UDK 28

Ismail Hakki Bursevi: Osvrt na ivot,

tesavvufsku misao i djelo
(povodom 290. godinjice smrti: 17252015)

Denan Hasi
Graanica, Bosna i Hercegovina

Saetak
U radu se izlau osnovni biobibliografski podaci o ejhu Ismailu Hakkiju
Burseviju (16531725) koji je bio poznat i kao Ismail Hakki Dilveti zbog svoje pripadnosti dilvetijskom ogranku bajramijskog tarikata. Bio je veliki
poznavalac razliitih muslimanskih znanstvenih disciplina. Autor je oko
stotinu i trideset djela. Njegovo zasigurno najpoznatije djelo koje mu je
osiguralo slavu diljem muslimanskog svijeta jeste Ruhul-bejan, vietomni
sujski komentar asnoga Kurana. Pored njega, njegov komentar Rumijeve Mesnevije, pod naslovom Ruhul-Mesnevi ili erhul-Mesnevi takoer je
veoma poznat i rado itan. Pored njegovanja sujskog nauka poteklog iz
halvetijskog i bajramijskog tarikata, Ismail Hakki bio je veliki poznavalac
i potovalac lika i djela Najveeg ejha (E-ejhul-ekber) Muhjiddina Ibn
Arebija, iji se stavovi daju nazrijeti s mnogih stranica koje je ispisao ejh
Ismail Hakki Bursevi.
Kljune rijei: Ismail Hakki Bursevi, Ruhul-bejan, Ruhul-Mesnevi, ejh Osman Fazli, Muhjiddin Ibn Arebi, tesavvuf, halvetijski tarikat, bajramijski
tarikat, dilvetije.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 53

53

22.7.2015 17:45:34

DENAN HASI

1. Uvod
U radu se izlau osnovni biobibliografski podaci o ejhu Ismailu
Hakkiju Burseviju, koji je bio poznat i kao Ismail Hakki Dilveti zbog
svoje pripadnosti dilvetijskom ogranku bajramijskog tarikata. Bajramijski tarikat izrastao je na tradiciji halvetijskog, te manjim dijelom
nakibendijskog tarikata. Od potonjeg je naslijedio bezglasni zikr
(zikr h), dok se naelom melameta i duhovnom genealogijom (silsila)
povezuje s halvetijskim tarikatom kojem je zapravo i blii. Ovo navodimo
iz razloga to je tesavvufski nauk ejha Ismaila zapravo nauk preuzet
najveim dijelom od ejhova halvetijskog tarikata, jer bajramijski tarikat
i njegov dilvetijski ogranak imaju korijene u halvetijskom tarikatu.
Upravo zbog nepoznavanja navedenoga, neki istraivai povezuju
ejha Ismaila Hakkija s halvetijskim tarikatom, te i sami dilvetijski
red navode kao da je ogranak halvetijskog tarikata. Pored njegovanja
navedene tesavvufske tradicije, Ismail Hakki bio je veliki poznavalac i
potovalac lika i djela Najveeg ejha (E-ejhul-ekber) Muhjiddina Ibn
Arebija i Mesnevije Mevlane Delaluddina Rumija.
Ismail Hakki Bursevi najpoznatiji je po Ruhul-bejanu, svom ivotnom
djelu, vietomnom sujskom komentaru asnog Kurana. No, pored
tog djela, autor je oko stotinu i trideset djela, u koja se ubrajaju djela iz
oblasti kuranske egzegeze (tefsr), hadiskih znanosti, tesavvufa, arapskih
jezikoslovnih znanosti, sujske poezije, osnova / metodologije muslimanske jurisprudencije (uslul-qh) i spekulativne teologije (ilmulkelm), te znanstvenih disciplina o pravilnom i melodinom uenju
asnog Kurana (tedvd) i varijanti njegova itanja i uenja (kirat). U
posebnom dijelu ovoga rada u kratkim crtama opisuju se neka njegova
najznaajnija djela. No, veliku veinu radova nismo spomenuli, jer
priroda rada to nije dozvoljavala, ali nismo dopustili da ne navedemo
ona najznaajnija i da ih ukratko opiemo.
Drugo djelo, poslije Ruhul-bejana, koje mu je donijelo slavu jeste
komentar Rumijeve Mesnevije, pod nazivom Ruhul-Mesnevi, odnosno
erhul-Mesnevi.
Osim biobibliografskih podataka o Ismailu Hakkiju i njegovu
tesavvufskom nauavanju, posljednji podnaslov ovoga rada glasi: ejh
Osman Fazli Atpazari duhovni uitelj Ismaila Hakkija. U njemu su izloeni
najvaniji podaci o njegovu uitelju i duhovnom mentoru. Smatrali smo
veoma bitnim opisati linost koja je uvela Ismaila Hakkija, tada gorljivog
mladog tragaoca za i/Istinom u svijet tesavvufa. ejh Osman osoba je
54

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 54

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:34

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

koja je dodatno raspirila plamen ljubavi prema i/Istini u njegovu srcu,

te ga smatramo veoma zaslunim i u ostvarenjima Ismaila Hakkija,
posebno onih na polju nauke i tesavvufa.
2. Crtice iz biograje Ismaila Hakkija
Ismail Hakki Bursevi roen je u mjesecu zul-kade 1063. hidretske
godine (oktobar 1653.) u gradu Ajtos,1 koji danas pripada Bugarskoj, ali
je zbog svog dugogodinjeg boravka u Bursi (16851725) dobio nadimak
Bursevi, pod kojim je ostao najpoznatiji. Pored nadimka Bursevi, u
literaturi se navode i drugi kojima je bio oslovljavan. Nadimak Uskudari
dobio je zbog boravka u Uskudaru.2 Takoer je bio poznat i kao Ismail
Hakki Dilveti zbog pripadnosti dilvetijskom tarikatu.3
1

Bugarski: .

Ali Naml, smail Hakk Bursevi: Celveti eyhi, mfessir, air, slam Ansiklopedisi,
c. XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001, str. 102.

Dilvetijski ogranak /kol/ bajramijskog tarikata nastankom se vee za Muhammeda

Dilvetije Pira Uftadea. Kasnije e ovaj red po Mahmudu Hudaiju biti prozvan kao
i red hudaija (Demal ehaji, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama sa posebnim
osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, Orijentalni institut, Sarajevo, 1986, str. 187).
Kako smo i naglasili, bajramijski tarikat sadri u sebi uenja halvetijskog i
nakibendijskog tarikata. Dilvetijski ogranak bajramijskog tarikata, koji se vee za
spomenutog Pira Uftadea (u. 1580. godine), batini bezglasni zikr (zikr hafi). Bukvalno
su usvojili i dva nakibendijska postulata duhovnoga puta (ima ih svega jedanaest):
nazar ber kadem (ne dizati pogled od vrhova nonih prstiju; ne pridavati panju niemu
osim Allahu; ii svojim putem; govoriti shodno halu u kojem se nalazi; kloniti se tuih
poslova); halvet der endumen (boravkom meu ljudima biti nutrinom, srcem i milju
s Allahom; ispuniti se zikrom). Dilvetije su se nakon smrti ejha Hudaija podijelile
na etiri vrste: selamije, hakkijje (po Ismailu Hakkiju), fenaijje i haimijje. Dilvetije
duhovne putnike dijele na tri grupe: a) poetnike koji moraju permanentno razmiljati
o sljedeem: la mabude illallah (samo je Allah dostojan oboavanja), b) duhovne
putnike na srednjem stepenu koji su zadueni proniknuti u tajnu: la maqsude illallah
(nema eljenog osim Allaha), c) trea skupina zaduena je kontempliranjem o: la
mahbube illallah (nema voljenog osim Allaha) (Dilaver Selvi: Ko moe biti ejh, prijevod s turskog: Abdulaziz Rizvi, UG Samarkand, Sarajevo, 2008, str. 53; Hasan K.
Yilmaz: Celvetiyye, slam Ansiklopedisi, sv. VII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 1993,
str. 273274). Pokuat emo rekonstruirati, na osnovu naih dosadanjih istraivanja,
silsilu dilvetijskog tarikata Ismaila Hakkija: Ismail Hakki - Osman Fazli - Zakirzade
Abdullah - (veoma kratko bio murid Hudaijeva halife Sali Ibrahima) - (?) Hudaji Muslihudin Halveti (prvi ejh) - Muhjidin Uftade Dilveti (drugi ejh koji ga je ovlastio
idazetom na irad) Hizir-dede - Akbijik Sultan - Hadi Bajram Veli Somundu-baba
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 55

