You are on page 1of 56

SINJSKA

ALKA
1715. - 2015.
Programska
knjiica
Vitekog
alkarskog
drutva
u prigodi
300. obljetnice
Alke
udesne
obrane
Sinja

Nakladnik
Viteko alkarsko drutvo Sinj
Za nakladnika
Stipe Juki
Priredili
Josip Duki i Ivan Nasi
Lektura
Niveska Juraga-Kovaev
Fotografije
Arhiv VAD-a,
Fundacija Sa Sartiglia,
Josip Duki, Daniel Rafaeli,
Mate Akrap, Ante Boti,
Filip Ratkovi
Grafiko oblikovanje
Neven Marin
Naslovnica
Kaimir Hraste
Tisak
Dalmacija papir, Split
Naklada
1500 primjeraka
ISBN: 978-953-98442-3-1
CIP zapis dostupan u raunalnom
katalogu Sveuiline knjinice u Splitu
pod brojem 150910066

SINJSKA
ALKA

1715. - 2015.
Programska
knjiica
Vitekog
alkarskog
drutva
u prigodi
300. obljetnice
Alke
udesne
obrane
Sinja

Josip Duki i Ivan Nasi


(Priredili)

Sinj, 2014.
3

PRIGODNA RIJE
U kolovozu 2015. godine odrat emo 300-tu Alku. Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora obiljeit emo tri stoljea od udesne
obrane Sinja. Sloboda spada meu najvee ljudske vrijednosti i za
njezino ouvanje ni jedna cijena nije prevelika. Znali su to nai pradjedovi u kolovozu 1715., kada se njih 600-700 suprotstavilo sili od
60 tisua osmanlijskih osvajaa. Izdrali su molei se svojoj nebeskoj
Majci i ostali svoji na svome.
U ast te slavne pobjede utemeljili su Sinjsku alku, koja je prerasla u
sinjski, cetinski i svehrvatski simbol vitetva i slobodarstva, domoljublja, rodoljublja i bogoljublja, to se dokazalo i u Domovinskom
ratu. Trajno je geslo: Nikada tue, ali nikome svoje. Takvu Alku UNESCO je uzdigao na razinu svjetskog spomenika nematerijalne kulturne
batine.
Odajui poast naim oevima, djedovima i pradjedovima to su nam
predali Alku kao najdragocjenije naslijee, naoj generaciji pripala je
ast da proslavimo jubilej kakvim se rijetki na svijetu mogu podiiti.
Slavlje pripremamo u zajednitvu s civilnim i crkvenim vlastima u
Sinju, a kroz Poasni odbor u kojemu se nalaze najistaknutiji predstavnici dravnih, crkvenih, znanstvenih i kulturnih institucija, 300ta obljetnica udesne obrane Sinja dobila je i nacionalno znaenje.
Idui ususret izuzetnom jubileju, Viteko alkarsko drutvo postavilo
je sebi velike zadae, koje e, vie je nego sigurno, uspjeno ostvariti
uz svesrdnu pomo Grada Sinja i ostalih gradova i opina Cetinske
krajine, Splitsko-dalmatinske upanije, Vlade i prijatelja Alke iz zemlje i inozemstva. S njima u zajednitvu odrat emo jubilarnu 300.
Sinjsku alku u kolovozu 2015. godine.
Stipe Juki, dr. med.
predsjednik VAD-a

UVOD
Jedan od najpoznatijih ivuih Sinjana, pjesnik, esejist, knjievni
prevoditelj i novinar, Marko Gri, u svom uspomenskom ogledu ili
zapisu Cetinska krajina kao Arkadija, poslanom za Zbornik radova
prvog triljskog simpozija, odranog 2010. godine, struno opisuje u
emu je specifina razlika izmeu Sinja i Cetinske krajine naspram
ostatka Dalmatinske zagore s kojom ih inae povezuju mnoga zajednika obiljeja. Tu su identitetsku razliku, po pievom miljenju,
uobliili sljedei imbenici: trauma jednokratnog masovnog preseljenja puanstva s turskih spahiluka u Bosni na podruje Cetinske
krajine 1687. godine; neprijateljstvo Turskoga Imperija s kojega su
otili u zbjeg; negostoljubivost, pa i mentalitetno prezrivo neprijateljstvo Splita i drugih primorskih gradova u njihovu novom susjedstvu na podruju Mletake Republike; ratna kriza i, konano, pobjeda nad turskom vojskom za opsade 1715. te kao posljedica izdizanje
obrambenih mehanizama dvaju simbola koji djeluju i danas: na
podruju religioznosti udotvorna Gospa Sinjska, a na svjetovnom
polju Sinjska alka. Kult Gospe i Alku zajedniki su uspostavili sinjski
franjevci i mletake vlasti, ime je stvoren temelj, po mnogoemu,
specifinog kolektivnog identiteta cijele Cetinske krajine.
U procesu stvaranja kolektivnog identiteta, Sinjska alka zauzima
posebno mjesto, a zbog svojih povijesnih, kulturnih, etnografskih i
drugih specifinosti dobila je niz vrijednih priznanja. Po meunarodnim mjerilima, 1979. proglaena je pokretnim spomenikom kulture

Povelja UNESCO-a za Sinjsku alku, 16. 11. 2010.

najvie kategorije, 16. studenoga 2010. uvrtena je na UNESCO-v popis spomenika nematerijalne kulturne batine ovjeanstva, a 2012.
proglaena je najboljom kulturnom manifestacijom u Hrvatskoj.
Pripremajui se za 300. obljetnicu udesne obrane Sinja od osmanlijske vojske (1715. - 2015.), a shodno tome i Alke, koja se prema
tradiciji poela trati odmah nakon te pobjede, vodstvo Vitekog alkarskog drutva na elu s dr. Stipom Jukiem, zahvalno udotvornoj
Gospi Sinjskoj pod ijom se nebeskom zatitom Alka odrava, odluilo je na primjeren nain brojnim projektima promovirati Alku, ali i
prisjetiti se te velike i vane pobjede kako za cetinski kraj tako i za
cijelu Hrvatsku.
Sinjski Grad

CETINOM UZVODNO
U srednjoj Dalmaciji, na prostoru oko gornjeg i srednjeg toka rijeke
Cetine, od izvora rijeke do ulaza u kanjon ispod Trilja, nalazi se est
upravnih jedinica. To su gradovi Vrlika, Sinj i Trilj te opine Hrvace,
Otok i Dicmo. Grad Vrlika obuhvaa sjeverni dio spomenutog toka
i granii s gradom Kninom. Na sjeveroistoku su planine Dinara i Kamenica, na kojima je dravna granica s Bosnom i Hercegovinom,
na jugoistoku su mjesta pod upravom Grada Trilja koja granie s podrujem opine Cista Provo i Gornjim Poljicima, a na zapadu su mje-

sta u sastavu opine Dicmo, grada Sinja i opine Hrvace koja granie
s podrujem opina Dugopolje, Klis i Mu.
Na podruju pod upravom Grada Vrlike nalaze se naselja Garjak,
Jeevi, Koljane, Kosore, Maovice, Otii, Podosoje, Vinali i Vrlika.
Pod upravom Grada Sinja su naselja Bajagi, Brnaze, itluk, Glavice,
Gljev, Jasensko, Karakaica, Luane, Obrovac Sinjski, Radoi, Sinj,
Suha, Turjaci i Zelovo. Po svojoj ukupnoj povrini Grad Trilj je druga
jedinica lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, iako
se po gustoi stanovnitva smatra rijetko naseljenim podrujem. Na
podruju pod upravom tog grada nalazi se 26 naselja. To su: Bisko,
Budimiri, avina, aporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Koute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Roe, Strizirep, Strmendolac,
Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Veli, Vinine, Vojni, Votane, Vraba
i Vrpolje.
Opina Hrvace obuhvaa naselja: Dabar, Donji Biteli, Gornji Biteli,
Hrvace, Laktac, Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satri, Vuipolje i Zasiok.
Naselja u Opini Otok su: Gala, Ruda, Udoviii i Otok, a u Opini Dicmo Ercegovci, Kraj (opinsko sredite), Kruvar, Osoje, Prisoje, Siane
i Suci.
Sva navedena mjesta razdvaja i mostovima spaja rijeka Cetina, koja
izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima
Dinare u blizini sela Cetina, 7 km sjeverno od Vrlike. Izvor rijeke dubok je preko stotinu metara. Rijeka je duga 105 km, a ulijeva se u
Jadransko more kod Omia. Cetina vee Hrvatako i Sinjsko polje i
napaja se vodama iz Livanjskog i Duvanjskog pa ak i Kuprekog i
Glamokog polja. Blizu Vrlike nalazi se Peruko jezero, umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno. Cetina je, osobito njezin doIzvor Cetine

10

Tok Cetine

nji tok, zbog relativno velikog pada u visini iskoritena za izgradnju


nekoliko znaajnih hidroelektrana (HE Perua, HE Orlovac, HE ale,
HE Zakuac i HE Kraljevac). Na prostoru gornjeg i srednjeg toka Cetine postoje i druge manje rijeke: Ruda, Grab, Ovrlja, Kosinac i Rumin.
Klimatske prilike gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine rezultat su poloaja izmeu Primorja i planinskog zalea. Klimu oblikuju planine
Kamenica, Dinara, Svilaja i Mosor. Openito govorei, prevladava
kontinentalna klima s elementima submediteranske. Takva klima i
razne petrografske osobitosti utjecale su na hidrografiju kraja, bogatog nadzemnim i podzemnim vodama, a pogodan geostrateki
poloaj i plodno polje bili su kljuni za razvoj ivota na tom prostoru,
koji se moe pratiti od srednjeg kamenog doba (9000. godina pr. Krista) sve do danas. U blizini dananjeg sinjskog Grada, na znaajnom
uzvienju koje dominira Sinjskim poljem, pronaeni su ulomci kamenog i kremenog orua i oruja iz mlaeg kamenog doba ili eneolitika (o. 6000 pr. Kr. - 2500 pr. Kr.). Arheolozi su na temelju nalaza
potvrdili postojanje cetinske kulture ranoga i srednjega bronanog
doba (1800. - 1500. pr. Krista). Najvei doprinos otkrivanju i prouavanju te kulture dao je Ivan Marovi. O ilirskoj prisutnosti uz Cetinu
pisao je poznati arheolog Branimir Gabrievi, a najbolji poznavatelj
cetinske prolosti, Sinjanin Ante Miloevi napisao je kapitalno djelo
Arheoloka topografija Cetine, u kojem je donio popis svih poznatih
arheolokih lokaliteta gornjeg i srednjeg toka Cetine. Valja istaknuti da je korito rijeke Cetine najvanije nalazite s proizvodima delmatske kulture. Spomenutim strunjacima svakako treba pridruiti
jo jednog poznatog Sinjanina, arheologa Stjepana Gunjau koji je
11

