva i da poboljaju
kodiranje informacija u memoriji.
Rasporedite vrijeme.
o Procjenite koliko e vam trebati vremena da obavite svaku od aktivnosti u planu za
uenje.
o Organizujte svoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje radnih aktivnosti,
odmaranje i spavanje.
o Dnevne i nedjeljne tabele su efikasna sredstva za rasporeivanje vremena. Primjeri su
dati na drugim mjestima u ovom poglavlju.
o Napravite raspored i drite ga se. Dobar nain da se motiviete je da odredite nagrade ili
razmotrite kako e vai ciljevi biti ispunjeni ako se budete drali rasporeda.
185
Ponavljanje.
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
6.4.2. Odugovlaenje
Miel je student prve godine drutvenih nauka na lokalnom fakultetu. Tokom prvih nekoliko nedjelja
predavanja pozvan je da uestvuje u raznovrsnim aktivnostima, od kojih mu svaka oduzima vrijeme za
uenje. Kada treba da odlui da li da ode na koncert ili da ita poglavlja iz osnova ekonomije, Miel gotovo
uvijek bira koncert. Sam sebi kae: Kasnije u to nadoknaditi. Ne shvata da e svaki put kada napravi
takav izbor, pretrpjeti posljedice kada za to doe vrijeme. Kako se semestar nastavlja, posljedice poinju
da se javljaju, to znai da ostaje budan itavu no da bi bubao za ispit iz istorije umjetnosti, zavrava rad
iz filozofije jedan sat prije asa, ali ne moe da ga odtampa na vrijeme. Posljedice postaju sve ozbiljnije.
Kako se semestar blii kraju, Miel uri da zapone seminarske radove, da proita zadate tekstove i da se
pripremi za zavrne ispite, ali ima problema sa spavanjem. Osjea se preoptereen koliinom rada koji mu
predstoji. Zbog pritiska poinje slabije da jede i doivljava blokadu na ispitu iz istorije. Mielove ocjene na
kraju semestra su nie nego to je predvidio kada je zapoela kolska godina, a mnogo su nie nego njegove
ocjene iz srednje kole. Slian niz dogaaja se deava i narednog semestra. Razmiljajui da ne moe da se
izbori s fakultetom, Michael postaju deprimiran i razmatra naputanje studija.
Da li je Miel glup? Nesposoban? Nije stvoren za fakultet?
Ne. Mielova hipotetika situacija je klasian sluaj odugovlaenja. Odugovlaenje je odlaganje
obaveza za kasnije. ema odugovlaenja se moe javiti kada pojedinac ima slabe vjetine upravljanja
vremenom, neodgovarajue prioritete i nerealno vienje odnosa uuzroka i posljedice.
Naalost, ovaj zamiljeni scenario je previe uobiajen na visokokolskim ustanovama. A
odugovlaenje utie i na studente i druge ljude izvan akademskog okruenja. Ljudi esto odlau zadatke
koji im se ne dopadaju, kao to je plaanje rauna, pranje sudova, pranje vea, kune popravke i pisanje
pisama. Postoji nekoliko razloga zato bi trebalo da izbjegavate odugovlaenje. Prvo, oni koji odugovlae a
loe prou na nekom zadatku mogu da pripiu neuspjeh nedostatku sposobnosti prije nego loem upravljanju
vremenom. A kada izgubite povjerenje u sopstvene sposobnosti, teko ga je povratiti. Drugo, odlaganje
zadataka do posljednjeg trenutka esto dovodi do stresa i anksioznosti, koji utiu na va rad pa ak i zdravlje.
Tree, odugovlaenje esto vodi ka osjeanju krivice jer razmiljate o svemu onome to bi trebalo da uradite.
etvrto, oni koji odugovlae su naroito podloni Marfijevom zakonu, ako neto moe da poe loe, poi e,
zato to ne ostave dovoljno vremena da obave zadatak a kamoli da imaju vremena u rezervi za nepredviene
tekoe. Konano, odugovlaenje koje postane navika negativno utie na nain na koji nas drugi vide.
Postoje razliiti nivoi odugovlaenja. Jedan nain da se izmjeri odugovlaenje je uestalost s
kojom pojedinac odlae zadatke. Neki ljudi odugovlae samo povremeno i sporadino, ili mogu da odloe
neke zadatake, ali uspiju da zavre druge zadatke na vrijeme. Ozbiljni odlagai, s druge strane, po navici
odlau sve vrste zadataka; njihovo ponaanje moe postati tako predvidljivo da budu oznaeni kao uobiajeni
odlagai. Jo jedan nain da se izmjeri odugovlaenje je da se razmotre posljedice takvih ponaanja. Ako
186
je pojedinac zadovoljan svojim postignuima i uspjehom na zadacima, i ako moe da zavri zakasnjele
zadatke a da ne doivi stres, onda odugovlaenje moda i nije preozbiljan problem. Samo manje promjene
u ponaanju mogu biti neophodne da bi se izbjeglo odugovlaenje u budunosti. Meutim, ako ocjene trpe i
stres nastaje usled odlaganja obaveza, onda je odugovlaenje ozbiljan problem. U tom sluaju vjerovatno je
potrebna velika promjena u ponaanju.
Ponekad je rjeenje u tzv. kreativnom odugovlaenju (vidi poglavlje 6.3.9.) tj. u preraspodjeli obaveza
i zadataka prema definisanim prioritetima, tako da se zadaci i obaveze koji su objektivno nieg prioriteta
odlau nakon to se obave zaista najvaniji zadaci.
1. Panja
i sluanje
Dakle, kako pojedinac moe da izbjegne da upadne u zamku odugovlaenja? Iznjete smjernice
mogu da prue odlagaima strategije koje e im pomoi da razbiju taj zaarani krug ponaanja.
Plan protiv odugovlaenja
Napravite raspored
Odredite posebne vremenske periode za obavljanje zadataka pomou semestralnih, mjesenih, nedjeljnih ili
dnevnih planera.
Motiviite se
Nema nikakve koristi od pravljenja rasporeda ako ga se neete drati. Radite sa prijateljem kako biste jedan
drugog motivisali. Razmotrite kako e dugoroni i kratkoroni ciljevi biti ispunjeni time to ete obaveze
zavriti na vrijeme. Zamislite kakav je bio oseaj obaviti zadatke na vrijeme i sjetite se kako je stresno bilo
odlagati rad.
6. Upravljanje
vremenom
Preuzmite odgovornost
Nemojte smiljati izgovore za odugovlaenje, i nemojte kriviti druge kada vam je panja ometena. Rei
Toliko sam zauzet da nikad ne uspjevam... je samo izgovor i oblik odugovlaenja. Ostanak na pravom
putu je vaa lina odgovornost. U vaim je rukama.
Uzrono-posljedini odnosi
Udaljite se na tren i kritiki preispitajte uzrono-posljedine odnose u svom ivotu. Kako objanjavate
neuspjehe? Kojim iniocima ih pripisujete? Budite iskreni. Da li ste dobili lou ocjenu na projektu zato to
ste otpoeli kasno ili niste uloili dovoljno vremena u njega? Izbjegavajte racionalizacije poput Profesor
me mrzi ili Nisam razumio zadatak. Paljivo ispitajte posljedice svog ponaanja.
187
Budite realni
Neki ljudi odugovlae zato to imaju previe toga da urade. Imaju namjeru da urade sve na vrijeme, ali im
ponestane vremena. Postoje samo 24 asa u danu. Paljivo ispitajte svoje obaveze i odgovornosti. Da li
je va raspored realan? Da li ste ukljueni u previe aktivnosti? Nemojte se rasprodati na sto strana jer
nijedan od vaih projekata nee dobiti punu panju koju zasluuje.
1. Panja
i sluanje
Nagrade
Nagradite se izdano kada obavite zadatke na vrijeme. Neka nagrada odgovara teini i nezanimljivosti zadatka.
Rezime: sedmodnevni plan protiv odugovlaenja
6. Upravljanje
vremenom
Nedjelja: RECITE NE! svim ometaima i obavezama odn aktivnostima koje nisu vrijedne troenja
vremena!
Kreirajte NOT-TO-DO listu!
188
Ostavite sebi napomene svuda: na knjigama, ogledalu, vratima, friideru, volanu, rancu, tani,
novaniku, kljuevima od kola, raunaru i mikrotalasnoj. Naljepnice su vrlo praktine za veinu povrina.
Koristite papir i selotejp ako naljepnice ne mogu da se zalijepe.
Vizuelne asocijacije
1. Panja
i sluanje
Pokuajte da vizuelno zamislite neku sliku vezanu za sastanak kako bi ona podstakla pamenje.
Kako bi bila uspjena, neka slika bude to je mogue ivlja, sa bojama, zvukovima, prizorima, mirisima i
kretnjom. Na primjer, kako biste zapamtili sastanak sa tutorom za kurs umjetnosti u 15:00? Zamislite slikara
u jarko crvenoj koulji, kako vriti dok baca purpurnu, plavu i utu boju na platno u obliku trojke.
Kako biti taan
Malo toga e profesore, efove i profesionalce iznervirati kao ljudi koji kasne na asove i sastanke.
Kanjenje na ispit ili prezentaciju proizvoda je nezamislivo. Nekulturno je i bezobrazno ui u uionicu ili na
sastanak sa zakanjenjem. To odaje utisak da dotinoj osobi taj dogaaj nije dovoljno vaan da bi garantovao
tanost. Uobiajeno kanjenje navodi druge da nas posmatraju u negativnom svjetlu. Ovi savjeti imaju za
svrhu da pomognu ljudima da postanu taniji.
Navijte satove unapred
Podesite satove i asovnike unaprijed onoliko minuta koliko obino kasnite. Na primjer, ako obino
kasnite pet minuta, podesite satove i asovnike da idu pet minuta bre nego to bi trebalo. Potom pokuajte
da zaboravite da ure kako ne biste mislili da imate jo vremena.
6. Upravljanje
vremenom
Nakon to ste odabrali i iskopirali (ako je potrebno) planere, moete da zabiljeite podatke.
189
1. Panja
i sluanje
Razmotrite koji tipovi informacija e biti unijeti u planer i koje skraenice e se korsititi. Provjerite nastavne
planove predmeta zbog rokova periodinih obaveza, i podijelite velike zadatke na nekoliko manjih prije nego
to ih zabiljeite u raspored. Moete po elji da pomou boja obiljeite razliite aktivnosti u planeru. Na
primjer, napiite asove crnim mastilom, zadatke crvenim a drutvene dogaaje plavim. Ili, zapiite aktivnosti
jednom bojom a upotrijebite razliite markere da napravite razliku izmeu razliitih tipova zadataka.
Da bi postali efikasno sredstvo upravljanja vremenom, planeri se moraju provjeravati svaki dan ili
svakih nekoliko dana. Neka vam to postane dio svakodnevne rutine. Pored toga, esto je neophodno aurirati
i revidirati planere jer se rokovi mijenjaju ili se dobijaju novi zadaci.
Vrlo je vano periodino procjenjivati koliko se drite rasporeda. Da li se zadaci zavravaju do
rokova navedenih u planeru? Da li se vrijeme odreeno za uenje i koristi za to? Za vie informacija o
evaluaciji, pogledajte odeljak Samoevaluacija.
Semestralni planeri
Svrha semestralnih (kvartalnih) planera je da prue studentu sveopti uvid u to kada su zakazani
vani studijski projekti i drutveni dogaaji. Semestralni planeri daju pregled vanih obaveza koje pojedinac
ima tokom semestra.
6. Upravljanje
vremenom
Semestralni planeri su korisni jer pomau studentu da vidi kada e biti najzauzetiji tokom semestra.
Detalnji planovi se potom mogu napraviti unaprijed za obavljanje svih zadataka i aktivnosti na vrijeme. Jo jedna
korist od semestralnih planera je ta to pomau da se umanji napetost koja je izazvana odugovlaenjem. Konano,
semestralni planeri pruaju studentu osjeaj kontrole nad njegovim akademskim i drutvenim angaovanjem.
Uputstva za pravljanje semestralnih (kvartalnih) planera
Kupite veliki kalendar ili napravite sopstveni model u skladu sa linim potrebama. Upiite datume i
rokove za vane studentske aktivnosti, ukljuujui:
ispite i testove
prezentacije
istraivake radove
laboratorijske zadatke
grupne projekte
izlete
Upiite datume vanih drutvenih dogaaja koje ne smijete propustiti. Budite selektivni, ne moete obaviti sve!
vjenanja
kolske plesove
Postavite kalendar na uoljivo mjesto u sobi gdje ete esto moi da ga provjeravate.
Mjeseni planeri
Mjeseni planeri su slini semestralnim planerima, osim to vam omoguuju da detaljnije isplanirate
akademske i drutvene dogaaje. Vie tipova informacija i dogaaja se moe organizovati u mjesenim
planerima. Ova tehnika upravljanja vremenom je korisna zato to podstie studenta da podijeli velike zadatke
na manje dijelove i da razvije raspored za zavravanje svakog od njih. Jo jedna prednost mjesenih planera
je ta to pomau u smanjenju napetosti nastalih odugovlaenjem. Pored toga, mjeseni planeri su prenosivi,
za razliku od veine semestralnih. Konano, mjeseni planeri daju studentu oseaj kontrole nad njegovim
akademskim i drutvenim obavezama.
190
Kupite prenosiv meseni kalendar veliine sveske sa odjeljcima dovoljno velikim da se u njih unese
nekoliko informacija. Ili napravite svojeruno prazan model.
Pogledajte vanije akademske zadatke navedene u semestralnom planeru (ili nastavnim planovima
predmeta). Podijelite svaki od zadataka na manje dijelove. Na primjer, istraivaki rad se moe
podijeliti na ove aktivnosti: odabir teme i njeno usaglaavanje sa mentorom, istraivanje u biblioteci,
pisanje prve verzije, korektura i lektura prve verzije, revizija prve verzije, unoenje ispravki i
tampanje konane verzije.
Razvijte raspored za obavljanje svakog od zadataka. Osmislite svoja zaduenja za svaki dio i
zapiite ih u mjeseni planer. Koristite primjer istraivakog rada: tema do 2. nedjelje, istraivanje
do 6. nedjelje, prva verzija do 8. nedjelje, lektura do 9. nedjelje, revizija do 10. nedjelje, predaja
konane verzije do 11. nedjelje.
Redovno evalirajte svoj napredak na zadacima u odnosu na rokove u mesenom planeru. Dobar
trenutak za to je svako nedeljno vee. Nagradite se kada zavrite veliki zadatak prema rasporedu.
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
Kada biljeite predstojee aktivnosti u nedjeljenu tabelu, budite to je mogue specifiniji. Svaki unos bi
trebalo da odreuje dvije stvari. Za studente, to su tema koju treba nauiti i kako e ona biti nauena. Primjeri
nedjeljnih unosa u planer studenata su: biblioteko istraivanje za seminarski rad, pisanje prve verzije rada
iz sociologije, itanje poglavlja 7 iz fizike, zavravanje raunskih zadataka 1-5, otpoinjanje projekta iz
ekonomije, odreivanje memorijskih pomagala za test iz marketinga.
Za zaposlene, to su dva neophodna podatka: projekat na kome treba da se radi i priroda zadatka. Primjeri
nedjeljnih unosa u planer zaposlenih su: pripremanje tabela sa podacima za budet za narednu godinu,
pripremanje vizuelnih pomagala za prezentaciju proizvoda, korespondencija o projektu renoviranja,
zavravanje ponude za projekat zamjene mosta.
Nedjeljne tabele aktivnosti mogu se kupiti u knjiari ili ih pojedinac sam moe napraviti. Ukorieni
planeri kupljeni u radnji imaju tu prednost to su trajni i prenosivi. Planeri iz kune radinosti, s druge strane,
nude prednosti fleksibilnosti, niske cijene i detaljnijeg planiranja. Kuni planeri tede i vrijeme jer se aktivnosti
koje se ne mijenjaju iz nedjelje u nedjelju mogu ispisati na planeru pre kopiranja, ime se uklanja potreba za
unoenjem istih podataka svake nedjelje.
Nedjeljne tabele aktivnosti se mogu urediti u jednom od dva formata. Obino su podijeljene na
jednoasovne periode. Svaki jednosatni blok moe da pone na pun sat 8:00-9:00, 9:00-10:00, itd.) ili na pola
sata (7:30-8:30, 8:30-9:30, itd.), u zavisnosti od rasporeda asova ili rasporeda zaposlenog. Manje uobiajen
ali savreno prihvatljiv format je prema poluasovnim periodima. Za ovaj tip nedjeljne tabele aktivnosti vrijeme
je podijeljeno na sljedee blokove: 7:00-7:30, 7:30-8:00, 8:00-8:30, itd. Poluasovni stil omoguava vam da
detaljnije zabiljeite aktivnosti, ali jednoasovni format zauzima manje prostora.
Sjetite se ovog osnovnog pravila pri planiranju i usaglaavanju nedjeljnih aktivnosti: provedite dva
sata uei van asa za svaki sat proveden na asu.
Uputstva za pravljenje nedeljnih planera
Uputstva za izradu nedjeljnih tabela aktivnosti su data u daljem tekstu. Primjer tabele napravljene
kod kue i popunjena tabela napravljena kod kue prikazani su na kraju ovog poglavlja.
Osmislite nedjeljnu tabelu aktivnosti koja e zadovoljiti vae line potrebe, ili kupite ukorien planer.
Podijelite polja tabele na jednoasovne ili poluasovne blokove. Oznaite dane u nedjelji, poev od
nedjelje ili ponedjeljka.
Prvo to treba zabiljeiti u tabelu jesu one redovne aktivnosti ije se satnice ne mijenjaju iz nedjelje
191
u nedjelju. Kod kunih planera, zabiljeite ove podatke prije kopiranja tabele za buduu upotrebu.
Primjeri redovnih aktivnosti su:
o obroci
o spavanje
1. Panja
i sluanje
o klupski sastanci
o posao
o asovi s tutorom
Zabiljeite sve druge aktivnosti koje nisu redovni dogaaji. Provjerite mesene planere (ili nastavne
planove predmeta) kako biste utvrdili rokove za sve aktivnosti, ne samo one vanije. Podijelite velike
zadatke na manje, i odredite sopstvene rokove za svaki od njih. Procijenite koliko dugo e vam biti
potrebno da zavrite svaki od zadataka. Ako niste sigurni, odaberite dui period vremena. Napiite
kratke opise svake aktivnsoti na odgovarajuim mestima u nedeljnoj tabeli. Primjeri aktivnosti su:
o itaki zadaci
6. Upravljanje
vremenom
o studijske grupe
o preureivanje informacija
Drite popunjenu tabelu, ili njene kopije, na uoljivom mestu gde je moete provjeravati esto.
Steknite naviku da periodino pogledate tabelu, na primjer svako jutro ili veer.
192
1. Panja
i sluanje
Organizovanje informacija
Kada biljeite informacije u semestralne, mjesene, nedjeljne ili dnevne tabele, koristite razliite
boje mastila da oznaite razliite tipove aktivnosti. Na primjer, moete da zabiljeite asove crnim mastilom,
zadatke crvenim, posao zelenim a drutvene aktivnosti plavim. Slian pristup je da ispiete sve aktivnosti
jednom bojom, ali da koristite razliite markere da napravite razliku izmeu tipova aktivnosti.
Ocjenjivanje upravljanja vremenom
ifrovanje pomou boja takoe predstavlja sredstvo za brzo procjenjivanje koliko je efikasno iskorieno vreme.
Pokuajte da obiljeite sve asove markerom u jednoj boji, a sve uenje van asa markerom druge
boje. Ako je vrijeme efikasno iskorieno, trebalo bi da bude duplo vie ovih drugih asova nego
onih prvih.
Ili, obiljeite sve akademske aktivnosti markerom jedne boje, a sve drutvene dogaaje markerom
druge boje. Ako ima vie sati ovog drugog nego onog prvog, trebalo bi da ponovo ispitate svoje
prioritete i rasporedite vie vremena za akademske obaveze u budunosti.
Trei pristup je da iskopirate originalni planer i potom upotrebite markere da oznaite kad su
zadaci obavljeni. Ako je zadatak obavljen u roku, obiljeite ga jednom bojom. Ako je obavljen dan
ili dva nakon roka, obiljeite ga drugom bojom. Upotrijebite treu boju da oznaite zadatke koji
su obavljeni tri ili vie dana nakon roka. Ako ima vie tree boje nego prve dve, ne upravljate ba
najbolje vremenom.
Rok za predaju
.
.
.
.
LABORATORIJSKE VJEBE
.
.
.
.
Rok za predaju
.
.
.
.
RADOVI / PROJEKTI
.
.
.
.
Rok za predaju
.
.
.
.
TESTOVI
.
.
.
.
Rok za predaju
.
.
.
.
Opis
Opis
Opis
Opis
Posebni zadaci
.
.
.
.
Posebni zadaci
.
.
.
.
Posebni zadaci
.
.
.
.
.
.
.
.
Posebni zadaci
193
6. Upravljanje
vremenom
1. Panja
i sluanje
6. Upravljanje
vremenom
194
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
195
1. Panja
i sluanje
196
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
Jedna od prednosti bolje organizovanosti je u tome to ona tedi vreme provedeno u traenju
zagubljenih knjiga, biljeaka i drugih predmeta. To, opet, pomae osobi da izbegne frustracije, i stres koji
nastaju kad ne uspeva da pronae neto vano. Dobre organizacione vjetine pomau u odstranjivanju
jednog inioca koji navodi ljude da odugovlae. Ako ne moete da pronaete zadatak, lako je odloiti njegovo
otpoinjanje. Ako moete da pronaete zadatak, izgubili ste jedan izgovor za odugovlaenje.
Na slian nain, biti organizovan umanjuje uzronike odvraanja panje. Neki ljudi ne mogu da
ponu projekat ako njihovo ureenje nije ureeno. Ako odravate stvari u nekom vidu reda, moda e vam
panja manje lutati i biete koncentrisaniji na zadatak koji imate. Informacije koje su organizovane lake je
zabeleiti u memoriji i prizvati iz nje. Proces reorganizovanja informacija nakon to ste ih proitali, ili uli na
asu odlian je nain sumiranja novog materijala. Koristi toga su oite; mogunost da djelotvorno uredite
informacije pozitivno e uticati na uestvovanje u asu kao i uspeh na testu.
197
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
198
199
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
1. Panja
i sluanje
Biljeke sa predavanja
ifrovanje pomou boja se moe koristiti za organizovanje biljeaka sa predavanja nakon
asa. Strategija je detaljnije opisana u odjeljku ifrovanje pomou boja u odeljku Hvatanje biljeaka. Za
organizovanje biljeaka pomou boja, prvo ovla pregledajte biljeke kako biste stekli opti utisak o sadraju
predavanja. Zatim uporedite biljeke sa udbenikom i/ili silabusom da biste odredili vanije teme obraene
u biljekama. Dodjelite boju svakoj od vanijih tema, i obiljeite odgovarajuom bojom sve informacije koje
pripadaju svakoj od tema. Biljeke se potom mogu reorganizovati prema vanijim temama.
Ova strategija je posebno korisna za kurseve na kojima se predava eta meu razliitim temama.
Takoe omoguava da se materijal iz udbenika ubaci u biljeke, ime e one postati potpunije i tanije za
upotrebu u pripremi ispita.
Materijali za uenje i kolski pribor
7. Organizacija
Koristite boje da organizujete materijale za uenje i kolski pribor. Kupite sveske, registratore i
fascikle razliitih boja, i dodjelite svakom predmetu drugaiju boju. Time ete lake pronai potreban mateijal
pre nego to odjurite na as ili uenje. Naljepnice na disketama za raunare takoe se mogu obojiti u skladu
sa odreenim predmetima ili zadacima.
Upravljanje vremenom
Jo jedna organizaciona upotreba ifrovanja pomou boja odnosi se na upravljanje vremenom. Sa
jedne strane, boje se mogu koristiti za naglaavanje ili razlikovanje razliitih aktivnosti (npr. as, rad, uenje,
vjebanje, drutveni dogaaji) u planerima upravljanja vremenom. Sa druge strane, ifrovanje pomou boja
moe se koristiti za procjenu navika u upravljanju vremenom. Za vie informacija o ovim strategijama, vidite
ifrovanje pomou boja na strani o Upravljanju vremenom.
Priprema za test
ifrovanje pomou boja moe se koristiti na raznovrsne naine tokom pripremanja ispita. Prvo,
pokuajte da ispiete fle karte o razliitim temama u razliitim bojama mastila ili na razliitim bojama karata.
Drugo, koristite razliite boje mastila da uredite informacije u sumiranom obliku. Kako bi se razlikovale glavne
take od propratnih detalja, napiite one prve u jednoj boji, a ove druge u drugoj. Kako bi se razlikovale informacije
vezane za razliite teme, napiite glavne take i propratne detalje za svaku temu u razliitoj boji. Tree, odredite
vane informacije u biljekama ili udbeniku pomou markera u boji. Budi kreativni! Smislite druge naine za
upotrebu boja kako bi se oznaili odnosi i veze izmeu informacija koje treba nauiti za test.
7.2.5. Registratori
Registratori, papir i graninici se veoma preporuuju za organizovanje biljeaka i drugih papira.
Predmetni papiri, ukljuujui biljeke, ispite, domae zadatke, umnoene materijale i silabuse, uspjeno
se organizuju pomou registratora. Registratori nam omoguuju da organizujemo predmetne materijale na
jednom mjestu i lako ih je preneti do uionice ili biblioteke.
Registratori nude brojne prednosti u odnosu na sveske sa spiralom. Prvo, biljeke se mogu lako
ubaciti ili izvaditi u cilju reorganizovanja, prepisivanja ili pregledanja. Drugo, dodatni predmetni papiri mogu
se organizovati i dodati pomou sprave za buenje papira. Time se svi predmetni materijali smetaju na
jedno mjesto radi lakeg uenja. Tree, graninici se mogu ubaciti radi razdvajanja biljeaka prema vanijim
temama ili radi odvajanja biljeaka od silabusa, umnoenog materijala, testova, domaih zadataka ili drugih
predmetnih papira. etvrto, registratore je lako prenjeti iz uionice u sobu ili biblioteku. Peto, registratori
omoguavaju da se lake pronae materijal nego u sveskama sa spiralom. Konano, veina registratora
imaju unutranje depove za smjetanja dodatnog papira.
200
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
OPTA TEMA
Stavka 1
Stavka 2
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
201
VULKANI
1. Panja
i sluanje
titasti
Naslagani
bazni sastav
nizak nivo silicijuma
granitni sastav
visok nivo silicijuma
iroke strane
nizak reljev
strme strane
visok reljef
Erupcije
tihe
eksplozivne
Primjeri
Mauna Lua
Tip Lave
Oblik
7. Organizacija
202
STAVKA 2
STAVKA 3
1. Panja
i sluanje
Atribut 1
Atribut 2
Atribut 3
Atribut 4
7. Organizacija
ANTIKE CIVILIZACIJE
Bliski istok
Egipat
Peru
Monumentalna
arhitektura
zigurati
piramide
hramovi
piramide
terase
Pismo
klinasto
hijeroglifi
koptsko
nijedno
Politike
voe
sekularne
vjerske
vjerske
Navodnjavanje
kanali
aduf
kanali
203
1. Panja
i sluanje
Venov dijagram je grafiki planer koji nam omoguava da uporedimo samo dva aspekta opte
teme. Informacije se ureuju u dva velika kruga koji se meusobno sjeku i od kojih je svaki oznaen nazivom
pojma. Odlike koje su jedinstvene za svaki od pojmova ispisuju se u onim dijelovima krugova koji se ne
sjeku meusobno. Odlike koje dijele oba pojma ispisuju se u meusobno presjeenim dijelovima krugova.
U poreenju sa planerima sa kolonama i sa matricama, slinosti i razlike su jasnije oznaene u Venovom
dijagramu.
Venovi planeri se ispisuju u sledeem formatu
:
STAVKA 1
STAVKA 2
7. Organizacija
svojstva
svojstva
svojstva
jedinstven za
slian kod
jedinstven za
stavku 2
obje stavke
stavku 2
NELLIE
BLY
AMELIA
EARHART
roena 1867
napisala knjigu
tokom 1890-ih
moda je
prekoraila put
za Earthartovu
proputovala oko
svijeta na brodu
za 72 dana
putnice
avanturiste
usudile se
da pokuaju
nemogue
roena 1898.
posle blyeve
prva ena
koja je preletjela
Atlantski okean
nestala
pokuavajui da
preleti oko svijeta
204
EVROPA
kvantitativno
nauno
1. Panja
i sluanje
istorijsko
objektivno
evrocentrino
naglaava
racionalnost
fokus na
pojedince
fokus na dijelove
kulturno
kritiko
uticaj marksizma
7. Organizacija
205
TEMA
1. Panja
i sluanje
GLAVNA IDEJA
GLAVNA IDEJA
GLAVNA IDEJA
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
propratni detalj
rezimirajui iskaz
7. Organizacija
Primjer popunjene hijerarhije u kolonama sa informacijama iz antropologije
KULTURNA PROMJENA
DISCIPLINA
daleko od kue
jezik
fizika
razdvajanje
plemena
religija
verbalna
razdvajanje
roaka
odjea
mentalna
206
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
Mrena hijerarhija
Mreni planeri koriste balone (ili neki drugi oblik) da urede informacije od optih ka pojedinanim.
Moe se koristiti da se organizuju uzrone informacije (npr. uzroci inflacije), hijerarhijske informacije (npr.
porodino stablo) ili grananje proceduralnih informacija (npr. sistem organa za varenje).
Primjer opteg formata mrene hijerarhije.
TEMA
Osnovna
ideja
Osnovna
ideja
detalj
detalj
Osnovna
ideja
detalj
detalj
detalj
207
1. Panja
i sluanje
softver
hardver
ulazni
ureaji
aplikacije
tampa
CPU
tastatura
7. Organizacija
operativni
sistem
izlazni
ureaji
monitor
mi
obrada
teksta
baza
podataka
radne
tabele
ALU
208
CU
registri
bus
mrea
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
Ispod su prikazani popunjeni primjeri hijerarhija u obliku stabla pomou podataka iz sociologije i biologije.
DEVIJANTNO PONAANJE
DROGE
SEKSUALNO
prostitucija
brojni partneri
MENTALNE BOLESTI
psihoze
KRIMINAL
pronevjera
bez imovina
rtava
monopol kockanje
209
CARSTVO BILJAKA
nezelene biljke
1. Panja
i sluanje
zelene biljke
jednoelijske
vieelijske
vaskularne
sjemenaste biljke
angiosperme
graak
pasulj
paprat
nevaskularne
rastavi mahovine
gimnosperme
hrast kedar
bor
7. Organizacija
Primjer prazne hijerarhije u obliku stabla:
7.2.8. Grafikoni
Grafikoni koriste strijelice i kvadrate, krugove ili druge geometrijske oblike da prikau odnose
izmeu razliitih informacija. Obimno se koriste u raunarskom programiranju, a mogu se iscrtati tako da
organizuju informacije u irokom spektru predmeta. Naroito su korisni za organizovanje proceduralnih
informacija i ciklinih odnosa.
Ako elite da napravite razliku izmeu drugaijih tipova informacija na grafikonu, moete koristiti
razliite geometrijske oblike ili mastilo u razliitoj boji. Strijelice povezuju srodne elemente na grafikonu i
ukazuju pravac.
Ovom prilikom je prikazano nekoliko tipova grafikona: ciklini, linearni, lanac dogaaja i
kombinacije.
210
Ciklini grafikon
Interakcije izmeu niza povezanih dogaaja ili pojava (npr. raunarska mrea, ciklus kretanja vode)
prikazane su na ciklinim grafikonima. Oni obino prikazuju zatvorene sisteme pojava.
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
3
NAUNI METOD
testiranje
posmatranja
obavjetenje
(D. Applegate, CAL)
211
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
Linearni grafikon
Informacije ili pojave koje su neciklino povezane najbolje se prikazuju linearnim grafikonima.
Kod ovog tipa grafikona, pojave imaju poetnu taku i zavrnu taku, sa sredinjim koracima ili elementima
izmeu. Odnosi su prikazani strijelicama. Linearni grafikoni se mogu urediti odozgo nadole ili slijeva nadesno.
Jedan ili nekoliko geometrijskih oblika se moe koristiti za prikazivanje informacija.
Opti format linearnih grafikona:
212
MOTIVISANI NIZ
privlaenje panje
panja
teza
1. Panja
i sluanje
potreba
pregled
zadovoljenje
razrada
vizualizacija
rezime
akcija
zavrni iskaz
7. Organizacija
DIOBA ELIJA
MITOZA
Profaza
Metafaza
Anafaza
Telofaza
(D. Applegate, CAL)
213
SABIRANJE RAZLOMAKA
1. Panja
i sluanje
nai
najmanji
zajedniki
imenilac
pomnoi
svaki
razlomak
sa 1
saberi
brojioce
svedi
na cijeli
broj
7. Organizacija
Lanac dogaaja
Lanac dogaaja je poseban oblik grafikona koji prikazuje redosljed deavanja u nekom dogaaju.
Lanac poinje poetnim dogaajem, a zavrava se konanim ishodom.
214
1. Panja
i sluanje
Dogaaj 1
Dogaaj 1
Dogaaj 1
Dogaaj 1
Dogaaj 1
7. Organizacija
konani ishod
Cortesov dolazak
dvogodinja borba
215
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
Grafikon kombinacija
Grafikoni kombinacija kombinuju aspekte ciklinih i linearnih grafikona da prikau sloenije odnose
meu idejama. Korisni su ako postoji nekoliko alternativa u jednom ili vie koraka procesa koji se prikazuje.
Uopteni format grafikona kombinacija:
3d
4
3
216
3c
3b
PROCES PISANJA
1. Panja
i sluanje
Odabrati temu
Obaviti istraivanje
Organizovati ideje
Napisati 1. verziju
Izvriti korekturu
7. Organizacija
Konana verzija
Napraviti kopije
(D. Applegate, CAL)
Prazan model grafikona kombinacija:
Strategija kratkih pregleda obuhvata organizovanje informacija tako da je ukljueni materijal praen
spoljanjim, ali srodnim informacijama. Drugim rijeima, informacije se ureuju od optih ka posebnim.
Pravljenje kratkih pregleda je prilino svestran format za ureivanje informacija jer se moe
modifikovati tako da odgovara linim potrebama i eljama. Na primjer, pregledi mogu biti formalni ili neformalni
(npr. sa ili bez rimskih cifara), a simboli za razlikovanje ukljuenog i spoljanjeg materijala mogu se razlikovati.
Informacije u obliku kratkog pregleda pomau studentu da otkrije i razumije odnose i asocijacije izmeu
razliitih pojmova i ideja. Pregledi se mogu praviti i za materijal sa predavanja i iz udbenika.
217
Sljedei pasusi opisuju i prikazuju tri oblika kratkih pregleda: konvencionalne pisane preglede,
preglede problem-rjeenje i preglede ljudske interakcije. Pisanje kratkih pregleda je obraeno i u poglavlju
Voenje biljeaka.
1. Panja
i sluanje
Pisani pregledi
Koristite glavne naslove u poglavljima u tekstu da napravite glavne stavke pregleda. Svaka glavna
stavka pregleda bi trebalo da pokriva jednu glavnu temu. Uredite informacije unutar stavke od najoptijih
ka najposebnijim, uvlaei red svaki put kada se nivo optosti promeni. Svi nivoi se mogu, ali ne moraju,
upotrebiti.
Najei simboli korieni u kratkim pregledima su rimske cifre, velika i mala slova, i brojevi. Drugi
simboli se mogu dodati ili oduzeti za pravljenje manje formalnog pregleda.
Kratki izrazi, simboli, stenografija i skraenice se mogu koristiti za biljeenje informacija u pregled.
Crtei ili slike mogu se dodati desno od biljeki ili izmeu redova.
Primjer formata formalnog pisanog pregleda:
7. Organizacija
218
1. Panja
i sluanje
PORIJEKLO POLJOPRIVREDE
I. POLJOPRIVREDA U POREENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM
A: Prednosti poljoprivrede
1. Efikasnije iskoriavanje zemlje
a. zemljoradnja: 1km2 izdrava 50 ljudi
b. lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdrava 5-6 ljudi
2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje)
3. Vie slobodnog vremena u nekritinim sezonama
B. Mane poljoprivrede
1. Neuhranjenost
a. poljoprivrednici esto pate od nedostatka proteina
2. Intenzivan rad u kljunim sezonama
3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka
7. Organizacija
PORIJEKLO POLJOPRIVREDE
POLJOPRIVREDA U POREENJU S LOVOM-SAKUPLJANJEM
Prednosti poljoprivrede
1. Efikasnije iskoriavanje zemlje
zemljoradnja: 1km2 izdrava 50 ljudi
lov-sakupljanje: 25-30 km2 izdrava 5-6 ljudi
2. Pozdaniji izvor hrane tokom godine (uz skladitenje)
219
1. Panja
i sluanje
Mane poljoprivrede
1. Neuhranjenost
poljoprivrednici esto pate od nedostatka proteina
2. Intenzivan rad u kljunim sezonama
3. Visok rizik ako propadne ljetina/stoka
PREPOZNAVANJE PRIPITOMLJENIH VRSTA U ARHEOLOKIM IZVORIMA
Biljke
1. Sijeme je vee po veliini
primer: od teosinta do kukuruza
primer: pripitomljeni suncokret je barem 5 mm
2. Opne sijemena su deblje
3. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti
7. Organizacija
ivotinje
1. Morfologija rogova se menja
primer: ovca
2. Veliina tijela se menja
3. Promjene u krznu i omotau
4. Rasprostranjenost pola-uzrasta u zbirkama skeleta
malo starih muijaka
mnogo ubijenih mladih muijaka
mnogo starih enki
5. Pronalaze se izvan dometa prirodne rasprostranjenosti
220
A.
1.
a.
b.
c.
2.
a.
b.
c.
3.
c.
II.
1.
a.
b.
c.
2.
a.
b.
c.
3.
c.
1.
a.
b.
c.
2.
a.
b.
c.
3.
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
7. Organizacija
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
a.
b.
III.
A.
(1)
(2)
a.
b.
A.
1. Panja
i sluanje
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
a.
b.
c.
(1)
(2)
(1)
(2)
(1)
(2)
Pregled problem-reenje
Informacije o nekom problemu, kao to je bliskoistona kriza ili vonja u pijanom stanju, mogu biti
organizovane grafiki pomou pregleda problem-reenje. Ovaj pregled ima tri polja za ureivanje informacija.
Problem se navodi u gornjem polju; u pitanju moe biti ko, ta ili zato. U sredinjem polju zapisuju se
pokuana rjeenja za problem i rezultati svakog od njih. Krajnji rezultat je rezimiran u donjem polju.
221
1. Panja
i sluanje
PROBLEM
ta
Ko
Zato
RJEENJE
Pokuana rjeenja
1
2
3
Rezultati
1
2
3
KRAJNJI
REZULTAT
7. Organizacija
PROBLEM
RJEENJE
TINEJDERSKA
TRUDNOA
Pokuana rjeenja
1 obrazovanje
2 smanjeno
finansiranje
Rezultati
1 bez efekta
2 manje roenja
222
1. Panja
i sluanje
PROBLEM
RJEENJE
KRAJNJI
REZULTAT
7. Organizacija
CILJEVI
INTERAKCIJA
ISHODI
Osoba ili
grupa 1
Osoba ili
grupa 2
akcija
reakcija
akcija
reakcija
akcija
reakcija
Osoba ili
grupa 1
Osoba ili
grupa 2
223
CILJEVI
1. Panja
i sluanje
INTERAKCIJA
7. Organizacija
ASTEKO
CARSTVO
PANSKI
KONKISTADORI
samoouvanje
potraga za blagom
i teritorijima
dobrodolica
strancima
kidnapovanje i
ubistvo
Motecuhzome
proterivanje
panaca iz
prestonice
ujedinjavanje
actekih
neprijatelja
odbrana
zauzimanje
prestonice
Tenochtitlan
ISHODI
gubitak carstva
depopulacija
kontrola nad
Meksikom
CILJEVI
INTERAKCIJA
ISHODI
224
1. Panja
i sluanje
zavrna taka
najstarija
najnedavnija
najnedavnija
zavrna taka
7. Organizacija
najstarija
zavrna taka
Primjeri popunjenih grafikona kontinuuma prikazani su ovde. Prva dva grafikona su vremenske
linije, vodoravna za antropologiju i uspravna za religiju. Trei primer je vodoravan grafikon stepeni za
arheologiju ili botaniku.
100 GODINA TEORIJE KULTURNE ANTROPOLOGIJE
Spenserova
kulturna evolucija
1890
istorijski
partikularizam
Vajtijeva
kulturna evolucija
1940
simbolijska
kulturni
proces
1990
225
1. Panja
i sluanje
HELENIZAM
328. p.n.e.
Aleksandar Veliki
grki uticaj
MEKABEJA
333. p.n.e.
Seleukid (Sirija)
Antioh IV
NAKON PROGONA
538. p.n.e.
7. Organizacija
Vavilonci
pokoreni / Persijanci
VAVILONSKI PROGON
538. p.n.e.
KRALJEVSTVO
1020. p.n.e.
SUDIJE
1200. p.n.e.
PROGON
1280. p.n.e.
PATRIJARHAT
MATRIJARHAT
1859. p.n.e.
PREISTORIJA
Postojanje I-II
Stvaranje
ovjekov grijeh
(J. Scheltz, CAL)
226
Kain / Abel
Noje
Vavilonska kula
divlje
obraivane
pripitomljene
1. Panja
i sluanje
zavisno od
ljudskog djelovanja
nezavisno od
ljudskog djelovanja
(D. Applegate, CAL)
Prazni modeli grafikona kontinuuma:
7. Organizacija
7.2.11. Matrice
Matrice ili tabele su popularan format za organizovanje informacija. U okviru ove strategije, glavne
teme se navode u naslovima kolona (ili redova). Atributi opisani za svaku stavku mogu ali ne moraju biti
navedeni u naslovima redova (ili kolona). Posebni detalji se ispisuju u poljima nastalim presjekom kolona i
redova; mogu se dodati linije razdvajanja.
Opta matrica (sa linijama) :
STAVKA 1
STAVKA 2
STAVKA 3
Atribut 1
Atribut 2
Atribut 3
Atribut 4
227
Primjeri popunjenih matrica iz istorije dati su nie. U prvoj su upotrebljene linije i atributi, dok ih u drugoj nema.
ANTIKE CIVILIZACIJE
1. Panja
i sluanje
Bliski istok
Egipat
Peru
Monumentalna
arhitektura
zigurati
piramide
hramovi
piramide
terase
Pismo
klinasto
hijeroglifi
koptsko
nijedno
Politike
voe
sekularne
vjerske
vjerske
Navodnjavanje
kanali
aduf
kanali
7. Organizacija
ANTIKE VLADAVINE
ATINA
RIM
Demokratija
Republika
Grad-drava
Carstvo
228
1. Panja
i sluanje
Tehnika riblje kosti je osmiljena da prikae uzrone interakcije nekog sloenog dogaaja (npr.
oruanog sukoba) ili sloene pojave (npr. tekstonskih ploa). Ona opisuje glavnu ideju kroz sledeih est pitanja:
Ko je bio ukljuen? ta se desilo? Kada se dogodilo? Gde se dogodilo? Kako se dogodilo? Zato se dogodilo?
Jedna od prednosti tehnike riblje kosti jeste to pomae studentima da kodiraju informacije na nain
koji pospjeuje njihovu sposobnost odgovaranja na esejska pitanja. Korisna je strategija za kurseve istorije.
Kao to je ispod prikazano, mapa riblja kost je postavljena poput ribljeg skeleta. Kima
mape predstavlja glavnu ideju ili pojam. Kosti mape predstavljaju est pitanja o glavnoj ideji. Propratne
informacije za svako od est pitanja napisane su pored svake od kostiju.
Ko
Uradio
ta
detalj
detalj
detalj
detalj
Kada
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
detalj
Gdje
7. Organizacija
detalj
Kako
Zato
AT
E
UENIK
nastavnik ignorie
EN
TI
AB
sa samim sobom
2. godina
EU
AZ
ne voli predmet
ED
OMETA
sa drugovima
AT
I
sjedi pozadi
mnogo studenata
velika prostorija
nezreo
O
T
PE
229
1. Panja
i sluanje
Paukove mape se koriste za opisivanje cetralne ideje pomou tri kljuna okvirna pitanja: ta je
centralna ideja? Koji su njeni atributi? Koje su njene funkcije? Jedna od prednosti paukovih mapa jeste ta
to pomau studentima da naprave asocijacije i uvide odnose izmeu centralnih pojmova, glavnih ideja i
propratnih detalja.
Informacija vezane za raznovrsne teme mogu biti organizovane pomou paukovih mapa:
Predmeti
minerali
elije
Afrika
atomi
centralni procesor
Procesi
mejoza
metamorfizam
radioaktivno propadanje
Pojmovi
altruizam
evolucija
operantno uslovljavanje
ponuda i potranja
Predlozi s potkrepljenjem
kontrola naoruanja nije neophodna
pacijenti oboleli od AIDS-a bi trebalo da koriste eksperimentalne lijekove
abortus bi trebalo da ostane legalan
Kao to je prikazano, paukove mape imaju tri sastavna dela. Glavna tema ili pojam su smeteni
u krugu u centru strane ili kartice; on predstavlja telo pauka. Paukove noge predstavljaju glavne ideje
vezane za centralnu temu ili pojam. Propratni detalji se smetaju na kratke crtice koje polaze od linija na
kojima su glavne ideje.
230
G
LA
JA detalj
D detalj
A
N
V detalj
1. Panja
i sluanje
EMA
LE
BO
S
AL
prostitucija
NA
neuroze
psihoze
NA
EN
TA
L
svingeri
ST
7. Organizacija
DEVIJACIJA
L
NA
MI
AV
KR
narkotici
IS
NO
ST
alkoholozam
nasilje
imovina
bez rtava
I
administrativni
231
rukopis
1. Panja
i sluanje
plan scenario
TA SE IZVODI
POZORITEI
PUBLIKA
IZVODJENJE
muzika
svjetlo
7. Organizacija
gluma
scenografija
kostimi
crvene
bijela
JA
ruiasta
BO
E
UG
PR
crne
MINERALI
ispod 3
3 do 5
232
SJ
NA
TI
RS
V
staklast
AJ
taman
preko 5
erke
PORODICA
PISAC
pisma
dnevnici
Ustav
VIRGINIA
dravni
voa
sanitarni
sistem
THOMAS
JEFFERSON
PRONALAZA
PREDSJEDNIK
Kabinet
KC
SE
LE
ET
KR
nasumino
unutar malih
populacija
IJ
A
diskreciona
7. Organizacija
diversifikujua
normalizujua
JA
CI
TA
MU
izmeu
populacija
JE
EVOLUCIONI
PROCESI
MI
JE
asovnik s
kalendarom
maina za
kopiranje
1. Panja
i sluanje
3 do 5
hromozomska
233
Mape rijei-uzorka, poznate i kao pojmovne mape ili semantike mape, pomau u organizovanju
novih pojmova i njihovih odlika. One rezimiraju odlike neke stavke i pruaju primjere za nju. Mape rijeiuzorka mogu se koristiti za organizovanje informacija o ljudima, mjestima ili idejama.
Jedna od prednosti mapi rijei-uzorka je ta to pomau studentima da poveu sutinske odlike
i primjere za vanije i manje vane pojmove. Ove mape takoe pomau u organizovanju informacija za
odgovaranje na pitanja u objektivnim testovima i esejima.
Postoje etiri dela mape rijei-uzorka. Termin ili pojam se smjeta u polje u sredini strane ili kartice.
Neposredno iznad njega je jo jedno polje gde se ispisuje glavna kategorija kojoj ono pripada. Ovo polje bi
trebalo da odgovara na pitanje ta je to?. Desno od termina ili pojma je niz polja koje ukazuju na njegove
sutinske odlike. Ova polja odgovaraju na pitanje Kakvo je to?.
Ispod termina ili pojma je niz polja koja pruaju primjere za dotini pojam.
ta je to?
Kakvo je to?
Odlike
7. Organizacija
POJAM
Primjeri
Primjeri popunjenih mapa rijei-uzorka za sociologiju, hemiju i istoriju/zapadnu civilizaciju:
ta je to?
tip drutva
Kakvo je to?
specijalizacija
racionalnost
GESELLSCHAFT
individualnost
impersonalnost
Amerika
Velika Britanija
Primjeri?
(D. Applegate, CAL)
234
KISELINA
eludac
1. Panja
i sluanje
ta je to?
grka kultura
Kakvo je to?
harmonija
KLASINI
PERIOD
ravnotea
7. Organizacija
Odlike
jednostavnost
red
skulptura
epska knjievnost
Primjeri?
235
Grafikon miljenja je matrica redova i kolona za organizovanje neijih ideja o nekom dogaaju, pojmu
ili osobi (npr. teoriji evolucije, Ruzveltu i velikoj depresiji). Grafikoni miljenja se ne koriste samo za organizovanje
informacija; oni pomau u razvijanju vjetina kritikog miljenja i logiko konstruisanje ubjedljivog argumenta. Iz
tih razloga naroito su korisne u pripremi za ispite sa esejima u kojima se trai tumaenje.
Prva kolona grafikona miljenja sadri oblasti u kojima e glavna tema biti ocjenjena. Druga kolona
navodi pojedinevo miljenje o glavnoj temi u odnosu na svaku od oblasti. Trea kolona rezimira informacije
koje potkrepljuju miljenje. Kolone i redovi mogu biti iroki i dugaki onoliko koliko je potrebno. Korisno je
napisati naslov za grafikon.
MILJENJE
POTKREPLJENJE
7. Organizacija
236
POLITIKA
MILJENJE
POTKREPLJENJE
Slanje trupa u
jugoistonu Aziju
(1960-1970)
protiv
Priznavanje
komunistike Kine
za
Vazduni napadi u
bivoj Jugoslaviji
protiv
Humanitarna pomo
u Somaliji
za
- pomo ljudima
Vojno prisustvo na
Bliskom istoku
protiv
- nedostatak
meunarodne
podrke
- pozitivni efekat na
ameriku ekonomiju
- nema vitalnih
amerikih
bezbijednosnih interesa
EVALUACIJA ZAPOSLENIH
Ocjena
Razlozi
komunikacione
vjetine
3/5
liderstvo
5/5
- Douglass izvjetaj
- predsjedavajui odbora
line vrijednosti
4/5
- u skladu sa
vrijednostima kompanije
. volonterski rad
posveenost
4/5
- spreman da preuzme
dodatne obaveze
5/5
- prethodni rad u PR
odsjeku
iskustvo
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
237
Frajerov model je organizacija od etiri polja koje rezimira sutinske odlike centralne ideje, obino
nekog predmeta, ili procesa, i daje primjere za nju. Jedna od prednosti Frajerovog modela je ta to daje
odlike i primjere ideje, kao i one odlike i primjere koji se na nju ne odnose, to pomae studentima da
poveu informacije za postojee znanje. Ovo pomae u ispravnom ocjenjivanju i odgovarajnju na pitanja u
objektivnim testovima kao to su pitanja viestrukog izbora i tano-netano.
Gornji red Frajerovog kvadrata je namenjen za odlike centralne ideje, a donji red je za primjere.
Desna kolona je za odlike i primjere koji ilustruju centralnu ideju, a lijeva kolona je za odlike i primjere koji ne
ilustruju centralnu ideju.
Odlike
+
Odlike
-
7. Organizacija
TEMA
+
Primjeri
Primjeri
NISU ODLIKE
- broj cvjetova
- broj sjemena
- vrsta ploda
PRIMJERI
- graak
- trava
- rue
- javor
238
ANGIOSPERME
NISU PRIMJERI
- bor
- kedar
- mahovina
- paprat
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
239
Osnovni format fle karti za termine, ljude, datume ili vremenske periode i spiskove:
1. Panja
i sluanje
POJAM
prednja strana
IME
OSOBE
7. Organizacija
240
definicija
primjeri
zadnja strana
doprinosi koje je
osoba ostvarila
prednja strana
zadnja strana
DATUM ILI
VREMENSKI
PERIOD
prednja strana
zadnja strana
NASLOV
SPISKA
prednja strana
zadnja strana
POJAM
prednja strana
ARLS
DARVIN
zadnja strana
teorija modifikovanog porekla
ideja prirodne selekcije
O porijeklu vrsta
rad na Galapagoskim ostrvima
Porijeklo ovjeka
poeci pripitomljavanja i
proizvodnje hrane
prvi gradovi
brz rast stanovnitva
razvoj metalurgije
10 000 do 8 000 p.n.e. (stari svijet)
zadnja strana
prednja strana
MONROOV
MOTIVISANI
NIZ
7. Organizacija
zadnja strana
prednja strana
NEOLETSKI
PERIOD
1. Panja
i sluanje
1. panja
2. potreba (problem)
3. zadovoljenje (rjeenje)
4. vizualizacija
5. akcija
zadnja strana
prednja strana
(D. Applegate, CAL)
241
1. Panja
i sluanje
7. Organizacija
prednja strana
zadnja strana
prednja strana
zadnja strana
prednja strana
zadnja strana
prednja strana
zadnja strana
Strategija spiska nizanih pojmova usmerena je ka vjetinama organizovanja i memorisanja
informacija. Spiskovi nizanih pojmova, koji se ponekad nazivaju rijeniki spiskovi na podeljenoj stranici,
svestrana su strategija i mogu se koristiti za bilo koji predmet prouavanja.
Spiskovi nizanih pojmova su slini strategiji fle karti, osim to su svi termini navedeni na jednom
listu papira, a ne na zasebnim kartama. U poreenju sa metodom fle karti, spiskovi nizanih pojmova su
saetiji oblici informacija, ali se njima tee manipulie. Spiskovi se mogu koristiti za samotestiranje prekrivajui
jednu ili drugu kolonu.
Uputstva za upotrebu spiskova nizanih pojmova:
Podelite list papira na dve kolone. U levoj koloni, zabeleite termine (ili imena, datume i naslove
spiskova) vezane za neku temu.
242
Definicije (ili doprinosi, dogaaji i elementi spiska) biljee se u desnoj koloni neposredno nasuprot terminu.
Stavite srodne termine ili pojmove na isti list papira i obiljeite temu na vrhu strane. Na primjer, papiri se mogu
urediti prema glavnim idejama ili po poglavljima. ifrirajte pomou boja svaki list papira prema predmetima
kurseva radi lakeg prisjeanja.
1. Panja
i sluanje
definicija
pojam
definicija
pojam
definicija
pojam
definicija
pojam
definicija
osoba
doprinosi
osoba
doprinosi
osoba
doprinosi
datum
znaaj
datum
znaaj
7. Organizacija
balansirani
reciprocitet
distribucija
trini sistem
redistribucija
potlatch
Mallnowski
H. Hoffman
243
Primjer popunjenog spiska nizanih pojmova za geografiju. Ovaj primjer obuhvata vizuelnu
elaboraciju koja treba da pomogne pamenju.
1. Panja
i sluanje
nacrtaj zrno
peruanskog
pasulja
Lima
Peru
Kolumbija Bogota
nacrtaj luk
i kozu
Ekvador
7. Organizacija
Kito
Venecuela Karakas
nacrtaj klju i
kamion za vuu
nacrtaj automobil
244
1. Panja
i sluanje
8.Postavljanje
pitanja/
presliavanje
245
1. Panja
i sluanje
246
1. Panja
i sluanje
Pitanja visokog nivoa mogu se dalje podeliti na dve grupe: opisivanje i poreenje. Opisna pitanja
zahtevaju od osobe da posmatra i opie neki predmet pomou ilustracija, demonstracija, mapa, grafikona ili
tabela. Primjeri opisnih pitanja su ta primeujete ovde? i Opiite predmet ispred sebe. Poredbena pitanja
zahtjevaju da osoba ispita dva ili vie predmeta ili ideja i pomou tvrdnji ili ilustracija odredi njihove slinosti
i razlike. To su vrlo djelotvorna pitanja visokog nivoa budui da podstiu studente da obrade inforamciju
na razliite naine. Primjeri poredbenih pitanja su Koje su slinosti i razlike izmeu ova dva predmeta? i
Uporedite i napravite razliku izmeu ova dva predmeta.