55

22.7.2015 17:45:35

DENAN HASI

Njegov otac Mustafa roen je u istanbulskom kvartu Aksaraj, gdje

je i odrastao. Aksaraj je napustio najvjerovatnije 1652. godine, te se
preselio u grad Ajtos. Ismail Hakki izgubio je majku u sedmoj godini,
te se o njemu poela starati nena.4
U to vrijeme u Ajtosu je ivio i djelovao dilvetijski ejh Ahmed-efendija, halifa5 tada znamenitog dilvetijskog ejha Atpazari Osmana
Fazlija.6 Ismail Hakki pohaao je asove arapskog jezika kod ejha
Ahmeda, te mu se tako ukazala prilika da upozna ejha sejjida7 Abdulbaki-efendiju, koji je bio porijeklom iz Jedrena. On je takoer bio
Hamid Veli (preko oca emsudin Musaa ostvario dodir s eburijskom tesavvufskom
tradicijom; boravio je nakratko i u Siriji kod ejha adija Rumija Nakija Bistamija;
od njega je naslijedio nakibendjijsku i bistamijsku tesavvufsku tradiciju; prema
aktuelnom muftiji Ankare, akademiku Mefailu Hizliju, Somundu-baba zaetnik
je bistamijske tesavvufske tradicije na podruju Osmanske imperije, koju je prenio
na svoje uenike, a oni su je dalje prenosili i irili /Mefail Hzl, Somuncu baba, U.
. lahiyat Fakltesi Dergisi, Bursa, 1987, 2/2, str. 270/) - Alaudin Erdebili - Sadrudin
Erdebili - Safijudin Erdebili (pir safevijskog tarikata; koji je od ejha Ibrahima Gelanija
naslijedio zikr sedam ismova: La ilahe illallah, Allah, Hu, El-Hakk, El-Hajj, El-Kajjum,
El-Kahhar: i zikr pet ismova: El-Vehhab, El-Fettah, El-Vahid, El-Ehad, Es-Samed. Prvu
vrstu zikra naslijedio je i pir Omer Halveti preko Ahi Muhammeda, halife Ibrahima
Gejlanija) - Ibrahim b. Ruan Zahid Gejlani (jedan od njegovih halifa bio je Ahi
Muhammed Halveti duhovni uitelj i amida Zahirudina Omera Halvetija, pira
halvetijskog tarikata. Navodi se da je Ibrahim Zahid Gejlani bio povezan i sa emsom
Tabrizijem) - Demaluddin Tabrizi (bio uenik sljedeih ejhova: ihabudin Mahmuda,
Ruknudina Sudasija, Kutbudina Ebhurija /pir ebhurijskog kola suhraverdijskog
tarikata/, a preko potonjeg vee se za Ebu Nediba Suhraverdija; takoer, i preko
Sadija iz iraza vee se za Suhraverdija, od Suhraverdija, preko Dunejda Bagdadija
i Hasana Basrija zavrava s hazreti Alijom, radijallahu anhu) - preko Suhraverdija se
vee i za Ahmeda Gazalija, a hazreti Ahmed Gazali uio je pred slavnim ejhovima:
Ebu Bekrom Nesadom i Ebu Alijem, iji su uitelji bili: Ebul-Kasim Kuejri, Ebul-Hasan Harkani i Ebul-Kasim Durdani (ovdje nismo naveli izvore, iz razloga to
smo konsultirali preko deset bibliografskih jedinica na turskom jeziku. Smatramo da
bi njihovo navoenje nepotrebno opteretilo rad. Iznijeli smo podatke do kojih smo
dosad doli, tako da ova tema i dalje ostaje otvorena za istraivanje).
4

Ali Naml, op. cit., str. 102.

Nasljednik ili zastupnik ejha u tesavvufu.

Pogledaj vie u podnaslovu ovog rada: ejh Osman Fazli Atpazari duhovni uitelj
Ismaila Hakkija.
7

Oznaka sejjid stavlja se ispred imen potomaka Muhammedova, alejhis-selam, unuka,

hazreti Husejna, radijallahu anhu. Uzgred reeno, oznaka erif stavlja se ispred imen
potomaka drugog Poslanikova, alejhis-selam, unuka hazreti Hasana, radijallahu anhu.
56

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 56

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:35

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

jedan od halifa ejha Osmana Fazlija. Tu je priliku iskoristio, te se 1074.

hidretske godine (1664.) u drutvu sejjida Abdulbakija seli za Jedren, s
ciljem naunog usavravanja. Tu je dobio priliku da se, pored islamskih
nauka, usavri u podruju kaligraje (hsn-i hat). Najvie je vremena
proveo studirajui muslimansku jurisprudenciju (qh) i spekulativnu
teologiju (ilmul-kelm) pred jednim od halifa ejha Osmana Fazlija.8
Po okonanju studija u Jedrenu, sejjid Abdulbaki ocijenio je da
je pogodno vrijeme da otpremi Ismaila Hakkija za Istanbul, kako bi
mogao upoznati ejha Osmana Fazlija i neposredno od njega preuzeti
tesavvufski nauk. U mjesecu rebiul-evvelu 1083. hidretske godine (juli
1672.) stigao je u Istanbul. Istog mjeseca upoznao je ejha Osmana Fazlija
i postao njegov murid.9 Pored tesavvufskog nauka, pred svojim ejhom
Ismail Hakki izuavao je muslimansko nasljedno pravo (ilmul-ferid)
i muslimansku spekulativnu teologiju (ilmul-kelm). Takoer, pred
svojim muridom10 izuavao je djelo El-Mutavvel imama Taftezanija,11 i
djelo Tenkihul-usul iz osnova muslimanske jurisprudencije (uslul-qh)
od Sadrueria Ubejdullaha el-Buharija (u. 1346/1347). U Istanbulu je
studirao i tedvid (znanstvena disciplina o pravilnom i melodinom
uenju Kurana), te perzijski jezik.
Po proteku pune tri godine od dolaska u Istanbul, Ismail Hakki
dobio je dozvolu od svoga ejha Osmana da se povue u halvet 12 u
Zejrek-damiju. Po isteku devedesetodnevne osamljenosti, Ismail
Hakki dobio je novi zadatak od ejha: sluenje drugih dervia (hizmet).
Nakon to je uspjeno savladao i taj zadatak te ispunio oekivanja ejha,
8

Ali Naml, op. cit., str. 102.

Kandidat dervikog reda; pristalica, sljedbenik jednog ejha (Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966, str. 475).

10

Murid u tesavvufu oznaava ejha duhovnog uitelja / mentora kojeg prihvati

murid s ciljem da ga on vodi ka spoznaji dragog Boga i skrivenih istina vjere za kojima
se treba tragati.