Ilirske stele iz sinjske Rudue

svojim svestranim radom zaduio cetinski kraj. Najvrjednije radove o


novijoj prolosti gornjeg i srednjeg toka Cetine objavili su samozatajni strunjaci ime Juri, klasini filolog, bibliotekar i bibliograf i Josip
Ante Soldo, ueni franjevac i dobri duh Sinja.
Na zavjetnom rtveniku pronaenom ispod zidina sinjskog Grada
sauvan je podatak o etnonimu Osinijati, koji su ivjeli uz rijeku Cetinu. Natpis upotpunjen glasi: Bogu najboljemu i najveemu i dobrom
duhu zatitniku Osinijata Publije Rapidije stjegonoa kohorte (?) postavi. Uz spomenuti natpis valja izdvojiti i nadgrobne spomenike iz
sinjske Rudue, podno starog Grada, na kojima je sauvano nekoliko
delmatskih imena.
Rimljani su slomivi otpor Delmata 9. godine poslije Krista zagospodarili cetinskim podrujem, osnovali nekoliko naselja na ilirskim
Rimski logor VII. legije na Gardunu

12

temeljima i povezali ih cestama. Najpoznatija arheoloka nalazita iz


rimskog razdoblja u blizini dananjeg Sinja i Trilja su Aequum (danas
itluk), nekad veteranska kolonija i Tilurium (danas Gardun), jedan
od dva logora rimskih legija provincije Dalmacije. U Tiluriju je boravila VII. rimska legija i VIII. dobrovoljaka kohorta. Na mjestu dananjeg Trilja, uz most preko rijeke Cetine (ant. Hippus), bilo je u antiko
doba manje naselje Pons Tiluri. Od spomenika koji su pronaeni na
tim lokalitetima istiu se ki, glava Herakla, vjerojatno cara Klaudija,
skulptura Fortune, skulptura zatitnice vraanja boice Hekate, kip
Dijane, ulomak spomenika s prikazom od Rimljana pokorenih domorodaca Ilira i brojni epigrafiki spomenici.
Najstariji kranski nalazi s kraja V. i poetka VI. stoljea potjeu iz
nekoliko mjesta cetinskog kraja: Kijeva, Koljana Gornjih, Otiia, Vuipolja, Potravlja, Otoka, Gale, Graba, Trilja, Brnaza i Sinja. Od izuzetne je vanosti isprava bizantskog cara Justinijana (527.-565.), kojom
on sv. Benediktu i samostanu na Monte Cassinu daruje neke posjede
u Dalmaciji, meu kojima je i Pontem Ciluri. U jednoj ispravi iz VII. ili
moda VIII. st. spominju se Asinium, Tilurium i jedan neidentificirani
grad. Taj podatak je dodan oporuci nepoznatog oporuitelja kojim
se nalae crkvama pod utvrdama u zaleu Salone da daju sto solida
za svjetiljke u tamonjim crkvama te za siromahe i crkvenu opremu.
U blizini izvora rijeke Cetine nalazi se starohrvatska crkva sv. Spasa iz
IX. stoljea. Iako je u ruevnom stanju, rije je o jednom od najbolje
ouvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva
u Hrvatskoj. Dao ju je podii upan Gastika, najvjerojatnije za vrijeme vladavine kneza Branimira, kao znak sjeanja na svoju majku i
sinove. Oko crkve je pronaeno preko 1000 starohrvatskih grobova s
bogatim arheolokim nalazima. Prvi pisani spomen crkve sv. Spasa
nalazi se u zakljucima Splitskog crkvenog sabora iz 1185. godine.
Za prouavanje cetinske prolosti vrlo su vrijedni podatci iz X. st. o
cetinskim upama koje je Splitska nadbiskupija zbog odreenih
prisizanja eljela zadrati za sebe, te izvor iz XII. st. kojim papa Celestin III. podjeljuje splitskom nadbiskupu Petru palij i utvruje opseg
njegove nadbiskupije, u koju ulaze i parochias Citine - cetinske upe.
Vanu ulogu u povijesti cetinskog kraja imali su franjevci koji su pristigli u Sinj pod okriljem Ivania Nelipia. Oni su uz blagoslov pape
Inocenta VI. podigli samostan i crkvu sv. Marije na prostoru koji se
zove Kula, na kojem se danas nalazi vojarna Petar Berislavi. Samostan je 1457. postao sjedite Cetinske kustodije, kojoj su pripadali
samostani Cetine, Vrlike, Knina, Skradina, Visovca i Klisa. Kada su
Turci 1490. spalili samostan i crkvu, papa Inocent VIII. je 23. travnja
13

Starohrvatska crkva sv. Spasa iz IX. st.

1492. uputio pismo poljikom knezu arku Draojeviu da se obnovi


crkva ispod bedema grada Vsinja.
Od srednjeg vijeka do danas podrujem gornjeg i srednjeg toka
Cetine gospodarili su razni hrvatski velikai, Maari, Turci, Venecijanci, Austrijanci i Francuzi, a skoro cijelo XX. st. taj prostor bio je
u sastavu Kraljevine Jugoslavije, zatim Nezavisne Drave Hrvatske i
komunistike Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. Tako
je bilo sve do 1991., kada je uspostavljena demokratska Republika
Hrvatska.
Imajui u vidu koliko je bogata i raznovrsna prolost cetinskog kraja,
a drei se zadane teme, istaknut emo samo jedan kljuan dogaaj
iz cetinske prolosti. Rije je o slavnoj i udesnoj pobjedi nad osmanlijskom vojskom pod Sinjem u kolovozu 1715. godine. Ta pobjeda
omoguila je novi poetak narodu koji se nakon dugih lutanja nastanio uz Cetinu - i tu ostao!

14

OPSADA SINJA 1715. GODINE


Poetkom 16. stoljea osmanlijski osvajai zauzeli su cetinski kraj.
Prije zauzimanja Sinja franjevci su napustili grad i sa sobom ponijeli
brojne arhivske dokumente, meu kojima je bio i pergamenski kodeks Biblije iz 14. stoljea. Odnijeli su ga na Trsat, a danas se nalazi
u Madridu. Cetina je pod turskom upravom bila preko 150 godina.
Mletaka Republika preotela je turskoj vojsci najprije Klis 1648., a
zatim i Sinj 1686. godine. Bilo je to tri godine nakon turskog poraza
kod Bea 1683. godine. Turci su pokuali preoteti Sinj 1687., ali bezuspjeno. Nakon toga, uslijedile su masovne seobe u cetinski kraj.
Najmasovnija seoba bila je 1687. pod vodstvom franjevaca iz samostana Rame. Razdoblje mira trajalo je sve do 1715. kada je turska
vojska doivjela konaan poraz i zauvijek napustila cetinski kraj.
Kako o opsadi Sinja 1715. nije sauvano mnogo izvorne grae, ono
to se sauvalo zasluuje posebnu panju. Od vanijih izvora izdvajamo Dnevnik opsade, pismo splitskog nadbiskupa Stjepana Cupillia
papi Klementu XI. te proglas i naredbu dalmatinskog providura Anela Ema nakon obrane Sinja.
Dnevnik opsade Sinja napisan je na talijanskom jeziku, a glasi Giornale del blocco et assedio de Turchi alla fortezza di Sign ch incominci
li 23 luglio 1715., tj. Dnevnik turske opsade Sinja zapoete 23. srpnja

Opsada sinjskog Grada 1686.


15

Seobe u cetinski kraj nakon 1686.

1715. godine. Rukopis se uva u Arhivu sinjskog samostana (fasc.


XIX., br. 40) i nije datiran. Talijanki tekst objavljen je u splitskom asopisu Bullettino di archeologia e storia dalmata. Autori prijevoda na
hrvatski jezik su fra Ivan Markovi i fra J. A. Soldo.
Dnevnik opsade obuhvaa razdoblje od 24. srpnja. do 15. kolovoza
1715. godine. U njemu se navodi podatak dobiven 30. srpnja od
jednog zarobljenog Turina da je 60 000 tisua turskih vojnika stiglo
u Cetinsku krajinu. Konjanici su stigli 24. srpnja preko Prologa. Dan
poslije popalili su kue i pljakali sve do Dicma. Tatarski konjanici,
sejmeni i spahije stigli su 27. srpnja. Tatarski konjanici pljakali su po
okolici, sejmeni i spahije opustoili su Otok. Nadalje, 28. i 29. srpnja
konjanici su nastavili paliti i pljakati po Cetinskoj krajini. Vei dio
konjanika otiao je 31. srpnja u osvajanje vrlike i drnike tvrave.
Vrliku su osvojili, vojniku posadu su potedili, a ostale poubijali. Drni nisu uspjeli osvojiti. Izgubili su 600 ljudi i odustali od osvajanja.
Turska vojska prela je Cetinu 5. kolovoza, a dan poslije utaborili su
se oko sinjskog Grada. U tvravi je od sveenika bio don Ivan Filipo16

vi-Gri i franjevci sinjskog samostana pod vodstvom fra Pavla Vukovia. Oni su u crkvu, koja se nalazila usred tvrave, izloili Gospinu
sliku i pred njom se molili za nebesku pomo. Susret predstavnika
jedne i druge strane dogodio se 7. kolovoza. U ime mletake strane
bio je poslan don Ivan. Turski predstavnici su mu predali etiri lista,
od kojih je onaj na talijanskom proitan. Turci su traili predaju grada, u protivnom da e ga unititi, a posadu na kolce nabiti. Don Ivan
je vratio listove i uskoro je zapoeo rat. Istog dana, turska vojska popalila je kue u podnoju grada i zapoela praviti opkope oko grada.
Grad je napadnut topovima 8. kolovoza. Istoga dana Turci su zapalili
i dvije crkve. Od 9. do 13. kolovoza grad je bio gotovo uniten. U praskozorje 14. kolovoza navalili su pjeaci, konjanici i ete iz priuve. U
zoru 15. kolovoza vojska se povukla u Livno.
Po rijeima kroniara sinjske opsade turska vojska je od sputanja u
Cetinu preko Prologa 24. srpnja do 15. kolovoza izgubila vie od 10
000 ljudi. Gubitak na mletakoj strani bio je znatno manji. Navodi se
da su ubijeni pukovnik Sentiler, ininjer DAndres, porunik kapelat
uri i fra Stjepan, kapelan providura. Poginulo je 35 vojnika, a 46
ih je ranjeno.
Dana 9. kolovoza 1715., kada je Sinj bio gotovo razruen, splitski
nadbiskup Stjepan Cupilli nalazio se u Dicmu, odakle je poslao pismo
papi Klementu XI. u kojemu ga moli za pomo u molitvama, oprostima, novcu i ljudstvu. Pismo je objavljeno u djelu Illyricum sacrum, a
donosim ga u prijevodu J. A. Solde: Po milosru Gospodnjem nismo
uniteni od turskih napadaja. Nevolje i tekoe odasvud nas opkoljuju.
Bijes Turaka opsjeda sinjsku tvravu i opijen prekomjernom obijeu
ne prestaje mahnitati. To je gorina moja najgora: uznemiren sam,
Sveti Oe, ali ne zbunjen: maevima bezbonih Turaka odasvud sam

Opsada sinjskog Grada 1715.

