Financiranje HVO-A - Slobodan Praljak

Slobodan Praljak
Financiranje
HVO-a
INJENICE
http://www.slobodanpraljak.com
Slobodan Praljak
Financiranje HVO-a
injenice
Zagreb, lipanj 2008.

Nakladnik ................... Oktavijan d.o.o.

Nikola Babi Praljak
Urednik ....................... Ured obrane Slobodana Praljka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i

sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 669543
ISBN 978 953 7597 02 3
SADRAJ
Predgovor ....................................................................................................................... 3
Odluke o prometu novca ................................................................................................ 5
Platni promet ................................................................. ................................................ 8
Odluka o ratnom porezu u Mostaru ............................................................................. 11
Uredba o prometu motornih benzina ........................................................................... 14
Osnivanje Hrvatske banke dd Mostar .......................................................................... 15
Osnivanje mjeovite banke Hrvatska Banka dd Mostar .......................................... 24
Uredba o reguliranju platnog prometa u hrvatskim dinarima u HZ HB ...................... 27
Naredba o obaveznoj uplati deviznih sredstava .......................................................... 28
Hrvatski Nacionalni fond Chicago .............................................................................. 30
Devizne doznake iz inozemstva .................................................................................. 33
Odobrenje za podizanje gotovine ................................................................................ 35
Odluka o konverziji novca ........................................................................................... 44
Odluka o obveznom financiranju obrane ..................................................................... 46
Odluka o visini naknade dnevnica za vojsku ............................................................ 53
Izvrenje posudbe novca HVO od strane MORH-a ..................................................... 59
Godinje financijsko izvjee za 1993. god. HR HB .................................................... 61
Poseban prilog knjizi dijelovi zapisnika svjedoenja Miroslava Rupia ................. 66
PREDGOVOR
Jedna od neistina i lai o ratu u BiH, o HZ HB, HVO-u, o Hrvatima koji su u BiH
narod jeste tvrdnja da su ih Hrvati iz Hrvatske financirali.
Hrvatska je siromana, izmeu ostalog, i zato to je prehranjivala i naoruavala
HVO, te Hercegbosanske brane i opanare, bjeloarapaki, divlji i neradniki,
lijeni svijet - tako zbore i piu gomile liberalnih humanista ispijajui po svjetskim
metropolama loa pia. Kmetski udvorni, spram svake bjelosvjetske ue, moraju i
oni imati nekoga nad kim e trenirati svoju imperijalnu nadmo.
Tako to valjda mora biti.
to vie humanistike kuknjave, uenja i dobro plaenih predavanja, to vie mrtve
djece od gladi u Africi i ostalim Afrikama.
Vie je ljudi unesreila prisila EU o liberalnoj trgovini s Afrikom nego e ih
liberalno humanistika nagvadala spasiti.
Toliko o toj burleski.
U knjizi i na web-u iznijete injenice neka dakle poslue razumnim ljudima.
Neka im te injenice pomognu da nikad, ni u kom sluaju i pod nipoto ne popuste
budalama.
"Pametniji poputa" smijena je i glupa i neistinita poslovica.
Slobodan Praljak
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
Prijepis dokumenta
NARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

SARAJEVO
Sarajevo, 10.12.1992.god.
Broj:6-30-1/92
Na temelju lanka --- zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama - lanka 1. Uredbe sa
zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini
primjenjuju kao republiki zakoni ( -- list Republike Bosne i Hercegovine br.-----), Narodna banka
Bosne i Hercegovine donosi
R J E E NJ E
1. Izdaje se dozvola za osnivanje Mjeovite banke Hrvatska banka d.d. Mostar.
2. Ovo rjeenje je konano.
O b r a z l o e nj e
Osnivaki odbor Mjeovita banka Hrvatska banka d.d. Mostar podnio je Narodnoj banci Bosne i
Hercegovine zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje banke sa propisanim dokazima i
dokumentacijom.
Razmatrajui ovaj zahtjev, u Narodnoj banci Bosne i Hercegovine ocjenjeno
je da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za osnivanje banke, kao i da je
zahtjev opravdan jer je rijeen kao u dispozitivu
Na temelju lanka -- ----- --------- Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama ovo
rjeenje je konano u upravnom postupku, ali se protiv njega moe povesti upravni spor
podnoenjem tube Upravnom sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu u roku od 90 dana od dana
primitka ovog rjeenja.
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
Poseban prilog knjizi