Pitanja se takoe mogu grupisati i prema broju odgovora do kojih dovode. Neka pitanja su
konvergentna, to znai da postoji samo jedan taan odgovor. Konvergentna pitanja se ponekad nazivaju
objektivna pitanja. Primjer konvergentnog pitanja je Koje godine su SAD ule u koreanski rat? Divergentna
pitanja, sa druge strane, imaju vie od jednog prikladnog odgovora. Mogu se oznaiti i kao subjektivna pitanja.
ta je izazvalo Drugi svetski rat? je primjer divergentnog pitanja.
Svrhe ispitivakih strategija
Ispitivake strategije su korisne predavaima za uspeno planiranje aktivnosti na asu, za
osmiljavanje domaih zadataka i za pisanje ispita. Strategije pomau predavaima da uklope svoje ciljeve u
zadatku sa stvarnim komponentama zadatka. Ostale funkcije ispitivakih strategija su sledee:
da motiviu i zainteresuju
da rano otkriju pogreno razumjevanje materije
da evaluiraju
da vode miljenje
da disciplinuju, upravljaju ili kontroliu
da podstaknu uee pasivnih studenata
da prikau jae i slabe strane
da razumiju kako studenti oformljuju pojmove
da pomognu studentima da stvore naviku razmiljanja
da steknu uvid u interesovanja studenata
da poveaju studentsku inicijativu da postavljaju pitanja
da pomognu studentima da naue da oforme znaenje
da pomognu studentima da postave realistina oekivanja
da sumiraju podatke
da poveu pojmove
da obezbede povratnu informaciju od studenata
da prue nagovjetaje ta treba sluati
Prema Keriju (Kerry, 1982), predava postavi oko 1000 pitanja nedeljno. Kojim svrhima slue ova pitanja?
da odrede ta studenti znaju a ta ne znaju
da razviju vetine kritikog i kreativnog miljenja
da prue pregled materijala i sadraja
da pripreme studente za ono to treba nauiti
da provjere razumjevanje ili nivo shvatanja
da privuku panju studenata
da vjebaju vjetine doivotnog uenja
da uenje postane zabavno
da ukljue studente u diskusiju
da naue studente da postavljaju pitanja
247
8. Postavljanje
pitanja/presliavanje
1. Panja
i sluanje
Za studente, ispitivake strategije pomau u kategorizaciji i predvidjanju ispitnih pitanja, to
omoguava uspjeniju pripremu. Ove strategije su korisne i za studijske grupe jer usmeravaju trud i
omoguavaju lanovima da testiraju jedni druge. One poboljavaju studentima sposobnost da razjasne,
reorganizuju i tano objasne nove informacije. Ispitivanje takoe pomae u samoprocjeni i samostalnom
praenju napretka.
Prednosti ispitivakih strategija
Pitanja i tehnike ispitivanja utiu na dostignua studenata, njihove stavove i vjetine miljenja. Nivo
pitanja tei da dobije slian nivo odgovora. Uspenost se moe poboljati ako visoke nivoe pitanja prate
tehnike vremenske pauze, preusmeravanja i istraivanja.
Jedna od prednosti ispitivakih strategija je to to su fleksibilne i iroko primenljive. Mogu se skrojiti
tako da odgovaraju potrebama razliitih predmeta, raznih tipova informacija i razliitim nivoima strunosti.
Ispitivake strategije mogu koristiti i predavai i studenti. Studenti mogu koristiti ove strategije uz
pomo fasilitatora ili mogu samostalno da razvijaju vetine.
Studentovo uzajamno ispitivanje odnosi se na interaktivni verbalni dijalog koji prvobitno poinje
pod vostvom fasilitatora ali se razvija u dijalog samoureen od strane samog uenika. Fasilitator moe biti
predava,mentor ili drugi student.
Proces uzajamnog ispitivanja moe se podeliti na etiri komponente. Prva obuhvata sumiranje
informacija. Zatim sledi razjanjavanje informacija. Trea komponenta je stvaranje pitanja na osnovu
informacija. Predvianje tokom verbalne interakcije izmeu fasilitatora i studenta je etvrta komponenta.
Studentova verbalizacija, samostalna ili uz pomo fasilitatora, podstie obnavljanje, reorganizaciju i
razjanjavanje novog materijala. Postavljanje pitanja ohrabruje usmeno uvjebavanje i ponovno osmiljavanje
novog materijala. Ove oblike studenti usvoje tokom vremena te tako mogu da se ispituju bez fasilitatora.
Studije ukazuju da uzajamno ispitivanje ohrabruje studente da daju odgovore visokog nivoa
razraenosti i smanjuje broj odgovora niskog nivoa elaboracije (King, 1990). Veb (Webb, 1989) je otkrio
da kada su studenti obuavani za stvaranje odgovora, uzajamno ispitivanje poveava razumevanje novog
materijala. Uzajamno ispitivanje meu studentima prua kontekst koji vodi studente u izgraivanje ideja
zasnovanih na znanju koje su tane i dobro razraene. Palinscar i Brown (1984) su utvrdili da voeno
ispitivanje podstie objanjenja i elaborirane odgovore meu studentima i da oni postepeno tokom vremena
u izvoenju postaju sve sliniji fasilitatoru-modelu.
248
Posmatranje i prisjeanje
ta ste primjetili/primjeujete u vezi s ovim _____ ?
ta ste osjetili/uli/vidjeli/omirisali _____ ?
ta pamtite o ____ ?
ta ste otkrili o _____ ?
Kako ste _____ ?
1. Panja
i sluanje
8. Postavljanje
pitanja/presliavanje
249
8. Postavljanje
pitanja/presliavanje
Nivo 1: Znanje
o Nabrojite likove u prii.
o ta su medvjedi jeli?
o Gde je bila Zlatokosa kada su je medvjedi pronali?
250
Nivo 2: Razumjevanje
o Prepriajte dogaaje iz prie svojim reima.
o Zato se Zlatokosa uplaila medvjeda?
1. Panja
i sluanje
Nivo 3: Primjena
o Ispriajte ta bi se moglo dogoditi da ste vi bili Zlatokosa.
o Ispriajte priu iz ugla Medvjedia.
o Neka vam podaci iz prie pomognu da napravite model kue medvjeda.
Nivo 4: Analiza
o Uporedite Zlatokosino iskustvo sa Crvenkapinim.
o Odredite dijelove prie koji bi se vama mogli desiti.
o Napravite spisak dogaaja iz prie koji ukazuju da je u pitanju bajka.
Nivo 5: Sinteza
o Kombinujte crtanje i glumu da napravite nov zavretak prie.
o Pretpostavimo da je Zlatokosa pronala kuu tri rakuna. ta bi se moglo desiti?
8. Postavljanje
pitanja/presliavanje
Nivo 6: Evaluacija
o Ocijenite da li je Zlatokosa donjela ispravnu odluku kada je pobjegla od medvjeda.
Objasnite.
o Zamislimo da je Zlatokosa na suenju pod optubom da je provalila i ula na tui posjed.
Odluite da li je kriva ili ne. Objasnite svoju odluku.
o Ocijenite ponaanje Zlatokose kao gosta u kui medvjeda.
251
1. Panja
i sluanje
8. Postavljanje
pitanja/presliavanje
252
1. Panja
i sluanje
9.Govorne
komunikacione
strategije
253
1. Panja
i sluanje
254
1. Panja
i sluanje
Predgovorne strategije
Vremensko ogranienje
Uzmite u obzir vremenska ogranienja data za govor. Predavai zaista oduzimaju poene ukoliko
govorite krae ili due od propisanog vremena. Na poslovnim sastancima, obino se striktno dre vremenskih
ogranienja. U manje zvaninim prilikama uobiajeno se smatra prikladnim govoriti samo koliko je za to
odreeno. Stoga, kada pripremate govor vano je drati se vremenskog limita.
Organizacija
Organizujte informacije u skladu sa prihvatljivim modelima govora. Poput istraivakih radova,
veina govora se dijeli na tri dijela: uvod, razradu i zakljuak. Uvod bi trebalo da obuhvata element za
privlaenje panje, tezu i prikaz. Informacije u razradi se mogu urediti hronoloki, prostorno, prema temi,
prema uzrono-posljedinom nizu, prema slijedu problem-rjeenje ili pomou Monroovog motivacionog niza.
Zakljuci obino ukljuuju sumirani prikaz i zavrni iskaz. Koristite prelazne elemente izmeu svakog dijela.
Uzmite u obzir sluaoce
Informacije predstavljene u govoru trebalo bi uskladiti sa publikom. Razmotrite svrhu govora u
odnosu na odlike slualaca. Analiza publike obuhvata demografsku analizu (uzrast, obrazovanje, pol, etniko
porijeklo, prihod, itd.) kao i uzimanje u obzir vjerovanja, stavova, referentnih taaka i miljenja publike.
255
Govor tijela
Koristite se neverbalnim jezikom i gestovima tokom govora. Oni su djelotvorni u prenoenju stavova
i emocija.
1. Panja
i sluanje
Sreni zavreci
Improvizovani govori
Poetni kao i napredni kursevi komunikacijskih vjetina esto zahtjevaju da studenti dre
improvizovane govore. Jedan nain za njihovu pripremu jeste smisliti teme i vjebati unaprijed. Vjebanje
improvizacije je najuspjenije kada studenti rade u parovima ili malim grupama, mada je mogue i da studenti
koriste ovu strategiju samostalno (D. Applegate, CAL):
Koraci u vjebanju improvizovanih govora
Zahtjevi
Otkrijte zahtjeve za improvizovani govor. Koliko vremena e biti dozvoljeno za pripremu govora?
Koliko dug treba da bude govor? Da li su podsjetnici ili koncepti dozvoljeni? Da li se trai odreeni format (npr.
motivisani niz, hronoloki, prostorni, itd.)?
Odaberite temu
Smislite temu za vjebanje govora, ili neka vam drugi student zada temu. Primjeri ideja za teme
dati su u tabeli nakon ovog spiska. Takoe treba da razmotrite i tip govora koji treba odrati (npr. ubjedljiv,
zabavan, informativan, itd.) i publiku.
Pripremite govor
Tokom dodijeljenog vremena, pripremite govor. Koristite topericu ili sat da biste pratili vrijeme.
Napiite govor u obliku koncepta ili na karticama. Prijedlozi za pripremu govora su sljedei:
Ponite sa razradom.
Pokuajte da upotrebite barem tri glavne ideje u razradi.
Napiite uvod i zakljuak nakon razrade.
Obavezno obuhvatite sve neophodne dijelove govora. Dijelovi e zavisiti od organizacionog
formata koji ste upotrijebili. Na primjer, opti govori obino imaju etiri dijela: privlaenje panje,
tezu, razradu i zakljuak/sumirani prikaz. Koristite mnemonike metode da budete sigurni da ste
obuhvatili sva etiri dijela.
Ne zapisujte cijele reenice jer to oduzima previe vremena. Koristite kljune rijei i kratke reenice
umjesto toga.
Ako podsjetnici ili koncepti nisu dozvoljeni za vrijeme govora, ostavite minute pripremnog vremena
da pregledate govor. Usredsredite se na kljune rijei koje e se lako zapamtiti. Koristite mnemonike
elemente, vizualno asociranje ili neku drugu potrebnu memorijsku strategiju.
Odrite govor
Odrite govor u za to odreenom vremenu. Koristite topericu ili sat da pazite na vrijeme. Ako radite
sami, odrite govor ispred ogledala da biste stekli uvid u svoj stil prezentovanja, kontakt oima i gestove.
Mogli biste da snimite govor i kasnije posluate audio traku kako biste stekli uvid u ton glasa, gramatiku i
brzinu. Ako radite sa jo jednim studentom ili studentima, zamolite ih da vam daju povratne informacije o
svemu tome kao i o sadraju i organizaciji govora. Zapamtite, kritike bi trebalo da budu konstruktivne!
Ponovite itav proces
Odaberite drugu temu i ponovite proces. to vie budete vjebali pisanje i dranje improvizovanih
govora, to ete biti manje nervozni i imati vie uspjeha. Ako radite sa drugim studentom na smjenu predstavljajte
i kritikujte govore. Velike su anse da ete mnogo toga nauiti gledajui i sluajui tue govore kao i radei
na sopstvenim.
256
PUBLIKA
grupa srednjokolskih maturanata
grupa stranih studenata na razmjeni
grupa vaih kolega na jednom od predavanja
grupa uenika osnovne kole
novi pripravnici ili zaposleni
grupa turista
grupa prijatelja
grupa prijatelja
grupa studenata
grupa prijatelja
1. Panja
i sluanje
PUBLIKA
alumni
grupa studenata
grupa prijatelja
grupa studenata
grupa uenika
brat/sestra ili prijatelj
grupa uenika
grupa studenata
257
1. Panja
i sluanje
Ponaajte se KAO DA
Poznato i kao kognitivno restrukturisanje ili pozitivni razgovor sa samim sobom, ponaanje kao
da se odnosi na namjerne pokuaje da va stav i slika o sebi budu pozitivniji tako to ete se ponaati kao
da se zaista tako osjeate. Postoji nekoliko strategija za ponaanje kao da, od kojih se neke koriste prije a
neke tokom govora.
Zamjenite pozitivne iskaze negativnim u pokuaju da promjenite svoj stav i stanje uma. Drugim
rijeima, ponaajte se kao da niste uplaeni, nervozni ili zabrinuti ak i ako to jeste. Na primjer,
umjesto da kaete sebi Pozlie mi recite sebi Uspjeu (Ross, 1995:18). Isprobajte ovu
strategiju prije nego to ete odrati govor.
Zamislite sebe oputenog, srenog i uspjenog dok se pripremate da odrite govor.
Kompenzacija obuhvata preusmjeravanje panje sa stresnog dranja govora na podnoljivije i
prijatnije stvari ili aktivno ukljuivanje u neku drugu aktivnost.
Tokom govora, koncentriite se na nepretea lica u publici ili gledajte u vrhove glava ljudi. Time
uspjevate da odrite kontakt oima bez suvinog stresa.
258
Prije govora, odaberite temu o kojoj ve neto znate, stvorite pozitivan stav o temi tako to ete je
povezati sa stvarima koje poznajete i volite, ili organizujte podatke sistematino (hronoloki, prema
temi, prostorno, itd.) tako da ih lake zapamtite.
Ako drite govor ex tempore, izbjegavajte memorisanje govora rije po rije jer vas jedna
zaboravljena rije moe potpuno izbaciti iz ritma. Umjesto toga, fokusirajte se na glavne ideje i
kljune rijei.
Napravite vizuelna pomagala koja e pomoi vaem pamenju. Stvaranje vizuelnih pomagala
zahtjeva aktivno obraivanje informacija i pomae skladitenju informacija u dugoronoj memoriji.
Korienje vizuelnih pomagala tokom govora daje nagovjetaje vaem pamenju i pomae vam da
se prisjetite podataka.
Ako vam se pamenje izda tokom govora, ponovite posljednji red ili posljednji dio kog se sjeate
kao smjernicu za nastavak. Ili ako ste blizu kraja, samo sumirajte kljune take i zavrite.
Realistino zamiljajte
1. Panja
i sluanje
Budite to je mogue realistiniji kada pristupate govoru. Procjenite publiku realistino, uzimajui
u obzir uzrast, obrazovanje, vjerovanja, stavove i druge demografske inioce. Postarajte se da potpuno
razumjete zahtjeve i oekivanja zadatog govora; drugim rijeima, upoznajte publiku, fiziki i fizioloki kontekst,
i mogue ometae panje. Procjenite svoju ulogu u komunikacijskom procesu.
Priprema i vjebanje
Anksioznost se esto javlja zato to je govornik nepripremljen ili nije prikladno uvjebao govor.
Pripremite koncepte, podsjetnike i vizuelan pomagala dosta unaprijed. Obezbjedite dosta vremena da vjebate
sa prijateljem, ispred ogledala, sa diktafonom ili kamerom. Kad god je to mogue, vjebajte u prostoriji u kojoj
ete drati govor. Vjeba gradi samopouzdanje i pomae umanjenju stresa. Priprema i vjebanje su relativno
laka rjeenja za problem anksioznosti pred govor sve to je potrebno je vrijeme i planiranje!
Fle-karte su korisne za organizovanje komunikacijskih pojmova i definicija, ljudi i doprinosa, i
spiskova informacija. Primjeri su dati nie.
demagog
prednja strana
zadnja strana
* argumentovati dokazima logos, patos i etos
Aristotel
prednja strana
statistike
Vrste
pomonih dokaza
primjeri
svjedoanstva
zadnja strana
prednja strana
Grafikoni
Procesualne informacije u govoru i komunikaciji se lako organizuju pomou grafikona, poput ovih
dolje prikazanih za dijelove govora i Monroov motivisani niz organizovanja ubjedljivog govora.
259
DIJELOVI GOVORA
MOTIVISANI NIZ
privlaenje panje
panja
1. Panja
i sluanje
teza
potreba
pregled
zadovoljenje
razrada
vizualizacija
rezime
akcija
zavrni iskaz
Organizatori sa slinostima-razlikama
Organizatori sa slinostima-razlikama, poput prikazanog Venovog dijagrama, sumiraju slinosti i
razlike izmeu dva pojma, metodologije, teorije ili osobe.
EVROPA
istorijsko
objektivno
kvantitativno
nauno
evrocentrino
naglaava
racionalnost
fokus na
pojedince
fokus na dijelove
kulturno
kritiko
uticaj marksizma
Matrice
Matrice su korisne za organizovanje informacija o ljudima ili teorijama u govoru i komunikaciji.
Matrice vam pomau da uvidite odnos izmeu razliitih podataka.
260
1. Panja
i sluanje
Spiskovi podataka su uobiajene komponente mnogih asova dranja govora i komunikacije.
Jedan od naina da se spiskovi ifruju i vraaju u svijest je upotreba mnemonikih pomagala. Ako su lanovi
spiska duge reenice i izrazi, pokuajte da svedete svaku od njih na kljunu rije/rijei koju ete koristiti u
mnemonikom pomagalu. Uzmite prvo slovo svakog elementa sa spiska i napravite rije ili reenicu koja e
vam sluiti za navoenje.
Na primjer, tri tipa pomonih dokaza za govore su statistike, primjeri i svedoanstva. Oni se mogu
zapamtiti koristei ovo mnemoniko sredstvo (D. Applegate, CAL):
SPS
Da biste zapamtili est dijelova govora, koristite ovu reenicu za navoenje (D. Applegate, CAL):
Vizuelno povezivanje
Pojmovi, spiskovi i osobe mogu se zapamtiti tako to emo ih povezati sa slikama koje vezuju novu
informaciju sa prethodnim znanjem.
Na primjer, upotrijebite ovu sliku da zapamtite pet koraka Monroovog motivisanog niza:
Vozite se putem i iznenada vam auto privue PANJU kada otpadne auspuh. POTREBNO je da ga popravite
te se odvezete do najblie MONRO radionice za popravku auspuha. Oni ga poprave i daju vam garanciju
da ete biti ZADOVOLJNI radom auspuha. Vi zadovoljno VIZUALIZUJETE auspuh kako traje narednih pet
godina. Toliko ste zahvalni da preduzimate AKCIJU i zapisujete zahvalnicu radnji. (D. Applegate, CAL).
Strategije za itanje
Razumijevanje proitanog i ispitivanje
Sljedea strategija je osmiljena prvenstveno da pobolja razumijevanje proitanih uvodnih tekstova
o govoru (A. Mueser, CAL). Meutim, ovaj pristup takoe pomae studentima da se samotestiraju i pripreme
za ispite. On kombinuje elemente SQ3R strategije za itanje, organizaciju informacija pomou fle-karti i
uvjebavanja za ifrovanje informacija u dugoronu memoriju.
Pregledajte
Ponite tako to ete pregledati poglavlje koje treba proitati. Uoite glavne teme, podteme,
dijagrame, grafikone i spiskove.
Proitajte
Paljivo proitajte poglavlje od poetka do kraja. Ako je mogue, proitajte cjelokupno poglavlje
odjednom; ako to nije mogue, barem ga proitajte u toku jednog dana.
Sumirajte
Ubrzo nakon to ste zavrili itanje poglavlja, napravite sopstveni sumirani prikaz glavnih taaka u
tekstu i/ili proitajte sumirani prikaz poglavlja.
Pitajte
Napravite pitanja na koja se moe odgovoriti spiskovima. Napiite pitanje sa jedne strane flekarte a odgovor (spisak) na drugoj. Primjeri pitanja su: Kojih pet elemenata je uvreno u koristan
model javnog govora? Koja tri tipa pomonih dokaza postoji uz primjer za svaki? Koje etiri
funkcije ima uvod u govor? Kojih je pet naina da se organizuje govor? Koje su glavne smjernice
u upotrebi vizuelnih pomagala tokom govora?
261
Uvjebajte
Uvjebavajte pitanja i odgovore periodino dok ih dobro ne nauite. Koristite fle-karte da ih
obnovite pred ispite.
Spisak-podsjetnik za teorije
1. Panja
i sluanje
Teorije komunikacije mogu biti teko tivo. Dvije strategije se predlau za itanje teorijskih zadataka.
Prvo, odvojite dovoljno vremena da proitate teorijski materijal dva ili po mogustvu tri puta. Drugo, koristite
dolje prikazani spisak-podsjetnik da sumirate teoriju tokom ili nakon itanja (D. Applegate, CAL).
NAZIV TEORIJE
OSOBE VEZANE ZA TEORIJU:
OBLAST ILI DISCIPLINA U KOJOJ JE TEORIJA RAZVIJENA:
NIVO KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI:
____ meupersonalni
____ grupni
____ organizacioni
____ masovne komunikacije
ASPEKT KOMUNIKACIJE KOJIM SE TEORIJA BAVI:
____ stvaranje poruka
____ primanje i obraivanje poruka
____ simboli i znaenja poruka
____ komunikacioni sistem
____ neverbalna komunikacija
____ diskurs i interakcija
____ kontekst
Poruka je ono to elite da kaete, pri emu poruka moe biti direktna ili indirektna. Kanal je nain slanja
poruka. Moe da se ostvari razliitim sredstvima jezikim govorom, vizuelnim sredstvima, govorom tijela....
Komunikacija uvijek pretpostavlja postojanje bar dvije aktivne strane koje komuniciraju to znai kako
odailjanje tako i prijem poruka.
Pravila dobre komunikacije:
262
pisana rije
vizuelna slika
pisma
izvetaji
zapisnici
ugovori
dokumenta
planovi
izgovorena rije
konverzacija
intervjui
sastanci
telefonski pozivi
debate
oglasi
govori
izlaganja
1. Panja
i sluanje
fotografije
slike
crtei
ilustracije
grafike
karikature
video
filmovi
kolai
kombinacija prethodnih metoda
simbolini gest/gestikulacija
gestikulacije lica
ton glasa
tiina
pauza
pokret
odsustvo
TV
novine
posteri
lifleti
Web
CD
kasete
prisustvo
Prezentacija se ostvaruje u razliitim situacijama i na razliite naine. Prezentator (osoba koja
prezentuje) moe da stoji ili sjedi, govori nepoznatim osobama ili ljudima koje dobro poznaje, prezentuje
individualno ili kao dio tima, koristi vizuelna sredstva (PowerPoint i dr) ili prezentuje bez njih, postavlja
pitanja koja mogu biti veoma formalna ili sasvim obina.
Postoje brojne varijacije u pogledu nivoa formalnosti prezentacije. Publika moe biti jedan ovek ili
stotine slualaca, a prezentacija moe da se realizuju u okviru sastanaka, predavanja, seminara... itd.
Vrste prezentacija obzirom na lokaciju u kojoj se deava:
Na fakultetu/univerzitetu
Na intervjuima
Na radnom mjestu
Na sastancima
Na seminarima, strunim i naunim skupovima
Prezentacija moe biiti namjenjena kupcima, poslovnim partnerima, profesorima, kolegama itd. pri emu
prezentacija ima prednosti u odnosu na pisani dokumenat. Prezentacija je uvek dvosmjerna komunikacija
u kojoj uesnici postavljaju pitanja i dobijaju potrebne odgovore to je velika prednost obzirom na zahtjeve
263
1. Panja
i sluanje
Meutim prednosti prezentacije mogu da budu i kontraproduktivne jer prezentacija jasno i nedvosmisleno
pokazuje
U odnosu na klasian govor i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva vee napore i sposobnosti
autora (jer mora da razmilja multimedijalno i polivalentno), vee sposobnosti prezentatora (jer
istovremeno mora da manipulie sa velikim brojem komunikacionih sredstava i elemenata) poveana
kontrola komunikacionog toka i auditorijuma donosi veu koncentraciju i vee napore, kao i razvijanje
ostalih personalnih komunikacionih kanala kao to je govor tijela, geste idr.
U odnosu na klasian govor i pisani materijal, prezentacija po pravilu zahtjeva i poveane napore
auditorija (sluaoca i gledaoca) jer vie istovremenih komunikacionih kanala kojima su sluaoci i
gledaoci izloeni djeluju kao ometai u razumijevanju sadraja prezentacije i fokusiranju panje;
To s druge strane povlai poveanu odgovornost prezentatora na tehnikama osiguranja panje i
fokusiranja auditorija;
Mnogi ljudi ne vole prezentacije zbog vee izloenosti auditoriju koja proizilazi iz vee interaktivnosti
prezentacije u odnosu na govor i zbog manipulacije sa multimedijalnim sredstvima;
Prezentovanje je nepoznata situacija (svaka publika i sredina su drugaije);
Znaaj i uticaj prezentacije je vei u odnosu na obian govor;
Vrijeme u prezentovanju je ograniavajui faktor . Takoe vrijeme igra veu ulogu u prezentovanju
nego kod klasinog govora;
Ostala lina komunikaciona sredstva kao to su simbolini gest/gestikulacija i govor tijela igraju
veu ulogu prilikom prezentacije nego prilikom klasinog govora;
Anksioznost prezentovanja ne treba da destimulie opredjeljenje da se govor zamjeni prezentacijom
potrebu za prezent ne treba se bojati slabe prezentacije ili negativnog efekta prezentacije sljedei
put e biti bolje
264
1. Panja
i sluanje
Uvod
Sredina
Kraj
Jednostavnost;
Prezentacione stranice (slides) trebaju biti osloboene vika teksta;
Prezentacioni elementi (grafiki i tekstualni) moraju biti vidljivi i razumljivi;
Unositi dovoljno slika i drugih grafikih i vizulenih elemenata (jedna slika zamjenjuje
1000 rijei);
Paljivo ukljuivati brojeve i kvantitativne podatke;
Ukljuiti grafikone;
Voditi rauna o bojama i kolornim emama;
NE ITATI ono to je napisano na slajdu ili tabli
Vizuelna i komunikaciona sredstva prezentacije ne amnestiraju prezentatora od obaveze da pripremi govorni
dio prezentacije po retorikim principima dobrog govornitva i po principima dobrog edukatora. Prezentator
mora da razumije sadraj koji se prezentuje na nivou ekspertnog znanja, te da ima visoke kompetencije u
oblasti u kojoj vri prezentaciju.
Tokom prezentacije razmiljajte
gdje stojite
kako stojite
koristite biljeke
koristite vizuelna sredstva
brinite o svom glasu da vas svi uju i da zainteresuje publiku
zadrite panju publike i potrudite se da vas sluaju i budu zainteresovani
traite odgovore od publike.
Uspjena prezentacija pretpostavlja mnogo napora i rada u pripremi, veliku koncentraciju tokom
realizovanja i maksimalni napor prezentera.
265
1. Panja
i sluanje
Nemojte:
da sluate druge koji vam govore o svojim loim iskustvima u prezentovanju. A ako ba
ele da vam to kau samo uite iz tog iskustva
da budete sigurni i samouvjereni da ako ste imali odlinu prezentaciju da e svaka biti
isto tako uspjena
Koliko ste
adekvatni za
grupu
Koliko je
relevantan va
kontekst
Koliko je vidljiva
vaa posveenost
Kakvi su vai
maniri
Vaa pozicija i
lokacija tokom
prezentacije
Govor pokreta
Kako koristite
"handouts"
Dobra i uspena
prezentacija
Nivo energije za
grupu
Raspored u
prostoriji
Va entuzijazam
za temu
Koliko dobro
upravljate
vizuelnim
sredstvima
Kako upravljate
svojim glasom
Kako koristite
beleke
Interakcija sa
publikom
Izbor vizuelnih
sredstava
Kako "rukovodite"
pitanjima
Prezentacija je dobra prilika da prezenter iskae i svoje liderske odn. menaderske sposobnosti, tj.
da pokaete drugima koliko je dobar u ulozi koju ima, koliko ima entuzijazma i koliko je posveen i
orijentisan na projekat, proizvod ili ideju koju predstavlja.
266
1. Panja
i sluanje
10.Razumjevanje
proitanog
267
1. Panja
i sluanje
268
1. Panja
i sluanje
Studenti sa dobrim italakim vjetinama nasuprot onima sa loim vjetinama pokazuju izrazita kognitivna
ponaanja prije, tokom i nakon itanja zadatka. Sljedea Kukova tabela (Cook,1989) sumira ova ponaanja.
DOBRI ILI ZRELI ITAOCI
PRIJE
ITANJA
Usredsreuju panju
Predviaju i razmiljaju unapred
Koristite popravne strategije kada
doe do nedostatka razumjevanja
Koriste kontekstualne analize kako
bi razumjeli nove termine
Koriste tekstualnu strukturu kako bi
pomogli razumjevanje
Organizuju i integriu nove
informacije
Samo-nadgledaju razumjevanje tako
to:
o znaju da dolazi do razumjevanja
TOKOM
ITANJA
NAKON
ITANJA
o znaju ta se razumjeva
Razmiljaju o proitanom
Misle da je uspjeh posljedica truda
Rezimiraju najvanije ideje
Trae dodatne informacije iz spoljnih
izvora
Ne uviaju da ne razumiju
10. Razumijevanje
proitanog
Do nerazumjevanja proitanog dolazi iz vie razloga. Studenti, uz pomo fasilitatora ako je to
potrebno, trebalo bi da pokuaju da odrede uzrok(-e) izostanka razumjevanja i zatim da odrede odgovarajue
strategije itanja da bi nadoknadili taj nedostatak.
269
Svrha sljedeih savjeta je da pomognu studentima i fasilitatorima da utvrde razloge za izostanak
razumjevanja proitanog. Studenti mogu otkriti da su razlozi za nedostatak razumjevanja situacioni, da zavise
od tipa tiva, teme materijala i njihovog sopstvenog mentalnog ili fizikog stanja. Nee se svi neuspjesi u svim
kontekstima moi pripisati istom faktoru. Na primjer, nedostatak razumjevanja teksta iz biologije moe nastati
zbog problema sa rjenikom, dok se nedostatak razumjevanja teksta iz istorije moe pripisati organizacionoj
greci. Stoga, korisno je da studenti budu upoznati sa nekoliko strategija razumjevanja proitanog kako bi
mogli uspjeno da se snau u razliitim situacijama.
1. Panja
i sluanje
Proitajte dosta materijala. Bilo bi teko procijeniti razumjevanje proitanog na osnovu jednog ili
dva pasusa. Umjesto toga, pokuajte da proitate itav odjeljak ili poglavlje.
Nakon itanja, prisjetite se to je mogue vie informacija. Zatim provjerite tanost i potpunost
vaeg sjeanja. Ako su glavne ideje predstavljene prema odreenom redu, provjerite da li moete
da se sjetite tog ureenja.
Odgovorite na pitanja o materijalu nakon to ste ga proitali. Pitanja mogu biti iz same knjige, od
predavaa ili tutora ili ih moe smisliti student.
itanje je jedan od najvanijih akademskih zadataka sa kojima se studenti suoavaju. Strategije
osmiljene za unapreivanje razumjevanja proitanog mogu imati vie svrha.
Poboljavanje vjetina razumjevanja proitanog moe pozitivno da utie na mnoge aspekte
studentovog akademskog uspjeha. Studenti koji efikasno itaju i razumiju italake zadatke bolje su
pripremljeni za as, to dovodi do boljeg uestvovanja u asu i tanijih i potpunijih biljeaka. Uspjenost na
ispitima i testovima moe da se uveliko pobolja kako studenti postaju vjetiji i efikasniji itaoci. Studentsko
interesovanje i motivacija za predmet se esto poboljavaju kada oni razumiju italake zadatke. Pored toga,
kako studenti postaju vjetiji u itanju, poveava se njihovo samopotovanje.
Kao to je ranije naznaeno, neuspjesi u razumjevanju proitanog esto se mogu pripisati jednom
ili vie faktora: nedostatku interesovanja, nedostatku koncentracije, nemogunosti da se razumije neka rije,
reenica ili odnosi izmeu reenica, ili nemogunost da se razumije kako se informacije meusobno uklapaju.
Veina ovde razmotrenih strategija ureena je prema ovim faktorima.
270
Neke od ovih strategija itanja mogu koristi sami studenti, dok druge zahtjevaju uee fasilitatora ili
u poetku, kako bi upoznao studente sa strategijom ili stalno, kako bi naglasio kljune ideje. Veina strategija
je osmiljena da ih koriste studenti, ali nekoliko njih je namenjeno upotrebi samo od strane predavaa.
Raznovrsne strategije
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
271
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
1. Panja
i sluanje
272
Jo jedna napomena vezana je za obiaj poluglasnog itanja. Mada je istina da ova navika umanjuje
tempo itanja, moe biti neophodna strategija za auditivne studente koju e koristiti tokom itanja.
Mjerenje tempa itanja
1. Panja
i sluanje
Da biste izmjerili tempo itanja, pronaite odgovarajui materijalk za itanje i odaberite dio teksta.
Obiljeite poetak odjeljka. itajte odreeno vrijeme (koristite topericu ili sat) ili odreenu koliinu teksta.
Obiljeite kraj odjeljka, i zapiite ukupni broj minuta provedenih u itanju.
Zabiljeite nivo razumjevanja tako to ete se prisjetiti glavnih ideja iz odjeljka. Ako itate due od tri
minuta, treba da se sjetite tri glavne ideje. Ako itate pet minuta, treba da se sjetite pet glavnih ideja. Zapiite
te glavne take.
Izbrojte koliko ima rijei izmeu dve oznake, i podjelite taj broj sa brojem minuta provedenih u
itanju. To je tempo itanja, izraen u rijeima po minuti (RPM).
Tempo itanja u porastu
Postavite ciljni tempo itanja na neto vii nivo od poetnog tempa itanja. Koristite materijal za
itanje koji je lak i zanimljiv. Vjebajte barem 15 minuta svaki dan u pojaanom tempu. Poveavajte ciljni
tempo malim poviavanjima kako se itanje poboljava. Napredak se moe pratiti na dnevnom grafikonu na
ijim su osama predstavljeni tempo (RPM) i vrijeme. Biljeite napredak barem dve nedelje.
Prelazite pogledom bre preko teksta. Umjesto da upijate tri rijei po pogledu, upijte est. Pratite
redove prstom, olovkom, hemijskom ili karticom veliine 7 x 12 dok itate.
Smanjite regresije poveanjem svijesti o njima i poboljanjem koncentracije. Kako biste poveali
svijest, koristite kartice veliien 5 x 12 da pokrijete rijei i redove nakon to ih proitate. Kada regresirate,
moraete da pomjerite karticu kako biste se sjetili ta ste proitali. Uskoro ete primjetiti koliko esto morate
da stajete i pomjerate karticu. Kako biste poboljali koncentraciju, personalizujte temu i napravite pitanja
vezana za materijal prije itanja zadatka. Za specifinije strategije, pogledajte Stvaranje zainteresovanosti,
Poboljavanje koncetracije i Poboljavanje motivacije.
10. Razumijevanje
proitanog
Klju za poveanje tempa itanja jeste vjeba. Shvatite da se brzina itanja nee poveati preko
noi, ve da je za taj proces potrebno neko vrijeme. Ne odustajte.
Ponavljanje.
o Proitajte zadatak jednom. Preite na drugi zadatak za neko vrijeme ili prespavajte.
Ponovo proitajte materijal kasnije ili narednog dana. Periodino obnavljajte zadatak.
Popravljanje.
o Konsultujte dodatne izvore da biste nauili osnovne informacije potrebne za razumjevanje
dobijenog zadatka. Mogunosti obuhvataju udbenike, uenike vjebanke ili vodie za
uenje uz udbenike, laboratorijske prirunike i uvodne knjige.
Posavjetujte se sa profesionalcima.
o Dodatna pomo za razumjevanje tekih tekstova moe se dobiti od predavaa tokom
konsultacija, od asistenata i profesionalnih tutora. Kolege-tutori ili kolege iz viih razreda
mogu takoe pruiti vrijednu pomo.
Sutinske rijei.
o Usredsredite se na kljune rijei u tekstu. Naglasite samo glagole i imenice; ignoriite ili
precrtajte nepotrebne pridjeve i priloge. Potraite rijei ispisane masnim ili kurzivnim slovima.
273
Pregledajte i rezimirajte.
o Nakon itanja pregledajte svaki pasus teksta. Utvrdite glavnu ideju svakog od njih. Budite
sigurni da razumijete svaki pasus prije nego to preete na sljedei. Pregledajte ponovo
materijal nakon svakog odjeljka kao i na kraju poglavlja. Napravite sopstveni rezime
poglavlja i uporedite ga sa rezimeom datim u knjizi.
1. Panja
i sluanje
Rijei i definicije.
o Potraite definicije nepoznatih rijei, ak i ako nisu ispisane masnim slovima ili kurzivom.
Sastavite spisak nepozantih rijei (i definicija) koje se ponavljaju, ili zabiljeite rijei i
definicije na audio-trake i sluajte ih tokom obnavljanja. Koristite rjenik da pronaete
rijei koje nisu tehnike prirode, i pogledajte rjenik u knjizi za definicije tehnikih rijei.
Postavite obojenu spajalicu na stranice sa rjenikom kako biste mogli brzo da im pristupite.
Dodatne rjenike strategije su razmotrene dalje u ovom poglavlju.
10. Razumijevanje
proitanog
Druge strategije.
o Druge strategije opisane u ovom poglavlju mogu biti korisne pri susretu sa tekim itakim
zadacima.
274
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Strategija prianja prie u paru (Lie, 1993) je razvijena kao alternativa strategijama koje se oslanjaju
iskljuivo na prevoenje rijei i izraza. Ona podstie strane studente u srednjoj koli i fakultetu da koriste
prethodno znanje kako bi poboljali razumjevanje itakih zadataka. I vjetine itanja i vjetine pisanja se
integriu sa grupnim aktivnostima u strategiji prianja prie u paru.
Ovaj pristup obuhvata pet odlika koje su vane u poduavanju studenata da itaju na stranom jeziku: (a) da
kulturno porijeklo studenata igra vanu ulogu u razumjevanju proitanog; (b) da itaoci kojima je to L2 (drugi jezik)
koriste istu vrstu vjetina koje koriste i uspjeni itaoci kojima je to L1 (prvi jezik); (c) da itanje budeno integrisano
sa pisanjem; (d) da se studenti angauju u nepreteim kooperativnim kontekstima; i (e) da imaju priliku da obrade
informacije uspjeno i da komuniciraju na ciljnom jeziku (TL, Target Language) (Lie, 1993, str. 656).
Strategija prianja prie u paru ima nekoliko prednosti. Prvo, daje ESL studentima priliku da
razgovaraju na ciljnom jeziku u neformalnom okruenju jedan-na-jedan. Budui da je grupna aktivnost,
prianje prie u paru podstie saradnju, motivaciju i samopouzdanje. Na samopotovanje se esto vri
pozitivan uticaj. Drugo, verbalna upotreba ciljnog jezika poboljava studentove vjetine u itanju i pisanju na
tom jeziku. Trea prednost ove strategije je kontekstualizovano vjebanje vokabulara koje ona prua. Nove
rijei koriste na smislen nain oba partnera u svakom od parova.
Strategija prianja prie u paru zahtjeva vostvo fasilitatora. Uputstva za upotrebu ove strategije opisana su nie.
1. Podjelite studente.
o Podjelite odjeljenje na parove studenata.
2. Predstavite teme.
o Predstavite temu itakog zadatka i napiite je na tabli ili projektoru.
3. Brejnstorming.
o Pomozite studentima da pristupe ovoj temi kroz brejnstorming. Koje prethodno znanje
imaju o temi? Kako je ona povezana sa linim iskustvom?
o Fasilitator bi trebalo da naglasi da ne postoje tani odgovori ili komentari u ovoj poetnoj
275
1. Panja
i sluanje
4. Podjelite zadatak.
o Podjelite itaki zadatak na dva dijela. Dajte kopiju prvog odjeljka po jednom studentu u
svakoj grupi, i kopiju drugog odjeljka drugom studentu u svakom paru.
5. Proitajte i obiljeite.
o Dok svaki od studenata ita svoj odjeljak, trebalo bi da zapite glavne ideje po redu po
kom se pojavljuju u tekstu. Moe biti korisno ograniiti broj glavnih taaka koje treba
zabiljeiti za svaki od dva odjeljka teksta.
6. Razmjenite spiskove.
o Studenti u svakom paru zatim razmjenjuju svoje spiskove kljunih ideja sa partnerima.
Studentima se daje nekoliko minuta da ocjene spisak svog partnera u odnosu na odjeljak
koji su proitali i obiljeili. U ovoj fazi, ako student ne razumije neku od stavki na spisku
svog partnera, fasilitator ili parnter mogu da ga definiu ili upotrebe u reenici na ciljnom
jeziku.
7. Napiite priu.
o Koristei spisak svog partnera kao i sjeanja na odlomak koji je sam proitao, svaki
student sasatvlja sopstvenu verziju odjeljka koji nedostaje. Student koji je proitao prvi
odjeljak predvia ta se deava na kraju, a student koji je itao drugi odjeljak predvia
ta se desilo na poetku,
10. Razumijevanje
proitanog
8. Proitajte prie.
o Partneri potom jedan drugom itaju svoje verzije odjeljaka koji nedostaju. Fasilitator
takoe moe da pita da li ima dobrovoljaca koji bi proitali svoje verzije itavom odjeljenju.
Tokom ove faze, vano je zabraniti zadirkivanje ili ismijvanje meu studentima.
9. Uporeivanje.
o Odjeljci koji nedostaju se zatim razdjeljuju studentima, koji ih itaju i uporeuju sa
sopstvenim verzijama.
10. Rasprava.
o O itavoj prii se zatim razgovara u ovkiru svakog od parova i/ili u itavom odjeljenju.
Prva situacija je bolja ako studenti imaju tremu da govore pred drugima. Fasilitator se
moe kretati meu parovima kako bi nadgledao diskusiju.
11. Evaluacija.
o Fasilitator moe odabrati da studentima da test o itakom zadatku. U tom sluaju,
evaluacije bi trebalo da se ispune pojedinano.
276
1. Panja
i sluanje
TIP PITANJA
Glavna poenta:
ta odlomak pokuava da vam kae?
Primarni autorov cilj:
PRIMJER FORMULACIJE
Odlomak se prvenstveno bavi ...
10. Razumijevanje
proitanog
277
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
TIP PITANJA
PRIMJER FORMULACIJE
Razlozi za upotrebu:
Zato su odreene rijei, izrazi ili relenice pomenute ili Autor pominje Njutnove Principe kako bi ...
upotrebljene u odlomku?
Neprijatelj koji se pomine u posljednjoj reenici je
vjerovatno ...
Znaenje rijei ili izraza:
Koje je znaenje odreene rijei, izraza ili reenice u Prema autoru, rijei u Deklaraciji nezavisnosti svi
ljudi su roeni jednaki, treba da predstave ...
odlomku?
Pod skepticizmom (red 35) autor podrazumijeva ...
278
Ako ste upoznati sa uobiajenim tipovima pitanja koja se postavljaju na standardizovanim testovima,
kao to je opisano u prethodnim tabelama, ve ete znati ta da oekujete. itanje odlomka prvo primorava
vas da se ukljuite u odlomak i autorovu nameru. Ukljuivanjem ete, naime, predvidjeti mnoga ako ne i sva
pitanja koja sljede nakon odlomka . Ako prvo proitate pitanja, biete u iskuenju da prebrzo proete krooz
odlomak u potrazi za pitanjima. Kao posljedica toga, autorove namjere i ton bie izgubljeni. Vrlo je vjerovatno
i da neete pravilno razumjeti optu temu cijelokupnog odlomka.
1. Panja
i sluanje
Primjer odlomka
Treba da znamo i da pohlepa ima malo veze sa ekolokom krizom. Dva glavna uzroka za nju su
populacioni pritisak, naroito pritisak velikih gradskih populacija, i elja koja je vrlo pohvalna da
se omogui pristojan ivot po najnioj moguoj cjeni najveem moguem broju ljudi.
Ekoloka kriza je posljedica uspjeha uspjeha u smanjenu stope smrtnosti kod djece (to je
dovelo do populacione eksplozije), uspjeha u poveanju poljoprivrednog roda dovoljno da se
sprjei masovna glad (to je dovelo do zagaenja pesticidima i hemijskim ubrivom), uspjeha u
izvlaenju ljudi iz stambenih zgrada u gradovima 19. veka i njihovog uvoenja u zelenilo i privatnost
pojedinanih porodinih kua u predgraima (to je dovelo do gradskog irenja i guve u saobraaju).
Ekoloka kriza, drugim rijeima, uglavnom je posljedica previe pravilnog postupanja.
Kako bi se prevladali problemi koje uspjeh uvijek stvara, moramo ga nadograivati. Ali odakle
poeti? Proiavanje okoline zahtjeva odluan, stalan napor sa jasnim ciljevima i vremenskim
rokovima. Zahtjeva, iznad svega, koncentrisan napor. Do sada smo pokuavali to da uinimo kroz
novinske naslove - dok je trebalo da prvo osmislimo spisak prioriteta.
Primjeri pitanja
1. Ovaj odlomak pretpostavlja poeljnost
(a) upotrebe atomske energije radi utede goriva.
(b) udobnog porodinog ivota.
(c) mirnog rjeavanja sukoba.
(d) borbe protiv raka i sranih oboljenja putem energinog istraivanja.
(e) veeg ukljuivanja vlade u svakodnevni ivot ljudi.
2. Prema ovom odlomku, prvi korak u bilo kakvom nastojanju da se pobolja okolina bi bio
(a) povratak iskljuivoj upotrebi prirodnog ubriva.
(b) visok porez na profitne industrije.
(c) zabrana upotrebe automobila u gradovima.
(d) prouavanje uspjenih nastojanja u drugim zemljama.
(e) postavljanje vremenskog rasporeda za korektivno djelovanje.
3. Ovaj odlomak ukazuje da su uslovi koji su doveli do pretrpanih puteva izazvali i
(a) atraktivnije uslove ivota za mnoge ljude.
(b) zdraviju mladu generaciju.
279
10. Razumijevanje
proitanog
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Dodatne strategije za pobojavanje razumjevanja proitanog na standardizovanim tesotvima
obuhvataju podvlaenje kljunih rijei i numerisanje glavnih ideja ili kljunih taaka dok itate odlomak.
Moete odabrati i da napiete vrlo kratke napomene na marginama dok itate. Klju ovih strategija je da
budete kratki kako ne biste troili dragoceno vrijeme.
Treba da brzo radite dok odgovarate na pitanja iz razumjevanja proitanog. Laki odlomci se obino daju
prvi, tako da ih nemojte preskoiti. Ne preskaite pitanja nakon itanja odlomka budui da se time gubi vrijeme.
Ne dodajte sopstvena tumaenja i injenice odlomku kako biste odgovorili na pitanja. Odgovori
bi trebalo da budu zasnovani na informacijama iznesenim samo u tekstu, ak i ako se ne slaete sa
materijalom.
Provjerite svaki odgovor nakon to ste ga obiljeili. Da li ste odgovorili na sve djelove pitanja? Da li je odgovor
sadran u tekstu?
280
pisanjem, moete zaboraviti neke od vanih ideja i propratnih detalja. Ali ako itate male
djelove, imate dovoljno informacija iz kojih ete odabrati najvanije ideje, a da ne izgubite
tok ideja. Najvaniji pojmovi su ojaani prije nego to italac pree na sljedei odjeljak,
ime uenje postaje kumulativan proces.
1. Panja
i sluanje
281
10. Razumijevanje
proitanog
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
o Tvoje ime:
o Datum prezentacije:
o Zaokrui svoju ocjenu sebe i svakog od lanova tvoje grupe.
o Ocjeni lanove grupe na osnovu njihovog doprinosa u pripremi prezentacije i ispunjenja dodjeljene
obaveze u grupi.
282
5
Vrlo dobar
4
Dobar
3
Zadovoljavaju
2
Nezadovoljavaju
IME
1
Lo
OCIJENA
_________________________
_________________________
_________________________
_________________________
________________________________________
5
5
5
5
4
4
4
4
3
3
3
3
2
2
2
2
1. Panja
i sluanje
1
1
1
1
Jedan od pristupa je da se obrazuje studijska grupa za obavljanje dugih ili sloenih itakih
zadataka. Svaki lan studijske grupe dobija dio teksta. Paljivo ga ita i biljei najvanije ideje i
propratne detalje na grafikon, koncept, kreativnu mapu ili neku drugu organizacionu alatku. Zatim
brzo pregleda ostale djelove teksta. Grupa se sastaje kako bi razmjenila biljeke o svakom od
odjeljaka i analizirala itav tekst. Razmatraju autorov cilj, svrhu teksta, glavne ideje i propratne
detalje kako bi povezali meusobno odjeljke. Razmatraju kako je tekst povezan sa materijalom sa
predavanja, drugim zadatim tekstovima i ciljevima kursa.
U drugoj varijanti, lanovi studijske grupe se sastaju kako bi analizirali zadatak kao grupa. Svaki
student je paljivo proitao cijeli tekst unapred. Grupa utvruje autorov cilj i motivaciju za pisanje
teksta. Odreuju glavne take i propratne detalje. Raspravljaju o vizuelnim pomagalima koje
autor koristi. Pojedinci iznose prola iskustva i prethodno znanje vezane za temu. Informacije se
organizuju u tabelu, grafikon, koncept ili spisak, a kopije se prave za sve lanove grupe.
Prema treem pristupu, studenti sami itaju zadatak i pripremaju pitanja za obnavljanje zasnovana
na kljunim takama i propratnim detaljima teksta. lanovi se sastaju kako bi razmenili pitanja i
odgovorili na njih. Pitanja za obnavljanje se mogu koristiti za testiranje drugih lanova, ili se na njih
moe timski odgovarati. Odgovori se kopiraju i djele svim lanovima grupe.
etvrti pristup obuhvata rad sa partnerom za uenje. Nakon itanja cijelokupnog zadatka, jedan
student objanjava informacije svom partneru. Ovaj drugi se stara da su sve kljune take pokrivene
i da su opisi tani. Ili, partneri mogu na smjenu da opisuju po jedan odjeljak teksta.
10. Razumijevanje
proitanog
Studijske grupe za itake zadatke pomau u razjanjavanju glavnih ideja teksta i obezbeivanju razumjevanju
teksta. Pojaavaju se vjetine parafraziranja i pamenja. Informacije koje pripremi grupa mogu se koristi
kasnije za ispitnu pripremu. Samo upamtite da odaberete odgovarajue studente za studijsku grupu.
283
1. Panja
i sluanje
Kroz pozitivan pritisak kolega, lanovi grupe motiviu jedni druge da poboljaju vjetine itanja.
Strategije kooperativnog uenja mogu se koristiti kroz zadatak uenja: radi usredsreivanja
pretitakih aktivnosti, radi poveanja obraivanja informacija tokom itanja i radi uveanja
djelotvornosti zavrnih aktivnosti (Avery i Avery, 1994, str. 689).
Kooperativne lekcije ... pruaju paradigmu za uspjeh i stoga sredstvo za razvijanje studentskog
samopotovanja. Takoe pomau studentima da se emocionalno kao i akademski ukljue u
itanje. Stoga, kooperativne strategije koje izgrauju razumjevanje proitanog takoe ine itanje
privlanijim za studente (Avery i Avery, 1994, str. 690).
Strategije koje kombinuju grafike planere i grupne aktivnosti u svrhu poboljanja razumjevanja proitanog
mogu se koristiti prije itanja, tokom itanja ili nakon itanja, kao to je dalje objanjeno.
Strategije kooperativnog uenja prije itanja
Vokabular
o Smisleno pouavanje novom vokabularu moe se postii u grupnom okruenju.
o Podjelite odjeljenje na grupe.
o Prije itanja teksta, studenti ue izvjestan broj tekih ili novih rijei koje se mogu nai
u odlomku. Broj rijei e zavisiti od duine teksta, nivoa teine i vremenskih ogranienja.
o Svaki student u svakoj grupi je odgovoran za biljeenje novih rijei i njihovih definicija na
svom papiru. Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje o definisanju
novih rijei.
o Zatim se od studenata trai da nacrtaju sliku koja prikazuje neki odnos izmeu dva od tih
termina. Studenti u svakoj grupi bi trebalo da upotrebe razliite parove rijei.
10. Razumijevanje
proitanog
o Svaki student zatim objanjava svoju vizuelnu prezentaciju ostatku svoje grupe.
o Evaluacija moe zadobiti nekoliko oblika: monitoring grupne aktivnosti, pojedinane
evaluacije od strane drugih lanova grupe ili testiranje svih studenata za sve rijei.
ZN strategija
o ZN strategija, detaljnije razmotrena kasnije u poglavlju, moe se koristiti za podsticanje
prethodnog znanja i interesovanja prije nego to je tekst proitan. Ovaj pristup izvlai od
studenata povratne informacije o onome to ve znaju o temi, ta ele da naue i ta su
nauili.
o Podjelite itavu studentsku grupu na manje grupe.
o Podjelite svim studentima grafiki planer sa tri kolone obiljeene sa ta znate, ta
mislite da ete nauiti i ta ste nauili.
o Prve dve kolone popunjava svaka grupa kooperativno, a svaki student zapisuje biljeke.
o Nakon odreenog vremena, studenti se nasumino prozivaju da daju odgovor na
odjeljensku raspravu u toku.
o Nakon odjeljenske rasprave, studenti pojedinano itaju odlomak.
o Evaluacija se obavlja tako to se od svakog studenta zatrai da popuni treu kolonu u
podjeljenom materijalu.
Vizuelna pomagala
o Studenti mogu da rade u grupama da razviju jedno od vie vizuelnih pomagala zasnovanih
na tekstu dok itaju.
284
o Vizuelni planeri obuhvataju vremenske linije, lanane nizove dogaaja, mape uma,
grafikone, koncepte, matrice, mape rijei, hijerarhijske mape, mape u obliku paukove
mree, mape u obliku riblje kosti, dijagrami slinosti i razlika, grafikoni miljenja i grafikoni
ciklusa dogaaja. Oni su opisani i prikazani u poglavlju Organizacija.
o Podjelite itavu studentsku grupu na grupe od po tri studenta.
1. Panja
i sluanje
o Svaki lan ita jednu treinu zadatka, zapisujui biljeke o kljunim idejama i propratnim
detaljima.
o Potom lanovi zajedno rade na razvijanju vizuelnog pomagala. Svi lanovi grupe bi
trebalo da crtaju dotini grafiki planer.
o Sljedi razgovor u odjeljenju i prikazivanje rezultata.
o Evaluacija moe obuhvatiti pisanje rezimea cijelokupnog teksta ili testiranje.
Kooperativno ispitivanje
o Za duze odlomke iz teksta ili tekst podjeljen na odjeljke, postavite pitanja kako biste
podstakli razumjevanje. Istraivaka pitanja daje predava.
o Nakon itanja odlomka ili odjeljka teksta i postavljanja pitanja, podjelite odjeljenje na male
diskusione grupe od po dva ili tri studenta. Oni rade kao tim za stvaranje odgovora, koji
se biljee na radnom papiru ili u grafikom obliku.
o Jedan lan svake grupe se odabira da podjeli odgovore grupe sa ostatkom odjeljenja.
o Sljedei odjeljak ili odlomak se ita, i nove grupe se obrazuju da bi odgovorile na
predavaevo pitanje.
o Ponovite proces dok tiav tekst nije proitan, starajui se da je svim studentima data
prilika da uestvuju u usmenoj diskusiji.
o Evaluacija moe biti u obliku ocjenjivanja individualnih prezentacija ili testa.