17

Splitski nadbiskup S. Cupilli kruni Gospinu sliku

napadan i izmuen gotovo do smrti, uzdiem ufanje svoje Njemu, koji


mislim da je, ispitujui pravedno dubinu moje due, sve ovo (pripustio)
radi mene grjenika. O da sve mogu u Njemu koji me krijepi; o da prihvatim primjere strpljivosti i primjere velikosveenike postojanosti.
Tvoja je dunost, Sveti Oe, po boanskoj slubi biti s izmuenima.

udotvorna Gospa Sinjska bez krune

18

udotvorna Gospa Sinjska s krunom i zavjetnim darovima

Prui, dakle, vjernim kranima pomo svoje moi koliko s molitvama


i oprostima, toliko s novcima i s ljudstvom; naime, oaloenima si tjeitelj pomaui svima u nevolji; dunost ti je utjeiti blagou oinskog
srca mene i moje uznemirene vjernike u biskupiji. U ovoj hladnoj zimi
naih nevolja daj da se tvoje cvijee i pomo tvoje moi odmah pokau
na zemlji naoj i neka procvjetaju vinogradi nai, neka se razliju u ugodan miris. Bog neka uini da cvijee tvoje u Dalmaciji donese ploda;
neka se milost Klementa meni i kranskom puku i sinjskoj tvravi i
oinska pomo sinjskom narodu pretvori u veselje, a Turcima neka
donese poraz i propast. Neka bude Gospodin Bog uz tvoje elje koji u
svojoj ruci dri tvoje srce; a tebe, Sveti Oe, moju nadu u danima moje
alosti, neka sauva jaka na utjehu oaloenih. To eli, vezan ljubavlju, svladan dobroinstvom, prostrt pred tvojim svetim nogama, tuan
i alostan ponizni sluga tvoje svetosti Stjepan, splitski nadbiskup.
Dalmatinski providur Anelo Emo izdao je 16. kolovoza za cijelu provinciju proglas u kojemu stoji da je Bog poeo: dokazivati svoju svetu
zatitu ovoj provinciji oslobodivi prole noi, na dan Uzaaa Djevice,
veoma vanu tvravu Sinj, izmuenu veoma krvavom opsadom od
ogromne turske vojske. Providur je obznanio i naredbu da se u slavu
19

pobjede odre slube Boje uz Te Deum - Tebe Boga hvalimo i pucanje


topova. Tako je u Splitu istoga dana odrana sveana procesija od
crkve Gospe od Pojiana do katedrale. Na prolazu uz obalu ula se
paljba topova sa galija i drugih brodova usidrenih u luci. U katedrali
je sluena sv. misa i ispjevan je Te Deum. Nakon obreda nadbiskup je
krenuo u Sinj. Zaustavio se u Klisu gdje je opem providuru estitao
na pobjedi, a u nedjelju, 18. kolovoza, stigao je u sinjski Grad u kojem je odsluio sv. misu i odrao zahvalni govor.
Godinu dana poslije u znak zahvalnosti Gospi, ija je slika sve vrijeme
opsade bila u tvravi, kamo je bila prenesena iz franjevakog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu, branitelji sinjskog Grada i
franjevci dali su izraditi zlatnu krunu kojom ju je splitski nadbiskup
S. Cupilli sveano okrunio 1716. godine. Na njezinom dnu je upisano:
IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV, tj. Zauvijek
okrunjena slavi slavlje 1715. Otada, svake godine 15. kolovoza na
dan Velike Gospe slijevaju se rijeke hodoasnika u grad Sinj svojoj
Nebeskoj Majci...

Velika proslava u prigodi 200. obljetnice doseljenja (1687. -1887.)

20

SINJSKA ALKA
Zahvaljujui . Juriu prolost Sinjske alke, osobito ona starija, postala je dostupna znanstvenoj, ali i ostaloj javnosti. On je prvi u svojoj knjizi Dokumenti i knjievna graa o Alki (Split, 1988.) na jednom
mjestu objavio vrlo dragocjeno gradivo o Alki, ime je buduim generacijama znatno olakao istraivanje te teme, ali ih i obvezao da
na tom putu nastave s radom. Svoj doprinos prouavanju Alke dala
je Ana Marija Vukui s Instituta za etnologiju i folkloristiku objavom
knjige U sridu: sjeanje, pamenje i ivot Alke. Knjiga je predstavljena

Alkarska povorka

u Alkarskim dvorima 1. kolovoza 2013. godine. U priremi je i knjiga


Ivana Kozlice Alka i politika, koja uskoro ide u tisak.
Prema M. Griu, Sinjska alka je sa svojom tristogodinjom, praktiki
neprekinutom, autentinom tradicijom jedinstvena u cijeloj Europi.
Ona je dio europske tradicije osuvremenjenih vitekih turnira, koji
21

Tranje Alke

su postepeno nestali. U svojoj biti rije je o vitekom, vojnikom natjecanju u gaanju kopljem u malen obru s konja u punom galopu.
Alka je istodobno lokalna, nacionalna i europska viteka igra. Lokalna
je zato to uva ratnike tradicije svijeta unutarnje Dalmacije i slavi
konkretnu pobjedu; nacionalna zato to je, zahvaljujui modernim
medijima, postala jedan od vanih nacionalnih simbola prolosti
hrvatskoga naroda u njegovoj stoljetnoj borbi za slobodu; europska
je zato to u sebi povezuje iskustva suivota domaega stanovnitva
u sastavu tadanjih velikih politikih sustava u kojima je hrvatski
narod ivio: Mletake Republike, Napoleonove Ilirije, Austrougarske
Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, sve do moderne Republike

Alkari i alkarski momci

22

Hrvatske, punopravne lanice Europske unije. Zahvaljujui svojoj


vrijednosti, ona je u svim tim dravnim formacijama bila dravna
ustanova, a ne puka lokalna folklorna priredba.
Sinjska alka, nadalje, u sebi za razliku od drugih slinih, odavno izumrlih, konjanikih natjecanja sadri urbanu i ruralnu komponentu.
Alkari (natjecatelji i dio pratnje) su urbana, vojniki stilizirana pojava
iz XVIII. stoljea. Alkarski momci (i dio pratnje) ruralna su pojava i
odjeveni su u tradicionalne lokalne seljake nonje. Tako Alka u svom
alkarskom segmentu uva spomen na domau i mletaku vojnu aristokraciju, dok alkarski momci, kao pjeaci, uvaju spomen na domae pomone postrojbe u ratovima protiv Turaka. Ona, dakle, sadri
aristokratski i puki (narodni) element.
Prije samog alkarskog nadmetanja zadivljujui je prizor vidjeti povorku sastavljenu od vojvode, ete alkara, ete momaka i pratnje.
Svi alkari jau na konjima, a momci i ostali dio pratnje idu pjeice.
U vitekom alkarskom natjecanju sudjeluju samo alkari kopljanici, a
slavodobitnik je onaj koji iz tri trke gaanjem u alku sakupi najvie
punata (bodova). Sama alka je eljezni kolut (od arap. balqa = kolut) koji se sastoji od dva koncentrina obrua spojena s tri eljezne
preke na nain da meuprostor dijele u tri jednaka dijela. Pogodak
u mali srednji kolut donosi 3 punta, u gornji pregradak 2, a pogodak
u jedan od dvaju donjih pregradaka po 1 punat. U sluaju da dva ili
vie alkara i nakon trke imaju isti broj punata, vri se pripetavanje.
Postoji i presedan za sluaj da alkar kopljem odbije alku s draa,
uhvati je u letu i nabije na koplje, pripisuje mu se tada broj pogoenih punata plus jo tri punta. Slavodobitnik Alke je bogato nagraen, a Sinjani i narod Cetinske krajine do sljedee Alke slave ga kao
svog najodlunijeg junaka i viteza.
Najstariji dokument o Alci potjee iz 1784. godine. Obino se Alka
tri jednom u godini, a rijetko u vanim prigodama i dva puta. Datum tranja se kroz povijest mijenjao. Statutom iz 1902. odreeno
je da se tri u kolovozu. Od samog poetka, Alka je vezana uz udotvornu Gospu Sinjsku, ijoj su milosti branitelji pripisali pobjedu nad
Osmanlijama. Tako je bilo sve do zavretka Drugog svjetskog rata,
kada joj je komunistika vlast oduzela sve vjerske komponente.

23

Pogodak u sridu

24

Alkarska povorka i sinjski samostan

ALKAR

Igor ipi
Dadoe mi pravo dadoe koplje
A dvojim hou li u sridu il bar
U dva, u jedan...
Ti si Sin svog Oca, ja sin svog oca
Tko je onda prodao temelje kue
Poupao perje rastrgnuo meso
Razbacao kosti ako nije sin svog oca
Tko ako ne unuci, sinovi ove zemlje
Menadmenti, brendovi, frendovi...
Brijestovi zemljai raaju drugdje.
Upoznaj sinove Umoka Koljnofa
Vedeina idana... upoznaj brata
Od Prisike Unda Kisega oprona...
(Daj, da verujemo, ima jo
lovik, lovik, LOVIK, lovik, lovik
Miesta na vuoj raihanoj,
Pogaenoj, potrapljenoj, raskoljenoj
ZEMLJI, zemlji, zemlji, zemlji, ZEMLJI.
Predobri Stvoritelj, ustani med nami!
A teka je dua naa,
Teko je tielo nae...)1
Upoznaj slabaan suhi list
Vjetar ga lako ponese
Nikada vie nee biti drvo

Matilda Blcs, (I)ako sloboda / Ha(br) a szabadsg, (Budapest, 2006.)

25

26

PROGRAM VITEKOG ALKARSKOG DRUTVA


Viteko alkarsko drutvo ve nekoliko godina intenzivno se priprema
za 300. obljetnicu udesne obrane Sinja i Alke. Sveukupno, sav program ostvaruje se kroz dvadeset raznovrsnih projekata. To su:
1. djeji likovni, literarni, glazbeni i foto natjeaji na temu Alke
2. izrada alkarskih suvenira
3. objava potanske marke
4. izrada zlatnog i srebrnog kovanog novca
5. suradnja s umjetnicima
6. alkarske filmske veeri
7. snimanje igrano-dokumentarnog filma o Alki
8. sjeanje na vane dogaaje i osobe iz povijesti Alke
9. predstavljanje Alke izvan Sinja
10. bratimljenje Alke i slinih manifestacija
(vicarska, Barban, Sartiglia)
11. sreivanje arhiva Vitekog alkarskog drutva
12. znanstvena istraivanja u europskim arhivima
13. znanstveni simpozij
14. zbornik radova znanstvenog simpozija
15. monografija o Alki
16. leksikon Sinjske alke
17. nabava novih tribina i ureenje alkarskog trkalita
18. gradnja Alkarskih dvora
19. gradnja Muzeja Alke
20. sveana proslava 300. obljetnice

1. Djeji likovni, literarni, glazbeni


i foto natjeaji na temu Alke
Viteko alkarsko drutvo prepoznalo je koliko je bitno ukljuiti i najmlae narataje u obiljeavanje 300. Alke. Svi ti mladi Sinjani znaju
mnogo o Alci, a ovim projektom ih se na poseban nain ukljuuje u
sudjelovanje obiljeavanja nae velike obljetnice. Na taj nain e im
se pruiti prilika da pokau svoje shvaanje i vienje alkarske tradicije. U skladu s tim, Viteko alkarsko drutvo u suradnji s vrtiima,
osnovnim i srednjim kolama na podruju Sinja organizira kulturno27

Sudionici projekta s voditeljicama, Trilj, 7. VI. 2014.