11

Perzijanac Saduddin Mesud b. Omer b. Abdullah et-Taftezani el-Hanefi (13221390)

istaknuti je muslimanski uenjak u oblastima egzegeze Kurana (tefsir), hadisa
(poslanika tradicija), logika, spekulativna teologija (ilmul-kelam), lingvistike arapskog
jezika, retorike i openito muslimanske teologije. Napisao je mnogo djela iz navedenih
oblasti. Djelo El-Mutavvel pripada oblasti retorike.
12

Halvet je povremeno osamljivanje koje prakticiraju dervii. Trajanje osamljivanja

odreuje ejh. Halvet je jedan od temeljnih principa halvetijskog tarikata iji je osniva
ejh Omer el-Halveti (u. 1397).
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 57

57

22.7.2015 17:45:35

DENAN HASI

nagraen je time to mu je ukazana ast da se u prisustvu ejha Osmana

povremeno obraa drugim derviima u tekiji kratkim predavanjima
koja su imala podsticajni karakter. Godine 1675. ejh ga je imenovao
svojim zastupnikom halifom, te poslao u Skoplje u ulozi misionara.13
Godinu dana poslije, dakle 1676. dok je jo boravio u Skoplju, oenio
se kerkom ejha Mustafe Uakija. Nakon estogodinjeg boravka u
Skoplju, ponovno po naredbi ejha Osmana Fazlija seli se u Koprulu
(Kprl), tj. dananji grad Veles14 u Makedoniji, gdje se zadrao 14
mjeseci, a nakon toga se seli u Strumicu.15 ejh Osman pozvao ga je iz
Strumice da bude njegov musar u Jedrenu. ejhu je u goste stigao 1685.
godine, te se zadrao puna tri mjeseca koja je posvetio izuavanju djela
Fususul-Hikem Najveeg ejha Ibn Arebija. Spomenuto djelo izuavao
je uz mentorstvo ejha Osmana.16
Odredbom Uzvienog Allaha mjeseca maja 1685. godine halifa ejha
Osmana Fazlija u Bursi, ejh Sunullah-efendija je umro. Na njegovo
mjesto ejhom je imenovan Ismail Hakki. U Bursi je i ostao do kraja
svoga ivota. Umro je 1725. godine i pokopan u haremu svoje damije.
Njegov ivot koji je vodio veoma skromno, bio je posve posveen potrazi
za spoznajom Uzvienog Allaha i Njegovu zadovoljstvu, te nauci, a sami
njegovi postupci slijedili su savjete upuene drugima, to nam kazuje
da je spadao meu one islamske uenjake iji govor i djela nisu bili u
diskrepanciji (lim mil).
Mjeseca jula 1685. godine, po preporuci svoga ejha, ejh Ismail
Hakki poeo je s tumaenjem asnoga Kurana u Ulu-damiji. Njegova
predavanja posveena tumaenju Kurana bila su posebno zanimljiva
vjernikome auditoriju, jer su bila proeta izlaganjem dubljih smislova
Boije Knjige, a koja su bila produkt duhovnog kapaciteta samog
tumaa Ismaila Hakkija. Nerijetko je proimao predavanja prelijepim
stihovima iz sujske poezije napisane na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Svi ti stihovi imali su podsticajnu narav, tj. podii nivo
ljubavi i svijesti o Bogu u vjernicima koji su sluali to tumaenje.17 Ova
13

Ali Naml, op. cit., str. 102.

14

Makedonski: .

15

Makedonski: ; turski: Ustrumcu.

16

Ali Naml, op. cit., str. 103.

17

M. Murat Yurtsever, smail Hakk Bursevi: Edebi Yn, slam Ansiklopedisi, c.

58

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 58

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:36

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

predavanja ejh Ismail Hakki zavrio je 1705. godine. Svako predavanje

imao je obiaj ispisivati na arapskome jeziku, te ih je spomenute godine
sabrao u jednu cjelinu koju je nazvao Ruhul-bejan fi tefsiril-Kuran.18
U Bursi, u kvartu Tuzpazari, i danas se nalazi tekija ejha Ismaila
Hakkija. Danas je ona poznata po sljedeim nazivima: Hikmetizade
dergah, Sirrijeva zavija, Hanikah Ismaila Hakkija, ili tekija Ismaila
Hakkija.19 Ova tekija izgraena je odmah po njegovu dolasku u Bursu.
Bio je to zapravo vie kao jedan kompleks koji je sadravao pored
damije, ilehanu,20 semahanu21 i musafirhanu.22 Do danas je ouvana
jedino ilehana, jedna esma i skromno turbe ejha Ismaila Hakkija koje
je podignuto 1900. godine. Dotad, njegov mezar bio je u zaputenom i
neurednom stanju.23
3. Tesavvufska nauavanja Ismaila Hakkija
Osmanska imperija naslijedila je mnogo seldukih institucija koje
je inkonponirala u sebe. Meu tim institucijama nalazimo svakako
i medrese vjerske obrazovne institucije. Sami Selduci njegovali
su tesavvufski nauk u svojim medresama, te su bili veliki poklonici
nauavanja ejha Ibn Arebija.24 Turci Osmanlije posredstvom Selduka
XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001, str. 107.
18

(Ali Naml, op. cit., str. 104). U prijevodu naziv komentara glasi: Duh objanjenja u
egzegezi Kurana.

19

M. Murat Yurtsever, smail Hakk Tekkesi, slam Ansiklopedisi, c. XXIII, Trkiye

Diyanet Vakf, stanbul, 2001., str. 110.
20

Mala zatamnjena, prizemna ili podzemna prostorija, u kojoj dervii provode

odreeno vrijeme u izolaciji tokom koje se okupiraju razmiljanjem najee o
Uzvienom Allahu. Najverovatnije da je sam pojam nastao od perzijskih rijei gil (,
ilovaa) i hane (kua, ).

21

Prostorija u tekiji izriito namijenjena obavljanju dervikih obreda (A. kalji, op.
cit., str. 558).

22

Kua ili prostorija specijalno odreena za putnike-namjernike u kojoj dobivaju

potpuno besplatno hranu i konaite (A. kalji, op. cit., str. 476).

23

M. Murat Yurtsever: smail Hakk Tekkesi, str. 111.

24

ejh Ibn Arebi na putu u Mekku upoznao se s hadijama iz Konje i Malatije. U

periodu od 1204. do 1230, dok je boravio u anadolskim gradovima: Malatji, Konji, Aksaraju i Sivasu, stekao je blagonaklonost seldukog sultana Gijasuddina Kejkavusa.
Narednih godina ejh Ibn Arebi putovao je u Kuds, Kairo i Mekku. U Konju se vratio