10. Razumijevanje
proitanog
Vizuelna pomagala
o Vizuelna pomagala mogu razviti grupe studenata nakon to je svaki student pojedinano
proitao tekst.
o Opet, postoje raznovrsni grafiki planeri koji se mogu koristiti. Predava moe odabrati
da zada svim grupama da popune isti oblik vizuelnog pomagala, ili moe zatraiti od
razliitih grupa da popune razliite grafike organizere za tekst.
o Neka studenti obave zadatak itanja. Zatim ih podjelite na grupe.
o Podjelite kopije modela vizuelnog pomagala svim studentima. Drugim rijeima, unapred
pripremite i iskopirajte model vizuelnog pomagala kako bi studenti imali samo da urede
i ispune informacije. Upotreba modela je naroito korisna ako studenti nisu ba vini
strategijama grafikog organizovanja.
o lanovi grupe rade kao tim kako bi organizovali i ispunili bitne informacije na vizuelnom
pomagalu.
Kontroverzni tekstovi
o Tekstovi o kontroverznim ili polemikim pitanjima plodno su tlo za uvoenje grafikih
planera u grupne aktivnosti. Kooperativno popunjavanje vizuelnih pomagala za tekstove
koji zahtjevaju izjanjavanje prua vrstu osnovu i most ka drugim odjeljenskim
aktivnostima kao to su debate i panel diskusije.
o Uvedite kontroverznu temu odlukom ili pitanjem.
o Podjelite grupu na manje grupe od po etiri studenta.
o Podjelite kopije teksta svakoj grupi. Jedan lanak bi trebalo da predstavlja afirmativnu
stranu pitanja a drugi bi trebalo da zastupa negativnu stranu. Upotreba dva lanka
pomae u izgradnji vjetina sinteze.
285
o Jedan par studenata u svakoj od grupa ita i obiljeava prvi lanak, a drugi par radi to
isto sa drugim lankom.
o Zatim svaka grupa poredi biljeke i odabira est ili osam glavnih pitanja iz lanaka na
koje e se usredsrediti.
1. Panja
i sluanje
o Pitanja se unose u grafiki organizer kao to je grafikon, dijagram slinosti i razlika ili
grafikon miljenja.
o Studenti se mogu ocjenjivati prema planeru ili svojim kolaborativnim vjetinama.
10. Razumijevanje
proitanog
286
o Predava moe zadati pisane zadatke kao to su radovi u kojima se iznosi stav ili eseji
zasnovani na tekstu.
o Studentima koji su promjenili miljenje moe se zatraiti podjele svoje poglede.
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
o Tekst bi se mogao proitati na asu ako je relativno kratak. Za due materijale, uputite
studente da obave itanje van asa.
3. Diskutujte o tekstu na asu.
o Odjeljenske diskusije usredsreene na dominantnu temu u tekstu prethodi debati.
Studenti bi trebalo da izbegavaju da iznose miljenja i zauzimaju stavove u ovoj fazi, ve
bi trebalo da ukratko ponove glavne ideje u tekstu.
4. Iznesite predlog.
o Predava iznosi kratak predlog zasnovan na kontroverznom pitanju i glavnoj temi
teksta. Aspekti za i protiv trebalo bi da budu jasni i oigledni. Napiite predlog na tabli ili
projektoru.
5. Podjelite odjeljenje na grupe.
o Studenti se djele u dva tima koji predstavljaju za i protiv stranu rasprave, ili mogu da
zauzmu stranu koju lino podravaju. Ta dva tima se dalje djele na male grupe.
6. Potraite dokaze u tekstu.
o Svaka grupa trai u tekstu dokaze koji podravaju njen stav. Radne tabele za prkupljanje
dokaza sa kolonama za broj strane, citate i komentare pomau studentima da organizuju
svoje misli i strukturiu argumente.
7. Osmislite uvodne izjave.
o Timovi za i protiv se ponovo okupljaju kako bi razmotrili ono to su otkrili. Dva ili tri
glasnogovornika za svaki tim koriste dokaze kako bi razvili trominutnu uvodnu izjavu koja
ukratko iznosi stav i dokaze koji ga podravaju. Ohrabrite studente da navedu brojeve
strana i specifine odlomke teksta.
287
8. Debatujte o temi.
o Rasporedite stolove i stolice tako da su timovi okrenuti jedan ka drugom. Predava igra
moderatora, ili se za tu ulogu moe odabrati jedan od studenata.
1. Panja
i sluanje
3 minuta
3 minuta
10 minuta
2 minuta
2 minuta
10 minuta
2 minuta
2 minuta
9. Evaluirajte debatu.
o Argumenti koje su predstavile obe strane biljee na tablu ili projektor predava ili za to odreen
student. Tim sa najvie argumenata koje drugi tim nije uspjeno eliminisao je pobjednik.
10. Razumijevanje
proitanog
Veina strategija razumjevanja proitanog u ovom poglavlju namenjene su za upotrebu pri itanju
udbenika, novinskih lanaka, knjievnih radova i drugih tradicionalnih itakih zadataka. Meutim, do
nerazumjevanja moe doi pri itanju uputstava za domai zadatak, laboratorijska uputstva ili uputstva za
ispit. U tim situacijama, druge strategije su potrebne.
Nedostatak razumjevanja pri itanju uputstava za zadatak esto nastaje iz jednog od ova dva
razloga: upotrebe nepoznatih termina ili upotrebe sloenih reeninih struktura.
Strategije za vokabular koje koriste pomone materijale (npr. rjenike) mogu biti uspjene za domae
zadatke ili laboratorijski rad, ali nisu odgovarajue za ispitna uputstva. Za ispite, isprobajte druge
strategije za vokabular kao to je analiziranje afiksa i korjena ili razmatranje kontekstualnih nagovjetaja.
Pored toga, vano je da budete upoznati sa znaenjima rijei koje se esto javljaju u ispitnim pitanjima.
Morate znati ta predava trai kada vam kae da opiete, objasnite, razmotrite ili navedete
informacije (vidite Ispitni eseji u poglavlju Polaganje ispita za vie informacija).
Kada se susretnete sa sloenim reeninim strukturama, pokuajte sljedee strategije. Prvo, razbijte
duge reenice na krae; zarezi su obino dobro mjesto za razdvajanje ideja. Zatim numeriite svaki
dio kako biste se osigurali da ete ispratiti sva uputstva. Jo jedan pristup je da podvuete sve
vane rijei ili izraze, odgovorite na jedan od dva ili odgovori moraju biti otkucani na primjer.
Ali iznad svega, PITAJTE! Najefikasniji pristup dvosmislenim uputstvima je da zatraite razjanjenje
od predavaa. On moe preformulisati nejasne reenice ili deifnisati rijei ako to zatraite.
288
Sastavite spisak novih rijei i njihovog prevoda, naroito ako se rijei esto koriste. Dodajte nove
stavke na spisak nakon svakog itakog zadatka. Voenje spiska umanjuje vrijeme provedeno u
traenju rijei u rjeniku.
Prepoznajte i koristite srodne rijei, tj. rijei u razliitim jezicima koje imaju isti korjen i stoga lie jedna
na drugu. Primjeri srodnih rijei u engleskom i panskom su confederacion i confederation i
por exemplo i for example.
1. Panja
i sluanje
Pregledanje naunih poglavlja prije nego to ih proitate poboljava razumjevanje i pamenje
materijala (D. Hurst, CAL). Ovaj proces vam pomae da stvorite mentalnu mapu koja se koristi kako se
italac kree kroz tekst. Mentalna mapa obuhvata optu strukturu teksta i koristi se za voenje studenta dok
ita. Mentalno povezujui tekstualne nagovjetaje, student moe bolje da prati tok ideja u tekstu i da otkriva
odnose izmeu pojedinanih informacija.
Pregledanje poglavlja
Glavni naslov
Proitajte prvo naslov poglavlja. To slui za aktiviranje opteg znanja o dotinoj temi.
Naslovi odjeljaka
Zatim proitajte naslove odjeljaka i podnaslove u poglavlju. To slui za podijelu materijala na logike jedinice
za uenje i aktiviranje specifinog prethodnog znanja.
Ilustracije
Pogledajte tabele, grafikone, dijagrame i druge ilustracije. Postarajte se da proitate njihove naslove i tekstove
ispod njih.
Termini
Zabiljeite nepoznate termine i potraite njihove definicije. Veina naunih tekstova ima glosare termina i
definicija na kraju knjige.
10. Razumijevanje
proitanog
Rezime
Proitajte rezime poglavlja. Rezime govori itaocu koje je ideje autor smatrao vanim.
Pitanja
Pregledajte pitanja na kraju poglavlja. Pitanja obino pokrivaju najvanije informacije u poglavlju.
Nepoznati materijal
Zapiite sve pojmove, definicije i termini koji su nejasni ili zbunjuju. Ako, nakon to je predava odrao
predavanje o tom materijalu, i dalje ne razumijete podatke, potraite pomo od predavaa, studenta asistenta
ili tutora.
Dok itate tekst
Biljeke na marginama
Izbegavajte upotrebu markera kad prvi put prolazite kroz tekst. Umjesto toga, koristite olovku ili hemijsku da
zapiete biljeke na marginama.
Obiljeavanje markerom
Ako apsolutno imate potrebu da obiljeavate markerom, uradite to pri drugom prelasku poglavlja, nakon to
je predava ispredavao taj materijal. U toj fazi bi trebalo da imate mnogo bolji oseaj ta je vano. Samo
najvanije informacije bi trebalo podvui markerom.
Problemi
Ako su dati primjeri problema, to je est sluaj u knjigama o fizici, pokuajte da ih sami rjeite. Ako ne moete
da rjeite probleme, vratite se i proitajte jo jednom tekst, a potom ponovo pokuajte da rjeite probleme. Jo
jednom, potraite pomo ako se izgubite. Primjeri problema u knjigama su obino vodii za itanje naunih
tekstova i kritikovanje istraivakih lanaka.
289
1. Panja
i sluanje
Ako se vodii za itanje ne mogu dobiti od predavaa, tutora ili iz radnih svezaka, studenti mogu
da sastave sopstvene koristei sljedee primjere kao smjernice. Primjeri elemenata vodia za itanje, koji se
mogu formulisati kao izjave ili pitanja, i dva popunjena vodia za itanje, dati su u nastavku. Vodii za itanje
su detaljnije obraeni u poglavlju Razumjevanje proitanog.
Primjeri elemenata vodia za itanje
Glavna iznesena ideja je _______________________
(ili Koja je glavna iznesena ideja?)
Ilustracije u tekstu pokazuju _______________________
(ili ta ilustracije u tekstu pokazuju?)
Primjeri glavne ideje su _____________________
(ili Koji su primjeri?)
Glavna ideja se moe podjeliti na __________________
(ili Koje su podjele glavne ideje?)
Formula za proraun ____________ je __________
ili
Koja je formula za proraun ________________?
10. Razumijevanje
proitanog
Vodi za itanje je napravljen za sljedei odlomak iz knjige za hemiju (REFERENCA). Primjer je za to kako
se vodi za itanje moe napraviti i popuniti za tekst iz prirodne nauke.
Vodi za itanje je napravljen za
sljedei odlomak iz knjige o sociologiji.
Primjer je za to kako se vodi za itanje
moe napraviti i popuniti za tekst iz
drutvenih nauka.
290
ODLOMAK:
Razliiti elementi kmbinuju se u stalnim i nepromjenljivim proporcijama kako bi
sainili jedinjenja. Na primjer, jedinjenje vode ima stalnu proporciju dva elementa:
11,9% vodonika na 88,1% kiseonika po masi. Jedinjenja se razlikuju od smjea,
u kojima dva ili vie elemenata moe biti prisutno u razliitim proporcijama. Morska
vodaa je smjea. Sastoji se od natrijuma, hlora, kalijuma, kalcijuma, sumpora,
magnezijuma i drugih supstanci rastvorenih u vodi, ali procenti svake od supstanci
razlikuju se od jednog mjesta do drugog. Jedinjenje vode sadri 11,9% vodonika i
88,1% kiseonika gdje god da ga naete.
Primjeri su
.
.
smjetanje
ivotinje: nisu umjela da govore, grizla su, grebala, reala i hodala etvoronoke; jela su travu,
halapljivo kidala meso, pila vodu lapui i pokazivala neosjetljivost na bol i hladnou (Henslin,
1995, str. 60).
Sociologija
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Predavai naunih predmeta esto trae od studenata da proitaju i ocjene istraivake lanke u
kolskim asopisima. Kuyper (1991) nudi podsjetnik koji e voditi studente kroz prces kritikovanja istraivakog
lanka. Dvadeset pitanja u podsetniku pokriva pet aspekata istraivakog rada: uvod, metode, rezultate,
diskusiju i pregled. tiklirajte ove elemente kako ih zavrite.
Dovoljno se odmorite kako ne biste bili u iskuenju da zaspite. Uklonite druge unutranje ometae.
291
Smanjite spiskove.
o Ako vidite spisak neega, pokuajte da se sjetite rijei ili izraza koji bi bio naziv itavog
spiska.
1. Panja
i sluanje
o Na primjer, ako ste vidjeli spisak poput oi, ui, vrat, ruke i noge, mogli biste da zamenite
sa dijelovi tela. Ili ako ste vidjeli spisak poput klizanje, skijanje i sankanje, mogli biste
da upotrebite izraz zimski sportovi.
o Ukratko, zamjenite nadreenim pojmom spisak predmeta ili radnji.
10. Razumijevanje
proitanog
Smanjite pasuse.
o Pasusi su esto meusobno povezani.
o Neki pasusi objanjavaju jedan ili vie drugih pasusa. Drugi pasusi prosto proiruju
informacije iznesene u prethodnim pasusima. Neki su potrebniji ili vaniji od drugih.
o Odluite koje pasuse treba zadrati, koji mogu biti obrisani a koji se mogu udruiti sa
drugima.
292
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Nedostatak razumjevanja moe utzrokovan nezainteresovanou za materijal koji se ita. Svi detalji
o stvaranju zainteresovanosti za tekstove i druge materijale obraeni su na drugom mjestu (vidi odjeljak
Stvaranje zainteresovanosti u poglavlju o motivaciji), ali osnovne ideje su sljedee:
Novina.
o Uinite itaki zadatak svjeijim igranjem uloga ili pretvaranjem da ste predava.
Raznovrsnost.
o Dopunite itaki zadatak drugim izvorima informacija o temi: druge knjige, asopisi,
magazini, novine, filmovi, televizijski programi i radio emisije.
Relevantnost.
o Razmotrite kako je tekst relevantan za va sopstveni ivot. Kako je povezan sa prolim
iskustvima?
Personalizovanje.
o Personalizujte materijal tako to ete ga povezati sa uvjerenjima i stvarima od linog
interesa.
Upotreba informacija.
o Aktivno upotrebite informacije razmiljajui, piui i razgovarajui o njima.
Primjena informacija.
Rad sa drugima.
o Radite sa drugim studentima na zavravanju i/ili obnavljanju itakih zadataka.
293
1. Panja
i sluanje
Indeksne kartice
o Nedostatak koncentracije esto dovodi do regresije, ili zaboravljanje onoga to je
proitano. Kako bi se umanjila zastupljenost regresije, koristite indeksne kartice veliine
7 x 12 cm (ili lenjir, olovku, prst) koje ete pomjeriti red po red kroz tekst. Ili, koristite
indeksne kartice da pokrijete ono to ste ve proitali kako biste uvidjeli koliko puta se
kartica mora pomjeriti kako biste se sjetili onog to je proitano.
Uklonite ometae
o Uklonite spoljanje ometae odabirom odgovarajuim mjesta za itanje: tiho, sa
prosjenom temperaturom, udobno ali ne previe udobno. Izbjegavajte televizore, radio
aparate, razgovore, prozore i vrata. Uklonite spoljanje ometae motivisanjem sebe,
stvaranjem zainteresovanosti za temu i ohrabrujuim razgovorom sa samim sobom.
Starajte se o zdravlju
o Uravnoteena ishrana i prikladan odmor su vani za ouvanje dobrog zdravlja i
sposobnosti koncentrisanja na itake zadatke.
10. Razumijevanje
proitanog
Koristite nagrade
o Postarajte se da nagradite produktivnost. Odredite ciljeve za obavljanje itakih zadataka
i potom nagradite sebe kada ih ispunite.
Pomjeajte
o itanje u kratkim vremenskim intervalima omoguava vam da ostanete usredsreeni
na zadatak. itajte 20-30 minuta, napravite pauzu i itajte jo 20-30 minuta. Mjenjajte
predmete kako biste ouvali zainteresovanost i koncentraciju.
Budite aktivni
o Pasivni itai koriste samo oi tokom itanja. Moe im biti tee da se potpuno koncentriu
na zadatak nego aktivnim itaima koji koriste vie od jednog ula. Vodite biljeke dok
itate (vidi Vaenje biljeaka iz udbenika za ideje). itajte naglas sebi ili sluajte
audio-snimke materijala za itanje (pogledajte Knjige na traci).
Svi detalji o strategiji sinopsisa u 60 sekundi se mogu nai u poglavlju Panja i sluanje.
294
1. Panja
i sluanje
Radite sa drugima
o Razvijte sistem podrke za obavljanje tekih ili nezanimljivih itakih zadataka. Radite
sa drugim studentima, itajui na sjmenu, rezimirajui i predajui materijal za itanje.
Potraite motivacionu podrku od lanova porodice, prijatelja, trenera i predavaa.
Relevantnost
o Razmotrite kako je tekst relevantan za kurs, za vau akademsku karijeru ili ivot. Zato
su dotine informacije vrijedne? Kako ete ih upotrebiti u budunosti? Kako su povezane
sa vaim linim iskustvima i uvjerenjima?
295
1. Panja
i sluanje
5. Preskoite rije
o Moda je u odreinim situacijama najefikasnije preskoiti nepoznatu rije ukoliko to nee
dovesti do zbunjenosti ili nedostatka razumjevanja kljunih reenica ili cijelih pasusa. Ako
rije djeluje nebitno, jednostavno je preskoite.
6. Iskustvo
o Zapamtite da se nepoznate rijei najbolje shvataju kroz razliita iskustva. Stoga, kako
biste postojano unapreivali svoje poznavanej rijei, esto itajte s namjerom da nauite
nove rijei.
Tip rijei: da li je rije upotrebljena kao imenica, glagol, pridjev, prilog, itd.?
Okolne rijei: druge rijei u reenici mogu pruiti nagovjetaje za znaenje rijei.
o Imenica (-e) u reenici mogu pruiti nagovjetaj za znaenje glagola. Na primjer,
vidovnjak je koristio kristalnu kuglu za proricanje budunosti.
10. Razumijevanje
proitanog
o Glagol (-i) u reenici mogu pruiti nagovjetaj za znaenje imenice. Na primjer, djeca su
plivala u prozrano plavoj laguni.
o Imenice i glagoli mogu pruiti nagovjetaje za znaenje neke druge rijei u reenici. Na
primjer, Justin je zabiljeio svoje putne planove u itinerer.
Data su etiri primjera koji primenjuju principe kontekstualnih nagovjetaja (D. Applegate, CAL).
Sjedio je, a mrtvi su bili oko njega u Hadovom domu sa njegovim irokim portalima, neki su sjedili
a neki stajali, dok je svaki pitao sudiju za odluku (Homer, Odiseja).
o
o
o
o
o
o
296
Zevs je bio jedini krivac i niko drugi, zato to je mrzeo danajske domaine tako silno, i izazvao
vau propast (Homer, Odiseja).
o rije je upotrebljena kao prilog
1. Panja
i sluanje
... ne marimo nimalo za vae slutnje, potovani gospodine; nee se ostvariti, i zbog toga ete
ispasti samo jo vea tetoina nego to ste bili (Homer, Odiseja).
o rije je upotrebljena kao imenica u mnoini
o rije se tie budunosti budui da se nee ostvariti
o ima neeg negativnog u vezi sa tom rijeju zato to e zbog nje neko ispasti tetoina
o rije moe oznaavati pretnje ili predvianja
o rjenika definicija slutnji je predvianja
10. Razumijevanje
proitanog
Strategija je namjenjena upotrebi pri uenju opteg vokabulara, ali se moe modifikovati tako da
obuhvati i termine vezane za kontekst koji se esto pojavljuju, bez definicija, u strunim novinskim lancima.
Nakon to ju je opisao i ilustrovao fasilitator, strategiju mogu koristiti studenti samostalno. Ovde su data
neznatno modifikovana uputstva za Poindexterov pristup.
1. Odaberite materijal za itanje.
o Fasilitator odabira dio teksta pomou kog se objanjava strategija i za nju daje primjer.
Tekst moe biti poglavlje iz knjige ili novinski lanak.
2. Odredite rijei za vokabular.
o U okviru odabranog teksta, odredite rijei pri ijem definisanju bi studenti mogli imati
tekoa. Broj odabranih rijei zavisie od koliine vremena odreene za ovu grupnu
aktivnost, duine teksta i nivoa teine teksta.
3. Napravite radnu tabelu.
o Napravite radnu tabelu koju studenti mogu da popune kasnije na asu. Trebalo bi da
ima etiri kolone: nepoznate rijei, pretpostavljeno znaenje, kontekstualno znaenje i
rjeniko znaenje. Prepiite tabelu na tablu ili projektor.
Nepoznata rije
zefir
Pretpostavljeno znaenje
Kontekstualno znaenje
* mala ivotinja
* zvuk
* boginja
* mala ivotinja
* povjetarac
Rjeniko znaenje
lagan, blag povetarac
297
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
298
3. Konsultujte spisak djelova rijei kako biste pronali znaenja tog prefiksa, sufiksa i/ili korjena.
Sastavite sopstveni spisak dodatnih djelova rijei koji su specifini za temu o kojoj itate. Na
primjer, studenti biologije e moda morati da naprave svoj spisak sa uobiajenim sufiksima kao
to su -cist ili blast i prefiksima kao to su neuro- i endo-.
4. Koristite djelove rijei da predvidite znaenje rijei.
5. Provjerite svoje deifrovanje u kontekstu rijei.
1. Panja
i sluanje
Antonimi su rijei koje predstavljaju suprotnost neke druge rijei. Na primjer, neki antonimi za tuan
su srean, radostan, veseo i razdragan.
Sinonimi, sa druge strane, rijei su koje su sline po znaenju nekoj drugoj rijei. Na primjer, sitan,
malen, zdepast, mali su sinonimi za nizak.
Apsolutne suprotnosti su slien antonimima, ali postoji samo jedna tana suprotnost za svaku od
rijei. Ne postoje razliite nijanse ili nivoi razliitosti izmeu rijei. Na primjer, svijetao, blijed,
sjajan su antonimi za crn, ali bijel je apsolutna suprotnost.
Analogije obuhvataju poreenje znaenja jedne rijei sa drugom rijei slinog znaenja. Na primjer,
jevrejska sinagoga je poput hrianske crkve.
Dajemo dva primjera koji primenjuju ove pristupe uenju vokabulara (D. Applegate, CAL):
10. Razumijevanje
proitanog
Koraci u NZPVCS stratefgiji, koju mogu koristiti studenti sami ili uz pomo fasilitatora su:
299
Zamislite sliku.
o Stvorite u mislima sliku znaenja tog termina.
o Opiite sliku pomou pravih rijei.
1. Panja
i sluanje
Samotestirajte se.
10. Razumijevanje
proitanog
Izdvojite prefiks.
Odvojite sufiks.
Provjerite sa nekim.
Pokuajte sa rjenikom.
Povratne privredne krize prolih vremena bile su potpuno nepotrebne i sad im se ne doputa
da se pojave, ali se drugi, isto tako krupni poremeaji mogu pojaviti, i odista se pojavljuju, a da ne ostave
politikih rezultata, jer ne postoji nain na koji bi nezadovojstvo moglo postati jasno izraeno (iz romana
1984 Dorda Orvela).
Povratne
ontekst
o Prvi korak je razmotriti kontekst rijei.
o U kom okruenju se rije pojavljuje? Kako je rije upotrebljena? Na osnovu ostatka
reenice ili pasusa, ta bi trebalod da rije znai kako bi tekst imao smisla?
300
Struktura
o Razbijte rije na manje djelove i potraite poznate prefikse, korjene rijei i sufikse.
1. Panja
i sluanje
o Moete li se sjetiti drugih rijei ija znaenja poznajete a koja sadre te elemente rijei?
o Vie informacija o elementima rijei moe se nai na drugim mjestima u ovom poglavlju.
Zvuk
o Analizirajte rije fonetski tako to ete je razbiti na jedinice zvuka. Da li su vam neki od
zvukova poznati?
Rjenik
o Ako ovi metodi ne pomognu, konsultujte rjenik.
10. Razumijevanje
proitanog
Za igru vokabulara vai pet osnovnih pravila (Ruddiman, 1993, str. 400).
Svaki student je odgovoran za jednu rije svake nedelje koja e biti predstavljena na za to odreeni
Dan vokabulara.
Rije mora biti iz stvarnog svijeta (tj. bez rjenikih rijei i bez izmiljenog jezika iz tekstova naune
i epske fantastike), iz neega to je student proitao (asopisi, romani, udenici) ili uo. Ne smiju
se koristiti vlastita imena.
Studenti bi trebalo da mogu da ispriaju kako je rije iskoriena u kontekstu i da daju izvor.
Koristi se sistem poena za raunanje uspjeha u igri. Odjeljenje kao cjelina sastavlja tabelu poena
svake nedelje. Rezultat poinje od nule. Odjeljenje zarauje pet poena za svaku rije koju nastavnik
ne zna i za svaku rije koju studenti tano definiu. Ojdjeljenje gubi pet poena ako neko od studenata
ne donese rije. Nakon to se sakupi vei broj poena, na primjer 100, odjeljenje biva nagraeno.
Koraci u igri vokabulara su ( Ruddiman,1993).
301
o Kako svaki od studenata predstavlja svoju rije, grupa koristi rjenik da provjeri njeno
znaenje, afikse, korjene i etimologiju. Takoe razmatraju i kontekst rijei.
o Rijei koje se ne poklapaju sa pravilima igre bivaju eliminisane. U velikim studnetskim
grupama, svaka manja grupa odabira jednu rije koju e predstaviti fasilitatoru.
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
7. Provjerite definicije.
o Student ili grupa koja je ponudila rije ita definiciju iz rjenika. Etimologija se provjerava
i povezuje sa definicijom.
8. Zabiljeite poene.
o Poeni se biljee po potrebi.
o Za rijei sa viestrukim definicijama, kontekst se koristi za utvrivanje tane upotrebe.
9. Grupna diskusija.
o Istorija rijei, istorijske definicije i druga pitanja se razmatraju u odjeljenju. Razmatraju se
srodne rijei. Sinonime i antonime nudi fasilitator ili studenti. Analogije se mogu koristiti
ako je potrebno.
10. Zabiljeite spiskove rijei..
o Nakon svake runde, fasilitator sastavlja spisak rijei, djelova rijei, etimologija, srodnih
rijei i definicija koji treba iskopirati i podjeliti svakom studentu.
o Prednost toga da ovo obavlja fasilitator je u tome to su, nasuprot tome da studenti sami piu
biljeke, tanost i potpunost osigurani i to omoguava studentima da budu spontaniji.
11. Ocjenite studente.
o Studenti se mogu ocjeniti putem testiranja sastavljenom od kratkih pria ili reenica sa
rijeima ije se definicije trae.
o Studentima se mogu dati liste rijei i od njih zatraiti da napiu kratku priu, ili mogu raditi
u grupama u kojima svaki student pie jedan dio prie.
o Trebalo bi u ocjenama naglasti sposobnost tane upotrebe novog vokabulara, prije nego
same ocjene.
302
1. Panja
i sluanje
Prije itanja teksta, studenti prouavaju odreen broj tekih ili novih rijei koje se mogu nai u
odlomku. Broj rijei e zavisiti od duine teksta, nivoa teine i vremenskih ogranienja.
Svaki student u svakoj grupi ima obavezu da biljei sve rijei i njihove definicije na sopstveni papir.
Pogledajte strategije za vokabular u ovom poglavlju za ideje za definisanje novih rijei.
Potom se od studenata trai da nacrtaju sliku koja ilustruje neki odnos izmeu dva od datih termina.
Studenti u svakoj grupi bi trebalo da koriste razliite parove rijei.
Svaki student potom objanjava svoj vizuelni prikaz ostatku svoje grupe.
10. Razumijevanje
proitanog
Predajte vokabular vezan za nov predmet-temu u kontekstu i prije nego to studenti prvi put
proitaju novi materijal; to je obaveza svih nastavnika.
Objasnite nove rijei u smislu strukturne analize prefiksi, korjeni, sufiksi kad god je to mogue. Na
ovaj nain studenti e nauiti porodice rijei, a ne samo nekoliko novih krupnih rijei za taj dan.
303
1. Panja
i sluanje
Nauite studente konanim oblicima ili emama za saeto iznoenje definicija; sljedee su
pogodne za najvanije vrste rijei.
o Imenice
Navedite rije, kojoj klasi pripada i kako se razlikuje od drugih rijei u toj klasi. Na
primjer, Pisai sto je komad nametaja koji se koristi za pisanje i skladitenje.
Potom, kako biste izotrili definiciju, suzite klasu. Na primjer, Pisai sto je komad
kancelarijskog ili kolskog nametaja koji se koristi za pisanje i skladitenje.
o Glagoli
Koristite infinitiv praen sinonimom ili reenicom. Na primjer, Ratifikovati znai
odobriti.
o Pridjevi
Koristite biti sa pridjevom, praen sinonimom ili reenicom. Na primjer, Biti
iscrpljen znai biti izmoren.
o Prilozi
Koristite glagol u infinitivu i prilog, praen sinonimom ili reenicom. Na primjer,
Brzo hodati znai kretati se velikom brzinom.
10. Razumijevanje
proitanog
Poduite studente kako da svjesno koriste vane kontekstualne nagovjetaje koje su upotrebili
autori; povremeno odvojite vrijeme da vjebate ovu vanu vjetinu sa cijelim odjeljenjem. Upamtite,
studenti neete uvijek pored sebe imati vas i/ili rjenik kada itaju!
Poduite studente sistemu ili strategiji za deifrovanje nepoznatih rijei. Nekoliko takvih rjenikih
strategija, kao to su OIOUIPP i KSZR, razmotrene su na drugim mjestima u ovom poglavlju.
304
Neka vam definicije ne budu tee od rijei koej treba definisati. Paljivo odaberite rijei u definiciji
i primjere nieg (konkretnijeg) nivoa apstrakcije.
Nemojte zanemariti razliite naine pristupanaj defincijama. Analogija je dobar nain da se doe
do znaenja; isto vai povremeno i za traenje antonima, prije nego za stalno traenje sinonima. Za
mnoge rijei, postavljanje apsolutne suprotnosti je najbolji nain da se da definicija.
Strategije za itanje obraene u nastavku ovog poglavlja zamiljene su da pomognu stundetima
da bolje razumiju organizaciju informacija u tekstu i da prue efikasne pristupe za obraivanje sadraja
teksta. Prvi odjeljak o organizaciji udbenika koristan je uvod za onu prvu namjenu, dok se preostale
stategije bave ovom drugom namjenom.
Mnoge od strategija prate istu osnovnu emu koraka, samo sa razliitim nazivima, tako ete naii
na dosta redundantnih podataka pri njihovom pregledanju. Ovo ponavljanje, meutim, dobar je pokazatelj
vanosti dotinih procedura za poboljavanje razumjevanja proitanog.
1. Panja
i sluanje
Neke od strategije su zamiljene da ih koriste predavai, ali veina je razvijena tako da ih
upotrebljavaju studenti i drugi.
10. Razumijevanje
proitanog
Unutar svakog odjeljka teksta oznaenog podnaslovom, autor proiruje glavnu ideju obraenu u
tom odjeljku. Vrlo esto, svaki pasus iznosi jedan detalj koja podrava glavnu ideju odjeljka. Primjeri, statistike,
citati, datumi i drugi podaci obino sainjavaju opise.
Dodatne informacije koje se mogu nai u poglavlju udbenika su ciljevi, spisak vokabulara, pitanja
za obnavljanje, pitanja za diskusiju i predloena literatura.
Ciljevi, navedeni na prvoj strani poglavlja, objanjavaju svrhu teksta i mogu se koristiti u pripremi za
itanje i ocjenjivanju razumjevanja nakon itanja.
Spisak vokabulara, na kraju poglavlja, sumira vane termine uvedene u poglavlju. Mogu se koristiti
za ocjenjivanje razumjevanja teksta.
Pitanja za obnavljanje na kraju poglavlja testiraju itaoevo poznavanje sadraja teksta kako bi
obezbedila razumjevanje.
Pitanja za diskusiju na kraju poglavlja idu jedan korak dalje, podstiui itaoca da povee nove
podatke sa prethodnim znanjem i iskustvima i da obradi ili primjeni informacije na nove naine.
Veina tekstova ima glosare na kraju knjige. Glosar je dragocjen izvor za traenje definicija rijei upotrebljenih
u tekstu a vezanih za specifian kontekst.
Specifini organizacioni stilovi
Studentsko razumjevanje itakih zadataka moe se pospjeiti upoznavanjem sa uobiajenim
stilovima organizacije udbenika. Prepoznavanje naina na koji su podaci organizovani olakava
identifikovanje glavnih pojmova u tekstu zato to italac moe da zna ta da oekuje.
305
itaoce bi trebalo upozoriti da jedan tekst, poput novinskog lanka ili udbenikog poglavlja, moe
sadrati informacije ureene u vie od jednog stila organizacije. Budite pripremljeni da menjate brzine u okviru
istog teksta. Sljedei opisi specifinih organizacionih stilova pripadaju Tviningu ( Twining,1991, str. 117).
1. Panja
i sluanje
Slinosti-razlike
o Tekstovi koji iznose slinosti -razlike obrauju dve strane ili dva pristupa temi.
o Glavne take obe strane mogu biti prikazane odvojeno. Na pimjer, razmatranje ciljeva,
vostva, jaih i slabijih strana Sjevera u Graanskom ratu moe pratiti razmatranje istih
tih elemenata kod Juga.
o Ili, obadvije strane nekog velikog problema mogu biti predstavljene jedna po jedna. Na
primjer, tekst iz biologije moe razmatrati pretpostavke evuliocne teorije i kreacionizma, a
potom ciljeve obeju teorija, osnovne principe obije teorije, jae i slabije strane obije teorije.
o Stil slinosti-razlike moe biti obiljeen ovim kljunim rijeima i izrazima: poput, slino,
istovremeno, analogno, nasuprot, ali, meutim, prije nego i sa druge strane.
Glavne take
o Neki tekstovi ili dijelovi teksta, poput uvoda i rezimea, ureeni su prema glavnim takama.
o Kljuni izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: glavne take su, postoji nekoliko razloga zato,
najznaajniji je, najvanije, posebno i primarna svrha je.
Uzrok-posljedica
o Organizacioni stil uzrok-posljedica predstavlja neku temu ili pojavu i zatim nudi
objanjenja za nju. Na primjer, razmatranje teorije velikog praska ili velieke depresije
moe biti ureeno prema uzroku i posljedici.
o Kljune rijei i izrazi ovog stila su: zato to, razlozi za, izvor toga, dovelo je do, stoga,
usljed toga, kao posljedica toga.
10. Razumijevanje
proitanog
Problem-rjeenje
o Matematiki, statistiki i raunovodstveni tekstovi su esto ureeni u stilu problem-rjeenje.
o Kod ovog oblika organizacije, za objanjenjem novog pojma sljedi problem i rjeenje koji
ga ilustruju.
o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na u nizu ili prema vremenskom sljedu ureene podatke
su: prvi, drugi, potom, za tim sljedi, naredni, nakon, prvi korak i konano.
Nabrajanje (enumjeracija)
o Podaci ureeni u enumjeracionom stilu ureeni su prema tematskom redu. Takvi tekstovi
mogu podsjeati na katalog ili detaljan spisak glavnih taaka i propratnih detalja. Poglavlje
koje obrauje uzroke Prvog svijetskog rata moe biti ureeno u enumjeracionom stilu.
o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na enumjeraciju su: prvo, takoe, pored toga, jo jedan,
potom i konano.
Primjeri i ilustracije
o Kod ovog stila organizacije, svaka glavna taka je praena primjerima i ilustracijama
koje se na nju odnose. Na primjer, tekst o tipovima stijena obuhvata primjere i fotografije
svakog od njih.
o Kljune rijei i izrazi koji ukazuju na ovaj stil su: na primjer, ilustracije radi, zamislite,
tanije i primjer za to je.
306
1. Panja
i sluanje
1. Usvajanje 14. amandmana u junu 1866. praeno je udruenim naporom da se primoraju junjake
drave da ga ratifikuju uslovljavajui njegovim prihvatanjem ponovni ulazak u savez.
___________________
Tekstualni nagovjetaji:
2. Voenje knjiga je tek mali, jednostavan ali vaan dio raunovodstva. Raunovodstvo, sa druge
strane, obuhvata osmiljavanje informacionog sistema koji ispunjava potrebe korisnika.
___________________
Tekstualni nagovjetaji:
3. Budui da je potranja za elikom izvedena potreba, menadment nije uspio da shvati industrije u
velikom porastu, kao to su telekomunikacije, nisu veliki potroai elika.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
4. Sistemi organa u ljudskom tijelu su cirkulacijski, digestivni, endokrini, limfni, miini, nervni,
reproduktivni, skeletni i mokrani sistem.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
10. Razumijevanje
proitanog
5. Glavni razlog za uenje raunovodstva jeste sticanje znanja i vjetina sa kojima se moe uestvovati
u vanim ekonomskim odlukama.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
6. Naroito vaan federalni doprinos ekonomskom porastu u doba nakon Graanskog rata bila je
povoljna poreska politika.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
7. I dendriti i akson neurona prenose informacije u obliku nervnih impulsa.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
8. Nakon 1870-ih, tarifa je rasla praktino bez prestanka sve do dvadesetog vijeka.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
9. Visoka itkost granitne lave nastaje zbog visokog procenta silicijum-dioksida.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
307
10. Nakon to se hromozom udvoji i podjeli, elija se djeli na dve erke-elije sa istim genetskim
materijalom.
____________________
Tekstualni nagovjetaji:
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Sljedea radna tabela se moe koristiti za evaluaciju organizacije odreenog udbenika.
Razjanjavanje organiazcije knjige pomae studentima da naprave razliku izmeu svrha i glavnih ideja i da
razumiju informacije dok itaju .
PREGLED UDBENIKA za
________________________________
(naslov knjige)
SADRAJ:
Kako su poglavlja ureena?
_____ u nizu
_____ hronoloki
_____ tematski
_____ drugo _____________________
REZIME POGLAVLJA/JEDINICE:
Napiite u jednoj reenici rezime svakog poglavlja i/ili jedinice.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10.
308
.
.
.
.
.
.
.
.
.
POMAGALA ZA UENJE:
Koja pomagala za uenje se mogu nai u knjizi? U kom poglavlju?
U knjizi
o
o
o
o
1. Panja
i sluanje
_____ glosar
_____ bibliografija
_____ apendiksi
_____ drugo _______________
U poglavljima
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
10. Razumijevanje
proitanog
VIZUELNA POMAGALA:
Koju ulogu imaju vizuelna pomagala?
DODATNI MATERIJAL:
Koji dodatni materijal je dostupan u knjizi?
Pregledanje poglavlja ili kratkog lanka bi trebalo da potraje ne vie od nekoliko minuta. Kod
309
pregledanja, student ita samo prvu reenicu svakog pasusa. Nakon pregledanja teksta, italac se prisjea
svega i odreuje najvanije take. Zatim postavlja cilj za taj zadatak i planira kako da obavi intenzivno itanje
cijelog dokumenta u sporijem ritmu.
1. Panja
i sluanje
Pregledanje se moe koristiti zajedno sa drugim itakim strategijama opisanim u ovom poglavlju.
10. Razumijevanje
proitanog
Strategija kreativnog mapiranja je korisna zato to je usmjerena na vane sposobnosti pamenje
podataka i razabiranje i razumjevanje odnosa meu idejama. Pored toga, vizuelni prikazi su naroito korisne
za manje vjete itaoce, koji esto imaju tekoa u organizovanju informacija iz teksta koji itaju (Naughton,
1993-1994, str. 324). Budui da dananji studenti imaju iskustva u prikupljanju znaenja iz raznovrsnih
vizuelni medija, poput muzikih spotova i reklama u asopisima, trebalo bi da se pronau u ovoj strategiji
i da brzo njome ovladaju. Jo jedna prednost kreativnog mapiranja je zainteresovanost i lino ukljuivanje
koje ona stvara. Vizuelna slika sama moe esto da stimulie kritiko miljenje i da podstakne ponovno
itanje teksta. Poto su studenti eljni da popune ojdeljke na svojim mapama, esto e ponovo itati tekst u
potrazi za ili bukvalnim informacijama ili onim iz kojih mogu izvui zakljuke (Naughton, 1993-1994, str. 324).
Autor takoe zapaa da je prednost kreativnog mapiranja u odnosu na tradicionalne mape rijei u tome
to sastavlja mape ne povezuje prosto ideje grafo-fonemski ili ak sintaksiki, ve ih takoe povezuje i na
grafiko semantiki nain (Naughton, 1993-1994, str. 325). Konano, ali moda i najvanije, kreativna mapa
nudi konrektan vizuelni pokazatelj razumjevanja ili njegovog nedostatka. Stoga, iako kreativno mapiranje na
garantuje razumjevanje, moe jasno da ilustruje kada je razumjevanje nepotpuno i koje ideje iz teksta su
proputene (Naughton, 1993-1994, str. 326).
2. Razvijte sliku.
o Kategorije koje odgoavraju glavnim idejama prikazuju sekao razliiti odjeljci slike. Naslovi
u tekstu mogu pruiti nagovjetaje za prepoznavanje glavnih ideja.
o Propratni detalji za svaku glavnu ideju biljee se na odgovarajuim dijelovima mape. Oni
mogu obuhvatiti imena, datume, deficinije ili statistike.
310
Naughton (1993-1994) nudi sljedei primjer strategije kreativnog mapiranja. Zasnovan je na lanku,
Smrt nepotopivog Titanika, koji se moe nai u knjizi Katastrofe! .
Vizuelni prikaz oslikava autorovu glavnu poruku, da je potapanje ovog broda usljed sudara sa
ledenim brijegom dovelo do gubitka velikog broja ivota. Pet glavnih ideja vezanih za ovu tezu
su prepoznate i prikazane kao odvojeni dijelovi slike: uzroci nesree, posada, preiveli, poginuli i
Karpatija (spasilaki brod).
Uzroci su slikovno predstavljeni ledenim brijegom, a posada gomilama na brodu. Ideje vezane
za preivele su predstavljene amcem za spasavanje, dok voda ispod slike Titanika koji tone
predstavlja poginule. Slika manjeg broda predstavlja spasilaki brod. Propratni detalji za svaku od
ovih ideja su zabiljeeni na odgovarajuim odjeljcima ove vizuelne slike.
Slika takoe pokazuje asocijacije sa prethodnim znanjem. Na primjer, ledeni brijeg, glavni uzrok
nesree, ilustruje se sa veim dijelom leda ispod nivoa mora. Drugi sakriveni uzroci koji su
doprinjeli potapanju prikazani su ispod vode.
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
Strategiju medijacijske nastave teksta (MIT) razvili su Neal i Langer (1992) a ona nudi nastavnicima
uoptenu emu za planiranje zadataka vezanih za itanje u raznovrsnim predmetnim oblastima. Ovaj pristup
uzima itanje kao proces koji se odvija u tri faze: prije, tokom i nakon.
MIT nudi nekoliko prednosti u odnosu na druge pristupe nastavi sadrajnog itanja, kao to su SQ3R
i usmjerena itaka aktivnost (directed reading activity DRA). Medijacijska nastava teksta je osmiljena da
bude dovoljna iroka da se moe primjeniti na bilo koji predmet, od prirodnihnauka do muzike i istorije. Ona
je i fleksibilna utoliko to obuhvata veliki broj strategijskih izbora, zbog ega je lako prilagodljiva razliitim
ciljevima, prolim iskustvima i nivoima vjetine predavaa i uenika. MIT takoe pomae u razjanjavanju
predavaevih odgovornosti.
311
MIT paradigma
FAZA ITANJA CILJ ITANJA
PROCES
RAZUMJEVANJA
Pripravnost
1. Panja
i sluanje
|
|
|
|
|
PRIJE ITANJA |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TOKOM
ITANJA
10. Razumijevanje
proitanog
NAKON
ITANJA
312
* ispitivanje
Aktivira prethodno znanje * brejnstorming
Pokree istraivanje
* postavljanje problema
* igranje uloga
Predvia sadraj
Konstruie znaenje
Shvatanje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nadgleda razumjevanje
Obrauje ideje
Retencija
|
|
|
|
|
|
Primjenjuje znanje
* istraivanje ideja
* demonstracija ili
eksperiment
Vodi studente
* semantiki organizeri
* izgradnja znaenja
rijei
* postavljanje pitanja
svrhe
* strukturirani pregledi
* odgovaranje na
pitanja svrhe
* provjeravanje
predvianja
* zavravanje vodia za
uenje
Prua vostvo
Prua vostvo
Primjeri primjena MIT strategije preuzeti su iz Neal i Langer (1992, str. 229).
Predmet: Hemija
TEMA: Uvod u pojam materije
1. Panja
i sluanje
PRIJE ITANJA
o Ispitivanje: pitajte Od ega je sve sainjeno? Da li je sve jedinstveno? Ili mislite da
postoji samo nekoliko tipova supustanci od kojih je sve ostalo sainjeno?
o Demonstracija: prikaite balsa-drvo koje gori i objasnite kako su Grci mislili da je sve
sainjeno od zemlje (pepela), vazduha (dima) i vode (zgunjavajua para).
TOKOM ITANJA
o Vodi za uenje: neka studenti odgovore na selektivan vodi za itanje dok uestvuju u
ispitivanju.
o Ispitivanje: razgovarajte o idejama, koristei proceduru itanja i ispitivanja u maloj grupi.
NAKON ITANJA
o Rezimiranje: uputite studente da rezimiraju glavne ideje i razmotre svoje dnevnike uenja.
o Eksperiment: dajte uputstva za propratni laboratorijski eksperiment.
PREDMET: muzika
TEMA: uvod u drvene duvake instrumente
PRIJE ITANJA
o Demonstracija: pokaite i svirajte razliite drvene duvake instrumente. Pitajte ta svi
oni imaju zajedniko?
10. Razumijevanje
proitanog
TOKOM ITANJA
o Odgovaranje na pitanja svrhe: neka studenti pronau informacije i usmeno odgovore na
pitanja svrhe.
o Pisanje biljeaka: ukaite studentima gdje da dodaju ideje semantikom organizeru.
NAKON ITANJA
o Pisanje odgovora: neka studenti i napiu u svojim muzikim biljekama odgovore na
sljedea pitanja: Koje su odlike drvenih duvakih instrumenata? Koji instrument vam se
najvie dopada? Zato?
o Projekat: podjelite spisak muzikih dijela u ijem izvoenju uestvuju drveni duvaki
instrumenti. Uputite studente da rade u parovima, odaberu tri dijela za sluanje i odrede
koji su drveni duvaki instrumenti ukljueni.
313
1. Panja
i sluanje
PRIJE ITANJA
o Brejnstorming: pitajte ta vam pada na pamet kada ujete rijei kantri sving?
o Demonstracija: proite kroz osnovne korake kantri svinga.
o Graenje znaenja rijei: kroz diskusiju, pruite studentima definicije glavnih termina;
neka studenti unesu nove rijei u svoje rjenike i definiu svaku od njih sopstvenim
rijeima.
TOKOM ITANJA
o Ocjenjivanje tanosti predvianja: na osnovu prouavanja rijei, recite studnetima da
predvide glavne ideje koje e se proitati za svaki odjeljak teksta, Nauiti kantri sving.
Uputite studente da proitaju svaki odjeljak kako bi odredili tanost svojih predvianja.
Razmotrite ideje svakog odjeljka i poveite ih sa demonstracijom.
NAKON ITANJA
o Pojekat/kreativni rad: uputite studente da se podjele u parove kako bi vjebali korake
kantri svinga. Neka osmisle sopstvene korake i prikau svoje plesove odjeljenju.
10. Razumijevanje
proitanog
IIRO oznaava istraivanje, ispitivanje, itanje, recitovanje i obnavljanje . Ova strategija je nezavisan
metod uenja koji pomae studentima da razumiju organizaciju i znaenje pisanih tekstova. To je procedura u
pet koraka sa ciljem da se itanje uini aktivnijim i da se pobolja studentovo razumjevanje itakih zadataka.
Obezbeujui strukturu i konkretan plan djelovanja, IIRO ojaava studentove vjetine i prua oseaj kontrole
na zadacima itanja. A time to zahtjeva od studenta da pogledaju tekst nekoliko puta i obrade podatke na
nekoliko naina, IIRO poboljava biljeenje novih informacija u pamenje i njihovo prisjeanje.
Jedna od prednosti IIRO je ta to se moe koristiti za itake zadatke u gotovo svim akademskim
disciplinama, ukljuujui drutvene nauke, prirodne nauke i umjetnost i humanistike nauke. Ovaj metod,
meutim, nije pogodan za numeriki orijentisane predmete kao to je matematika i statistika. Pored toga,
IIRO se moe koristiti za itanje raznovrsnih materijala, ukljuujui udbenike i novinske lanke, dok god
struktura i organizacija materijala nije suvie sloena. IIRO se pokazala kao efikasna strategija za veinu
itakih zadataka na fakultetskom nivou. Jo jedna prednost je to je ova strategija relativno prosta i direktna.
Budui takva, modelovanje i odgovor fasilitatora obino nisu neophodni. Zahvaljujui IIRO itanje postaje
aktivan proces, koji pomae odravanju panje i poboljavanju pamenja.
U novije doba, ogranienja IIRO strategije su ispitivana. Prema Nilu i Langeru ( Neal i Langer, 1992),
IIRO nije tako irokog obuhvata kao neke druge strategije razumjevanja proitanog, poput njihove strategije
medijacijske nastave teksta (MIT). IIRO predstavlja samo jednu strategiju dok je MIT skup strategija koje
se mogu primjeniti u raznovrsnim kombinacijama ta efikasan pristup razumjevanju proitanog. Mek Kormik
i Kuper ( McCormick i Cooper, 1991) iznose da nekoliko studija koje su obuhvatile srednjokolce ukazuju
da IIRO, koja je osmiljena za prosjene studente, nije uspjena strategija za poboljavanje bukvalnog
razumjevanja kod uenika sa smetnjama u uenju. Takoe primjeuju da ovi studentii razumiju i pamte vie
informacija kada itaju krae (npr. 300 rijei) pasuse. Tako da je za studente sa smetnjama u uenju umetanje
pitanja za obnavljanje nakon kratkih pasusa uspjenije nego stavljanje pitanja na kraj teksta.
Uprkos ovim navodnim ogranienjima, IIRO nudi efikasan pristup itanju za veinu studenata.
Naravno, pojedinani rezultati u razumjevanju poitanog sa IIRO e se razlikovati. Ali svi studentii bi trebalo
da budu izloeni ovoj strategiji, i ona bi trebalo da postane dio njihovg strategijskog arsenala koji e koristiti
u odgovarajuim situacijama.
Jo neke strategije razumjevanja proitanog (PQ4R, RAP, SNIPS, PARTS, itd.) vrlo su sline
IIRO. Opisane su na drugim mjestima u ovom poglavlju.
314
Istraivanje
Prvi korak u IIRO strategiji je istraivanje itakog zadatka. Istraivanje obuhvata stvaranje
mentalne mape teksta i selektivno itanje.Da biste otpoeli istraivanje, pregledajte na brzinu da li u materijalu
ima tekstualnih markera ili nagovjetaja o nainu organizacije teksta. Oni obuhvataju sadraje, naslove
poglavlja, podnaslove i sisteme numerisanja. Organizacioni nagovjetaji se koriste za stvaranje mentalne
mape koja e pomoi ueniku da se kree kroz materijal.
1. Panja
i sluanje
Mentalna mapa obuhvata optu strukturu teksta i koristi se da vodi studenta dok ita. Mentalno povezujui
tekstualne nagovjetaje, student moe da bolje prati tok misli u tekstu i da otkriva odnose izmeu informacija.
Ako tekst nema naslove odjeljaka i druge tekstualne markere, student bi trebalo da obrati panju
da razdvajanja pasusa i navodee izraze kao najvanije i ukratko. Koristite te informacije da odredite
autorove glavne ideje i da stvorite sopstvene naslove na margini. Zapravo, tane mentalne mape koje student
napravi mogu biti efikasniji od onih zasnovani na autorovim naslovima.
Neki studenti se odlue da zabiljee organizacionu mapu na papir prije nego da je pohrane u
pamenje. Postoje raznovrsni metodi biljeenja; vidite poglavlje Organizacija za ideje.
Razvijanje mentalne mape je vano zato to se detaljne informacije mogu zapamtiti samo ako se
ue povezane sa vanijim idejama (Bragstad i Stumpf, 1987, str. 251). Mapa se moe i kasnije koristiti pri
obnavljanju teksta.
Drugi aspekt istraivanja je selektivno itanje djelova teksta (Bragstad i Stumpf, 1987). Prvo,
ponovo proitajte naslov i razmislite o njemu. Koje prethodno znanje posedujete o temi? Moete li se sjetiti
prolih iskustava u vezi sa predmetom teksta? ta oekujete da ete nauiti na osnovu naslova? Zatim
proitajte prvi pasus poglavlja ili apstrakta lanka. U njima bi trebalo da su opisane glavne teme koje e
biti pokrivene u poglavlju ili radu kao i autorove svrhe i ciljevi. Ponekad e rezultati ili zakljuci biti dati u
apstrtaktu. Ponovo proitajte podnaslove kako biste osvjeili pamenje o glavnim temama teksta i provjerili
tanost svoje mentalne mape. Proitajte prvu reenicu svakog pasusa, a potom proitajte posljednji pasus ili
rezime kako biste stekli uvid u glavne pojmove ili zakljuke. Brzo pregledajte vizuelna pomagala poput slika,
fotografija i tabela.
Ispitivanje
Drugi korak IIRO strategije obuhvata predvianje pitanja na koja odgovor moe dati materijal. Ta
pitanja su razraeni elementi mentalne mape razvijene u fazi istraivanja, i slue kao individualizovani okvir
znanja ili ema na koju kasnije mogu biti dodati detalji.
Aktivno ukljuujui panju i radoznalost, ispitivanje prua itaocu svrhu i dodatno istie vane ideje.
Student stvara sam za sebe znaenje. Razumjevanju pomae pronalaenje odgovora na predviena pitanja
pri itanju kao i lociranje vanih informacija koje nisu obuhvaene pitanjima. Predviena pitanja se mogu
kasnije koristiti za uenje za testove i ispite.
Da biste razvili pitanja, pretvorite glavne naslove odjeljaka i podnaslove u pitanja. Iskoristite
prethodno znanje i iskustva da razvijete pitanja na koja se moe odgovoriti tokom itanja. Pitanja koja nastanu
tokom istraivanja zadatka takoe treba zabiljeiti. Predviena pitanja se mogu uporediti sa onima na kraju
poglavlja. Numerisanje pitanaj olakava prepoznavanje odgovora kasnije tokom itanja.
Sa mentalnom mapom i predvienim pitanjima, pripremili ste svoj okvir znanja koji e vas voditi
tokom itanja zadatka.
itanje
Sa strukturom znanja na umu, proitajte zadatak odjeljak po odjeljak radi otkrivanja sadraja.
Umjesto da se usredsredite na zasebne detalje, potraite veze izmeu glavnih ideja i detalja koji ih podravaju.