Pripremio istraivaki tim generala Slobodana Praljka.
MIROSLAV RUPI
DIJELOVI ZAPISNIKA
8.10.2007
Na pitanja tuitelja odgovara:
U logistiku bazu Grude doao je u 8. mjesecu 1992. kako je HVO bio u procesu osnivanja, nisu imali
nikakav razvijen sistem, sve se moralo kreirati, pa i financijski odjel. Trebalo je postaviti shemu kako
odjel treba biti postavljen, sve je trebalo biti dokumentirano, trebala su pravila i sva pratea
dokumentacija.
Bio je u financijskom odjelu HVO-vojnom i uspostavljao je financijsku strukturu za potrebe vojnog
dijela HVO, a civilni je bio posebno, a ef civilnog financijskog odjela bio je Neven Tomi.
U BiH u vrijeme 1992. nije postojala banka u HZHB, zato se koristilo podrunicom u Imotskom i u
Opuzenu.
Gotovina se podizala u HRD-ima, rijetko u DM.
Dokument P 10294 , je dokument banke iz koje je podignut novac, a dokument potvruje da
Sam je Miroslav Rupi preuzeo 70 miliona HRD-a ili 15.000 DM. Valutni teaj je bio
4.000 HRD-a =1 DM.
Pri podizanju novca nije se radilo o novim novanicama ve o upotrebljavanim. Kada se podizao
novac bilo je potrebno odobrenje NBH. To odobrenje traila je Privredna banka, a ne onaj koji je
podizao novac.
Iznimno je podizao DM ako je trebalo plaanje u Njemaku ili slino.
Plaanje HVO vojnom dijelu ovisilo je od opine do opine. Neke opine nisu mogle plaati
jedinice na svojem podruju.
Plae su isplaivane iz Gruda za profesionalnu vojsku, u poetku u gotovini a kasnije na bankovni
raun pojedinaca. Profesionalni vojnici su oni koji su potpisali ugovor sa HVO. Plaa profesionalnih
vojnika, vojnika s ugovorom bila je oko 400 DM.
Plaalo se u HRD-ima, jer u to vrijeme u BiH nije bilo domae valute, pa se koristila ili HRD-ima ili
DM.
89
Aktivni pripadnici brigada dobijali su oko 150 DM. Razlika u plai izmedju pripadnika
profesionalnih postrojbi i aktivnih vojnika u brigadama je postojala zbog niza okolnosti.
Profesionalne jedinice bile su smjetene u vojarni 24 sata. Aktivni vojnici su poslije odraene
obveze ili kui i nisu bili stacionirani u vojarni. Vojarne nismo niti imali.
Plaa moja bila je od 80 do 200 DM ovisno o inflaciji.
Na pitanje, a nakon to su pregledani dokumenti koji govore o pozajmici od strane RH HVO- u,
koliko je HVO dugovao RH na kraju rata, odgovorio je:
U 1992 godini HVO-e je primio 1.400.000 maraka od MORH-a, a u 1993. godini primio je oko
4.500.000 maraka. Medutim, ako znamo da je hrvatski narod iz BIH koji je u velikom broju ivio
izvan BiH a koji je bio obavezan da plaa mjesene obroke kako bi financirao obranu BiH, tada, po
mojoj ocjeni, Hrvatska ima daleko vei dug prema BiH (vjerojatno je mislio HZ HB) nego to je
novac koji je bio transferiran.
Kad govorim o dugu, tada mislim na Herceg Bosnu u cjelini a ne na HVO vojni ili HVO civilni dio.
Sudac Antonetti u svojem pitanju ukazuje na okolnost iz iskaza gdje je reeno da oni koji nisu
ivjeli u BiH (Hrvati) su trebali sudjelovati u obrani BiH i ako je dobro razumio, ti ljudi su trebali
plaati svoje doprinose u RH i to objanjava zato je RH davala novac HVO-u.
Rupi; da, ja mogu to objasniti. Novac je bio prikupljan od naih ljudi koji ive izvan zemlje.
General Zagorac bio je asnik hrvatske vojske koji je bio pomonik ministra uka i kljuna figura
za logistiku hrvatske vojske i bio je na elu tvrtke koja se zvala Ray Allan (vjerojatno misli na RH
Allan) ija je svrha bila osigurati oruje za vojsku. Onje bio potpisnik rauna i potvrda te i rauna u
banci preko kojih je prikupljan novac od ljudi iz inozemstva. Kako je rat u RH zapoeo prije nego u
BiH, Hrvatska je otvorila taj raun kako bi sredstva bila uplaivana u taj raun pa su Hrvati iz BiH
takoder uplaivali novac na taj raun kao pomo Hrvatskoj koju su uvijek smatrali svojom
domovinom. Kada je rat poeo u BiH, nastavljali su plaati novac na isti raun na koji su i do tada
uplaivali. Tako je Hrvatska imala obvezu da transferira dio novca u BiH (pretpostavlja se HZHB).
Na pitanje suca, prema vaem znanju koliki je ukupan iznos novca koji su Hrvati koji ive izvan
BiH i koji su uplaivali novac na taj raun, a kojim je upravljao general Zagorac.
Rupi: danas, milijarde su iznos kojim se barata. Milijarde maraka, 2, 3, 5. postoje pekulacije oko
brojki. Medutim, ja to znam jer sam itao u novinama i odatle meni informacije.
Sudac: ako taj raun doista postoji, onda bi znai mogli imati zapise u hrvatskom budetu za 1992. i
1993. godinu. Mi bismo morali nai stavke u budetu da je to prihod od donacija od Hrvata iz
inozemstva. Rupi: ta stavka doista postoji. RH ima tu informaciju i jo se utvruje koliki je iznos
novca doao na taj raun, tako da konani iznos jo nije poznat.
Praljak: moda bi svjedoka trebalo pitati gdje su bill ti rauni na koje je uplaivan novac? U kojoj
zemlji? I da to nije bilo u Hrvatskoj? Da li je to bilo u Villachu, Klagenfurtu, Njemakoj?
Antonetti: kad govorimo o sredstvima, uzmimo npr. Hrvate koji ive u Americi. Da li bi novac iao
preko USA rauna prije nego to bi doao u RH? Imate li bilo kakve informacije o putevima novca
koji je transferiran?