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 59

59

22.7.2015 17:45:36

DENAN HASI

nastavili su tradiciju njegovanja nauka Ibn Arebija, koji je s pravom

ponio titulu Najveeg ejha (E-ejhul-ekber).
Prva medresa u Osmanskoj imperiji podignuta je 1331. godine u
Izniku. Njen najpoznatiji uitelj bio je Davud Kajseri, istovremeno poznat
i kao promotor djela i tesavvufskog nauavanja ejha Ibn Arebija. Svoju
ljubav prema tesavvufu openito, a prema Najveem ejhu Ibn Arebiju
posebno, dokazao je komentarom na njegovo djelo Fususul-hikem.25
Ta tradicija njegovanja nauka Ibn Arebija bila je prenesena i do
vremena u kojem je ivio ejh Ismail Hakki Bursevi.26 Smatrao je da se
islam u potpunosti moe shvatiti tek kada ga uporedo razumijevamo iz
njegovih egzoterikih izvora (zahiri kaynaklar) u koje spada prvenstveno Boija objava (wahy) i ezoterikih izvora (batini kaynaklar) koji je
ustvari boansko nadahnue ili otkrovenje (ilham, ilm-i ledunni, kef). Do
boanskog nadahnua stie se putem injenja dobrih djela (amel-i salih)
i permanentnom svijeu o Uzvienom Allahu koja potie na klonjenje
loega i prezrenoga (taqw). Takoer, pod utjecajem Najveeg ejha Ibn
Arebija ejh Ismail Hakki razumijevao je i imena i svojstva Uzvienog
Allaha. Smatrao je da osoba koja je kroila na duhovni put posebno, a
i svaki drugi vjernik praktiar openito, moraju neprestano spominjati
imena Uzvienoga Allaha i o njima razmiljati, jer itav svijet opstaje na
temeljima tih imena, te se ona daju proitati u svakome kutku svemira.
Prema njegovu miljenju, vjernici su duni uloiti enormni trud da dospiju do sutinske spoznaje Allahovih imena, te usvojiti njihove poruke
i njima se okititi. Najsavreniji vjernik po njemu je onaj ko dospije do
spoznaje da je jedino to postoji, zapravo Uzvieni Allah (la mewdde
illa Allah), a to je ustvari sama sutina Boije jednoe (tewhd). Osobe
koje dospiju do te spoznaje, uviaju da njihovo postojanje nije nita
drugo do li iluzija, a da je sutinsko istinsko postojanje i istinski ivot
samo Ahiret.27
1209/1210. Iste godine u tom gradu napisao je svoje djelo Risaletul-envar. Na irenje
uenja Ibn Arebija utjecala su djela koja je napisao njegov najznaajniji uenik, Sadruddin Konjavi. (Vidjeti vie u: Ekmeleddin hsanolu, Osmanlije i nauka, prijevod
s turskog: Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006, str. 99100).
25

Seyyed Hossein Nasr, ivi sufizam, Naunoistraivaki insitut Ibn Sina, Sarajevo,
2004, str. 145.
26

Y. . Yavuz C. Karda, smail Hakk Bursevi: Itikadi Grleri, slam Ansiklopedisi,

c. XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001, str. 108.

27

Ibid., str. 109.

60

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 60

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:36

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

to se tie uenja o Allahovoj jednoi (tewhd), ejh Ismail Hakki

razlikuje tri razine tevhida: la ilahe illa Hu, la ilahe illa Ente i la ilahe illa Ene.
Pod prvom je podrazumijevao da svaka osoba koja eli spoznati Dragog
Boga, mora ustremiti svoja osjetila i razmiljanja da sve to postoji jeste
dar Boga, te da sve opstoji svjedoei Njegova lijepa imena i svojstva.
Druga razina tevhida jeste stizanje do takvog poloaja da ovjek osjeti
kako Uzvieni Allah djeluje u svijetu, te da spozna svoju permanentnu
ovisnost o Njemu Jedinome. Ova razina nije potpuna, jer traga Istine
jo uvijek osjeti prisutnost svoga ja, koje apsolutno mora ieznuti.
Trea razina jeste i posljednja, a ona podrazumijeva da vjernik u svemu
vidi Boije postojanje, te da osjea kao da Uzvieni Allah govori: Ja sam
jedini Bog i jedini Ja opstojim, a to znai ponitavanje sebe u tevhidu.28
Do ovih razina ponajprije se stie veui srce za blagoslovljenoga
poslanika Muhammeda, alejhis-selam, koji je posjedovao najsavreniju
i najpotpuniju spoznaju Uzvienog Allaha, jer je njegovo srce u svakom
trenutku bilo okrenuto ka Allahu, a to bi svaki vjernik morao izgraivati
kod sebe. Svaki vjernik koji prihvati vjerska naela i pone ih prakticirati
stupa u skupinu Allahovih prijatelja, jer slovom Kurana reeno je da su
svi vjernici Allahovi prijatelji (Kuran, II: 257), ali to predstavlja najnii
stepen evlijaluka, dok je najvii fenaluk koji podrazumijeva ieznue
jastva i spoznaju da jedino Bog opstoji (beq). Slanje evlija, kojim Uzvieni
Allah ostvaruje komunikaciju sa stvorenjima, i razumski je shvatljivo jer
ljudima su potrebni savreni uitelji koji e ih voditi spoznaji Allaha, te
posredstvom kojih Allah uva svijet.29
ejh Ismail Hakki mnogo je insistirao na izuavanju ivota i djela
blagoslovljenoga poslanika Muhammeda, alejhis-selam, jer sve ostale
vjerovjesnike i poslanike Uzvieni Allah slao je kako bi navjetavali njegov dolazak i pripremali svijet za njegovo poslanstvo. On sam predstavlja
krunu Allahova stvaranja, jer je njemu jedinome bila data sva punina
Allahovih rijei. Pored toga, on je bio najbolji primjer oitovanja (mazhar)
28

Zanimljiva je injenica da je i imam Gazali smatrao da je najvii stepen tevhida

da ovjek u svemu postojeem vidi samo Uzvienog Allaha, a to predstavlja tevhid
iskrenih vjernika koji su doivjeli utrnue u tevhidu (el-fena fi t-tewhid), jer ovjek
kada vidi samo Jednoga, to znai da ne vidi ni samoga sebe; a ako ne vidi sebe, to
znai da je uronio u tevhid, tj. ponitio je samoga sebe u tevhidu. (Vie: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali: Ihja ulmid-dn (Preporod islamskih nauka), tom VII, Libris,
Sarajevo, 2005, str. 637).

29

Vie: Y. . Yavuz C. Karda, op. cit., str. 109; Dilaver Selvi, op. cit, str. 115.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 61

61

22.7.2015 17:45:36

DENAN HASI

imena i svojstava Uzvienoga Allaha.30

Od svojih ejhova, ije duhovne genealogije seu do Aziza Mahmuda
Hudaija, a od njega do ejha Bajrama Velija eponima bajramijskog
tarikata, naslijedio je i uenje o jedinstvu bitka (vahdetul-vudd) iji
je ustanovitelj Najvei ejh Ibn Arebi. Divan ejha Mahmuda Hudaija
(Divan- Ilahiyyat) najjasnije je odrazio njegovo poimanje jedinstva bitka
u granicama erijata. Takvo poimanje naslijedio je i ejh Ismail Hakki
kojeg pojedini autoriteti izjednaavaju sa ejhom Ibn Arebijem zbog
njegova doprinosa tesavvufskoj misli. Ideje o jedinstvu bitka mogu
se pronai na mnogim mjestima u njegovu magnum opusu opsenom
komentaru Kurana, nazvanom Ruhul-bejan.31
Pored spomenutih suja: Ibn Arebija, Sadruddina Konjavija, Mahmuda Hudaija, Osmana Fazlija, koji su ostvarili veliki utjecaj na Ismaila
Hakkija, u njegovim djelima zapaa se i utjecaj Mevlane Delaluddina
Rumija (12071273), naroito njegove Mesnevije, koju je esto citirao na
stranicama svoga komentara Kurana.32 Na stranicama njegovih djela
vidljiv je i zapaen utjecaj djela ejha Ebu Lejsa Semerkandija, imama
Gazalija i drugih tesavvufskih prvaka.
4. Djela Ismaila Hakkija
U literaturi nailazimo na podatak da je Ismail Hakki autor preko
stotinu djela. Prema istraivau Sakibu Jildizu, on je autor stotinu
dvadeset i sedam djela, mada ni ovaj podatak nije sasvim pouzdan.33
ejh Ismail Hakki veinu svojih djela napisao je na osmanskom
turskom, dok je oko etrdeset djela napisao na arapskom jeziku. Sva
njegova djela proeta su poezijom i stihovima koje je preuzimao od
drugih sujskih ili divanskih pjesnika, nerijetko ne navodei njihove
izvore.