edukacijski projekt kojim e se odrati likovni, literarni, glazbeni i


foto natjeaji na temu Alke.
Cijela pria zapoinje u Alkarskim dvorima gdje e se odravati radionice. Predvieno je predavanje o povijesti Sinja, doseljavanju iz
Rame, o povijesti slike udotvorne Gospe Sinjske, o 1715. godini te o
utvrdi Grad. Pria i obilazak su zamiljeni da budu poticaj i inspiracija
mladima jer e biti rije o manje poznatim detaljima kljunih trenutaka povijesti. Nakon toga bit e organizirana interaktivna radionica
s viestruko edukativnim elementima koji e mladima biti predstavljeni na zabavan nain.
Radionica je zamiljena kroz dva dijela. U prvom dijelu e se uz prezentaciju razgovarati o tome to je za njih Alka, koji su njezini kljuni
elementi, pritom koristei mnotvo arhivskih fotografija. Potom je
planirana radna igra na temu malo poznatih detalja o Alci i slino.
Drugi dio je rasprava, izlaganje premiljanja i njihovih ideja, ali i naih oekivanja te dogovor oko detaljnih tema za natjeaje.
Ovisno o izraenim preferencijama, svaka e kola dobiti odreenu
temu koju e obraditi. Sudionici e izraivati fotografije, likovne i literarne uratke, a stil je preputen samo njihovoj umjetnikoj slobodi.
S glazbenom kolom e se raditi na temu glazbe koja evocira na Alku.
Meutim, tu nije kraj suradnje. Planira se kontinuirano dogovaranje,
susreti i radionice kroz koje e se razvijati nain predstavljanja tih i
novih ideja. Svi radovi e uz prigodni program biti predstavljeni javnosti u sklopu proslave 300. obljetnice. Viteko alkarsko drutvo je
prepoznalo veliki potencijal mladih i njihovih ideja te planira proirivanje suradnje, a ostavlja mogunost razvijanja dobre prakse kroz
eventualno koritenje sredstava iz EU fondova.

28

Viteko alkarsko drutvo ve je ostvarilo suradnju s Kulturnim drutvom Trilj i Osnovnom kolom Trilj na projektu KD Trilj Sinjska alka
svjetska batina Cetinske krajine - Ususret 300. obljetnici, kojeg je 29.
sijenja 2014. odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Republike Hrvatske. Do poetka rujna odrano je pet predavanja, radionica i izlobi o Alki, pripremljene su promotivne majice na temu
300. obljetnice Alke, Tilurium - triljska travarica s motivom Alke i tiskani su kalendar - oznaiva stranica za 2015. i podmetai za ae
s motivima Alke.

2. Alkarski suveniri
Dobro dizajnirani, kvalitetni i estetski prihvatljivi suveniri ne samo
da oblikuju turistiki imid mjesta nego uvjerljivo promoviraju i
materijaliziraju segmente njegova identiteta kulturne batine. Alkarski suveniri imali bi nekoliko vanih funkcija: ekonomska potiu
oblik samozapoljavanja lokalnog stanovnitva; turistika suveniri
u slubi promoviranja Sinjske alke, Grada Sinja, Cetinske krajine,
Splitsko-dalmatinske upanije i Republike Hrvatske; ekoloka suvenirski asortiman se velikim dijelom temelji na uporabi prirodnih
materijala i poticanju prvenstveno lokalne proizvodnje i recikliranja;
kulturna prezentiranje lokalne kulturne batine, uvanje tradicijskih zanata, vjetina i folklorne batine od zaborava; identitetska
suveniri materijaliziraju specifinost Alke.
Viteko alkarsko drutvo Sinj u svom vlasnitvu ima tvrtku Alka
marketing d.o.o. koja je osnovana za promidbu Alke. Drutvo je ove
godine zapoelo s osmiljavanjem suvenira za buduu suvenirnicu u
Alkarskim dvorima i buduem Alkarskom muzeju. Krenulo se ponudom od tridesetak suvenira koji su za vrijeme ovogodinjih alkarskih
sveanosti prezentirani potencijalnim kupcima i utvreno je da postoji velika potranja za njima.
Alkarski suveniri su:
- Monografija o Alki (hrvatski, engleski i njemaki jezik)
- zlatni i srebrni kovani novac izdan povodom 270. Alke
- zlatni i srebrni kovani novac izdan povodom 300. Alke
- privjesci (metalni, koni i stakleni)
- lanii (metalni i koni)
- ogrlica s alkom (metalna)

- alka u kutijici (niklana i pozlaena)


- slika s alkom na pliu
- suveniri od kamena s motivom alke (printani i pjeskareni)
29

- suveniri od stakla s motivom alke


- metalna alka u prirodnoj veliini
- metalna alka na stalku
- suveniri od kristal stakla (aa, zdjela, boca, tanjuri)
- majice (polo, obine) u raznim veliinama i bojama
- kapa ilterica
- znake (niklane, pozlaene)
- manet - dugmad (niklana, pozlaena)
- igle za kravatu (niklane, pozlaene)
- naunice u raznim bojama
- narukvice (kone, metalne) s alkicama
- podmeta za au
- zastavica
- zobnica
- dijelovi odora
(bive, terluci, opanci, pas, kapica, kalpak, majete, toke...)
- statua alkara
- statua alkarskoga momka

Privjesci s alkom

Metalna alka

30

Alka u staklu

Zastavica VAD-a

U suradnji s Kulturnim drutvom Trilj, Viteko alkarsko drutvo predstavilo je 23. rujna 2014. u triljskoj kinodvorani podmetae za ae
i kalendar-oznaiva stranica 2015. s motivima iz prolosti i sadanjosti Alke.

3. Objava potanske marke


Potanske marke, uz praktinu, predstavljaju i kulturnu i nacionalnu
vrijednost i njima se promie nacionalna batina Republike Hrvatske. Viteko alkarsko drutvo je 1985. povodom obiljeavanja 270.
obljetnice izdalo prigodnu potansku marku i omotnicu sa igom na
temu Alke.
Jedan od planiranih projekata VAD-a za 300. obljetnicu je izdavanje
nove potanske marke to je podrala Hrvatska pota koja je u svoj
31

program izdavanja potanskih maraka za 2015. uvrstila projekt,


uklopivi ga u izdavaki projekt Hrvatska nematerijalna kulturna
batina pod zatitom UNESCO-a.
U tijeku su i dogovori oko izdavanja potanske marke na temu Svetita udotvorne Gospe Sinjske ili za 2015. ili u okviru serije maraka
posveenih marijanskim svetitima u Hrvatskoj.

Potanska marka i omotnica sa igom izdana 1985.

4. Izrada zlatnog i srebrnog kovanog novca


Viteko alkarsko drutvo je u suradnji s Narodnom bankom Jugoslavije i Splitskom bankom 1985. godine, u sklopu obiljeavanja 270.
Alke, izdalo 3 zlatnika i 3 srebrnjaka, autora Stipe Sikirice, akademskog kipara. Motivi su: vojvoda s pratnjom, povorka alkarskih momaka, alkar u trku, titonoa, barjaktar s pratnjom, edek s vodiima.
Prodaja tog novca omoguila je kupnju nekretnina koje umnogome
olakavaju financiranje poslovanja Vitekoga alkarskog drutva.
Za 300. obljetnicu pokrenut je projekt Zlatni i srebrni kovani novac
Sinjska alka, 1715.-2015. kojeg je nositelj Hrvatska narodna banka
u suradnji s Hrvatskim novarskim zavodom i Vitekim alkarskim
drutvom. HNB je prema prijedlozima VAD-a za izradu idejnih rjeenja te izbor autora provela pozivni natjeaj. Izabrana su rjeenja akademskih kipara Kuzme Kovaia (zlatnik nominale 1000 kn), Luke
Petrinjaka (zlatnik nominale 20 kn) i Stjepana Divkovia (srebrnjak
nominale 200 kn). Javna prezentacija novca bila je 2. kolovoza 2014.
u Alkarskim dvorima u Sinju. Zlatnici i srebrnjaci dostupni su u prodaji u Hrvatskom novarskom zavodu i Vitekom alkarskom drutvu.

32

Zlatni i srebrni novac izdan 2014.

Zlatni i srebrni novac izdan 1985.

5. Suradnja s umjetnicima
Viteko alkarsko drutvo pokrenulo je i projekt u kojemu e sudjelovati mlai, hrvatskoj javnosti slabije poznati umjetnici. Tako su 8.
srpnja 2014. u Sinj pristigli predvoeni Kaimirom Hrastom splitski
umjetnici Luka Mimica, Dragoslav Dragievi i Vojin Hraste. Uoi
blagdana Velike Gospe u Sinju je boravila i zagrebaka umjetnica Ljiljana Mihaljevi. Ovoj grupi umjetnika uskoro e se pridruiti Denis
33

Krakovi i Ivan Fioli. U planu je sve umjetnike na jesen ove godine


okupiti u Sinju, kada bi oni trebali upravi VAD-a iznijeti svoja idejna
rjeenja nadahnuta Alkom, a koja bi se u skoroj budunosti mogla
ostvariti u Alkarskim dvorima, a mogue je i na nekim mjestima u
gradu.

6. Alkarske filmske veeri


Viteka alka zanimljiva je filmskim snimateljima od same pojave
filma. Ipak, tek ustaljivanjem kinematografskih djelatnosti na naem prostoru Alka postaje dio tada najpopularnije filmske forme
filmskih urnala. Zvono urnal i Zora urnal u Kraljevini Jugoslaviji,
Hrvatska u riei i slici i Hrvatski slikopisni tjednik u Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj te Filmski pregled i Filmske novosti u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji esto su svoje kamere okretali prema
Sinju, alkarima i alkarskim igrama. Iako dio materijala nije preivio,

Slavlje slobode

34

Projekcija filmova

sreom dovoljno je raznorodnog materijala ostalo kako bi isprialo


filmsku priu najvanijeg vitekog preitka u nas. Da bi se to i ostvarilo, Viteko alkarsko drutvo angairalo je povjesniara filma Daniela Rafaelia, koji od 2012. uoi Alke gostuje u Sinju s novim filmskim
materijalom o Alci.
Tako je Rafaeli 25. srpnja 2012., u prepunoj dvorani Alkarskih dvora, predstavio stare dokumentarne filmove Dokumentarni zapisi o
Sinjskoj alki (1931.), Slavlje slobode (1942.), Proslava 250. obljetnice Sinjske alke (1965.), i snimku prvog izravnog tv prijenosa Alke iz
1967. godine. Posebno oduevljenje publike izazvalo prikazivanje
10-minutnog filma o djeojoj Alci odranoj u Vrlikoj ulici u Sinju
1965., autora legendarnog Mladena Delia. Na filmu su se prepoznali brojni Sinjani.
Godinu dana poslije, 30. srpnja 2013., u Alkarskim dvorima upriliena je projekcija njemakog filma Krvava braa, snimljenog 1934.
godine. Film je u njemakom arhivu pronaao D. Rafaeli. Sniman
je u mjestima po dalmatinskoj obali i puno vie na bosanskim lokacijama. Rije je o klasinoj ljubavnoj prii u sreditu koje je lijepa
djevojka Mara u koju se zaljubljuju braa po krvi Mirko i Bojan. Zbog
ljubavi prema Mari, Mirko i Bojan postali su krvava braa te odlue
ljubavni trokut rijeiti tranjem alke. Kada je Mara, koja voli Mirka,
vidjela da bi Bojan mogao pobijediti Alku, istrala je u borilite i sruila se, a Mirko i Bojan prekinuli su nadmetanje. Na kraju prie Mara
je ostala uz Mirka, a Bojan je sa svojom pratnjom otiao put mora.
Projekt predstavljanja Alke nastavljen je i 2014. kada je 29. srpnja
u Alkarskim dvorima otvorena izlobu Trka na prstenac, Sa Sartiglia,
Alka, odrano predavanje i predstavljena knjiga D. Rafaelia Kinematografija u NDH. O izlobi, Trki na prstenac, Sartigli i Alci govorili su
Josip Duki, Jakov ii i Anela Tadi, a J. Duki je bio predstavlja
knjige Kinematografija u NDH. Predstavljanje knjige organizirali su
VAD i Kulturno drutvo Trilj.
35