90
Svjedok: nemogue je uzeti novac iz Amerike ili bilo koje druge normalne zemlje. Vi ne moete
jednostavno uzeti cash, vi to morate raditi novanim transferom izmeu banaka i hrvatska je otvorila u
Austriji, koliko ja znam Hypo bank Austria u Villachu, raun. Ne znam za druge banke ali znam da je
bilo rauna u Lichtensteinu i u Austriji.
Dalje iz iskaza slijedi...
Novac koji je stizao u Grude, bio je koriten za plaanje hrane, oruja i plae vojnika. Ali najvie za
plae. Tuitelj pokazuje dokument P10301 koji govori o deviznom tednom raunu i svjedok
napominje da su Hrvati koji su ivjeli u inozemstvu ili koji su emigrirali, uplaivali novac i na taj
raun. A na tom raunu se radilo samo s DM.
Ja sam znao, iako to nije spadalo u moj posao, da se novac skuplja i od taksa, carina, kao dio
prihoda od zajednice, a sluilo je kako bi se isplaivale plae vojnicima. Ponavlja da nije bilo
bankovnog sistema u BiH pa su rauni morali biti otvoreni drugdje. Poduzea s podruja Herceg
Bosne, ako su radila sa stranim zemljama, trebala su to obavljati transkacijama kroz bankovne raune,
pa se to moglo samo otvaranjem nerezidentnih rauna kod privredne banke u Hrvatskoj a za plaanje u
Njemakoj, Nizozemskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Novac za HZ HB dolazio je bilo od donacija,
bilo od taksa i carina. Ali ne mogu rei o kojim se iznosima radi. Vano je imati na umu da je Herceg
Bosna bila u stvaranju; stvarali su se zakoni, nije bilo financijske policije, nije bilo zavoda za porez, pa
je teko bilo nekoga prisiliti da plaa takse i daje dobrovoljne priloge.
Treba imati na umu da je cijelo vrijeme trajao rat, ljudi nisu radili, nita nije radilo, poduzea nisu
radila, bilo je neto malo trgovine. Nita nismo proizvodili, sve smo morali uvoziti. Prema tome, to
smo skupili, smo skupili i to je bio problem u skupljanju sredstava. A nije bio uspostavljen sistem koji
bi mogao vriti kontrolu.
Krajem 1993. godine kada je osnovano ministarstvo obrane, sastojalo se od sektora. Jedan od sektora
bio je sektor za opskrbu, nabavu i proizvodnju, pa je centralna logistika baza postala sektor za
nabavu, opskrbu i proizvodnju.
Razgovara se o dokumentu P08118, a to je izvjee Jelavia od 25 marta 1994 koje u sebi sadri
godinje izvjee za 1993. godinu.
Vojni platni popis tijekom 1993. godine bila je oko 102.000.000.000 dinara.
Na pitanje tuitelja moe li dati visinu nepodmirenog duga (potraivanje) HVO-a na kraju rata.
Dug je bio preko 100.000.000 maraka.
Dokument P10267. to je dokument koji se sastoji od 4 razliita dokumenta koje je pripremio Rupi u
6. mjesecu 1998. god. U dokumentu stoji stanje obaveza HVO-a 4.juna 1998. iznosi 342.000.000
kuna. 1994. ili 1995. godine ime hrvatske valute se promijenilo i uspostavljena je kuna, pa taj iznos od
342.000.000 kuna je dio iznosa koji treba uraunati u 100.000.000 DM-a.
91
De facto, radi se o 80.000.000 DM-a, prema tome, dug HVO-a je bio oko 100.000.000. ali ja ne
mogu rei da li je to vojni dug ili ne jer su stare obveze plaane a nove nastajale. Mi smo vjerojatno
platili dugove iz rata ali s novcem 1996., 1997. i 1998. stare smo dugove rjeavali ali su novi
nastajali. Pomo RH bila je 480.000.000 kuna, tako daje i 1998. godine HVO primao financijsku
potporu od RH, ali tada je postojao sporazum izmedu RH i BiH o pomoi vojsci federacije BiH
HVO-komponenti. A BIH, kao drugi integralni dio armije federacije primala je pomo iz arapskih
zemalja.
Na pitanje tuitelja zato su iznosi iskazivani u kunama, svjedok odgovora, jer tada jo nije bilo
domae valute i tek krajem 1998. ili moda ak 1999. uvedena je konvertibilna marka. Nisam siguran
u datum. A kuna je bila slubena valuta do 2000. godine kada je slubena valuta postala marka.
Na pitanje tuitelja potvruje da je HVO imao helikoptere i to misli 2, koji su bili u Posuju a letjeli
su da bi nosili hranu u Srednju Bosnu kad je bilo mogue.
To je zavretak direkta.
Cross Karnavas.
Vi ste Hrvat iz Varea, a kako je teza tuiteljstva da je HZ HB etniki istila Hrvate iz razliitih
mjesta Srednje Bosne, jeste li vi iz Varea otili zato to ste bili istjerani od Hrvata?
To nije tono. Ja sam otiao prije sukoba s Bonjacima, meutim znam da su Hrvati iz Varea
istjerani od strane A BiH.
Herceg Bosna je osnovana u zatitu hrvatskog naroda pred kojom je stajala prijetnja napada. Svrha je
bila da se obrani narod.
Nisu postojale komercijalne banke i nije bilo centralne banke u BiH i time mislim na Bosnu i
Hercegovinu. Za vrijeme rata pokuali su osnovati centralnu banku ali kako nisu bili ispunjeni uvjeti
za osnivanje, ona nije mogla funkcionirati jer BiH nije imala svoju vlastitu valutu.
U razgovoru o dokumentu ID0l765 od 10.11.1992. utvreno je da je slubeni dokument guvernera
narodne banke BiH koji autorizira osnivanje mjeovito v1asnitvo hrvatske banke kako bi obavljala
meunarodne novane transakcije.
Bilo je vrlo teko zbog ratnih okolnosti da bi SDK funkcionirao normalno, ali unato tome, kroz to
vrijeme, ne samo u BiH, nego i u drugim republikama, dolo je do transformiranja iz dirigirane