Traite informacije koje odgovaraju na predviena pitanja i zabiljeite neoekivane ideje.
itaocu se savjetuje da se uzdri od podvlaenja teksta tokom itanja zato to mu to moe odvui
panju od sadraja teksta. Bolji pristup je zapisati kratke biljeke na marginaam ili obiljeiti brojeve pitanja
pored djelova teksta koji nude odgovore na njih.
315
10. Razumijevanje
proitanog
Recitovanje
Nakon to ste proitali svaki odjeljak teksta, odvojite nekoliko minuta da se prisjetite vanih taaka.
Kako biste aktivno uspostavili veze izmeu glavnih ideja i detalja, izrecitujte ih naglas ili ih zapiite. Preite
odgovore na predviena pitanja i/ili rezimirajte odjeljak. Recitovanje bi trebalo obaviti bez gledanja u knjigu
osim ako nije neophodno. Parafraziranje pomae u razumjevanju. Podseanje neposredno nakon itanja je
od sutinske vanosti za biljeenje informacija u dugoronom pamenju. Bez recitovanja, gotovo polovina
onoga to proitamo biva izgubljeno iz pamenja nakon samo jednog dana!
1. Panja
i sluanje
Obnavljanje
Nakon itanja i recitovanja teksta odjeljak po odjeljak, obnovite itavo poglavlje ili lanak kako
biste vidjeli kako se informacije meusobno uklapaju. Ovaj sveukupni ponovni pregled omoguava itaocu
da ocjeni svoje razumjevanje teksta, da organizuje sve glavne ideje i podravajue detalje i da ih ojaa u
pamenju.
Pri obnavljanju, vratite se na naslove i podnaslove kao i na predviena pitanja i odgovore.
Pogledajte biljeke zapisane na marginama tokom itanja. Informacije koje su podvuene ili obiljeene
markerom takoe mogu da budu obnovljene. Grafikoni, sumirani pregledi i druga vizuelna pomagala mogu
se koristiti za organizovanje informacija, i oni pruaju pomo u uenju za buduu ispitnu pripremu. U nekoliko
reenica, rezimirajte svrhu i glavne ideje teksta; napiite rezime ili ga izgovorite. Ili, informacije nastale tokom
obnavljanja mogu biti zabiljeene na audio-traku za budue konsultovanje.
Ponavljanje procesa obnavljanja svake nedelje uveliko poveava nau sposobnost da zapamtimo
informacije. I, ono skrauje vrijeme provedeno u kasnijem pripremanju ispita.
10. Razumijevanje
proitanog
Poput IIRO, strategija PIRRO je individualizovan metod za poboljanje razumjevanja proitanog.
Ovaj proces u est koraka obuhvata pregledanje, ispitivanje, itanje, razmiljanje, recitovanje i obnavljanje.
Pored toga to dodaje jo jedan korak, PIRRO zahtjeva da tekst bude proitan u cjelini prije razmiljanja, a
ne odjeljak po odjeljak kao kod IIRO.
PIRRO strategija ima mnoge od istih prednosti kao i popularnija IIRO. Laka je za upotrebu i
moe se primjeniti na tekstove u veini akademskih predmeta. Studentii mogu koristiti PIRRO samostalno,
bez uea fasilitatora.
Poto je PIRRO u tolikoj mjeri slina IIRO, koraci su ukratko opisani. Za vie detalja, pogledajte
odjeljak IIRO.
Pregledanje
Ova faza strategije PIRRO je sutinski ista fazi istraivanja u IIRO. Da biste pregledali tekst,
preite pogledom preko glavnog naslova, naslova odjeljaka i vizuelnih pomagala. Proitajte prvi i posljednji
pasus. To bi trebalo da itaocu prui opti uvid u svrhu teksta i glavne pojmove koji e biti obraeni. Informacije
prikupljenje u pregledanju koriste se u narednom koraku.
Ispitivanje
Jo jednom, druge po redu faze strategija PIRRO i IIRO su identine i obuhvataju predvianje
pitanja na koja bi se moglo odgovoriti u tekstu. Pretvorite naslove odjeljaka u pitanja ili na osnovu prethodnog
iskustva formuliite pitanja. Potraite odgovore na pitanja tokom itanja u sljedeem koraku.
itanje
Za razliku od IIRO, tekst se ita u cjelini kod PIRRO strategije. Paljivo proitajte cijeli tekst,
zapisujui biljeke na margini ili podvlaei vane informacije koje odgovaraju na predviena pitanja.
316
Razmiljanje
Informacije iz cijelokupnog poglavlja ili lanka se povezuju meusobno u fazi razmiljanja. italac bi
trebalo da pokua da stekne uvid u temu i oformi asocijacije meu vanim materijalom zabiljeenim tokom itanja.
1. Panja
i sluanje
Recitovanje
Recitovanje obuhvata rezimiranje glavnih taaka i podravajuih detalja cijelokupnog teksta. Kako
biste ukljuili vie ula i poboljanje razumjevanja, izgovorite rezime naglas ili ga zapiite koristei alatku za
organizovanje informacija kao to su grafikoni ili kratki pregledi.
Obnavljanje
Zavrno obnavljanje obuhvata naglaavanje kljunih taaka teksta markerom. Postarajte se da
prije toga odgovorite na predviena pitanja i da ste u potpunosti razumijeli autorov cilj.
10.4.4.7. PP strategija
PP strategija (Schumaker, Denton i Deshler, 1984) usmjerena je na itaoevu sposobnost da
shvati glavne ideje i propratne detalje naglaavajui vjetine parafraziranja. Ovaj pristup u tri koraka obuhvata
itanje, postavljanje pitanja i parafraziranje.
PP mogu koristiti studentii samostalno ili uz pomo fasilitatora. Pristup se moe modifikovati za
upotrebu u grupnim aktivnostima koje predvodi predava. Tekstovi iz veine predmetnih oblasti su prikladni
za ovu strategiju.
Uopteno, PP je po svrsi i strukturi slian IIRO, PIRRO i drugim strategijama razumjevanja
proitanog koje se usredsreuju na to kako su informacije organizovane. PP, meutim, nema poetne
korake istraivanja i ispitivanja koji se mogu nai u drugim pristupima.
10. Razumijevanje
proitanog
itanje
ita se po jedan pasus teksta. itanje moe obaviti fasilitator, ali je efikasnije ako to uradi student.
Student moe da ita u sebi ili naglas.
Zapitajte se ta je glavna ideja
U sljedeem koraku italac se pita ta je glavna ideja pasusa. Terbalo bi da prepozna detalje koji
podravaju glavnu ideju.
Parafraziranje
Informacije se potom parafraziraju itaoevim rijeima i biljee na papir ili audio-traku. Pisani materijal
iz nekoliko pasusa bi trebalo organizovati pomou kratkih pregleda, mapa rijei, matrica ili drugih organizacionih
alatki. Parafraziranje je detaljnije obraeno u odjeljku Parafraziranje poglavlja Pisanje i korektura.
317
Ponite sa pitanjima
italac poinje tako to e razjasniti svoje ciljeve pitajui se Zato gledam ovo vizuelno pomagalo?.
italac potom postavlja pitanja da bi odredio vrste informacija na koje e se usredsrediti, u zavisnosti od tipa
prikazanog vizuelnog pomagala.
1. Panja
i sluanje
Za slike, italac moe da pita ta je prikazano na ovoj slici? i Koja je radnja ili oseanje?. Za
grafikone, italac razmatra ta se poredi? i Kako se elementi porede?. Za mape, italac pita Koje kljune
oblasti je bitno vidjeti? i Zbog ega su ba te oblasti kljune?. Pitanja poput Vremenska linija pokazuje ta?
i Koji su datumi poetka i zavretka i vremenski intervali? mogu se postaviti za vremenske linije.
Primjetite ta se moe nauiti iz nagovjetaja
Kako biste odgovorili na pitanja, potraite nagovjetaje ili naznake u vezi sa znaenjem vizuelnog
pomagala u naslovu, tekstu ispod slika, linijama, brojevima ili bojama. Aktivirajte prethodno znanje vezano za
temu.
Prepoznajte ta je vano
Ukljuite to u poglavlje
Razmotrite kako je vizuelno pomagalo povezano sa glavnim idejama poglavlja ili lanka.
10. Razumijevanje
proitanog
Objasnite vizuelno pomagalo nekome drugom, ili ga naglas sebi objasnite ako nema nikog drugog
na raspolaganju. O emu je vizuelno pomagalo? Kako je povezano sa poglavljem? Koji su najbolji nagovjetaji
u vezi sa znaenjem, i zato su to dobri nagovjetaji?
318
1. Panja
i sluanje
Navedite odnose
Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa ostalim tekstovima u toj nastavnoj jedinici. Razmotrite u
kakvom je odnosu tekst sa ciljevima kursa navedenim u silabusu. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa
onim to ve znate o datoj temi.
10.4.4.10. AP strategija
Inet i Manco (Eanet i Manzo,1976) su razvili strategiju AP za sastavaljanje anotacija tekstova.
Upotrebljeni akronim znai itati, ifrovati, anotirati i promiljati. Zamiljena je da je upotrebljavaju srednjokolci
i studenti, a obuhvata deset varijeteta anotacija, od kojih se svaka usredsreuje na razliite aspekte teksta
i koje pomau uenike vjetine pisanja, metakognitivnu svijest i razumjevanje glavnih ideja (Strode, 1993).
Za predavae, tipovi anotacija pomau u ilustrovanju procesa itanja i ohrabrivanju zrelog itanja i upotrebe
strategije uenja (Strode, 1993, str. x).
Tumaenje ima nekoliko prednosti (Strode, 1993). Pored toga to ini tekst smislenijim, tumaenje
poboljava studentovu panju dok ita i ini itanje aktivnijim procesom. Pisanje anotacija poboljava
obraivanje informacija i, zauzvrat, unapreuje biljeenje informacija u pamenju. Postoji manje informacija
koje treba zapamtiti kada su sumirane u anotaciju, a anotacije su zapisane studentovim sopstvenim rijeima.
Studentii izloeni pisanju anotacija sposobniji su da napiu jezgrovite rezimee teksta, to moe poboljati
uspjenost na ispitima i standardzovanim testovima. Anotiranje usredsreuje ueniku panju na one aspekte
teksta koji se esto previde tokom itanja. Mada se ova strategija moe koristiti za gotovo svaki predmet,
naroito je korisna na asovima engleskog na kojima su pisanje rezimea i kritika uobiajeni zahtjevi.
10. Razumijevanje
proitanog
itati
Prvi korak u ovoj strategiji je itanje teksta. Po elji, druge strategije itanja kao to je IIRO ili
OAPSN mogu se koristiti u ovoj fazi, budui da su vezane za tip anotacija koje e biti zapisane.
ifrovanje
Anotiranje
Anotacije su kratki rezimei teksta koji objanjavaju i/ili kritikuju tekst. Razliitim aspektima teksta se
razliito pristupa pri pisanju anotacija. Stoga, postoji nekoliko tipova anotacija koje mogu biti napisane za jedan
tekst. Strodeov (1993, str. x) rezime Eanetovih i Manzovih (1976) deset tipova anotacija prikazan je nie.
Promiljanje
Student ocjenjuje tanost i potpunost anotacija. Razmotrite u kakvom je odnosu tekst sa drugim
tekstovima, ciljevima kursa i aktivnostima u uionici.
Tipovi anotacija u AP strategiji
319
2. Anotacija teze
o Anotacija teze je slina anotaciji rezimea utoliko to jasno navodi glavnu ideju teksta,
odgovarajui na pitanje Koji je glavni zakljuak koji autor pokuava da prenese itaocu?.
Za razliku od anotacije rezimea, anotacija teze se ne mora pisati u cijelim reenicama.
1. Panja
i sluanje
3. Anotacija pitanja
o Studentovo tumaenje glavne poente teksta daje se u ovom tipu anotacija. To tumaenje
se moe i ne mora poklopiti sa autorovom iznesenom ili impliciranom tezom. Da biste
napisali anotaciju pitanja, odgovorite na pitanje Na koje pitanje/pitanja autor pokuava
da odgovori u tekstu?. Anotaciju bi trebalo napisati u obliku pitanja.
4. Kritika anotacija
o U kritikoj anotaciji, italac navodi svoj stav o autorovoj tezi. italac se moe sloiti, ne
sloiti ili djelimino sloiti sa autorovim stavom. Tri reenice ine kritiku anotaciju: prvi
reenica ponavlja autorovu glavnu ideju, druga reenica daje itaoev odgovor, a trea
reenica objanjava ili brani itaoev stav.
5. Heuristika anotacija
o Ovaj tip anotacije mjea autorove i itaoeve rijei u odnosu na glavnu ideju teksta.
Napisana na stimulativan nain, heuristika anotacija ponovo iznosi tezu autorovim i
itaoevim rijeima. Rijei onog prvog su oznaene znacima navoda () a rijei ovog
drugog su izdvojene uglastim zagradama ([ ]) u anotaciji.
6. Anotacija namjera.
o Autorova namjera, svrha ili cilj pisanja teksta se daje u anotaciji namjera. Koristei znanje
o autoru, autorovom jeziku i stilu pisanja, i vaa oseanja vezana za tekst, naznaite ta
mislite da je autorov razlog za pisanje teksta.
10. Razumijevanje
proitanog
7. Anotacija motivacije
o In the motivation annotation, the reader speculates on what motivated the author to write
the text and to include the facts included in the text. Consider What kind of person would
write something like this? Use clues in the text to write interpretations about the author.
8. Anotacija temeljnog istraivanja
o Pitanja, praktini zakljuci i problemi u tekstu koji zasluuju dalje objanjenje daju se u
anotaciji temeljnog istraivanja. italac bi trebalo da se zapita O emu elim da saznam
vie? i Zato je to ba tako? .
9. Anotacija linog stava
o itaocu se daje prilika da iskoristi svoja lina iskustva i prolost pri pisanju anotacije linog
stava. Uporedite svoja uvjerenja i miljenja o temi sa autorovim. Razmotrite slinosti i
razlike u vaem i autorovom miljenju.
10. Inventivna anotacija
o Usredsreujui na zakljuak teksta, iskoristite svoju kreativnost da napiete nov i razliit
zavretak teksta na osnovu autorovih ideja. Nastavite tamo gdje je autor stao. Prepustite
se temi i otkrijte kuda e vas odvesti!
320
prelaenje teksta u vie navrata sa razliitim ciljevima na umu. Pored toga, ovaj pristup se moe koristiti za
unapreivanje razumjevanja tekstova iz raznih predmeta. Takoe, moe se koristiti za itanje udbenikih
zadataka kao i novinskih lanaka i drugih oblika teksta. Kroz stvaranje pisanih materijala i obnavljanjem
tekstova, Multipas pomae u ispitnoj pripremi.
1. Panja
i sluanje
321
10. Razumijevanje
proitanog
Obnavljanje
Provjerite u tekstu odgovore na pitanja za obnavljanje. Ponovo razmotrite informacije koje ste
zaboravili ili pogreno razumijeli. Ponovite faze samotestiranja i obnavljanja dok ne ovladate materijalom.
Potom periodino obnavljajte kako biste zadrali informacije u dugoronom pamenju.
1. Panja
i sluanje
POO strategija je jo jedna varijacija mnogobrojnih strategija organizovanja itanja u ovom poglavlju.
Pretitanje
Upotrebite naslov, naslove odjeljaka, uvod i rezime da oformite pitanja za voenej itanja. Prisjetite
se prethodnog znanja vezanog za temu kako biste smislili jo pitanja.
itanje
itajte sa ciljem da odgovorite na pitanja. Zabiljeite kljune pojmove, propratne detalje i primjere.
Razmotrite kako su ilustracije povezane sa tekstom.
Organizovanje
Razvijte strategije uvjebavanja za organizovanje vanih informacija i njihovo pohranjivanje u
pamenje. Odgovarajte naglas na pitanja. Uporedite tekst sa materijalom sa predavanja.
Obnavljanje
10. Razumijevanje
proitanog
Samite informacije na golu sutinu. Usredsredite se na informacije koje su vam bile nejasne.
Preite materijal kroz razgovor sa samim sobom ili drugim studentom.
322
1. Panja
i sluanje
Razvijen je vodi za itanje za sljedei odlomak iz knjige za hemiju . Primjer vodia za itanje i
popunjen vodi za itanje su ilustrovani.
Autori razvijaju ideju razmatrajui razlike izmeu jedinjenja (voda) i smjea (morska voda).
10. Razumijevanje
proitanog
Uz materijalnu podrku zaloenih dragulja, na junak je hrabro porazio sav prezrivi podsmjeh koji
je pokuao da sprjei njegov poduhvat. Oi vas varaju. Poput jajeta je, ne poput stola. Sada su
tri krepke sestre tragale za istinom. Napredujui, ponekad kroz mirna prostranstva, ali ee preko
uzburkanih vrhova i dolina, dani su postajali nedelje dok su mnogobrojni sumnjiavci irili uplaene
glasine oko ivice. Najzad, niotkuda, krilata stvorenja su se pojavila, oznaavajui trenutni uspjeh
(Ellis, godina, str. 101).
Rezime:
323
Vjeba 2
Postupak je zapravo prililno jednostavan. Prvo uredite stvari u razliite grupe. Naravno, jedna
gomila moe biti dovoljna, u zavisnosti od toga koliko posla imate. Ako morate otii nekud drugog
usljed nedostatka ureaja, to je sljedei korak; u suprotnom, spremni ste da ponete. Vano je
ne preterati. To jest, bolje je uraditi nekoliko stvari odjednom nego previe njih. Na kratke staze,
to moe djelovati nebitno ali komplikacije se lako mogu pojaviti. Greka moe biti skupa, takoe.
Isprva e itav postupak djelovati sloeno. Uskoro e, meutim, postati tek jo jedan aspekt ivota.
Teko je predvideti kraj potrebe za ovim zadatkom u neposrednoj budunosti, ali nikad se ne zna.
Nakon to je postupak zavren, uredite materijal u razliite grupe ponovo. Zatim ih moete staviti
na odgovarajua mjesta. Prije ili kasnije, ponovo ete ih upotrebiti i itav ciklus e morati da bude
ponovljen. Meutim, to je dio ivota (Nist i Diehl, godina, str. 118).
Rezime:
1. Panja
i sluanje
Naslovi vjebi
Prilino dvosmisleni tekstovi trebalo bi da postanu razumljiviji kad se saznaju naslovi i kad se
razmotre teme. italac moe koristiti naslove da podstakne prethodno znanje koje je korisno u
tumaenju materijala.
10.4.4.16. ZN strategija
10. Razumijevanje
proitanog
Ogle je razvio ZN strategiju da aktivira itaoevo prolo znanje i da pokae studentiima kako se
tekst moe povezati sa onim to znaju i to ele da naue. U tom smislu, ZN se moe koristiti da dopuni ili
zamjeni neke djelove ili itavu prvu fazu strategije voene aktivnosti itanja (DRA).
Zamiljeno je da ovu strategiju koriste predavai, ali neke obaveze padaju na teret studenata
takoe. ZN obezbeuje da nastavnici dobiju strukturu koja omoguuje studentiima da kontroliu sopstveno
istraivanje i koja proiruje potragu za znanjem izvan jednog odabranog teksta. Studentii prepoznaju svoja
pitanja vezana za sadraj i pokuavaju da odrede autorovu svrhu pisanja teksta.
ZN je proces u tri koraka: (1) ta pojedinac zna, (2) ta pojedinac eli da naui i (3) ta je pojedinac
nauio.
ta pojedinac zna
U ovoj poetnoj fazi, studentii uestvuju u brejnstormingu u odgovor na kategoriju ili vie kategorija
koje je predloio predava. Cilj je probuditi zainteresovanost za temu na osnovu prethodnog znanja i iskustava.
Klju uspjeha u ovom koraku je da kategorije budu specifine i relevantne za tekst. Kako Ogle primjeuje,
kada odjeljenje treba da ita o morskim kornjaama, koristite rijei morska kornjaa kao stimulus,
a ne ta zante o morskim ivotinjama? ili Da li ste ikada bili na obali okeana?. Opta diskusija
o prijatnim iskustvima sa plae nikada ne moe da proizvede trajnu emu. ... Ako se ispostavi da
postoji premalo znanja o morskim kornjaama u iskustvima vaih studenata, onda postavite prvo
sljedee optije pitanje, ta znate o kornjaama?.
Studentiima proces brejnstorminga moe biti teak isprva; ako je to sluaj, dajte model procesa
nekoliko puta. Pojedinane radne tabele i grupne diskusije su korisne u ovoj fazi.
Krajnji cilj je dovesti studente do nezavisnosti u ovom zadatku. Trebalo bi da budu u stanju da
razmiljaju o prethodnom zadataku prije itanja teksta bez uplitanja predavaa.
ta pojedinac eli da naui
Ova faza se izgrauje na rezultatima prve. ta je to to privlai studentovo interesovanje i
radoznalost iz brejnstorminga u Z fazi? Nastavnik moe da podstakne to pomaui studentiima da odrede
324
kada imaju rupe u idejama, neslaganjima, intrigantnim idejama, itd. Cilj bi trebalo da bude pretvoriti njih u
pitanja za pojedince kao i za grupu. Konano, pitanja bi trebalo pretvoriti u svrhe itanja (barem bi svrha
trebalo da bud odgovor na ova pitanja).
ta je pojedinac nauio
Studente bi trebalo ohrabriti da zapisuju ono to su nauili kako zavravaju itanje. Studentii se
moraju ohrabriti da odu dalje od jednog odlomka. Trebalo bi da idu za svojim interesovanjima za uenje a ne
da se zadovolje svrhama autora jednog teksta.
1. Panja
i sluanje
Modifikacije ZN strategije
Jedna od modifikacija ZN strategije obuhvata upotrebu mapiranja kao ispomoi u organizovanju
kategorija nastalih tokom brejnstorminga. Tehnike mapiranja se mogu koristiti i za ojaavanje razumjevanja
nakon itanja. Na raspolaganju imamo raznovrsne formate mapiranja; oni obuhvataju mape rijei, paukove
mape, mape riblja kost, mape uma i hijerarhijske grafikone.
Za naprednije studente, moe se dodati aktivnost rezimiranja. Studente bi trebalo nauiti da
pismeno rezimiraju odlomak teksta. Trebalo bi ih nauiti da se usredsrede na glavnu ideju, da eliminiu
redundantnost, da samu spiskove u jednu kategoriju i da budu sigurni da su shvatili autorovu namjeru.
Upozorenja
Najvanije pitanje je da bi ZN strategija trebalo da bude usmjerena kao nekom cilju uenja.
Drugim rijeima, ta je to to elite da studenti, u idealnim okolnostima, naue? Kada se ovaj postupak koristi,
predava bi trebalo da se zapita taje to to eli da studentii naue iz teksta. Odredite ono to bi studentii
trebalo da razumiju i prisjetite se da li su imali potekoa sa itanjem. Uputite ZN aktivnosti ka tom cilju, ako
studenti to sami ne uine.
Drugo, ZN najbolje funkcionie sa obrazlauim tekstovima zato to je njihova primarna svrha da
prue precizna objanjenja i iznesu znaenja o nekoj temi. Moe da funkcionie sa narativnim tekstovima,
ali nee biti isto zato to oni imaju ugraenu strukturu zbog koje je razumjevanje pria drugaije. Za prie,
koristite okvirnu mapu prie umjesto ZN. Budite sigurni da studenti mogu da prepoznaju razliite tipove
teksta i pitanja koja treba postaviti.
10. Razumijevanje
proitanog
Konano, obezbedite uslove da studentii postanu nezavisni u primjeni bilo koje od ovih tehnika.
Pruite obuhvatnu strukturu i vostvo na poetku i tek neto malo nakon to se studenti izvjete.
Ko je u prii?
O emu je pria?
325
Okvirna mapa prie koristi niz kvadratnih polja, slinih grafikonu, da rezimira likove, okvir ranje i zaplet teksta.
NASLOV KNJIGE
Likovi:
1. Panja
i sluanje
1
2
3
4.
||
.
.
.
Vrijeme:
Mjesto:
Problem:
||
Radnja:
||
Rjeenje ili ishodi:
10. Razumijevanje
proitanog
10.4.4.18. Prikupljanje
Proitajte tekst.
326
Posljednji korak obuhvata obnavljanje informacija vraajui stenografske zapise u cijele reenice.
1. Panja
i sluanje
o Kubanski eer je u SAD osloboen carine zbog Mekinlijevog zakona o carini iz 1890.
Zarada izuzetno porasla.
o Carine na eer povraena 1894, to je dovelo do kubanske pobune protiv panije.
o Policijski metodi su bili neefikasni protiv pobune, i kubanskoj gerilskoj borbi panci su se
suprotstavili politikom rekoncentracije.
o irenje zaraza i drugi problemi u rekoncentracionim logorima prenaglaeni su u tampi u
SAD, to je izazvalo pokret u SAD za osloboenje Kube od panske vlasti.
10. Razumijevanje
proitanog
327
1. Panja
i sluanje
10. Razumijevanje
proitanog
328
1. Panja
i sluanje
11. Ispitna
anksioznost
329
1. Panja
i sluanje
330
Ispitna anksioznost se odnosi na skup fiziolokih i emocionalnih odgovora na pritisak ili stres
koji nastaju zbog brige oko predstojeih ispita. Ovo stanje uznemirenosti i nelagodnosti se esto odlikuje
napetou miia, glavoboljom, bolom u stomaku, pospanou ili nesanicom, pretjeranim znojenjem, pojavom
bubuljica, plikova usljed groznice, uznemirenou, depresijom, nervozom, bijesom, panikom, nedostatkom
samopouzdanja, bespomonou i gubitkom pamenja.
Posljedice ispitne anksioznosti veoma se razlikuju po prirodi i jaini od studenata do studenata.
Neke studente blago pogaa anksioznost i oni mogu iskusiti samo jedan ili dva od pomenutih simptoma.
Drugi, pak, mogu iskusiti tako snane simptome anksioznosti da postaju izuzetno onesposobljeni.
1. Panja
i sluanje
Mnogi istraivai ukazuju da je malo zabrinutosti dobro za studente jer im odrava budnost i
usredsreenost na zadatak. Pretjerana briga, sa druge strane, moe biti vrlo kodljiva i iznurujua po studente
budui da dovodi do mentalnih blokada i drugih gore navedenih problema.
U daljem tekstu su date informacije o uzrocima napetosti i stresa i upitnici za samoprocjenjivanje
sopstvene podlonosti stresu i ispitnoj anksioznosti.
11. Ispitna
aksioznost
Da li doivljavate anksioznost pred ispit? Koliko je izraena? Koliko ste podloni stresu? Dva naina
za ocjenjivanje sopstvene sklonosti stresu uopte a posebno ispitnoj anksioznosti data su nie u tekstu. Ako
na vas negativno utie ispitna anksioznost, pogledajte kasnije opisane strategije u ovom poglavlju za ideje
kako da se sa njom nosite. Razvijte plan upravljanja ispitnom anksioznou i stresom.
Upitnik za ispitnu anksioznost
Nist i Diehl (1990) su razvili kratak upitnik za odreivanje da li student ima blag ili izraen sluaj
ispitne anksioznosti. Kako biste obavili evaluaciju, proitajte svaki iskaz i razmislite o prethodnim iskustvima
331
1. Panja
i sluanje
sa testova. Moete da razmotrite sva ispitna iskustva ili da se usredsredite na neki odreen predmet (istoriju,
biologiju, matematiku, itd.) jedan po jedan. Oznaite koliko esto vas svaki iskaz opisuje tako to ete odabrati
broj od jedan do pet kao to je naznaeno nie [obratite panju da su brojevi dati u obrnutom redosljedu u
odnosu na prethodni upitnik o podlonosti stresu].
Nikad
1
Rijetko
2
Ponekad
3
esto
4
Uvijek
5
___ Pokazujem vidljive znake nervoze kao to su oznojeni dlanovi, drhtave ruke i tako dalje
neposredno pred ispit.
___ Sjetim se podataka koji su mi potpuno iezli iz uma nakon to se test zavri.
Sada saberite rezultat iz svih iskaza. Rezultati e se kretati od 10 do 50. Nizak rezultat (10-19
poena) znai da ne patite od ispitne anksioznosti. Zapravo, ako vam je rezultat izuzetno nizak (blizu 10), malo
vie anksioznosti bi bilo zdravo kako bi vam odralo panju i razbudilo vas tokom ispita. Rezultati izmeu
20 i 35 ukazuju da je, iako pokazujete neke odlike ispitne anksioznosti, nivo stresa i napetosti vjerovatno
zdrav. Rezultati preko 35 ukazuju da doivljavate nezdrav nivo ispitne anksioznosti. Trebalo bi da evaluirate
razlog(-e) svoje nelagodnosti i da odredite strategije za njihovo uklanjanje.
11. Ispitna
aksioznost
Uglavnom
2
332
Ponekad
3
Gotovo nikad
4
Nikad
5
___ Imam jednog ili vie prijatelja kojima se mogu povjeriti u vezi sa linim pitanjima.
___ Mogu da otvoreno razgovaram o svojim osjeanjima kada sam ljut ili zabrinut.
___ Redovno razgovaram sa ljudima sa kojima ivim o kunim problemima kao to su kuni
poslovi, novac i dnevni problemi.
___ Radim neto zabave radi barem jednom nedeljno.
___ Mogu da efikasno organizujem svoje vrijeme.
___ Pijem manje od tri olje kafe (ili aja ili kole) dnevno.
___ Odvajam vrijeme da se u miru posvetim sebi tokom dana.
___ Dobrog sam zdravlja, ukljuujui i vid, sluh, zdravlje zuba, itd.
1. Panja
i sluanje
Zatim saberite rezultate za svaki iskaz. Rezultati e se kretati od 20 do 100. Ako je va rezultat
manji od 50, u ovom trenutku niste podloni stresu. Svaki rezultat preko 50 ukazuje na osjetljivost na stres.
Ocijenite razloge za stres i odredite strategije suoavanja sa njim. Periodino nadgledajte svoj napredak ka
smanjenju stresa. Rezultat izmeu 70 i 95 ukazuje na ozbiljnu podlonost stresu. Drastine promjene u stilu
ivota mogu biti neophodne kako bi se izbjegle kodljive posljedice stresa. Rezultat preko 95 ukazuje na
izuzetnu podlonost stresu. Uee i pomo spoljanjih izvora kao to su terapeuti mogu biti neophodni.
11. Ispitna
aksioznost
Studenti bi trebalo da se upoznaju sa raznovrsnim strategijama za ispitnu anksioznost opisanim
dalje u ovom tekstu. Razliite kombinacije strategija mogu se koristiti za razvijanje planova za upravljanje
stresom za razliite ispitne situacije. Vano je imati nekoliko opcija za suoavanje sa ispitnom anksioznou
budui da ispiti na razliitim kursevima i predmetima mogu razliito da utiu na studenta.
Prednosti strategija za ispitnu anksioznost
Kada prepozna ispitnu anksioznost i kada se sa njom suoi pomou strategija opisanih u ovom
poglavlju, student razvija osjeaj kontrole nad svojim akademskim ivotom. Taj osjeaj kontrole se esto
pretvara u unapreeno samopotovanje i pozitivniji pogled na posebni kurs i kolu ili ivot uopte. Rezultati
na ispitima se esto poboljavaju kako student zadobija kontrolu.
Strategije za ispitnu anksioznost se mogu proiriti na druge aspekte studentskog ivota. Mnogi
od ispita su generalizovani ili se mogu generalizovati tako da se bave neispitnim situacijama koje izazivaju
stres, kao to je preseljavanje daleko od kue, ivot sa cimerima, samostalan ivot, pritisak od strane kolega
i drutveno prihvatanje, suoavanje sa roditeljima i pronalaenje posla.
Specifine strategije za ispitnu anksioznost
Poto se ispitne situacije, a time i priroda i uzroci anksioznosti, razlikuju, studenti bi trebalo da
se upoznaju sa vie strategija za umanjenje stresa. Ukljuite nekoliko strategija u efikasan plan upravljanja
anksioznou. Proirite plan kako biste se pozabavili drugim uzrocima stresa u svom ivotu.
Sljedee strategije su ureene prema spisku uzroka ispitne anksioznosti, koji je iznesen u odjeljku
Uvodne informacije o ispitnoj anksioznosti.
333
11. Ispitna
aksioznost
Nekoliko uzroka ispitne anksioznosti su vezani za studentove unutranje aspekte, ukljuujui sliku
o sebi, motivaciju i stavove. Tanije, studenti mogu doivjeti ispitnu anksioznost ako imaju negativnu sliku o
sebi ili nedostatak povjerenja u svoje sposobnosti, ako im se ne dopada predmet, kurs i/ili predava, ili ako
su u prolosti imali loe rezultate na ispitima uote ili na dotinom kursu.
Mentalna stanja studenata mogu u velikoj mjeri da utiu na njihovu uspjenost na ispitima i
podlonost ispitnoj anksioznosti. I kako Kesselman-Turkel i Peterson (1981) primjeuju, za standardizovane
testove kao to su SAT i ACT, mentalna priprema je ponekad jedina priprema koja se moe preduzeti prije
testa. Sljedei pasusi opisuju strategije kako sprijeiti ispitnu anksioznost koja se javlja iz unutranih izvora ili
kako se izboriti sa njom.
Slika o sebi
Studenti esto razviju negativnu sliku o sebi kada doive neuspjeh na ispitu, naroito ako smatraju
da nisu dobili ocjenu koju zasluuju. To se moe pretvoriti u poveanu anksioznost na buduim ispitima. Mada
je slika o sebi detaljno obraena u poglavlju Panja i sluanje, ovde su dati neki opti savjeti.
Prvo, pokuajte da se usredsredite na prole uspjehe na testovima. Uite iz prolih neuspjeha,
ali ne optereujte se njima. Razmotrite ta ste radili drugaije tokom pripreme za testove na kojima ste bili
uspjeni nasuprot pripremama za one na kojima ste loe proli. Moete li da uoite uzrono-posljedine
veze? Ponovite postupke zahvaljujui kojima ste bili uspjeni i promijenite one koji su doveli do neuspjeha.
Drugo, upustite se u pozitivan razgovor sa samim sobom. Napravite spisak svojih pozitivnih kvaliteta
i podsjetite se na njih tako to ete ih staviti na vidno mjesto u svojoj sobi ili ih ponoviti sebi periodino.
Zatim napravite detaljniji spisak pozitivnih aspekata svoje pripreme za ispit. Ponovite ih sebi kada osjetite
anksioznost. Ignoriite negativne komentara kolega iz razreda, naroito dok ekate da test bude podjeljen.
Uvidite da su ti studenti negativni jer se, za razliku od vas, nisu pripremili.
334
Motivacija
Poglavlje Motivacija sadri opte strategije za stvaranje zainteresovanosti za predmet ili kurs.
Kako biste se motivisali da se pripremite za test i polaete ga, isprobajte sljedee savjete.
Motiviite se da rano otponete pripremu za test tako to ete razmisliti o prethodnim neuspjesima
na ispitima koji su nastali kao posljedica odugovlaenja. Uite iz prolih greaka. Podsjetite sebe da svakih
pola sata ili sat proveden u uenju dosta prije testa znai jo jedan ili dva tana odgovora. I podsjetite se da
to vie priprema obavite unaprijed, manje ete imati razloga za brigu no uoi testa i manje ete imati posla
tokom pripreme za sveobuhvatne zavrne ispite. Razmislite o svojim kratkoronim i dugoronim ciljevima koji
se mogu ispuniti polaganjem dotinog testa i kursa.
1. Panja
i sluanje
Prije nego to krenete na ispit ili dok idete ka ispitnoj prostoriji, sluajte svoju omiljenu pjesmu kako
biste se razbudili i pokrenuli. Dobra je ideja i da je sluate u uionici prije nego to se testovi podijele. Vaa
omiljena pjesma e vas motivisati i sprijeiti da ujete negativne komentare nedovoljno spremnih studenata.
Samopouzdanje
Studenti bi trebalo da uine sve to mogu da pojaaju povjerenje u svoju pripremljenost za ispit i
sposobnosti polaganja testa. Samopouzdanje moe u velikoj mjeri smanjiti osjeaj anksioznosti zato to ako
pojedinac vjeruje da e dobro proi, vjerovatno e tako i biti.
Pojaana priprema za ispit je dobar nain da se pobolja samopouzdanje. Nauite informacije sa
svih strana i postarajte se da ih razumijete. Samotestirajte se ili neka vam drugi student zada test kako biste
dokazali sebi da ste ovladali materijalom.
Pogledajte poglavlja Polaganje ispita i Priprema za ispite za prijedloge za poboljanje vjetina
polaganja testova. To to znaju tajne zanata esto pomae studentima da steknu samopouzdanje zato to
znaju kako da odgovore na razliite i po mogustvu neoekivane, ispitne zahtjeve.
Treba isprobati i uenje u prostoriji u kojoj e se ispit odrati. To vam pomae da se osjeate
prijatnije u svom okruenju. Pored toga, pokuajte da ne mislite o tome ta najbolji student na kursu radi kako
bi se spremio za ispit; koncentriite se na sebe.
11. Ispitna
aksioznost
335
na baterije u sluaju da nestane struje) ili neka vas nekoliko prijatelja pozove kako biste osigurali da ustanete
ujutru. Isplanirajte da krenete jedan sat ranije u sluaju da imate problema sa kolima i osmislite rezervni plan
(bicikl, taksi, autobus, auto drugog studenata) za stizanje na as ukoliko auto nee da upali.
1. Panja
i sluanje
11. Ispitna
aksioznost
Kako e pitanja biti ocjenjivana puni ili polovini bodovi, runo ili mainski?
Postoji vie naina da se odgovori na ova pitanja. Sljedei savjeti su zasnovani, djelimino, na
Lunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981).
Prouite silabus.
Pitajte predavaa.
U nekim sluajevima, predava e vam pruiti informacije samo zato to ste doli da ga vidite. Ali
ako se ini da predava nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispit
usredsreuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kae da bi vi trebalo da znate sve i nakon vaeg
insistiranja ne nudi vie razjanjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugim
studentima. Predavai nekad nisu voljni da previe objelodane.
336
Ako predava nudi nedovoljno nagovetaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokuajte
da analizirate njegovo ponaanje u potrazi za smjernicama. Razmotrite tipove informacija koji su
naglaeni u predavanju, prirodu zadataka i nain prezentovanja predavanja. Zapitajte se: Da li se
predava usredsreuje na detalje? Da li naglaava injenice ili ideje? Da li bi postavio trik pitanja?
Koji je njegov cilj u nastavi i stav prema testiranju? Da li je podstakao studente da procjenjuju i
tumae koncepte?
Stari ispiti su vrijedan izvor informacija u vezi s naglaenim temama ili idejama, tipovima postavljenih
pitanja, nainom na koji su pitanja sroena, nivoom detaljnosti koji predava oekuje u odgovorima i
procedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisati
u biblioteci, pitajte predavaa da li je ta olakica mogua. Neki predavai e to uiniti, ali samo ako
budu zamoljeni.
1. Panja
i sluanje
Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohaali dotini kurs. Ne samo da moda imaju stare
testove, ve mogu pruiti uvid u predavaeva oekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja.
Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba nauiti.
Koristite udbenik.
Veina tekstova nudi pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebalo
da vam prue predstavu o tome ta se moe nai u pitanjima na testu. Ili pokuajte da pretvorite
naslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; to je vie
stranica navedeno pod stavkom, to je ona vanija.
Studentske radne sveske koje prate tekst su odlian izvor pitanja za obnavljanje materijala datog za
itanje. Mogu vam pruiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaene na ispitu i kako mogu izgledati
pitanja.
11.3.3. Priprema
Jedna od najboljih, ako ne i najbolja, strategija za suoavanje sa ispitom jeste priprema. Sljedee
razmatranje je zasnovano, djelimino, na Lunenfeld i Lunenfeld (1992), Kesselman-Turkel i Peterson (1981)
i Chickering i Schlossberg (1995).
11. Ispitna
aksioznost
Studenti koji su obavili obimnu pripremu ili veoma proirenu pripremu za testove gotovo uvijek
budu uspjeniji od nedovoljno pripremljenih studenata. Priprema pomae u izbjegavanju ili razbijanju
anksioznosti koja se javlja iz nekoliko razloga: student shvata da je neadekvatno pripremljen za ispit, student
ima neadekvatna oekivanja u vezi sa svojom pripremljenou za ispit, student je preoptereen koliinom
informacija koje treba nauiti, student ne moe da pronae pribor potreban za ispit ili student kasni na test.
Postoje etiri aspekta pripreme. Sutinska priprema obuhvata uenje materijala koji e biti obuhvaen
testom. Materijalna priprema oznaava prikupljanje i organizovaje pribora potrebnog za test. Fizika priprema
ukljuuje voenje rauna o ishrani i snu prije testa. Mentalna priprema obuhvata stavove i motivaciju.
Sutinska priprema
Najvanija poenta koju ovde treba izneti jeste da se proces uenja materijala koji e biti obuhvaen
testom mora obaviti dosta unaprijed kako bi se izbjegla anksioznost. Najbolji studenti poinju ispitnu pripremu
prve nedelje predavanja ili odmah nakon prethodnog ispita. U najmanju ruku, trebalo bi poeti pripreme
barem jednu nedelju prije testa, u zavisnosti od koliine i nivoa teine materijala, i trebalo bi isplanirati
nekoliko obnavljanja materijala. To obezbjeuje pohranjivanje informacija u dugorono pamenje, gdje je
bolje zatieno od iznenadnih gubitaka pamenja izazvanih anksioznou ili iekivanjem.
Zakunite se da neete bubati no pred ispit. Nagomilavanjem svega u jednu ili dve noi uenja ne
postie se nita vie od pohranjivanja ograniene koliine informacija u kratkorono pamenje i poveavanja
anksioznosti. Blokade tokom testa, kada se sve to je pojedinac uio iznenada i nepovratno gubi iz pamenja,
obino se deavaju zato to anksioznost i iekivanje izguraju informacije iz kratkoronog pamenja. Samo
najboljim studentima moe uspjeti da pomou bubanja poloe test. ak i tada, obino zaboravljaju informacije
ubrzo nakon testa i moraju da ih ponove ue za sveobuhvatne zavrne ispite. Bubanje nije preporuljivo za kurseve
iz glavnog predmeta zato to te informacije treba zadrati za upotrebu na buduim asovima ili na poslu.
Kako biste se efikasno pripremili, morate obaviti sve zadatke i pripremiti materijale za uenje dosta
337
1. Panja
i sluanje
unaprijed da bi no uoi ispita bila rezervisana za lagano uenje. Drugim rijeima, postarajte se da obavite sve
domae i laboratorijske zadatke, kao i proitate sve tekstove na vrijeme. Rasporedite vrijeme za prepisivanje,
reorganizovanje i/ili pregledanje zabiljeki sa predavanja. Pripremite pomagala za uenje, kao to su fle
karte, uzorci pitanja, vodii za uenje i gfrafiki organizeri, i esto ih obnavljajte tokom nedelja prije testa.
Ako niste proitali zadatke do par noi pred ispit, vjerovatno je prekasno da tad ponete. Samo
ete stvoriti vie anksioznosti dok budete urili da proitate i razmiljali o drugim stvarima koje treba da uite.
Naravno, najbolje rjeenje je preventiva; odredite vrijeme za itanje vie nedelja prije testa i drite se tog
rasporeda. Ali ako vam nestane vremena a niste intenzivno itali tekst (a test e obuhvatiti materijal iz teksta),
onda samo pregledajte i istraite poglavlja kako biste uoili glavne ideje. Proitajte uvode i rezimee poglavlja.
Razmotrite u kakvoj su vezi te informacicje sa materijalom sa predavanja.
Specifine strategije za ispitnu pripremu detaljno su obraene u poglavlju Priprema za ispit.
Koristite ih zajedno sa strategijama za upravljanje vremenom, organizaciju, pamenje i kodiranje i pronalaenje
opisanim na drugim mjestima u tekstu.
Zapamtite sutinski zakljuak. Ako znate da ste se efikasno pripremili za ispit, manje je vjerovatno
da ete doivjeti ozbiljne i ometajue posljedice ispitne anksioznosti.
Materijalna priprema
Postarajte se da svi pomoni materijali potrebni za test budu sakupljeni i organizovani no prije
ispita. Ako su vam stvari ureene imaete jednu manje brigu.
Ako su dozvoljene zabiljeke ili tabele sa formulama, pripremite ih i organizujte unaprijed. Postarajte
se da imate hemijske koje rade ili zaotrene olovke. Nema nieg to vas vie moe isfrustrirati prije ispita
od pokuavanja da pronaete reza za olovke! Provjerite da li vam digitron radi. Ako pozajmljujete digitron,
budite sigurni da znate da njime rukujete. Kupite sveske za rjeenja dan prije ispita. Ne ekajte da ih nabavite
na putu na ispit; knjiare mogu biti zatvorene ili sve sveske mogu biti prodate. Obavezno ponesite sat na ispit.
Neki predavai trae da studenti ponesu svoje identifikacione kartice.
11. Ispitna
aksioznost
Podesite dodatne alarme za buenje ili neka vas prijatelj pozove da biste osigurali da stignete u
ispitnu prostoriju na vrijeme. To je naroito vano za testove rano ujutru. Stignite dovoljno rano da pronaete
mjesto za sjedenje udaljeno od ometaa panje, da se opustite i obnovite glavne ideje. Ali nemojte stii toliko
rano da imate vremena da se uspaniite.
Fizika priprema
Mentalna priprema
Ma kako dobro da su kodirane informacije, pronalaenje informacija u dugoronom pamenju je
esto blokirano anksioznou i napetou. Relaksacione tehnike predstavljaju jedan nain da se umanji
stres i pomogne pronalaenje podataka. Studenti mogu da posjete savjetodavne centre u okviru kampusa za
ideje za relaksaciju ili da se susretnu sa privatnim savjetnikom vjetim u jogi ili nekom drugom meditativnom
pristupu. Ili, studenti mogu da isprobaju neke od nie opisanih vjebi.
Vjeba 1: Ova procedura u devet koraka pripada Tviningu (Twining,1991). Moete je koristiti dok sjedite ili
leite u tihoj prostoriji. Upotrijebite ovu vjebu u svojoj sobi no prije nekog stresnog dogaaja ili neposredno
prije nego to ete napustiti sobu. Pustite umirujuu muziku ako vam to pomae u oputanju. U svakom
koraku, sjetite se da udiete dok se miii napinju a izdiite dok se miii oputaju.
338
Korak 1: Stegnite desnu pesnicu; osjetite kako napetost raste. Zatim opustite pesnicu. Neka vam
aka klone; osjetite oputanje. Potom stegnite lijevu pesnicu; osjetite napetost. Opustite je; osjetite
oputanje.
Korak 2: Savijte desnu ruku, steui pesnicu i bicepse. Drite je stegnutu i osjetite napetost u ruci.
Zatim opustite pritisak i neka vam ruka klone; osjetite oputanje. Potom savijte lijevu ruku, steui
pesnicu i bicepse. Drite je stegnutu i osjetite napetost. Potom popustite pritisak i neka vam ruka
klone; osjetite oputanje.
Korak 3: Ispruite desnu ruku dok se ne ukoi usljed stezanja tricepsa. Sada popustite pritisak i
neka vam ruka klone. Potom ispruite lijevu ruku dok se ne ukoi. Zatim popustite pritisak i neka
vam ruka klone.
Korak 4: vrsto zatvorite oi; osjetite kako se pritisak poveava. Sada otvorite oi i popustite
napetost. Potom stegnite zube; osjetite pritisak u vilici. Sada opustite vilicu i osjetite oputanje.
Korak 5: Udahnite duboko i zadrite dah steui plua. Potom popustite i osjetite oputanje. Opet,
udahnite; zadrite. Izdahnite. Opustite se.
Korak 6: Sada stegnite stomane miie; zadrite ih napetim. Potom popustite pritisak i opustite
se. Opet, stegnite stomane miie; opustite se.
Korak 7: Ispruite noge i stegnite butine, pustite napetost da poraste. Sada popustite pritisak,
neka vam noge klonu i osjetite oputanje. I opet, ispruite noge i stegnite butine. Potom popustite
pritisak.
Korak 8: Ispruite stopala i stegnite listove. Sada opustite miie. I opet, stegnite listove; potom
popustite miie i osjetite oputanje.
Korak 9: Sada potpuno opustite tijelo, neka klone. Osjetite potpuno oputanje koje nastaje iz
odsustva napetosti.
1. Panja
i sluanje
Vjeba 2: Ova vjeba (Davis, Eshelman i McKay,1988) obuhvata fiziku relaksaciju kao i pozitivan razgovor
sa sobom. Koristite ovu strategiju u svojoj sobi prije nekog stresnog dogaaja ili u uionici tokom onih
nervoznih minuta ekanja da otpone neka stresna aktivnost. Mada se uputstva odnose konkretno na
situacije polaganja ispita, ova vjeba se moe koristiti prije bilo koje aktivnosti koja stvara anksioznost, kao
to je javno govorenje, intervjui ili prezentacije u razredu.
Smjestite se udobno u stolici. Zatvorite oi i duboko diite iz stomaka. Uoite kako miii postaju
glatkiji, pomalo teki uz prijatan osjeaj.
Usredsredite se na disanje, polako izdiui. Dok izdiete, oslobodite se sveg pritiska i negativnih misli.
Uoite kako se osjeate oputeno. Moete se osjeati tako oputeno ak i u stresnoj situaciji.
Vai miii su oputeni i duboko diete. Zamislite se u uionici kako polaete ispit. Zamislite sebe
kako sjedite tamo diui ba kao to diete sada, osjeate se prijatno i mislite pozitivne misli. Imate
kontrolu. Svaki put kad izdahnete, osjeate se spokojniji, mirniji i samopouzdaniji.
Posjedujete sve znanje potrebno da poloite ispit. Uili ste pomou najboljih tehnika uenja koje
poznajete, i u potpunosti ste pripremljeni. Neete imati problema da proete ovaj ispit.
Zamislite sebe kako itate svako pitanje, jedno po jedno, polako i paljivo, kreui se kroz svaku
stavku na ispitu. Posjedujete sposobnost da dobro uradite ovaj ispit.
Zastanite sad na trenutak da biste osjetili kako vam je mirno i pravilno disanje i kako se samopouzdano
osjeate. Nakon to ste izbrojali pet udaha, otvorite oi i osjeajte se oputeno i budno.
11. Ispitna
aksioznost
Vjeba 3: Ova relaksaciona tehnika za izvoenje u posljednjem trenutku pomae studentima da se usredsrede
i opuste u uionici prije stresnog dogaaja. Moe se koristiti ak i tokom stresne aktivnosti ako se nivo
anksioznosti povea i student osjeti da gubi kontrolu. Ova vjeba je jednostavna i laka za pamenje.
Zatvorite oi. Napnite svaki mii u tijelu, poev od vrata i sputajui se na ramena, ruke, stomak,
noge i stopala. Neka vam svi miii budu napeti dok se sputate niz tijelo. Udahnite dok vam se
svaki mii kontrahuje i zadrite dah nekoliko sekundi; potom polako izdahnite.
Nakon to su se svi miii u vaem tijelu napeli, zadrite ih tako nekoliko sekundi.
Poev od prstiju na nogama, polako oputajte svaki mii u tijelu. Izdiite sa svakim oputenim
miiem.
339
Vjeba 4: Ova relaksaciona tehnika, citirana iz Lunenfeld i Lunenfeld (1992, str. 27), zasnovana je na kontroli
miia i vizualizaciji. Koristite ovu vjebu prije ili tokom stresne aktivnosti kada nivo anksioznosti pone da raste.
1. Panja
i sluanje
11. Ispitna
aksioznost
Pronaite udobnu stolicu ili sjedite na tepih ili jastue. Pomoi e ako skinete cipele i zatvorite oi...
Napnite miie, poev od vilice. Stegnite pesnicu. Napnite miie listova. Potom ih opustite.
Sada zamislite stepenite. Zamislite kako hvatate ogradu i penjete se uz raskone stepenice. Kada
stignete na vrh zamislite kako ulazite u vrlo prijatno mjesto, kao to je uma, plaa ili bilo koju oblast
u kojoj ste voljeli da se igrate kao djete.
Pokuajte da ukljuite sva ula da vam pomognu u oivljavanju zamiljenog predjela. Na primjer,
ako ste na plai, osjetite kako hodate kroz toplu vodu koja vam dosee do koljena. Osjetite vodu na
donjem dijelu vaih nogu i sunce na gornjem delu tijela. Okusite so u vazduhu. Pokuajte da ujete
zvuk talasa koji udaraju u obalu. (Kako biste pomogli ovu vizualizaciju, moete da kupite traku sa
zvukom talasa i pustite je u pozadini dok prolazite kroz ovu vjebu). Moete da vidite plavetnilo
vode, bijele oblake na nebu, i tako dalje. Ako sve to spojite u jedno, moete zaista da se zamislite
tamo, ak i kada pravi snjeg pada izvan vae sobe.
Sada ponite da oslukujete svoje disanje. Trebalo bi da bude duboko i ujednaeno.
Potom opet napnite miie, poev od vilice i sputajui se ka prstima na nogama. Dok su vam miii
napeti, proite kroz vjebu vizualizacije penjanja uz stepenice do vae omiljene lokacije. Dok ste u
toj srenoj sceni polako opustite miie, jedan po jedan, dok ne budete potpuno mirni, to se moe
ocijeniti po pravilnom dubokom disanju.
Ako elite da sprovedete jo jedan, posljednji korak ove vjebe, dobro se zamislite o predstojeem
ispitu ili napetoj situaciji koje se plaite. Primjetiete da vam se miii odmah zateu nevoljno i da vam
disanje opet postaje plitko i nepravilno. Preputajui se opet vizualizaciji, dok istovremeno oputate
miie i odravate pravilno disanje, veoma ete napredovati po pitanju ouvanja kontrole nad panikom
u bilo kojoj tekoj situaciji. Kada stvarna situacija doe, samo proite kroz sve korake koje ste vjebali.
Ne samo da ete osjetiti da se oputate, ve ete primijetiti i da vam se um razbistrava.
Izbjegavajte situacije za koje znate da e izazvati stres i napetost. Na primjer, odloite da pozovete
nekoga na izlazak osim ukoliko znate da e prihvatiti. Izbjegavajte sukobe sa roditeljem ili cimerom.
Uvijek budite vrlo pripremljeni ili pripremljeni izvan zadatog za testove, laboratorijske zadatke,
govore i razredne diskusije. Za vie informacija, pogledajte odjeljak Priprema.
Odolite iskuenju da odugovlaite. Odlaganje zadataka je veliki izvor napetosti. Kako biste izbjegli
zamke odugovlaenja, usavrite vjetine samodiscipline, motivacije, organizacije i upravljanja
vremenom. Detalji o ovim temama dati su u poglavlju Upravljanje vremenom.
Uvidite da je neto slobodnog vremena u vaem rasporedu dobro. Klju za izbjegavanje osjeanja
krivice kada ne uite jeste da umjereno koristite slobodno vrijeme i vrijedno radite tokom sati
odreenih za uenje kako biste osjeali da ste zasluili slobodno vrijeme.
340
Razgovarajte s nekim.
o Iako se moete stidjeti ili vam moe biti neprijatno da razgovarate o svojim brigama sa
drugima, pokuajte da shvatite koliko je ozbiljno drati ta osjeanja zatvorena u sebi.
Podsjetite se da niste jedina osoba na svijetu koja je anksiozna; svakome se to desi prije
ili kasnije. To je uobiajeno iskustvo. Razgovarajte sa objektivnom osobom, poput cimera,
resident assistant ili resident director, fakultetskim savjetnikom, tutor, lan porodice,
svetenik, trener ili posebno obuen savjetnik u studentskoj slubi.
1. Panja
i sluanje
Pobjegnite privremeno.
o Kada situacija poe naopako i osjetite da napetost raste, zastanite na kratko da
pobjegnete od nje. To moete uiniti tako to ete se fiziki pomjeriti od izvora napetosti;
otiite u kratku etnju, posjetite trni centar na sat vremena ili odigrajte basket. Ako fiziko
odvajanje od izazivaa stresa nije mogue, pokuajte da se zamislite kako sjedite pored
tihog jezera ili na planinskoj stazi.