30

Y. . Yavuz C. Karda, op. cit., str. 109.

31

Ahmet Y. Ocak, Osmanska misao (XIVXVIII stoljee), Historija Osmanske drave

i civilizacije, vol. II, prireiva: Ekmeleddin hsanolu, Orijentalni institut IRCICA,
Sarajevo, 2008, str. 343.

32

M. Necmettin Bardak, smail Hakk Bursevinin Musa-Hzr Kssas Yorumunun

lim-Marifet Uygunluu Andan Deerlerdinmesi, Ilahiyat Fakltesi Dergisi, Sleyman Demirel niversitesi, say 5, 1998, str. 81.
33

Ali Naml, op. cit., str. 104.

62

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 62

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:37

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

Njemu samome pripisuje se autorstvo izmeu 70 i 100 hiljada

distiha bejtova.34
U narednim redovima navest emo neka njegova najvanija djela
i ukratko se osvrnuti na njih.
4.1. Rhul-bejn tefsril-Kurn (Duh objanjenja u egzegezi
Kurana)

Djelo je, kako smo i ranije rekli, nastalo kao plod autorova tumaenja Kurana u Ulu-damiji u Bursi, u periodu od 1685. do 1705. godine.
Mada je njegov puni naziv Ruhul-bejan fi tefsiril-Kuran, poznatiji je kao
Ruhul-bejan. Ovo djelo predstavlja jedan od najvrednijih tefsira sujske
provenijencije. Napisan je na arapskom jeziku.
Poznato je da se sujski tefsiri svrstavaju u dvije kategorije: spekulativni sujski tefsir (et-tefsr es-sfi en-nazari) i aluzivni prelijevajui
sujski tefsir (et-tefsr es-sfi el-iri ev el-fejdi).35 Spekulativni sujski tefsir
zasniva se na uvjetovanom, sistematskom izuavanju kuranskog teksta
uspostavljenom metodologijom. Predstavnik ove vrste sujskog tefsira s
ciljem izuava kuranski tekst da bi otkrio i pronaao unutarnja, skrivena
znaenja svetog kuranskog teksta. Jedan od glavnih predstavnika ove
vrste tefsira zasigurno je ejh Ismail Hakki.36
U djelu Ruhul-bejan zapaa se tzv. paralelizam (tatbiq) u tumaenju
Kurana. Paralelizam u tumaenju Kurana podrazumijeva da sujski
komentator u svome tumaenju Kurana istodobno iznosi uz skriveno
(btin), i takozvano vanjsko znaenje (zhir) za kojim se ne traga,
ve se ono samo nadaje. Pored toga, Ruhul-bejan obiluje stihovima iz
sujske poezije, a naroito iz Rumijeve Mesnevije. Ismail Hakki u svoj
tefsir unosio je i miljenja prethodnih suja i komentatora Kurana
iz njihovih redova, te hadise poslanika Muhammeda, alejhis-selam.
Nerijetko nailazimo i na povode objave ajeta. Takoer, komentar sadrava i mnotvo pojedinosti iz historije islama, napose iz perioda prve
etverice halifa. ejh Ismail Hakki u svom komentaru Kurana bavio se i
34

Ibid.

35

Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Tefsir ve l-mufessirun, vol. II, Mektebetu l-Vehb,

Al-Qahira, s. a., str. 381.
36

Denan Hasi, Tumaenje Kurana u Mesneviji, Godinjak, Medlis islamske

zajednice Tuzla, IV/2013, br. 4, str. 7587.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 63

63

22.7.2015 17:45:37

DENAN HASI

pojedinim politikim i religijskim grupacijama koje su se javljale unutar

islama, analizirajui, ili pak kritizirajui njihove stavove. Na stranicama
Ruhul-bejana, tanije u komentaru 103. i 104. ajeta sure El-Kehf (Peina),37
on kritizira haridije,38 ukazujui na pogubnosti njihova uvjerenja i
neispravnost samoga pravca.39
4.1.2. Ostali poznati radovi ejha Ismaila iz oblasti tefsira40
ejh Ismail Hakki ostao je poznat zahvaljujui svome magnum
opusu Ruhul-bejanu. No, to ne znai da ostala njegova djela openito,
a ovdje iz oblasti tefsira posebno, nisu vrijedna i cijenjena u naunim
krugovima. Djela koja navodimo predstavljaju veliki doprinos tefsirskoj
nauci. Mi se neemo truditi navesti sva njegova djela iz navedene oblasti,
ve samo ona obimnija i poznatija irim naunim krugovima: Talika ala
evaili tefsiril-Bejdavi;41 erh ala tefsiri duzil-ahir lil-Kadil-Bejdavi; Tefsir-i
suretil-Fatiha; Tefsiru Amener-Resul, Tefsiru suretil-Asr; Tefsiru suretizZelzele; Levaih teteallek bi badil-ajat vel-ehadis; Kitabul-mirat li hahaiki
badil-ehadis vel-ajat.42
4.2. Rhul-Mesnevi erhul-Mesnevi (Duh Mesnevije Tuma Mesnevije)43

Ovo djelo predstavlja komentar prvih 748 bejtova iz Rumijeve

Mesnevije. U komentaru ejh Ismail Hakki izvrio je i valorizaciju ajeta
37

Reci: Hoete li da vam kaemo ija djela nee nikako priznata biti, iji e trud u
ivotu na ovom svijetu uzaludan biti, a koji e misliti da je dobro ono to rade?
(Kuran, XVIII: 103104 prijevod Besima Korkuta).
38

Haridije su jedna od najranijih sekti u islamu. Prema njima, poinilac velikog

grijeha nee biti spaen na Ahiretu.

39

Adem Apak, smail Hakk Bursevinin Ruhu-l-Bejanda Islam Tarihi lk Dnem

Hadisleri ve Siyasi-tikadi Frkalar Hakkndaki Grleri, Uluda niversitesi lahiyat
Fakltesi Dergisi, cilt 11 sayi 2, 2002, str. 160.
40

Egzegeza Kurana.

41

Prijepis djela se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-680.

42

Ali Naml, op. cit., str. 104.

43

Na ovaj komentar Mesnevije ukazao je i rahmetli hafiz Halid Hadimuli u predgovoru prijevoda prvog toma Mesnevije koji je sainio rahmetli ejh Fejzulah Hadibajri
(Halid Hadimuli, Prijevodi i komentari Mesnevije, Delaluddin Rumi: Mesnevija
1, II izd., Ljiljan, Sarajevo, 2000, str. 9).
64

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 64

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:37

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

i hadisa spomenutih u tih 748 bejtova. Prema djelu Rhul-Mesnevi,44 u

tim bejtovima utkano je 243 hadisa Muhammeda, alejhis-selam.
Inae, Ismail Hakki bio je na glasu u svoje vrijeme kao vrsni
poznavalac hadisa blagoslovljenoga poslanika Muhammeda, alejhis-selam. Takoer je i njegov ejh Osman Fazli bio izuzetni poznavalac
hadisa. Djelo Rhul-Mesnevi zavreno je 10. rebiul-evvela 1116. godine,
odnosno 13. 07. 1704. godine. tampano je u dva toma. Prvi tom prvi put
tampan je 1868, a drugi 1870. godine.45
4.2.1. Ostala djela iz tesavvufa
Rhul-Mesnevi ili pod drugim nazivom erhul-Mesnevi jeste
najpoznatije djelo ejha Ismaila Hakkija iz oblasti tesavvufa.
Ostala djela samo emo taksativno navesti u sljedeim redovima,
bez ulaenja u njihovu sadrinu i detaljnog opisivanja: erhul-Muhammedijje;46 Tamamul-fejz babir-ridal;47 Silsilename-i delvetijje;
Kitabul-hitab;48 Kitabun-nedat;49 erhul-Usulil-aere;50 Tuhfe-i redebijje;
44

Prijepis djela se nalazi u GHB u Sarajevu: R-255 (L. 112b) (radi se o fragmentu iz djela).