ekonomije do trine ekonomije, tonije, neki koraci su bili poduzeti u pravcu liberalizacije ali
financijska struktura u zemlji je i dalje bila bazirana na starom sistemu a to je normalno jer je sve
bilo u v1asnitvu drave.
Kada je poeo rat, u Sarajevu su tiskali bonove koji su mogli biti koriteni samo na teritoriju Sarajeva
kao neka vrsta zakonitog plaanja.
Dokument P00606 od 20.10.1992. u kojem je navedeno proraun HZ HB-BHD to znai bosanskohercegovaki dinar i postojao je raun za proraun HZ HB-a koji je bio u hrvatskim dinarima. Tako
da je ustvari ve od kraja oktobra 1992 postojala dva rauna jedan za bosanski dinar i jedan za
hrvatski dinar.
92
Na pitanje da definira to je nerezidentni raun, odgovara; pravni subjekt jedne zemlje moe imati
nerezidentni raun u drugoj zemlji. To je dakle pomoni raun u treoj dravi. Takvi rauni su
potrebni jer bankovni sistem u BiH nije funkcionirao pa se iz BiH prema inozemstvu nije moglo
vriti plaanje. Razlog tome je to za cijelu BiH vlada u Sarajevu nije donijela propise tako da je bilo
nuno otvoriti nerezidentni raun.
Dokument 1D01768 je dokument od 12.2.1992. a radi se o sporazumu o p!aanju izmedu RH i
SRBiH. Prema lanu 1, sva plaanja izmeu RH i SRBiH od januara 1992. bit e plaena u domaoj
valuti RH i u domaoj valuti SRBiH., a u lanu 2 strane sporazuma dogovaraju da e svaka
omoguiti otvaranje nerezidentnih rauna s komercijalnim bankama i slubama drutvenog
knjigovodstva u domaoj valuti odnosne republike. Sporazum je potpisao ministar financija BiH
Momilo Peji a drugi je bio ministar Martinovi.
BiH budui da nije imala razvijeni bankovni sistem, imala je sporazum i s Republikom Srbijom o
nerezidentnim raunima, a to se hrvatske strane tie, trenutkom osnivanja hrvatske banke,
nerezidentni rauni su otkazani.
Dokument 1D01763 od 9.11.1992. pismo elektroprivrede iz Sarajeva o nabavljanju dobara u stranoj
valuti. Elektroprivreda BiH odluuje da e nabaviti satelitske telefone za oko 239 000 US $. Nadalje
u dokumentu pie kako elektrina energija se isporuuje van preko elektroprivrede samo u Hrvatsku,
mi nemamo konvertibilne valute. Zbog rata i zbog situacije koja je vladala u to doba u BiH, centralna
banka nije funkcionirala i bankovni sistem nije funkcionirao. Nadalje, prema dokumentu slijedi, s
ciljem rjeavanja problema u nabavi strane valute za satelitske telefone da ta sredstva budu uzeta s
deviznih rauna A BIH, a za uzvrat elektroprivreda BiH daje na raspolaganje A BIH svoja
potraivanja od RH u hrvatskim dinarima po slubenom teaju. Svjedok navodi da je A BiH imala
otvoreni raun u Austriji i vjerojatno drugi u Hrvatskoj. Tako da je i vlada BiH i A BiH su imale
nerezidentne raune. Rupi: kao to je vidljivo iz dokumenata, konane bilance, svaka kuna koja je
dola iz RH ima svoj pisani trag gdje je potroena dok
A BIH to nije imala ali postoji dokument
gdje Alija Izetbegovi bi napisao, npr. Daj Harisu Si1ajdiu, Hasanu engiu ili drugima, milion
dolara. I s tim komadom papira, rukom pisanim, iao bi u Be i pokupio milion dolara bez traga na
to su ti novci potroeni.
Dokument 1D01767 je potpisao Zlatko Lagumdija koji je bio zamjenik predsjednika vlade R BiH
26.1.1993., a to je odluka o otvaranju nerezidentnog dinarskog i stranih valuta rauna u RH. Tako da
je i vlada BiH otvarala nerezidentne raune.
P00985, dokument je od 1.10.2003., privredna banka Zagreb. Ovaj dokument govori o tome da je
istrani sudac utvrdio da je sve raeno sukladno sporazumu izmeu R BiH i RH od 19.3.1992. i s
naputcima koje je davalo ministarstvo financija pa zbog toga to nije bilo nikakvo kazneno djelo.
1D01772 je dokument koji potvruje da je opina Tomislavgrad u skladu s njihovim statutom
organizirala samofinanciranje na nain da je zahtijevala priloge i to od graana koji imaju plae time
da graani koji ive vani moraju plaati 400 maraka po putovnici za mukarce a ene moraju plaati
100. A dravljani zaposleni u Austriji moraju plaati razliite iznose.
93
Dokument 1D01771 govori o nainu financiranja opine Posuje a financiranje na isti nain
doprinosima od graana s podruja opine koji su stalno zaposleni vani. Dokument 1D01757 Oraje
21.4.1992., odluka kojom ratno predsjednitvo vri konverziju iz jugoslavenskih dinara u hrvatski
dinar, a svjedok kae da je to bilo neophodno s obzirom na dogaaje u to vrijeme u BiH.
Dokument 1D01758 od 19.9.1992. je odluka o osnivanju prava na financijsku kompenzaciju za
obitelji palih i nestalih vojnika 106. HVO brigade Bosanska Posavina. Dakle, plaanja iz Gruda za
obitelji palih vojnika bila su obaveza i ovaj dokument to potvruje.
Govorei o uvoenju hrvatskog dinara, svjedok je rekao da su postojala dva razloga za to; prvi
osnovni razlog bilo je to to gotovo uope nije bilo trgovine ili one koje je bilo, bila je s tvrtkama iz
RH. Drugi razlog bio je taj to je u dravnoj blagajni Jugoslavije ostao ogromni iznos jugoslavenskih
dinara te su tako devalvirali v1asnitvo BiH.
U crossu Karnavas prolazi kroz dokumente iz opine do opine iz kojih je vidljivo da je svaka opina