7. Snimanje igrano-dokumentarnog filma o Alci


Alka je naslov dugometranog dokumentarno-igranog filma u produkciji Hrvatske televizije i Vitekog alkarskog drutva Sinj u predvienom trajanju od cca 80 minuta, ija je premijera predviena za
300. obljetnicu Alke 2015. godine. Prijedlog scenarija napravili su
Vladimir Brnardi, Ivica Dlesk i Kreimir okoli, a redatelj filma je
Draen arkovi.
Slijed filma tekao bi kroz tri radnje koje bi se u filmu meusobno
proimale: prva o povijesnim dogaajima vezanim uz Drugi morejski rat i opsadu Sinja 1715. godine, druga o povijesti tranja Alke i
trea o dananjoj Alci i pripremama za nju. Od tri navedene radnje,
ona o povijesti Alke tekla bi linearno, dok bi druge dvije imale kulminacijski slijed. Povijesnu priu o opsadi Sinja i pobjedi nad Turcima,
to je kulminacija filma, pratili bi kroz igrano-dokumentarnu formu.
Usporedno bi se dogodila i kulminacija druge prie o dananjoj Alci
pobjedom jednog alkara i njegovim osvajanjem Alke, a kojega bismo pratili od poetka i kroz itave pripreme.
Rije je o povijesnom spektaklu. Dio filma kroz koji nas vode povjesniari podrazumijeva koritenje arhivskog materijala i prikaz tradicije odravanja Alke kao i vjerski fenomen tovanja Gospe Sinjske i
njezine udotvorne Slike. Trei segment filma ostaje meu obinim
pukom Cetinske krajine gdje upoznajemo alkare, njihove obitelji,
tradicije, obiaje i gdje tematiziramo sam znaaj Alke za itav kraj.
Strukturalno, film e se sastojati od sljedeih elemenata:
1. Godinji ciklus slavodobitnika Alke.
U ovom segmentu pratili bismo jednog alkara od priprema pa sve
do konane pobjede na Alci te nastojali snimiti do sada neviene ili
manje poznate prizore iz alkarske tradicije i koliko bude mogue ui
u svijet jednog alkara.
2. Igrana konstrukcija turske opsade Sinja i povijesnih zbivanja koji
su joj prethodili.
Ovaj segment pokuali bismo uprizoriti po ugledu na Hrvatske kraljeve, drugi uspjeni projekt HRT-a. Bitan dio ovog segmenta bila
bi digitalna 3D rekonstrukcija Sinjske tvrave, grada Sinja i Sinjske
krajine iz 1715. godine, realizirana uz potporu strunjaka iz Muzeja
Cetinske krajine.
3. Narativni dio...
...koji bi se sastojao od niza intervjua sa strunim sugovornicima koji
bi govorili o fenomenu Alke iz povijesne, religijske, etnografske, socioloke te osobne perspektive.
36

Snimanje filma

4. Arhivski materijali u obliku fotografskih ili video materijala, takoer bi sainjavali bitan dio filma.
5. Fotografsko obrazlaganje pravila alkarske igre te svih njezinih elemenata poput sudionika, opreme, oruja, vrsta i elemenata odore
itd.
6. I naposljetku, dokumentarni prikaz alkarske sveanosti u kojemu
bismo, uz upotrebu modernih tehnologija snimanja, pokuali ovu
ceremoniju snimiti iz kutova i na nain koji bi unio svjeinu u vienje
ovog zaista ve mnogo puta popraenog dogaaja.
Svi nabrojeni elementi bit e paralelnom montaom isprepleteni u
cjelinu nakon ijeg gledanja e svaki gledatelj stei potpunu sliku o
fenomenu ove tristoljetne viteke vjetine znane kao Sinjska alka.

8. Sjeanje na vane dogaaje i


osobe iz povijesti Alke
Viteko alkarsko drutvo zapoelo je 2012. s projektom obiljeavanja
vanih dogaaja i osoba iz povijesti Alke. Tako je 3. kolovoza 2012.
postavljena spomen - ploa najtrofejnijem alkaru Nikoli Ceriniu. On
je u vremenu od 1867. do 1899. dvanaest puta bio slavodobitnik, a
od toga je ak etiri Alke osvojio sa sva tri pogotka u sridu. Da stvar
bude zanimljivija, Cerini se rodio u Splitskoj na otoku Brau 23.
kolovoza 1844. godine. Kada je imao etiri godine s roditeljima iz
rodnog mjesta doselio u Sinj.
Ploa je postavljena na kuu u kojoj je ivjela obitelj Cerini, a otkrila
ju je ministrica kulture Andrea Zlatar Violi u pratnji predsjednika Vitekog alkarskog drutva Stipe Jukia, predsjednika asnog suda VADa Andrije Filipovia Gria te sinjskog gradonaelnika Ivice Glavana.
37

Postavljane ploe N. Ceriniu

Tekst ploe glasi:


U OVOJ KUI IVIO JE ALKAR I ALAJ-AU (1867.-1899.)
NIKOLA CERINI ANTIN (SPLITSKA, 1844. - SINJ, 1910.)
KOJI JE DVANAEST PUTA BIO SLAVODOBITNIK SINJSKE ALKE
U PRIGODI TRISTOTE OBLJETNICE ALKE (1715.-2015.)
PLOU SU 3. KOLOVOZA 2012. POSTAVILI
VITEKO ALKARSKO DRUTVO SINJ I
ZAKLADA OTOK BRA - NEGDJE IZMEU MORA I ZVIJEZDA
U planu je da se i sljedeih godina postavljanjem spomen - ploa
obiljee i druge vane osobe i dogaaji iz alkarske prolosti.

9. Predstavljanje Alke izvan Sinja


Kako bi Alka bila to dostupnija javnosti, Viteko alkarsko drutvo
pokrenulo je 2013. projekt izrade web stranice na hrvatskom i engleskom jeziku (www.alka.hr) i poduprlo brojne manifestacije po
svjetskim metropolama, od kojih neke izdvajamo.
U palai Sponza u Dubrovniku, od 20. rujna do 6. listopada 2013.,
u sklopu informativne izlobe na kojoj je kroz fotografije prikazana
hrvatska nematerijalna batina uvrtena na UNESCO-vu listu nematerijalnih dobara, bile su izloene odore alkara i alkarskoga momka. Otvaranje izlobe bilo je uvod u manifestaciju obiljeavanja 10.
obljetnice UNESCO-ve Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj batini.
38

Alkari i alkarski momci, lanovi Upravnoga i Nadzornoga odbora te


asnoga suda su se posjetom Rami 13. listopada 2013. vratili korijenima te simboliki istakli znaenje kraja odakle su nai pretci prije
300 godina doselili u Cetinsku krajinu. Srdano su primljeni od naelnika Opine Rama-Prozor, gvardijana i fratara franjevakoga samostana na itu. U sklopu posjeta nazoili su i sv. misi za sve rtve
ratova ramskoga kraja na kraju koje im je gvardijan zahvalio na dolasku i naglasio povezanost Sinja i Rame preko zajednike zatitnice
Gospe od Milosti Gospe Sinjske. Ispred barjaktara, dva alkara i dva
alkarska momka u sveanim odorama Ramljacima se pozdravnim
rijeima u ime Vitekoga alkarskog drutva obratio alkarski vojvoda
Ante Vui.
U zagrebakom Etnografskom muzeju u listopadu 2013. otvorena je
izloba Iris Bikupi Bai na kojoj je putem fotografija, tekstova,
filmskih i zvunih zapisa te autentinih predmeta predstavljeno
trinaest manifestacija iz Hrvatske uvrtenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne batine ovjeanstva, meu kojima je i Sinjska
alka. Izloba je kao projekt Ministarstva kulture gostovala u Splitu,
Skopju, Budimpeti, Beu, Mohau, Lepoglavi, Varadinu i angaju.
Meunarodna udruga Putevima Marka Pola organizirala je predstavljanje hrvatske nematerijalne kulturne batine u Oriental Pearl
Toweru u angaju u studenome 2013. godine. Iris Bikupi Bai
omoguila je posjetiteljima da se upoznaju s hrvatskom nematerijalnom kulturnom batinom pod zatitom UNESCO-a, a Sinjsku alku
upoznali su kroz detalje fotografija Sinjanke Bjanke Gaurine.
Na dvije lokacije, u Splitu i Hakodate Cityju u Japanu, 28. studenoga
2013. otvorena je jedinstvena izloba fotografija autora Vladimira
Alkari i uprava u Rami

39

Alkari u Zagrebu 2005.

Dugandia Dugog i Yamazakija Junichija, pod nazivom Moja


zemlja, moj narod. Na izlobi su prikazane fotografije snimljene na
Sinjskoj alci te fotografije japanske viteke igre Yabusama.
U svrhu obiljeavanja 300. obljetnice, 4. listopada 2014. u Zagrebu
e se upriliiti predstavljanje Alke. Na taj nain e se hrvatskoj metropoli najaviti znaajna obljetnica i ova vrijedna manifestacija predstaviti graanima glavnoga grada te domaim i stranim turistima.
Cijela alkarska povorka proi e prema scenariju Vladimira Brnardia
i eljka Matejia u sveanom mimohodu ulicama Zagreba do glavnoga gradskog trga. Nositelj programa i cijele organizacije je Grad
Zagreb u suradnji s Academia Cravatica i Poasnom satnijom Kravat
pukovnije.
Postoji mogunost da se Sinjsku alku prigodnom izlobom predstavi
i u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Dogovori su u tijeku, kao i
pregovori oko odlaska alkara u Rim.