Prihvatite normalnost.
o Ponekad se anksioznost razvije kada student oekuje previe od sebe. Tenja ka
savrenstvu esto dovodi do neuspjeha i razoarenja. Nastojte da uradite najbolje to
moete a ne pokuavajte da budete savreni. Zastanite i preispitajte svoje ciljeve u
odnosu na svoje mogunosti. Da li su vai ciljevi ostvarljivi ili su iznad vaih moi? Da li
su to vai ciljevi ili ciljevi nekog drugog?
Ma kako bilo zdravo vae uobiajeno stanje uma i tijela, vjerovatno ete doivjeti povremenu krizu
izazvanu stresom kroz ivot. U takvim prilikama, najbolji nain da odrite ravnoteu jeste da usvojite sljedee
stavove i ponaanja:
Koncentriite se na trenutno stanje. Ne uveavajte svoj mentalni teret razmiljajui o prolosti. Mislite
341
11. Ispitna
aksioznost
1. Panja
i sluanje
11. Ispitna
aksioznost
342
o buduim dogaajima samo u onolikoj mjeri u kolikoj moete da utiete na njihovo oblikovanje.
Nemojte brinuti o budunosti nad kojom nemate kontrolu.
Razmotrite jedan po jedan od svojih problema. Ponekad vam kad ih grupiete sve zajedno moe
djelovati preoptereujue, ali ako ih sagledate pojedinano moete vidjeti da svaki od njih nije
onako ozbiljan kako ste mislili. Potom moete poeti da tragate za rjeenjima.
Razgovarajte sa porodicom i prijateljima. Nemojte se uvijek aliti ili optereivati ih svojim mukama,
ve traite, i posluajte, njihova miljenja i savjete.
Kada ste odluili ta elite da uradite u vezi sa problemom na koji moete da utiete, djelujte brzo i
odluno. Pozitivno djelovanje je obino zdravije nego pasivno predavanje crnim mislima.
Zaposlite sebe i svoj um to je vie mogue. Drutvene aktivnosti poput sporta, volonterskog rada
ili diskusionih grupa esto su bolje od samoe tokom napornog perioda.
Nemojte biti kivni ili kriviti druge za svoje trenutne probleme. ak i ako vam je na neki nain
nanesena nepravda, stalan osjeaj frustriranog neprijateljstva nee donijeti nita osim dalje tete
vaem mentalnom zdravlju.
Odluite da posvetite neko vrijeme svaki dan fizikoj relaksaciji koja privremeno oslobaa va um
od briga. Ako odete u etnju, na primjer, koncentriite se na ono to vidite oko sebe a ne razmilajte
o problemima.
Naroito je vano da se, osim da budete drutveniji i fiziki aktivniji nego obino, to je vie mogue
drite svoje svakodnevne rutine. U kriznim periodima poznata ema redovnih obroka i aktivnosti u
tano odreeno vrijeme moe podstai osjeaj sigurnosti pruajui vam uredno spoljno okruenje.
Kako biste izbjegli da brige ponesete sa sobom u krevet, pokuajte da ne razmiljate o njima nakon
8 sati uvee. Vjerovatno ete bolje spavati ako moete da se opustite nekoliko sati prije odlaska
u krevet. Takoe, ako se probudite u toku noi, vjerovatnije je da ete biti dovoljno oputeni da
ponovo zaspite ako se niste brinuli o rjeavanju problema kada ste prvobitno zaspali.
Nauite da prepoznate krizu i da ne budete suvie ponosni da priznate da ste preoptereeni
anksioznou i da ne moete vie sami da se snaete. Razgovarajte sa ljekarom prije ili kasnije.
Ili umjesto toga (ili pored toga), zatraite pomo od optinske slube za mentalno zdravlje ili
vjerske organizacije. [Potraite savjetodavni centar u vaem kampusu.] Moda ete otkriti da kad
porazgovarate o svojim problemima i strahovima sa objektivnim ali saosjeajnim profesionalcem,
vae brige vie nee izgledati nepremostivo.
1. Panja
i sluanje
12. Priprema za
ispit
343
1. Panja
i sluanje
344
Uspjenost na ispitima je odreena u velikoj mjeri prirodom ispitne pripreme. U tom smislu, kvalitet
ispitne pripreme je vaniji od njenog kvantiteta. Suprotno od uvjerenja veine studenata, nain na koji pripremamo
ispit je mnogo znaajniji od duine priprema. Ovde razmotrene strategije zastupaju ovo vienje.
Svrhe strategije za ispitnu pripremu
1. Panja
i sluanje
Strategije ispitne pripreme su namjenjene da pomognu studentima da iskoriste vrijeme za uenje
to je mogue efikasnije i efektivnije.
Prednosti strategija ispitne pripreme
Jedna od prednosti strategija ispitne pripreme jeste ta to one pomau poboljanje studentske
uspjenosti na ispitima. Pored toga, ove strategije rade na smanjenju ispitne anksioznosti, to takoe
unapreuje ispitne rezultate. Kada su studenti pripremljeni za ispite, uglavnom su samouvjereniji i bolje ih
urade. Studenti e otkriti da kada su pripremljeni, testovi gotovo mogu da postanu zabavni!
Opte strategije ispitne pripreme mogu se koristiti za pripremu bilo koje vrste ispita. Veina
informacija pod ovim naslovom je rezimirana u drugim poglavljima teksta. Strategije za specifine testove su
osmiljene prema odreenim tipovima testova.
Opte strategije upravljanja vremenom su detaljno obraene u odjeljku Upravljanje vremenom.
Specifini savjeti vezani za pripremu ispita prikazani su ovde.
Upravljanje vremenom je kljuno za izbjegavanje zamki bubanja. Ali zapamtite da vremenski period
proveden u uenju za ispit nije vaan koliko i ono to uradimo za to vrijeme. Efikasno iskoristite vrijeme
odvojeno za ispitnu pripremu sljedei naredne smjernice.
Razvijte plan djelovanja
Razvijte plan ispitne pripreme dosta prije testa. Bilo koja kombinacija ovih aktivnosti moe biti
ukljuena u plan uenja: itanje zadatih tekstova, zavravanje laboratorijskih zadataka, zavravanje domaih
zadataka, susret sa predavaem ili tutorima, sastanak sa lanovima studijske grupe, reorganizovanje i
prepisivanje zabiljeki sa predavanja, pregledanje informacija u biljekama i tekstovima i priprema pomagala
za uenje (fle karte, pitanja za vjebanje, vizuelna pomagala itd.). Odabir aktivnosti e zavisiti od tipa testa
i linog stila uenja.
Razdjelite vrijeme
Procijenite koliko dugo e vam trebati da obavite svaku od aktivnosti u planu pripreme. Organizujte
svoje sate tako da obuhvatite dosta vremena za obavljanje aktivnosti, odmor i spavanje. Dnevne i nedeljne
tabele su efikasni metodi za rasporeivanje vremena; primjeri su dati u odjeljku Upravljanje vremenom.
Napravite raspored i drite ga se.
Napravite vremenske razmake izmeu obnavljanja
Podijelite ispitnu pripremu na zgodne vremenske periode kako biste izbjegli dosadu i gubitak
koncentracije. Periodi u trajanju od dvadeset do trideset minuta su najbolji. Pomjeajte aktivnosti (pravljenje
optih pregleda, obnavljanje, organizovanje, itd.) kako biste informacije obradili na vie naina. Uenje u est
poluasovnih faza je mnogo efikasnije od uenja tri sata bez prekida.
Samite i organizujte informacije
Malo studenata moe da zapamti sve iz svojih zabiljeki i knjiga. Stoga, vrijeme provedeno u
saimanju informacija u glavne ideje, kljune rijei i kljune izraze je dobro uloeno. Za smanjivanjem bi
trebalo da uslijedi organizovanje, ili stavljanje informacija unutar logike strukture. Ne samo da e saimanje
i organizovanje smanjiti koliinu informacija koje treba zapamtiti, ve e i obezbijediti nagovetaje koji e
pokrenuti pamenje tokom ispita.
345
1. Panja
i sluanje
Prepisivanje i reorganizovanje zabiljeki pomae u pripremi ispita na tri naina (D. Applegate,
CAL). Prvo, to pomae studentima da odrede glavne take i propratne detalje razmotrene na asu. Drugo,
to pomae studentima da strukturiu informacije na takav nain da ih se lake prisjete i organizuju ih tokom
testa; ovo je naroito vano za ispitne eseje. Tree, to prua studentu priliku da obnovi materijal za ispit; to
se vie puta preu informacije, vjerovatnije je da e biti zapamene.
Upotreba zabiljeki za pripremu ispita trebalo bi da bude to je mogue aktivniji proces. Nemojte
samo iitavati zabiljeke. Ukljuite vie ula tako to ete naglas ponavljati informacije ili sluati verzije
materijala snimljene na traku. Koristite olovke u boji, markere, slike itd. da poboljate zabiljeke.
Odaberite efikasnu strategiju za organizovanje materijala sa predavanja. Nekoliko opcija, ukljuujui
Kornelov metod i metode kratkih pregleda, razmotrene su detaljno u odjeljku Voenje zabiljeki. Odabir
organizacionog metoda e zavisiti od prirode informacija i tipa(tipova) pitanja koja e se pojaviti na testu.
Studijske grupe, oblik kooperativnog uenja, efikasan su pristup ispitnoj pripremi (D. Applegate, CAL).
Pripremanje za test sa dva do etiri druga studenta ima nekoliko prednosti. Poto nekoliko ljudi dijeli posao,
vie se moe ostvariti za krai period vremena. Studijske grupe omoguuju studentima da razmjenjuju ideje i
objanjenja kljunih taaka. Studijske grupe takoe pruaju oblik predispitne evaluacije, gdje studenti testiraju
jedni druge u vezi s ispitnim materijalom. Kada su dobro voene, studijske grupe mogu i da smanje ispitnu
anksioznost i poboljaju motivaciju. Studijske grupe su naroito korisne za pripremu sveobuhvatnih ispita.
346
Studijske grupe se mogu koristiti za pripremu za testove na vie naina, kao to je:
1. Panja
i sluanje
Za detaljne informacije o tome kako oformiti uspjene studijske grupe i drugim primjenama studijskih
grupa, pogledajte odjeljak Studijske grupe u poglavlju Grupno i kooperativno uenje.
Vodii za uenje se koriste za rezimiranje glavnih ideja i pojmova, bez propratnih detalja, koji e
biti obuhvaeni na ispitu (D. Applegate, CAL). Saimajui informacije koje treba nauiti na minimum, na
najobuhvatnije teme, vodii za uenje odreuju glavne fokalne oblasti testa koje bi trebalo detaljno prouiti i
omoguuju pojedincu da efikasno raspodijeli vrijeme za uenje izmeu razliitih tema. Zaista, oni vode nain
na koji pojedinac ui.
Postoje dodatne prednosti vodia za uenje kad je u pitanju ispitna priprema. Stvaranje vodia
za uenje zahtjeva od nas da pregledamo zabiljeke sa predavanja i tekstove. Takoe zahtijeva da paljivo
razmislimo o tom materijalu kako bismo odluili ta je vano i kako su informacije povezane. Tako da jedna od
koristi vodia za uenje jeste aktivno ponavljanje rada sa informacijama, poboljavanje njihovog biljeenja u
pamenju i kasnijeg prizivanja iz njega. Drugo, informacije u vodiima za uenje se lako prebacuju u primjere
testova prostim pretvaranjem glavnih taaka u pitanja za vjebu. Tree, vodii za uenje smanjuju koliinu
informacija koje treba obnoviti. Konano, asocijacije izmeu razliitih informacija se pojaavaju lada su vodii
za uenje ureeni tematski.
Organizacija informacija u vodiu za uenje e se razlikovati prema tipu informacija, predmetu, tipu
testa i linom stilu uenja. Dva organizaciona pristupa, tematski i kategorijski, opisana su ovde. Onaj prvi je
bolji za subjektivne ispitne eseje a drugi za objektivne testove.
Tematski vodii za uenje
Tematski vodii za uenje ureuju vane informacije prema glavnoj temi. Smjernice za razvijanje
tematskih vodia za uenje su sljedee.
o Odredite glavne ideje pokrivene u svakoj od glavnih tematskih oblasti. Opet, broj glavnih
ideja u okviru svake od tema moe se kretati od jedan do dvanaest. Zapiite glavne
ideje pod odgovarajuom temom u kratkim sintagmama ili nepotpunim reenicama.
Ili, formuliite glavne ideje u obliku pitanja i zabiljeite ih pod odgovarajuom glavnom
temom.
Organizujte informacije.
o Organizujte informacije u neki strukturiran format, kao to je kratak pregled ili Kornelov
metod; primjeri organizacionih formata su dati u odjeljku Voenje zabiljeki. Sve
povezane ideje bi trebalo da budu rezimirane pod naslovom odgovarajue vane teme.
Ideje mogu biti numerisane ili obiljeene razliitim simbolima.
347
1. Panja
i sluanje
DNK
dijelovi elije
procesi diobe elija: mitoza i mejoza
o po emu su slini a po emu se razlikuju?
o koja je njihova svrha?
dve vrste elija: prokariotske i eukariotske
o po emu su sline a po emu se razlikuju?
o primjeri za svaku
hemijski sastav: adenin, guanin, timin, citozin
struktura DNK
nacrtajte DNK molekul i oznaite dijelove
proces udvajanja DNK
o koja je svrha?
Uredite informacije.
o Uredite kategorije i specifine informacije u vodiu za uenje.
348
Arheologija
Test 2
TERMINI
201
proizvodnja hrane
poljoprivreda
uzgajanje rodova
pripitomljavanje
1. Panja
i sluanje
LJUDI
V. Gordon Childe
Michael Cohen
Lewis Binford
Karl Sauer
POJMOVI
Tokom procesa ispitne pripreme, vane informacije iz zabiljeki, laboratorijskih vjebi i tekstova
trebalo bi saeti na samu sutinu i organizovati u razliite formate. Zahvaljujui organizovanju informacija
lake je zabiljeiti materijal u pamenje i prizvati ga kasnije. Ono takoe prua strukturu za odgovaranje na
pitanja sa testa, naroito za ispitne eseje. Stoga prije testa, prenesite materijal koji treba nauiti i zapamtiti u
format koji moete razumjeti i zapamtiti (D. Applegate, CAL).
Organizacioni formati
Studenti na raspolaganju imaju irok spektar organizacionih strategija pri izboru. One su detaljno
opisane u odjeljku Organizovanje informacija u poglavlju Organizacija.
Primjeri organizacionih formata su:
o mape rijei
Kratki pregledi
Vodii za uenje
349
Izbor formata e zavisiti od pojedinanih stilova uenja, prirode informacija (npr. Da li je u pitanju
prirodna nauka, istorija, umjetnost? Da li su u pitanju pojmovi, brojevi, osobe?), i tipa ispitnih pitanja (npr. esej,
viestruki izbor, itd.).
ifrovanje pomou boja
1. Panja
i sluanje
ifrovanje pomou boja je jo jedna korisna oragnizaciona alatka za pripremu ispita. Jedna od
najeih primjena ifrovanja pomou boja jeste upotreba markera za oznaavanje prioritetnosti informacija. To
obuhvata obiljeavanje najvanijih ideja koje treba upamtiti iz zabiljeki i tekstova. Klju za uspjeno obiljeavanje
markerom je biti selektivan po pitanju oznaavanja. Izbegavajte da kao krajnji rezultat dobijete stranice potpuno
podvuene utim ili rozim markerom. Usredsredite se na glavne ideje i kljune rijei definicija i objanjenja.
Jo jedna upotreba ifrovanja pomou boja je za kategorizovanje informacija. Ideje vezane za
jednu temu mogu biti oznaene jednom bojom, a ideje vezane za drugu temu nekom drugaijom bojom. To
vam pomae u razluivanju odnosa izmeu odvojenih informacija.
Ili, svi termini mogu biti obiljeeni jednom bojom, sva imena znaajnih osoba drugom, svi datumi
treom bojom, i tako dalje.
Registratori
Koristite registratore da organizujete zabiljeke, umnoeni materijal, vodie za uenje, testove za
vjebanje, kopije starih ispita i drugi materijal za uenje. Ako drite materijale za uenje na jednom mjestu,
lake ete pronai ono to vam treba tokom ispitne pripreme.
Strategije memorisanja
Svaki test obuhvata, zapravo zahtjeva, memorisanje u izvjesnoj mjeri. Testovi na uvodnim
kursevima su obino osmiljeni tako da ocijene sposobnost studenata da zapamte detalje i pojmove. Testovi
na naprednim kursevima, pak, mogu zahtjevati vie tumaenja i primjene od memorisanja.
Memorijske strategije su razmotrene u odjeljku Pamenje. Samo bitne take vezane za pripremu
ispita opisane su ovde (D. Applegate, CAL).
Parafrazirajte informacije
Parafraziranje obuhvata izraavanje informacija iz zabiljeki ili tekstova sopstvenim rijeima. Lake
je upamtiti sopstvene rijei nego neije tue. Samo se postarajte da su parafrazirane informacije
tane i da sadre kljune rijei neophodne za razumijevanje informacija.
Pri uenju definicija rijenikih termina ili objanjenja pojmova, prepoznajte i memoriite samo
kljune rijei. Kljune rijei su one koje su neophodne za razumijevanje dotinog termina ili pojma.
Podvucite ili obiljeite markerom te rijei i usredsredite se na njih tokom uenja. To umanjuje koliinu
informacija koje treba zapamtiti.
Odaberite memorijske tehnike koje odgovaraju informacijama, tipu testa i linim sklonostima u
uenju. Neke oprobane i djelotvorne memorijske tehnike su opisane nie.
Vidite poglavlje Pamenje za potpune opise.
350
Ponavljanje: stalno iznova prelazite informacije, izgovarajui ih naglas ili zapisujui zabiljeke
Relevantnost: razmotrite kako su informacije vezane za lina uvjerenja i iskustva ili druge aspekte kursa
Mnemonika sredstva: koristite skraene rijei i izraze kako biste zapamtili spiskove informacija
Ponekad je najtei element priprema za ispit odravanje zainteresovanosti i motivacije za uenje.
Nije uvijek lako ouvati panju i motivaciju za razliite zadatke obuhvaene pripremom. Sljedei savjeti mogu
pomoi u takvim situacijama.
1. Panja
i sluanje
Za vie detalja o ovim temama, pogledajte odjeljak Panja i koncentracija i odjeljak Motivacija.
Stav
Sve je u stavu. Naalost, pozitivan stav je esto najtee ouvati kada nam se ne dopada predmet,
antipatian nam je predava ili smo u prolosti imali loe rezultate na testovima. Pokuajte da ouvate
ispravan pogled na ispit uputajui se u pozitivan razgovor sa sobom. Radite sa drugim studentom i pokuajte
da hrabrite jedan drugog. Izbegavajte partnere za uenje koji stalno izraavaju negativna vienja budui da
su takvi stavovi obino zarazni. Shvatite da su testovi neophodno zlo.
Panja i koncentracija
Odaberite prikladna mjesta za uenje. Kako biste ouvali panju, uite u prostoriji u kojoj nema
ometaa poput buke, prozora i postera ili slika na zidu. Da biste pomogli koncentraciju, odaberite harmonino
okruenje sa odgovarajuom temperaturom, adekvatnom ventilacijom i svjetlom, i udobnim mjestima za
sjedenje. Pokuajte da uite u ispitnoj prostoriji ako je to mogue. Brinite o zdravlju tako to ete jesti pravilno
i dovoljno se odmarati. Odravajte optimalan nivo aktivnosti; i previe i premalo aktivnosti utie na nau
sposobnost da posvetimo panju i upamtimo materijal.
Interesovanje
Kako biste stvorili i odrali interesovanje za predmet, poveite informacije sa linim iskustvima
i uvjerenjima. Pitajte druge studente ta misle o temi. Prikupite informacije iz raznovrsnih izvora izvan
udbenika ili predavanja; pokuajte sa filmovima, asopisima i novinama, na primjer: Primjenite novo znanje
na druge predmete. Aktivno koristite novo znanje.
Motivacija
Motiviite se da se uspjeno pripremite za test tako to ete razmotriti line kratkorone ciljeve
(npr. da poloite test bez povraanja) i dugorone ciljeve (npr. da dobijete 9 na kursu, diplomirate) koji e
biti ispunjeni uspjenim pripremanjem za test. Podijelite zadatak na manje dijelove, i odredite prioritetnost
aktivnosti kako biste izbjegli da se preopteretite. Nagradite se kada zavrite zadatke. Ostavite vremena u
svom rasporedu za rekreaciju i odmor. Razvijte intencionalnost u pripremnim zadacima; odlunost e olakati
uenje i pamenje.
Najpouzdaniji, ali ipak najmanje korien, nain za uenje za ispit jesu testovi za vjebu (D.
Applegate, CAL). Uzorci pitanja omoguavaju da procijenimo uspjenost naeg prisjeanja prije ispita; slabe
take se otkrivaju i rjeavaju prije stvarnog polaganja testa. Studenti mogu da smisle sopstvena pitanja ili
mogu da odgovaraju na pitanja iz starih testova ili udbenika ili radne sveske koja ide uz tekst.
Testovi za vjebu imaju nekoliko prednosti. Ova strategija se moe koristiti za pripremanje gotovo
svakog tipa testa. Oni pomau nam da predvidimo kako e ispit moda izgledati, to umanjuje anksioznost i stres.
Testovi za vjebu su dragocjen nain da ocijenimo nae razumijevanje informacija, i napravimo razliku izmeu
onoga to znamo i onoga to treba da nauimo. Pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva da temeljno razumijemo i
procijenjujemo informacije. Kada se efikasno koriste, testovi za vjebu poboljavaju nau mentalnu pripremu za
ispit, ojaavajui samopouzdanje i pozitivne stavove. Konano, pisanje i/ili odgovaranje na pitanja za vjebanje
tjera nas da iznova i iznova prolazimo kroz materijal, to poboljava biljeenje u pamenje i kasnije prisjeanje.
Neki studenti mogu prigovoriti da smiljanje pitanja za vjebu i/ili odgovaranje na njih zahtjeva
previe vremena. Meutim, prednosti ove strategije uveliko nadmauju njene mane. Ako je vrijeme problem,
studenti mogu da obrazuju studijske grupe u kojima e podijeliti obaveze. Svaki lan pie nekoliko pitanja, a
351
1. Panja
i sluanje
Otkrijte koji tipovi pitanja e biti dati na testu: esej, viestruki izbor, tano-pogreno, itd.
Pogledajte u silabusu, pitajte predavaa, prouite stare testove ili razgovarajte sa ranijim studentima sa
tog predmeta.
Postoji nekoliko pristupa u pisanju pitanja za vjebu. Pretvorite naslove odjeljaka iz knjige u
pitanja. Uzmite skupove povezanih informacija i napiite pitanja fokusirajui se na taj odnos. Potraite glavne
ideje prikazane u svakom od predavanja i obrazujte ih u pitanja. Promijenite brojeve date u matematikim
problemima i ponovo ih uradite. Pitajte predavaa da vam da nekoliko primjera pitanja kako biste stekli
predstavu o tome kako on pie pitanja.
Dok se ne naviknite na ovu strategiju, moete da koristite ve napisana pitanja umjesto smiljanja
novih. Postoji nekoliko izvora pitanja za vjebu: stari ispiti, pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja u
udbeniku, i studentske radne sveske koje idu uz tekst.
Poto pisanje sopstvenih pitanja zahtjeva temeljno prouavanje ispitnog materijala, studenti bi
trebalo da pokuaju da krenu u tom pravcu kako postaju vjetiji.
Zabiljeite pitanja.
o U zavisnosti od linih jaih strana i sklonosti u uenju, studenti mogu odabrati da zabiljee
pitanja za vjebu na listu papira, pojedinano na fle kartama ili kao spisak na audiokasetama.
Odgovorite na pitanja.
o Postoje tri mogunosti u ovoj fazi. Studenti mogu da odgovaraju na pitanja kako ih
zapisuju. Ili, studenti mogu da odgovore na pitanja kasnije, koristei zabiljeke i tekstove
kao referencu. U oba sluaja, studenti mogu da zabiljee brojeve stranica na kojima se
odgovori nalaze u zabiljekama ili knjizi.
o Trea mogunost je upotreba pitanja kao testa za vjebu nakon obnavljanja za ispit. To
se radi bez korienja zabiljeki ili drugih materijala za uenje.
Zabiljeite odgovore.
o Opet, studenti mogu da zabiljee odgovore na papiru, fle kartama ili audio-trakama.
Vjebajte.
o Potrebno je vremena da biste postali vjeti u ovoj strategiji.
352
1. Panja
i sluanje
Nemojte se sneveseliti ako se vaa pitanja ne pojave na testu. Ako ste efikasno koristili strategiju,
velika je vjerovatnoa da materijal poznajete dovoljno dobro da odgovorite na drugaija pitanja.
Sljedee informacije se moraju znati kako bi se napravio efektivan plan za ispitnu pripremu (D. Applegate,
CAL). Razliite strategije se moraju koristiti za razliite ispitne situacije. Najee strepnje obuhvataju:
o
o
o
o
o
o
o
o Koji pomoni materijali sveska za odgovore, digitron, lenjir, itd. su obavezni ili dozvoljeni?
o Koji nivo detaljnosti predava oekuje u odgovorima?
o Da li predava trai tano ponavljanje memorisanih injenica ili tumaenje podataka?
o Ko e voditi ispit predava ili asistent?
o Ko ocjenjuje ispite predava ili asistent?
o Kako e pitanja biti ocjenjivana puni ili polovini bodovi, runo ili mainski?
o Da li predava oduzima bodove za pravopisne i gramatike greke?
Postoji vie naina da se odgovori na ova pitanja. Sljedei savjeti su zasnovani, djelimino, na
Lunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson (1981).
Prouite silabus.
Pitajte predavaa.
U nekim sluajevima, predava e vam pruiti informacije samo zato to ste doli da ga vidite. Ali
ako se ini da predava nije rad da odgovori na pitanja vezana za teme ili ideje na koje se ispit
usredsreuje, ne pritiskajte ga. Isto tako, ako kae da bi vi trebalo da znate sve i nakon vaeg
insistiranja ne nudi vie razjanjenja, provjerite silabus, stare ispite, knjigu ili razgovarajte sa drugim
studentima. Predavai nekad nisu voljni da previe objelodane.
Ako predava nudi nedovoljno nagovjetaja a nikad ranije niste polagali kod njega test, pokuajte
353
1. Panja
i sluanje
Stari ispiti su vrijedan izvor informacija u vezi s naglaenim temama ili idejama, tipovima postavljenih
pitanja, nainom na koji su pitanja sroena, nivoom detaljnosti koji predava oekuje u odgovorima i
procedurama ocjenjivanja. Ako primjerci starih testova nisu dostupni, na primjer mogu se rezervisati
u biblioteci, pitajte predavaa da li je ta olakica mogua. Neki predavai e to uiniti, ali samo ako
budu zamoljeni.
Razgovarajte sa studentima koji su ranije pohaali dotini kurs. Ne samo da moda imaju stare
testove, ve mogu pruiti uvid u predavaeva oekivanja, glavne ideje i procedure ocjenjivanja.
Trenutne kolege iz razreda mogu imati ideje u vezi s glavnim temama koje treba nauiti.
Koristite udbenik.
Veina tekstova nudi pitanja za obnavljanje na kraju svakog poglavlja ili jedinice. Ona bi trebalo
da vam prue predstavu o tome ta se moe nai u pitanjima na testu. Ili pokuajte da pretvorite
naslove poglavlja u pitanja. Provjerite indeks u kome su navedene osobe i pojmovi; to je vie
stranica navedeno pod stavkom, to je ona vanija.
Studentske radne sveske koje prate tekst su odlian izvor pitanja za obnavljanje materijala datog za
itanje. Mogu vam pruiti uvid u to koje teme mogu biti obuhvaene na ispitu i kako mogu izgledati
pitanja.
Sljedea tabela, zvana planer ispitnih procedura, trebalo bi da se popuni za svaki predmet. Stavite
jednu kopiju na poetak sveske za svaki kurs radi lakeg pristupa. Tabela je modelovana prema Mengelovom
(1992) planeru domaih zadataka.
PREDAVA: ________________
Ispitne procedure
Tipovi pitanja
______________________________________
Ispit vodi
________________________________________
Sve materijale i pribor potreban za ispit trebalo bi prikupiti dosta unaprijed. Priprema obezbjeuje
studentu jednu brigu manje i jedan potencijalni izvor panike i anksioznosti manje (D. Applegate, CAL).
Ispitni materijali
U zavisnosti od kursa i predavaa, materijali za uenje se mogu koristiti tokom ispita. Uobiajeno je,
na primjer, na testovima iz hemije da se koristi periodini sistem elemenata tokom testa. Neki ispiti se polau
s knjigom ili iz zabiljeki.
354
Ako su materijali za uenje dozvoljeni, pripremite ih dosta unaprijed. Informacije bi trebalo da budu
dobro organizovane i da im se lako moe pristupiti. Ako se moe koristiti knjiga ili zabiljeke, oznaite vane
strane spajalicama ili naljepnicama. Tabele sa formulama bi trebalo da budu itko ispisane i da obuhvate
puna objanjenja simbola i redosljeda operacija.
1. Panja
i sluanje
Imajte na umu da ispitni materijali mogu biti smetnja za zavravanje ispita na vrijeme ako nisu dobro
pripremljeni i dobro organizovani. Ne gubite vrijeme tokom testa prevrui stranice knjige ili pokuavajui da
odgonetnete ta ste napisali na pomonom sredstvu. Obratite panju na to prije testa.
Ispitni pribor
Ispitni pribor bi trebalo prikupiti i organizovati najkasnije no uoi testa. Saznajte koji pribor je
dozvoljen ili obavezan na testu. Sljedei pribor moe biti potreban za ispit:
olovke u boji
gumice za brisanje
baterije za digitron
lenjir
uglomjer
sveske za odgovore
kartice
sat
Ako pozajmljujete digitron, budite sigurni da znate gdje se nalaze vani dugmii i da znate kako da
ga koristite.
Ispitna priprema ne obuhvata samo uenje podataka. Student se mora i fiziki i mentalno pripremiti
za ispit. Njegovo fiziko i mentalno stanje moe drastino da utie na uspjenost pripremnih aktivnosti. Na
primjer, ne moemo se pripremiti ako ne moemo ostati budni. Fiziko i mentalno stanje mogu duboko da
utiu i na to kako radimo ispit, ma kako da smo se dobro pripremili. Sva priprema ovog svijeta nee nita
vrijediti ako nekontrolisano kaljemo ili doivimo napad anksioznosti tokom testa.
Fizika priprema
Dobro fiziko zdravlje zahtjeva od nas da redovno jedemo uravnoteene obroke. Izbjegavajte
pretjerane koliine brze hrane, kofeina, cigareta i alkohola.
Adekvatan san je takoe neophodan za dobro zdravlje. Normalno spavanje je vano tokom
pripremanja ispita kao i no uoi ispita.
355
Mentalna priprema
1. Panja
i sluanje
Uenje u ispitnoj prostoriji esto pomae studentu da se osjea prijatnije u pogledu testa.
Vizuelno zamislite svaki aspekt uenja i polaganja testa. Zamislite sebe kako polaete ispit i
predajete svoj najbolji rad.
Ne brinite oko toga ta drugi studenti rade, i nemojte sluati negativne komentare drugih
studenata.
Budite sigurni da znate specifine procedure za ispit. Razvijte plan djelovanja sa raznovrsnim
strategijama, i napravite vremenski raspored za obavljanje svake od aktivnosti. Ponite s uenjem dosta
unaprijed, pravei pauze izmeu obnavljanja i uei u kratkim fazama. Temeljna priprema je jedna od najjaih
odbrana od anksioznosti.
Koristite relaksacione vjebe kada se brige pojave. Vjebajte i uvajte dobro zdravlje. Osim ako se ne
mogu razrijeiti brzo i lako, izbegavajte stresne situacije ako je to mogue. Uestvujte u rekreacionim aktivnostima
kako biste se oslobodili stresa. Razgovarajte o svojim brigama i strepnjama sa nepristrasnim osobama.
Odravajte stres na nivou kojim se moe upravljati. Neto stresa e vas odrati budnim, ali previe
njega e ometati rad.
12.2.12. Bubanje
Bubanje se definie kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratko
traje (D. Applegate, CAL). Bubanje nije isto to i uenje. Rije bubanje ima negativnu konotaciju, i to s
pravom. Ono nije efikasno sredstvo pripreme za ispit. Moe biti uspjeno za najbolje studente, ali samo na
kratak rok. Za druge studente, bubanje obino samo dovodi do anksiznosti i loih ispitnih rezultata.
Neke od mana bubanja su:
356
Bukvalno vam je garantovano da ete zaboraviti informacije ubrzo nakon ispita, u roku od jednog
ili moda dva dana. Da li je vrijedno potroiti hiljade dolara na obrazovanje da biste zaboravili ono
to ste uili ve narednog dana? ta ako vam bude potrebno da znate te informacije kasnije, za
neki drugi predmet ili posao?
Ako je zavrni ispit iz predmeta sveobuhvatan, odnosno pokriva cjelokupni semestar ili tromjeseje,
student koji je bubao za testove na polovini semestra morae ponovo da ui podatke sa poetka
kursa zato to je veinu zaboravio. To ba i nije efikasno upotrebljeno vrijeme.
Informacije preene tokom bubanja pohranjuju se samo u kratkoronom pamenju. Lako se gube
iz kratkoronog pamenja tokom stresnih situacija. To je upravo blokada koja se deava nekim
studentima dok polau test.
Bubanje je vrlo stresno. Upravo u tom periodu studenti uviaju koliko moraju da naue a koliko
malo vremena za to imaju. Bubanje znaajno doprinosi ispitnoj anksioznosti.
Bubanje obino obuhvata sjedenje nad materijalom vie sati zaredom. Naalost, naa panja i
koncentracija drastino opadaju nakon samo 20-30 minuta! Informacije preene nakon tog perioda
vjerovatno nee biti upamene.
1. Panja
i sluanje
Uprkos manama bubanja, veina studenata je prinuena da tome pribjegne u nekom trenutku. Ako
doete u situaciju koja zahtjeva bubanje, koristite nie opisane strategije kako biste prebrodili krizu . Potom
napravite planove kako da izbjegnete da vam se to ponovi.
Procjenite situaciju.
o Odvojite nekoliko minuta da razmotrite koji zadaci moraju biti obavljeni tokom ispitne
pripreme. Da li su zabiljeke sreene? Koliko se tekstova mora proitati? Da li je realno
da svi zadaci budu obavljeni na vrijeme? Ako nije, podijelite zadatke prema prioritetnosti.
Na primjer, ako e biti samo par pitanja iz tekstova na posljednjem testu, zar ne bi samo
pregledanje poglavlja bilo dovoljno?
Samite informacije.
Brinite se o zdravlju.
o Oduprite se iskuenju da uite do duboko u no i da koristite stimulanse kao to je kofein.
Normalno se naspavajte no ili dve prije testa. Ako ne moete da ostanete budni tokom
testa, bubanje vam nita nee znaiti.
Prihvatite situaciju.
o Ako ostavite pripremu ispita za koji dan pred test, prihvatite situaciju takvu kakva jeste.
Nemojte se boriti protiv nje. I mada moe biti teko, nemojte se prepustiti anksioznosti.
Nita sada ne moete da izmijenite, te stoga prionite na posao i uradite to je vie
pripreme mogue. Pokuajte da se usredsredite na zadatak pred vama. Ostanite to je
mogue oputeniji budui da napetost blokira mehanizma prisjeanja.
357
1. Panja
i sluanje
Subjektivni testovi obuhvataju esej, kratak odgovor, rijenik i testove koji se rade kod kue. Neki
studenti postaju vrlo anksiozni zbog ovih ispita jer smatraju da im vjetine pisanja nisu na nivou. Nie opisane
strategije mogu umanjiti dio te anksioznosti bolje pripremajui studente za subjektivna pitanja.
Predvidite pitanja
Studenti koji pokuaju da predvide esejska pitanja prije testa bolje na njemu prou zato to su ve
pripremili materijal i organizovali ga na efikasan nain. Manje je vjerovatno da e biti uhvaeni nespremni na
ispitu. Svako pitanje za vjebu bi trebalo da naglasi glavne ideje vezane za neku temu, i trebalo bi da prui
priliku da se ukljue i injenice i detalji koji podravaju tu ideju. Obrazujte dovoljno iroka pitanja da obuhvatite
mnoge alternative.
Sljedei izvori mogu se koristiti za smiljanje pitanja za vjebu: zabiljeke sa predavanja, stari
testovi, naslovi odjeljaka u udbeniku, ciljevi i svrhe navedeni u silabusu, lanovi studijske grupe, pitanja za
obnavljanje iz udbenika i pitanja za obnavljanje iz studentskih radnih svesaka koje prate tekst.
Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne oajavajte. Velika je vjerovatnoa da se materijal
koji ste pripremili moe preraditi i reorganizovati tako da odgovori na pitanja iz testa. Sjetite se da je predvianje
pitanja vjetina koja se stie s vjebom; biete sve bolji to vie saznajete o predavau i testiranju uopte.
Organizujte ideje
Prosto odgovaranje na pitanja koja ste predvidjeli nije dovoljno. Ideje moraju biti organizovane u
koherentnu strukturu. Ako to uradite tokom pripreme za ispit, pomoi ete biljeenje informacija u pamenje
kao i njihovo prizivanje tokom testa. Ovo takoe tedi vrijeme utroeno na organizovanje ideja tokom ispita.
Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i linih sklonosti u uenju. Isprobajte kratke
preglede ili vizuelna pomagala, na primjer. Odgovore ne treba, i moda ne bi trebalo, ispisivati u punim reenicama.
Umjesto toga, koristite kljune rijei i kljune izraze da smanjite koliinu informacija koje treba upamtiti.
Svaki dio organizacione strukture trebalo bi da pokriva jednu glavnu ideju; oni e sainiti pojedinane
12. Priprema za ispit pasuse u vaem odgovoru na ispitu. Uredite ideje numeriki, tematski ili prema redosljedu. Razmislite o prelazima
izmeu vanijih ideja. Postarajte se da obuhvatite sve vanije ideje naglaene u predavanjima i tekstovima.
358
1. Panja
i sluanje
Objektivni testovi obuhvataju pitanja viestrukog izbora, povezivanja i popunjavanja. Uglavnom su
usredsreeni vie na posebne injenice nego na opte ideje i pojmove.
Predvidite pitanja
Studenti koji pokuaju da predvide objektivna pitanja prije testa uglavnom ga urade bolje zato to su
ve pripremili materijal i organizovali ga na efikasan nain. Manje je vjerovatno da e biti uhvaeni nespremni
tokom ispita. Subjektivna pitanja za vjebu bi trebalo da naglase posebne detalje i odnose meu njima.
Sljedei izvori se mogu koristiti za smiljanje pitanja za vjebu: biljeke sa predavanja, stari
testovi, naslovi i izdvojeni tekst koji slue kao vizuelna pomagala u knjizi, lanovi studijske grupe, pitanja za
obnavljanje u udbeniku i pitanja za obnavljanje u studentskih radnim sveskama koje prate tekst.
Ako ne ugledate pitanja koja ste predvidjeli na testu, ne oajavajte. Velika je vjerovatnoa da materijal koji
ste pripremili moe da prui nagovjetaje za eliminisanje nevjerodostojnije odgovore i odabiranje tanih
odgovora. Sjetite se da je predvianje pitanja vjetina koja se stie s vjebom; biete sve bolji to vie
saznajete o predavau i testiranju uopte.
Organizujte informacije
Organizovanje informacija pri pripremi za objektivne testove pomae u biljeenju podataka u
pamenje, njihovom prizivanju tokom testa i pomae studentima da naprave razliku izmeu tanih i netanih
izbora u objektivnim pitanjima.
Odabir organizacionog metoda zavisi od prirode informacija i linih sklonosti u uenju. Matrice, fle
karte i vizuelna pomagala su dobar izbor za objektivne testove. Vodii za uenje su najefikasniji kada su napisani
u kategorijskom obliku. Koncentriite se na ljude, datume, dogaaje, spiskove i kljune rijei u definicijama.
359
1. Panja
i sluanje
Profesionalno napisani vodii za uenje mogu se kupiti za pripremu veine standardizovanih
testova, ukljuujui ACT, SAT, GRE, GMAT i LMAT. Tipino, ovi vodii za uenje obuhvataju opte strategije
za polaganje standardizovanih testova kao i strategija za specifian sadraj za matematiku, itanje i druge
dijelove testova. Oni vam pomau da saznate ta da oekujete na testovima. Takoe vam pruaju uzorke
pitanja u veini sluajeva.
Vjeba
Neke vjebe moe da odradi student. Pitanja iz razumijevanje proitanog, na primjer, mogu se smisliti i bez
vodia za uenja.
Ova procedura je objanjena i dati su primjeri za nju u odjeljku Razumijevanje proitanog.
Jedan od najboljih naina za pripremanje za numerike zadatke jeste vjebati rjeavanje primjera
pitanja. Saznajte koji tipovi zadataka e se pojaviti na ispitu. Zatim pogledajte stare testove i studentske radne
sveske i potraite u njima te tipove pitanja. Prouite primjere zadataka u udbeniku, i uradite dodatne zadatke
koji nisu pokriveni u domaim zadacima. Promijenite brojeve date u domaim zadacima i ponovo ih uradite.
Zadaci u udbeniku i/ili radnoj svesci naroito su korisni zato to su esto dati i odgovori, tako da znate da
li ste tano rijeili zadatak. Ako odgovori za zadatke nisu dostupni, zamolite tutora ili predavaa da provjere
kako ste uradili. Vjebajte pravljenje i tumaenje grafikona i drugih vizuelnih pomagala takoe.
Obnavljanje proceduralnih koraka
Obnovite korake potrebne za rjeavanje razliitih zadataka, i budite sigurni da razumijete kako svaki
od koraka funkcionie. Ponekad je korisno da izlistate korake za rjeavanje svakog tipa zadatka, zabiljeite
korake na papir ili audio kasete, obnovite korake i potom vjebajte primjere zadataka. Koristite mnemonika
sredstva i pokuajte da odredite kljunu rije u svakom od koraka koja moe posluiti kao podsjetnik za
pamenje. Koristite grafikone i druga vizuelna sredstva da zapamtite pravilan redosljed koraka.
Obnavljanje simbola, formula i jednaina
Studenti bi trebalo da jasno razumiju simbole koriene u formulama i jednainama. Zabiljeite
simbole i formule na fle kartice ili na spiskove za lake obnavljanje.
Memorijske strategije
Tri elementa koja se moraju zapamtiti za veinu numerikih zadataka su koraci za rjeavanje
problema, formule koje treba koristiti i simboli u formulama. Slijed koraka se najbolje pamti pomou strategija
kao to su mnemonika sredstva, peg words i ulanavanje. Formule se mogu zabiljeiti i kasnije pronai u
pamenju pomou strategija rimovanja ili grupisanja. Asocijacijske strategije su korisne u pamenju simbola
i njihovih znaenja.
Tabele sa formulama
Ako su tabele sa formulama dozvoljene na ispitu, pripremite ih unaprijed. Postarajte se da podaci
budu organizovani, itljivi i laki za pronalaenje. Ukljuite i znaenje simbola u formulama pored samih formula.
360
Studijske grupe
Studijske grupe su korisne za vjebanje zadataka, obnavljanje postupaka i formula i razmjenu
memorijskih strategija.
1. Panja
i sluanje
Upoznajte digitron
Ako su digitroni dozvoljeni na testu, upoznajte se sa dostupnim dugmiima i gdje se nalaze, redom
postupaka za unoenje podataka, prikazima naunih oznaka i dugmiima za specijalne funkcije. Ovo naroito
vai za pozajmljene digitrone. Ponesite dodatnu bateriju i nauite kako da je promijenite ako bude potrebno.
Brinite o mentalnom i fizikom zdravlju
Pokuajte da izbegnete negativna osjeanja prema numerikim zadacima i da blokirate loa
iskustva iz prolosti. Uspjeno vjebanje bi trebalo da vam podigne samopouzdanje i unaprijedi mentalne
stavove. Dobro se odmorite i jedite prije testa.
Testovi koji se polau s knjigom
Mada se knjige i/ili biljeke mogu koristiti za odgovaranje na pitanja, testovi s dozvoljenim
korienjem knjige zahtjevaju pripremu. Naime, upravo priprema moe biti inilac koji razdvaja studente koji
zavre na vrijeme i one koji to ne uspiju, ili studente koji dobro urade test od onih koji ga urade loe. Priroda
pripreme, meutim, razlikovae se za objektivne i subjektivne testove.
Organizujte informacije
Najbolji nain da se pripremite za testove s dozvoljenom knjigom jeste da organizujete informacije
tako da ih lako moete nai. to se udbenika tie, oznaite vane strane spajalicama ili naljepnicama.
Nauite kako da koristite indeks da biste pronali informacije. to se tie biljeki, logiki ih organizujte prema
temi ili vremenskom nizu i potom numeriite strane. Napravite personalizovani indeks, sve sa brojevima
strana za razliite teme, za zabiljeke. Uredite informacije u svesku sa prstenovima radi lakeg pristupa,
ukljuujui i materijal podjeljen na asu i druge materijale kao i bijleke. Oznaite vane strane spajalicama
ili naljepnicama.
Napravite tabelarne rezimee
Samite ispitne podatke na glavne ideje i propratne detalje, organizujte ih logiki i zabiljeite
u rezimee u oblik tabele. Zaljepite ove tabele u knjigu ili svesku. Ovo je naroito korisno za testove sa
formulama, datumima i imenima osoba.
361
1. Panja
i sluanje
362
1. Panja
i sluanje
13.Strategije za
polaganje ispita
363
1. Panja
i sluanje
364
Testiranje je vjerovatno glavno sredstvo evaluiranja studentske uspjenosti u koli. Ono preovladava
i u drugim vidovima naeg ivota: polaganje za vozaku dozvolu, prijavljivanje za posao ili dobijanje sertifikata
za neku vjetinu.
Testiranje je i jedan od glavnih uzroka stresa meu studentima. Jedan od razloga za to je i netano
shvatanje onoga to treba oekivati na testu i kako se pripremiti za ispit. Pored toga, mnogi testovi su daleko
od savrenih i ne daju uvijek tanu ocjenu studentske sposobnosti. Uprkos tome, ispiti e vjerovatno i nadalje
biti glavni metod studentske evaluacije zato to su relativno efikasne i objektivne mjere studentske uspjenosti
(Chickering i Schlossberg, 1995).
1. Panja
i sluanje
Testovi mogu biti znaajne prilike za uenje. Daju nam rokove i kontekste za asimilovanje i
integrisanje prethodnog znanja. Paljivo prouavanje rezultata prua nam informacije o propustima i
zabunama koje mogu usmjeriti dalje uenje. Tako da je na sutinski zakljuak o testovima da ih treba koristiti
kao prilike za uenje, za konsolidovanje prethodne pripreme, za utvrivanje svrha kada su rezultati dostupni
(Chickering i Schlossberg, 1995, str. 183).
Testovi se mogu ocjenjivati na jedan od dva naina (Chickering and Schlossberg, 1995, str. 183184). Veina studenata je upoznata s rezultatima zasnovanim na tome koliko dobro su ispunjeni zahtjevi
eksplicitnih kriterijuma. U tom sluaju, na rezultat nema nikakve veze sa time kako dobro su drugi studenti
uradili test. Za razliku od toga, na rezultat je zasnovan na ispunjenju minimuma zahtjeva koje je postavio
ocjenjiva. Ocjeniva e u odgovorima na testu traiti odreene informacije, i moda nain na koji su
informacije organizovane; rezultat je zasnovan na tome koliko informacija je student unio u svoj odgovor.
Primjer ovog tipa ocjenjivanja je test za vozaku dozvolu. Drugi pristup je zasnovan na normama, u kojima
rezultat zavisi od toga kako su drugi studenti uradili ispit. Standardizovani testovi se obino ocjenjuju na ovoj
osnovi. Rezultati ispita ocjenjeni prema krivi takoe spadaju u ovu kategoriju.
Svrhe strategija za polaganje ispita
Primarna svrha strategija za polaganje ispita je da poboljaju studentsku uspjenost na ispitima.
Druga, ali sa njom povezana, svrha jeste da umanje ispitnu anksioznost. Ako se oba ova cilja dostignu,
trebalo bi da uslijede bolji ispitni rezultati.
Kada polaete ispit bilo koji ispit zapravo se testiraju dva elementa: koliko znate o temi i koliko
znate o polaganju ispita (Kessleman-Turkel i Peterson, 1981, str. v). Strategije za polaganje ispita se bave
ovim drugim.
Prednosti strategija za polaganje ispita
13. Strategije za
polaganje ispita
365
1. Panja
i sluanje
Predispitne strategije koje poboljavaju uspjenost na ispitima su razmotrene u okviru odjeljaka
Prije ispita i U ispitnoj prostoriji. Odjeljak o optim strategijama opisuje strategije za polaganje ispita koje
se mogu primijeniti na bilo koji tip ispita. Preostale strategije bave se specifinim zahtjevima odreenih tipova
ispita. Odjeljak Poslije ispita pokriva postispitnu evaluaciju rada. Mnoge od informacija o strategijama su
iz Kesselman-Turkel i Peterson (1981). Ostale reference su Chickering i Schollberg (1995) i Lunenfeld i
Lunenfeld (1992).
Budui da studentovi postupci i stavovi prije ispita mogu uvelikoj mjeri da utiu na ono to e
uraditi na ispitu, prikladno bi bilo napisati nekoliko rijei o predispitnim strategijama. Neke od ovih ideja su
predstavljene u odjeljcima Ispitna anksioznost i Priprema za ispit; pogledajte njih za vie detalja. Savjeti
su dovoljno vani da budu jo jednom rezimirani.
Priprema
Temeljna priprema je kljuna za uspjeno polaganje ispita. Razvijte raspored za pripremu ispita
i drite ga se. Rasporedite vrijeme za itake zadatke, prepisivanje i preureivanje biljeki, obnavljanje
materijala iz biljeki, obnavljanje tekstova, pripremanje organizacionih pomagala i drugih materijala za uenje,
sastanke sa drugim studentima ili sa predavaem, pregledanje starih ispita i vjebanje domaih zadataka.
Jo jedan vaan aspekt pripreme je znati ta oekivati na ispitu. Saznajte iz silabusa ili od predavaa sljedee:
kada i gdje je ispit, koja poglavlja ili teme e biti obuhvaene, koji tipovi pitanja e biti zadati, ta predava
trai u odgovorima, da li je dozvoljeno korienje knjige ili ne, koji pribor je potreban, ko e voditi ispit, ko e
ocjenjivati ispit i kako e ispit biti ocjenjivan.
Uenje u ispitnoj prostoriji
Radite u ispitnoj prostoriji kako biste se navikli na okruenje, naroito ako ispitna prostorija nije
uobiajena uionica ili laboratorija. Posjetite ispitnu prostoriju esto kako biste tu obnavljali za ispit ili uradili
domae zadatke.
13. Strategije za
polaganje ispita
Pronaite sto u prostoriji za kojim hoete da sjedite tokom testa. Odaberite mjesto daleko od
izvora ometanja poput zidnih postera ili mapa, prolaza izmeu redova, vrata i prozora. Mjesto bi trebalo da
bude u dobro osvjetljenom i dobro provjetrenom dijelu prostorije. Doite dovoljno rano na test da moete da
zauzmete to mjesto.
Kako biste obezbijedili udobnost tokom testa, uoite kakva je temperatura u prostoriji i obucite se u
skladu s tim. Provjerite da li postoji sat u prostoriji; ako ne postoji, isplanirajte da ponesete runi asovnik na test.
Pripremite se mentalno
Ojaajte samopouzdanje razmiljajui o prethodnim uspjesima na ispitima i o vaoj predispitnoj
pripremi. Izbegavajte da se brinete oko toga ta drugi studenti rade.
Zamislite sebe u ispitnoj situaciji. Zamislite da ste smireni, spokojni i pribrani. Zamislite se kako
prelazite pogledom preko testa, znate sve odgovore i predajete rad koji e dobiti prelaznu ocjenu.
Koristite relaksacione tehnike kako biste uguili oseaj anskioznosti. Izbegavajte deprimirajue ili
situacije koje bi vas mogle razbjesniti prije testa. Podignite raspoloenje sluajui svoju omiljenu muziku.
Prikupite sav neophodni pribor
Sakupite i uredite sav pribor koji e vam trebati no pred ispit. To obuhvata hemijske, zarezane
grafitne olovke, gumicu, papir ili svesku za odgovore, digitron, lenjir, studentsku identifikacionu karticu i sat.
Organizujte biljeke ili spiskove formula ako se ti materijali mogu koristiti tokom testa.
366
Neki studenti postanu nervozni u ispitnoj prostoriji, ekajui da se ispiti podijele. To je trenutak
kada e se dobri studenti hvaliti svojom pripremljenou a loi studenti aliti zbog predstojeeg neuspjeha.
Vremenska organizovanost i mentalna priprema je sutinska u ovoj fazi. Opet, pogledajte poglavlja Ispitna
anksioznost i Prpirema za ispit za vie informacija.
1. Panja
i sluanje
Stignite na vrijeme
Stignite u ispitnu prostoriju dovoljno rano da sjednete tamo gdje elite i da se opustite. Ali nemojte
stii toliko rano da imate vremena da se unervozite.
Ako je ispit rano ujutru ili imate problema sa buenjem, organizujte se tako da sigurno stignete
na ispit na vrijeme. Navijte dva budilnika, a pritom nek drugi bude podeen tako da pone da zvoni ubrzo
nakon prvog. Upotrijebite jedan na baterije ili navijanje u sluaju da nestane struje. Zamolite prijatelje ili lana
porodice da vas pozovu da provjere da li ste ustali.
Ako idete prevozom na ispit, isplanirajte da stignete u ispitnu prostoriju jedan sat prije poetka
ispita. Tako ete ako budete imali problema sa autom, imati dovoljno vremena da upotrijebite alternativan
plan (autobus, taksi, bicikl, prijateljev auto) da stignete na test.
Pripremite se mentalno
Ne opirite se testu, ak i ako vjerujete da su testovi beskorisni i nepotrebni. Umjesto toga, ojaajte
samopouzdanje podsjeajui se na svoju efikasnu pripremu i prole uspjehe. Koristite relaksacione tehnike
da ublaite nervozu. Koncentriite se i blokirajte sve ometae. Ne obraajte panju na druge dok iznose svoje
strepnje ili se hvale svojim znanjem. Sluajte muziku preko slualica ako je potrebno.
Pregledajte na brzinu svoj vodi za uenje poslednji put. Obnovite svoj plan za popunjavanje testa:
proitajte upustva, proitajte sva pitanja, odgovorite na ona koja znate, poradite na onima za koja ste manje
sigurni, provjerite. Isplanirajte da iskoristite sve vrijeme koje imate na raspolaganju. Zamislite sebe kako
izlazite iz prostorije na kraju ispita nakon to ste predali svoj najbolji rad.
Sedam strategija razmotrenih u ovom odjeljku mogu se koristiti za veinu testualnih tipova za
gotovo svaki predmet. Ureene su prema redosljedu prema kom bi trebalo da se koriste pri polaganju testa.
Ove strategije bi trebalo da postanu dio plana za polaganje ispita svakog studenta.
13. Strategije za
polaganje ispita
Nabacivanje informacija
Nabacivanje informacija se odnosi na brzo zapisivanje svih podataka za koje nam se ini da
emo ih zaboraviti ili pobrkati dok popunjavamo test. Ako se plaite da ete zaboraviti ili pobrkati imena,
datume, formule, statistike itd., nabacajte te podatke na pozadinu testa im ga dobijete. Korisno je nabaciti
i mnemonika sredstva, organizaciona pomagala i druge memorijske alatke to je prije mogue. Konsultujte
nabacane informacije pri odgovaranju na pitanja.