imala gotovo isti nain osiguranja sredstava za vojne potrebe na nain da su od vojnih obveznika
traili doprinose.
Npr. opina Livno financirala je i bojnu Bruno Bui s 1.500. 000 hrvatskih dinara ali kao pomo.
Taj iznos u njemakim markama iznosi oko 2000 DEM u to vrijeme.
Od septembra 1993. godine, po zakljuku svjedoka, HVO se polako poela formirati kao vojska pod
im misli da je trebalo imati to vie profesionalnih vojnika a da bi se domobrani reducirali. Na
podruju Herceg Bosne nije postojala teritorijalna obrana ve su postojali domobrani. Domobranska
pukovnija bila je opinska i sastojala se od ljudi iz opine u kojoj je osnovana.
Dokument 1D00297 od 9.10.1993. odluka o iznosu kompenzacije za vojnike koji su poslani na
poseban zadatak po odluci glavnog stoera. Po odluci, svaki vojnik dobija 17 DM-a po danu, a
odluka se odnosila na domobransku jedinicu.
Tuzla je u to vrijeme bila muslimanska opina u smislu da su veinski dio populacije bili Bonjaci.
Tamo je A BiH bila, uz koju je postojao i HVO i zajedniki su nastupali. Opina Tuzla takoer je
imala odredbu o tome da stanovnici opine Tuzla koji su u inozemstvu moraju mjeseno plaati za
potrebe obrane Tuzla a novac se uplaivao u Privrednu banku Zagreb ili u banku u Njemakoj
(I D00854).
Tu odluku potpisao je Selim Belagi.
1D00868 od 16.9.1992. nalog o nametanju posebnih poreza po kojem sve pravne, graansko pravne i
civilne osobe koje prodaju robu ili usluge i proizvoai robe iroke potronje obavezni su na
podruju opine Tuzla plaati posebne poreze, pri emu je za cigarete i za alkohol 30%, a 10% za
ostale proizvode. Radi se o specijalnom ratnom porezu s ciljem da se financira A BiH i druge
opinske slube. Prema tome, ovi dokumenti iz Tuzle slini su dokumentima iz raz1iitih opina na
podruju HZ HB i tako je bilo na cijelom podruju BiH-a, pri emu mislim na dio koji su kontrolirali
A BiH i HVO. Sve je raeno po istom principu.
94
1D01756 od 5.3.1993. odluka o obveznoj uplati strane valute za osobe koje su privremeno zaposlene
u inozemstvu a za 1993. godinu. Uplate su vrene na nerezidentne raune ali i na raun tuzlanske
banke, to znai daje u Tuzli postojala banka koja je funkcionirala ali ne u 1992. ve u 1993. godini.
Iako je postojala banka, postojali su problemi u Tuzli kao i u Mostaru s tim da je u Mostaru bilo malo
bolje jer je postojala cesta za Hrvatsku a Tuzla je bila u okruenju i nisu mogli izvesti novac iz Tuzle.
Opine na podruju na kojima su bili A BiH i HVO svojim odlukama o porezima ili naredbama o
doprinosima nastojale su se financirati. to se tie financiranja od strane dijaspore, a pod time se
misli osobe koje ive u inozemstvu i rade u inozemstvu, to je bio prilog na dobrovoljnoj bazi. A ti isti
koji su vani radili, bili su obveznici i ratnih poreza koji su bili odredeni po opinama. Tako da,
dobrovoljni prilozi se ne mogu smatrati porezom jer su oni na dobrovoljnoj bazi nego kao pomo
Hrvatskoj i BiH. Novac je dolazio na raun koji je kontrolirala vlada RH i vrlo malo od tog novca je
bilo transferirano nama (1D01755).
1D01754-hrvatska nacionalna zaklada Chicago, imena darovatelja za Hrvatsku i BiH 1991., 1992. i
1993.
1D01774-o kooperaciji i meusobnoj pomoi izmedu RH i BiH u pitanjima carine, potpisan u
Sarajevu 27.7.2000.
Na pitanje suca, da li ima ikakvog znanja ili indikacije da je postojao slubeni nain finaciranja RH
to znai da je novac bio predvien u budetu RH za financiranje HVO-a, svjedok odgovara kao to
sam ve napomenuo, ja ne znam odakle je novac doao. Ja sam rekao da je iz RH u 1992. godini
dolo oko 1,4 miliona DM-a, ali ne iz budeta nego iz RH-a od novca koji je bio plaen, od strane
naih ljudi iz inozemstva., a u 1993. godini toje bilo oko 4,5 miliona DM-a.
Cross Senka Noica
Kada smo govorili o profesionalnim vojnicima i vojnicima koji su bili plaeni, a koji su bili
pripadnici brigada i jedinica koji su bili na plai, kao to su lanovi zapovjednitva glavnog stoera,
operativnih zona, operativnih grupa i zapovjednici brigada, bili su plaeni po odjelu obrane.
Mobilizirana brigada je isto to i domobrani, kao to sam rekao, domobrani bi po JNA bili pripadnici
TO-a, a u Hrvatskoj, TO je ustvari domobranstvo. Mobilizirana brigada je isto to i domobrani jer to
su ljudi koji su radili odreeni dio posla a zbog rata kako bi branili svoje kue, bili su mobilizirani u
jedinice koje su se zvale domobranske.
Praljak
Gdine Rupi, postojale su profesionalne brigade koje su bile pripadale opinama i postojale su
rezervne brigade. Kasnije su te rezervne brigade postale domobrani, prije toga, bile su rezervne. U
domobranima su bili ljudi iznad 55 ili 60 godina. Domobrani su bili samo oni koji su bili mobilizirani
za te brigade kako bi obavljali lagane dunosti.
2D00538-dokument koji pokazuje da je opina Livno imala otvoreni raun u Frankfurtu.
2D00536 odnosi se na Posuje. Iz dokumenta slijedi da je u 1992. godini opina Posuje donijela
odluku o financiranju mobiliziranih vojnih obveznika.
95
2D00539-odluka opine Tomislavgrad od 21.12.1992. godine koja donosi izmjenu odreene