10. Bratimljenje Alke


Suradnja sa Socit des Vieux-Grenadiers iz eneve poela je 2008.
kada je njihovo izaslanstvo nazoilo alkarskim sveanostima. Iste
godine u mjesecu prosincu predstavnici Vitekoga alkarskog drutva
i Grada Sinja bili su njihovi gosti u enevi na sveanosti prigodom festivala lEscalade i primanja novih lanova udruge, kojom prigodom
su primljeni i kod zamjenika predsjednika Vlade Kantona eneve. Uz
proslavu koju su organizirali domaini uprilien je i susret naega
izaslanstva s predsjednikom vicarske Konfederacije Pascalom Couchepinom, a kojom prigodom je prezentirana Alka, njezina uloga
i znaaj.
40

lanovi udruge Vieux-Grenadiers u Sinju

Predstavnici udruge Vieux-Grenadiers posjetili su nas i u mjesecu


travnju 2009., a iste godine na dan 294. oje, vicarski grenadiri u
sveanim odorama nastupili su u Sinju te Sinjanima i njihovim gostima pribliili dio svoje bogate povijesne tradicije. Od tada, svake
godine predstavnici udruge iz eneve borave u Sinju i nazoe alkarskim sveanostima, ime smo ostvarili prijateljstvo koje se nastavlja
razvijati kroz daljnju suradnju.
Viteko alkarsko drutvo dugi niz godina razmjenom iskustava i
meusobnim posjetima surauje s Trkom na prstenac iz Barbana
kao manifestacijom slinoj Sinjskoj alci. Suradnja je okrunjena 3.
prosinca 2010. potpisivanjem Povelje o prijateljstvu i suradnji izmeu Grada Sinja i Opine Barban te Alke i Trke na prstenac. Povelja
je potpisana u nazonosti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive
Josipovia u njegovom uredu u Zagrebu.
Povelja o bratimljenju s Trkom na prstenac

41

Povelja o bratimljenju sa Sartigliom

U sklopu ostvarivanja suradnje s manifestacijama slinima Alci, izaslanstvo Vitekoga alkarskog drutva Sinj u vie navrata je na poziv
Fundacije Sa Sartiglia posjetilo grad Oristano na Sardiniji i nazoilo
vitekoj igri Sartiglia, staroj 549 godina. Prvi odlazak izaslanstva
VAD-a u Oristano bio je u razdoblju od 9. do 13. veljae 2013., a drugi
od 28. veljae do 5. oujka 2014. godine. Prigodom drugog boravka,
u kraljevskoj dvorani palae Scolopi 3. oujka 2014. predsjednik Stipe Juki i tajnik Drutva Ivan Nasi potpisali su s gradonaelnikom
Oristana i predsjednikom Fundacije Sa Sartiglia Guidom Tendasom
te direktorom Fundacije Francescom Obinom protokol bratimljenja
u nadi da e njihova meusobna suradnja doprinijeti produbljivanju
prijateljskih veza izmeu samih institucija i njihovih krajeva. Sveanom potpisivanju nazoio je i upan provincije Oristano, predsjednici cehova ratara i stolara, bubnjari i trubai, brojni gosti te Alma
Moro Rugelj, Hrvatica koja ivi u mjestu Sorgono na Sardiniji, a koja
je dala veliki doprinos povezivanju Alke i Sartiglie.
Gosti iz Oristana boravili su u Sinju na 298. i 299. Alci. Uoi njihovog
dolaska 31. srpnja 2013. u Alkarskim dvorima J. Duki i J. ii odrali su predavanja o odnosima Alke i Sartiglie i pripremili promidbene
filmove o Sartigli. Projekt predstavljanja Sartiglie sinjskoj publici nastavljen je i 2014., kada je 29. srpnja u Alkarskim dvorima otvorena
izloba Trka na prstenac, Sa Sartiglia, Alka. O izlobi, Trki na prstenac,
Sartigli i Alki govorili su J. Duki, J. ii i Anela Tadi.
42

Gaanje u zvijezdu
Pariglia - akrobatsko jahanje

43

11. Sreivanje arhiva Vitekog alkarskog drutva


Arhivska graa Vitekog alkarskog drutva nalazi se u neprimjerenim uvjetima i nije sloena po pravilima arhivistike struke. Sve
to onemoguava znanstvenike u njihovom istraivakom radu, ali
i upravu VAD-a u njezinom koritenju. Kako se radi o zahtjevnom i
strunom poslu, Uprava VAD-a ovlastila je don Josipa Dukia, koji je
zavrio dvogodinju Vatikansku kolu za paleografiju, diplomatiku i
arhivistiku, da to do 300. obljetnice uini. im se dovri gradnja nove
zgrade Alkarskih dvora, predvieno je krenuti s nabavom arhivske
opreme, nakon ega slijedi slaganje i kataloko popisavanje grae.

12. Znanstvena istraivanja u europskim arhivima


Upravni odbor Vitekog alkarskog drutva na sjednici odranoj 18.
veljae 2011. donio je Odluku o pokretanju projekta istraivanja i
obrade arhivske grae iz venecijanskog, carigradskog i drugih arhiva
u kojima postoji graa o Sinjskoj alci i Cetinskoj krajini. Za koordinatora projekta imenovan je don Josip Duki koji bi trebao kontaktirati
strunjake potencijalno zainteresirane za posjet arhivima. Suradnja
je ostvarena s dr. Nenadom Moaaninom, dr. Lovorkom orali i dr.
Markom Rimcem, iji je boravak u Carigradu i Veneciji Viteko alkarsko drutvo sufinanciralo.
Dr. Moaanin proveo je u Arhivu predsjednitva vlade (Basbakanlik
Osmanli Arsivi) u Istanbulu pet tjedana (od 15. do 30. 6. i 18. 9. do
9. 10. 2012.). Tom prilikom pribavio je snimke veeg broja popisa i
pojedinanih dokumenata. U odabiru se rukovodio naelom stupnja
dostupnosti, to jest da li graa u kopijama ve stoji na raspolaganju
u Hrvatskoj (pa i u Orijentalnom Institutu u Sarajevu) ili je tek treba
otkriti u Turskoj. To se prije svega odnosi na porezne popise, tzv. katastarske deftere Klikog sandaka iz 16. st., koji su ne samo lake
dostupni, nego dijelom i objavljeni. Samo iznimno je, u dva sluaja
(fond Tapu tahrir, br.284 iz 1550. teTT 861, kopije dostupne u OIS),
dao kopirati stranice koje se odnose na dio Sinjske krajine 1550. i
1702. godine, zbog vanosti grae.
Prikupljena se graa u kronolokom smislu odnosi poglavito na drugu polovicu XVII., pa i na rano XVIII. stoljee. S te strane ona moe
pripomoi boljem rasvjetljavanju prilika u prijelomnom i prijelaznom razdoblju, napose kao nadopuna prologu Velikome, i epilogu
Malom Morejskom ratu. U najveem postotku graa se odnosi na
vojna pitanja, manje na gospodarska, te na posjedovne odnose. Ono
to bi naelno posebno zanimalo iru javnost, a to su migracije, obi44

telji i vlastita imena, te konano sama opsada Sinja 1715. u ovoj se


grai moe mjestimice iitati tek iz rijetkih posrednih naznaka. No
ipak, uz sravnjivanje materijala s do sada poznatim neturskim izvorima, nae e poznavanje biti potpunije.
Valja pripomenuti da je jo uvijek samo manji dio fondova BOA digitaliziran te bi za potpuniju sliku valjalo poduzeti jo dosta dodatnoga istraivanja. tovie, digitalizacija je u poneemu ak i oteala
snalaenje. Tako e se na upit preko kljunih rijei kao to je Sinj
ili Cetina pojavljivati dokumenti o Senju, Sinopu, Cetinju i slino.
Dr. orali istraivala je u Venecijanskom dravnom arhivu (Archivio
di Stato di Venezia) u oujku 2012. godine. Istraivanje je predvieno u nekoliko etapa. U prvoj je istraivanje usredotoeno na sinjsku
bitku 1715. godine. Istraila je sljedee arhivske fondove:
Capi di Consiglio dei Dieci: Lettere Rettori ai Capi. Fond sadri spise
predstavnika mletake vlasti u dalmatinskim gradovima, upuene
mletakoj sredinjici.
Inquisitori di Stato: Dispacci diretti agli Inquisitori di Stato dai Rettori. Fond sadri pisma koja mletaki rektori iz dalmatinskih gradova
upuuju ovlatenim povjerenicima Mletake Republike / Inquisitori
di Stato.
Camerlengo dei Consiglio di Dieci. Raspe. Fond sadri istrane spise
Vijea desetorice koja se odnose na pojedine dalmatinske gradove.
Iz navedenih fondova odvojena je i snimljena graa koja se izravno
odnosi na Sinj i Cetinsku krajinu.
Dr. Rimac je istraivao u Venecijanskom dravnom arhivu od 4. do 9.
svibnja 2014. godine. Radio je na grai koja se odnosi na Sinj i Cetinsku krajinu u razdoblju od poetka Morejskog rata (1684.-1699.)
do 1715. godine. Izvjee o rezultatima istraivanja uskoro bi trebalo
biti zavreno i predano Vitekom alkarskom drutvu.

13. Znanstveni simpozij


Organizatori Meunarodnog znanstvenog skupa su Franjevaki samostan Gospe Sinjske, Viteko alkarsko drutvo te Gradovi i opine
Cetinske krajine, a suorganizatori Splitsko-dalmatinska upanija,
Splitsko-makarska nadbiskupija i Franjevaka provincija Presvetog Otkupitelja. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti. Skup e se odrati u Zagrebu, 12. svibnja 2015. i Sinju,
14.-16. svibnja 2015. godine.
45

lanovi Organizacijskog odbora skupa su mr. sc. fra Josip Grbavac,


predsjednik, fra Hrvatin Gabrijel Jurii, prof., dr. sc. don Josip Duki,
mag. pol. Jakov ii, dr. sc. Toni Miloevi i dr. sc. Frano Striki. U
Poasnom odboru su: Zlatko evrnja, splitsko-dalmatinski upan,
Marin Barii, splitsko-makarski nadbiskup, Joko Kodoman, provincijal Franjevake Provincije Presvetog Otkupitelja, Petar Klape,
gvardijan franjevakog samostana Gospe Sinjske, Stipe Juki, predsjednik Vitekog alkarskog drutva, Ivica Glavan, gradonaelnik Sinja, Ivan ipi, gradonaelnik Trilja, Ivan ori, gradonaelnik Vrlike,
Ivan Mareti, naelnik Opine Dicmo, Dinko Bonjak, naelnik Opine
Hrvace i Branko Samardi, naelnik Opine Otok.
U pripremi je Programska knjiica skupa na hrvatskom i engleskom
jeziku, u kojoj e biti objavljeni saetci svih predavanja.