Proitajte uputstva
Vrlo paljivo proitajte uputstva za sve dijelove testa. Obratite posebnu panju na rijei poput i,
ili, treba da, moe i najbolje. Na primjer, da li treba odgovoriti na pitanja A i B ili odgovoriti na
pitanja A ili B? Da li treba zaokruiti najbolji odgovor ili zaokruiti taan odgovor? Uoite na koja pitanja
treba odgovoriti, da li se odgovori mogu upotrijebiti vie od jedanput ili da li postoji vie od jednog odgovora
na svako pitanje.
Razbijte sloena pitanja i reenice na manje dijelove. Oznaite nezgodna uputstva tako to ete ih
zaokruiti ili podvui kako ne biste zaboravili da ih se paljivo drite. Na primjer, da li odgovore treba upisati na
praznom prostoru ili zaokruti ih? Da li odgovore na pitanja sa viestrukim izborom treba napisati velikim ili malim
slovima? Neki predavai su sitniavi i oduzee poene ako odgovori nisu na za njih odreenom mjestu.
367
1. Panja
i sluanje
Primjetite kako e pitanja biti ocjenjivana. Najee e se samo tano odgovorena pitanja uzeti
pri raunanju rezultata. Ali neki testovi, kao to su standardizovani testovi, kanjavaju studenta za netane
odgovore i rezultati se raunaju oduzimajui broj pogrenih od broja tanih odgovora. Treba obratiti panju i
na to da li se daju polovini poeni/krediti/ocjene.
Koristite sav propratni materijal naveden u uputstvima: biljeke, prazan papir, digitron, itd. Ne budite
arogantni i ne pokuavajte da obavite ak i proste matematike raune u glavi; na taj nain se prave glupe
greke.
Pregledajte test
Nakon to ste proitali uputstva, brzo pregledajte cjelokupni test. Obratite panju na tipove pitanja:
esej, tano-netano, povezivanje, itd. Posebno obratite panju na broj pitanja i koliinu informacija potrebnu
da se odgovori na svako od njih. Pogledajte koliko bodova nosi svaki odjeljak ili pitanje. Brzo kategorizujte
odjeljke kao lake ili teke, i zapiite napomenu na marginama pored svakog odjeljka.
Prosudite da li je ispit test brzine ili test tanosti. Testovi brzine su testovi koje e samo najbolji
studenti moi da zavre na vrijeme. Veina standardizovanih testova (npr. ACT, SAT, GRE) su testovi brzine.
Testovi tanosti su testovi za koje bi prosjeni studenti trebalo da imaju dovoljno vremena da zavre. Veina
ispita na koje se nailazi u koli su testovi tanosti, na kojima se studentima ocjenjuju sadraj i organizacija.
Razvijte plan
Sljedei korak obuhvata brzo razvijanje plana za raenje ispita. Rasporedite vrijeme za zavravanje
svakog od odjeljaka ili pitanja, i drite se tog rasporeda. Kod testova brzine, ostavite isti vremenski period za
svaki odjeljak ili pitanje. Za testove tanosti, provedite vie vremena na pitanjima koja donose najvie poena.
Ostavite pitanja koja odnose puno vremena ili donose malo bodova za kraj.
Ponite sa lakim pitanjima, sa materijalom koji najbolje znate, ili tipom pitanja (esej, tano-netano,
viestruki izbor, itd.) u ijem rjeavanju ste najbolji. Meutim, ako ponete sa pitanjima o kojima najvie znate,
pazite da ne pretjerate i ne provedete previe vremena na njima.
13. Strategije za
polaganje ispita
Isplanirajte da date vie informacija u odgovorima na pitanja koja nose vie poena nego u
odgovorima na pitanja sa manje poena. Rasporedite vrijeme za provjeravanje odgovora ili popunjavanje
izostavljenog. Stalno provjeravajte sat, nakon svakog odjeljka ili svake strane, na primjer, kako biste bili
sigurni da ste u okvirima rasporeda. Isplanirajte da iskoristite sve dozvoljeno vrijeme za ispit; besmisleno je
protrati kroz test.
Proitajte pitanja paljivo
Ne preskaite jednostavna pitanja i odgovore, zato to vam mogu pruiti nagovjetaje ka onome
to predava oekuje i kako bi odgovori trebalo da budu ocjenjeni ili organizovani. Razbijte sloena pitanja na
zgodnije dijelove i potom radite na svakom od dijelova pojedinano. Numeriite svaki dio kako biste sigurno
odgovorili na sve njih. Zamolite predavaa da vam protumai ili preformulie pitanje ako ga ne razumijete.
Nemojte previe tumaiti pitanja ili traiti skrivena znaenja.
Pravite osnovane pretpostavke
Ako ne znate odmah odgovor na neko pitanje, zaokruite ga i vratite mu se kasnije nakon to ste
proli jednom kroz cijeli test. Ako se muite nad neim to ne znate, gubite dragocjeno vrijeme. Meutim,
izbegavajte itanje pitanja iznova i iznova se i na tome gubi vrijeme.
Kada odgovor nije jasan, potraite nagovjetaje u pitanjima i ponuenim odgovorima (kod viestrukih
izbora ili povezivanja). Nagovetaji obuhvataju gramatiku (samo tani odgovor je gramatiki pravilan), glagolsko
vrijeme (prola, sadanja i budua vremena bi trebalo da se poklapaju u pitanju i odgovoru), vrstu rijei (imenica
nasuprot glagolu) i jedninu nasuprot mnoini (trebalo bi da se poklapaju u pitanju i odgovoru). Zamijenite teke
ili nepoznate rijei u pitanjima ili odgovorima jednostavnim rijeima. Koristite kontekstualne nagovjetaje ili svoje
poznavanje elemenata rijei da deifrujete rijei. Potraite sadrajne nagovjetaje u drugim pitanjima u testu.
368
Ako dva odgovora djeluju tano, a uputstva ukazuju da postoji samo jedan ispravan odgovor za
svako od pitanja, odaberite najoigledniji odgovor. Ako nijedan odgovor ne djeluje sasvim ispravno, odaberite
onaj najpribliniji. Ako nita drugo ne pomogne, nagaajte odgovor. Nagaanje se isplati ako se netani
odgovori ne kanjavaju ili se daju polovini poeni.
Pazite se greaka iz nehata
1. Panja
i sluanje
Ponovo proitajte uputstva kako biste bili sigurni da ste popunili svaki od odjeljaka testa ispravno.
Potom ponovo proitajte pitanja da biste bili sigurni da ste ih ispravno proitali i razumjeli ta se u njima trai.
Dvaput provjerite svoje odgovore nakon to ste zavrili test i pritisak je opao. Ponovo proitajte
odgovore kako biste biili sigurni da ste napisali ono to ste namjeravali da napiete i da ste odgovorili na sve
dijelove pitanja.
Postarajte se da svi brojevi (naroito 2 i 5, 4 i 9) i slova (naroito a i d, t i f) budu jasno
itljivi. Dvaput provjerite sve matematike proraune, koristei drugaiji metod ako je mogue. Uvijek koristite
digitron ako je dozvoljeno.
Budite sigurni da su svi odgovori na pravom mjestu. Postarajte se da sva pitanja imaju odgovor, ak
i ako je u pitanju samo nagaanje (osim ako se pogreni odgovori kanjavaju).
Ispitni eseji su uobiajeni na kolekim kursevima, naroito u drutvenim naukama. Oni omoguavaju
predavaima da testiraju studentske sposobnosti pamenja, organizovanja i procjenjivanja podataka. Eseji
se smatraju relativno subjektivnim pitanjima, zato to nijedan poseban odgovor nije taan. Mada predava
obino trai da se odreeni zakljuci iznesu u odgovoru, postoje razliiti nivoi tanosti. Ponekad e predavai
prihvatiti kao tane neke odgovore koji se udaljavaju od uobiajenih tumaenja, dok god odgovori imaju
logiku i sutinsku potporu.
Sljedee strategije za polaganje ispitnih eseja su prikazane po hronolokom redu po kom bi trebalo
da se koriste prije i tokom ispita.
Predispitna priprema
Prije testa, vjebajte pisanje odgovora na primjere esejskih pitanja. Smislite sopstvena pitanja ili
konsultujte udbenik ili radne svesku za primjere pitanja. Radite sa drugim studentom i piite jedan drugom
pitanja. Kada odgovarate na primjere esejskih pitanja, dajte sebi onoliko vremena koliko ete imati tokom
stvarnog testa. Ne gledajte svoje materijale za uenje dok odgovarate na primjere eseja.
13. Strategije za
polaganje ispita
Takoe je vano da saznate prije testa ko e ocjenjivati odgovore. Ako predava ocjenjuje test,
otkrijte koje tipove odgovora vie voli. Da li trai injenice, ideje ili potkrepljena tumaenja? Ako neko drugi a ne
predava, na primjer asistent, ocjenjuje test, izbegavajte da ponovo tumaite pojmove i iznosite nepopularna
vienja. Umjesto toga navedite dosta injenica i primjera.
Proitajte paljivo uputstva
Mnogi poeni u esejima se izgube zato to studenti ne uspiju da paljivo proitaju uputstva. Obratite
panju na sljedee take pri itanju uputstava:
Kako treba da napiete odgovore: sa razmakom izmeu redova, samo na jednoj strani papira, itd.?
369
1. Panja
i sluanje
Kljune rijei koje treba potraiti u uputstvima navedene su nie (Kesselman-Turkel i Peterson,
1981, str. 102). Budite sigurni da znate ta ove rijei znae.
sinonim
antonim
nijedan od
slino tome
isto tako
svi od
suprotno od
pod pretpostavkom da
ako
svi osim jednog
samo jedan taan izbor
Rasporedite vrijeme
Odluite kako da podjelite sve raspoloivo vrijeme izmeu pitanja. Isplanirajte da provedete vie
vremena na pitanjima koja donose vie poena; potroite jednako vrijeme na pitanja koja jednako vrijede.
Ostavite vremena da provjerite odgovore nakon to ste sve zavrili. Za svako pitanje, ostavite polovinu
vremena za pisanje koncepta i polovinu za pisanje odgovora.
Proitajte sva pitanja prije nego to odgovorite na njih
Ako proitate sva pitanja prije nego to odgovorite na njih, to e omoguiti vaem mozgu da pone da
obrauje informacije. itanje prije odgovaranja je naroito vano kada imate izbor pitanja na koje ete odgovoriti.
13. Strategije za
polaganje ispita
Odredite koje informacije su date, koje se trae u odgovoru i kako treba da odgovorite na pitanje
(npr. da uporedite, dokaete, rezimirate, itd.). Razbijte sloena pitanja na manje dijelove, obiljeavajui
brojem svaki od njih kako biste sigurno odgovorili na sve. Zapiite nekoliko napomena dok itate svako od
pitanja. Ako ne razumijete pitanje, zamolite predavaa za objanjenje.
Paljivo prouite uputstva za direkcione rijei
Esejska pitanja esto sadre glagole koji trae od studenata da urade neto sa informacijama. Studenti
moraju znati ta ove rijei znae kako bi pruili informacije koje predava eli. Najee upotrebljavane direkcione
rijei i njihove definicije date su nie. Pazite na varijacije ovih rijei koje su svojstvene odreenim predavaima;
ne koriste svi predavai ove rijei na isti nain. Ako niste sigurni, zamolite predavaa za objanjenje.
370
Analizirajte: podjelite temu na njene sastavne dijelove i razmotrite svaki od njih (Lunenfeld i
Lunenfeld, 1992).
Uporedite: pokaite po emu su slini ili razliiti.
Suprotstavite: pokaite po emu se razlikuju.
Napiite kritiku: ispitajte prednosti i mane i dajte svoju ocjenu.
Odbranite: pruite detalje koji dokazuju tezu ili pokazuju njenu vrijednost.
Definiite: samo dajte znaenje.
Opiite: dajte detalje i primjere koji pokazuju ta je to.
Razmotrite i prikaite: ispitajte iz svih uglova. (Ove rijei su mnogoznane. U zavisnosti od
nastavnika, mogu da znae skicirajte, opiite, dajte kratak pregled, uporedite, navedite, objasnite,
ocjenite, odbranite, dajte kritiku, nabrojte, rezimirajte ili napiite sve to znate).
Razluite: napiite po emu se razlikuje od drugog sebi slinog.
Objasnite i pokaite: pokaite, u logikom slijedu, kako i zato se neto desilo (ili i jedno i drugo).
Navedite naziv, spisak, napiite i nabrojte: dajte samo informacije koje se eksplicitno trae.
Skicirajte: pokaite kako se neto razvijalo korak po korak (obino hronoloki) (Kesselman-Turkel
i Peterson, 1981, str. 101-102).
1. Panja
i sluanje
Odaberite naslov
Odaberite naslov za svaki odgovor. Naslovi vam pomau da ne odlutate tokom pisanja odgovora.
Drugim rijeima, naslovi vam pomau da izbjegnete da se udaljite od teme pitanja i ukljuite nerelevantne
podatke. Svaki naslov bi trebalo da sadri sljedee informacije: temu, taku gledita ili pristup i ogranienja
teme (vremenska, prostorna). Na primjer, ako pitanje kae Uporedite i suprotstavite britansku kolonijalnu
politiku u razliitim dijelovima sveta, naslov odgovora bi mogao biti Slinosti i razlike izmeu britanske
politike u azijskim i afrikim kolonijama krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog vijeka.
Organizujte (koncipirajte) odgovor
Dobri pisci eseja provode polovinu vremena formuliui koncept prije odgovaranja na pitanje. To
moe djelovati kao velik vremenski ulog, ali pisanje koncepta obezbjeuje da svaki odgovor bude organizovan
i odgovara na ono to je postavljeno u pitanju. Ako ste se pripremili za ispit preureujui informacije ili
smiljajui pitanja za vjebanje eseja i odgovarajui na njih, proces organizovanja je unaprijed pripremljen i
dragoceno vrijeme je uteeno.
Podijelite koncept na opte take i posebne detalje. Opte take obino se preuzimaju iz informacija
u pitanju, ili moete da ponovo iznesete razliite dijelove pitanja. Student dodaje specifine detalje pod
odgovarajuim optim takama. Ako ste predvidjeli esejsko pitanje, pokuajte da se sjetite koncepta koji ste
pripremili prije ispita.
13. Strategije za
polaganje ispita
Organizujte glavne take koncepta. Odabir strukture zavisi od pitanja i discipline. Svi detalji o
organizaciji eseja dati su u poglavlju Pisanje i korektura, ali kratki opisi pet uobiajenih metoda organizacije
dati su nie (Kesselman-Turkel i Peterson, 1981, str. 103).
Navoenje obe strane (grupisano ili pomeano) za i protiv, prednosti i mane, slinosti i razlike,
teko i lako, loe i dobro, uspjeno i neuspjeno, slabo i jako, sloeno i jednostavno, kontroverzno
i nekontroverzno
371
Zapamtite da pisanje koncepta nije jedini nain da se organizuju informacije. Moete odabrati da
organizujete glavne ideje i specifine detalje za esej u nekom alternativnom formatu, kao to je mapa riblja
kost, matrica ili tabela, hijerarhija, grafikon ili mapa u obliku paukove mree.
1. Panja
i sluanje
Aktivirajte se
Aktivno se ukljuite u svoj esej, pokaite entuzijazam u odgovoru. Prisjetite se linih iskustava
vezanih za temu ili uzbudljivih predavanja, knjiga i filmova koji su vas zaingteresovali za dotinu temu. Mada
oni nee biti dio vaeg odgovora, pomoi e vam da doete u pravo raspoloenje.
Piite metodino
Piite odgovor kao da piete manju verziju zavrnog rada. Va odgovor bi trebalo da ima naslov,
uvod , razradu i zavretak ili zakljuak.
Razrad bi trebalo da obuhvati barem jedan pasus za svaku optu taku iz vaeg koncepta. Svaki
pasus u razradi bi trebalo da pone optom rezimirajuom reenicom, obino punom reenicom
koja sadri informacije iz koncepta. Pravite red razmaka izmeu pasusa.
Zavretak bi trebalo da bude rezime odgovora, ponovno iznoenje tematske reenice ili vaa
tumaenja ili miljenja. Ne uvodite nove informacije na zavretku.
Obilno koristite primjere i detalje u odgovoru. Koristite rijei sa jasnim znaenjem, kao to su
primjeri, poreenja, slinosti, razlike, suprotnosti, potkrepljenja, argumenti, razlozi, veinom, vjerovatno,
glavna poenta, izuzeci, itd. Podvucite kljune rijei.
Razmiljajte u broju tri: tri pasusa, tri reenice po pasusu, tri primjera po glavnoj taki, itd. Izbjegavajte
pasuse od jedne reenice. Budite direktni i drite se sutine.
Nemojte traiti prostor
13. Strategije za
polaganje ispita
Mada je dobra ideja preskakati redove izmeu pasusa, nemojte preskakati redove izmeu reenica
ili koristiti samo jednu stranu papira osim ako vam tako nije reeno. Izbegavajte kitnjast ili neitljiv rukopis koji
zauzima puno prostora na papiru. Ne pokuavajte da ispunite dodatne papire traei prostor. Neki ocjenjivai
tumae traenje prostora kao izgovor za nepoznavanje materijala.
Provjerite svoj rad
Trebalo bi da ste ostavili vremena za provjeravanje odgovora. to se sadraja tie, da li ste
odgovorili na pitanje i da li ste se drali svoje take gledita? Po pitanju organizacije, da li ste odgovorili na
sve dijelove pitanja i da li su pasusi i reenice logiki poreani? to se pisanja tie, da li je va odgovor jasan,
da li vam je rukopis itak, da li vam je gramatika pravilna i da li je interpukcija tana?
Ako ste se pripremili za drugaija pitanja
Ponekad studenti predvide da e odreena pitanja biti postavljena, ali se ispostavi da su pitanja na
testu drugaija. Kada se to dogodi, budite sigurni da ste u potpunosti odgovorili na pitanja koja znate. Zatim
potraite dvosmislenost u pitanjima koja ne znate, jer nedostatak jasnosti moe omoguiti neto manevrisanja
u vaem odgovoru. Proirite ono to znate o dotinoj temi tako to ete dati mnogo primjera i poreenja.
Dodajte manje relevantne informacije povezujui ih sa optim izjavama.
Ako vam ponestane vremena
Ako vam ponestane vremena a jo niste odgovorili na sva pitanja, zapiite koncepte i naznaite da
vam je nestalo vremena za to ili ta pitanja. Neki predavai e dati polovine poene za koncepte.
372
Format viestrukog izbora se uobiajeno koristi pri testiranju zato to je takve ispite relativno
lako ocijeniti a pitanja efikasno evaluiraju studentsko poznavanje injenica i razumijevanje pojmova. To je
objektivan oblik testiranja budui da, ako su pitanja dobro napisana, postoji samo jedan taan odgovor na
svako od pitanja, to ostavlja malo prostora za tumaenja.
1. Panja
i sluanje
Radite brzo
Ako budete brzo prolazili kroz testove viestrukog izbora, osiguraete da test bude zavren na vrijeme
i da pitanja ne budu previe tumaena, i da im se uitavaju skrivena znaenja. Proitajte svako pitanje samo
jednom i podvucite kljune rijei dok itate. Razbijte sloena pitanja na manje segmente, tako da odabir odgovora
moete da uporedite sa svakim dijelom. Precrtajte nevane ili nerelevantne dijelove pitanja. Ako ne moete da
odgovorite na pitanje nakon prvog itanja, oznaite ga da ga kasnije razmotrite ako vam vrijeme dopusti.
Uzmite u obzir predavaa
Ako uputstva ukazuju da treba da odaberete najbolji odgovor na svako od pitanja, odaberite onaj
koji bi predava (ne vi) smatrao najtanijim. Pazite se odgovora sve ponueno i nita od ponuenog,
budui da neki predavai koriste te izbore kada ne mogu da smisle neki drugi odgovor vezan za sadraj.
Pretpostavite prije nego to odaberete
Odluite koji bi odgovor na svako od pitanja trebalo da bude prije nego to pogledate ponuene
odgovore. Potom prouite ponuene odgovore i odaberite onaj koji je najpribliniji vaem. Ako nijedan od
ponuenih nije slian vaoj pretpostavci, paljivo ispitajte odgovore traei kljune rijei i druge nagovetaje.
Odaberite jednostavne odgovore ak i kad djeluju suvie oigledno. I zapamtite, nikad ne odabirajte odgovor
a da prvo ne proitate sve ponuene, ma kako da ste sigurni u svoj odgovor.
Eliminiite odgovore koji nisu vjerovatni
Precrtajte odgovore koji su samo djelimino tani ili samo djelimino odgovaraju na pitanje.
Eliminiite odgovore koji su tani ali ne odgovaraju na pitanje. Ako sigurno znate da neki od odgovora nije
taan, eliminiite sve navedeno kao mogu odgovor.
13. Strategije za
polaganje ispita
Odgovori sa sljedeim rijeima su obino tani: rijetko, uopteno, veinom, tei da, vjerovatno,
obino.
Potraite gramatike nagovjetaje izmeu pitanja i izbora. Na primjer, pitanje i taan odgovor esto
sadre glagole u istom obliku i imenice i glagole koji se meusobno slau.
Budite svjesni nivoa tanosti. Kad su u pitanju brojevi i datumi, jedan izbor je obino premali ili
preran, a drugi je prevelik ili prekasan; ti izbori se mogu eliminisati.
Ako su dva izbora vrlo slina, sa razlikom samo u stepenu, onaj koji je iskazan optijim odrednicama
vjerovatno je taan.
373
1. Panja
i sluanje
Paljivo procjenite izbore sve navedeno i nita od navedenog prije nego to ih odaberete. Kod
onog prvog, svi odgovori bi trebalo da budu tani. Ali ako ste potpuno sigurni da su barem dva izbora tana,
onda je vjerovatno bezbjedno da odaberete sve navedeno. Odaberite drugu opciju ako ste sigurni da su
barem dva izbora netana.
Kada ste u nedoumici, pogaajte
Dok god se pogreni odgovori ne kanjavaju, pogaanje je dobra strategija za primjenu. ak i
ako nasumice pogaate, trebalo bi da barem 25% vaih odgovora bude tano. Kod osnovanog pogaanja,
procenat se moe popeti i do 75%. Osnovano pogaanje obuhvata prvo eliminisanje svih nevjerodostojnih
odgovora i traganje za nagovjetajima u pitanju i odgovorima.
13. Strategije za
polaganje ispita
Pitanja tano-netano su pogodna za procjenjivanje studentskog poznavanja specifinih injenica i
pojmova. Poput pitanja viestrukog izbora, pitanja tano-netano su objektivna utoliko to postoji samo jedan
taan odgovor.
Proitajte pitanja paljivo
Proitajte svaku rije u iskazu, zaokruujui ili podvlaei kljune rijei i izraze. Podijelite sloene
reenice na dijelove, i razmotrite valjanost svakog dijela zasebno. Precrtajte nerelevantne informacije u
iskazu. Zaokruite kljune rijei navedene u narednom pasusu.
Potraite rijei koje daju nagovjetaje
Iskazi sa sljedeim rijeima su obino netani: svi, samo, nikad, uvijek, zato to. Iskazi sa sljedeim
rijeima su esto tani: rijetko, uopteno, veinom, s tenjom da, vjerovatno, obino, esto, nijedan [primjetite da
"nijedan" u pitanjima viestrukog izbora obino ukazuje da je izbor netaan, ali suprotno vai za tano-netano].
Potraite poznate izraze iz predavanja ili udbenika. Sadraj drugih pitanja moe ponuditi dodatne nagovjetaje.
374
Nemojte cjepidlaiti
Kod pitanja tano-netano, posebno je vano da odolite pretjeranom uitavanju u iskaze. Nemojte
traiti skrivena znaenja i izbjegavajte da pretjerano analizirate pitanja. Iskazi koji su priblino istiniti esto su
tani. Nemojte zakljuiti da je pitanje netano samo zato to je gramatiki nepravilno. Kada ste u nedoumici
u pogledu znaenja iskaza, pitajte predavaa.
1. Panja
i sluanje
Nagaajte
Nagaajte kod pitanja tano-netano samo ako se ne oduzimaju bodovi za netane odgovore.
Zapamtite, ako je dio iskaza netaan, itavo pitanje je netano. Kao opte pravilo, postoji tenja da bude vie
tanih nego netanih pitanja na ispitima; stoga, kada ste u nedoumici, probajte sa tano.
Ne mijenjajte odgovore
Za razliku od testova viestrukog izbora, pitanja tano-netano ne bi trebalo mijenjati osim ako ste
potpuno sigurni u odgovor. Ako niste sigurni, najbolje je da se drite prvobitnog osjeaja i napiete objanjenje
na marginama testa.
Pitanja povezivanja su naroito efikasna za testiranje studentskog poznavanja termina i definicija,
linosti i njihovih doprinosa, datuma i vanih dogaaja i drugih numerikih podataka. Pitanja povezivanja su
klasifikovana kao objektivna.
Proitajte uputstva paljivo
Uputstva za pitanja povezivanja obino sadre informacije od sutinske vanosti ukljuujui da li
pitanja imaju samo jedan odgovor ili vie od jednog, da li se odgovori mogu upotrijebiti samo jednom ili vie
puta, i kako treba ispisati odgovore (na listu za odgovore, na prazninama u testu, da se iscrtaju linije kojima
e se povezati elementi, itd.)
Proitajte prvo kolonu sa najduim reenicama
Kako biste utedjeli vrijeme, proitajte prvo kolonu sa najduim reenicama. Potom proitajte dva
puta krau kolonu kako biste ih povezali.
13. Strategije za
polaganje ispita
375
Pitanja sa popunjavanjem praznina se najee koriste za procjenjivanje studentskog pamenja
detalja kao to su datumi, termini i linosti. Ako su dobro napisana, pitanja sa popunjavanjem bi trebalo da
budu objektivna i imaju samo jedan taan odgovor. Pitanja sa kratkim odgovorima, sa druge strane, pomau u
procjenjivanju studentskog razumijevanja pojmova i subjektivnija su. Uprkos ovim razlikama, sline strategije
se mogu koristiti pri odgovaranju na testove sa popunjavanjem i sa kratkim odgovorima.
13. Strategije za
polaganje ispita
Osnovano nagaajte
Prouite kljune rijei i izraze u pitanju; zamislite ih u vaim biljekama ili pokuajte da se sjetite ta
ste uli da je predava govorio o njima. Pokuajte da se prisjetite koje druge ideje su razmatrane u vezi sa
tim kljunim rijeima. Opet, razmotrite kontekst i gramatiku pitanja.
Dajte vie odgovora
Ako mislite da bi dva odgovora mogla biti tana, zapiite oba sa kratkim objanjenjem na marginama.
Ako imate vremena, napiite vie nego to uputstva navode, osim ako vam nije reeno suprotno.
Testovi rijenika procjenjuju studentske sposobnosti da definiu kljune termine i, rjee, vane
pojmove. Jedan od prednosti za studente je ta to se testovi rijenika prilino lako pripremaju uz vjebu.
Koristite rijenik na kraju udbenikih poglavlja, ili napravite sopstveni spisak sa rijeima ispisanim masnim
slovima u tekstu i kljunim rijeima sa predavanja.
376
1. Panja
i sluanje
Testovi na nekim kursevima kao to je matematika ili statistika mogu biti sainjeni u potpunosti od
numerikih zadataka. Na drugim kursevima kao to je raunovodstvo, hemija, geologija i fizika, znaajan broj
ispitnih pitanja moe biti u ovom obliku.
Radite sistematino
Ako uputstva ukazuju da neete biti kanjeni za aritmetike greke, potroite manje vremena
na tanost i provjeravanje brojeva a vie na ispravno postavljanje problema. Ako vam aritmetike greke
smanjuju rezultat, uradite sljedee. Napiite sve brojeve paljivo, naroito 2 i 5, 4 i 9, i 1 i 7. Zapiite brojeve
u kolonama sa decimalama usklaenim u red. Prepiite odgovore sa papira za koncept vrlo paljivo. Pazite
na mjerne jedinice. Ako je dozvoljeno, koristite digitron za svu aritmetiku, ak i najjednostavnije operacije.
Ostavite dovoljno vremena da provjerite odgovore, pratei smjernice navedene u sljedeem pasusu.
Organizujte svoj rad
13. Strategije za
polaganje ispita
Napravite spisak svih brojeva i promenljivih datih u zadatku. Utvrdite ta je to to treba da otkrijete ili
izraunate. Odredite formulu/formule potrebne za rjeavanje zadatka, upotrijebite slike i grafikone potrebne za
tumaenje pitanja, i obiljeite vizuelna pomagala podacima datim u zadatku. Procjenite kako bi trebalo da glasi
odgovor prije nego to rijeite zadatak. Koja e biti relativna veliina broja? Da li e biti pozitivan ili negativan?
Upotrijebite sve informacije date u zadatku
U veini sluajeva, svi podaci dati u pitanju bie potrebni za rjeavanje problema.
377
1. Panja
i sluanje
Neki numeriki zadaci trae od studenata da rijee problem i odaberu odgovor meu vie ponuenih
opcija. U tom sluaju, pokrijte odgovore dok ne zavrite zadatak. To e vam pomoi da umanjite pristrasnost
u nainu postavljanja problema [osim ako, naravno, ne znate kako da postavite problem]. Procjenite kakav
bi trebalo da bude odgovor. Po optem pravilu, eliminiite odgovore koji su previsoki ili preniski, naroito ako
morate da pogaate odgovor.
Provjerite odgovore
Uvijek odredite vrijeme za ponovno prelaenje odgovora. Ponovo proitajte uputstva i svako
pitanje. Postarajte se da ste odgovorili na sve dijelove pitanja i da ste upotrebili tane mjerne jedinice. Da
li va odgovor ima smisla, s obzirom na informacije date u zadatku? Uporedite procjenjene i izraunate
odgovore. Ako imate vremena, ponovo uradite zadatak pomou nekog drugog metoda. Ako vam vrijeme
dozvoli, ponovo unesite brojeve u digitron kako biste provjerili tanost. Provjerite sve decimale i znake. Kod
nejednaina, pokuajte da zamijenite druge brojeve pored odgovora da vidite da li imaju smisla.
Kunitestovisuposebnavrstaispitniheseja,stimtojerazlikautometosekunitestoviradeizvanuionice.Oni
imaju druge odlike ispitnih eseja: subjektivni su, ocjenjuju studentsko razumijevanje pojmova, ocjenjuju studentske
sposobnosti da tumae i primjene informacije, i ocjenjuju studentske sposobnosti da organizuju informacije.
Stoga, pogledajte strategije za ispitne eseje u ovom poglavlju za vie ideja vezanih za kune testove.
Sintetiite
Predavai obino ocjenjuju kune testove, djelimino, prema studentovoj sposobnosti da sintetie
informacije iz raznovrsnih izvora, naroito iz zabiljeki sa predavanja i iz udbenika. Stoga je neophodno
ukljuiti informacije iz svih relevantnih izvora, ukljuujui tekstove izvan zadatih, filmove i gostujue predavae,
u vae odgovore. Vai odgovori bi trebalo da pokau da ste konsultovali sve ove izvore informacija.
Izbegavajte plagiranje
13. Strategije za
polaganje ispita
Plagiranje, ili upotreba tuih ideja bez navoenja autorovog imena, protiv je pravila svih kola.
U mnogim sluajevima, plagiranje je osnov za izbacivanje sa fakulteta. Nemojte direktno prenositi citate iz
tampanog izvora bez navoenja potrebnih podataka u kunim testovima. Izbjegavajte pretjeranu upotrebu
tuih rijei i ideja.
Plagiranje je detaljnije obraeno u poglavlju Pisanje.
Korektura
Nikada nemojte predati kuni test a da niste obavili korekturu ili dali nekom drugom da ga pregleda.
Vie e se oekivati po pitanju organizacije, logikih prelazaka izmeu ideja, gramatike, interpunkcije i
pravopisa na kunim testovima u poreenju sa ispitima raenim na asu. Nemojte gubiti poene na ovaj tip
greaka. Zamolite kvalifikovanu osobu, poput tutora ili profesora jezika, da pregledaju gramatiku u odgovorima
(ne i sadraj).
Obavite sami svoj posao
Predavai mogu lako da prepoznaju kune testove studenata koji su zajedno radili. U nekim
sluajevima, studenti e biti kanjeni zbog slinih odgovora koji ukazuju na zajedniki rad, naroito ako je
studentima dato uputstvo da rade samostalno. Osigurajte se; sami napiite svoje odgovore. Neka va test
bude jedinstven. Neka se izdvaja od ostalih.
378
Sauvajte kopije
Sauvajte kopije svojih odgovora prije nego to ih predate. Tako ete imati dokaz da ste uradili test
u sluaju da predava zagubi va rad. Napravite kopiju na disku na kom ste sauvali test. Kada ga predate,
uvajte kopiju sve dok ne dobijete konanu ocjenu u sluaju da bude problema sa vaom ocjenom.
1. Panja
i sluanje
Poput kunih testova, ispiti s dozvoljenim korienjem knjige mogu biti tei od onih bez knjige zato
to predava obino ima vea oekivanja u pogledu kvaliteta i kvantiteta informacija koje e studenti napisati.
Stoga, nemojte olako shvatati ispite koji se polau uz knjigu. Pripremite se za njih podjednako ozbiljno kao
to biste se spremili i za ispite bez knjige.
Priprema
Lo uspjeh na ispitima s knjigom moe biti uzrokovan nedostatkom vremena, jer studenti gube
vrijeme traei podatke u knjizi. Kako biste to izbjegli, pripremite se temeljno prije ispita. Postarajte se da
znate gdje se sve nalazi u knjizi. Oznaite vane strane spajalicama. Ili jo bolje, koristite naljepnice da
ukratko opiete i oznaite vane odjeljke teksta. Upoznajte se s upotrebom indeksa za traenje specifinih
tema. Zaljepite rezimee na knjigu.
13. Strategije za
polaganje ispita
Testovi prepoznavanja i objanjavanja su donekle subjektivna pitanja koja trae od studenata da
napiu nekoliko reenica u kojima e rezimirati vanije aspekte teme. Rijei za prepoznavanje mogu biti
linosti, mjesta, predmeti ili pojmovi.
379
1. Panja
i sluanje
Kako biste prenijeli dodatno znaenje pomou samo nekoliko rijei, koristite opisne rijei da opiete
temu. Na primjer, umjesto da kaete da je Patton bio general, napiite da je Patton bio zloglasan general. S
druge strane, ako niste sigurni u vezi s posebnim odlikama neke teme, koristite uoptene rijei da je opiete.
Na primjer, ako ne moete da se sjetite da je nadvojvoda Franc Ferdinand bio nasljednik na presto Austrije,
recite da je bio nacionalni predvodnik u istonoj Evropi.
Dajte vremenske i prostorne detalje
Kad god je to mogue, navedite vremenske i prostorne odlike teme. Ako se ne moete sjetiti tanih
datuma ili mjesta, koristite opte termine. Na primjer, ako ste zaboravili da je Darwinovo Porijeklo vrsta
objavljeno 1859, napiite da je knjiga objavljena sredinom devetnaestog vijeka. Ako ne moete da se sjetite
tane zemlje (Kamboda) u kojoj se uzdiglo carstvo Kmera, napiite da se to desilo u jugoistonoj Aziji.
Objasnite znaaj
to je preciznije mogue, dajte barem jedan razlog zato je dotina tema vana. Moete da korisitite
opte odredbe ako niste sigurni za taan znaaj. U tom sluaju, dodajte specifian datum ili statistiku kako bi
se odgovor inio detaljnijim.
Postoji nekoliko varijanti usmenih ispita. U jednom sluaju, tema ispita se daje studentima unaprijed,
to omoguuje neto pripreme izvan uionice. U drugom sluaju, samo e biti naznaen opti opseg ispita.
Usmeni ispiti procjenjuju studentovo poznavanje teme, njegovu sposobnost da organizuje informacije i
njegove govornike vjetine.
Usmeni ispiti se sprovode na sljedei nain. Studentu se dodjeljuje tema o kojoj treba da govori.
Daje mu se odreeno vrijeme da pripremi odgovor, zapie biljeke ili napravi koncept informacija koje e
obuhvatiti. Nakon tog vremena, odgovor se predstavlja usmeno.
Pripremite se
13. Strategije za
polaganje ispita
Upoznajte se s glavnim idejama koje bi mogle biti obuhvaene ispitom. Koje su bile glavne ideje i
pojmovi predstavljeni na predavanju? A u knjizi? Kako biste o njima govorili? Pokuajte da predvidite kakva bi
mogla biti ispitna pitanja i razvijte koncept ili rezime kljunih taaka i propratnih detalja kojima ete odgovoriti
na svako od pitanja.
Paljivo sasluajte pitanja
Ako je dozvoljeno, hvatajte biljeke dok vam se daje pitanje. Obratite posebnu panju na kljune
rijei, direkcione rijei i viestruke dijelove pitanja. Preformuliite pitanje tako da odgovara onome to znate o
temi. Zatraite pojanjenje ako ne razumijete pitanje. Zastanite na nekoliko trenutaka da presaberete misli.
Usredsredite se na temu
Umjesto da kaete pomalo o nekoliko stvari, pokuajte da suzite temu i detaljno je razmotrite uz
mnogo statistike, datuma ili primjera. Kada suavate temu, uzmite u obzir kljune take sa predavanja i/ili
naslove odjeljaka u udbeniku.
Razmiljajte kroz broj tri
380
Pokuajte da obuhvatite tri kljune poente o temi, i potkrijepite svaku od njih sa tri specifina detalja.
1. Panja
i sluanje
13. Strategije za
polaganje ispita
Proces uenja se ne zavrava kada predate ispit i izaete iz uionice. Niti se zavraava nakon to je
test ocjenjen i vraen vam. Efektivno uenje zahtjeva nadgledanje nakon testa. Evaluirajte svoju uspjenost
i vjetine polaganja ispita koristei sljedee strategije.
Uporedite svoju pripremu i svoj rezultat
Koje strategije za ispitnu pripremu su koriene? Kada ste poeli da uite? Koliko sati ste uili i da
li ste to vrijeme efikasno iskoristili? Da li su vas spoljne situacije ometale ili doprinosile ispitnoj anksioznosti?
Da li ste dobili ocjenu koju ste oekivali? Zato jeste ili zato niste?
Razgovarajte s predavaem
Rijeite sva pitanja kratko nakon to je test vraen. Ako odgovori nisu pregledani na asu, pitajte za
tane odgovore na pitanja koja ste pogrijeili tokom ili poslije asa. Traite objanjenje ocjena nakon asa ili,
jo bolje, tokom predavaevih konsultacija. Pitajte za dobre i loe elemente vaeg rada. Pitajte predavaa da
vam kae svoje kriterijume za ocjenjivanje.
381
1. Panja
i sluanje
Evaluirajte odgovore
Kod objektivnih pitanja, paljivo ispitajte taan odgovor i svoj odgovor. Utvrdite zato ste odabrali ba taj
odgovor, zato je taj odgovor netaan i zato niste odabrali taan odgovor. Potraite emu u svojim grekama,
potom razvijte plan da to popravite za budue ispite (Chickering i Scholssberg, 1995).
Evaluirajte rezultat sa ispita
Kao to je ukazano u odjeljku Uvodne informacije ovog poglavlja, rezultati se ocjenjuju na jedan
od dva naina: norme i eksplicitni kriterijumi. Trebalo bi da evaluirate svoje radove s obzirom na nain na koji
su ocjenjeni. Ako je va rezultat zasnovan na normativnom pristupu, imaete predstavu o tome kakav je va
uspjeh u odnosu na ostale studente u odjeljenju. Ako je va rezultat zasnovan na eksplicitnim kriterijumima,
moete izmjeriti koliko ste dobro znali materijal obraen na testu. U tom sluaju, budite sigurni da razumijete
kriterijume koje je ocjenjiva koristio. Ako niste sigurni, pitajte predavaa (Chickering i Schlossberg, 1995).
Evaluacija u odnosu na sebe
Najvanija mjera uspjenosti na ispitu je lino znanje koje je student stekao. Prema Chickeringu i
Schlossbergu (1995, str. 184-185), najvanije je ono to ste postigli u pogledu znanja ili kompetencija a u
odnosu na ono gdje ste poeli. Ako ste poeli bez ikakvog znanja, mogli ste da napravite veliki napredak a da
ipak ne postignete ba veliki uspjeh na ispitu. ... Za vas su najvaniji vae steeno znanje i vai standardi, a ne
profesorovi, ne onog ko je sastavio test. Stoga bi to trebalo da bude osnova za vae konano tumaenje.
Ako padnete
ta da radite ako padnete na ispitu? Pokuajte da evaluirate ono to ste uradili to je mogue
nepristrasnije. Da li su ispunjena vaa oekivanja u vezi s ispitom ili ne? Da li su vai postupci tokom pripreme
za ispit odgovarali tipu ispita? Da li vam je priprema bila adekvatna? Zato jeste ili zato nije? Da li ste
razumjeli uputstva na ispitu? Da li ste razumjeli ta se trai u pitanjima? Zato jeste ili zato niste?
13. Strategije za
polaganje ispita
Zapamtite da procjenite pripremu u smislu onoga to je uraeno, a ne koliko sati je provedeno
u uenju. esto je korisno razgovarati sa nekim kada loe proete na ispitu. Potraite podrku prijatelja,
cimera, lana porodice ili savetnika i razgovarajte o svojim brigama. Predava moe imati prijedloge kako da
poboljate svoj rezultat na sljedeem testu.
382
1. Panja
i sluanje
14. Pisanje /
teorija pismenosti
383
1. Panja
i sluanje
384
1. Panja
i sluanje
Vano je napomenuti da su ovde prikazane strategije grubo skicirane, jer postoji veoma mnogo
materijala koji se odnosi na strategije pisanja, pa se itaocu preporuuje da konsultuje stilske vodie i
priprunike za pisanje kako bi dobio detaljnije informacije o sledeim temama.
STRATEGIJE PISANJA
385
1. Panja
i sluanje
Opisne tehnike
Strategija kljuaonice
Provjeravanje paragrafa
Pismeni zadaci koji se rade na asu obuhvataju ispitne eseje, ispite koji se polau uz korienje
knjige, sastave i kritike. Temu zadatka obino daje predava, iako se ponekad studentima dozvoljava da sami
odrede teme.
Za pisane zadatke na asu, vano je pitati predavaa unaprijed koja pomo je dozvoljena kao i
koja su pravila zadatka. Na primjer, da li greke u pravopisu i gramatici umanjuju ocjenu? Da li moe da se
koristi rjenik? Da li moe da se koristi raunar ili program za obradu teksta? Kako se zadatak ocjenjuje po
sadraju, organizaciji, originalnosti ili nekoj kombinaciji kriterijuma?
Prijedlozi za obavljanje pismenih zadataka na asu dati su nie. Vidite odjeljak o esejima u poglavlju
Polaganje testova za vie detalja.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
386
1. Panja
i sluanje
Plan djelovanja za obavljanje zadataka van asa unekoliko se razlikuje od plana za zadatke na
asu. Plan je ovde rezimiran a svaki korak je potpunije opisan u drugim odeljcima ovog poglavlja. Kada
koristite ovaj plan, razmiljajte o pisanju kao procesu iz tri faze: djelimino pisanje ili planiranje, pisanje i
pregledanje i ureivanje. Klju lei u pristupanju pisanju u koracima. Iako su ovde prikazani kao linearni niz
dogaaja, u stvarnom ivotu ovi koraci mogu biti kruniji i mogu biti ilustrovani kao grafikon.
Vano je razviti raspored za obavljanje zadatka na vrijeme i drati ga se.
Vidjeti upravljanje vremenom.
Faza pretpisanja ili planiranja
1. Odaberite temu, ukoliko nije zadata.
o Budite to je mogue odreeniji i ograniite temu onoliko strogo koliko vam vae
trenutno znanje dozvoljava (Garrison, 1981, str. 55).
o Razmislite o svrsi rada.
o Procjenite publiku u smislu interesovanja i porijekla italaca.
o Razvijte tezu ili centralnu svrhu.
2. Obavite istraivanje kako biste pronali informacije.
o Kao osnovno pravilo, treba da pronaete barem tri izvora za kratak rad i vie za dui rad.
Ovaj broj moe varirati u zavisnost od predavaevih zahtjeva.
o Izvori informacija obuhvataju katalog kartica, indekse odlomaka i periodinih izdanja,
enciklopedije i enciklopedijske indekse, asopise, intervjue i direktno posmatranje. Ako
vaa biblioteka nema neku referencu, pokuajte da je pronaete preko meubiblioteke
pozajmice. Potraite pomo bibliotekara ako je potrebno.
o Dodatne prijedloge nudi Garrison (1981). Ovla pregledajte svoje izvore i zapiite kratke
biljeke; izbjegavajte pisanje detaljnih biljeaka jer to moe dovesti do plagiranja. Ako vas
istraivanje odvede u novim pravcima, razmotrite da prebacite fokus rada ili da izvuete
razliite zakljuke. Razmotrite kako sukobljena miljenja strunjaka utiu na vae
zakljuke. Budite spremni da uoite efikasne propratne materijale kao to su primjeri ili
statistike. Kao osnovno pravilo, sakupite dvaput vie materijala nego to mislite da e
vam biti potrebno.
3. Organizujte informacije pisanje koncepta ili mapiranjem.
o Dok prvi put prelazite materijal, odluite da li je on prikladan za uvod, razradu ili
zakljuak.
o Zatim sortirajte materijal za razradu i organizujte ga prema glavnim takama koje treba
iznijeti.
o Proces organizovanja se potpomae strategijama koncepta ili mapiranja.
Faza pisanja
4. Napiite prvu verziju.
o Garrison (1981) predlae da studenti ponu proces pisanja tako to e sastaviti oko
387
est kratkih smjernica. To su samo poetne verzije, ali e vam pomoi da utvrdite pravac
i ureenje svojih biljeaka.
o Piite po jedan odjeljak ili pasus, poevi od najpoznatijeg ili najzanimljivijeg materijala.
1. Panja
i sluanje
o Ne brinite o redu odjeljaka ili pasusa u ovoj fazi; red se lako moe izmjeniti kasnije.
o Razmotrite est glavni pitanja pri pripremi prve verzije: ko, ta, gdje, kada, zato i kako.
o Moe biti neophodno napisati i pregledati nekoliko verzija prije nego to dobijete
zadovoljavaju rezultat.
Faza pregledanja i ureivanja
5. Obavite konceptulano pregledanje i ureivanje.
o Ideje iznijete u gruboj verziji kritiki se ocjenjuju tokom konceptualnih pregledanja.
o Da li su kljune take u skladu sa iznijetom ili nagovetenom tezom?
o Da li su argumenti konzistentni?
o Da li su propratni detalji relevatni za kljunu ideju koju podravaju?
6. Obavite organizaciono pregledanje i ureivanje.
o Provjerite organizacionu jasnost i dosljednost prve verzije.
o Informacije bi trebalo da budu prikazane u logikom slijedu. To obuhvata red glavnih ideja
u razradi i propratnih detalja u okviru svake ideje.
o Pasusi ili odjeljci bi trebalo da budu spojeni veznim elementima ili drugim kohezivnim
sredstvima.
7. Obavite reenino i stilsko ureivanje.
o Obavite korekturu verzije kako biste ispitali izbor rijei i ispravili pravopisne greke.
o Ostalo to treba provjeriti ukljuuje velika slova, interpunkciju, slaganje subjekta i
predikata.
8. Napravite zavrne ispravke, otkucajte i odtampajte konanu verziju.
o Sljedei rukopisne smjernice koje je dao predava, otkucajte konanu verziju.
o Dodajte naslovnu stranu, bibliografiju i sadraj (ako je potreban).
388
1. Panja
i sluanje
14.2.1.4. Istraivanje
Faza istraivanja obuhvata pronalaenje informacija vezanih za temu rada ili eseja. Mada se na rije
istraivanje obino javljaju slike biblioteke, postoje drugi izvori informacija koje bi studenti trebalo da potrae.
Biblioteka
Biblioteke su dragocjeni izvori tampanih referenci kao to su knjige, asopisi, enciklopedije,
vladini dokumenti, mape, novine i magazini. Mjesto na kom treba traiti reference u biblioteci je katalog
kartica, koji je zbirka bibliografskih podataka za sve biblioteke odrednice. Katalozi u veini dananjih kola
su kompjuterizovani, ali neki su jo uvek u tampanom obliku. Koristite kljune rijei teme da istraite u dijelu
kataloga posveenom tom predmetu.
Kompjuterizovani servisi za pretragu, koji su dostupni u mnogim bibliotekama, drugi su metod.
Kljune rijei teme se unose u on-line pretraivake programe. Raunar skenira svoju bazu podataka referenci
i prikazuje izvore koji se bave tom temom. Neki programi su napravljeni tako da pretrauju samo periodina
izdanja (magazine, asopise, novine), dok drugi pretrauju knjige i rukopise.
Trea strategija je pretraiti police biblioteke. Pronaite korisnu referencu i zatim pregledajte knjige
u toj oblasti za dodatne izvore.
389
Zbirke odlomaka iz noviskih lanaka izdaju se za veinu disciplina. Odlomci mogu biti ureeni
azbuno (obino po autorovom prezimenu) ili tematski. Primjeri zbirki odlomaka su Social Science Citation
Index, Chemical Abstracts, and Psychology Abstracts. Odlomci sadrani u ovim knjigama opisuju lanke i
pruaju uvid u njihovu relevantnost za odabranu temu.
1. Panja
i sluanje
Ako biblioteka ne posjeduje reference koje se nalaze u zbirkma odlomaka ili kompjuterizovanim
pretragama, porazgovarajte sa zaposlenima da vidite da li se reference mogu dobiti putem meubiblioteke
pozajmice.
Bibliografije
Bibliografije su odlina mjesta za potragu za referencama. U udbeniku ili drugim zadatim tekstovima
za predmet, pogledajte spisak preporuene literature na kraju svakog poglavlja, reference navedene na kraju
poglavlja ili lanka, ili bibliografiju na kraju knjige. Slino tome, provjerite reference navedene u knjigama i
drugim izvorima koje ste ve pronali u biblioteci.
Intervju i korespondencija
Strunjake i druge iskusne osobe moete konsultovati za informacije vezane za vau temu istraivanja.
Intervjui se mogu voditi uivo, telefonom ili preko raunarske mree. Pisana korespondencija due traje ali je
korisna kada je ljude teko kontaktirati ili kada su van zemlje; takoe prua trajan zapis intervjua.
Kada se obraate nekome, uvjek se predstavite i objasnite svrhu pisma ili poziva. Kada razgovarate
preko telefona, pitajte da li je osoba u prilici da razgovara u tom trenutku. Pripremite pitanja unaprijed.
Ponovite ih kako biste osigurali da ih stalno postavite. Najbolje je pisati biljeke tokom intervjua, prije nego
nakon njega. Ne snimajte intervjue bez prethodne dozvole.
Raunarske mree
Informacijama o raznovrsnim temama smjetene u mreama kao to je World Wide Web moe se
pristupiti preko alatki za umreavanje kao to je Mosaic, Gopher i drugi. Fakulteti i univerziteti obino imaju
veze ka tim aplikacijama, ili se pojedinci mogu pretplatiti na mrene servise.
Neke mree ureuju informacije hijerarhijski, od optih tema ka posebnijim unosima. Zbirke dokumenata
vezanih za odreene teme (na primjer, socilogija, ekologija, muzika) mogu biti ureene kao newsgroups
Pretraivai poput Yahoo i Infoseek omoguuju korisniku da ukuca kljune rijei kako bi pronaao
relevantne informacije. Pretraiva zatim pretrauje svoju bazu podataka i izlistava sve strane koje sadre te
kljune rijei. Korisnik zatim istrauje te linkove.
Ako se zna mrena adresa informacija, moe su ukucati kako bi se pristupilo podacima. WWW
mrena adresa za informacije o NASA, na primjer, glasi http://www.gsfc.nasa.gov/NASA_homepage.html.
Ankete i upitnici
Ankete i upitnici se koriste za prikupljanje originalnih podataka koji e biti ukljueni u pisani zadatak.
Ankete i upitnici su zbirke pitanja vezanih za neku temu. Na primjer, moete koristiti upitnik da pitate ljude za
miljenje o nekom kontroverznom pitanju ili izmjeriti njihovo znanje o nekoj temi. Anketna pitanja mogu biti
otvorena, tako da omogue ljudima da sastave sopstvene odgovore, ili mogu biti ograniena, kada ljudi treba
da odaberu sa spiska odgovora.
Jedna od prednosti anketa i upitnika je njihova fleksibilnost. Pitanja mogu biti osmiljena tako
da se odnose na speciifne ideje u istraivakom radu. Pored toga, ankete i upitnici mogu biti podijeljeni
raznovrsnim osobama.
390
Dvije strategije kartice i isjeene trake korisne su za pisanje biljeaka i njihovo potonje
organizovanje u koncept ili grubu prvu verziju. One su opisane u odjeljku Pisanje biljeaka za istraivake
radove u poglavlju Voenje biljeaka.
Kada vadite biljeke iz referenci, ne zaboravite da pribiljeite bibliografske informacije za svaki
zvor budui da one moraju biti unijete u fusnote, zavrne napomene i/ili bibliografiju rada. Pogledajte odjeljak
fusnote u ovom poglavlju za vie informacija. Pri zapisivanju citata, statistika i drugih vanih informacija,
pazite da zabiljeite stranu/strane u referenci na kojoj se dotini materijal nalazi. Te informacije moraju biti
ukljuene u zavrni izvjetaj.
1. Panja
i sluanje
391
poglavju Voenje biljeaka. U sutini, informacije vezane za svaku glavnu temu ureene su od najoptijih
do najspecifinijih. Razliite ideje se smjetaju u razliite redove koncepta. Propratne ideje se obino uvlae
desno ispod glavne ideje koju opisuju. Simboli poput rimskih brojeva, slova i brojeva mogu se koristiti da se
napravi razlika izmeu elemenata u konceptu. Primjeri koncepta i smjernice za razvoj koncepta dati su nie.
1. Panja
i sluanje
Generiki koncept
GLAVNA TEMA
o Podtema
1. detalj
2. detalj
3. detalj
o Podtema
1. detalj
2. detalj
UVOD
ODLIKE GRADOVA
o Velika gustina stanovnitva
1. barem 100/km2
o Specijalizacija prema zanimanjima
o Drutvena diferencijacija
PRVI GRADOVI
o Jerihon, Izrael
o Catal Huyuk, Turska
ZAKLJUAK
o Svaka glavna ideja i biti predmet jednog pasusa (ili vie) u gruboj verziji.
o Odredite koje injenice, statistike, stavovi, citati i objanjenja podravaju svaku glavnu
ideju.
o Uredite ih ispod odgovarajuih glavnih ideja u konceptu.
o Sakupljanje propratni detalja za neku temu iz vie od jednog izvora obino ostavlja utisak
na predavae.
o Svaki propratni detalj e biti jedna reenica (ili nekoliko njih) u gruboj verziji.
392
3. Budite kratki
o Informacije u konceptu
reenicama.
1. Panja
i sluanje
Strukturu i organizaciju
Stilske vodie
Plagiranje
Korekturu
Radite u dijelovima
o To pomae u odravanju motivacije i jasnosti svrhe ako se razliiti dijelovi rada piu
istovremeno.
o Stavite sve biljeke vezane za jednu glavnu temu u fasciklu, i koristite njih i koncept ili
mapu da prenesete te informacije u pisane pasuse.
o Imajte odvojenu fasciklu za svaki odjeljak rada.
393
Ponite sa razradom
o Napiite prvo razradu, radei u dijelovima kao to je ve opisano .
o Napiite uvod i zakljuak na kraju.
1. Panja
i sluanje
o Svaka verzija rada bi trebalo da bude pregledana zbog gramatikig greaka, pravopisnih
i logikih greaka, organizacionih problema i stilskih elemenata.
o Potraite profesionalnu pomo od predavaa, tutora ili neke druge osobe iz tog polja. Ili
pitajte prijatelje kojima je engleski glavni predmet.
Opisivanje
o Kako dotini predmet izgleda?
Poreenje
Asociranje
o Na ta vas asocira?
Analiziranje
o Kako se pravi?