prethodne odluke o poduzimanju mjera protiv vojnih obveznika koji nisu ispunili svoje obveze od
15.12.1992. U paragrafu 3 navedene odluke, navedeno je da iznos koji je plaen kao pomo RH
nee biti uziman u obzir kao podmirivanje financijskih obveza prema opini. Jeste li znali da su i
dravljani R Hrvatske, a ne samo Hrvati iz BiH za vrijeme agresije JNA na Hrvatsku tijekom 1990.
i 1991. plaali donacije u vidu pomoi RH.
Prema toj odluci, na podruju opine Tomislavgrad bilo je nuno plaatiati doprinose za HVO i to
je bila nova obveza.
Pitanje Antonettija: prema dokumentu proizlazi da je novac koji je iao iz opine Tomislavgrad i
drugih opina bio poslan u RH i da je taj novac dolazio samo od dravljana Hrvatske iz inozemstva.
Svjedok odgovara; Hrvati koji su ivjeli u inozemstvu su plaali ali opina je odlukom rekla; vi
jeste platili novac na raun no vi imate dunost braniti svoju opinu, to jest, financirati vau vlastitu
opinu. Drugim rijeima, to to ste platili, ne odnosi se na nau opinu, pa stoga morate platiti za
nau opinu.
Opine su skupljale novac od pojedinaca i tako skupljen novac nisu slali u Hrvatsku, njime su
financirale svoje vojnike.
2D00535-prema dokumentu proizlazi da je opina Tomislavgrad sama sebe financirala da nije
dobivala pomo od drugih opina niti od HZ HB i da odjel obrane nije imao dovoljno sredstava da
financira pripadnike HVO-a.
Svjedoku je predoen dokument iz kojeg proizlazi da su novci podizani za opine epe, Maglaj,
Novi eher, Tesli, Zavidovii i Zenica koje nisu bile u sastavu HZ HB, ali su u tim opinama
postojale HVO jedinice a s nekima su se one zajedno borile protiv A BiH.
U odnosu na 1. hercegovaku brigadu koja je pokrivala podruje apljine i Stolca, to podruje nije
imalo nikakve ekonomske aktivnosti i ba nita nije tamo funkcioniralo.
Nikakav novac nije mogao biti prikupljen, pola brigade je bilo sastavljeno od Bonjaka pa su
zbog toga oni dobivali vie novaca nego drugi (Misli se iz Gruda). Brigada je pokrivala Neum,
apljinu i Stolac.
Dokument 2D00150-dokument odjela obrane od 9.6.1993., pregled nacionalne strukture pripadnika
HVO-a pod brojem 14. je 1. hercegovaka brigada, koja je u to vrijeme, dakle u junu 1993, imala
4686 pripadnika od kojih je 1659 muslimana. Kanjenika bojna je imala 280 pripadnika od kojih je
116 bilo Bonjaka.
2D00534-pismo Mate Bobana od 20.4.1992. adresirano na Peru Milolaa, Martina olji i Ivu Zrno,
kojim se Mate Boban zahvaljuje na donacijama koje su bile u zakladi za pomo Herceg Bosni i
kojim Mate Boban trai da novac koji su donijeli, podnesu ministarstvu financije RH.
Dokument 2D00533-potvrda ministarstva financija RH o prijemu strane valute u iznosu 224,000
DM-a i kojom se obvezuje da e informati hrvatski nacionalni odbor u Grudama o iznosu sredstava
koja su primljena a za obranu Herceg Bosne, a HVO treba informati opine u HZ HB. Opine su
nabrojane. Prema tome, 224,000 DM je novac koji je primljen od pojedinaca i predan ministarstvu
financija RH.
96
2D00543-dokument austrijske banke o pologu iznosa od 53,000 DM od strane Jure Zovko,