14. Zbornik radova znanstvenog simpozija


Prema predvienom planu, Zbornik radova trebao bi biti tiskan i
predstavljen javnosti poetkom kolovoza 2015. godine. Program
skupa obuhvaa 57 predavanja, a podijeljen je u tri tematske cjeline
koje donosimo zajedno s popisom predavaa i ponuenim temama.
SINJ I CETINSKA KRAJINA
1. Ante Birin (Zagreb), Cetinska upanija - batina Nelipia
2. Mladen Ani (Zadar), Sinj i Cetinska krajina u kasnom srednjem
vijeku
3. Kornelija Jurin Starevi (Zagreb), Demografska slika Dalmacije i
Bosne i Hercegovine u XV. i poetkom XVI. stoljea
4. Nenad Moaanin (Zagreb), Zagora u razdoblju osmansko-turske
vlasti: prema novim spoznajama iz povijesti Sinja i Cetinske krajine
5. Snjeana Buzov (Ohio, USA), Cetinska krajina pod turskom upravom
6. Lovorka orali (Zagreb), Bitka za Sinj 1715. prema novootkrivenim mletakim izvorima
7. Josip Vrandei (Split), Obrana Sinja 1715. prema izvjetajima
Mletake nuncijature
8. Josip Duki (Split), Uloga sveenstva u obranama Sinja i naseljavanju Cetinske krajine
9. Marko Rimac (Split), Mletaki katastri Cetinske krajine
10. Edi Milo (Split), Sinj i Cetinska krajina za francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1813.)
11. Marko Trogrli (Split), Sinj i njegove proslave u habsburkoj Dalmaciji (1814- 1918.)
46

12. Stjepan osi (Split), Sinj i Vrlika u putopisu A. A. Patona iz 1846.


13. Ivan Buli (Zagreb), Sinj i Cetinska krajina u kontekstu dravnopravne preobrazbe 1918. godine
14. Anita Librenjak (Sinj), Arheoloka istraivanja sinjske tvrave
(1998.-2013.)
15. Anelko Akrap (Zagreb), Demografski tokovi na prostoru Cetinske
krajine od poetka XIX. do poetka XXI. stoljea.
16. Vlado aki (Zagreb), Socijalni identitet stanovnika Cetinske krajine
17. Jasna urkovi Nimac - Marko Marini - Stipan Tadi (Zagreb),
Dimenzije religioznosti stanovnika Cetinske krajine
UDOTVORNA GOSPA SINJSKA
1. Vicko Kapitanovi (Split), Fra Petar Filipovi, Raspisanje od asne
prilike Blaene Djevice Marije (1678.-1757.)
2. Domagoj Runje (Split), Teoloka naracija povijesnih vrela opsade
Sinja 1715.
3. Marko Babi (Split), Najstariji Obiajnik crkve udotvorne Gospe
Sinjske iz 1752.
4. Ante Mateljan (Split), udotvornost Ramske - Sinjske Gospe
5. Hrvoje Relja (Split), Majka od milosti - Posrednica svih milosti.
Teoloki uvidi
6. Ante Vukovi (Split), Simbolika preobrazba rata u igru i kult
7. Darka Bili (Split), Nacrti samostana i crkve Gospe Sinjske
8. Milko Brkovi (Zadar), Bule i povelje sauvane u arhivu samostana Gospe Sinjske
9. Miroslav Akmada (Zagreb), Gospa Sinjska i Alka u komunistikom razdoblju
10. Hana Breko Kustura (Zagreb), Na ast i slavu Gospi Sinjskoj...:
Kantuali fra Petra Kneevia. Nove spoznaje
11. Duan Moro (Split), Teoloke i marioloke rasprave u vrijeme fra
Ivana Markovia (1860.-1910.)
12. Mile Mami (Zagreb), Hrvatska marioloka terminologija
13. Gabrijel Hrvatin Jurii (Sinj), Muenici i Boji ugodnici Sinja i Cetinske krajine
14. Petar Lubina (Split), Crkve i kapele Gospe Sinjske u domovini i inozemstvu
15. Radoslav Tomi (Split), Umjetnika oprema crkve i samostana
Gospe Sinjske tijekom XVIII. stoljea (oltari, slike, tukatura)
16. Ivan Bokovi (Split), Gospa Sinjska i Alka u knjievnosti
17. Stipica Grgat (Split), Skladatelji u ast Gospi Sinjskoj
18. Stipan Trogrli (Rijeka), Historiografski rad fra Josipa Solde o Gospi Sinjskoj
47

19. Bla Toplak (Sinj), Glasila svetita Gospe Sinjske


20. imun Bilokapi (Split), Stalnost obitelji u svijetu koji se mijenja
SINJSKA ALKA
1. Francesco Obino (Oristano, Italija), Sartiglia i Alka
2. Joko Belamari (Split), Je li dananja Alka ista kopljoigra koja se
izvodila u XVIII. stoljeu?
3. Ivan Kozlica (Zagreb), Alka i ratovi XX. stoljea
4. Boris Stameni (Zagreb), 250. Sinjska alka
5. eljko Radi (Split), Alkarski statuti
6. Aleksandar Jakir (Split), Alkarski govori (1990.-2014.)
7. Dinka Djeldum (Split), Alkarska nonja
8. Mario Braun (Zagreb), Restauracija alkarskih odora i opreme
9. Zvonimir Jakobovi (Zagreb), Sinjska alka i njezine izmjere
10. Stipe Juki - Ante Kuzmani (Sinj, Split), Alkarski dvori
11. Ante Miloevi (Sinj), Simbolike slike Sinjske alke
12. Lidija Bajuk (Zagreb), Od cvijeta do koplja
13. Danijel Rafaeli (Zagreb), Sinjska alka i film
14. Milan Beli (Zagreb), Alka u suvremenoj umjetnosti
15. Tonko Maroevi (Zagreb), Najranija knjievna svjedoanstva o
Sinjskoj alki
16. Igor ipi (Split), Doprinos ime Juria prouavanju Alke
17. Marina Peri Kaselj (Zagreb), Iseljeniki tisak o Alki
18. Ana-Marija Vukui (Zagreb), Alka i UNESCO: nematerijalnost,
reprezentativnost, ovjeanstvo?
19. Jakov ii (Zagreb), Modernizacija Alke. Povijesni pregled i perspektive
20. Smiljana Pivevi (Split), Alka kao turistiki resurs
21. Boo Skoko, Zagreb, Mogunosti i naini brendiranja grada Sinja
te uloga Gospe Sinjske i Sinjske alke, kao simbola grada, u tom
procesu

15. Monografija o Alki


Viteko alkarsko drutvo objavilo je dvije monografije o Sinjskoj alci.
Prva, Sinjska alka, objavljena je 1987. kao zajedniko izdanje Jugoslovenske revije Beograd i Vitekoga alkarskog drutva. Tiskana je na
hrvatskom i engleskom jeziku. Drugu monografiju pod naslovom
Alka, Viteko alkarsko drutvo objavilo je 2001. na hrvatskom, engleskom i njemakom jeziku. VAD radi na pripremi nove monografije
u kojoj e biti ukljuena 300. Alka.

48

Monografija iz 2001.

16. Leksikon Sinjske alke


Leksikon Sinjske alke izdat e se u suradnji s Maticom hrvatskom
Zagreb. U proteklom razdoblju formiran je ureivaki odbor koji je
angairao niz strunih suradnika koji intenzivno rade na obradi jedinica. Do kraja 2014. trebala bi se dovriti konanu verziju leksikona
koji bi bio izdan uoi 300. Alke.
Tijekom proteklih godina raspravljan je Abecedarij za izradu Leksikona na temelju radne verzije Marka Gria i Ivana Dalbella te odabrane jedinice (teme) koje su selektirali urednici tematskih podruja
i utvrena naela po kojima e se obraivati pojedine jedinice. Graa
e se obraivati po istim naelima kojima se koristi Enciklopedija
Matice hrvatske, po emu je ovaj Leksikon, kao i Matiina Enciklopedija, skup informacija i injenica koje su (bitne) za razumijevanje
nastanka, razvoja, poloaja i znaenja Alke.
Informacije i injenice o Alci ukljuuju, meu ostalim, ove bitne tematske cjeline: povijest Sinja i Cetinske krajine (od Kandijskoga rata
i doseljenja do naih dana), povijest Alke (na osnovi dokumenata),
svezu Alke i svetita Gospe Sinjske, ustroj Alke i alkarskih sveanosti
(na osnovi akata, statuta, protokola), infrastrukture za Alku (dvori, konji, oruje, oprema, loa, ceremonija, arhiva, dokumenti),
sudionici Alke (Viteko alkarsko drutvo, alkari, vojvode, alajaui,
alkarski momci), izvedbe/igre Alke (rituali, povorka, Bara, oja,
Alka).Urednici tematskih cjelina i obraivai pojedinih jedinica
49

imaju punu stvaralaku slobodu, ali se oekuje da u obraenoj jedinici daju optimalan fond obavijesti o tome to ta jedinica znai za
cjelinu Alke. Obradom svih jedinica eli se postii sustavno i sreeno
znanje o Alci, to i jest prva namjera ovoga Leksikona.
Leksikon e imati (formalno) jedinstven izvedbeni okvir, bit e oblikovan standardnim hrvatskim jezikom uz uporabu svih lokalizama/dijalektizma koje propisuje Statut (i obiajno pravo). Izvorni
citati, citatnost i parafraze openito, popis literature i kratice, oblikovat e se po istom naelu.

17. Nabava novih tribina i ureenje trkalita


Alka se odrava samo u Sinju i samo na stazi zvanoj Alkarsko trkalite, koja se nalazi na staroj cesti Sinj - Split, na prostoru od Velikog
mosta (preko Goruice), odnosno od spomenika alkaru, prema staroj
funtani (esmi) - Petrovcu, kako bijae izabrano jo prilikom osnutka Alke. (Navod iz Statuta VAD-a.). Duina trkalita, na dijelu odakle
alkar otpoinje trku i gdje zavrava, iznosi oko 300 m. irina trkalita
je najmanje 5 m. S obje strane trkalita nalazi se vrsta ograda visine oko 1 m, a iza ograde su tribine (palke) za gledatelje. (Navod iz
Statuta VAD-a.)
Davno prije gledalite se postavljalo od drvene grae, a 1971. godine
izraene su eljezne tribine s drvenim sjeditima i gazitima. Koriste
se 40 godina i jako su oteene, a kapacitet im je 4000 mjesta, to je

Alkarsko trkalite

50

jako malo s obzirom na sve veu zainteresiranost domaih i stranih


turista. Ve nekoliko godina nadzorni inenjer upozorava na nedovoljnu sigurnost konstrukcije. Stoga je krajnje vrijeme za nabavku
novih tribina pa je Viteko alkarsko drutvo to postavilo za cilj do
svoje velike obljetnice 2015. godine. Pripremni poslovi su zavreni;
izabran je projektant, izraeno idejno rjeenje i proveden natjeaj;
a u izradi je projekt za dobivanje financijskih sredstava (radi se o investiciji cca 8 000 000,00 kuna) iz predpristupnih fondova Europske
unije. elja nam je usklaivanje gledalita sa Zakonom o javnim skupovima, poveanje broja sjedeih mjesta, jednostavnost montae i
demontae, jednostavnije skladitenje, prilagodba sveane i vojvodine loe s novim zahtjevima VAD-a, mogunost nadogradnje kod
promjene okolnih objekata, mogunost pretenog punjenja tribina
sa stranje strane te prilagodba novim uvjetima i tehnologijama snimanja i prijenosa Alke.