Primjenjivanje
Iznoenje argumenata
394
Dramatizacija
Dramatizacija je nain razmiljanja o tome kako ljudi intereaguju. Koristan je pristup u analiziranju
knjievnosti. Kada piete kritiku ili ocjenu knjievnog djela, razmotrite sljedee teme:
1. Panja
i sluanje
Radnja (ta?)
o Radnja je bilo ta to se deava, to e se desiti ili se moda desilo ve.
o Radnja obuhvata fiziku, kao i emocionalnu radnju.
Vrilac (Ko?)
o Vrilac je osoba, ivotinja ili sila ukljuena u radnju.
Motiv (Zato?)
o Motiv je svrha radnje ili razlog radnje.
Metod (Kako?)
o Nain na koji se radnja vri, ili bilo ta to dovodi do nekog deavanja, jeste metod.
Ispitivanje
Kako biste nauili neto o temi i odluili ta da piete o njoj, pokuajte ispitivaki pristup. Postoji pet
dijelova ove strategije:
1.
2.
3.
4.
5.
ta je tema?
Na koje dijelove ili odlike se tema moe izdjeliti, i kako su ti dijelovi povezani?
Po emu se ova tema razlikuje od ostalih tema ili po emu imje slina?
Kolliko se tema moe izmjeniti a da ipak ostane ista?
Koje je mjesto ove teme u svijetu?
Kruenje
Brzo pisanje ali sa stalnim vraanjem na temu poznato je kao kruenje. Kruenje pomae da pisac
ostane fokusiran na temu rada. Proces kruenja obuhvata est koraka:
395
1. Panja
i sluanje
Hronoloki
o redosljed istorijskih dogaaja
o od uzroka do posljedice
o redosljed korak-po-korak
Od opteg ka posebnom
o od opte teme do podtema
o od teorijskog ka praktinom
Od najmanje ka najvie
o od najlakeg ka najteem
o od najsitnijeg do najkrupnijeg
o od najgoreg do najboljeg
o od najslabijeg do najjaeg
o od najmanje vanog do najvanijeg
o od najmanje sloenog do najsloenijeg
o od najmanje uspenog do najuspjenijeg
o od najmanje kontroverznog do najkontroverznijeg
Od najvie do najmanje
o od najpoznatijeg do najmanje poznatog
o od najinjeninijeg do najmanje injeninog (od injenica do miljenja)
396
1. Panja
i sluanje
o slinosti i razlike
o teko i lako
o loe i dobro
o uspjeno i neuspjeno
o slabo i jako
o sloeno i jednostavno
o kontroverzno i nekontroverzno
397
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
1. Panja
i sluanje
Kako im i ime govori, fusnote su numerisane reference navedene na dnu strane na kojoj se citirana
informacija javlja. Broj fusnote se javlja u tekstu odmah iznad informacije preuzete iz reference. Bibliografske
informacije se biljee na dnu strane kraj odgovarajueg broja. Najee, fusnote se koriste uz bibliografiju
za navoenje izvora korienih za rad. U nekim sluajevima, potpune fusnote (tj. one sa svim relevantnim
bibliografskim informacijama za svaku referencu) koriste se umjesto bibliografije.
Mada se stilovi razlikuju, fusnote obino sadre autorovo ime, godinu u kojoj je referenca objavljena
i broj strane (strana) sa kojih ije informacija preuzeta. Kod nekih stilova pisanja fusnota, kao u sluaju fusnota
koje se koriste umjesto bibliografije, naslov knjige ili asopisa, broj asopisa, izdava knjige i grad u kom je
izdata takoe se daju.
Pisci bi trebalo da jasno razumiju stil i format za pisanje fusnota koji predava zahtjeva. Primjeri
uobiajeno korienih stilova su APA i MLA. Ovi stilovi su opisani i ilustrovani u stilskim vodiima i prirunicima
za pisanje (vidi odjeljak Stilski vodii i prirunici za pisanje). Aspekti fusnota koji se mogu razlikovati od
jednog do drugog stila su:
Da li se brojevi niu po redosljedu izmeu strana ili brojevi poinju od 1 na svakoj strani?
Da li su fusnote odvojene od teksta linijom? Ako jesu, koji stil linije se koristi?
Uobiajena skraenica koriena u fusnotama je ibid., to je skraeno od latinske rei ibidem
u znaenju na istom mjestu. Ibid. se koristi kada je refernca u fusnoti potpuno ista kao informacija u
prethodnoj fusnoti. Ako se broj strane reference razlikuje od broja strane u prethodnoj referenci, novi broj
strane se ispisuje nakon rei ibid. Obratite panju da budui da je to skraenica, ova rije mora biti napisana
sa takom; ne mora, meutim, da se ispie lurzivom ili podvlai. Sline skraenice kao op. cit. I loc. cit. se
vie ne preporuuju za upotrebu u fusnotama.
398
Sa otkriem programa za obradu teksta, pisanje fusnota je postalo znaajno lake. Raunar
automatski numerie fusnote u tekstu (osim ako se ne podesi drugaije) i ostavlja odgovarajui prostor na
dnu strane. Veina programa takoe ubacuje linije koje razdvajaju tekst i fusnote.
Na kraju, fusnote mogu sadrati i druge informacije osim bibliografskih referenci. Fusnote mogu
obuhvatiti pomone informacije kao to je pojanjavanje ideja u tekstu ili informacije koje bi prekinule reenini
tok ako bi se ubacile u tekst. Mogu sadrati i upuivanje na drugo mjesto u istom tekstu i izraze zahvalnosti
(Turabian, 1973).
1. Panja
i sluanje
Slika nie prikazuje smjetaj brojeva fusnota unutar teksta i same fusnote na dnu strane teksta.
Specifini primjeri fusnota su takoe dati nie; prvi primjer pokazuje fusnote sa potpunim referencama, a
drugi primjer pokazuje skraene reference.
Smjetaj fusnota
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 1
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxxxxxx 2
-------------------1 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
2 xxxxxxxxxxxxx
Primer fusnota sa potpunim referencama uz upotrebu skraenica
vano. Prirodno okruenej klasine civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kinih uma u
junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1
Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih amerikih civilizacija. 2 Mjesta velikih
stepenatsih piramida Tikal, Palenke i El Mirador, posjeuju brojni turisti svake godine.
Karakteristinu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmet
mnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3
------------------
1 Wenke, R. J. (1980). Patterns of Prehistory . Njujork, NY: Oxford University Press, p. 594.
2 Fagan, B. M. (1992). People of the Earth . (7th ed.). Njujork, NY: Harper Collins Publishers, p.
576.
3 Za primjer, vidi Pitt, E. (1991). Mayan Astronomy . Njujork, NY: Pacer.
Primjer skraenih fusnota
vano. Prirodno okruenje klasine civilizacije Maja jeste proplanak u oblasti kinih uma u
junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu. 1
Civilizacija Maja je vjerovatno najpoznatija od ranih amerikih civilizacija. 2 Mjesta velikih
stepenastih piramida Tikal, Palenke i El Mirador, posjeuju brojni turisti svake godine.
Karakteristinu umjetnost Maja kopirali su neki savremeni umjetnici. Astronomija Maja je predmet
mnogiih dokumentaraca i popularnih knjiga. 3
-----------------1 Wenke (1980, p. 594).
2 Fagan (1992, p. 576).
3 Vidi Pitt (1991), Stout (1987), i Feser (1977).
399
NAPOMENE
Napomene su sline fusnotama osim to se, kao to i naziv nagovjetava, bibiliografske informacije
za reference navode na jednoj ili vie posebnih strana na kraju teksta, a ne na dnu svake strane. Poput
fusnota, napomene se takoe javljaju kao brojevi u tekstu i odnose se na reference za ideje ili specifine
informacije. Napomene se moraju po redu numerisati jer se sve pojavljuju na jednom listu papira.
1. Panja
i sluanje
Napomene, kao i fusnote, mogu sadrati punu bibliografsku informaciju za svaku referencu, umjesto
bibliografije ili kao njena dopuna, ili mogu samo da navode autorovo prezime, datum objavljivanja i brojeve
strana za svaku referencu. Napomene takoe mogu sadrati pomone informacije kao to su pojanjenja ili
objanjenja ideja u tekstu. Upotreba skraenica je jo jedna mogunost kod napomena, kao u uvlaenje prvog
reda svake napomene. Specifine stilske smjernice za napomene razlikovae se u zavisnosti od predavaa i
predmeta. Pogledajte stilske vodie za specifine stilove i formate napomena, ili zamolite predavaa da vam
ukae na ono to on preferira.
3 Bowen (1994).
4 Ibid.
5 Ovu ideju detaljnije razvija Tucker (1988, pp. 119-175).
BIBLIOGRAFIJE
Svi izvori informacija korienih za pisanje rada ili eseja, ukljuujui knjige, asopise, intervjue,
muzika djela, komade i novine, navedeni su u bibliografiji. Umjesto navoenja po redu u kom se pojavljuju
u tekstu, poput fusnota i napomena, bibliografske reference su ureene alfabetski. Spisak referenci se
javlja na posebnom listu papira nakon teksta i napomena (ako ih ima); ta stranica je obino naslovljena
BIBLIOGRAFIJA ili REFERENCE ili KORIENE REFERENCE.
Elementi bibliografije se ne numeriu, za razliku od fusnota i napomena. Nitii se prvi red svakog od
njih uvlai kao to moe biti sluaj sa fusnotama i napomenama; umesto toga, drugi po redu i dodatni redovi
mogu biti uvueni sa svakim bibliografskim unosom. Ibid. se ne koristi u bibliografijama zato to je svaki unos
jedinstven. Jo jedna razlika je u tome to bibliografije ne sadre pomone informacije; ako takav materijal
mora biti ukljuen u rad a fusnote ili napomene se ne koriste, zaseban list papira naslovljen BILJEKE moe
se koristiti da se zapiu informacije u istom formatu u kom su napomene organizovane.
Odrednice u bibliografiji su ureene alfabetski prema autorovom prezimenu. Ako referenca nema
autora, onda se naslov reference koristi da se alfabetski rasporedi referenca. Ako referenca ima vie od
400
jednog autora, prvo navedeno ime se koristi za smjetanje reference u bibliografiju. Kada postoje tri ili vie
autora, moe biti prikladno koristiti skraenicu et al. (latinski i drugi) nakon prvog imena navedenog umjesto
navoenja svih dodatnih imena. Ako je jedna osoba autor vie od jedne reference, njegove/njene reference se
alfabetski navode prema naslovu ili hronoloki prema datumu izdavanja (poev od najskorijeg do najstarijeg
datuma). Jo jednom, ove stilistike alternative se razlikuju u zavisnosti predavaa i predmeta.
Sve bibliografske odrednice moraju sadrati sljedee podatke: autorovo puno ime, naslov reference, ime
izdavaa i mjesto objavljivanja (samo za knjige), naziv asopisa i broj (za asopise, novine, serije knjige), datum
izdavanja i broj strane. Zapamtite da reference ne bi trebalo da se pojave vie nego jedanput u bibliografiji.
1. Panja
i sluanje
Trebalo bi da se ostavi prazan red izmeu svake odrednice u bibliografiji; drugim rijeima, dupli razmak
izmeu svake odrednice. Izmeu redova u okviru jedne odrednice, meutim, treba da bude jedan razmak.
Nain na koji se bibliografski podaci kucaju i ureuju zavisie od predavaa i predmeta. Provjerite
sa predavaem ili konsultujte stilske vodie za pojanjenje. Primjeri moguih stiliskih varijacija u bibliografskim
odrednicama su:
Da li su podaci u okviru jedne odrednice (npr. ime, naslov, datum, itd.) odvojeni zarezima ili takama?
Da li imena drugog ili treeg autora napisana tako da je prvo ime ili je prvo prezime?
Da biste uvidjeli razlike u stilovima reference, prouite sljedee primjere bibliografske odrednice napisane u
razliitim stilovima.
STIL
BIBLIOGRAFSKA ODREDNICA
Amerika psihijatrijska asocija - American Psychiatric Butler, J. (1959). Inside the living cell . Njujork: Basic
Association (APA)
Books.
Udruenje za savremeni jezik - Modern Language Butler, Josh. Inside the Living Cell . Njujork: Basic
Association (MLA)
Books, 1959.
Drutvo za ameriku arheologiju - Society for American Butler, J.
Archaeology
1959 Inside the Living Cell . Basic Books, Njujork.
Koristan savjet za pisanje bibliografija, koji e zasigurno utedeti vrijeme i glavobolje, jeste zabiljeiti
sve bibliografske podatke prije upotrebe svake od referenci. Ne govorite sebi da ete pribaviti te podatke
kasnije, zato to su velike anse da ete zaboraviti ili da neete moi da pronaete knjigu. Naroito je vano
zabiljeiti brojeve strana sa kojih su informacije preuzete za svaki izvor. Ako niste sigurni koje podatke da
zabiljeite za neku referencu, zapiite sve kako biste se osigurali; zatim konsultujte stilski vodi ili pitajte
predavaa ta da ubacite.
Izmiljena bibliografija je data nie kao ilustracija kako se bibliografije tipino organizuju. Bibliografija
je u stilu APA (Amerika psihijatrijska asocijacija).
401
BIBLIOGRAFIJA
Bates, N. (1990). The Oedipus complex. Modern Psychology 44, str. 341-376.
Cox, J. I. (Ed.). (1987). Introduction to psychology . Njujork: Dover Press.
1. Panja
i sluanje
Usher, P. i Tate, L. (1991). Inside the brain. American Psychologist 12, str. 13-38.
Wise, V. (1989). Psychology today (3rd ed.). ikago: Chicago University Press.
----- (1990). Profesor psihologije na Univerzitetu Ist Union, lini intervju, 5. maj
Prema Albertu Feseru (1993), najznaajniji kulturni napredak ljudi je bio pronalazak kamenog
orua (str. 45). Drugaije miljenje iznosi Susan Utley (1991), koja tvrdi da je pismo oito
najvaniji kulturni napredak ljudi (str. 233).
Citati se oznaavaju na jedan od dva naina. Za relativno kratke citate (manje od etiri kucana reda),
informacije se odvajaju znacima navoda. Ovaj format je korien u prethodnom primjeru. Za citate due od etiri
kucana reda, informacije se odvajaju od ostatka teksta uvlaenjem reda i manjim proredom. Na primjer,
Jedan od kljueva uspjeha u koli jeste dobro pamenje.
Dobro pamenje omoguava studentima da zapamte
Sistem pamenja je smjeten u mozgu i produenoj modini, na vrhu kimene modine. Kao i
kod drugih dijelova mozga, sistem pamenja prima informacije od ula i alje signale koji nam
omoguuju da odgovorimo govorom ili pokretom. Dobro je poznato da razliiti dijelovi mozga
obavljaju razliite memorijske funkcije, i ispostavilo se da je dio produene modine ukljuen
u biljeenje informacija u dugorono pamenje. Sljepooni renjevi . . . su takoe ukljueni u
biljeenje sjeanja (6-7).
402
Kada se informacije iz originalnog izvora ispuste zato to su nebitne ili prekidaju tok citata, elipse
se ubacuju na isputeno mjesto. Elipse su tri take odvojene razmakom. Kada koristite elipse, postarajte se
da je preostali citirani tekst gramatiki pravilan (Hacker, 1993). Primjer elipse je dat u prethodnom citatu.
Kada autor treba da doda informaciju unutar citata, taj materijal se izdvaja zagradama. Zagrade se
koriste radi pojanjenja ili postizanja gramatike pravilnosti (Hacker, 1993). Na primer,
1. Panja
i sluanje
Kao to ukazuju Becker i Yontz, vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele [sadre relativno
male koliine silikata] ili bazine [sadre velike kolliine sillikata] (53).
Iako je odomaivanje kukuruza pruilo stabilan izvor hrane tokom cijele godine, prvi uzgajivai
kukuruza [su bili] mueni veom zastupljenou zubnog karijesa nego [to su to bili] zemljoradnici
koji su uzgajali lokalne kulture (Murphy 69).
Nain na koji se citati unutar teksta piu zavisi od upotrebljenog stila pisanja. Za MLA citate unutar
teksta, zapiite autorovo ime(na) i broje strane(-a) sa kojih je uzet citat. Na primjer,
Kao to ukazuju Becker i Yontz, vulkanske stijene mogu se klasfikovati kao kisele ili baine (53).
Vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele ili bazine (Becker i Yontz 53).
Kao to ukazuju Becker i Yontz (1993), vulkanske stijene mogu se klasfikovati kao kisele ili
baine (str. 53).
Vulkanske stijene se mogu klasifikovati kao kisele ili bazine (Becker i Yontz, 1993, str. 53).
PARAFRAZIRANJE
Parafraziranje obuhvata prepisivanje autorovih ideja u sopstvenim rijeima. Parafraza prenosi
informacije u priblino istom broju rijei koje je upotrijebio izvor ali informacije se ne prepisuju doslovno kao
kod citiranja (Hacker, 1989, str. 170).
Pri parafraziranju, vano je izbjei mijenjanja reda autorovih rijei i pozajmljivanje strukture autorove
reenice. I jedno i drugo su oblici plagiranja i pokreu zakonske mjere (vidi Plagiranje za vie informacija).
Format citata unutar teksta za parafraze se razlikuje prema stilu pisanja. Isti MLA i APA formati se
koriste za parafraze kao to je gore opisano za citate.
Primjeri pravilnog parafraziranja i plagiranih parafraza dati su na sljedeoj kartici (cititrano it Hacker,
1989, str. 171).
Originalna verzija
Ako je postojanje majmuna koji se koristi znakovnim jezikom bilo uznemirujue za lingviste, bilo je
takoe zapanjujue i za prouavaoce ivotinjskog ponaanja.
o Neprihvatljivo pozajmljivanje rijei
Majmun koji je poznavao znakovni jezik uznemirio je lingviste i zapanjio prouavaoce
ivotinjskog ponaanja (Davis 26).
o Neprihvatljivo pozajmljivanje strukture
Ako je prisustvo impanze sa poznavanjem znakovnog jezika bilo uznemirujue za
naunike koji prouavaju jezik, bilo je iznenaujue i za naunike koji istrauju ponaanje
ivotinja (Davis 26).
o Prihvatljiva parafraza
Kada su otkrili da majmun posjeduje sposobnost korienja znakovnog jezika, i lingvisti i
prouavaoci ivotinjskog ponaanja bili su iznenaeni (Davis 26).
403
1. Panja
i sluanje
404
1. Panja
i sluanje
15. Odreivanje
stilova uenja i
odgovarajuih
strategija
405
1. Panja
i sluanje
406
1. Panja
i sluanje
Ovo su izjave koje su postavili autori Mate, Grin Hendsen i O Brajen (Matte and Green Henderson
1995; OBrien -1985). Proitajte paljivo svaku reenicu i razmislite u kojoj meri vas opisuju. Koristite narednu
skalu da rangirate vae odgovore, zapisujui odgovore na papiru za odgovore. Zatim, saberite svaku od tri
kategorije kako bi vidjeli koji je va najbolji rezultat.
1 ne opisuje me
2 ponekad me opisuje
3 uglavnom me opisuje
Vizualno
1. esto uljepavam svoje pisane radove slikama i krabotinama.
2. Ukoliko neto ne zapiem, zaboravim.
3. Moram da koristim pisano uputstvo ili mapu da bih naao novu lokaciju.
4. Lake mi je da zapamtim novo ime ili broj ukoliko ga napiem u glavi ili vizuelno zamislim.
5. Kada radim test, u stanju sam da u glavi stvorim sliku informacije koja se nalazi u mojim biljekama ili knjizi.
6. Teko mi je da sluam ukoliko ne vidim lice govornika.
7. Kada sam u uionici, ometaju me ljudi u pokretu koje vidim kroz otvorena vrata ili prozor.
uenja i odgovarajuih
strategija
407
9. Kada uim novi kompjuterski program, vie volim kad imam nekoga da mi objasni kako se koristi.
10. Kada sam u uionici, ometaju me zvukovi kao to su aputanje, kaljanje i kripanje stolica.
Kinestetiko
1. Panja
i sluanje
1. U stanju sam da sklapam stvari bez uputstva ili da kuvam bez recepta.
2. Najbolje uim kada na neemu radim, koristei se rukama.
3. Mogao bih da kupim CD ili knjigu, nakon to sam presluao ili proitao tuu.
4. Kada pokuavam da utvrdim kako se pie neka rije, ispisujem sva mogua rijeenja.
5. Mnogo bolje uim kada pravim dosta pauza.
6. Pomae mi da se kreem kada uim ili kada radim test.
7. Mogu da se sam snaem u novom gradu ili nekoj drugoj lokacijiI.
8. Vie volim asove sa puno rada u labaratoriji i sa terenskom nastavom.
9. Kada uim novi kompjuterski program, shvatim ga samostalno putem eksperimentisanja ili pitam nekoga
da mi pokae.
10. Kada priam, dosta se koristim rukama.
Ovo su izjave koje su postavli Tobijas (Tobias 1994) i Mate i Grin Hendsen (Matte and Green
Henderson 1995). Proitajte paljivo svaki par reenica i razmislite koja od dve vas najbolje opisuje. Na
vaem papiru za odgovore, obiljeite ili Lijevi modani analitiki stub ili Desni modani opti stub za svaki par
reenica. Kada proete kroz svih deset izjava, saberite koliko puta ste tiklirali Lijevi ili Desni stub da bi ste
vidjeli koji je va stil.
1. Vie volim da uim samostalno (LIJEVA).
1. Vie volim da uim u grupi (DESNA).
2. Koristim logiku u rijeavanju problema (LIJEVA).
2. Koristim emocije u rijeavanju problema (DESNA).
3. Zadatke rijeavam postupno jedan po jedan (LIJEVA).
3. U stanju sam da radim na vie zadataka u isto vreme (DESNA).
4. Bolje rezultate ostvarujem na zatvorenim (tano-netano, ponueni odgovori, dopunjavanje) testovima
408
Ovo su etiri grupe izjava koje je postavio Tobijas (1994). Proitajte paljivo sve izjave i na vaem
radnom listu obiljeite one izjave koje vas opisuju. Kada zavrite sa sve etiri grupe izjava, saberite i obiljeite
odgovore po kategorijama, da bi ste vidjeli koji je va stil.
1. Panja
i sluanje
Konkretni - sekvencijalni
1. Imam problema sa nestrukturisanim kursevima, nejasnim zadacima, ili sa predavaima koji skau okolo
na predavanjima.
2. Moj radni prostor je organizovan.
3. Teko mi je da zavrim zadatak ukoliko mi nisu date precizne, korak po korak, instrukcije.
4. Vie volim da baratam sa injenicama i detaljima nego sa osnovnim konceptima i temama.
5. esto razvijem neki sistem kako bih zavrio zadatak.
Konkretni - nasumini
1. U stanju sam da koristim razne kreativne pristupe kako bih zavrio zadatak.
2. Ne volim da dotjerujem jednom zavren rad, kao to je pisanje preliminarnih verzija nekog rada.
3. Ne volim restrikcije i ogranienja, kao to su striktni vremenski rokovi ili zadatke koji mogu biti rijeeni samo
na jedan nain.
4. U stanju sam da brzo razmiljam kada sam na nogama.
5. Vie volim da baratam sa injenicama, ukoliko znam njihove izvore.
Apstratktni nasumini
1. Paljivo sluam sagovornike i lako razumijem tue stavove.
2. Volim da radim u grupi.
3. Vie volim da radim na osnovnim temama nego sa injenicama i detaljima.
4. Ne zavravam uvijek zadatke postupno, korak po korak.
5. esto donosim odluke na osnovu mojih emocija i savjeta drugih.
Apstraktni sekvencijalni
1. U stanju sam da poream informacije u logike nizove.
2. esto donosim odluke u trenuku, bez puno razmiljanja.
uenja i odgovarajuih
strategija
409
Strategije koje odgovaraju vaim stilovima uenja su navedene . Da li ve koristite neku od njih?
Koje strategije bi mogli da dodate vaem arsenalu?
1. Panja
i sluanje
Organizujte vae radne i kune prostorije kako bi izbjegli da vas neto ometa.
Sjedite u prvom redu uionice kako bi izbjegli da vas ometaju pokreti drugih. Sjedite dalje od vrata i
prozora na kojima se neto dogaa. Sjedite dalje od zidnih karti i tabli iji sadraj nije u vezi sa predavanjem.
Koristite organizacione formate kao to su Kornelov metod ili skiciranje prilikom pravljenja biljeki
Kada radite zadatak u kome treba rijeiti neki problem, naite vremena za planiranje i zapisivanje
vaih misli.
Koristite matovite pristupe pri organizovanju informacija, kao to su paukove mape ili mree,
grafikone, hijerarhije, ili matrice.
Koristite strategije vizuelne asocijacije, vizuelnog izlaganja, ispisivanja, nastavnih listia, i grupisanja
za ifrofanje i povlaenje informacija iz memorije.
Kada odgovarate na esejska pitanja, prethodno razvijte pismene ili crtane skice odgovora.
Kada elite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatike greke, proitajte svaku
reenicu ponaosob od poetka do kraja.
Radite na mjestima gdje nema buke kako bi izbjegli da vas neto ometa, izbjegavajte mjesta gde
se vode razgovori, slua muzika ili gleda televizija.
Sjedite dalje od vrata ili prozora kroz koje buka moe ui u uionicu. Nemojte sjediti u blizini
studenata za koje znate da su buni ili koji ometaju nastavu.
Vjebajte informacije naglas priajte sebi naglas, nariite, ili snimite informacije diktafonom pa ih
zatim putajte.
Koristite mnemoniku, rime, ponavljanje naglas, verbalne asocijacije, fonetike odnose, i fonetiku
analizu za ifrovanje i povlaenje informacija iz memorije.
Ponesite listu novih izraza na as i obratite panju kako bi uli izraze tokom predavanja.
Proitajte uputstva za testove ili tekstualne zadatke naglas, ili pak zamolite nekoga da vam ih
proita, pogotovo ukoliko su uputstva duga i komplikovana.
410
Koristite princip upravljanja vremenom i prevedite pisane stavke u podsjetniku u verbalne znakove.
Kada elite da provjerite da li u pismenim radovima imate gramatike greke, proitajte svaku
reenicu ponaosob od poetka do kraja.
1. Panja
i sluanje
Koristite direktnu umjeanost, fiziku manipulaciju, grupisanje, vezivanje, vezivne rijei, kuu
memorije, i nastavnike listie za ifrovanje i povlaenje informacija iz memorije.
Dozvolite sebi fizike pokrete ili kretanje kada uite ili rijeavate probleme.
Koristite vjebe, glumu i modeliranje da biste se pripremili za testove. Prezentujte materijal koji
uite prijatelju. Pretvarajte se u praznoj uionici da predajete gradivo itavoj grupi. Razmiljajte
kako bi gradivo mogli da ubacite u scenario ili film.
Koristite procesni pristup u pisanju izaberite temu, smiljajte ideje, organizujte ideje u skicu ili
mreu, ispiite prvu verziju, korigujte, napiite finalnu verziju.
Napiite tezu nakon to ste napisali razradu eseja. Moe vam biti lake da napiete tezu, nakon to
ste savladali detalje vaeg rada.
Pristupite testovima na sistematian nain ne dozvolite nered na stolu, pregledajte cijeli test i
razvijte plan kako ete ga raditi, skicirajte odgovore prije pisanja.
Koristite strategije za organizaciju informacija koje povezuju detalje sa glavnim idejama: mree ili
paukove mape, hijerarhije, skice, Venove dijagrame.
411
1. Panja
i sluanje
Piite rezime (za svako predavanje, svako poglavlje, svaku lekciju) da bi se fokusirali na glavne
ideje i teme.
Koristite strategije za itanje kao to su SQ3R15 koje pomau pri povezivanju detalja sa glavnim
idejama.
Pokuajte da koristite strategije pamenja koje povezuju injenice sa glavnim idejama vizuelno
zamiljanje, generisanje prie, i vezivanje su primjeri.
Koristite organizacione formate za biljeke sa predavanja, koje vam pomau da vidite cijelokupnu
sliku: hijerarhije, skice, ili Kornel.
Personalizujte nove informacije i dovedite novo gradivo u vezu sa prethodno steenim znanjem.
Koristite strategije za raenje testova, eliminisanje smetnji kao to su glad i oslobaanje vaeg uma
od zadataka koji zahtjevaju vau panju.
Koristite ifrovanje bojom da bi se fokusirali na specifine detalje i injenice kada itate tekst ili
pregledavate biljeke.
Pokuajte da koristite strategije itanja koje se fokusiraju na detalje - margine, nastavnike listie.
15
SQ3R metod obuhvata pregled, pitanje, itanje, ponavljanje i provjeru (REFERENCE). Ovo je nezavisni metod
uenja i studija koji treba da pomogne studentu da organizuje i razumije pisani tekst.
412
Koristite dnevne liste obaveza, sedmine planere, kalendare semestra i druge pomone tehnike za
organizovanje vremena kako bi ispunili sve vae obaveze na fakultetu.
Podijelite zadatke u manje cijeline i uradite svaki zadatak na sistematian nain, korak po korak.
Prepriajte novo gradivo sopstvenim rijeima i fokusirajte se na kljune rijei. Svedite gradivo na
najvanije informacije.
Svjesno i paljivo razmislite o tome kako je novo gradivo povezano sa stvarnim svijetom i/ili sa
vaim linim iskustvom.
Naite ili zamislite konkretne primjere koji ilustruju nove ideje koje uite.
1. Panja
i sluanje
Reorganizujte i prepiite biljeke sa predavanja za one asove na kojima predava skae sa teme
na temu.
Uzmite zadatke to je prije mogue, kako bi imali dovoljno vremena da zavrite zadatak u fazama.
Budite sigurni da potpuno razumijete ta se u zadatku ( test, pismeni rad, praksa ) od vas
oekuje, tako to ete priati sa profesorom, iitavati program ili se konsultovati sa pouzdanim
studentima.
Koristite strategije za upravljanje vremenom koje se fokusiraju na opte vremenske okvire prije
nego na specifine rokove i rutine.
Uite koristei iskustvo iz stvarnog ivota i povezujte novo gradivo sa prethodno steenim
znanjem.
Koristite brainstorm tehniku da bi identifikovali mogue odgovore na pitanja ili mogua rijeenja za
probleme; zatim nastavite koristei strategije za efektivno biranje izmeu opcija.
Preuzimajte liderske uloge u grupnim situacijama, ali imajte na umu odlike efektivnog lidera.
Koristite strategije pamenja koje vam omoguavaju da se oslanjate na vae lino iskustvo vizuelna imaginacija, mnemonija.
Primjenjujte samostalno nove strategije kako bi ostali u velikoj mjeri ukljueni u proces. Ne dozvolite
da neko radi to za vas.
Birajte kurseve i profesore koji vam dozvoljavaju da koristite neobine i kreativne pristupe.
413
1. Panja
i sluanje
Prevedite striktne instrukcije u opte smjernice za zavravanje nekog zadatka. Provjerite sa vaim
profesorom da li je va prevod taan.
Koristite diktafon da bi nasnimili ideje, podatke ili korake koje preduzimate pri rijeavanju problema.
Izbejgavajte da preanalizirate pitanja sa testova tako to ete ih proitati jednom ili dva puta; u
veini sluajeva se nemojte zadravati na pojedinanim rijeima.
Vjebajte strategije za polaganje testova sa zatvorenim tipom pitanja koja imaju samo jedan taan
odgovor, kao to su viestruki izbor.
Kada se pripremate za ispit, napravite probni test koji se fokusira na prepoznavanju najboljeg
odgovora.
Koristite procesni pristup kada piete izaberite temu, smiljajte ideje, organizujte ideje u neku
skicu ili mreu, napiite prvu verziju, provjerite, napiite krajnju verziju.
Koristite strategije pamenja koje vam omoguavaju da se oslanjate na vae lino iskustvo vizuelna imaginacija, mnemonija, .
Birajte kurseve ili radite zadatke na kojima moete da ispoljite lina osjeanja i ubjeenja.
Koristite strategije panje i koncentracije koje vam pomau da se fokusirate na potpuno zavravanje
zadatka ek liste, podjsetnici, uklanjanje smetnji, i nagrade.
Organizujte vae vrijeme sa dnevnim, nedeljnim ili semestarskim planerima napravljenim tako da
budu u skladu sa vaim linim potrebama.
414
Koristite dobro istraene informacije. Primjenite clip-strip strategiju ili biljeenje izvoda iz referentnih
materijala.
Podijelite zadatake u male dijelove i zavrite svaki dio pojedinano na sistematian, korak po
korak, nain.
Izaberite kurs gdje profesor ne postavlja striktna uputstva i pravila za ostvarenje zadataka.
1. Panja
i sluanje
Koristite organizacione strategije koje e vam pomoi da se fokusirate na detalje - fle karte, liste i boje
Kada tema nije obraena dovoljno detaljno koliko biste vi eljeli pronaite dodatne informacije iz
drugih izvora van udbenika - drugi tekstovi, asopisi, muzeji, strunjaci itd.
415
1. Panja
i sluanje
Gotovo uvijek
416
1. Panja
i sluanje
Kurs __________________
417
1. Panja
i sluanje
________________________________________________________
Koje od ovih strategija su najmanje pomogle?
________________________________________________________
________________________________________________________
Koje od ovih strategija su izazvale zbunjenost?
________________________________________________________
________________________________________________________
Koliko sati je provedeno u pripremi za ispit?
itanje zadataka ______
Pripremanje materijala za uenje ______
Prepisivanje ili obnavljanje/pregledanje biljeki ______
Obnavljanje/pregledanje teksta ______
Vjebanje ______
UKUPNO ______
418
1. Panja
i sluanje
419
PITANJE
1
2
3
4
1....
2....
3....
4....
5....
6....
7....
8....
9....
10 . . . .
1. Panja
i sluanje
OBJANJENJE
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Nikad ne
zaboravim
Zemljoradnja
Antropologija
Umjetnost
Biologija
Hemija
Kuvanje
Gluma
Ekonomija
420
Ponekad
zaboravim
Zaboravim tu i
tamo
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
Engleski
Bonton
Strani jezik
Geologija
Geografija
Istorija
Higijena
Pravo
Knjievnost
Matematika
Muzika
Filozofija
Fizika
Politika
Religija
Pisanje
Drutvene nauke
Sociologija
Pozorite
Proitane knjige
Aktuelne vijesti
Starije vijesti
Zanimanje
Hobiji
Kune popravke
Vicevi
Pravopis
esto korieni telefonski brojevi
Svakodnevni podaci
Informacije nauene na poslu
Sportovi
Kako se orijentisati u mjestima u kojima sam ranije ivio
Prie
Poznata imena
Zakazani sastanci
Imena ljude koje poznajem dugo
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Da
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
1. Panja
i sluanje
Dnevnik pamenja
Dnevnici pamenja se takoe bave znanjem, dogaajima, namjerama i akcijama.Sa ovim oblikom
evaluacije, studenti vode evidenciju o neuspjehu pamenja u specifinim zadacima. Na primjer, oni biljee
kada su zaboravili ime, zakazanu obavezu ili informaciju na ispitu.
Da biste koristili dnevnik pamenja, slijedite ove korake:
Odaberite memorijske zadatke koje ete dokumentovati. Predloeni tipovi informacija za biljeenje
u dnevniku su dati u sljedeoj tabeli. Dodajte ili oduzmite zadatke po potrebi.
Upotrijebite pare papira iz sveske ili karticu 5 x 7 da napravite obrazac za biljeenje neuspjeha
pamenja.
Iskopirajte obrazac 14 do 28 puta kako biste mogli da biljeite neuspjehe pamenja tokom nekoliko
nedelja. Jedan mjesec biljeenja je poeljan, a predlae se barem jedna nedelja biljeenja. Ocijenite
svoje biljeke to je prije mogue nakon neuspjeha.
Svaki put kada zaboravite neto sa spiska, tiklirajte odgovarajui zadatak i napravite kratku
zabiljeku o okolnostima ili kako da izbjegnete neuspjeh pamenja u budunosti. Ocijenite biljeke
to je prije mogue nakon neuspjeha.
Nakon to ste neko vrijeme vodili dnevnik, evaluirajte rad vae memorije:
o Izraunajte koliko toga ste zaboravili za svaki tip zadatka.
o Razmotrite koliko esto ste se susreli sa odreenim memorijskim zadatkom svaki dan;
421
veliki broj neuspjeha moe biti povezan, djelimino, sa velikim brojem dnevnih susreta
sa zadatkom.
o Za svaki od zadataka, ocijenite rad vae memorije na skali od 7 gdje je 1 visok procenat
neuspjeha po pokuaju a 7 nizak.
o Zabiljeite ocijene u dnevniku.
o Zabiljeite ocijene u memorijskom upitniku.
1. Panja
i sluanje
Dnevnik pamenja
Dan i datum _____________________________
Memorijski zadaci:
422
1. Panja
i sluanje
Neakademski primjeri
G. Broun ima potekoa da upali auto. Zato?
PANJA: Malo ljudi ima potekoa da upali ovaj auto. G. Brown ima potekoa sa paljenjem veine automobila.
Odaberite jedan od sljedeih odgovora:
a. G. Brown ne umije da upali auto.
b. Neto nije u redu sa autom.
c. G. Brown je pogrena osoba za auto, a auto je pogrean za G. Browna.
Mari se smeje komiaru. Zato?
PANJA: Veina ljudi se smije ovom komiaru. Mari se smije malom broju komiara. Odaberite jedan od
sljedeih odgovora.
a. Mari se jednostavno lako zasmije.
b. Komiar je zabavan.
c. Uzrok je i jedno i drugo.
Sue se plai psa. Zato?
PANJA: Malo ljudi se plai ovog psa. Sju se plai pasa. Odaberite jedan od sljedeih odgovora.
a. Sju ima fobiju od pasa.
b. Pas je krvoloan.
c. Sju i pas se jednostavno nisu sloili.
Odgovori na neakademske primjere su: 1) c, 2) b i 3) c.
Akademski primjeri
Dord e pasti matematiku. Zato?
PANJA: Dord ne radi domae zadatke i bjei sa asova. Drugi studenti e poloiti. Odaberite jedan od
sljedeih odgovora.
a. Dord nije dobar iz matematike.
b. Predava ne predaje ba dobro.
c. Dord se ne trudi dovoljno oko ovog predmeta.
Sandi ne moe da ostane budna na asu istorije. Zato?
PANJA: Drugi studenti ostaju budni na asu istorije. Sandi ne moe da ostane budna na drugim asovima.
Odaberite jedan od sljedeih odgovora.
a. Sandi se ne odmara dovoljno.
b. Predava je dosadan.
c. Sandi ne voli istoriju.
Tom proputa as hemije barem jednom nedeljno. Zato?
PANJA: Tom je lan bratstva, igra fudbal, radi na godinjaku i tutor je drugim studentima. Drugi studenti ne
proputaju asove hemije. Odaberite jedan od sljedeih odgovora.
a. Prisustvovanje asovima hemije nije obavezno.
b. Tom je prezauzet, uestvuje u previe vannastavnih aktivnosti.
c. as hemije je dosadan.
423
1. Panja
i sluanje
424
1. Panja
i sluanje
Vremenski okvir
.
.
.
.
425
Cilj 2
.
.
.
.
Cilj 3
1
2
3
4
5.
Koraci za ostvarenje cilja 3
.
.
.
.
Cilj 4
1
2
3
4
5.
Koraci za ostvarenje cilja 4
1
2
3
4
5.
.
.
.
.
1. Panja
i sluanje
Vremenski okvir
Vremenski okvir
Vremenski okvir
Vremenski okvir:
1 sat dnevno
Cilj 2:
Vremenski okvir:
Sastati se sa
predavaem
1 sat nedeljno
Cilj 3:
Vremenski okvir:
Efikasnija priprema
za test
426
1. Panja
i sluanje
427
1. Panja
i sluanje
Rok
Datum
zavretka
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
2. sept
5. sept
9. sept
16. sept
23. sept
1. sept
3. sept
5. sept
8. sept
10. sept
12. sept
15. sept
17. sept
19. sept
22. sept
24. sept
26. sept
10. sept
7. sept
17. sept
24. sept
27. sept &
22. Osmisli i uradi probni test iz svih izvora pitanja
.
28. sept
23. Sastani se sa studijskom grupom kako biste osmislili probni test arrange
.
24. Polaganje ispita
29. sept .
25. Ostvarenje cilja: poloen ispit
.
.
Nagrada Da/Ne
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
428
Potraite u fakultetskim prospektima kurseve koji vam se ine zanimljivim. Zapiite nekoliko njih.
Napiite zato vas svaki od tih kurseva zanima.
Napravite spisak asova, aktivnosti i klubova u kojima ste uestvovali u srednjoj koli ili kasnije.
Zabiljeite zato vas je svaka od tih aktivnosti zanimala.
Zapiite sve aktivnosti van asova kojim namjeravate da se bavite na fakultetu (Jewler and Gardner,
1993, str. 166-167).
Razmotrite svoje line vjetine
Iskoristite sljedeu tabelu da odredite svoje najbolje vjetine. (Jewler and Gardner, 1993, str. 167).
Pogledajte Procjenu i aktivnosti za Spisak linih vjetina
Razmotrite svoje line sposobnosti
Sposobnosti se odnose na uroene vrline koje ine osnovu za vjetine. Sposobnosti mogu biti
nasljedne ili nauene u vrlo ranom uzrastu.
1. Panja
i sluanje
Sljedea tabela e vam pomoi u prepoznavanju linih sposobnosti na kojima biste mogli da
pokuate da izgradite svoje karijerne ciljeve.
Apstraktno rasuivanje
___
Verbalno rasuivanje
___
Prostorno snalaenje
___
Jezike sposobnosti
___
Mehanika sposobnost
___
Administrativne sposobnosti
___
Numerika sposobnost
Ovdje su dati primjeri ivotnih ciljeva koje ljudi esto tee da ispune tokom svojih karijera (Jewler
and Gardner, 1993, str. 169-170).
Nie su dati primjeri tipinih radnih vrijednosti. (Jewler and Gardner, 1993, str. 170-171)
429
1. Panja
i sluanje
Donositi odluke
Posjedovati mo i vlast
Uticati na ljude
Raditi sam
Tragati za znanjem
Imati status intelektualca
Stvarati (uopteno)
Nadgledati
Doivljavati
promjenu
Biti stabilan
Biti siguran
uenja i odgovarajuih
strategija
430
12. D__ N__ Ne mogu da odrim korak sa zadatim tekstovima, i stoga moram da bubam no pred ispit.
13. D__ N__Gubim dosta poena u esejima ak i kada dobro znam gradivo.
14. D__ N__ Dovoljno uim za test, ali na samom polaganju se zablokiram.
15. D__ N__ esto uim na nemaran, neorganizovan nain pod prijetnjom narednog testa.
16. D__ N__ esto mi se desi da se pogubim u detaljima teksta i imam tekoa u odreivanju glavnih ideja.
17. D__ N__ Rijetko mjenjam brzinu itanja u zavisnosti od nivoa teine odlomka ili mog poznavanja konteksta.
18. D__ N__ esto poelim da mogu da itam bre.
19. D__ N__ Kada profesori zadaju pismene radove osjeam se tako optereen da ne mogu da ponem.
20. D__ N__ Obino piem radove no prije krajnjeg roka za njihovu predaju.
21. D__ N__ Kao da ne mogu da organizujem misli u rad koji bi bio smislen.
1. Panja
i sluanje
Ako ste odgovorili sa da na dva ili vie pitanja u bilo kojoj kategoriji, pogledajte Informacije za
samopomo oko vjetina uenja za odgovarajue kategorije. Ako imate jedno da ili manje u jednoj kategoriji,
vjerovatno ste dovoljno vjeti u tim oblastima da vam nisu potrebne informacije o samopomoi. Meutim, slobodno
moete potraiti informacije iz onih oblasti koje vas posebno interesuju, ak i ako ste imali dobar rezultat.
o Rasporeivanje vremena - 1, 2, and 3.
o Koncentracija - 4, 5, and 6.
o Sluanje i pisanje biljeki - 7, 8, and 9.
o itanje - 10, 11, and 12.
o Ispiti - 13, 14, and 15.
o itanje - 16, 17, and 18.
o Vjetine pisanja -19, 20, and 21.
431
1. Panja
i sluanje
432
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
433
1. Panja
i sluanje
434
1. Panja
i sluanje
Upotrijebite sljedei spisak da odredite svoje najbolje vjetine. Prvo, tiklirajte vjetine koje trenutno
posjedujete. Potom odredite i zaokruite pet vjetina u koje se najvie uzdate, one za koje biste mogli da
kaete, Dobar sam u tome. Konano, postavite X pored vjetina koje biste voljeli da razvijete na fakultetu.
____ Pisanje
____ itanje
____ Razgovaranje
____ Prenoenje informacija
____ Intervjuisanje
____ Biti kreativan
____ Pokretati maine
____ Upotreba tehnikog znanja
____ Izgraivanje stvari
____ Popravljanje stvari
____ Rukovanje alatkama
____ Posmatranje
____ Sluanje
____ Coming up with ideas
____ Cooperating
____ Being tactful
____ Socijalizacija
____ Timski se truditi
____ Objaanjvanje
____ Pomaganje drugima
____ Nastava
____ Zabava
____ Javno govornitvo
____ Biti osetljiv
____ Uenje
____ Analiziranje
____ Evaluiranje
____ Rukovanje novcem
____ Planiranje
____ Rjeavanje problema
____ Pravljenje rasporeda
____ Ispunjavanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
Odaberite svoje dve ili tri najjae vjetine. Pretpostavie da se od vas trai da dokaete da posjedujete te
vjetine. Kako biste to postigli?
Sljedei spisak obuhvata ivotne ciljeve koje neki ljudi sebi postavljaju. Ovaj spisak vam moe
pomoi da ponete da razmiljate o tome koje vrste ciljeva elite da postavite. tiklirajte ciljeve koje biste
voljelli da dostignete u ivotu. Potom, pregledajte ciljeve koje ste tiklirali i zaokruite pet onih koje najvie
elite. Na kraju, pregledajte svoj spisak pet ciljeva i rasporedite ih prema prioritetima (1 za najvaniji, 5 za
najmanje vaan).
435
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
Deset stavki koje ne treba ukljuiti u pisanje rezimea (autor Peter Newfield)
Pravljenje rezimea je neophodno za gotovo svaki posao na ovoj planeti raunovou,
nastavnika, izvrnog direktora ili optinskog slubenika. Ali ukoliko ne prouite paljivo i objektivno svoj
rezime pre nego to ga poaljete, elektronske kante za otpatke irom Amerike mogu se ispuniti tim loe
isplaniranim dokumentima.
Pre nego to poaljete svoj rezime, pogledajte ovih deset stavki koje ne treba ukljuiti u rezime:
1. Izgled je bitan -- Nemojte pokuavati da utedite novac tako to ete odtampati rezime na jeftinom
papiru umjesto onog kvalitetnog. Provjerite da li ima greaka u kucanju, gramatikih greaka i mrlja od kafe.
Koristite funkciju provjere spelinga u programu za obradu teksta i zamolite prijatelja da pregleda rezime
kako bi pronaao greke koje su vama promakle.
2. Da li je veliina vana? -- Ako vaa karijera zahtjeva obiman rezime, onda slobodno napravite
dokument koji oslikava puni spektar vaeg iskustva i postignua. Nemojte smanjivati veliinu slova do te
mjere da rezime bude teko proitati.
3. Istina ili posljedice -- Nemojte izvrdavati datume ili titule u rezimeu kako biste prikrili injenicu da ste bili
nezaposleni, da ste preesto mijenjali poslove ili da ste bili na niim pozicijama. Ako potencijalni poslodavac
provjeri vau prolost i otkrije da ste lagali, moete da se oprostite od posla.
4. Izloite svoj sluaj -- Ako traite posao u oblasti u kojoj nemate prethodnog iskustva, nemojte koristiti
hronoloki format za rezime. Upotrebom funkcionalnog ili formata usredsreenog na vjetine, moete da
prikaete svoje relevantno iskustvo i vjetine u prvom planu.
5. Pokaite svoje najbolje lice -- Nemojte prosto prepisati argon upotrebljen u opisu posla u priruniku
za ljudske resurse vaeg preduzea. Kako biste pokazali da ste kvalifkovaniji od konkurencije za poziciju
koju traite, morate da uradite vie od prostog nabrajanja svojih poslovnih odgovornosti. Prikaite specifina
postignua i uspjehe: poveane procente, proirene raune, osvojene nagrade, itd.
6. Nema izgovora -- Nemojte ukljuiti razloge zbog kojih vie ne radite na svakom od poslova koje ste
naveli u rezimeu. Izrazima Prodato preduzee, ef je bio kreten i Otiao da bih zaradio vie para
nema mjesta u rezimeu.
7. ta ste radili u posljednje vrijeme? -- Mada je svakako prihvatljivo da imate podui rezime, nemojte
nabrajati svaki pojedinani posao koji ste ikada radili. Menaderi zaposlenih se najzainteresovaniji za vae
iskustvo u posljednjih 10 godina, pa se koncentriite na najskoranjije i najrelevantnije iskustvo u karijeri.
8. Ciljano se obratite publici -- Nemojte poslati rezime na svaki oglas u nedjeljnim novinama. Ako niste ni
priblino kvalifikovani za poziciju, nemojte se prijavljivati. Proitajte oglase, utvrdite da li imate odgovarajue
preporuke i utedite potronju svog tampaa.
9. Bez dodatnih papira, molim -- Kada aljete rezime, nemojte poslati i kopije transkripata, pisama
436
preporuke ili nagrada, osim ako se od vas to izriito ne trai. Ako vas pozovu na intervju, moete ponijeti
ove dodatne materijale sa sobom kako biste ih pokazali.
10. Bez linih podataka -- Linim podacima nije mesto u rezimeu u SAD. Ne ukljuujte podatke o branom
stanju, uzrastu, rasi, porodici ili hobijima.
1. Panja
i sluanje
Peter Newfield je predsednik servisa za pisanje rezimea Career Resumes (Rezimei za karijeru).
437
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
1. Panja
i sluanje
16.2.2. Pisma
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
438
Propratna pisma
Prvi pasus bi trebalo da obuhvati naziv pozicije za koju se prijavljujete i kako ste otkrili za nju. Neka
ovaj paus bude kratak i konkretan.
Drugi pasus bi trebalo osmisliti tako da odgovori na potrebe oglaivaa. U ovom dijelu propratnog
pisma trebalo bi da naglasite ili proirite svoje relevantno iskustvo, pomenete kvalifikacije koje nisu
ukljuene u rezime ili obratite itaoevu panju na odreene dijelove rezimea koji se odnose na
konkretnu poziciju za koju se prijavljujete. Pored toga, u ovom pasusu bi trebalo da prikaete svoje
znanje o preduzeu (koje ste stekli kroz istraivanje o njemu).
Trei i zavrni pasus bi trebalo da obuhvati zahtjev za intervju, najzgodnije vrijeme kada bi moglo da se
stupi s vama u kontakt, ili, jo bolje, vrijeme kada ete vi njih kontaktirati da se dogovorite za intervju.
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
Moj entuzijazam z adotinu poziciju i zainteresovanost za rad pri AES su ojaali nakon intervjua.
Smatram da se moje obrazovanje i cooperative education iskustva lijepo uklapaju u zahtjeve posla, i
siguran sam da bih mogao da pruim znaajan doprinos preduzeu tokom vremena.
elim da naglasim svoju izrazitu zainteresovanost za ovu poziciju i rad s vama i vaim osobljem.
Vi pruate priliku koju ja traim. Molim vas, budite slobodni da me pozovete na broj 804-685-5555 ako
mogu da vam pruim bilo kakve dodatne informacije.
Srdano,
(runi potpis)
Frederick Bryan
439
16.2.3. Intervjui
16.2.3.1. Savjeti za intervjue
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
440
Lina pitanja
Primjeri: Da li ste vjenani? Da li ste u drugom stanju? Da li va surpunik radi? Da li ste razvedeni? Da li
planirate da osnujete porodicu? Koliko djece imate?
Ako ova pitanja nisu neposredno povezana sa poslom, moe se smatrati bespravnim da budu postavljena
po dravnom, saveznom i/ili lokalnom zakonu. Iako ova pitanja uglavnom nisu vezana za posao i njihovo
postavljanje moe biti bespravno, neki poslodavci nee dopustiti da ih to sprijei da se mjeaju u va lini ivot.
Vaa je odluka da li ete odabrati da odgovorite na takva pitanja. Ovaj problem bi trebalo da u svojoj
glavi razrjeite prije nego to doete na intervju.
Ako imate ozbiljne moralne ili etike nedoumice u vezi s odgovaranjem na ovakva pitanja, mogli
biste da odgovorite na njih tako to ete iznijeti svoj stav diplomatski i taktino. Na primjer, Ne
elim da budem teak, ali znam da zakonski nisam obavezan da odgovorim na pitanja o svom
vjerskom/linom ivotu za posao ove prirode. Radije bih da preemo na sljedea pitanja.
Problem u vezi s neodgovaranjem na poslodaveva pitanja je taj to bi to moglo da umanji vae
anse da dobijete posao. Ali opet, radno mesto nije uvek pravedno ili racionalno.
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
441
1. Panja
i sluanje
16. Opte
strategije za ivot
poslije fakulteta
442
Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and
methods. Denver, CO: Love.
Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college
teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass.
Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic
organizers. Journal of Reading, 37, 689-690.
Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martins guide to writing. New York: St. Martins Press.
1. Panja
i sluanje
Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62.
Banks, T. (1994). Students fly high with creative alternative assessment. Middle School Journal, 25,
58-59.
Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior.
Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company.
Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.
Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and Noble.
Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identification and teaching of reading
comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156.
Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational
Leadership, 50, 19-23.
Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring childrens personality attributions: Responses to openended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), The
Growth of Reflection in Children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press.
Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student
participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The
Council for the Advancement of Small Colleges.
Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and
learning. Teaching and Sociology, volume ?, 143-151.
Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in
learning. The Clearing House, 66, 56-59.
Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R.
Bibliografija po
autorima
443
Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press.
Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use:
Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions
of thinking: Review of research, 53-92. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11.
Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd
ed). Boston, MA: Allyn and Bacon.
Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of time-management practices on college grades.
Journal of Educational Psychology, 83, 405-410.
Broadwell, M.M. (1989). Its so technical I have to lecture. Training, volume ?, 41-44.
Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of
Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5.
Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do.
Instructor, 103, 58-61.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
autorima
444
Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10.
Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40.
Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume ?, 140-143.
Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education,
volume ?, 48.
Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department
of Public Instruction.
Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of
Educational Psychology, 80, 448-456.
Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational
analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium on
child psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The
Teaching Professor, volume ?, 1-2.
Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23.
Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning
differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377.
Davey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension.
Journal of Reading, 10, 44-47.
Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook
(3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications.
Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive
development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138.
Deshler, D.D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to
learn. In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional
options for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists.
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening
skills. Allen, TX: Publisher?.
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking
skills. Allen, TX: Publisher?.
Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and Bacon.
Dulin, K. (year?). Dos and donts of teaching vocabulary. Book Title?. Madison, WI: University of
Wisconsin.
Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36,
226-227.
1. Panja
i sluanje
Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.
Journal of Reading, 19, 647-652.
Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23.
Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student: Tools, techniques, hints, ideas, illustrations,
examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th
ed.). Rapid City, SD: College Survival.
Bibliografija po
autorima
445
1. Panja
i sluanje
Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional
model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program,
Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990.
Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic,
and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172.
Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens.
Mathematics Teacher, 80, 544.
Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.),
The Growth of Reflection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press.
Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University
Teaching, volume?, 109-114.
Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50.
Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179.
Bibliografija po
autorima
446
Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401402.
Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of
settings. Review of Educational Research, 60, 517-529.
Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School
Journal, 70, 77-86.
Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher
education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment.
Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54.
Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martins Press.
Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of
Educational Psychology, 80, 554-562.
Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34, 89-93.
Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing
process. In M. Pressley (Ed.), Promoting academic competency and literacy in school, pages?.
San Diego, CA: Academic Press.
Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among
learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338.
Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy
construction. Exceptional Children, 57, 392-404.
Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370.
Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA:
Hogrefe and Huber Publishers.
Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacific Grove, CA: Brooks Cale.
Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential
comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684.
Hong, E.S. & ONeil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental
models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159.
Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student use: Proofreading. Writing Resource
Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio.
Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association
Meeting, University of Notre Dame, October 1987.
Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special
education? Educational Horizons, 72, 28-35.
Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty
Evaluation and Development. City?: Kansas State University.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
autorima
447
1. Panja
i sluanje
Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure
to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73,
174-180.
Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic
representations. Educational Leadership, 46, 20-25.
Bibliografija po
autorima
Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New
York: Harper and Row.
Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57.
Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53.
Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991).
Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245.
Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class
settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361365. San Diego, CA: Academic Press.
Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The
Social Studies, 83, 176-179.
Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom.
Improving College and University Teaching, volume?, 123-127.
Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifflin.
Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249.
448
Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall
of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201.
Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barrons Educational Series.
Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learing in the content areas. Unpublished manuscript,
University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS.
Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122.
Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading,
36, 656-658.
Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41.
Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume?, 38-43.
Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The
University of Iowa.
Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and finish strong
(2nd ed.). City: Semester Press.
Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38.
1. Panja
i sluanje
Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill weve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41.
Marzano, R. (1994). Lessons from the field about outcome-based performance assessments.
Educational Leadership, 51, 44-50.
Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396.
Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8.
Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content
area information. Academic Therapy, 24, 391-406.
Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher,
39, 14-17.
McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as
agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69.
McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36,
260-269.
McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students
literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271.
Bibliografija po
autorima
449
1. Panja
i sluanje
Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In
S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press.
Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of
Reading, 31, 426-435.
Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90s. Berkeley, CA:
Ten Speed Press.
Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading,
36, 659-660.
Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study
strategies using computers. Journal of Reading, volume?, 694-702.
Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student assessment: Shifting the focus
to student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50.
Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41,
13-15.
Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for
non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An
Interdisciplinary Journal, 4, 281-296.
Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of
Reading, 36, 416-419.
Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student writing: A guidebook for faculty in all disciplines.
Pomona, CA: California State Polytechnic University.
Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH:
Muskingum Area Technical College.
N
Bibliografija po
autorima
450
Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324-326.
Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction:
Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230.
Nist, S.L. & Diehl, W. (1990). Developing textbook thinking. Lexington, MA: D. C. Heath.
Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49.
Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Publisher?.
Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59.
1. Panja
i sluanje
Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction
of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789.
Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16.
Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment.
Middle School Journal, 25, 25-27.
Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and
strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461.
Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifflin.
Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: RestonStuart.
Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of
Psychology, 78, 34-38.
Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70,
514-522.
Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training.
Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31.
Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading,
volume?, pages?.
Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so -skilled reading: Good
information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting
Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press.
Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that
improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32.
Bibliografija po
autorima
451
1. Panja
i sluanje
Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefficient learner. In S.
J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities,
Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative
interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of Educational
Psychology, 84, 231-246.
Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves childrens academic
performance. imprint?.
Pugh, E. (1987). Pughs dictionary of acronyms and abbreviations: Some abbreviations in management,
technology, and information science (5th ed.). Chicago: American Library Association.
Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The
influence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218.
Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers.
Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.
Boston, MA: Houghton Mifflin.
Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn
and Bacon.
Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal
of Reading, 36, 400-401.
Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and
education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66.
Bibliografija po
autorima
452
Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally
impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684.
Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy
instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of
students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.
Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of
Reading, 36, 57-58.
Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI:
Joiner.
Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, rev.). Lawrence, KS: University
of Kansas.
Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institutefor Research in
Learning Disabilities.
Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?.
Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy.
imprint?.
SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H.
Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center.
Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing
content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning
Disabilities Research, 1, 18-31.
Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). All means all - including
students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42.
Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading
Teacher, 31, 904.
Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ:
Prentice Hall.
Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance childrens writing. Journal of
Instructional Psychology, 19, 205-213.
Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the
CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and
Instruction, 31, 64-73.
Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656.
Starling, R. (1987). Professor as student: The view from the other side. College Teaching,
volume?, 3-7.
Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681.
Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in
response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103.
Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,
Toledo, Ohio, October 18-20.
Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36,
568-569.
Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted
children. Roeper Review, volume?, 43-48.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
autorima
453
T
1. Panja
i sluanje
Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23.
Tuckman, B.W. (1992). The effect of student planning and self-competence on self-motivated
performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.
Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence.
Innovative Higher Education, 15, 167-176.
Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago:
University of Chicago Press.
Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, &
Winston.
Twining, J.E. (1991). Strategies for active learning. Boston, MA: Allyn and Bacon.
U-V
Van Voorhis, J. (1994). Personal goal chart: Model for setting goals related to studying.
Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.
Van Voorhis, J. (1994). Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord,
Ohio.
Van Voorhis, J. (1994). Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord,
Ohio.
Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168.
W
Bibliografija po
autorima
454
Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science.
School Science and Mathematics, 89, 130-135.
Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and still have time for you
friends. (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications.
Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine,
volume?, 41-49.
Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin,
volume?, 3-5.
Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an
outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference.
Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of
Educational Psychology, 67, 481-489.
Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms,
Journal of Reading, 36, 315-317.
1. Panja
i sluanje
X-Y-Z
Young, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA:
Wilshire Books.
Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural
expertise. Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.
Bibliografija po
autorima
455
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
autorima
456
1. Panja
i sluanje
References in this section examine the learning process, discuss study skills and the learning strategies
approach, and discuss a variety of learning strategies. Most references are relevant to both students and
educators, though some specifically target service providers. Many of the references and strategies are
intended for adolescent and adult learners.
Alley, G. & Deshler, D. (1979). Teaching the learning disabled adolescent: Strategies and
methods. Denver, CO: Love.
Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd
ed). Boston, MA: Allyn and Bacon.
Cook, D.M. (1989). Strategic learning in the content areas. Madison, WI: Wisconsin Department
of Public Instruction.
Cross, K.P. (1983). Dealing with diversity: The challenge of teaching today. Change, 52, 20-23.
Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11,
38-41.
Deshler, D. & Schumaker, J.B. (1988). An instructional model for teaching students how to learn.
In Graden, et al. (Ed.), Alternative educational delivery systems: Enhancing instructional options
for all students, 391-411. Washington, DC: National Association of School Psychologists.
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening
skills. Allen, TX: Publisher?.
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking
skills. Allen, TX: Publisher?.
Devine, T.G. (1987). Teaching study skills: A guide for teachers (2nd ed.). Boston, MA: Allyn and
Bacon.
Ellis, D.B. (1994). Becoming a master student: Tools, techniques, hints, ideas, illustrations,
examples, methods, procedures, processes, skills, resources, and suggestions for success (7th
ed.). Rapid City, SD: College Survival.
Ellis, E.S., Deschler, D.D., Lenz, B.K., Schumaker, J.B., & Clark, F.L. (1989). An instructional
model for teaching learning strategies. Unpublished manuscript presented to PLUS Program,
Muskingum College, New Concord, Ohio, April, 1990.
Garner, R. (1990). When children and adults do not use learning strategies: Toward a theory of
settings. Review of Educational Research, 60, 517-529.
Harris, K. & Pressley, M. (1991). The nature of cognitive strategy instruction: Interactive strategy
construction. Exceptional Children, 57, 392-404.
Hettich, P. (1992). Learning skills for college. Pacific Grove, CA: Brooks Cale.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
457
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
458
Kline, F., Deshler, D., & Schumaker, J. (1992). Implementing learning strategy instruction in class
settings: A research perspective. Promoting Academic Competence and Literacy in Schools, 361365. San Diego, CA: Academic Press.
Letter, C. (1985). Teaching students how to learn. Theory Into Practice, 24, 112-122.
Lunenfeld, M. & Lunenfeld, P.B. (1992). College basics: How to start out right and finish strong
(2nd ed.). City?: Semester Press.
Lenz, B.K. & Bulgren, J. (1989). Promoting learning in the content areas. Unpublished manuscript,
University of Kansas, Institute for Research in Learning Disabilities, Lawrence, KS.
Michalko, M. (1991). Thinkertoys: A handbook of business creativity for the 90s. Berkeley, CA:
Ten Speed Press.
Muskingum Area Technical College Newsletter. (September 14, 1994). Zanesville, OH:
Muskingum Area Technical College.
Ohio Department of Education. (1986). Study skills: A resource book. Columbus, OH: Ohio
Department of Education.
Palmer, P. (1990). Good teaching: A matter of living the mystery. Change, volume?, 11-16.
Pauk, W. (1989). How to study in college (4th ed.). Boston, MA: Houghton Mifflin.
Pauk, W. (1990). Learning Skills: Study skills for academic success. Clearwater, FL: RestonStuart.
Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training.
Journal of Science College Teaching, volume?, 26-31.
Pressley, M. & Levin, J. (1987). Elaborative learning strategies for the inefficient learner. In S.
J. Ceci (Ed.), Handbook of cognitive, social, and neurophysical aspects of learning disabilities,
Volume 2, 175-212. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Pressley, M., et al. (1990). Cognitive strategy instruction that really improves childrens academic
performance. imprint?.
Robinson, F.P. (1970). Effective study (4th ed.). New York: Harper & Row Publishers.
Starling, R. (1987). Professor as student: The view from the other side. College Teaching,
volume?, 3-7.
Stoner, J. (1990). Paper title?. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,
Toledo, Ohio, October 18-20.
Walter, T.L. (1993). Student success: How to succeed in college and still have time for your
friends (6th ed.). Ft. Worth, TX: Harcourt Brace Jovanovich College Publications.
Wissman, D. & Sloan, L. (1994). Active learning and classroom assessment strategies for an
outcome based curriculum. Washington, DC: 1994 AAHE Assessment and Quality Conference.
1. Panja
i sluanje
Procjene - Assessment
Assessment strategies allow educators and students to evaluate an individuals preferred learning style,
learning strengths and weaknesses, preferred information processing channel, and strategies use.
Angelo, T.A. & Cross, K.P. (1993). Classroom assessment techniques: A handbook for college
teachers (2nd ed.). San Francisco, CA: Jossey-Bass.
Baker, E. (1994). Making performance work: The road ahead. Educational Leadership, 51, 58-62.
Banks, T. (1994). Students fly high with creative alternative assessment. Middle School Journal,
25, 58-59.
Bracy, G. (1993). Testing with tests. The School Administrator, 50, 8-11.
Brown, J. & Shavelson, R. (1994). New ways to measure what students know and can do.
Instructor, 103, 58-61.
Cheek, D. (1993). Plain talk about alternative assessment. Middle School Journal, 25, 6-10.
Cizek, G. (1993). Alternative assessments: Yes, but why? Educational Horizons, 72, 36-40.
Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning
differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377.
Guskey, T. (1994). What you assess may not be what you get. Educational Leadership, 51, 51-54.
Hughes, S. (1993). What is alternative / authentic assessment and how does it impact special
education? Educational Horizons, 72, 28-35.
Lines, C. (1994). Authentic assessment at the middle level. Middle School Journal, 25, 39-41.
Marzano, R. (1994). Lessons from the field about outcome-based performance assessments.
Educational Leadership, 51, 44-50.
Monson, M. & Monson, R. (1993). Exploring alternatives in student assessment: Shifting the focus
to student learning in the middle school. Middle School Journal, 25, 46-50.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
459
1. Panja
i sluanje
Moon, D. (1993). Connection learning and teaching through assessment. Arithmetic Teacher, 41,
13-15.
Pate, P., Homestead, E., & McGinnis, K. (1993). Designing rubrics for authentic assessment.
Middle School Journal, 25, 25-27.
Shriner, J., Ysseldyke, J., Thurlow, M., & Honetschlager, D. (1994). All means all - including
students with disabilities. Educational Leadership, 51, 38-42.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
460
Berndt, T. & Heller, K. (1985). Measuring childrens personality attributions: Responses to openended questions versus trait ratings and predictions of future behavior. In S.R. Yussen (Ed.), The
growth of reflection in children, 37-60. San Diego, CA: Academic Press.
Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use:
Interdependence of metacognition, attributions, and self-esteem. In B.F. Jones (Ed.), Dimensions
of thinking: Review of research. imprint?
Coady, S. (1983). Student irresponsibility: We helped cause it. The Chronicle of Higher Education,
volume?, 48.
Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.),
The growth of reflection in children, 245-265. San Diego, CA: Academic Press.
Johnson, D. (1981). Naturally acquired learned helplessness: The relationship of school failure
to achievement behavior, attributions, and self-concept. Journal of Educational Psychology, 73,
174-180.
McCombs, B.L. & Marzano, R.J. (1990). Putting the self in self-regulated learning: The self as
agent in integrating will and skill. Educational Psychologist, 25, 51-69.
Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy
instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of
students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.
Van Voorhis, J. (1994). goal chart: Model for setting goals related to studying. Department of
Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.
Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic
organizers. Journal of Reading, 37, 689-690.
Billson, J. (1986). The college classroom as a small group: Some implications for teaching and
learning. Teaching and Sociology, volume?, 143-151.
Clarke, J.H. (1988). Designing discussions as group inquiry. College Teaching, volume?, 140-143.
Cooper, J. (1990). Cooperative learning and college teaching: Tips from the trenches. The
Teaching Professor, volume, 1-2.
Frederick, P. (1981). The dreaded discussion: Ten ways to start. Improving College and University
Teaching, volume?, 109-114.
Frederick, P. (1986). The lively lecture -- 8 variations. College Teaching, volume?, 43-50.
Goodsell, A., Maher, M. & Tinto, V. (1992). Collaborative learning: A sourcebook for higher
education. Philadelphia, PA: National Center on Teaching, Learning, and Assessment.
Hyman, R.T. (1982). Questioning in the college classroom. Idea paper no. 7, Center for Faculty
Evaluation and Development. City: Kansas State University.
Kogut, L.S. (1984). Quality circles: A Japanese management technique for the classroom.
Improving College and University Teaching, volume?, 123-127.
Kohn, A. (1986). No contest: The case against competition. Boston, MA: Houghton Mifflin.
Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading,
36, 656-658.
Lyons, P.R. (1989). Assessing classroom participation. College Teaching, volume?, 36-38.
Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading,
36, 659-660.
Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and
strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461.
Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal
of Reading, 36, 400-401.
Scholtes, P.R. (1988). The team handbook: How to use teams to improve quality. Madison, WI:
Joiner.
Slavin, R.E. (1989). Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, NJ:
Prentice Hall.
Welty, W.M. (1989). Discussion method teaching: How to make it work. Change Magazine,
volume?, 41-49.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
461
Whipple, W.R. (1987). Collaborative learning: Recognizing it when we see it. AAHE Bulletin,
volume?, 3-5.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
462
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for listening
skills. Allen, TX: Publisher?.
Developmental Learning Materials. (1983). Learning how to learn: Teaching strategies for thinking
skills. Allen, TX: Publisher?.
Gentile, J.R. (1987). Recent retention research: What educators should know. The High School
Journal, 70, 77-86.
Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of
Educational Psychology, 80, 554-562.
Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA:
Hogrefe and Huber Publishers.
Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall
of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201.
Mastropieri, M. (1988). Using the keyword method. Teaching Exceptional Children, W88, 4-8.
Mastropieri, M. & Scruggs, T. (1989). Reconstructive elaboration: Strategies for adapting content
area information. Academic Therapy, 24, 391-406.
McConnell, S. (1993). Talking drawings: A strategy for assisting learners. Journal of Reading, 36,
260-269.
Memory, D.M. & Yoder, C.Y. (1988). Improving concentration in content classrooms. Journal of
Reading, 31, 426-435.
Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49.
Patterson, M., Dansereau, D., & Newbern, D. (1992). Effects of communication aids and
strategies on cooperative teaching. Journal of Educational Psychology, 84, 453-461.
Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good
information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting
Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press.
Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing
Zeitz, C. & Spoehr, K. (1989). Knowledge organization and the acquisition of procedural expertise.
Applied Cognitive Psychology, 3, 313-336.
1. Panja
i sluanje
Memorija - Memory
Memory references discuss the physiological basis of memory, types of memory, and strategies for
improving memory on a variety of academic and social tasks. Additional references of interest are located in
the Information Processing section of this page.
Bellezza, F.S. (1982). Improve your memory skills. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.
Hall, J.W. (1988). On the utility of the keyword mnemonic for vocabulary learning. Journal of
Educational Psychology, 80, 554-562.
Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among
learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338.
Herrmann, D., Raybeck, D., & Gutman, D. (1993). Improving student memory. Seattle, WA:
Hogrefe and Huber Publishers.
Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that
improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32.
Spitzer, H.F. (1939). Studies in retention. Journal of Educational Psychology, 30, 641-656.
Scruggs, T., Mastropieri, M., Levin, J., McLoone, B., Gaffney, J., & Prater, M.A. (1985). Increasing
content-area learning: A comparison of mnemonic and visual-spatial direct instruction. Learning
Disabilities Research, 1, 18-31.
Young, M.N. & Gibson, W.B. (1976). How to develop an exceptional memory. Hollywood, CA:
Wilshire Books.
Metakognicija - Metacognition
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
Bonds, C.W., Bonds, L.G., & Peach, W. (1992). Metacognition: Developing independence in
learning. The Clearing House, 66, 56-59.
Borkowski, J.G. (1985). Signs of intelligence: Strategy generalization and metacognition. In S.R.
Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 105-144. San Diego, CA: Academic Press.
Borkowski, J.G., Carr, M., Rellinger, E., & Pressley, M. (1990). Self-regulated strategy use:
463
1. Panja
i sluanje
Harris, K., Graham, S., & Freeman, S. (1988). Effects of strategy training on metamemory among
learning disabled students. Exceptional Children, 54, 332-338.
Meichenbaum, D., Burland, S., Gruson, L., & Cameron, R. (1985). Metacognitive assessment. In
S.R. Yussen (Ed.), The growth of reflection in children, 3-30. San Diego, CA: Academic Press.
Mosenthal, P. & Kirsch, I. (1993). Generate strategies: Coping without cues and clues. Journal of
Reading, 36, 416-419.
Palinscar, A. & Ransom, K. (1988). From the mystery spot to the thoughtful spot: The instruction
of metacognitive strategies. The Reading Teacher, volume?, 784-789.
Rabinowitz, M., Freeman, K., & Cohen, S. (1992). Use and maintenance of strategies: The
influence of accessibility to knowledge. Journal of Educational Psychology, 84, 211-218.
Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted
children. Roeper Review, volume?, 43-48.
Motivacija - Motivation
The article by Brophy provides a summary of motivation strategies to 1987. The remaining publications
about motivation strategies are more current. Maslows (1943) landmark work has proved to be an
influential analysis of psychological motivations or drives.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
464
Bragstad, B.J. & Stumpf, S.M. (1987). A guidebook for teaching study skills and motivation (2nd
ed). Boston, MA: Allyn and Bacon.
Connel, J.P. & Wellborn, J.G. (1990). Competence, autonomy, and relatedness: A motivational
analysis of self-esteem processes. In M. Gunnar & A. Sroufe (Eds.), Minnesota symposium on
child psychology, 23, 43-77. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Hoxmeier, K. (1987). Motivating students and teachers. North Central Reading Association
Meeting, University of Notre Dame, October 1987.
Maslow, A.H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50, 370-396.
Ryan, R. & Powelson, C. (1992). Autonomy and relatedness as fundamental to motivation and
education. Journal of Experimental Education, 60, 49-66.
Tuckman, B.W. (1992). The effect of student planning and self-competence on self-motivated
performance. Journal of Experimental Education, 60, 119-127.
Tuckman, B.W. (1991). Motivating college students: A model based on empirical evidence.
Innovative Higher Education, 15, 167-176.
Van Blerkom, D.L. The Role of Motivation in College Success Classes.Orientation to College
Learning and College Study Skills. Belmont, CA: Wadsworth Publishing Company.
1. Panja
i sluanje
Berquist, W.H. & Phillips, S.R. (1975). Classroom structures which encourage student
participation. A Handbook for Faculty Development, Volume 1, 118-121. Washington, DC: The
Council for the Advancement of Small Colleges.
Broadwell, M.M. (1989). Its so technical I have to lecture. Training, volume?, 41-44.
Kiewra, K.A. (1991). Aids to lecture learning. Educational Psychologist, 26, 37-53.
Kiewra, K.A., DuBois, N., Christian, D., McShane, A., Meyerhoffer, M., & Roskelley, D. (1991).
Note-taking functions and techniques. Journal of Educational Psychology, 83, 240-245.
Peper, R. & Mayer, R. (1978). Note taking as a generative activity. Journal of Psychology, 70,
514-522.
Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of
Psychology, 78, 34-38.
Organizacija - Organization
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
References in this section apply strategies for organizing information to a variety of academic tasks, such
as reading comprehension and note taking. Most of the articles deal with graphic organizers.
Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic
organizers. Journal of Reading, 37, 689-690.
Jones, B.F., Pierce, J., & Hunter, B. (1989). Teaching students to construct graphic
representations. Educational Leadership, 46, 20-25.
Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall
465
1. Panja
i sluanje
Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11,
38-41.
Lipman, M. (1987). Critical thinking-what can it be? Educational Leadership, volume, 38-43.
Loomer, B.M., Kuhn, J.N., & Turner, B.A. (1977). The problem method. Iowa City, IA: The
University of Iowa.
Swanson, H.L. (1992). The relationship between metacognition and problem solving in gifted
children. Roeper Review, volume?, 43-48.
Listed below are references dealing with various aspects of reading comprehension: vocabulary,
organization, and attitudes and motivation. Applications of reading strategies in certain content areas, like
science and history, are outlined in some of the publications.
466
Avery, C.W. & Avery, B.F. (1994). Merging reading and cooperative strategies through graphic
organizers. Journal of Reading, 37, 689-690.
Bereiter, C. & Bird, M. (1985). Use of thinking aloud in identification and teaching of reading
comprehension strategies. Cognition and Instruction, 2, 131-156.
Bergman, J. & Schuder, T. (1992). Teaching at-risk students to read strategically. Educational
Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of
Educational Psychology, 80, 448-456.
Davey, B. (1985). Helping think beyond print through self-questioning. Middle School Journal, 11,
38-41.
Davey, B. (1983). Think aloud - modeling the cognitive processes of reading comprehension.
Journal of Reading, 10. 44-47.
Dulin, K. (year?). Dos and donts of teaching vocabulary. Book title?. Madison, WI: University of
Wisconsin.
Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.
Journal of Reading, 19, 647-652.
Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34,
89-93.
Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370.
Hollingsworth, P.M. & Reutzel, D.R. (1993). GRIP: An effective strategy for teaching inferential
comprehension. Journal of Reading, 37, 683-684.
Karlin, R. (1984). Teaching reading in high school: Improving reading in the content areas. New
York: Harper and Row.
Lie, A. (1993). Paired storytelling: An integrated approach for EFL students. Journal of Reading,
36, 656-658.
McCormick, S. & Cooper, J.O. (1991). Can SQ3R facilitate secondary learning disabled students
literal comprehension of expository text? Three experiments. Reading Psychology, 12, 239-271.
Mickel, V.L. (1993). Using cooperative learning in teaching content reading. Journal of Reading,
36, 659-660.
Naughton, V.M. (1993-1994). Creative mapping for content reading. Journal of Reading, 37, 324326.
Neal, J.C. & Langer, M.A. (1992). A framework for teaching options for content area instruction:
Mediated instruction of text. Journal of Reading, 36, 227-230.
Pressley, M., El-Dinary, P., & Brown, R. (1992). Skilled and not-so-skilled reading: Good
information processing and not-so-good information processing. In M. Pressley (Ed.), Promoting
Academic Competency and Literacy in School, pages. San Diego, CA: Academic Press.
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
467
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
Pressley, M., Johnson, C., Symons, S., McGoldrick, J., & Kureta, J. (1989). Strategies that
improve childrens memory and comprehension of text. Elementary School Journal, 90, 3-32.
Pressley, M., Schuder, T., Bergman, J., & El-Dinary, P. (1992). A researcher-educator collaborative
interview study of transactional comprehension strategies instruction. Journal of Educational
Psychology, 84, 231-246.
Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.
Boston, MA: Houghton Mifflin.
Ruddiman, J. (1993). The vocab game: Empowering students through word awareness. Journal
of Reading, 36, 400-401.
Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally
impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684.
Sawyer, R., Graham, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy
instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of
students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.
Schauer, D.K. & Beyersdorfer, J.M. (1992). Building active readers through debate. Journal of
Reading, 36, 57-58.
Schumaker, J.B., Denton, P.H., & Deshler, D.D. (1984). RAP strategy. imprint?.
Schumaker, J.B., Deshler, D.D., Alley, Warner, & Denion, P.H. (year?). Multipass strategy.
imprint?.
Singer, H. (1978). Active comprehension: From answering to asking questions. The Reading
Teacher, 31, 904.
Stephens, E.C. & Brown, J.E. (1994). Discussion continuum. Journal of Reading, 37, 680-681.
Strode, S.L. (1993). An adaptation of REAP for the developmental reader. Journal of Reading, 36,
568-569.
Twining, J.E. (1985). Reading and thinking: A process approach. New York: Holt, Rinehart, &
Winston.
Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science.
School Science and Mathematics, 89, 130-135.
Wittrock, M.C., Marks, C., & Doctorow, M. (1975). Reading as a generative process. Journal of
Educational Psychology, 67, 481-489.
Testiranje - Testing
These testing references deal with test anxiety, test preparation, and test taking.
468
Davis, M., Eshelman, E.R., & McKay, M. (1988). The relaxation and stress reduction workbook
(3rd ed.). Oakland, CA: New Harbinger Publications.
Kay, G. (1992). A thinking twist on the multiple choice question. Journal of Reading, 36, 56-57.
SCI Noble Counseling Center. How vulnerable are you to stress. Copy of test developed by L.H.
Miller and A.D. Smith at Boston University Medical Center.
1. Panja
i sluanje
Britton, B.K. & Tesser, A. (1991). Effects of time-management practices on college grades.
Journal of Educational Psychology, 83, 405-410.
Fry, R. (1991). Manage your time. Hawthorne, NJ: The Career Press.
Axelrod, R.B. & Cooper, C.D. (1991). The St. Martins guide to writing. New York: St. Martins
Press.
Dwyer, E.J. (1992). Using a journalism model for teaching essay writing. Journal of Reading, 36,
226-227.
Eanet, M.G. & Manzo, A.V. (1976). REAP - A strategy for improving reading/writing/study skills.
Journal of Reading, 19, 647-652.
Englert, C.S. (1992). Writing instruction from a sociocultural perspective: The holistic, dialogic,
and social enterprise of writing. Journal of Learning Disabilities, 25, 153-172.
Gauthier, L.R. (1992). A strategy to increase punctuation awareness. Journal of Reading, 36, 401402.
Hacker, D. (1993). A pocket style manual. Boston: Bedford Books of St. Martins Press.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
469
1. Panja
i sluanje
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
Harris, K. & Graham, S. (1992). Self-regulated strategy development: A part of the writing
process. In M. Pressley (Ed.), Promoting Academic Competency and Literacy in School, pages?.
San Diego, CA: Academic Press.
Hopper, J. (1992). Self-evaluation check sheet for student use: Proofreading. Writing Resource
Center, Ohio Wesleyan University, Delaware, Ohio.
Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The
Social Studies, 83, 176-179.
Madraso, J. (1993). Proofreading: The skill weve neglected to teach. English Journal, F93, 32-41.
Morris-Friehe, M. & Leuenberger, J. (1992). Direct and indirect measures of writing for
non-learning disabled and learning disabled college students. Reading and Writing: An
Interdisciplinary Journal, 4, 281-296.
Moss, A. & Holder, C. (1988). Improving student writing: A guidebook for faculty in all disciplines.
Pomona, CA: California State Polytechnic University.
Sawyer, R., Grahan, S., & Harris, K. (1992). Direct teaching, strategy instruction, and strategy
instruction with explicit self-regulation: Effects on the composition skills and self-efficacy of
students with learning disabilities. Journal of Educational Psychology, 84, 340-352.
Schumaker, J.B. (year?). The theme writing strategy. Lawrence, KS: The Institute for Research in
Learning Disabilities.
Schumaker, J.B. (1985). The paraphrasing strategy (2nd printing, revised). Lawrence, KS:
University of Kansas.
Solley, B. & Payne, B. (19xx). The use of self-talk to enhance childrens writing. Journal of
Instructional Psychology, 19, 205-213.
Speaker, R. & Grubaugh, S. (1992). The development of memory for writing: Examining the
CLOZE performance and meaning changes at four grade levels. Reading Research and
Instruction, 31, 64-73.
Stoddard, B. & MacArthur, C. (1993). A peer editor strategy: Guiding learning disabled students in
response and revision. Research in the Teaching of English, 27, 76-103.
Stoner, J. (1990). Clip-strip. Paper presented at 1990 Ohio Learning Disabilities Conference,
Toledo, Ohio, October 18-20.
Turabian, K.L. (1973). A manual for writers of term papers, theses and dissertations. Chicago:
University of Chicago Press.
470
Brockett, O. G. (1996). The essential theatre (6th ed.). Fort Worth: Harcourt Brace College
Publishers.
Demorest, S.M. (1992). Information integration theory: An approach to the study of cognitive
development in music. The Journal of Research in Music Education, 40, 126-138.
Eckert, M. (1986). Mnemonics for some altered chords. journal?, volume?, 23.
Hennings, D. (1993). On knowing and reading history. Journal of Reading, 36, 362-370.
Kneeshaw, S. (1992). KISSing in the history classroom: Simple writing activities that work. The
Social Studies, 83, 176-179.
Ollmann, H.E. (1992). Two-column response to literature. Journal of Reading, 36, 58-59.
Peterson, L. & Pignotti, J. (1993). Building background for English lit class. Journal of Reading,
volume?, pages?.
Roe, B., Stoodt, B., & Burns, P. (1987). Secondary school reading instruction: The content areas.
Boston, MA: Houghton Mifflin.
Ross, R.S. (1995). Speech communication: The speechmaking process (10th ed.). Boston: Allyn
and Bacon.
Sawyer, J.M. (1994). Using media knowledge to enhance the literary schema of literally
impoverished students. Journal of Reading, 37, 683-684.
Van Voorhis, J. Story map. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.
Van Voorhis, J. Story star. Department of Education, Muskingum College, New Concord, Ohio.
1. Panja
i sluanje
Matematika - Math
Brochtrup, M. & Kelley, C. (1993). Strategies in math for college students. Alert: Journal of
Association on Higher Education and Disability, 16, 3-5.
Cross, L. & Hynes, M. (1994). Assessing mathematics learning for students with learning
differences, Arithmetic Teacher, 41, 371-377.
Fairbairn, D.M. (1987). Sharing teaching ideas: A view of mathematics through a camera lens.
Mathematics Teacher, 80, 544.
Fennema, E. (1985). Attribution theory and achievement in mathematics. In S.R. Yussen (Ed.),
The Growth of Reflection in Children, pp. 245-265. San Diego, CA: Academic Press.
Fulkerson, P. (1992). Getting the most from a problem. Arithmetic Teacher, 39, 178-179.
Hong, E.S. & ONeil, H. (1992). Instructional strategies to help learners build relevant mental
models in inferential statistics. Journal of Educational Psychology, 84, 150-159.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
471
1. Panja
i sluanje
Matz, K.A. & Leier, C. (1992). Word problems and the language connection. Arithmetic Teacher,
39, 14-17.
Thornton, C.A. (1991). Think, tell, share - Success for students. Arithmetic Teacher, 38, 22-23.
Vetter, R.K. (year?). The learning connection: Talk-throughs. Arithmetic Teacher, volume?, 168.
Bibliografija po
predmetnim
oblastima
472
Baron, R.A., Byrne, D., & Kantowitz, B.H. (1977). Psychology: Understanding behavior.
Philadelphia, PA: W. B. Saunders Company.
Bennett, C.E. (1985). Physics problems and how to solve them (3rd ed.). New York: Barnes and
Noble.
Cook, L. & Mayer, R. (1988). Teaching readers about the structure of scientific text. Journal of
Educational Psychology, 80, 448-456.
Harder, A. (1989). Attitudes toward reading science textbooks. American Biology Teacher, 34,
89-93.
Henslin, J. M. (1995). Sociology: A down-to-earth approach. (2nd ed.). Boston: Allyn and Bacon.
Kuyper, B.J. (1991). Checklist for critiquing a research article. BioScience, 41, 249.
Lambiotte, J. & Dansereau, D. (1992). Effects of knowledge maps and prior knowledge on recall
of science lecture content. Journal of Experimental Education, 60, 189-201.
Lehrman, R.L. (1984). Physics the easy way. Hauppauge, NY: Barrons Educational Series.
Mikulecky, L., Clark, E., & Adams, S. (1989). Teaching concept mapping and university level study
strategies using computers. Journal of Reading, volume, 694-702.
Novak, J. (1991). Clarify with concept maps. The Science Teacher, October 1991, 45-49.
Peper, R. & Mayer, R. (1986). Generative effects of note-taking during science lectures. Journal of
Psychology, 78, 34-38.
Pestel, B.C. (1988). Some practical distinctions between preaching, teaching, and training.
Journal of Science College Teaching, volume, 26-31.
Walker, J. (1989). Getting them started: Some strategies for the teaching of reading in science.
School Science and Mathematics, 89, 130-135.
Wolfe, R. & Lopez, A. (1993). Structured overviews for teaching science concepts and terms,
Journal of Reading, 36, 315-317.
Index pojmova
A
ABCDE metod 163
abecedni raspored 71, 74
akademske vjetine 11, 12, 15, 16
ankete i upitnici 386
anskioznost 91, 352
auta sjeanja 69
B
biblioteke 106, 196, 385
biljeke 26, 27, 42, 51, 52, 53, 55, 71, 72, 79,
94, 108, 127, 129, 130, 131, 132, 133,
134, 135, 136, 137, 139, 146, 147,
148, 149, 150, 152, 154, 155, 157,
196, 197, 261, 270, 279, 280, 281,
282, 285, 290, 298, 311, 312, 317,
355, 357, 362, 364, 375, 376, 383,
386, 387, 388, 389, 391, 406, 408,
409, 412, 417, 421, 422, 426
brain-storming 164
G
govor 31, 57, 119, 251, 252, 253, 254, 255,
257, 260, 300
grafikon 207, 208, 221, 232, 279, 282, 317,
368, 373
H
hijerarhija 201, 203, 205, 368
ideja 19, 20, 28, 80, 103, 107, 118, 119, 121,
132, 134, 137, 141, 144, 149, 151, 152,
154, 155, 198, 201, 213, 226, 232, 243,
244, 245, 252, 269, 272, 273, 276, 277,
279, 282, 284, 285, 286, 287, 288, 289,
304, 306, 307, 308, 311, 312, 313, 314,
315, 316, 318, 319, 321, 330, 343, 346,
354, 362, 365, 368, 374, 375
informacija 11, 12, 19, 20, 22, 24, 25, 27, 29,
31, 37, 38, 39, 40, 42, 45, 46, 48, 49, 50,
51, 53, 55, 56, 57, 58, 61, 62, 63, 66, 68,
69, 70, 71, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81,
82, 86, 88, 89, 93, 94, 95, 110, 111, 112,
113, 117, 122, 127, 129, 130, 132, 133,
136, 138, 141, 142, 144, 146, 147, 148,
149, 150, 151, 152, 156, 157, 193, 194,
195, 196, 197, 201, 203, 204, 205, 206,
208, 213, 214, 217, 223, 230, 232, 235,
238, 243, 244, 251, 254, 255, 256, 257,
266, 274, 276, 277, 279, 280, 283, 284,
285, 287, 289, 297, 301, 306, 310, 311,
312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319,
323, 326, 330, 331, 332, 333, 335, 341,
342, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 350,
351, 353, 354, 355, 361, 362, 363, 364,
365, 367, 372, 374, 375, 376
informacije 11, 12, 13, 14, 19, 20, 23, 24, 25,
29, 31, 37, 38, 39, 43, 44, 45, 46, 48, 49,
50, 51, 53, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62,
63, 64, 68, 70, 75, 76, 78, 79, 80, 81, 82
intencionalnost 347
internet 99, 129, 161
intervju 433, 434, 435, 436, 437
ispitivanja 46, 129, 244, 246, 309, 313
C
CAL baza 13
cilj 15, 25, 26, 31, 44, 47, 73, 86, 89, 94,
104, 111, 112, 113, 115, 120, 151,
244, 272, 273, 277, 279, 299, 305,
306, 307, 313, 314, 316, 317, 320,
328, 331, 350, 385, 409, 421, 423, 434
ciljeve 24, 44, 87, 88, 94, 96, 100, 101, 105,
219, 243, 276, 290, 291, 302, 314,
336, 347, 353, 420, 422, 423, 424,
425, 431, 437
citat 153, 399
citati 301, 388, 398, 399
D
definicije 66, 76, 77, 108, 134, 147, 151,
235, 270, 285, 292, 294, 295, 298,
299, 300, 304, 310, 344, 355, 366
dijagram 57, 120, 121, 122, 197, 200, 201,
282, 309
diskusioni kontinuum 282
1. Panja
i sluanje
Index pojmova
473
1. Panja
i sluanje
M
manipulacija 19, 44, 45, 50, 51, 55, 58, 61
mape \ riblja kost\ 194, 195, 225, 321
materijal 20, 26, 30, 31, 32, 56, 62, 71, 72,
80, 81, 89, 105, 110, 111, 115, 119,
120, 123, 124, 130, 132, 137, 138,
141, 143, 144, 147, 148, 150, 152,
157, 194, 196, 197, 213, 251, 258,
260, 266, 267, 269, 270, 275, 277,
285, 289, 291, 293, 299, 305, 311,
313, 318, 320, 330, 333, 342, 343,
345, 346, 347, 349, 354, 355, 357,
364, 370, 375, 378
matrice 194, 195, 198, 199, 223, 225, 255,
256, 281, 345, 355, 406, 408
memorija 32, 35, 120, 123
memorijskih zadataka 37, 38, 41, 44, 45, 46,
48, 52, 54
mentalne manipulacije 44, 55
Mentalne manipulacije
metoda 33, 47, 57, 58, 81, 88, 100, 118, 119,
130, 133, 135, 136, 141, 259, 342,
354, 355, 367, 374
model 82, 106, 195, 213, 217, 219, 220, 225,
226, 231, 233, 234, 235, 240, 247, 257
model resa 194, 195
motivacija 11, 88, 90, 95, 100, 266, 319,
329, 333
Motivacija
motivacija za uenje 20
N
neverbalnim jezikom 252
NOT-TO-DO lista 184
Index pojmova
474
pamenja 11, 19, 22, 33, 37, 38, 39, 40, 41,
42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51,
53, 54, 55, 58, 60, 62, 68, 69, 70, 71,
74, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 137,
147, 149, 253, 257, 279, 306, 310,
312, 326, 332, 352, 353, 365, 372
pamenje 19, 37, 39, 40, 44, 45, 46, 47, 48,
49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 57, 58, 60,
61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71,
73, 76, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 123,
144, 148, 150, 235, 255, 285, 295,
296, 301, 306, 310, 311, 316, 318,
330, 332, 333, 334, 341, 345, 347,
348, 353, 354, 355, 356
parafraziranje 151, 289, 313, 382, 389, 394,
398, 399
paretovo pravilo 163
panja 11, 17, 19, 20, 28, 38, 39, 55, 58, 68,
130, 193, 265, 274, 347, 353
Panja
personalizovanje 93, 95, 150
pisanje 11, 12, 19, 31, 61, 62, 66, 71, 80,
138, 139, 141, 151, 157, 201, 243,
252, 279, 281, 282, 287, 288, 300,
308, 315, 316, 319, 347, 348, 349,
354, 365, 366, 367, 368, 379, 381,
382, 383, 386, 387, 389, 390
pisma 195, 259, 386, 434, 435
pitanje 41, 88, 118, 120, 122, 193, 230, 257,
281, 282, 283, 294, 316, 317, 320,
321, 334, 354, 363, 364, 366, 367,
368, 369, 371, 372, 373, 374, 375,
376, 377, 382, 408, 415, 416, 438
planer 195, 197, 198, 200, 205, 280, 281,
350
planeri 29, 195, 200, 201, 203, 279, 281,
299, 345
planeri za upravljanje vremenom 174, 183,
185, 186, 187, 188, 189
mjeseni planeri 186
semestrani planeri 186
ifrovanje pomou boja 189
planiranje karijere 431
podstreka 102, 103
pojam 59, 60, 66, 78, 141, 201, 225, 226,
230, 235, 309
pojmova 59, 60, 65, 66, 73, 76, 78, 81, 82,
87, 117, 197, 198, 200, 213, 226, 230,
235, 238, 239, 240, 255, 282, 295,
301, 343, 346, 357, 369, 370, 372, 374
pomagala 29, 50, 51, 52, 54, 58, 60, 62, 71,
78, 111, 254, 255, 257, 270, 280, 281,
305, 311, 312, 313, 314, 317, 319,
333, 341, 343, 345, 353, 354, 355,
356, 362, 363, 373, 381, 382, 414, 421
pomona sredstva 251, 257
R
razumjevanje 57, 243, 244, 263, 265, 266,
267, 269, 270, 271, 272, 273, 277,
278, 279, 280, 281, 284, 285, 286,
290, 292, 297, 301, 306, 307, 308,
310, 312, 313, 315, 317, 321
registratori 131, 147, 194, 196
rezime 11, 28, 58, 124, 270, 285, 288, 289,
301, 304, 311, 312, 313, 314, 315,
317, 318, 368, 376, 432, 433, 434, 435
rije 58, 59, 61, 63, 67, 68, 69, 70, 74, 77,
86, 115, 123, 136, 150, 254, 257, 259,
265, 266, 275, 277, 291, 292, 293,
294, 296, 297, 298, 299, 300, 304,
356, 370, 372, 373, 385, 387, 394, 404
rijei 20, 26, 49, 53, 56, 57, 58, 59, 60, 62, 63,
66, 67, 68, 69, 70, 73, 74, 75, 76, 77,
78, 81, 116, 123, 128, 131, 132, 133,
134, 135, 136, 137, 144, 145, 147,
148, 149, 151, 153, 230, 231, 235,
252, 254, 257, 261, 265, 266, 267,
268, 269, 270, 271, 272, 274, 276,
277, 278, 280, 281, 284, 285, 288,
289, 291, 292, 293, 294, 295, 296,
297, 298, 299, 300, 301, 302, 303,
304, 306, 308, 310, 313, 314, 316,
317, 320, 321, 341, 345, 346, 354,
355, 362, 363, 364, 366, 368, 369,
370, 372, 373, 374, 376, 377, 384,
385, 386, 387, 389, 391, 393, 394,
399, 403, 407, 409, 412, 422, 425, 436
rjenici 53, 130, 294
rjenik 267, 270, 284, 291, 292, 294, 297,
298, 300, 382, 392
1. Panja
i sluanje
S
samoevaluacija upravljanja vremenom 180
samopotovanje 21, 24, 86, 92, 266, 271, 328
ifrovanje 71, 74, 147, 148, 149, 154, 194,
196, 197, 257, 406, 407, 408
silabus 331, 349, 392, 423
simbol 50, 54, 66, 235
sluanje 11, 17, 19, 21, 22, 27, 31, 32, 46,
47, 48, 50, 86, 128, 130, 132, 195,
270, 287, 290, 291, 309, 329
Sluanje
sposobnost 12, 13, 19, 20, 21, 23, 33, 37, 45,
46, 47, 48, 50, 62, 86, 88, 101, 103,
115, 127, 225, 243, 244, 265, 277,
289, 298, 312, 313, 326, 334, 346,
347, 376, 399, 413, 420, 421, 425, 433
sposobnosti 11, 13, 40, 44, 46, 50, 86, 94,
95, 99, 104, 116, 117, 260, 262, 279,
290, 306, 326, 329, 330, 335, 361,
365, 372, 374, 416, 424, 425, 431, 434
strategija 11, 12, 13, 14, 21, 22, 31, 33, 40,
44, 45, 50, 51, 54, 55, 60, 61, 62, 63,
64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 73, 74,
76, 77, 78, 79, 82, 85, 86, 87, 89, 90,
92, 93, 94, 95, 100, 105, 112, 113,
114, 115, 117, 122, 123, 124, 127,
129, 130, 131, 132, 133, 141, 144,
147, 148, 149, 150, 151, 154, 193,
195, 196, 201, 219, 225, 235, 238,
243, 244, 251, 253, 254, 257, 266,
267, 268, 269, 271, 273, 276, 277,
279, 280, 283, 284, 285, 287, 290,
291, 293, 294, 295, 296, 297, 300,
301, 306, 310, 312, 313, 314, 315,
316, 317, 318, 320, 321, 328, 330,
332, 341, 343, 345, 347, 354, 355,
356, 357, 361, 363, 370, 381, 382,
475
Index pojmova
1. Panja
i sluanje
Index pojmova
476
pretnje 169
T
tehnologija 13
time management 11, 162
timski rad 11, 13, 114
U
udbenik 157, 265, 332, 350, 365, 385, 421
uenje 11, 12, 13, 14, 15, 20, 27, 28, 29, 30,
31, 32, 37, 45, 46, 50, 51, 56, 70, 75,
78, 80, 81, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91,
95, 97, 105, 109, 110, 114, 124, 341,
343, 344, 345, 346, 347, 348, 350,
351, 352, 354, 355, 356, 361, 362,
363, 365, 377, 378
upravljanje vremenom 11, 25, 28, 52, 92,
162, 164, 179, 185, 196, 290, 330,
333, 383, 409, 420
fiziki faktori efikasnosti 163
kako biti taan 184
odugovlaenje 164, 182
ometai 175, 179, 184
psiholoki faktori efikasnosti 163
V
venov planer 200
vizuelne slike 279, 306, 307
vjerovatnoa 19, 45, 349, 354, 355
vjetine 11, 12, 13, 15, 16, 20, 21, 23, 25, 29,
32, 33, 38, 44, 47, 48, 78, 79, 82, 86,
88, 90, 91, 92, 94, 99, 104, 119, 127,
130, 193, 243, 244, 246, 265, 271,
275, 279, 280, 283, 297, 307, 310,
313, 315, 335, 349, 354, 376, 377,
381, 398, 421, 424, 425, 426, 431,
432, 433, 434
vjeba 22, 45, 47, 51, 246, 269, 277, 295,
319, 320, 334
vjebanja 33, 45, 47, 275
voenje biljeaka 11, 44, 52, 79, 110, 279
vokabular 271, 280, 284, 291, 293, 296, 299,
305
vrijednosti 79, 89, 99, 117, 424, 425, 426,
431
Z
zadatak 23, 24, 26, 27, 30, 31, 37, 42, 47, 48,
49, 50, 52, 54, 55, 62, 68, 80, 85, 86,
87, 90, 91, 93, 95, 99, 105, 113, 115,
116, 123, 130, 131, 150, 193, 254,
265, 269, 272, 277, 278, 279, 280,
281, 284, 289, 290, 291, 305, 306,
307, 311, 326, 330, 336, 347, 353,
1. Panja
i sluanje
Index pojmova
477
1. Panja
i sluanje
Index pojmova
478
GLOSAR
Upravljanje vremenom (time management) je interdisciplinarna nauna oblast primjenjene psihologije,
teorije upravljanja i organizacije, teorije odluivanja i projektnog menadmenta koja sa aspekata ovih naunih
oblasti prouava problem upravljanja vremenom kao kljunog resursa izvrenja projekata i zadataka odn.
obavljanja ivotnih i radnih aktivnosti, te praktinih strategija odn. metoda rjeavanja vremenskog deficita i
vremenskih konflikata.
1. Panja
i sluanje
Fasilitator (posrednik) ekspert koji kao neutralna strana omoguava grupi ili organizaciji da rade efikasnije,
da sarauju i da postignu sinergiju. Fasilitator se ne svrstava niti zastupa ni jednu stranu u sukobu, ve
podstie puno uee svih strana i promovie meusobno razumjevanje uz kultivisanje i dijeljenje odgovornosti
(Wikipedia Doyle, Bens, Kaner).
Brain-storming (modana oluja) je tehnika za poboljanje kreativnosti radne grupe, pronalaenje rjeenja
i izgradnju timova (team-building) u ijoj je osnovici razmatranje problema u grupnoj interakciji kroz slobodno
postavljanje to veeg broja aspekata i rjeenja problema i ideja, odustajanje od kritike razliitih miljenja radi
podsticanja razliitosti i kreativnosti, promovisanje neuobiajenih i originalnih rjeenja i ideja i kombinovanje
i poboljanje postignutih rezultata.
Dijagram toka (flow-chart) je ematska prezentacija algoritma odn. procesa koritena pri dizajniranju odn.
dokumentovanju procesa ili programa koji se odvijaju u fazama/koracima pri emu se pojedine faze odn.
koraci prikazuju grafiki razlikovanjem kljunih tipova dogaaja kao procesnih koraka i koraka odluivanja.
Vitalna manjina pojam vezan za tzv. Paretovo pravilo prema kojem je 20 % bitnih aktivnosti odn. zadataka
odgovorno za 80 % postignutih rezultata.
Metod odreivanja prioriteta analizom posljedica utvruje da potencijalne posljedice neke aktivnosti
predstavljaju kljune determinante znaaja i vanosti te aktivnosti u arsenalu kratkoronih i dugoronih
planova, pri emu se sagledavanje uticaja i posljedica neke aktivnosti analizira u relaciji sa dugoronom
perspektivom i vizijom razvoja i poeljnog odn. oekivanog stanja u buduem vremenu. Aktivnosti, odluke
i ponaanja koja vie doprinose ostvarivanju prieljkivane dugorone perspektive u viziji vremenskog
horizonta su vrednije i vanije.
Metod ABCDE je tehnika odreivanja prioriteta pridruivanjem odreenog stepena prioriteta svakoj stavci
planiranih obaveza odn. zadataka, koji se kree na skali od 5 stepeni definisanih sa slovima A, B, C, D i E.
Oblast kljunih rezultata u radnom procesu je skup radnih postignua koja se moraju nuno ostvariti da bi se
postigao bitan doprinos organizaciji ili projektu, odn. da bi se odreeni zadatak obavio sa najveim rezultatima.
SWOT analiza, je alat stratekog planiranja koji se koristi za evaluaciju (procjenu): snaga, slabosti, prilika/
pogodnosti i prijetnji ukljuenih u projektima odn. poslovnim poduhvatima.
Kreativno odugovlaenje je promiljeno i svjesno odluivanje da se kljuni poslovi izvre neizostavno
nametnutom efikasnou, dok se poslovi i zadaci koji ne proizvode gubitke privremeno odlau i odgaaju a
pojedini poslovi delegiraju drugima odn. eliminiu (odbiju) u cjelosti.
Zakon nametnute efikasnosti glasi: Pojedinac nikad nee imati dovoljno vremena da uradi sve potrebne
aktivnosti odn. zadatke, ali mora imati vremena da uradi najvanije
Korak po korak strategija glasi: Velike i obimne zadatke i poslove treba analitiki ralaniti na faze odn.
pod-zadatke ili manje cjeline, uvaavajui sistemsku struktuiranost svakog posla i potom realizovati faze odn.
cjeline ponaosob metodom korak po korak.
PDA (Personal Digital Assistant) su ureaji koji spadaju u klasu malih tzv. handheld odn. palmtop
kompjutera. Posjeduju kolor ekrane, te komunikaciona i audio-reproduktivna svojstva koja im omoguavaju da
479
Glosar
se koriste i kao mobilni telefoni tzv smartphones, web-browseri, ili portabl media-playeri. Ovi ureaji standardno
mogu da pristupe Internetu i intranet-mreama odn. beinim mreama (Wireless Wide-Area Networks)
posredstvom Wi-Fi i drugih telekomunikacionih tehnologija. Savremeni PDA ureaji podravaju touch screen
tehnologije. Podravaju softverske pakete za podrku planiranju i organizaciji vremena (tzv. organizeri)
1. Panja
i sluanje
Anketa -istraivanje u kojem se reprezentativni uzorak ljudi ispituje (esto anonimno) o njihovim stavovima
i ponaanju.
Bubanje - definie kao intenzivna priprema za ispit u posljednjem trenutku koja vremenski kratko traje.
CAL baza podataka - strategija za uenje namjenjena je studentima, predavaima, tutorima i savjetnicima.
Fiziko pamenje - se odnosi na upamivanje odreenih akcija kao to je vonja bicikla, zamjena probuene
gume ili igranje ragbija.
Grafikoni miljenja - pomau u razvijanju vjetina kritikog miljenja i logiko konstruisanje ubjedljivog
argumenta.
Informacija - je podatak koji podstie na rad (akciju).
Izgradnja tima - strategija i proces koji pomau timu da se razvije u neformalnu organizaciju sposobnu da
ispuni misiju odn. ciljeve i zadatke zbog kojih je tim izgraen.
Kodiranje - pokazivanje ili izraavanje neverbalnog ponaanja, kao to je smijeenje ili tapanje nekog po
leima.
Manipulacije atributima - odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju
treba zapamtiti.
Mentalne manipulacije - obuhvataju mentalni sadraj svijesti koji utie na biljeenje, retenciju i prisjeanje
Mnemonika - potie od grke rijei koja oznaava pamenje i odnosi se na upotrebu pomonog sredstva
u cilju poboljanja efikasnosti pamenja.
Model - Matematiki iskaz neke ekonomske teorije, moe biti i formalni.
Motivacija - unutranje stanje potrebe ili elje koje pokree pojedinca da uini neto to e zadovoljiti tu
potrebu ili elju.
Pamenje - je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaenja znanja ili
iskustava. Studentova sposobnost da koristi svoje pamenje i manipulie njime u velikoj meri utie na njegove
procese uenja.
Pregovaranje - oblik komunikacije meu suprotnim stranama koje se nalaze u sukobu, gdje dolazi do davanja
i primanja ponuda o rjeenju a samo rjeenje e se javiti tek kad se obje strane sloe.
Glosar
480
odraslih: panja kratkog trajanja, tekoa pri koncentrisanju, lako odvlaenje panje i tekoa u kontrolisanju
nagona.
Samopotovanje - procjena svoje vlastite vrijednosti , koji se odnosi na stepen u kom se smatra dobrim,
asnim i sposobnim.
1. Panja
i sluanje
Simbolino podsjeanje - promjena neposrednog fizikog okruenja slui kao brz i lak podstrek za pamenje
Stres - Osjeaji koji su uglavnom negativne prirode i javljaju se uvijek kada se procijeni da se nemoemo
izboriti sa problemima i zahtjevima okruenja.
Strategija sinopsisa u 60 sekundi - se koristi za poboljanje koncentracije To je grupna aktivnost za
uvoenje, osnaivanje i primjenjivanje savjeta za poboljanje koncentracije.
Strategija slagalice - Ona se usredsreuje na vjetine sluanja, govorenja, saradnje, razmiljanja i rjeavanja
problema.
Strategija poreenja - obuhvata pronalaenja slinosti, bilo figurativne ili bukvalne, izmeu dvije stvari koje
se moraju povezati i zapamtiti.
Strategija pojmovnih kartica - se bavi vjetinom prepoznavanja pojmova ili termina
Sluanje - se odnosi na usredsreivanje da ujemo neto.
ema - predstavlja cjelinu koju ljudi stvaraju da bi mogli da organizuju svoje znanje, a koje je vezano za neku temu
odnosno podruje a koje utie na informacije koje uoavamo o kojima mislimo i koje emo lako das zapamtimo.
Tajming ureaji - ureaji koji su programirani da pohranjuju informacije o obavezama i da podsjete korisnika
u odgovarajue vrijeme pomou svjetla ili zvuka.
Tehnologija - Znanje kako postii ciljeve i zadatke.
Uenje - Promjene a koje se odnose na ponaanje pojedinaca a koje su nastala na osnovu ponaanja iz
proteklog perioda u slinim okolnostima.
Unutranji ometai - su izvori ometanja koji se javljaju u pojedincu
Vjerovatnoa - predstavlja situaciju da e se neki dogaaj dogoditi.
Vizuelna elaboracija - je oblik mnemonikih strategija koja je usmjerena na usmeni jezik i bavi se
vjetinama izgradnje vokabulara.
Zaboravljanje - obuhvata nesposobnost da se prisjetimo neega to je zabiljeeno u dugoronom pamenju.
Glosar
481