45

smail Gle, smail Hakk Bursevinin Ruhu l-Mesnevisinde geen hadisler zerine
bir deerlendirme, Mevlana Aratrmalar Dergisi, I/1, Mays 2007, str. 122, 126.

46

Komentar na ovo djelo pod nazivom: Ferahur-rh f erhi Muhammedijje nalazi se u

GHB u Sarajevu: R-255 (L. 112a; L. 112b; L. 142b; L. 145a-146b).

47

Prijepis djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-6767; R-927.

48

Prijepis djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-5950 (L. 1b-15b).

49

Prijepis djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-5950 (L. 22b52a).
50

Komentar na djelo El-Usulul-aere ejha Nedmuddina Kubre (u. 1221.), eponima

kubravijskog tarikata, koje se odnosi na deset postulata duhovnog puta (sejr-i suluk)
koji su plod njegova tesavvufskog nauavanja (usp. Ali Naml, op. cit., str. 104). Tih
deset principa jesu: pokajanje (tewba), neovisnost o materijalnim dobrima i skromnost (zuhd), permanentno oslanjanje na Uzvienog Allaha (tewekkul), zadovoljstvo
odredbom, sudbinom te onim to se ima (qanaa), povlaenje / izbjegavanje dodira sa
svijetom (uzla), permanentno spominjanje Uzvienog Allaha (zikr), srano stremljenje
Uzvienom Allahu (tewedduh ilallah), strpljivost (sabr), osobno nadziranje (muraqaba)
i zadovoljstvo (rida) (vie: Rusmir adi: Najm al-Din Kubra i derviki red kubrawija,
Znakovi vremena, Naunoistraivaki institut Ibn Sina u Sarajevu, vol. XIII, br. 48/49,
ljeto-jesen 2010, str. 265).
Prijepis djela erh Pend-i Attar nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu:
R-5781.
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 65

65

22.7.2015 17:45:37

DENAN HASI

Risale-i erhi esmai seba;51 Risale-i Nefesu Rahman; Risaletul-hadarat; Kenz-i

Mah; Kitabu huddettil-baliga;52 Tuhfe-i ismailijje;53 Tuhfe-i bahrijje; Tuhfe-i
halilijje; Risale-i husejnijje; Sulukul-muluk;54 Tuhfe-i hasekijje;55 Kitabus-suluk;
erhu ebjati Fusus;56 Tuhfe-i umerijje;57 erh Pend-i Attar;58 Risale-i behaijje;59
Vesiletul-meram;60 erh-i Salavati Ibn Mei;61 Medmuatul-esrar;62 Esile-i
ejh Misri; Kitabul-fasl l-esrar; Mediul-beir li edlit-tebir; Esrarul-huruf;
51

Ova knjiga veoma je vana za halvetijski i dilvetijski tarikat, jer se u njoj analiziraju
slijedei zikrovi: la ilahe illallah, Allah, Hu, Hakk, Kajjum, Kahhar (Ali Naml, op. cit.,
str. 105). Ovi zikrovi ine osnovu zikra u halvetijskom i dilvetijskom tarikatu.

52

Prijepis ovog djela uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-5775 (L.
52b-99b).
53

Prijepis ovog djela uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-4471.

54

Djelo je poznato i pod nazivom Tuhfe-i alijje. U njemu su protumaene neke dove
hazreti Alije, radijallahu anhu.
55

Prijepis ovog djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-5775 (L.
38b-46b), R-4904
56

U djelu su protumaeni stihovi navedeni u poglavlju o Ishaku, alejhis-selam, iz

djela Fususul-hikem ejha Ibn Arebija.

57

Prijepis ovog djela uva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-5775 (L.
8a-38b).

58

Prijepis ovog djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: R-391.

59

ejh Ismail ovo djelo savjeta i uputa posvetio je svom sinu Mehmedu Behauddinu.

60

Djelo govori o ejhu Dunejdu Bagdadiju i osam uvjeta ispravnosti halveta, koje
je ejh uveo.

61

Meiija salavat poznati je salavat, naroito unutar azilijskog tarikata. Ovaj salavat produkt je nadahnua ejha erifa Ebu Muhammeda Abdusselama Ibn Meia
el-Hasenija (u. 1228.), duhovnog uitelja ejha erifa Ebul-Hasena Alija e-azilija
el-Hasenija (11971258), eponima azilijskog tarikata.
62

Djelo govori o nauavanjima Ibn Arebija, Sadruddina Konjavija, Osmana Fazlija i

arihu-l-Fususa Abdullaha Bonjaka, koji se proslavio svojim komentarom Fususul-hikema, pod nazivom: Tedelijjatu araisil Fusus fi minessati hikemil-Fusus. Zbog ovog
komentara dobio je veoma sugestivan nadimak: arihul-Fusus (Komentator Dragulja
poslanike mudrosti). Hadi Halifa u Kefuz-zununu kae da je ovo moda najbolji komentar uope. Prvotno je bio napisan na turskom, a zatim, kada se komentar prouo
u arapskom svijetu, autor ga je napisao i na arapskom (Ismet Buatli, Studije o sljedbenicima knjige, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2007, str. 166). Abdullah Bonjak zasluan
je i za prezentaciju melamijsko-bajramijske tesavvufske tradicije u arapskoj regiji
sve do Arabije. (D. ehaji, op. cit., str. 190).
66

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 66

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:37

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

Hakaikul-huruf; Kitabu zubdetil-mekal; Mekalat-i ejh Ismail Hakki.63

Pored navedenih, ejh Ismail Hakki potpisnik je i mnogo drugih
djela koja mi nismo ovdje naveli iz razloga to nisu toliko poznata meu
irom italakom publikom.
4.3. Djela iz hadiskih znanosti

ejh Ismail Hakki, kako smo i ranije kazali, bio je veliki poznavalac
hadisa i njegovih znanstvenih disciplina. Hadise je tumaio na slian
nain kao i kuranske ajete, tragajui za njihovim dubljim smislom i
unutranjim (btin) znaenjem, jer je poslanik Muhammed, alejhis-selam, darovan puninom svih boanskih rijei (devmiul-kelim),64 te
kao to Boije rijei imaju svoje unutranje znaenje, tako ga posjeduju
i hadisi. Zanimljiv je primjer njegova tumaenja hadisa: Gornja ruka
bolja je od donje (Buhari i Muslim).65 U tumaenju predmetnog hadisa
on odstupa od ustaljenog tumaenja veine komentatora, da je ruka
koja udjeljuje milostinju bolja od ruke koja je prima, ve kae da je
pravi smisao hadisa u tome da je siromahova ruka ona gornja, a
bogataeva ona donja. U osvrtu na navedeno tumaenje znameniti
uenjak i ejh azilijskog tarikata Ahmed Fethullah Dami veli da je
ejh Ismail Hakki razumijevao hadis na nain da je siromah raison
detre nagrade bogataa, jer ukoliko ne bi bilo siromaha, bogatai ne bi
imali naina da putem milostinje oiste svoje imetke. Ruka siromaha
sredstvo je kojim bogata postie zadovoljstvo Uzvienog Allaha i Njegovu nagradu; a sve ono to vodi Allahovom zadovoljstvu jeste samim
time i najasnije, jer zadovoljstvo Uzvienog Allaha krajnji je cilj koji
svi vjernici trebaju nastojati postii. Ovakvo vienje hadisa trebalo bi
uroditi kod vjernika plodom blagog i potovanja punog odnosa spram
63

Ali Naml, op. cit., str. 105; M. Murat Yurtsever, smail Hakk Bursevi: Edebi Yn,
str. 108.