18. Alkarski dvori


Viteko alkarsko drutvo Sinj je sredinom oujka 2007. na prostoru
staroga Mletakog kvartira u Sinju, koji datira iz 1712., poelo s izgradnjom Alkarskih dvora - Muzeja Alke. Idejnim programom i arhitektonskim projektom utvreno je da se na tom prostoru izgradi
poslovno muzejski prostor sa svim sadrajima za smjetaj alkarske
opreme, odore i oruja, a Drutvo posjeduje i niz drugih predmeta
koje e izloiti u buduim Dvorima, kao sedamdesetak likovnih djela
(skulptura, slika na temu Alke), numizmatiku zbirku, stare razglednice i slino.
Ideja o izgradnji Alkarskih dvora puno je starija od pisanih tragova
koji su arhivirani u Vitekom alkarskom drutvu i seu u kraj 19. stoljea. Prve vee aktivnosti nalazimo u spisima iz 1927. godine kada
Uprava Drutva pokuava osigurati sredstva za gradnju Alkarskih
dvora na utvrdi Kamiak. Preko kipara Ivana Metrovia angaira poznatog austrijskog arhitekta in. Vinka Glanzu koji je osmislio idejni
projekt. Bilo je i prijedloga da se Dvori smjeste u Palacinu - dananji Muzej Cetinske krajine. Godine 1954. ponovno se aktivnije radi
na tom projektu. Ta ideja kao i nove koje su se poslije raale, nisu
bile izrealizirane zbog jedne osnovne stvari: nedostatka financijskih
sredstava. Uprava Vitekog alkarskog drutva 1980. u suradnji s prof.
Ivom Maroeviem iz Restauratorskoga zavoda Hrvatske i in. Dukom Dropuliem iz ondanjega Republikog SIZ-a za kulturu, osniva
odbor i ponovno pokree inicijativu o gradnji Dvora, s nekoliko prijedloga za lokaciju. Godine 1988. pokrenut je postupak dobivanja
51

gornjega dijela kompleksa Kvartiri, a Ante Milas, dipl. in. arh. napravio je program. Godine 1992. projektni program je prezentiran
prvom predsjedniku Republike Hrvatske i poasnom alkarskom vojvodi dr. Franji Tumanu koji je predloio da Alkarski dvori zauzimu
cijeli kompleks. Godine 1993. Viteko alkarsko drutvo stupa u posjed gornjega dijela, a odlukom Vlade Republike Hrvatske 2004. cjelokupni kompleks Kvartira dolazi u vlasnitvo Drutva. Godine 1999.
zapoinju dinamini istraivaki radovi od strane Konzervatorskog
odjela Ministarstva kulture iz Splita, te aktivnosti vezane uz dobivanje potrebnih dozvola. Godine 2001. raspisuje se javno nadmetanje
za idejno rjeenje Alkarskih dvora - Muzeja Alke na predjelu Kvartiri. Kao najbolji se odabire rad Graevinskog fakulteta Sveuilita u
Splitu, Ante Kuzmania dipl. in. arh., te se sklapa ugovor o izradi
projektne dokumentacije.
Tadanji predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader krajem 2006. podrava projekt i Vlada donosi odluku u veem dijelu
financirati izgradnju Alkarskih dvora. Nakon to je osigurana sva potrebna dokumentacija, raspisana su javna nadmetanja i od prispjelih
ponuda za izvoaa radova izabrana je tvrtka Alkom d.o.o. Split, a
za vrenje nadzora nad izgradnjom tvrtka Konzalting d.o.o. Zagreb.
Na prigodnoj sveanosti, 18. oujka 2007., uz nazonost velikoga
broja dravnih i vojnih dunosnika, te crkvenih velikodostojnika,
tadanji premijer Sanader poloio je kamen temeljac za izgradnju
ovoga vrijednog objekta.

Alkarski dvori

52

Ukupna vrijednost izgradnje je oko 62 000 000,00 kn. Prepoznajui veliku vanost ovoga projekta, Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske financirala je izgradnju iznosom od oko 24 000 000,00 kn,
Splitsko-dalmatinska upanija s oko 6 000 000,00 kn, Grad Sinj s oko
9 000 000,00 kn, a ostala sredstva u iznosu od oko 23 000 000,00 kn
osiguralo je Viteko alkarsko drutvo.
Ukupna povrina Alkarskih dvora je 5 040,59 m2, od ega e 3 447,09
m2 biti u funkciji muzeja i izlobenog dijela te za potrebe ureda Drutva, depoe, radionice i sl., a 1 593,50 m2 za komercijalne svrhe (kako
bi se od najmoprimaca moglo financirati odravanje objekta).
Alkarski dvori e omoguiti posjetiteljima da osjete ljepotu i znaaj
Sinjske alke za hrvatsku povijesnu i kulturnu batinu te njezin doprinos bogatstvu mozaika svjetske batine. Njihova izgradnja spada meu najvanije i najtee zadae u programu obnove kulturnih
objekata u Republici Hrvatskoj jer se zapravo radi o zahtjevnoj dogradnji i rekonstukciji uz aktivan nadzor strunjaka.

19. Muzej Sinjske alke


Viteko alkarsko drutvo krajem mjeseca lipnja 2012. osnovalo je
Muzej Sinjske alke kao svoju ustrojbenu jedinicu. Nakon to je Hrvatsko muzejsko vijee prihvatilo muzeoloke koncepcije stalnoga
postava Muzeja Sinjske alke, autora dr. sc. Joka Belamaria i dr.
sc. Ante Miloevia, 15. svibnja 2013. otvoren je pozivni natjeaj za
idejno rjeenje postava na koji su pozvane Vanja Ili, d.i.a. i Nikolina
Jelavi Mitrovi, dipl. dizajnerica. Formirano je struno povjerenstvo za izbor koje je nakon prezentacije 28. lipnja 2013. predloilo
Upravnom odboru Vitekoga alkarskog drutva da donese odluku o
prihvaanju idejnoga rjeenja postava Muzeja Sinjske alke autorice
Nikoline Jelavi Mitrovi, to je uinjeno 5. srpnja 2013. godine. U
pripremi je izvedbeno rjeenje. Investiciju vodi Viteko alkarsko
drutvo uz potporu Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske upanije i Grada Sinja u dogovorenim omjerima od 25, 50, 10 i 15%.
Muzej e biti koncipiran prema Pravilniku o strunim i tehnikim
standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad te za smjetaj
muzejske grae i muzejske dokumentacije. Organizirat e se u okviru
Alkarskih dvora s ciljem prikupljanja, uvanja, prouavanja i izlaganja sauvane alkarske nonje i opreme, dokumentacije i pisanih
tragova o prolosti i sadanjosti ove viteke igre, trodimenzionalnih
i ostalih predmeta, umjetnikih djela ili dokumenata koji su pratili
tranje alke, a koji su nastajali kao njezina posljedica ili svjedoe o
53

njezinoj povijesti. Stalni postav muzejskih zbirki koje Viteko alkarsko drutvo posjeduje oblikovat e se u autentinom povijesnom
prostoru, izvrsno ureenom za istinski skrupulozno muzejsko izlaganje spomenute grae, u prostor koji je uz to idealno dimenzioniran s
obzirom na veliinu zbirke.
Pored stalnog postava Muzej e u prizemlju sjevernog krila prezentirati i znaajne dijelove izvorne arhitektonske strukture mletakog
kvartira (vrnjaka samoga vitekog natjecanja) i imati zasebnu
dvoranu za organizaciju povremenih tematskih izlobi, predavanja
i video programa u funkciji interpretacije i dopune stalnog postava.
U koncepciji stalnoga postava Muzeja Sinjske alke predviena je
jednostavna i posve jasna prezentacijska linija, odnosno linearni tok
posjetitelja. Muzejski info-sustav i aktivnost muzejskog uvoenja
sadravat e, osim informacija o temama stalnog postava muzeja,
takoer i sve relevantne informacije o cjelovitom spomenikom
kompleksu mletakih kvartira, kao i informacije o arheolokim nalazima i njihovoj prezentaciji unutar spomenikog kompleksa. Koncepcija novoga stalnog postava muzeja temelji se na kombinaciji
klasinih i multimedijalnih tehnika prezentacije muzeolokih tema.
Prema tome e se uz klasini postav izvornoga muzejskog predmeta
koristiti i suvremene metode njegovoga aktiviranja kako je to danas ve uvrijeeno u hrvatskoj muzeolokoj praksi bilo likovnim ili
informacijskim dodacima, kao to su rekonstrukcije, kompjutorske
animacije, modeli, inscenacije, zvukovne ili glazbene kulise i slino.
Otvaranjem Muzeja Sinjske alke pravila odvijanja ove drevne viteke
igre bit e elokventno prezentirana tijekom itave godine. Osnovna
misao projekta novih Alkarskih dvora u starom mletakom kvartiru i
stalne izlobe u Muzeju Sinjske alke, svodi se na elju da itav sklop
bude 365 dana u godini potpuno otvoren javnosti, namjernicima,
ekskurzijama i samim Sinjanima. Tako e u ozraju slavlja treega
stoljea postojanja 2015. godine, Viteko alkarsko drutvo i muzejski
fundus starih alkarskih odora i opreme nai mjesto pod primjerenim
krovom i u prestino ureenom ambijentu.

54

20. Sveana proslava 300. obljetnice


Kako i dolikuje, proslava 300. obljetnice udesne obrane Sinja i Alke
bit e okrunjena sveanom akademijom u kojoj e sudjelovati brojni
umjetnici. Program je u pripremi. Akademija bi trebala biti iskrena
zahvala svima onima koji su u prolosti uvali Alku i alkarsku tradiciju, koji to sada ine, i nadasve Nebeskoj Majci, udotvornoj Gospi
Sinjskoj koja nad svima nama majinski bdije.
ISPLETENOST KAKVA RIJETKA
Igor ipi
Sred urama zemlja ramska
Niz obraze trava krenula
Trava, zeleni to Ona
Al ne plae
Ne plae to Ona
Dri vodu konoplja
Ispletenost kakva rijetka
Majka Boja Djevica Sinjska

55

KORITENA LITERATURA:
BAUI, Ivo, Cetina. Razvoj reljefa i cirkulacije vode u kru, Zagreb,
1967.
BORKOVI, Velimir, Cetina, Sinj, 2011.
CORNARO, Flaminio, Notizie storiche delle apparizioni e delle
imagini pi celebri di Maria Vergine Santissima nella citt e nel
dominio di Venezia, Venezia, 1761.
FARLATI, Daniel, Illyricum Sacrum, I, Venetiis, 1751-1819.
JURI, ime, Dokumenti i knjievna graa o Alki, Split, 1988.
LJUBII, Boris (ur.), Alka, Sinj, 2911.
MARKOVI, Ivan, Sinj i njegovo slavlje, Zagreb, 1898.
MILOEVI, Ante, Arheoloka topografija Cetine, Split, 1998.
MILOEVI, Ante, Sinj i Cetina u starohrvatsko doba, Split, 1996.
PELIDIJA, Enes, Pokuaj osvajanja Sinja od strane osmanske vojske 1715. godine, u: Sinj i Cetinska krajina za vrijeme osmanlijske
vlasti, Zbornik Cetinske krajine, 4, Sinj, 1989, str. 167-176.
SOLDO, Josip, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeu, knj. I., Sinj, 1995.
SOLDO, Josip, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeu, knj. II., Sinj,
1997.
SOLDO, Josip - ETKA, Jeronim (ur.), Sinjska spomenica, Sinj,
1965.
PILJEVI, Mia (ur.), Sinjska alka, Beograd, 1987.
TOPI, Miroslava (ur.), Arheoloka zbirka Franjevakog samostana u Sinju, Sinj, 2008.
Vrgo, Martin, Pregled povijesti grada Sinja, Sinj, 2009.
VUKUI, Ana Marija, U sridu: sjeanje, pamenje i ivot Alke, Zagreb, 2013.

56