27.4.1992. Sredstva za pomo Hrvatskoj i BiH iz kojeg se vidi da je novac uplaen na iro raun koji
se nalazio u Bobanovom pismu za pomo Herceg Bosni.
Prava HVO i A BiH vojnika po pitanju vauera u privatizaciji i po pitanju ostalih prava bila
izjednaena i uspostavljenjem federacije BiH.
Pitanje Antonetti-2D00150 - to se tie HVO-a, ukupan broj vojnika bio je 36.797, podijeljeno kao
to slijedi, 30.841 Hrvat i 15.956 muslimana.
Iz ega slijedi da je veliki broj muslimana bio u HVO-u i pita svjedoka da li mu je to bilo poznato.
Svjedok odgovara da je znao da su muslimani bili u HVO-u, nije znao toan broj ali kad bi pripremao
za plae liste, nailazio je na imena muslimana. Antonetti pita o kanjenikoj bojni, pa ispada da je
41% imala muslimana a svjedok kae da je znao da su se muslimani nalazili u kanjenikoj bojni ali
nije znao tono koliko njih.
Redirekt
U redirektu na pitanje tuitelja potvruje da je dug HVO-a u 1999. ostao na 80.000.000 DM dok je
dug A BiH komponente bio daleko vei.
Pitanje suca Mindue: godinji izvjetaj financijskog poslovanja, strana 7 na engleskom, prijem
njemakih maraka od MORH-a. Ako razumijem, to je bio novac koji su poslali donatori a kroz
MORH je iao samo u tranzitu. (u zapisniku nije naveden odgovor, ali je oito odgovor bio da).
Dalje Mindua: hrvatska katolika misija Esslingen, jesu li to privatni donatori ili crkva svjedok
odgovara hrvatska katolika misija u Esslingenu navedena je zato to su njezini upljani u misiji
skupili sredstva i uplatili na raun. To su znai privatne individue, koje su osigurale sredstva i to nije
bila upa ili neka religiozna ustanova.
Odgovor; katolike misije u svijetu pridruile su se skupljanju sredstava za obrambeni rat. Tako je
bilo u Australiji, Americi, Njemakoj i svugdje gdje su postojale hrv. Misije. Hrvatska je katolika
zemlja a u BiH konstitutivni dio su i katolici po vjeri i oni su skupljali novce za obranu.
Dalje Mindua pita;prema tome, osoba koja je vodila katoliku misiju je skupljala novce i predavala
ih.
Odgovor: osoba koja je vodila katoliku misiju bila je osoba kojoj se vjerovalo. Tada su lanovi
misije donosili novac k njemu a on bi, kao to smo vidjeli u drugom primjeru, predao taj novac s
popisom osoba i iznosom koji su osobe dale.
Scott;
Kad se govori o izvjetaju o prihodima, nekoliko redaka od kraja, ponovno se pominje MORH.
Moete li objasniti u kojoj je to valuti?
97
Odgovor: u dokumentu lijepo pie da su to vicarski franci. U poetku, prilikom prikupljanja su to