64

O Muhammedovu, alejhis-selam, posjedovanju punine svih boanskih rijei vidjeti

vie u: Reid Hafizovi, Teoloki traktati 1: O naelima islamske vjere, Bemust, Zenica,
1996, str. 158.
65

Shodno vanjskom znaenju, a prema veini komentatora, ovaj hadis ima znaenje
da je bolja ruka bogataa od ruke siromaha, jer bogata sputa milostinju odozgo
(stoga je njegova ruka gornja) u ruku siromaha koja je dolje ispruena (stoga je ona
donja) (O ovome pogledati vie u: Ahmed Fethullah Dami: Sevnih qalbijje, vol. II,
Dru l-Gazl, Halep, 2010, str. 17).
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 67

67

22.7.2015 17:45:37

DENAN HASI

bijednika i siromanih, jer lijep odnos spram njih predstavlja jedan od

instrumenata pribliavanja Uzvienom Allahu, a to e istovremeno
dovesti i do smanjenja njihova broja.66
Nakon kratkog osvrta na nain Hakkijeva komentiranja hadisa, u
narednim redovima predstavit emo neka njegova najznaajnija djela
iz podruja hadisa i njegovih znanosti.
Najpoznatije hadisko djelo ejha Ismaila Hakkija zasigurno je
komentar zbirke etrdeset hadisa uvenog imama Nevevija. Djelo je
napisao na zahtjev Mulla Alija Kastamonija, a naslovio ga erhul-erbeine
hadisen. Zavreno je u Bursi oktobra 1724. godine.67
Pored ovoga nisu zanemarljiva ni sljedea djela:
4.3.1. erhu Nuhbetil-ker li usli l-hads. Ovo djelo iz oblasti terminologije hadiske znanosti predstavlja komentar djela Nuhbetulker, iji je autor haz Ibn Hader Askalani (u. 1449).68
4.3.2. Risla Istilhi ehlil-hads. Ovo djelo zavreno je 1672. godine,
a predstavlja osvrt na djelo Istilhu ehlil-hads Ibn Hadera Askalanija. Pisano je arapskim jezikom.69
4.3.3. erhul-hadis: El-muminu mirtul-mumin. Djelo, bolje rei
traktat, predstavlja komentar hadisa: Vjernik je vjerniku ogledalo
(Ebu Davud). Zavreno je 25. 01. 1691. godine.70
Osim navedenih djela i traktata, ejh Ismail Hakki potpisnik je
jo nekoliko djela iz hadisa i hadiskih disciplina, ali ih nismo naveli s
obzirom da nisu toliko rairena i poznata.

66

Up: Ibid., str. 17; vidi i: Ismail Hakki: Rhu l-bejn fi tefsril-Qurn, s. l. n. a., vol. I,
str. 424.

67

smail Gle, op. cit., str. 125.

68

Ibid.

69

Ibid.

70

Ibid.

68

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 68

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:37

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

4.4. erhu Mukaddimetil-Dezeri (Komentar Mukaddime imama

Dezerija)

Imam Ibul-Dezeri bio je velikan nauke o kiraetima71 i tedvida.72

Napisao je djelo Mukaddima iz spomenutih oblasti. Na to djelo ejh
Ismail Hakki napisao je spomenuti komentar.73
5. ejh Osman Fazli Atpazari duhovni uitelj Ismaila Hakkija
ejh Osman Fazli Ilahi Atpazari roen je 1632. godine u bugarskom
gradu umen.74 Osnovno obrazovanje stjecao je pred svojim ocem
ejhom Fethullahom. Iz rodnog mjesta odselio se u Jedren kako bi
uio pred velikim uenjakom Sali Ibrahim-efendijom, halifom ejha
Aziza Mahmuda Hudaija. U Jedrenu je vodio veoma skroman ivot,
upranjavajui mnogovrsne tesavvufske eksercitije. No, saznavi da
ejh Ibrahim smjera da ga oeni svojom kerkom, on naputa Jedren
i odlazi u centralnu dilvetijsku tekiju koja se nalazila na Uskudaru.
Smatrao je da e se ta enidba sa ejhovom kerkom negativno odraziti
na njegov duhovni ivot i pobonost. U tekiji na Uskudaru upoznao se s
jednim starim derviom koji mu je, saznavi njegovo stanje, preporuio
da napusti i tu tekiju na ijem je elu bio ejh Mesud, sin keri ejha
Mahmuda Hudaija, te da ode, takoer dilvetijskom ejhu, Zakirzade
Abdullahu koji se nalazio u tekiji pored Zejrek damije.75
Kod ejha Abdullaha ostao je gotovo osam godina izuavajui islamske nauke i nauk tesavvufa. Svakog utorka prisustvovao je dilvetijskom
zikru koji se odravao u Sultan Fatihovoj damiji. Uvidjevi njegovu
duhovnu zrelost, ejh Abdullah Osmana je imenovao svojim halifom, te
ga poslao u Ajtos, u kojem je ostao do smrti ejha Abdullaha, hidretske
1068. godine (16571658.). Iste godine odselio se u Plovdiv,76 a zatim 1672.

71

Razliite varijante itanja kuranskog teksta.

72

Nauna disciplina o pravilnom i melodinom uenju Kurana.

73

Ali Naml, op. cit., 106.

74

Bugarski: ; turski: umnu.

75

Sakb Yldz, Atpazar Osman Fazl slam Ansiklopedisi, c. IV, Trkiye Diyanet
Vakf, stanbul, 1991, str. 83.
76

Bugarski: ; turski: Filibe.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 69

69

22.7.2015 17:45:38

DENAN HASI

godine u Istanbul. Tu se smjestio u naselju Atpazari.77

Od vlasti je dobio odobrenje da svoju tekiju smjesti unutar Manisali
Mehmed-paine damije. Stekavi naklonost velikog vezira Koprulu
Fazil Ahmed-pae, njegov se poloaj poboljao, te je dobio odobrenje
da dri predavanja srijedom u Sulejmaniji damiji, a petkom u damiji
Vefa.78
Dolaskom Kara Ibrahim-pae na poloaj velikog vezira, ejh Osman
Fazli doivio je progonstvo u umen. Poslije tri mjeseca situacija se
promijenila u korist ejha. Velikim vezirom 1685. godine imenovan
je Bonjak Sari Sulejman-paa, te je isposlovao da se ejhu dozvoli
povratak u Istanbul, u kojemu je boravio sve do izgnanstva na Kipar.79
Imenovanjem Albanca Mustafe Fazil-pae na poloaj velikog vezira
1689. godine, ejh Osman ponovno je pao u nemilost vlasti. Izgnan
je na Kipar, u grad Famagusta,80 gdje je i umro 17. zul-hiddeta 1102.
hidretske godine (11. 09. 1691.). Iza sebe je ostavio, prema dostupnim
izvorima, oko stotinu i pedeset halifa. Oporuio je da njegovo mjesto
naslijedi ejh Ismail Hakki. to se tie pisanih djela, njemu se pripisuje
autorstvo trinaest djela.81
6. Zakljuak
Smatramo da je u naim krajevima bilo vie interesiranja i akademskog angamana za djelo Ismaila Hakkija Bursevija, nego za njegovu
biograju. To zakljuujemo iz injenice da nismo mogli pronai bogate
podatke o njegovoj linosti u literaturi na bosanskome jeziku.
Od svih njegovih djela najpoznatije iroj italakoj publici u nas
jeste djelo Ruhul-bejan, koje je godinama itano i izuavano u okrilju
naih vjerskih obrazovnih institucija, te napose tekija i hanikaha. Pored
njega, shodno naim, sad ne toliko opirnim saznanjima, bio je poznat
i njegov komentar Rumijeve Mesnevije. Prijepisi njegovih djela koji se
uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pokazuju da su i druga djela
77

Sakb Yldz, op. cit., str. 84.

78

Ibid.

79

Ibid.

80

Grki: ; turski: Gazimausa ili Mausa.

81

Sakb Yldz, op. cit., str. 84.

70

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 70

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:38

ISMAIL HAKKI BURSEVI: OSVRT NA IVOT, TESAVVUFSKU MISAO I DJELO

Ismail Hakkija, naroito iz oblasti tesavvufa i njegove poezije, bila

poznata uim krugovima u nas.
Ostaje nam nada da e ovaj na prilog ivotu, tesavvufskoj misli i djelu znamenitog ejha Ismaila Hakkija Bursevija pobuditi vie znatielje
u naunim krugovima za njegov ivot, naroito za djelo koje je veoma
bogato i interesantno. Zakljuit emo tvrdnjom da je ejh Ismail Hakki
zaista spadao u red klasinih muslimanskih uitelja (muderris murebb),
iji lik i djelo ne treba prepustiti u nemilost zaboravu, nego mu posvetiti
odgovarajuu znanstvenu panju.

Izvori i literatura:

Apak, Adem: smail Hakk Bursevinin Ruhu-l-Bejanda Islam Tarihi lk Dnem Hadisleri ve Siyasi-tikadi Frkalar Hakkndaki Grleri, Uluda niversitesi lahiyat
Fakltesi Dergisi, cilt 11 sayi 2, 2002.
Bardak, M. Necmettin: smail Hakk Bursevinin Musa-Hzr Kssas Yorumunun limMarifet Uygunluu Andan Deerlerdinmesi, Ilahiyat Fakltesi Dergisi, Sleyman
Demirel niversitesi, say 5, 1998.
Bursevi, Ismail Hakki: Rhul-bejn f tefsril-Qurn, vol. I, s. l. n. a.
Buatli, Ismet: Studije o sljedbenicima knjige, FIN El-Kalem, Sarajevo, 2007.
ehaji, Demal: Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu i
Hercegovinu, Orijentalni institut, Sarajevo, 1986.
Dami, Ahmed Fethullah: Sevnih qalbijje, vol. II, Dru l-Gazl, Halep, 2010.
Gazali, (el-), Ebu Hamid Muhammed: Ihja ulmid-dn (Preporod islamskih nauka), tom VII,
Libris, Sarajevo, 2005.
Gle, smail: smail Hakk Bursevinin Ruhul-Mesnevisinde geen hadisler zerine bir
deerlendirme, Mevlana Aratrmalar Dergisi, I/1, Mays 2007.
Hazovi, Reid: Teoloki traktati 1: O naelima islamske vjere, Bemust, Zenica, 1996.
Hasi, Denan: Tumaenje Kurana u Mesneviji, Godinjak, Medlis islamske zajednice
Tuzla, IV/2013, br. 4
Hzl, Mefail: Somuncu baba, Uluda niversitesi lahiyat Fakltesi Dergisi, Bursa, 1987,
2/2
hsanolu, Ekmeleddin: Osmanlije i nauka, s turskog prevela Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006.
Naml, Ali: smail Hakk Bursevi: Celveti eyhi, mfessir, air, slam Ansiklopedisi, c.
XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001.
Nasr, Seyyed Hossein: ivi suzam, Naunoistraivaki insitut Ibn Sina, Sarajevo, 2004.
Ocak, Ahmet Y.: Osmanska misao (XIV-XVIII stoljee), Historija Osmanske drave i civilizacije, vol. II, prireiva: Ekmeleddin hsanolu, Orijentalni institut IRCICA, Sarajevo, 2008.
Selvi, Dilaver: Ko moe biti ejh, prijevod s turskog: Abdulaziz Rizvi, UG Samarkand,
Sarajevo, 2008.

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 71

71

22.7.2015 17:45:38

DENAN HASI

adi, Rusmir: Najm al-Din Kubra i derviki red kubrawija, Znakovi vremena, Naunoistraivaki institut Ibn Sina u Sarajevu, vol. XIII, br. 48/49, ljeto-jesen 2010.

kalji, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966.

Yavuz, Y. ; C. Karda: smail Hakk Bursevi: Itikadi Grleri, slam Ansiklopedisi, c.

XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001.

Yldz, Sakb: Atpazar Osman Fazl slam Ansiklopedisi, c. IV, Trkiye Diyanet Vakf,
stanbul, 1991.

Ylmaz, Hasan K.: Celvetiyye, slam Ansiklopedisi, sv. VII, Trkiye Diyanet Vakf,
stanbul, 1993.

Yurtsever, M. M.: smail Hakk Bursevi: Edebi Yn, slam Ansiklopedisi, c. XXIII, Trkiye Diyanet Vakf, stanbul, 2001.

Yurtsever, M. M.: smail Hakk Tekkesi, slam Ansiklopedisi, c. XXIII, Trkiye Diyanet
Vakf, stanbul, 2001.

Zehebi, (ez-), Muhammed Husejn: Et-Tefsir vel-mufessirun, vol. II, Mektebetul- Vehb, Al-Qahira, s. a.

ISMAIL HAKKI BURSEVI:

Retrospection on His Life, Tasawwuf Thought and Work
(Honoring the 290th Anniversary of His Death: 1653-1725)
Summary
This article presents the basic biographical and bibliographical informations about Shaikh Ismail Hakki Bursevi (1653-1725), who was also known
as Ismail Hakki Jelveti, because he was a follower of the Jelveti order, a
branch of Halveti su order. He knew the dierent islamic scientic areas very well, and wrote about one hundred and thirty works. Certainly,
his most famous work, which brought him fame throughout the Islamic
world is Ruh al-bayan (The Spirit of Explanation), a momentous esoteric
interpretation of the Holy Quran. He was also famous for his interpretation of Rumis famous book Mathnavi. He named it Ruh al-Mathnavi (The
Spirit of Mathnavi), or Sharh al-Mathnavi (The Interpreter of Mathnavi).
Apart from cherishing the doctrine of Halvati and Bayrami su orders, he
knew and respected the knowledge and work of the Grand Shaikh Ibn
Arabi, whose inuence is very evident in the work of Shaikh Ismail Hakki.
Key words: Shaikh Ismail Hakki Bursevi, Ruh al-bayan, Ruh al-Mathnavi,
Shaikh Osman Fazli, Shaikh Ibn Arabi, tasawwuf, Halveti su order,
Bayrami su order, Jelveti su order.

72

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 72

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO PROLJEE 2015 GODINA XVIII BROJ 67

22.7.2015 17:45:38

REFLEKSIJE
REFLEXIONS

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 73

22.7.2015 17:45:38

ZNAKOVI_VREMENA 67.indd 74

22.7.2015 17:45:38