bili vicarski franci, ali su kasnije konvertirani u hrv. dinar, tako da su svi iznosi u ovom izvjeu u
hrv. dinarima. Konvertirani su i iznosi u njemakim markama, francima i ilinzima. I ovdje ne
govorim o tome da je 268.000.000 maraka bilo podignuto nego 268,000,000 hrv. dinara a kad
preraunate, to je iznos od 60,000 DM-a.
A ako se pogleda na samom poetku stranice, vidi se da se radi o strukturi prihoda od 1.1.1993. do
31.12.1993. izraenoj u hrvatskim dinarima ali primljenoj u razliitim valutama.
NAPOMENA:
Ako dokument u ovom prilogu ne pronaete u knjizi, pronai ga moete na
98
ISBN - 978 953 7597 02 - 3

Financiranje HVO-A - Slobodan Praljak

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Financiranje HVO-A - Slobodan Praljak

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Slobodan Praljak

Zagreb, lipanj 2008.

Nakladnik ................... Oktavijan d.o.o.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i

NARODNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Poseban prilog knjizi

A BIH to nije imala ali postoji dokument

2D00539-odluka opine Tomislavgrad od 21.12.1992. godine koja donosi izmjenu odreene

2D00543-dokument austrijske banke o pologu iznosa od 53,000 DM od strane Jure Zovko,

Odgovor: u dokumentu lijepo pie da su to vicarski franci. U poetku, prilikom prikupljanja su to

ISBN - 978 953 7597 02 - 3

Das könnte Ihnen auch gefallen